Professional Documents
Culture Documents
Srpsko Norveski Recnik I Gramatika PDF
Srpsko Norveski Recnik I Gramatika PDF
oteka RECNICI 1
Biliotek ORDB0KER
CVEJA JOVANOVIC
PRIRUCNICI
OG HANDB0KER
Izdanje 8 Forlag
NIP "Turisticka ~tampa", Beograd
Knez Mihailova 21.
SRPSKOHRVATSKO-NORVESKI RECNIK
SERBOKROATISK-NORSK ORDBOK
GRAMATIKA - RAZGOVORI
GRAMMATIKK- PARL0R
NORVESKO-SRPSKOHRVATSKI RECNIK
NORSK-SERBOKROATISK ORDBOK
:orice 8
Bind
DIMITAR CUDOV
Stampa 8 Trykk
"KULTURA"
Beograd, Makedonska 4.
TURISTICKA STAMPA
BEOGRAD
1973.
.. .ALI
NORVEZANIA,
ZNANIM 1
PRIJATELJSKI
POGLEDIA,
TOPLIM
OSMESIA, HRANOM 1 ODECOM .. . ONIMA KOJI SE NISU PLASILI TAMNICE ILI
SMRTI, NEGO - KAD NEVOLJA ILA
NAJVECA - BEJAHU UZ NAS 1 IZGRADISE IZ TEMELJA PRIJATELJ STVO MEDU NASIM NARODIMA.
NEZNANI,
..
.
F0DERAL FORSAMLINGEN
KOJI SU NAS
POAGALI
.;
. .
EN SJERLIG SKYLDER
JEG KAMERAT BOGOSAV ARSENIJEVIC SOM UEGENNNYTTIG
HAR GJORT SITT ALLER BESTE
FOR DENNE KUNNE
BLI TIL.
. .
DVE STRANE IZ MOG RECNIKA: FAKSIMIL PREMA RUKOPISU ! NASTAO U LOGORIMA U OSENU, KORGENU, POTUSU I
POLARNOM KRUGU.
AV SIDENE FRA MIN ORDBOK: FAKSIMILE ETTER MANUSKRIPTET SOM BLE TIL I FANGELEIRENE I OSEN, KORGEN,
POTHUS OG POLARSIRKELEN.
7
Nasi prijatelji Norvezani posecuju cesto "Srpsku kucu" da vide jednostavan spomenik prijateljstvu i bratstvu izme<1u Norvezana i Jugoslovena.
VAre ~enner nordmenn beseker ofte "Serberthytta" for se det
enkle minnesmerket over vennskap og brorskap mellom nordmenn og
jt1goslaver.
SRPSKA KUCA
SERBERHYTTA
zaroljenika
10
dig
NORVESKA GRAMATIA
ZA JUGOSLOVENE
NORSK GRAMMATIKK
FOR JUGOSLAVER
Ved hjelp av denne del i boka kan ogsa notdmenn skaffe seg litt
kjenskap til det serbokroatiske sprak og den serbokroatiske grammatikk.
Fodi ord og setninge. eyning av verb og adjektJiver, alt om pronomene
og de fleste andre otdklasser er bearbeidet parallelt begge sprak,
trot jeg det skal li lett tilegne seg grunnreglene for den serbokroatiske grammatikk eller dJ det minste noe av de.n. Derfor vil jeg anbefale
nordmenn lese gjennom ogsa denne delen.
1 neste ut-ave, som jeg tror ma komme, skal jeg preve skrive en
liten serbokroatisk grammatikk til hjelp for vare norske venner.
Pomocu ovog dela u knjizi mogu i Norvezani pribavd.ti nesto malo
saznanja srpskohrvatskom jeziku i srpskohrvatskoj gramaticl. Posto
su reci i reeenice, promena glagola i prideva, sve zamenicama i veCina
drugih vrsta reCi obradene paralelno na jezika, verujem da ti
lako usvojitl osnovna pravil.:a srpskohrvatske gramatike tili bar ne5to od
nje. Stoga zelim da preporucim Norvezanima da procitaju i ovaj deo.
U sledecem izdanju koje, verujem, mora doei pokusacu da napisem jednu malu srpskohrvatsku gramatJiku kao pomoc na5im norveskim prijateljima.
55
SAMOGLASNICI -
VOKALER
se cita-izgovara kao i u srpskohrvatskom, i to:
kratko ) na pocetku reci: avis - novine. ansikt - lice
) ispred dva suglasnika: katt macka, hatt - sesir
dugo ) izmedu dva suglasnika: far - otac, oppgave- zadatak
) na kraju jednosloznih reci: ta uzeti, bra - dobro
Ali u jednosloznim recima ispred m se cita- izgovara kratko: dam - nasip, lam - jagnje, ram - gorak.
U dvoglasu au - se izgovara kao otvoreno, kratko preglaseno nemack o (nameste se usta kao da se izgovoriti se izgovori ), dok
se u izgovara kratko, u jednom slogu. Ovo u cesto se cuje kao v. Na primer:
sau - sou - sov (ovca), august - ougust - ovgust (avgust).
1 i
1 i se uvek cita-izgovara kao i u srpskohrvatskom : liten gnezdo, mitt- moje, igjen (igjen) - opet
Za duzinu izgovora vaze ista pravila kao i za .
mali, nid
h
i
Q q
R r
k
I
ii
t
'u
su :
v v
w_w
z z
re
0
.
56
Uu
57
G&'
se l!ita-izgovara kao nesto otvorenije nemacko pregla5eno ii (nameste se sne kao da se izgovoriti i se prilikom izgovaranja sne malo
skpe kao da da se izgovori u):
sy - Siti, syk - olestan
lEre
lE re se l!ita-izgovara kao otvoreno : nameste se
se izgovori se izgovore - reee:
vrere (veere) - it~ lree (leere) - ul!iti
sne
kao da
da
0s
se crta-izgovara kao nemacko peg!aSeno : narneste se usne kao
da da se izgovori se izgovori . Na primer: br0d - hleb, S0 pitati, f0le osecati, sett
slatko, redt cveno, d~J umreti,
d0dd- mro
0
G g se cita-izgovara kao i u spskohvatskom: glad - srecan, gal pogresan, gate - lica, gris - prase. slagg - darac
Na kraju reci g se ne cujE!!, mada nije greska ako se : dag (dag)
U vezi og i prilogu ogsa g se ne cuje: og (.) - i, o.sa (o.so) - takode
U reCi morgen g i ono iza njega ne se: morgen (mor.. n) - jutro, god morgen (go. mor.. n) - dobro jutro
Ispred samoglasnika i, , re, " - g se izgovara kao : gi (ji) - dati,
begynne (n) - poceti, gyllen (jylen) - zlatan
U kominaciji -eg g se i2;govara kao : jeg () - , regn (rejn)
- kisa, tegn (tejn) - crtez, znak
Takode i u l0gn: {lejn) - laz
Ali dvostruko gg se cita kao g: egg (eg) -
Ispred g se ne cuje : gjesb {jest) - gost, gjerne (jerne) - rado. gj0re
- ciniti, aditi.
U kominaciji gt g se izgovara kao k: sagt (sakt) - rekao
-
Hh
h se cita-iZGovara kao i srpskohrvatskom: ha imati, hete zvati se, hi t - ovde.
Ispred 'i v ne se : hva (va) - sta, hvit (vit) - , hv.em (vem)
- ko, hjemme (jemme) - kod k.
KONSONANTER
se l!ita-izgovara
kpati, bedre bolje
kao i ti
srpskohvatskom:
bare -
samo, bade Kk
Dd
D d se cita-izgovara kao i srpskohvatskom: dag - dan, datter kcerka, drikke - piti, redd - pla5en
Ali u zavrsecima -d . -nd, -ld ovo d se ne /!: kveld (kvel) - vece,
jord (r) - zemlja, band (n) - v, ild - vatra
I reci god (gu) - dobar ne se ovo d na kraju.
U komblnaciji nd ne cuje se d: vond (vonn) - ljt, rdav; synd (synn)
- steta
u komin aciji -dt ne se d, imamo -tt: godt (gott) - dobro,
bredt (rett) - siroko, kaldt (kaltt) - hladno
58
L 1
L 1 se cita-izgovara kao i
strela, telle - brojati.
srpskohvatskom:
leve -
ziveti. pil -
Mm
-
m se cita-izgovara kao
doci, smile -:- smesiti se.
srpskohvatskom:
mat -
jelo, komme
59
Nn
lep, tape
Rr
R r se uvek cita-izgovara kao i u s1pskohrvatskom : ren - cudan, drikke - piti, bare - samo.
cist, r ar-
60
Postoje mno.:;e (internacionalne) reci koje se upotreljavaju i norveskom i srpskohvatskom koje imaj isto znacenje:
prodkt. konto, s, alarm, advokat, atomobll, gratis, kompass, lft,
kontakt, kreditt. valta, program, btikk, larm, lampe, kurer, gruppe, gmmi,
presis. kommne, familie, kaos, referent, sjef. sjakk, korrespondent, historie,
lokomotiv, soldat, plass, protokoll, marine, spion, papir ...
NAGLASAK-
lykke - sreca
ulykke - nesreca
rett - praV1o
urett - nepravda
odgovoriti
ske ~traiiti
hre - slusati
zavr!iavaj
Osnovni brojevi
Redni brojevi
null
2 to (dva-dve, dva)
na
forsvar -odbrana
fors0k - pokusaj
forhr saslusanje
TALLORD
1. den
(det)
f0rste
(prvi- pva ,
v)
BROJEVI
vcer - vreme
uvcer - nevreme
drugo)
den (det) tredje (treei-treea,
trece)
fjerde
femte
sjette
sjuende
attende
niende
tiende
ellevte
tolvte
trettende
fjortende
femtende
sekstende
syttende
attende
nittende
-drga,
tre
4
5
6
7
fire
fem
seks
sju
atte
ni
ti
elleve (elve)
tolv (tol)
tretten
fjorten (fjurt.n)
femten
seksten
sytten
atten
nitten
tjue
4.
5.
6.
7.
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
9
10.
11.
12.
13
14.
15.
16.
17.
1.
19.
20.
tjende
21 tjeen
22 tjeto
30 tretti
31 trettien
21.
22.
tjefrste
30.
31.
trettiende
40
50
60
70
40.
50.
60.
70.
frtiende
frti
femti
seksti
sytti
atti
90 nitti
100 hndre
tsen
90.
100.
125.
1000.
tjeandre
trettifrste
femtiende
sekstiende
syttiende
attiende
nittiende
hndrede
tjefemte
hundre
tusende
bojevima!
63
OD LAKSEG -
TEZEM
PERSONLIGE
PRONOENER
mnozina
jednina
1. lice jeg
. lice han
ti
2. lice du
on
hun
ona
det
ono
vi
dere
de
mi
vi
oni
one
ona
PAPEKENDE
stvari glasi, za
PRONOENER
VERB
Da ismo vec poznate reci mogli da koristimo pl'i komponovanju kratkih recenica, potrebno da naucimo (za sada) SADASNJE VREME ?
pomocnih glagola (imati) i V JERE (iti} kao i jos nekih glagola koJi
su cesce u upotrebl.
NAPOMENA: Da i se nacin neodredeni (infinitiv) razlikovao od zapovednOI; nacina i glagolskih olika ko]i se zavrsavaju na isto slovo,
GRAMATICKO OBELEZJE stavlja se ispred nacina neodredenog
- cemu kasnije nauciti nesto vise.
U NORVESKOM JEZIKU GLAGOLI SE NE MENJAJU RODU
I BROJU NEGO SAMO VREMENU I OBLIKU - $ MNOGO
OLAKSAVA UCENJE.
Sadasnje vreme pomocnog glagola ha (imati) glasi:
jednlna
1. lice jeg h ar
2. lice du
. lice han
hun
det
den
64
har
har
har
har
h ar
1. lice
imam
2. lice
ti imas
. lice
on ima
ona ima
ono ima
(za zivotinje i stvari)
sto vidimo -
lako!
jednina
1. lice jeg er
2. lice du er
mnozina
sam
1. lice vi er mi smo
2. lice dere er vi ste
ti si
lice han er on
. lice de
er oni su
hun er ona
one su
det er ono
ona su
den er (za stvari i Zivotinje)
de er
I ovde vidimo da glagolski olik kroz sva lica jednine i mnozine ostaje i.sti - er, samo se licne zamenice smenjuju.
Kasnije cemo videti da isti slucaj i sa svima ostalim glagolima. i
ne samo u sadasnjem vremenu.
Upitni olik se pravi tako sto se prvo upotrei glagol zamenica:
Er jeg - jesam li?
Er dere - jeste li ?
Odrecni olik se gradi tako sto se na potvrdni olik doda odrecna recca
ikke- ne :
er ikke- nisam
Jeg har ikke.- nemam
Odrecno-u pitni oiik se gradi tako sto se na upitni olik doda odreena
1 ikke ne:
Er jeg ikke? - Nisam li ?
Har du ikke? - Nema5 li ti?
Da jos dodamo: u norveskom jeziku sada5nje vreme svih glagola
(osim nepravilnih - kojih nekoliko) pravi se ovako: na OSNOVU glagola
dodaje se nastavak za sada5nje vreme - er ili - r.
Vecina glagola u norveskom jeziku, u nacinu n~odredenom zavrsava. se
na- : elske - voleti, spise - jesti, leve - ziveti, c;lrikke - piti, stjele krasti, skrive - pisati, fare - voziti, ryke - pu~iti, falle - pasti, hete zvati se, komme - doei, sove - spavati .. .
Ako se ovo zavrsn~ - odvoji, ostaje OSNOVA glagola. Kad se na
glagolsku OSNOVU doda -er imamo sadasnje vreme: jeg elsk-er, du spis-er,
han lev-er, vi drikk-er itd. .
mnozina
vi har
mi imamo
dere har vi imate
de har oni imaju
one imaju
ona imaju
de har
U norveskom jeziku ima tri l'oda: muski, zenski i srednji. Rod imenica se prepoznaje clanu:
za muski rod
za zenski rod
za srednji rod
en
ei
et
en mann - covek
ei kvinne - zena
et bam - ete
sto se vidi ovaj clan se nalazi ispred imenice - to NEODREBENI
clan. Postoji i clan koji sto]i na zavrsetku imenice- ODREBENI clan:
za muski rod
za zenski rod
za srednj i rod
-en
-
-et
Ako se imenica muskog roda zavrsava suglasnikom. odredeni clan
-en: mannen. Ako se imenica musko_ roda zavrsava na onda odredeni
clan -n:
skole -
skola
skolen
JEDNINA
odredeni
neodredena
odre4ena
en pik-e
devojka
pik-en
en skol-e
skola
skol- en
et gjerd-e
ograda
gj~rd- et
et r:k-e
carstvo
rik- et
ei kvinn-e
zena
kvinn-a
ei smi-e
kovacnica
smi- a
Ustvari i imenice koje se zavr5avaju sa - imaj odredeni clan -en
odn. -et odn. - koji se dodaju na osnovu. osnova imenice se doblja kad
se to zavrsno - odvoji.
Rod imenica u norve5kom jeziku cesto se ne slaZe sa rodom tih istih
imenica srpskohrvatskom. Na primer, imenice tele, prase i pile u srpskohrvatskom su srednjeg roda u norveskom su muskog roda: en kalv- tele,
en grisung - prase, en kylling - pile.
U norveskom jeziku gradivne i zblrne imenice s srednjeg roda:
jern-et - (gvoZde), kopper- et - (bakar). lod-et - (krv)", korn- et - (zmo,
zito)., smer- et - (buter), sukker-et- (s~er) imaju samo jedninu!
Izuzeci: silke-n (svila)
melk-en (mleko)
vin-en (vino)
halm- en (slama)
kone
tid
kona
tida
zena
vreme
natt
kjerring
natta
kjerringa
noc
zenturina
jente
uke
jenta
uka
devojcica
nedelja
upotreljava odredeni vid imenice.
sol
sola
sunce
helse
helsa
zdravlje
gjerd
gjerda
ograda
67
BRUK
ARTIEL
68
3) Bez clana se
nacionalnost:
upotreljavaju
On
kci uciteljica
N01-vezanin.
SUBSTANT~S
FLERTALL
-er.
mnogi konji
mnoge zene
mnoga srca
mange hester
mange kvinner
mange hjerter
en hest konj
ei kvinne zena
et hjerte srce
Napomena:
Vecina jednosloznih imenica srednjeg roda upotreljavaju se bez
neodredenog clana u mnozini:
.
Fem svin
Pet svinja
1 barn .
Tri:--deteta
Man:;e ord
Mnoge reci
znaci pre.)
de kvinnene der
one zene tamo
-ene .
disse varme hjertene
ova topla s1ca
Napomene:
1) Neke imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju suglasnikom obavezno doijaju - kao odtedeni clan mnozine: barn. garn, dyr, troll. bein,
- te prema tome 0d1edena mnozina Ovih imenica glasi:
disse barna
ova deca
disse dyra
ove zivotinje
disse trolla
ove utvare
disse beina
ove noge
69
Imenice sva tri roda dobljaju u mnozint neodredeni clan -er odn.
odredeni clan -ene (na OSNOVU). Evo pregledne tabele neodredene i od
redene jednine i mnoZine :
NOZINA
JEDNINA
neodredena
en bomb-e
kvinn-e
et tepp-e
odredena
bomb-en
kvinn-a
tepp- et
neodredena
bomb-er
kvinn-er
tepp-er
odre(lena
PROMENA
bomb-ene
kvinn-ene
tepp-ene
Napomene:
70
Imenica srednjeg roda offer (zrtva) doblja mnozini ali gui fe,
mnozini glasi ofre - (zrtve). imenica beger - (potok) doija
mnozini -.
9) Ima norveskom imenica koje imaju samo mnozin:
bkser
pantalone
foreldre roditelji
forfedl'e preci
penger novac
sesken
br.aca i sestre
briller
naocari
8)
IENICA
SUNSTANIVENES
B0YNING
vas)
71
1. pad. du
ti
2.
(nema)
.
deg tei
4.
deg tebe
dere
deres
dere
dere
Vi
vas
vama
vas
POVRATNA ZAMENICA
Iz postovanja:
1. pad. han
2.
hans
.
ham
4.
han
on
njegov,
njemu
njega
- Vi
- Vas
- Vama
- Vas
de
one
deres njihov,
dem nj ima
dem njih
de
ona
deres njihov,
dem njima
dem njih
det
det
det
det
det
det
det
det
er
er
er
er
er
er
er
er
deJ
ham
henne
den
det
oss
dere
dem
- to
- to
- to
- to
- to
- to
- to
- to
si
ti
Ona
hverandre hinanen -
Vi elsker hverandre
Vi ser hverandres
De ser hinannen
,
jedan dr-ugog
jedan drugom
Mi volimo jedan drugoga.
Mi gledamo sliku jedan drugoga.
Oni gledaju jedno drugo
ilde
PRISVOJNE ZAMENICE ,
RESIPROKE PRONOMENER
1. pad. hun
hennes njen
.
henne nj oj
4.
henne nju
2.
vi skammer oss
dere skammer dere
de ska.mmer seg
UZAJAMNE ZAMENICE
de
oni
deres njihov,
dem njima
dem njih
tako) -
to
mitt moje
ditt tvoje
sitt njegovo
var
nas, nasa
deres VaS, vasa
deres njihov, -
vart na.Se
deres vase
deres njihovo
vare na.Si, -, -
deres va.Si, -, -
deres njihovi, -,
ona
on (za stvari, zivotinje)
ono
smo mi
ste vi
su oni, one, ona
EIENDOMSPROMENER
Ako se prisvojna zamenica jednine (min. din. sin) upotrei posle imenice zenskog roda koja obavezno ima - kao odredeni clan, onda te prisvojne zamenice glase: mi, di, si
min bok
din seng
sin kone
moja knjiga
tvoja postel ja
njegova (svoja) zena
72
PAPEKENDE PRONOMENER.
Evo ih u
pomeni:
jednina
1. padez
den taj , ta
onaj, ona
det to, ono
2. padez
dens tog, te
onog, one
dets tog, onog
mnozina za sve
de oni
one
ona
. padez
den tom, toj
onom, onoj
det tom, onom
4. padez
den tog, tu
onog, onu
det to. ono
odove
deres onih
njihov
njihova
dem onim
njima
dem one
onu
Primer:
ovog
ove
dettes ovog
denne ovom
ovoj
dette ovom
denne ovog
ovu
dette ovo
d.isse ovim
disse ove
ove
ovu
beg;.ge to
begge deler
i jedno i drugo
Pokazne zameni_ce SJ..I uvek posebno n aglasene. Evo dva primera kojima se nalazi dvostruka odredenost:
Den mannen der borte . . . - Onaj covek tamo ...
Den kvinnen der . . . - Ona zena tamo ...
(kvinna)
74
hva
hvilket
hva for et
hva slags
sta
hvis
ciji
koje
hvilke
koji, -, -
kakvo
hva for noen kakvi, -, -
kakav. -kva, -kvo
Primeri:
(hva) for et varmt vrer! (hva) for en god mann!
Hva slags b0ker kj0per dere?
- Hvem kommer?
- va leset De?
- Hvis bok?
Hvem et det sin bok?
disse
disse ovi
ove
ova
hvem
ko
hvilken
koji
hva fot en kakav
kakva
SP0RREPRONOMENER
denne, dette
denne
UPITNE ZAMENICE
RELATIVNE ZAMENICE
denne ovaj
ova
dette ovo
75
1
NEODREE>ENE ZAMENICE - UBESTEMTE PRONOMENER
man- prevodi se bezlicno:
Man lever ikke hundre . Covek ne zivi sto godina.
Ne zivi se sto godina.
en - prevodi se, takode, bezlicno:
En ser aldri hvem som komme. Covek nikad ne vidi ko dolazi.
Nikad se ne vidi ko dolazi.
hvem som helst - - k o
hvilken som helst - ma ko (ilo ko}
hva som helst - ma sta
Han ikke hvem som helst.
On nije ma ko (makar ko}.
er det huset som ikke hva som helst.
Ovde kuca koja nije ma sta (makar sta}.
noen - neko, neka
noe - nesto
noen- neki
mangen - mnogi
mangt - mnogo
mange - mnogi
annen - neki drugi,
annet - neko drugo
andre - drugi,
neka druga
ingenting - nista
ostali
ingen - niko
alt - sve, svako
ingen- niko
all - sav, sva
ethvert - svako
alle - svi
enhver - svaki
~~imeri:
ADJEKTIVER
76
stille-mian
forgjeves -zaldan
Primedba:
, tro. stille. forgjeves su isti svim rodovima, gra i l di
srednjem rod -tt.
POREE>ENJE PRIDEVA- ADJEKTIVENES GRADBIOYNING
Poredenje prideva norveskom jezik vrsi se vecinom nastavcima
-ere i -est koji se dodaj na pridev:
bred-sirok, siroka
bredere-siri, ,
bredest-najsiri, ,
bredt-siroko
pen-lep., lepa
penere-lepsi, ,
penest-najlepsi, ,
pent-lepo
smal-zan, zana
smalt-zano
smalere-zi, ,
smalest-najzi, ,
stu'pnja poredenja (superlativa) doblja naona najsira ulica, det yngste barn ...
stoji nepo-edno pred imenicom mora bitj u
barn - naSe najlepse dete
eldst-najstariji.
best-najbolji, ,
minst-najmanji,
verst-najlo5iji,
ADVERBER
78
Pimeri :
kui
gar hjem
idemo kuci
gar fram
idemo napred
vi gar bort
mi odlazimo
vi
mi
vi
mi
vi gar ned
mi idemo dole
od prideva,
se po-
PREPOSISJONER
79
inntil- do
Napomena:
Predlozi se, kao i kod nas, upotreljavaju povezano sa zamenicama,
prilozima ... ali se ne izgovaraju i ne pisu, kao kod nas, neposredno jedan
iza drugog, nego razdvojeno. Evo nekoliko primera:
Hvem taler jeg med (ko govorim sa) - S kim govorim?
Hvor kommer du fra (gde dolazis ti iz) - Odakle ti dolazis?
Evo jos nekoliko prlmera upotrebe predlo;;a:
grunn av meg - Zbog mene.
Ved hjelp av lrereren - Uz pomoc ul!itelja.
.Jeg ber om hjelp - molim za pomoc.
Jeg kan ikke komme fr klokka to- Ne mogu doci pre dva /!asa.
Han sitter ved bordet og leser - On sedi za stolom i cita.
Dette er huset (som) vi gikk fori - Ovo kuca pored (koje) smo
SVEZE- KONJUNKSJONER
MER
TALLORD
=
=
r1.
BROJEVIMA -
1 900
Ako se radi godini onda se cita: nittenhundre.
ako to samo broj onda: ett tusen ni hundre.
1973. (godina): nittenhundre syttitre.
1973 (broj): ett tusen ni hundre syttitre.
Kod nas ta/!ka iza broja cini taj broj rednim. Kod NorveZna to nije
slucaj - oni ne stavljaju tal!ku iza broja koji znaci godinu.
rednim brojevima: Kong Oskar den annen - Kralj Oskar drugi.
Ali: Ga inn i det andre huset venstre hand. - Udi u d1ugu k ucu
na desnoj stranl.
.n kom den annen juli On dosao drugog jula
Stoti put- hundrede gang kazu Norvezani samo lmd naglasavaju:
For hundrede gang, Jensen, ti stille! - stoti put. Jensen, cuti!
HJELPVERB :.,
Primeri:
Du vet ikke om jeg har - Ti ne zna da li imam.
Bade du og jeg - 1 ti i .
Hverken du eller jeg - Ni ti ni .
Du snakker bedre enn jeg - Ti govoris bolje nego .
Siden du na er min venn - Posto si ti sada moj prijatelj.
Da ismo poznate reei mogli da koristimo - da komponujemo recenice. da vodimo kratke razgovore. ponovicemo sadasnje vreme pomocnih
glagola ha - imati i vrere - blti, i jos nekih pravilnih glagola koji su
cesce upotrebl. ZADATAK: Ponoviti glagolima na str. 64. i 65.
80
POMOCNI GLAGOLI -
81
ha- imati
jeg har - imam
d har ti imas
han, hn, det har - on, ona, ono ima
den (za zivotinje i stvari)
vrere - blti
jeg er - sam
du er- ti si
han, hun, det er - on, ona, ono
den (za zivotinje i stvari)
vi har- mi imamo
dere har - vi imate
de har - oni imaj
one
ona
vi e r - mi smo
dere er - vi ste
de e r - oni su
one
ona
upitni olik
har j1eg - imam li
har d - imas li ti
itd.
sto se vidi, pitni
olik
er jeg - jesam li
er d - jesi li ti
itd.
se pravi obrtom: gla]ol
nisam li
olik
82
11ete - zvati se
jeg heter - se zovem
komme- doei
se- videti
zamenica.
odrecni oiik
jeg har ikke - nemam
jeg er ikke - nisam
d er ikke ti nisi
d har ikke ti neaS
itd.
itd.
sto se vidi, odrecni oblik se pravi tako sto se na potvrdni olik
doda odrecna rec ikke - ne.
Kod Norvezana n dvostruke negacije. No1vezani ne kaz, na primer:
Jeg har ikke ingenting
( imam nista)
nego: Jeg har ingenting
nemam ni!ita
odrecno-upitni oik
har jeg ikke - nemam li
har d ikke
RAZGOVOR
Kako se zoves?
se zovem Ester Ulsen.
Poznajes li Arvida Ulsena?
ga poznajem sasvim dobro.
Sta to citas?
citam jednu interesantn . . .
g li da vidim?
Koliko si star?
sam star t1'ideset godina. \1
Ti si stariji od mene.
Da, sam mladi od tebe.
lmas li jednu knjligu za mene?
Kakva ovo knjiga?
Koliko staje ona?
Ova knjiga staje 35 dinara.
Koliko sati?
U koje vreme se vidimo opet?
u j edanaest i cetvrt.
Sati deset do osam.
le - smejati se
jeg ler - se smejem
kjenne - poznavati
lese - citati
EN
SL
Hva heter d?
Jeg heter Ester Olsen.
Kjenner du . Arvid Olsen?
.] kjenner ham ganske godt.
Hva er det (som) d leser?
Jeg leser en interessant.:.
Kan jeg se den?
Hvor gammel er d?
eg er tretti ar gammel.
D er eldre enn jeg.
jeg er yngre enn deg.
Har d en bok til meg?
Hva for bok er dette?
Hva koster den?
Denne boka koster 35 dinai.
Hvor mange er klokka?
Hvilken tid ses vi igjen?
Kvart over elleve.
Klokka er ti atte.
HJELPVER
Da blsmo mogli glagole menjati i ostalim vremenima. slozenim vremenima, treba da poznamo jos bolje pomocne glagole : ha - imati i
vrere - iti, kao i dva nova pomocna glagola: skulle - trebati i ville
- hteti.
.
Ova dva pomocna glagola pomoci nam svojim sada.Snjim i preaa.Snje
nesvrsenim vremenima, cemo samo ta njihova vremena i poznati.
83
Iz gornjih primera jasno se vidi da za buduce vreme potrebno: sadasnje vreme glagola slrulle - skal glagola ville - vil i naOin neodredeni
glagola koji se menja.
Pogodbeni naein: jeg skulle vrere - ih i
ili eg ville vrere
Primer : Det skulle vrere meg forn0yelse se .. .
Bilo i mi zadovoljstvo pogledati ...
Iz gornjih primera jasno se vidi i da za pogodbeni naein potrebno
preda5nje nesvSeno vreme glagola skulle ili ville i nacin neodredeni
glagola koji se menja.
OSTALI POMOCNI GLAGOLI- DE OVRIGE HJELPVERB
Ostali pomoeni glagoli su:
matte - moratj
lnne sadasnje vreme
burde - trebati, morati
jeg b0r
treba (moram)
matte - morati
je_g ma
moram
kunne- moci
jeg kan
mogu
moci
burde -
trebati. morati
preda.Snje nesvrseno
jeg burde
trebah
proslo vreme
burdet - trebao, morao
jeg har burdet
sam trebao
mattet - morao
jeg har mattet
sam morao
kunnet - mogao
jeg har kunnet
sam mogao
jeg matte
morah
jeg kunne
mogoh
grat-ende - placuci
skriv-ende - pisuci
spis! - jedi!
skriv! - piS.i!
grat! - placi 1
dl'ikk! - pij!
zapovedni nacin tih glagola jednak
85
gA- iCi
ta- zeti
gi- dati.
ga! - idi !
ta! - zmi!
gi! - daj!
proslo vreme
pre4a5nje nesvrseno
kastet
jeg har kastet
sam bacio
huske - secati se
husker - seeam se
husket
jeg har husket
sam se secao
bade - kupati. se
bader - kupam se
badet
jeg har adet
sam se kupao
Primeri:
Ga og kj0p en pakke sigaretter ti1 meg.
Idi i kpi mi jednu ktiju cigareta.
Meld deg i telefonen ti1
Sov godt!
l ...
Spavaj dobro!
PROMEN SLABI
V
GLAGOLA- EKSEMPLER
SVAKE VERB
BeJYNING
Napomena:
Da se nacin neodredeni (infinitiv) razlikovao od zapovednog nacina
(kada se glagolski olik zavSava na isto slovo) - GRAMATICKO
OBELE2JE nacina neodredenog stavlja se ispred ovog : ha - imati
ha!- imaj!
Jeg lover sende tre brev.
obecavam poslati tri pisma.
Najcesce se ovo i prevodi namemim da ...
obecavam da po5aljem tti pisma.
Jeg 0nsket se deg. igjen
zelim videti te opet (ukvalno)
zelim da te vidim opet
U slozenim vremenima, kada ispred glaola koji se menja dolazi pomocni glagol ovo se izostavlja!
cu poslati tri pisma...
Jeg skal sende tre brev ...
Ovde izostavljeno zato sto se nacin neodredeni nalazi slozenom,
budcem vremenu!
86
bacim
Javi se .. .
(Prijatno spavanje!)
Prilog vremena proslog skoro svih poznatih glagola i onih koje cemo
upoznati, d.cemo na sledeeim stranama z te glagole, tako da > iz
gotovih olika moci izvuci izvesno pravilo tom prilogu ...
PRIMERI
kaste kaster -
jeg kastet
bacih
jeg husket
se secah
jeg badet
se kupah
Ovakve natavke dobljaju u promeni svi glagoli cija se OSNOV zavrsava na , d, g na dva suglasnika ili na udvojene suglasnike.
kj0pe kj0per -
kup
kupim
kj0pt
jeg har kj0pt
sam kpio
jeg kj0pte
kupih
rope - vikati
roper - vicem
ropt
jeg har ropt
sam vikao
jeg ropte
vikah
melde - javiti
melder - javim
meldt
jeg har meldt
sam javio
]'eg meldte
javih
Ovakve nastavke u promeni dobljaju svi glagoli cija se OSNOVA zavrsava na ld, nd, ng ili na mukle suglasnike , k, s, 1.
pr0ve prover -
proveriti
provetim
leve - ziveti
lever - zivim
Ovakve nastavke u
vrsava na v i g.
pr0vd
har pr0vd
sam proverio
levd
jeg har levd
sam ziveo
prome
betydd
jeg har betydd
sam znacio
b odd
jeg har bodd
sam stanovao
stanovati
stanujem
jeg levde
zivljah
bety - znaci ti
betyr - znacim
bor -
jeg pr0vde
proverih
jeg betydde
znacih
jeg bodde
stanovah
vSava
87
vezati
- vezem
drkket
predanje nesvrseno
jeg clJ:akk
pih
jeg sorang
skocih
skakah
jeg bandt
vezah
finne- naCi
finner - nadem
fnnet
jeg fant
nadoh
- moliti
ber- molim
bedt
jeg har bedt
sam mDlio
jeg bad
m olih
gi - dati
gir- dajem
gitt
jeg har gitt
sam dao
jeg gav
dadoh
b rere - nositi
b rerer - nosim
bllret
jeg har <iret
sam nosio
jeg bar
nosih
stjele - krasti
stjeler - kradem
stjiilet
jeg har stjalet
sam ()krao
jeg stjal
skjrere - se<Si
skjrerer - seeem
skaret
jeg har skaret
sam sekao
ete - jesti
eter - jedem
ett
jeg har ett
sam
kadoh
jeg skar
sekoh
jeg at
jedoh
se - videti
ser - vidim
sett
jeg har sett
sam video
jeg sa
videh
ligge - lezati
ligger - lezim
ligget
jeg har ligget
sam lezao
jeg la
lezah
88
skrive - pisati
skri ver - pisem
proslo vreme
skrevet
jeg har skrevet
sam pisao
gripe - hvatiti
griper- u hvatim
h vat am
1 h
li
lir
{p)ostati
{p)ostajem
grepet
grepet
sam hvatio
litt
jeg er litt
sam {p)ostao
preda8nje nesvrseno
jeg skrev
pisah
jeg grep
hvatih
hvatah
jeg
(p)ostadoh
fare - voziti
farer - vozim
far(e)t
jeg har far(e)t
sam vozio
grave - kopati
graver - kopam
gravd
jeg har gravd
sam kopao
uzimam
tatt
jeg har tatt
sam z
jeg tok
uzeh
sla - t c i
slar- tcem
udaram
slAtt
jeg har slatt
sam tkao
tkoh
sta - stojati
star - stojim
statt
jeg har statt
sam stojao
le - smejati se
lm- - smejem se
ledd
jeg har ledd
sam se smejao
n y tte - koristiti
nytter - koristim
n ytt
jeg har nytt
sam koristio
ta tar -
zeti
skyte - st1eljati
skyter - streljam
fl y - leteti
flyr - letim
lyge - la"ati
lyger - la.Zem
sktt
jeg er fle~yet
sam leteo
le~yet
n jega
jeg slo
udarah
jeg stod
st ojah
jeg lo
se smejah
jeg ne~t
k oristih
jeg
jeg
skje~t
strelja h
pucah
fl e~y
letih
jeg lag
lac-ah
(le~y)
89
/
proslo vreme
predasnje nesvrseno
falle - pasti
faller - padam
falt
jeg har falt
sam
hete - zvati se
heter - zovem se
hett
jeg har hett
sam se zvao
jeg falt
padoh
jeg hette
se zvah
kommet
jeg er kommet
sam dosao
.v
- spavati
sover - spavam
sovet
jeg har sovet
sam spavao
grate - plakati
grater - placem
gratt
jeg har gratt
sam plakao
ga -
gar- idem
gatt
jeg har gatt
sam isao
synge - pevatj
synger - pevam
snget
jeg har suget
sam pevao
treffe treffer
truffet
jeg har truffet
sam pogodio
tvinge tvinger -
pimorati
primoram
ptisilim
vinne - zadoblti
vinner - zadobljem
tvnget
vnnet
jeg kom
dodoh
doti
doijem
fatt
jeg har fatt
sam doio
Ovaj poslednji glagol
jeg grat
plakah
jeg gikk
odoh
idoh
jeg sang
pevah
jeg traff
pogodih
goli
jeg vant
zadoih
90
jeg
jeg
i
i
elsket kastet -
sam voljen
sam bacen
:.5
skal
elsket
voljen
jeg skal li kastet
cu iti bacen
jeg skal li sett
biti viden
iti
li
upotrei
kaste baci ti
bacati
kast-es
iti n
iti
b acen
jeg fikk
doih
volim
bacam
Znaci: pasivno buduce vreme gradi se tako sto se na bduce vreme gladodaje prilog vremena p rooloJ glagola koji se menja.
BLI - znaci postati u buducem vremenu i ti.
Napomena: U norveskom jeziku postoji mogucnost da se glagol dade
pasivnoj (trpnoj) formi: na GLAGOLSKU OSNOVU se dodaje - es. Na
primet:
jeg tvang
primorah
prisilih
d0mme osuditi
Han skal d0mme.s fledag.
On i ti osuden u petak.
ra.
doiti
AKTIV OG PASIV
Vtemena koja smo upoznali su aktivna vremena glagola. Medutim glagoli mogu da se menjaj i pasivnoj formi, najcesce m glagola i postati :
jeg sov
spavah
komme- doci
kommer - dodem
dolazim
pogoditi
pogodim
fa -
dommes
iti
imaj
glagoli:
osuden
skilles - rastati se
minnes - secati se
ene.> - blti saglasan
slagati se
91
NEGACIJAMA-
Posebnu paznju tteba obratiti na one glagole koji se isto pisu i isto
izgovaraju, menjaju se razlicito i imaju razlicito znacenje. Takvi su na
primer glagoli henge (obesiti, visiti) i ligge (lezati) odn. legge (leci, staviti):
henge - visiti
hengt - visio
jeg hang
jeg henger - visim jeg har hengt
visih
sam visio
- Haten din? Den henger som vanlig pfl. knaggen!
Tvoj sesir? On visi kao oicno na klinu.
- Den da,zen l fire fanger hengt i leiren.
Tog dana su cetiri zaroljenika obesena ...
- Tyskerne hengte fire fanger i leiren den dagen.
Nemci obesise cetiri zarojenika u logoru tog dana.
Ligge - lezati
Legge - staviti, leci
- Hvor har du lagt boka mi?
Gde si stavio moju knjigu?
- Ser du ikke at den ligger bordet?
Zar ne vidis da ona lezi na stolu?
92
POVRATNI
GLAGOLI
- REFLEKSIVE VERB
.
.
Glagoli koji su kod nas povratni ne moraju biti i u norve5kom povratni,
obratno ... Evo primera promene:
UPERSONLIGE VERB
NEKTELSER
i-
BEZLICNI GLAGOLI -
liise
- duvati (vetar)
tordne - grmiti
finnes - imati, nalaziti se
SLOZENI GLAGOLI-
det
det
det
det
det
det
se
upotreljavaju
samo
SAMMENSAE
VERB
U norveskom jeziku postoje pravi i neptavi slozeni glagoli. Pravi slozeni glajoli se pisu u svima olicima promene zajedno sa predmecima:
an, , er, fore, gjen, mis, unn i van:
ansette - postaviti
erfare - iskusti
gjenta - ponoviti
unnvc:ere - iti bez
Pravi slozeni glagoli su
kao na primer:
begynne - poceti
foretrekke - vise voleti
misunne - zavideti
vanc:ere - osramotiti
oni s predlozima. pridevima
overleve - preziveti
forklare - objasniti
leslate - otpustiti
smale - sme5iti se
Hun smaler ikke ofte.
imenicama,
frata - oduzeti
oppleve - doZiveti
adsla - savetovati se
oversette - prevesti
Ona se ne smesi cesto.
Holde av -
voleti
Avholde 2)
3)
uzdrzavati se
Sette over -
prevesti (preko)
Oversette -
prevesti (knjigu)
Fylle
Opfylle 4) li
ute -
Uteli
napuniti
ispuniti (duznost)
ostati (napolju)
izostajati
93
/
- Jeg skjenner godt hva du tenker , - sa han. - Men det nytter
ikke r0mme. Det er mange. mange
mil med skoger og ville fjell ... Tyskerne kommer tape denne krigen, og vi skal prove hjelpe dere
sa dere ikke sulter i hjel.
Kare Nesset njkket og smilte til
gutten det samme han gikk oppover mot borgen. Tilbake sto den tjue
Ar gamle studenten Spasoje Petrusic og hadde vanskelig for >tyre
begejstringen som var tent ham.
PRVI SUSRET
94
mer ostlil:;
Fra boken
"Nar noden er sterst"
av Asbj0rn 0ksendal
Iz knjige
"Kad nevolja najveca"
od Asbjerna Eksendala
pre\eo Cveja Jov:ovic
KVERNELANDS
FABRIKK AIS
N-4344 KVERNALAND, NORWAY
DEN STIZ!RSTE
NORSKE
TRAKTOR- UTSTYR
PRODUSENT
NAJ VECI NORVE$I PROIZVOI>AC
OPREME ZA TRAKTORE
N-4344 KVERNALAND,
Telephone:
Telefon:
(044) 83 900, Bryne
Telegtams :
lg r .ad.r.:
NORVE~A
95
V AR GODE FE
Idemo niz put prema mostu preko Karasjoke. Tada nailazi jedna zena u suset. Ona vitka, lepa, crnokosa. neoblcno u Norveskoj
gde su zene veeinom plavuse. Ova
koju susrecemo crnka. Gledamo
ukocenih pogleda svi. Ali, to
nasa dobra vila! Bomil Berg, trgovceva sestra. U ruci ona nosi jednu veliku torbu. Tu torbu mi gledamo. Okrecemo glave, dizemo se
na prste.
sa
96
8 -R0DRENE M<Z>LLERSEN
RANA
AUT . ENTREPREN0RFORRETNING
:
,
97
EN eJREFIK
SAMAR
Bilo vrelo letnje popodne. Duboka tisjna lezala nad malim gradom i prasnjavim ulicama, 1 da to
nije bilo prvo ratno leto, ilo i to
jedno prjjatno letnje popodne kao
stvoreno za bezbriznu decju igru.
Ipak sam .se igrao bez volje sa svojim malim bratom napolj na uskom dvoristu koje ilo skoro bez
ograde. misli su ile ne.,5de daleko, otac i otisao u rat
proletos, i jos do danas nismo njsta
znali njemu.
98
Cveja Jovanovic
Oversatt
av Arvid Olsen
u rukama. sam brzo gledao uokolo. Pogled mi se zaustavj na malom bratu: otvorenih usta stajao i
lenuo izdajnicki u bure. . . ako
gonioci ... ? Oni su skoro tu!
Tada opalih bratu jedan snazan samar, tako da on preplasen
okrete glavu opet ka ulici. Uplasen
on se uhvati obema rukama za obraz, i briznu u plac. iskrivih vrat
i pogledah niz ulicu, kao bajagi za
beguncem koji odjurio svojim putem ...
Gonioci dodose sve do nas.
edan od njih ulovi moj pogled
i zapita:
- Ti, mali, jesi li video nekog ... ?
Do~ mali brat drecao i plakao
sve vise, iskrivih vrat i pokazah
rukom niz ulicu. Gonioci odjuriie
smesta punom brzinom, tutanj vojnickih cokula isceze.
?
Cveja JOVANOVIC
7"
gg
TALLORD Grunn~allene
1
2
Null
En, ett
Tre
Fire
5 Fem
6 Seks
7 S
8 Atte
9 Ni
10 Ti
11 Elleve
12 Tolv
1 Tretten
14 Fjorten
15 Femten
16 Seksten
17 Sytten
18 Atten
19 Nitten
20 Tjue
21 Tjueen
22 Tjueto
Tretti
1
Trettien
40 F0rti
50 Femt i
60 Seksti
70 Sytti
80
90 Nitti
100 Hundre
101 Hundre ! en [ett]
1 Hundre tretti og tre
200 hundre
522 Fem hundre tjueto
988 Ni hundre Attiatte
1000 Tusen
1900 Ett tusen ni hundre
1972 Ett tusen ni hundre
syttito
% halv, halvdel
1f.J en tredjedel
1,
en kvart, fjerdedel
;
en femtedel
halvannen
dobbel
en gang
4
106
BROJEVI
to ganger
begge to
begge deler
ettarig
eneste
enhet
entall
Osnovni brojevi
Nu1a
hankjnn
Jedan
Dva
hunkjnn
intetkjnn
Jedna
Dve
Jedno
Dva
Tri
Cetiri
Pet
Sest
Sedam
Osam
Devet
Deset
Jedanaest
Dvanaest
Trinaest
Cetrnaest
Petnaest
Sesnaest
Sedamnaest
Osamnaest
Devetnaest
Dvadeset
Dvadeset jedan (jedna, jedno)
Dvadeset dva (dve, dva)
Trideset
Trideset jedan
Cetrdeset
Pedeset
Sezdeset
Sedamdeset
Osamdeset
Devedeset
Sto
Sto jedan [jedna, jedno]
Sto trideset tri
Dve stotine
Pet stotina dvadeset dva
Devet stotina osamdeset osam
Hiljada
Hiljada devet stotina
Hiljada devet stotina sedamdeset
dva
pola. polovina
trecina
cetvrt, cetvrtina
petina
jedan i
dvostruk
jedanput
dvaput
obojica,
i jedno i drugo
jednogodinji
jedini
jedinstvo
jednina
ORDENSTALLENE -
REDNI BROJEVI
hankjnn
tjueandre
trettiende
f0rtiende
femtiende
sekstiende
syttiende
attiende
nittiende
hundrede
tohundrede
trettitredje
40.
50.
60.
70.
80.
90.
100.
2.
1000.
tusende
Prvi
Drugi
Treci
Cetvrti
Peti
Sesti
Sedmi
Osmi
Deveti
Deseti
J edanaesti
Dvanaesti
Trinaesti
Cetrnaesti
Petnaesti
Sesnaestj
Sedamnaesti
Osamnaesti
Devetnaesti
Dvadeseti
Dvadeset
prvi
Dvadeset
drugi
Tride.seti
Cetrdeseti
Pedeseti
Sezde.seti
Sedamdeseti
Osamdeseti
Devedeseti
Stoti
Dvesta
trideset
treci
Hiljaditi
hunkjnn
Prva
Druga
Treca
Cetvrta
Peta
Sesta
Sedma
Osma
Deveta
Deseta
Jedanaesta
Dvanaesta
Trinaesta
Cetrnaesta
Petnaesta
Sesnaesta
Sedamnae.sta
Osamnaesta
Devetnaesta
Dvadeseta
Dvadeset
prva
Dvadeset
druga
Trideseta
Cetrdeseta
Pedeseta
Sezdeseta
Sedamdeseta
Osamdeseta
Devedeseta
Stota
Dvesta
trideset
treca
Hiljadita
intetkjnn
Prvo
Drugo
Tre-Ce
Cetvrto
Peto
Se.sto
Sedmo
Osmo
Deveto
Deseto
Jedanaesto
Dvanaesto
Trinaesto
Cet rnaesto
Petnaesto
Sesnaesto
Sedamnaesto
Osamnaesto
Devetnaesto
Dvadeseto
Dvadeset
prvo
Dvadeset
drugo
Trideseto
Cetrdeseto
Pedeseto
Sezdeseto
Sedamdeseto
Osamdeseto
Devedeseto
Stoto
Dvesta
trideset
tre-Ce
iljadito
107
del
deo
delvis
delom
sten
stena
s0ster
sestra
sta
stojati
matte
morati
sneg
S0
flaske
fla.Sa
plog
plug
svinja
svin
breg
berg
.stanse
zastati
kuvati
koke
legge seg
leci
h
salja
sabel
melk
mleko
skole
skola
gren
grana
grense
granica
sape
sapun
stol
stolica
lek
luk
tarn
toranj
gjest
go.;;t
dag
dan
gas
guska
tri
jeg
preve
proveriti
bra
d
leik
led
korg
kanne
dal
bad
syl
m0lle
verdi
bror
sol
dr0mme
korpa
kanta
dolina
banja
Silo
mleti
vrednost
brat
sunce
dremati,
snevati
kostati,
.stajati
koste
108
r,
moram kuvati
sestra kuva
tri dana
mleko
brat deli sapun
sestra dobra
Jedan deo mora stojati
sestra stoji
VI SP 0R OSS FRAM -
Hvor?
Hvor er ...
forsta:
Folksfrontsgata?
bensinstasjonen?
busstasjonen?
hotellet?
Gde?
Gde ... ulica Narodnog fronta?
benzinska stanica?
autobuska stanica?
hotel?
H va?
Hva heter .. . var venn?
denne gata?
din s0ster?
det serbokroatisk?
Sta? (Kako?)
Kako se zove ... na5 pl'ijatelj?
ova ulica?
tvoja sestra?
kaze to na srpskohrvatskom?
Hvem?
Hvem er ... det som snakker?
den damen der?
det som kommet?
Hvem . . . kjenner De her ?
tilherer denne boken?
har smapenger?
kan hjelpe meg?
Hvem .. . med
lir med?
gar jeg med?
reiser De med ?
snakker jeg med ?.
Hvordan?
Hvordan . . . smaker r0dvin ?
er tyrkisk kaffe?
reiste dere?
gikk det hos legen?
. . . to sto govori?
ona dama tamo?
to sto dolazi ?
Koga . . . poznajete ovde?
Kome ... pripada ova knjiga?
109
Hvorfor?
Hvorfor ... mA jeg vente?
spiser De ikke?
snakker De fort?
svarer han ikke?
Za5to?
Hvorfra?
Hvor ... fra?
. . . kommer De fra?
Odakle?
Odakle ... Vi dolazite?
Hvorhen?
Hvor ... hen?
Kuda?
g{ du hen?
reiser du hen?
skal vi hen?
Zo.~to
. .. moram da cekam?
ne jedete?
govorite brzo?
on ne odgovara?
... ides?
putujes?
cemo?
Nar?
Nar ... ma vi 1eise?
ses vi igjen?
kommer du igjen?
far vi middag?
b~ynner forestilling?
Kada?
... moramo putovati?
se vidimo opet?
dolazis opet?
dobljamo rucak?
poeinje predstava?
Hva?
Hva ... er dette?
er ditt yrke?
Sta?
Hvor meget?
Hvor meget veier pakken?
... koster det i alt?
Hva synes De om henne?
din far om tobakk?
arna om disse eplene?
din mor om maten?
Koliko?
Koliko tezak paket?
staje to sveJa?
Sta mislite Vi njoj?
Sta misli . . . tvoj otac duvanu?
Sta misle deca ovim jabukama?
Sta misli tvoja majka jelu?
Far jeg?
Far jeg presentere ... ?
lane . .. ?
Dem ... ?
lov sperre?
... ovo?
tvoje zanimanje?
ILSENER-
VENDINGER- 0NSKER
POZDRAVI- OBRACANJA- ZELJE
God morgen!
God dag!
God natt!
Sov godt!
God tur!
God reise !
Adje!
Far vel!
110
Dobro jutro!
Dobar dan!
Laku noc!
Prijatno spavanje!
Srecan put!
Srecan put!
Zbogom!
Zbogom!
gjensyn!
Velkommen!
Velkommen igjen!
eg skal hilse fra ...
Hils din famillie fra meg!
det bra!
Hei!
Kjrere venn!
Min kjrere ...
Herr professor!
Fru Mellersen!
Fat jeg snakke med ... ?
Hvordan har du det?
Takk, jQJ har det (bare) bra!
Det gleder meg meget
se deg igjen!
Mange takk!
Tusen takk!
Takk skal De ha!
Ingen Arsak !
Takk for mat!
Vel bekomme!
Unnskyld, tillater De ... ?
Tillat meg presentere ... !
Ses vi i morgen igjen?
., hvorfor ikke?
, sikkert, Vi ses i morgen!
Om for1atelse!
Kjrere kamerat ... !
lErede herr Hansen!
Jeg ensker deg alt godt!
eg ensker d god t nytt ar!
Gledelig jul!
Gratulerer ... !
Hjertelig hilsen!
Med de hjerteligste hilsener!
Vennlig hilsen!
Med vennlige hilsener!
Beste hilsenet!
eg ensket lykke til med arbeidet!
Hva betyr . .. ?
Ikke sant?
IDEN
Do videnja!
DobrodoSli!
Dobrodosli opet!
Nosim pozdrave od ...
Pozdravi svoju porodicu ...
Btidi zdravo!
Zdravo!
Dragi prijatelju!
dragi ...
Gospodine profesore!
Gospodo Melersen!
Mogu li da razgovaram sa ... ?
Kako si?
Hvala. sam (samo) dobro!
Mnogo me raduje
sto te opet vidim!
Mnogo hvala!
iljadu puta hvala!
Hvala Vam!
Nema na cemu!
Hvala na jelu!
Nazdravlje!
Opostite, dozvoljavate li ... ?
Dozvolite mi da predstavim ... !
Vidimo li se sutra opet?
Da, zasto ne?
Da. sigurno, videcemo se sutra!
Oprostite!
Dragi druze ... !
Po5tovani gospodine Hansen !
Zelim ti svako dobro!
Zelim ti srecnu Novu godinu!
Srecan bozic!
Cestitam ... !
Srdacan pozdrav!
Sa najsrdacnijim pozdravima!
Prljateljski pozdrav!
S prijateljskim pozdravima!
Najlepsi (najbolji) pozdravi!
zelim srecu u radu! (Srecan rad!)
Sta znaci ... ?
Zar ne?
VREE
111
se .. .)
sat napredje.
Tvoj sat zakaSnjava.
Ima.S li vremena trentak?
Nazalost imam malo vremena.
u Not-veskoj godisnji odmor sada
cetiri nedelje.
Ove godine zimam odmor l.
Prosle godine imao sam samo tri
nedelje odmot-a.
Sledece godine tm ...
Godina ima dvanaest meseci.
Zajam se placati mesecnim
otplatama.
imam tri hiljade krna mesecno
tvrdene plate.
Ukedagene
Dani u nedelji
Mandag
Tirsdag
Onsdag
Torsdag
Fredag
L0rdag
Sendag
Ponedeljak
Utorak
Sreda
Cetvrtak
Petak
Subota
Nedelja
Arstidene
Godisnja doba
ker.
kers fetie.
Neste ar reiser jeg til ...
Aret har tolv maneder.
Lanet skal betales i manedlige avd:e.
Vinter, - en
Var, -en
Sommer, -en
H0st, -en
NORGESNASJONALDAG
ER SYTTENDE (1 7.) MAI
MAL OG VEKT
Jgoslavia
system
brker
akkrat
det metriske
som Norge.
112
VlER OG KLIMA
VREME 1 KLIMA
i ...
Zima f
Prolece n
Leto n
Jesen f
Nacionalni praznik Norveske
sedamnaesti (17.) maj
...
VI ER VEIEN TIL ..
MI SMO NA PUTU ZA .
MERE . 1 TEZINE
Hvor er jernbanestasjonen?
Kan De si meg veien til jernbanestasjonen?
Stasjonen er like i nrerheten.
Nat gar toget til ... ?
Unn.skyld, kan De vise meg veien
til jernbanestasjonen?
Stasjonen ligger ved enden av denne gata.
Er det langt ga?
113
Mange takk!
In,gen arsak!
N gar toget til Trondheim?
Rutetiden 1 ti over elleve men vi
er forsinket og regner med avgang
klokken fem over tolv.
Nar kommer toget fra Sisak?
Toget kommer snart.
Hvor f en illetter?
Hvor er billettluka da?
Jeg vil gjerne reservere to pla;;ser
annen klasse til ...
Hvor meget koster en sovevognsblllett?
0nske1 De returblllett?
Nei, '. skal tilbake med fly.
Hvilken vogn er det?
Det star illett.
Det er .spor nummer tre.
v reiser De hen?
Jeg reiser til ...
Jeg har det svc;ert travelt.
Mnogo hvala!
Nema na m! (Nema razloga)
Kad polazi voz za Trondhajm?
red voznje u jedanaest i deset
ali smo zakasnili i racuhamo da
cemo poci dvanaest i pet.
Kada dolazi voz iz Siska?
Voz dolazi uskoro.
Gde se dobljaju karte?
Gde "salter" za karte?
ih rado rezervisao dva mesta
drugoj klasi do .. .
Koliko staje jedna karta za spavaca
kola?
2elite li povratnu kartu?
Ne, cu nazad avionom.
Koji vagon to?
stoji (pise) na karti.
kolosek broj tri.
Kuda Vi putujete?
putujem za ...
Meni se mnogo zri.
SAMTALE I TOGET
RAZGOVOR U VOZU
114
115
Bdite ljbazni
HOS EN FAMILIE
D.
Izvolite, sedite!
Hvala, mnogo hvala.
Prijatno sresti Vas.
Davno to bilo kad smo se pos1edn j i t videli.
Odakle dolazite?
D obro n doS!i.
Hilj ad t hvala.
N na .
N .
vk.
Et
0yelikk
bare!
litt til!
Men na er jeg helt mett.
Forsyn deg, v<er sa god.
Forsyn deg na, lat som du var hjemme.
Forsyn deg na ordentl ig.
, unnskyld at jeg er sa uoppmerksom.
Hva har du lyst ?
Takk for mat!
Vel bekomme!
Tusen takk for mat!
Det var et herlig maltid.
Vel bekomme, det gleder meg at det
amakte dez!
vi sitte og prate en liten stund?
Takk, det ville v<ere koselig.
R0yker De? Ikke?
Fra tid ti1 annen.
Jeg k, takk!
Hva slags tobakk r0yker du?
Kan jeg hjelpe de:g?
H ar du pr0vd sigaretten "Morava"?
Hva heter du?
Hva ditt navn?
Jeg heter ...
Mitt navn ...
Hvor gammel er du?
Jeg er femogfemti ar ...
Jeg sktille h ilse sa mye fl"a . ..
Takk skal du ha!
Ingenting takke for!
Hvordan star det til med Deres fo
relde?
k.
sad volji.
sto sam i tako nepaz-
ljiv.
Sta zelis? (Za sta si ?)
Hvala na l!
Nazdravlje!
Mnogo hvala na jelu!
Bio to divan obrok.
Nazdravlje, radje me da ti prijalo.
Mozemo li sedeti i pricati malo?
Molim, ilo i zanimljivo.
Psite li? Ne?
S vremena na vreme.
ps im, hvala.
Kakav duvan pusis?
Mogu li ti pomoci?
Jesi li r cigaret "Morava"?
Kako se zoves?
Kako ti ime?
se zovem . . .
ime .. .
Koliko si star?
imam pedeset pet godina.
Imam da pozdravim mnogo od . ..
Hvala ti!
Nema na (zahvaljivati).
Kako s Vasi roditelji?
gjensy!
HOTELL ET
118
iokosten inkliett?
120
li dot-ucak uacunat?
Koliko t da platim za prenotiste?
Koliko staje soba?
Mi mo narucili sobu ovde.
Mi zelimo da ostanemo par dana.
Zar to nije malo skupo?
smatam da to skupo.
Uzimam sobu.
mi dobto pistoji.
Mogu li pogledati Vas pasoS?
Na k:om e spratu se nalazi moja soba?
K oji moje sobe?
Kada se mogu useliti?
Hocu da se uselim odmah.
Jeste li umorni?
Jeste li sigurni (u to)?
Da, sam sasvim silguan.
Budite ljubazni da me pobudite u
sest sati suta rano.
Gde mogu opati ruk:e?
Ovde veoma hladno, zar ne?
Suvise mi hladno ovde.
putujem suta.
Laku noc! Hvala za danas.
Hvala Vama. Laku n oc. Prijatno
sp avanje.
Dobro jutro. Hvala (za j uce).
Dobro jutro. Hvala Vama.
Jeste li dobro spavali ?
Hvala. Spavao sam kao dete cele
n oci.
Milo mi to cuti.
Kako Vam se dopada soba?
Dobra , ali bez k:upatila.
Steta.
sam pogresio vrata.
Mozete li da mj piavite
... jedan buket cveca?
... taete za glavobolju?
. .. malo konca i jednu iglu?
. . . plan grada?
... postanske make i k:arte?
Hocu da pisem pismo.
P isete li pismo nekom pijatelju?
pisem pismo kuci svake nedelje.
Ne, p isem jednom prijatelju.
Zauzet sam pisanjem ...
Mogu li doblti u zajam malo hartije?
Svakako. lzvolite.
Hvala. l jubazno od Vas.
RESTA URANT
U RESTORANU ~
Gde cemo sesti?
Najbolje sedeti kod prozoa,
Uzmimo onaj mali sto tamo.
li ovaj sto slobodan?
Mogu li d uk?
Jeste li vec gladn i?
sam malo gladan.
Hocemo 1i uskoo rucati?
Da, hocemo.
Gde tpezarija?
Sada cete okusiti pravo spsko jelo,
Kakvo to jelo?
Videcete.
uzimam jelo (rueak) jelovniku,
sam veoma gladan.
cu telece pecenje.
Sta m ozete preporuciti?
Mogu li doiti przena (cela)?
Kako i meso?
H ocete 1i da mi date jedno ,
hleba, molim?
Budite ljubazni, posluzite se.
Jelo se mora jesti dok toplo.
elo l odlicno.
Sluzio sam se.
sam sit.
Ovo jelo nesto najbolje sto s
okusao.
Ali od ovog sira ne mogu mnogo.
Zasto ne? Samo gutaj, ne umire se.
od njega.
2elim da n esto popijem.
Sta kazete jednoj flasi crnog vina?
2elite li tursku kafu?
Da, hvala, ali bez secera.
Kakvu k afu p ijete;,...Sa secerom? Bez secera?
blh d tusku kafu bez secera.~
Kakva kafa?
mislim da dobra.
Gde p epel jara?
Imas li jugoslovenske cigarete?
Da j mi, molim te, kutiju siica.
imam jednu kutiju ali prazna"
Sta, staje jedna kut ij? sica?
upaljac takode p razan.
Kelne, mogu li dobiti racun?
Koliko staje r ucak?
1i bakSis uracunat u racun?
TUR I BYEN
122
nemam sitnine.
U redu !
Hvala na jelu!
Nazdvlje!
I BANKEN
Jeg ma ga i banken.
H vor ljjgger banken?
Hvor er nrermeste banken?
H vor langt tid tar det?
Det tar en h alv time.
En halv time, ikke sant'?
H vordan kommer en dit?
Det er like i nrerheten.
Far jeg snakke med banksjefen?
jeg heve p e ngene na?
j eg underskrive her?
E r banken apen l0rdager?
Jeg v il gjeme veksle noen penger.
Unnskyld, men k an De veksle denne
reisesjekken for meg?
Kan De legitimere Dem?
Her er passet mitt. .
Kan De veksle norske ktoner ogsa?
Hva er kUI'sen _..;.k kroner?
/
/. HOSLEGEN
Er doktoren til stede?
Jeg f0ler meg litt darlig.
Legen er opptatt. De ma vente
BANCI ~
lit~
li tu doktor?
Oseeam se malQ looe.
Lekar zauzet. Morate malo pr:icekati.
Da. Hocete li da sednete i cek:ate?
Hvala. Pricekacti.
Koliko dugo moram cekati?
Sada lekar zauzet tako da morate
l pricekati.
Da li se cekati dugo, sta mislite ?
Tesko reei.
Vi ste tranac? Samo sedite!
Mozete li mi ispricati sta Vam ( )
fali? Imate li groznicu?
nemam termometar, ali verujem
(da imam).
sam malo prehladen.
Imam malo groznice. mislim.
Ne m ogu da s pavam.
Imam zubobol ju . (Boli me zub)
im am muku u stomaku.
- - - - --
-- - -
--
REISEBYRAET
124
--
---
--
EN FLYREISE
PUTOVANJE AVIONOM
lir
det
N~t
illigere.
EN REISE MED
U P UTNICKOM BIROU V
Cime Vam mog pomoci?
Zeleo ih jedno obavestenje.
Koliko daleko Tivat?
Koliko vremena traje put do ...
Ide li voz tamo?
Moze li se ptovati atobsom?
Preporucujemo a~obus.
Ima li povlastice za grupno ptova
nje ? Nas petoro.
Hocete li da pricekate cu tetelefonirati i proveriti.
PUTOVANJE AUTOBUSOM
Havet er rog.
Jeg hApet jeg ikke
lir
sje>yk.
Vi kan ga om bol'd.
Vi er ombord. Alt er i orden.
Jeg har reservert lugar.
Hvot k an jeg f ine den?
Lugaren Deres er ...
De kan ga ned ferste trapp
Lugard121ren er last.
Er det lenge til avgang ?
Baten gar akterover.
Har De reist med bAt f0r?
Nei, dette er ferste gang.
Det er en opplevelse reise langs
kysten.
Sretlig nar vreet er sa fint.
Hvordan er vrermeldingen?
Utmerkt vret det f0rste d0gnet.
S l{al De langt?
T il Bod121 (til Dubrovnik).
PUTOVAN BRODOM
Kada polazi brod za Split?
Gde se nalazi brod?
More mirno.
se nadam da necu imati morsku
bolest.
Mozemo da idemo na d.
Mi smo na brodu. Sve red.
sam ezervisao kain.
Gde mogu naci?
Vasa kaina ...
Mozete ici n iz prve stepenice.
Vrata kaine su zakljucana.
li du.go do polaska?
Brod ide nazad.
Jeste li ptovali brodom pre?
Ne, ovo prvi t.
dozivljaj pu.tovati duz obale.
Narocito kad vreme tako lepo.
Kak.av izvestaj vremen?
Odlicno vreme prvi dan i noc.
Hocete li daleko?
Do Budea (do Dbrovnika).
125
BILTUR
VOZNJA AUTOM
126
L(_
takk!
liter besin og to liter olje, SAE
40 (f0rti).
Hva koster en bllvask?
Hvor langt er det til neste campingplass?
jeg sla teltet d ved
skogen?
H vor mye koster overnattig?
Hvor mye ma jeg betale for il?
jeg leie garasjeplass for tt?
:Na ma v i skilles.
Kanskje vi treffes igje
gjensyn! God tur!
seere?
zmem
t.
POSTK ONTORET
Hvor er postkontoret?
Ligger postkotoret i den retnige ?
Unskyld, k d si me.g ... ?
jeg fa tre frimerker til vanlige
brev?
Hva koster et brev til Norge?
jeg fa frim erker til dette brevet?
.J eg vil gjerne rekommadere dette
brevet?
:.
:vilken dato er det i dag?
Vil De hjelpe meg?
Vrer sa snill og hjelp meg.
128
POSI
Gde posta?
Nalazi li se posta ovom pravcu?
Oprosti. mozes li mi reci . . . ?
Mogu li doiti tri marke za i
pisma?
Koliko staje pismo za Norvesk?
g li doiti make za ovo pismo ?,
ih
en o!
MI PISEMO PISMA . . .
\.)
Alminnelige setniger
Oblcne recenice
Takk for brevet (brevkortet) jeg
Hvala za pismo (kart) koje sam
fikk for noen dager (ker) side.
primio pre ekoliko d (nedelja).
Takk for brevet som jeg har fatt
Hvala za pismo koje sam primio
for en god stnd siden.
poodavno.
Det er over en maed siden jeg 1 Proslo vise od mesec dana otfikk brevet fra deg.
kako sam primio pismo od tebe.
Jeg k ikke svare det da l
nisam mogao odgovoriti
jeg hadde sa mye g.
. 6 po1ito sam imao m nogo p osla.
Jeg sklle skrevet til de.g for l- \
Trebalo da ti pisem odavno. 1
ge siden.
. _
~t var h yggel]$ se at du ikke
. Bilo prijatno videti da ti. nisi
har glemt d t du var i Norge (i
zaboravio vreme kad Si 1
Jgoslavia).
Norveskoj ( J ugoslaviji).
Det var hyggelig h0re fra deg. ... Bilo prijato cti tei. ns takk for det !
'lgo hvala za to.
V:i har motatt bllde brev og ilMi smo primili i pismo i slik .
de. Takk skal d ha!
Hvala ti!
Sa ofte tenker jeg deg og
Tako cesto mislim na tebe i na
d tid vi var sammen.
ono vreme kad smo bili zajedno.
0nsker og haper fa se deg hos ....
2elim i nadam se da te v idim
oss snart.
kod nas skoro.
Jeg har det bra og haper det sam- ' sam dobro i nadam se da
me med deg og din familie.
isto s tobom i tvojom porodicom.
Haper a t du og din familie har ....-""--'Nadam se da ste ti i tvoja porodet bare bra.
dica sam o dobr o.
Hils alle i di familie sa hjertel
Pozdravi sve tvojoj porodici
fl-a meg.
tako srdaco od m.
i mor ber meg hilse.
majka me moli da te pozdravim.
Velig hilse fra ...
Prijat eljski pozdrav od . ..
Med hjertelig hilsen fra . . .
Sa srdacnim pozdravom od ...
Najlepsi pozdravi od ...
De aller beste hilsener fra .. .
12!)
Kjrere venn!
Takk f b evet som jeg fjkk for
len,ge sjden. Mjn datter Ase er na
forlovet med en mann som h eter
Ivar. Han er kjekk og grei, en sympatjsk ng mann.,.an er st o og
kraftjg, og er interesset i sport. Det
eneste jeg ikke liker ved ham. er det
lange haret. Men han er en grej kar,
og vi gleder oss til fa ham som
svigers0nn. H sker d Ase? Jeg haper d hn o,g Iva lir lykkelige.
Her er varen kommet. Det er
litt grent i parken. Jeg jobber i
haven hver dag. Det har regnet m~e
i det siste.
D ha det riktig godt, Dragan,, og hils d jn kone fra meg og
Marit. Hjls ogsa mjne venner d
nede nar d treffer dem.
Dragi prijatelju!
Hvala za pismo koje sam primio
odavno. kcerka Ose sada
verena sa jednim covekom koji se
zove Ivar. On sposoban i dobar,
simpatican mladic. On veliki i
snazan i zainteresovan za spot. Jedino sto ne volim kod njega d
gacka kosa. Ali on dobar momak,
mi se radjemo sto cemo ga doblti
za zeta. Secas li se Ose? se na.dam da i ona i Ivar iti srecni.
Ovde doslo prolece. Ozelenilo
park. radim vrt svakoga
dana. Padala kisa mnogo poslednje vreme.
Bdi zd avo i dobro, Dragane, i
pozdavj svoju zen od mene Marit. Pozdravi takode pl"ijatelje tamo
dole kad ih sretnes.
Prijateljskj pozdrav
Ulaf
Vennlig hilsen
Olaf
I VI MOZETE BEZ DALJNJEG ODARATI IZMEDU
RAZNI H MASINA CITAVOG SVETA.
IPAK ...
VI
POZNAJETE
PROSRANE,
NEPROHODNE
PREDELE, LEDNI VETAR I DUBOIO SNEG.
U ZELI ISKORISCAVATI DRVO, MORA ZAISTA
IMATI MOGUCNOST DA SE OSLONI NA VLASI
U SNAGU I RAZ BORIOST, ALI I NA MOGUCNOSTI I POUZDANOST SVOJIH MASINA I
R. U SVAOM POGLEDU.
BAS ZBOG TOGA . . . U :
JOBU MOTORNE PILE JOBU PRIOR ZA CISCENJE SUSI KULTURA JOBU COMBI DALJINSKO UPRAVLJANJE ZICARE ZA SREDNJE
DALNE SA JEDNI UZEOM JOBU RRS VILA JOBU
FREZE ZA SNIJEG JOBU LANCI ZA RR I SUMSE MASINE
SAVREMENA R ZA ZICARE ZA VUCU DRVET A I SPECIJALNI
ALAT
U SUMAMA
NORVESKE
3 OD 5 LJUDI
IZABERU
.JDBU
.JDBU
HOLTEGT. 28, OSLO , NORVESA
130
ZAS'IIUPSVO ZA SFRJ:
AGROPROGRES
LJUBLJANA .
GRADISCE 18, L.: 24911
Det er ikke helt av.gjort at vi reise, men vi haper det gAr i orden.
131
S prijateljskim pozdravom
Dragan
Dragi prijatelju, hvala za pismo
koje stize neocekivano brzo. hocu
da odgovorim odmah, posto ti i tvoj
prjjatelj Ljubo planirate put u Norvesku.
Dobrodosli! (cete iti)
Vi cete stanovatj kod nas dok ste
u Bergenu. Nazalost, se ne secam
Ljube. Ali se radujem susretu s
njim. Jesam li ga video pre?
,
Bice prijatno sresti tebe opet, sta-/
ri prijatelju. Godjne prolaze tako br-)'zo, znas. Uskoro smo starj ljudi.
Javi mi sigurno kada vi dolazite,
Ose i Ivar se vencatj mozda
u julu. nije odluceno jos.
Ako nesto mogu da ti pomognem,
samo kazi.
Pozdravi Ljubu od mene, svoj
porodicu od nas svjh ovde.
Prijateljski pozdrav
Ull'f
Vennlig hilsen
Olaf
, ~.:
Olaf
Ulaf
skal du vcere!
Vennlig hilsen
Olaf Berg
Dragi Ulaf!
Hvala na prjjatnom pozjvu da
stanujemo kod tebe tvoje zene.
se radjem sto docj Norvek
opet, sresti''tebe. sam te pozdravjo jednom pre, ali to ilo davno.
dolazimo verovatno Oslo
11. avgsta. cemo ti poslatj obavestenje odande.
Prijateljskj pozdrav
Ljubo Savi
Kj:aere Kare! }<
Jeg har mottatt melding om at
djn mormor er d0d. Det gjorde sterkt
inntrykk meg. Hun var var matmot kigsdagene. Jeg deltar i din
sorg.
Milutin
Dragi Kore!
sam primio vest da tvoja
baka nl. mene ostavilo
sna:Zan utisak. Ona ila naa majka-hraniteljka u ratnim danima. Saucestvujem u tvojoj zalosti.
Milutin
Dragi Milutine!
Hvala na sacescu povodom bakine smrti. cinilo dobro prvo, najteze vreme. Baka cesto
pricala tei. Nastala praznina
posle bake.
Prijateljski pozdrav
Kore
Kj:aere ilutin!
Takk for deltakende ord ved mormors bortgang. Det gjorde godt i den
f0rste, vanskeligste tiden. Mormor
snakket ofte om deg. Det l tomt
etter mormo1.
V ennlig hilsen
Kare
l peplanula.
VennHg hilsen
Kristian
Prjjateljski pozdrav
Kristijan
',(
Kjcere kamerat!
Vj har en nyhet vi ma dele med
d : eg litt bestefar QJ Olga
- bestemor! Vera fikk en s0nn sist
fr edag. Alt star bra til.
Dragi druze!
Mi imamo jednu novost, moramo
podeliti s vama : Postao sam
deda Olga - . V doila
s ina proslog petka. Sve dobro.
Hvala
Prijateljskj pozdrav
Ulaf Berg
Kj:aere Olaf!
Takk for hyggelig invitasjon til
hos deg og din kone. Jeg gleder meg til komme til Norge jgjen, og til teffe deg, Jeg har hilst
deg en gang f01, menn det er
lenge sjden.
Vi kommer antakelig til Oslo den
11. avgst. Vi skal sende deg beskjed derfra.
Vennlig hilsen
Ljubo Savi
Dragan og Olga
Dragan i Olga
132
:!:
Dragi prijatelji!
Cestitam praznik 17. maj. Nadam
se da ste svi sasvim dobro. I ovamo
sve samo dobro.
Kjcere venner!
Jeg gratulerer med dagen den 17.
mai! Haper dere alle har det fint.
Her star alt bare bra til.
Med de aller beste ensker
og vennlige hilsener
Stojan
Sa najlepsim zeljama
prijateljskim pozdravima
Stojan
I "samstalene" i ARLIREN finnes
setninger man ofte fiir bruk for ogsa
i brev og kort.
HILSENER OG INSKER
FOR JUL OG NYTT AR
POZDRAVI I ZELJE
ZA BOZIC I NOVU GODINU
Zelimo tebi i tvojoj porodici (tvome ocu, tvojoj majci. tvome bratu,
tvojoj zeni, tvome muzu, tvoj oj sestri ... ) srecan bozic i srecnu novu
godinu. S prijateljskim pozdravom
f,
*,z~ Z_,
Lillian, Holger
og barna
Vi sender dere de be.>te emsker 1
foe julen og det nye ar!
Lilian, Holger
i deca
Saljemo vam najlepse zelje
bozic i novu godinu!
Jon, Frydis
og barna
Med 0nsker om et fredfylt godt
nytt ar!
Jun, Freidis
i deca
Sa zeljama za mirom ispunje nu
novu godinu!
secnu
Vladimir
med familie
Sa det snart ,gatt ett ar igjen.
Vi enskee dere alle en riktig god jul
og et godt nytt ar 19 . .
kjcere kamerat!
Milutin
134
Vladimir
s porodicom
Tako 5 malo prode j0 s jedna
godina. Zelimo vam svima srecan
bozic i srecnu novu godinu 19 . . .
Dragan, Olga
go barna
Godt nytt
Dragan, Olga
i deca
Srecna nova godina, dragi druze!
Milutin
Srecan bozic
novu godinu!
t SfrOmmens Yarksted
STR0MMEN PR. OSLO
R G
najlepse zelje za
Hans, lngeborg
i deca
t35
JUGOSLOVENSKO-NORVESKO DRUSTVO
JUGOSLA VISK-NORSK SAMBAND
De band s ::>m l knyttet mellom
Veze spostavljene izmed J
goslovena i Notvezana teskim ratjgoslaver og nordmenn i de harde
ktigsarene, er ikke litt svakere etnim godinama nis oslablle iako
ter hvert som arene g{: Fot. hvert
godine polaze. Jer svake godine
kommet mange tidligere fanger
odlaze mnogi ivsi zaroljenici
til Norge for treffe venner. ot5
Norvesk da se Sl:eli s prijate1jino!'dmenn k ommet stadig oftere til
ma, Norvezani dolaze sve cesce u
Jugoslavia, som turister eller
Jgoslaviju, kao tristi ili posettt
prijateljima.
vennebesek.
Jeg finn er det riktig omtale
Nalazim za potrebno da objaskott det ORGANISERTE samarbeid
nim katko ORGANIZOVANU s
tadnju izmed pijatelja preko gramellom venner over landgrensene.
nica zemalja.
U Jugoslaviji postoji JUGOSLOI Jugoslavia har vi JUGOSLAVISK-NORSK SAMBAND og den
VENSKO-NORVESKO
DRUSTVO
odgovaajca ogani zacija Nott ilsvaredne organisasjon i Norge kalveskoj naziva se NORVESKO-J1.
les NORSK-JUGOSLAVISK SAMBAND. Begge disse organisasjoner
GOSLOVENSKO DRUSTVO.
har flere avdelinge.
ove organizacije imaj vise og:unaka.
Formalet med JNS 015 N JS er
Cilj JND i NJD n;je samo da neikke bare dyke de vennskapsguje prijateljske veze koje s spo
bl\nd ,:om l knyttet mellom jg::>
stavljene izmedu Ju<?;oslovena i Norslave og nordmenn DA NQEN
vezana KADA NEVOLJA BILA
NAJVECA, ne samo da neguje usVAR ST0RST,i ikke bate dyrke
minnct ... Begge Ol'ganisas jonet h
pomene . . . oganizacije imaju
h elL konlcLe arbeidsoppgavet
sasvim konkretne adne zadatke
clcL kultell e plan og i ande omkulturom plan i u dl' u'/~im ola
J'lt dc t. Hove d s Lyet h a r sine seksjostima. Uprava ima svoje sekcije za
nt'l' fot spcsielle sake: internasjospecijalne poslove: medunarodna,
nalc-, kultut-, turist-, ::g anisasjo n 5kulturna, tristicka, organizaciona
!!psm lt l ... Men i fe ste rekke begpitanja . . . Ali u prvom redu
organizacije imaj zadatak da usgt Ol'~nisa sjoner hat oppgave
l<nyLLc fotndclser m ellom de nge
postave veze izmedu mladih gene/ ~ On c ta sj onct'.
tacija.
DcL e r mulig f or de som ensker
dcL ~ li medlemmer av disse organisas jonet ved henvende seg til
clc avde linger som."..finneo;, eller til
hovcdotganisa sjonene. De som en l' t' nmmee opplysninger eller kontnkLcJ, l<a n i Norge henvende seg til
Moguce da oni koji to zele postanu clanovi ovih organizacija obacanjem ograncima kojj postoje iJi
centalnim oganizaci j ama. Oni koji zele liza objasnjenja kontakte,
mogu se Norveskoj obratiti na
169
1) NORSK-JUGOSLAVISK
SAMBAND
formann Mauritz L121ge
7670 SAKSHAUG
NORVESKO-JUGOSLOVENSKO
DRUSTVO
predsednik Mauric Lege
7670 SAKSHA UG
2) NORSK-JUGOSLAVISK
SAMBAND
0stlandsavdelingen
BLINDERN, OSLO 5
Postbox 8
2) NORVESKO-JUGOSLOVENSKO
DRUSTVO
Ogranak Estland
BLINDERN, OSLO 5
Postanski fah 8
NORSK-JUGOSLA VISK
SAMBAND
Nord-Norgeavdelingen
formann
siv. ing. Arne Langvik Hansen
I RANA
3) NORVESKO-JUGOSLOVENSKO
DRUSTVO
0 .51-anak Sevene Norveske
predsednik
civ. ing. Arne Langvik Hansen
I RANA
1)
U Jugoslaviji
organizacije
JUGOSLOVENSKO- NORVESKO
DRUSTVO
Jugoslavisk-norsk samband
11000 BEOGRAD
ul. Koste Stojan ovica 1
JUGOSLOVENSKO- NORVESKO
DRUSTVO
Jugoslavisk-norsk samband
11000 BEOGRAD
ul. Koste Stojanovica 1
adresa centralne
AKSES EL SKAP
PAPIRFORRETNING -
KORTEVARER
EN GROS- EN DETAIL
TRYKKERI -
BOKBINDERI
KRISTIANSUND N.
SVERDRUP- KNJIZARA
AKCIONARSKO DRUSTVO
ETABL. 187<4
PAPIRNICA-
ARTONAZA
ETABL. 187<4
NA VELIKO- NA MALO
STAMPARIJA -
KNJIGOVEZNICA
KRISTIANSUND N.
NORVESKA
ETTERORD
POGOVOR
Pisac
FABRIKA
ZA PROIZVODNJU VISOKO-VREDNI BILJNI BELANCEVINA
PREDUZECA .. UL..JARICA
BEOGRAD (tel: 651 -1 77)- OBRENOVAC (871 - 356)
Deficit animalnih belancevina u strukturi ishrane prosecnih potroaca, godinama vec poznat potvrdivan zvanicnim statistikama
pojedinih dtzava u svetu. Napot'i pojedinih zemalja, i na.Se,
s sve tske organizacije FAO (UNICEF) itd., da se pogodnom
SLtpsbltuoijom iljnim belancevinama ovaj deficit koegira i time
:t.a~t; i PI'OPI:1gita uztast i zdavlje ljudi, vec godinama su usmet'Cr\1 u iskot\iscavanju belancevti.na soje, kao najpriliznijim u ishrani
\)Clan~cv!nama mesa, mleka i .
V tom cilju i u Jugoslaviji pteduzece "Uljarica" (]d, Bulevar
Vojvodc 37) izgadilo pvu specijaLizovanu fab.iku za proizvodnju brasna. gtizeva i pekrupe, malo-masnih poizvoda (pos~no sa
'!No sitovog ulja u poizvodu ) za ljudsku lishranu. Sadzaj visokoved
nih bclanevina proizvoda ove fabtike su 48-51D/ o i svojoj strukl i ovc bclancevine su veoma liske strukturi belancev;ina mesa,
mJcka d .
U naoj zemlji vec mnoga preduzeca prehrambene i ndustdje, p ekars t va, kulinarstva itd. korliste bra8na i grizeve iz p1-ve specijalizovane
abt,i ke za ptoizvodnju visokovtednih bljnih belancevina, "Uljaice"
- Beograd. suplement ostalom sadrzaju i izrad\ raznih namir t'llca za decu i odrasle, za zdrave i kao dijeta za bolesne ovakvi prolzvod! sa zdravstvenog stanoviSta su visoko cenjeni.