Professional Documents
Culture Documents
USTAVNO Bosa Updated Sa Ustavom I Delovima Poslovnika NS
USTAVNO Bosa Updated Sa Ustavom I Delovima Poslovnika NS
POJAM USTAVA
Normativni pojam ustava :
- Ustav u formalnom smislu (osnovni zakon koji ustanovljava
organizaciju drave i propisuje prava graana; akt na osnovu kojeg se
upravlja zemljom, koji graanima dodeljuje prava i odgovornosti a
dravnoj vlasti ovlaenja i dunosti. Prema postupku donoenja
odreuje se kao skup pravila koja se donose i menjaju po postupku
teem od postupka za donosenje obinih zakona; za njega je sinonim
vrst ustav kao to je na. To je formalni pisani akt najjace pravne
snage.)
- Ustav u materijalnom smislu (Odreuje se prema sadrini pravila koja
su od najvee vanosti za dravu a odnose se na organizaciju drzavnih
vlasti i ljudska prava, teritorijalnu organizaciju drave. To je akt koji
ureuje meusobne odnose izmeu vlasti u dravi i medjusobne odnose
izmedju pojedinca i drzave.)
Ustav u materijalnom smislu je ustavni zakon za sprovoenje ustava,
zakoni, uredbe Vlade kojima se izvravaju ti zakoni itd.
- Socioloki pojam ustava (po Lasalu je to realni, fakticki odnos sila koji
postoji u jednom drutvu. To je stvarni ustav jedne zemlje koji ima
svaka zemlja u svako doba.)
- Politiki pojam ustava (odreuje se prema stvarnom odnosu drave i
drutva. Prema Levenstajnu ne moze se oekivati da nosioci dravne
vlasti sami sebe ograniavaju u cilju zastite gradjana od zloupotrebe
vlasti. Ustav je akt institucionalizacije i objektivizacije vrsenja drzavne
vlasti.)
Ustav je osnovni instrument kontrole drzave. buduci da ogranicava
drzavnu vlast, fakticki stavljajui je pod kontrolu.
Bosina potpitanja: 1) normativni pojam ustava, 2) ustav u materijalnom
smislu, 3) ustav u formalnom smislu
MATERIJA I SVOJSTVA USTAVA
Materiju ustava ine pitanja koja ustav regulie, drugim reima to je
predmet ustava tj. sadrzina ustava (materija constitutionis). Po
teoretiarima postoji nekoliko osnovnih shvatanja.
Prema jednom shvatanju materiju ustava cini drzava, ogranizaciia,
funkcionisanje i odnosi kako dravnih vlasti meusobno, tako i izmeu
drave i njenih teritorijalnih jedinica, i granice drzavnoj vlasti koje se
uspostavljaju ljudskim slobodama i pravima.
Prema S. Jovanovicu ustav obuhvata 2 vrste pravila: ona kojima se
organizuju drz.vlasti i one kojima se jemce licne slobode gradjana, te bi
stoga ustav trebalo da garantuje nezavisnost pojedinca naspram drave i
nezavisnost pojedinih vlasti jedne naspram druge.
Prema Kelzenu obuhvata norme kojima se regulie zakonodavni
postupak. Ustav sadri pravila koja se tiu organa koji treba da donesu
zakone i postupka za donoenje zakona, ali u odreenoj meri odreuje i
sadrinu buduih zakona. Takoe ustav moe sadrati i propise koji se
odnose na upravnu i sudsku vlast, ali oni nisu deo ustava u materijalnom
smislu, nego deo krivicnog, graanskog, procesnog ili upravnog prava.
Prema drugom shvatanju, ustav se vezuje za stvaranje prava u jednoj
zemlji, opstih pravnih normi, zakona, obuhvata norme kojima se urejuju
ova pitanja.
Prema donosiocu :
- OKTROISANI (donosi ga vladar, daje ih spontano kao unilateralnu
koncesiju narodu monarh)
- USTAVNI PAKTOVI (donosi ga vladar u saglasnosti sa
predstavnikim telom)
- USTAVI BILANSI (okrenuti su sadanjosti i realnosti)
- USTAVI kao izraz narodne suverenosti(donosi ih predstavnitvo
naroda)
NADLENOST RS
Bosina potpitanja
1) Zato su vani amblemi , 2) Kako se upotrebljavaju dravni simboli,
3) Razlika izmeu dravne i narodne zastave , 4) Kakav je grb na
dravnoj zastavi, 5) ta su pecat i i stambilj i cime se ustanovljavaju, 6)
ta ini dravnu teritoriju, 7) Dokle se protee pravni suverenitet RS, 8)
ta je glavni grad i ima li poseban status u URS, 9) Kada ce se propisi
RS primenjivati na nase drzavljane van granica RS
DRAVLJANSTVO RS
Dravljanstvo je narocita dravno pravna veza izmeu drave i
pojedinca, uslov je za uzivanje mnogih prava, spada u lina prava. To je
odnos redovnog i najee trajnog karaktera. Redovnog zbog toga sto se
apatridi i bipatridi pojavljuju kao izuzeci, a trajan jer se obino zasniva
roenjem, a kasnije retko menja. Na osnovu dravljanstva, dravljanima
RS zajemena su sva prava koja propisuje URS nezavisno od toga gde
se oni nalaze. Republika Srbija titi prava i interese svojih dravljana u
inostranstvu. Tim pravima odgovaraju i odreene dunosti RS, poput
podlonosti vojnoj obavezi, dunosti plaanja poreza, pokorovanja
ustavu i zakonu i sl.
Zatita koju RS prua svom drzavljaninu prua sledee garancije : da ne
moze biti lien dravljanstva, da ne moze biti lien prava da promeni
dravljanstvo, da ne moze biti proteran.
Osnov sticanja i prestanka dravljanstva ureuje se Zakonom o
dravljanstvu. Prema tom zakonu dravljanstvo se stie : 1) poreklom,
2) roenjem na teritoriji RS, 3) prijemom u dravljanstvo i 4)
meunarodnim ugovorima. Prestaje : otpustom, odricanjem i po
me.ugovoru.
Da bi smanjio broj apatrida, URS predvia da dete roeno u RS ima
pravo na dravljanstvo RS, ako nisu ispunjeni uslovi da stekne
dravljanstvo druge drave. Apatridi su lica bez dravljanstva. Mogu
stei dravljanstvo prijemom. Pravni poredak jedne zemlje u celini vai
za domae dravljane, dok za strance i za apatride mogu da vae
odreena ogranienja u pravima i u pogledu utvrivanja odreenih
obaveza koje se mogu nametnuti samo odreenim dravljanima.
Bipatridi su lica sa dva dravljanstva. Dravljanin Republike Srbije
koji ima i dravljanstvo strane drave smatra se dravljaninom
Republike Srbije kad se nalazi na teritoriji RS.
Bosina potpitanja : 1) Kako se stice, 2) Sta su apatridi, 3) Sta su
bipatridi
PRAVA
MEUNARODNIH
PODELA
LJUDSKIH
LINA PRAVA
- Pravo na bezbednost
- Tajnost pisama i drugih sredstava optenja
- Pravo na slobodu i pravo na zatitu podataka
- Pravo na privatnost
Svako ko je lien slobode ima pravo albe sudu, koji je duan da hitno
odlui o zakonitosti lisenja slobode i da naredi putanje na slobodu ako
je lienje slobode bilo nezakonito.
Kaznu koja obuhvata lienje slobode moe izrei samo sud.
- Postupanje sa licem lienim slobode
Licu lienom slobode bez odluke suda, odmah se saoptava da ima pravo
da nita ne izjavljuje i pravo da ne bude sasluano bez prisustva branioca
koga samo izabere ili branioca koji e mu besplatno pruiti pravnu
pomo ako ne moe da je plati.
Lice lieno slobode bez odluke suda mora bez odlaganja, a najkasnije u
roku od 48 asova, biti predato nadlenom sudu, u protivnom se puta
na slobodu.
- Pritvor
OSTALE GARANCIJE:
Ako nije sasluano prilikom donoenja odluke o pritvoru ili ako odluka
o pritvoru nije izvrena neposredno po donoenju, pritvoreno lice mora
u roku od 48 asova od lienja slobode da bude izvedeno pred nadleni
sud, koji potom ponovo odluuje o pritvoru.
10
Bosina potpitanja
1)Nabrojati ih, 2)Kakve je prirode pravo na strajk (kolektivne), a kakve
pravo na imovinu, 3) od cega zavisi stepen ostvarivanja ovih prava - od
ekonomskog stanja, 4)Jesu li ogranicena ili neogranicena, 5) kako se
stite - sudski
SOCIJALNA PRAVA
Koleklivno pravo.
Pravo da se radi, a na zakonodavcu je samo obaveza da stvori uslove za
njegovu realizciju. Prema URS: Jemi se pravo na rad, u skladu sa
zakonom.
11
PRAVO NA OBRAZOVANJE
Svako ima pravo na obrazovanje.
12
- SLOBODA MEDIJA
U RS svako je slobodan da bez odobrenja, na nain predvien zakonom,
osniva novine i druga sredstva javnog obavetavanja. Televizijske i
radio-stanice osnivaju se u skladu sa zakonom.
Novine i druga sredstva javnog obavetavanja ne podleu cenzuri.
Nadleni sud moe spreiti irenje informacija i ideja putem sredstava
javnog obavestavanja samo ako je to u demokratskom drutvu
neophodno radi spreavanja pozivanja na nasilno rusenje Ustavom
utvrenog poretka ili naruavanje teritoriialnog integriteta Republike
Srbije, spreavanja propagiranja rata ili podstrekavanja na neposredno
nasilje, spreavanja zagovaranja rasne, nacionalne ili verske mrnje,
kojim se podstie na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje.
S tim u vezi URS proklamuje pravo svakog na pristup podacima koji su
u posedu dravnih organa i organizacija kojima su poverena javna
ovlaenja, u skladu sa zakonom.
URS predvia instrumente za odbranu od zloupotrebe slobode medija pravo na ispravku neistinite, nepotpune ili netano prenete informacije
kojom je povreeno neije pravo ili interes, pravo na odgovor na
objavljenu informaciju, a ostvarivanje ovih prava ureeno je zakonom.
- SLOBODA MILJENJA I IZRAAVANJA
Po URS ovo pravo se u jednom lanu formulise kao "sloboda misli" i
vezuje se za slobodu savesti i veroispovesti, dok se u drugom lanu
formulie kao "sloboda miljenja" i vezuje se za slobodu " izraavanja"
u smislu slobode da se "govorom, pisanjem, slikom ili na drugi nain
trae, primaju i ire obavestenja i ideje."
Sloboda izraavanja moe se zakonom ograniiti ako je to neophodno
radi zatite prava i ugleda drugih, uvanja autoriteta i nepristrasnosti,
sudske zatite javnog zdravlia, morala demokratskog drutva, nacionalne
bezbednosti Republike Srbije.
- SLOBODA OKUPLJANJA
Ovo pravo obuhvata slobodu mirnog okupljanja graana. Okupljanje u
zatvorenom prostoru ne podlee odobrenju, ni prijavliivanju. Zborovi,
demonstracije i druga okupljanja graana na otvorenom prostoru
prijavljuju se dravnom organu, u skladu sa zakonom.
Sloboda okupljanja moe se zakonom ograniiti samo ako je to
neophodno radi zatite javnog zdravlja, morala, bezbednosti RS.
- SLOBODA UDRUIVANJA
Ovim pravom jemi se sloboda politikog, sindikalnog i svakog drugog
udruivanja, kao pravo da se ostane izvan svakog udruenja. Udruenja
se osnivaju bez prethodnog odobrenja, uz upis u registar koji vodi
dravni organ, u skadu sa zakonom.
Zabranjena su tajna i paravojna udruenja.
Ustavni sud moe zabraniti samo ono udruenje ije je delovanje
usmereno na nasilno ruenje ustavnog poretka, krenie zajemenih
ljudskih ili manjinskih prava, izazivanje rasne, nacionalne ili verske
mrnje.
13
14
15
16
17
18
19
Ti razlozi su sledei:
- povreda pravila po kome bira glasa lino, jednom u toku odravanja
izbora, tajno, na overenim glasakim listiima,
- ako su protivno zabrani na birakom mestu i na 50 metara od birakog
mesta istaknuti simboli politickih stranaka i drugi propagandni materijal,
- ako je u glasakoj kutiji broj glasakih listia vei od broja biraa koji
su glasali.
Ako RIK poniti izbore na pojedinom birakom mestu, glasanje se
ponavlja samo na torn birakom mestu. Kad se izbori ponavljaju RIK
donosi reenje o ponavljanju glasanja. U tom sluaju rezultat izbora se
utvruje po zavretku ponovljenog glasanja.
Ponovni izbori se sprovode na nain i po postupku koji su utvreni
ZINP. Ponovljene izbore raspisuje RIK. Ponovni izbori sprovode se
najkasnije 15 dana od dana ponistenja izbora u Republici Srbiji, odnosno
7 dana od dana ponistenja izbora na birakom mestu. Ponovni izbori se
sprovode po listi kandidata koja je utvrena za izbore koji su poniteni,
osim kad su izbori poniteni zbog nepravilnosti u utvrivanju izborne
liste.
MANDAT NARODNIH POSLANIKA
20
21
NS
RADNA
TELA
22
23
24
meunarodnih ugovora,
zakoni koji se odnose na ljudska i manjinska prava i slobode,
poreski i drugi finansijski zakoni, budet i zavrni raun, uvoenje
vanrednog stanja,
amnestija,
kao ni pitanja koja se tiu izbornih nadlenosti NS.
Prema URS, nove AP mogu se osnivati, a ve osnovane ukidati ili
spajati popostupku predvienom za promeu Ustava. Predlog za
osnivanje novih, odnosno ukidanje ili spajanje ve postojeih utvruju
graani na referendumu. Dakle, radi se o prethodnom i obaveznom
referendumu. Konanu odluku donosi NS u postupku predvienom za
promenu Ustava, u skladu sa voljom graana.
Teritorija AP i uslovi pod kojima se moe promeniti granica izmeu AP
odreuje se zakonom. Teritorija AP ne moe se menjati bez saglasnosti
njenih graana izraene na referendumu, u skladu sa zakonom, sto znaci
da je referendum obavezan. Osnivanju, ukidanju i promeni teritorije
jedinice LS prethodi referendum na teritoriji te jedinice LS.
Postoje 3 vrste referenduma, s obzirom na teritorijalni princip :
republiki koji se tie RS,
pokrajinski koji postoji u AP,
dok u optinama postoji optinski referendum.
Akt o raspisivanju republikog referendurna donosi NS.
Pravo izjanjavanja na referendumu imaju graani koii imaiu birako
pravo. Na referendumu graani se izjanjavaju lino i tajno, na
glasakim listiima. Od dana raspisivanja do dana sprovoenja
referenduma ne moe protei manje od 15 ni vie od 90 dana.
Organi za sprovoenje referenduma jesu komisija i glasaki odbor.
Komisiju obrazuje organ koji je raspisao referendum, a komisija
obrazuje glasake odbore.
Kad se referendum raspisuje za teritoriju RS, AP i grada ili njihov deo,
komisije se obrazuju i u optinama.
25
26
27
28
Vlada kao vrh dravne vlasti usmerava i usklauje rad organa dravne
uprave i vri nadzor nad njihovim radom. U okviru nadzora, ima dva
ovlaenja : ako organ dravne uprave ne donese propis, donosi ga
Vlada ako bi nedonoenje propisa moglo izazvati tetne posledice po
ivot ili zdravlje ljudi, ivotnu sredinu, privredu ili imovinu vee
vrednosti; Vlada moe ponititi ili ukinuti propis organa dravne uprave
koji je u suprotnosti sa zakonom ili propisom Vlade i odrediti rok za
donoenje novog propisa.
Vlada vri i druge poslove odreene URS i zakonom, pa tako prema
Zakonu o Vladi, Vlada se stara o ustavnosti i zakonistosti, tako to je
duna da obustavi od izvrenja opti akt optine, grada i grada Beograda
za koji smatra da nije saglasan Ustavu ili zakonu, reenjem koje stupa na
snagu kad se objavi u Slubenom glasniku RS". Reenje o obustavi od
izvrenja prestaje da vai ako Vlada u roku od pet dana od objavjiivanja
reenja ne pokrene postupak za ocenu ustavnosti i zakonitosti opteg
akta.
Vlada zastupa RS kao pravno lice i pri tome vri prava i obaveze koje
RS ima kao osniva javnih preduzea, ustanova i drugih organizacija.
Vlada raspolae imovinom RS, ako zakonom nije to drugo odreeno.
Donosi uredbe i druge opste akte radi izvrsavanja zakona.
Akti Vlade su : uredbe odluke, reenja i zakljuci.
Uredbom Vlada podrobnije razrauje odnos ureen zakonom, u skladu
sa svrhom i ciljem zakona.
Odlukom Vlada osniva javna preduzea, ustanove i druge organizacije,
preduzima mere i ureuje pitanja od opteg znaaja i odluuje o drugim
stvarima za koje je zakonom ili uredbom odreeno da ih Vlada ureuje
odlukom.
Reenjem Vlada odluuje o postavljenjima, imenovanjima i
razreenjima, u upravnim stvarima i u drugim pitanjima od
pojedinanog znaaja.
Vlada donosi zakljuke kad ne donosi druge akte.
Vlada usvaja memorandum o budetu, koji sadri osnovne ciljeve
politike javnih finansija i makroekonomske politike.
Strategijom razvoja Vlada utvruje stanje u oblasti iz nadlenosti RS i
mere koje treba preduzeti za njen razvoj.
29
30
31
32
5) ustavna alba,
6) posebne albe predviene URS,
7) odluivanje o povredi URS od strane predsednika RS.
Kada reava o sukobu nadlenosti Ustavni sud postupa kao konfliktni
sud. Ustavni sud reava sukob nadlenosti izmeu:
1) sudova i drugih dravnih organa,
2) republikih organa i pokrajinskih organa ili organa jedinica LS,
3) pokrajinskih organa i organa jedinica LS,
4) organa razliitih AP ili razliitih jedinica LS.
Ustavni sud moe odrediti da se do okonanja postupka reavanja
sukoba nadlenosti Ustavnog suda prekine postupak pred organima
izmeu koiih je nastao sukob nadlenosti. Ustavni sud samo odreuje
organ nadlean za reavanje sporne stvari u meritumu u vezi sa kojom
je nastao sukob nadlenosti.
Reavanje izbornih sporova je supsidijarna nadlenost Ustavnog suda,
to znai da je za njihovo reavanje nadlean Ustavni sud kada zakonom
nije odreena nadlenost sudova. Izborni sporovi su sporovi koji
proizilaze iz neposrednih izbora koje obavljaju svi birai zajedno. Njima
nisu obuhvaeni sporovi u vezi sa postavljenjem, odnosno imenovanjem
na odreenu funkciju ili poloaj. Ako je nepravilnost u izbornom
postupku dokazana, a imala je bitan uticaj na izborni rezultat, Ustavni
sud odlukom ponitava ceo izborni postupak ili delove tog postupka,
koji se moraju tano oznaiti, u kom sluaju e se ceo izborni postupak
ili delovi tog postupka ponoviti u roku od deset dana od dana
dostavljanja odluke Ustavnog suda nadlenom organu.
Ustavni sud odluuje o zabrani rada politike stranke, sindikalne
organizacije, udruenja graana ili verske zajednice na osnovu predloga:
l) Vlade,
2) Republikog javnog tuioca ili
3) Organa nadlenog za upis u registar politikih stranaka, sindikalnih
organizacija, udruenja graana ili verskih zajednica.
33
Jedno lice moe biti birano ili imenovano za sudiju Ustavnog suda
najvise dva puta.
Svojstvo sudije Ustavnog suda stie se imenovanjem na tu javnu
funkciju.
Sudije Ustavnog suda ne mogu biti lanovi politike stranke. Ovim
ustavnim reenjem bi trebalo da se onemogui favorizovanje stranakih
kandidata prilikom izbora i imenovanja sudija i vrenje pritiska i
stranakih ucena posle imenovanja za sudiju.
SASTAV USTAVNOG SUDA
Predsednika Ustavnog suda biraju sudije Ustavnog suda iz svog sastava,
na predlog najmanje troje sudija, tajnim glasanjem, veinom glasova
svih sudija.
Predsednik suda bira se na period od tri godine, sa mogunou
ponovnog izbora.
Ako predsednik Ustavnog suda ne bude izabran, funkciju predsednika,
do izbora, vri zamenik predsednika, odnosno najstariji sudija.
Predsednik Ustavnog suda :
- predstavlja Ustavni sud,
- saziva sednice Ustavnog suda,
- predlae dnevni red i predsedava sednicama,
- usklauje rad Ustavnog suda,
- stara se o sprovoenju akata Ustavnog suda i
- vri druge dunosti utvrene ovim zakonom, Poslovnikom i drugim
aktima Ustavnog suda.
Predsednik Ustavnog suda istovremeno obavlja i dunost sudije.
Ustavni sud ima zamenika predsednika, koji zamenjuje predsednika
Ustavnog suda, u sluaju njegovog odsustva ili spreenosti.
Odredbe Zakona o Ustavnom sudu o izboru i mandatu predsednika
Ustavnog suda shodno se primenjuju i na izbor i mandat zamenika
predsednika.
Zamenik predsednika Ustavnog suda istovremeno obavlja i dunost
sudije.
Ustavni sud ima sekretara , koji se postavlja veinom glasova svih
sudija, na period od pet godina i moe biti ponovo postavljen. Sekretar
rukovodi strunom slubom Ustavnog suda i za svoj rad je odgovoran
Ustavnom sudu. Sekretar Ustavnog suda moe imati zamenika, koga
postavlja Ustavni sud veinom glasova svih sudija, na period od pet
godina i koji moe biti ponovo postavljen. Sekretar i zamenik sekretara
Ustavnog suda imaju status dravnog slubenika na
poloaju. Uslovi za postavljenje sekretara i zamenika sekretara odreuju
se aktom Ustavnog suda.
Za obavljanje strunih i drugih poslova Ustavni sud obrazuje strunu
slubu. Na prava i obaveze zaposlenih u strunoj slubi primenjuju se
propisi koji ureuju prava i dunosti dravnih slubenika i nametenika.
PRAVNI
POLOAJ
INKOMPATIBILITET
SUDIJA
USTAVNOG
SUDA
34
USTAVNOSTI
ILI
35
- Vlade,
- Republikog javnog tuioca ili
- organa nadlenog za upis u registar politikih stranaka, sindikalnih
organizacija, udruenja graana ili verskih zajednica.
Ustavni sud moe zabraniti rad politikih stranaka i verskih zajednica iz
razloga previdenih u URS, zbog toga to su politike stranke,
sindikalne organizacije, udruenja graana ili verske zajednice izraz
ustavne slobode udruivanja i ustavne slobode savesti i veroispovesti.
Za zabranu je potrebno da je delo koje je predmet zabrane ve izvreno.
U predlogu se navode razlozi i dokazi zbog kojih se trai zabrana rada
politike stranke, sindikalne organizacije, udruenja graana ili verske
zajednice.
Kad Ustavni sud zabrani rad politike stranke, sindikalne organizacije,
udruenja graana ili verske zajednice, ta politika stranka, sindikalna
organizacija, udruenje graana ili verska zajednica brie se iz
odgovarajueg registra danom dostavljanja odluke Ustavnog suda
nadlenom organu.
POSTUPAK PO ALBI
SUDIJA, JAVNIH TUILACA I
ZAMENIKA JAVNIH TUZILACA NA ODLUKU O PRESTANKU
FUNKCIJE
36
37
38
39
40
Ustavni sud obrazuje komisije i odbore kao stalna radna tela. Ustavni
sud moe obrazovati i povremena radna tela.
NORMATIVNA USTAVNA KONTROLA (Zakon o Ustavnom sudu
i U RS)
Opsta normativna kontrola obuhvata kontrolu ustavnosti zakona i drugih
optih pravnih akata (OPA) i kontrolu zakonitosti podzakonskih optih
akata. To je kontrola potovanja hijerarhije OPA.
Ustavni sud ocenjuje ustavnost i zakonitost zakona i drugih OPA koji su
na snazi. Medjutim, URS ovlauje Ustavni sud da ocenjuje saglasnost
zakona i drugih OPA sa URS i podzakonskih OPA sa zakonom i po
prestanku njihovog vaenja, ako je postupak ocene ustavnosti ili
zakonitosti pokrenut najkasnije u roku od 6 meseci od prestanka
njihovog vaenja. Radi se o aktima koji su proizveli tetne posledice u
nedavnoj prolosti, ali se njihovo dejstvo osea i u sadanjosti.
Ovlaenim predlagaima u postupku za ocenu ustavnosti ili zakonitosti
smatraju se:
- dravni organi,
- organi teritorijalne autonomije i jedinica LS i
- najmanje 25 narodnih poslanika.
Inicijativu za pokretanje ovog postupka ima svako pravno i fiziko lice.
Zakon ili drugi opti akt koji nije saglasan Ustavu ili zakonu prestaje da
vai danom objavljivanja odluke Ustavnog suda u slubenom glasilu.
Postupak za ocenjivanje ustavnosti ili zakonitosti opteg akta pokree se
predlogom ovlaenog predlagaa ili resenjem o pokretanju postupka.
Postupak za ocenu ustavnosti ili zakonitosti Ustavni sud moe da
pokrene samostalno, na osnovu odluke koju donosi dvotreinskom
veinom glasova svih sudija.
Predlog za utvrivanje neustavnosti ili nezakonitosti, odnosno inicijativa
za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti ili zakonitosti sadri: naziv
opteg akta ija se ustavnost ili zakonitost osporava; naziv i broj
slubenog glasila u kome je opti akt objavljen, ako je objavljivanje
izvreno u slubenom glasilu; oznaku odredbe ili odredaba opteg akta
ija ustavnost ili zakonitost se osporava; odredbe Ustava, odnosno
zakona u odnosu na koje se osporava ustavnost ili zakonitost opteg
akta; razloge osporavanja i druge podatke od znaaja; predlog, odnosno
zahtev kako da se odlui; podatke o predlagau, odnosno podnosiocu
inicijative; potpis predlagaa, odnosno podnosioca inicijative. Ako opti
akt ija se ustavnost ili zakonitost osporava nije objavljen u slubenom
glasilu, uz predlog se prilae i overeni prepis tog akta.
Postupak se smatra pokrenutim danom podnoenja urednog predloga
Ustavnom sudu, odnosno danom donoenja reenja o pokretanju
postupka.
Kad Ustavni sud oceni da ima osnova za pokretanje postupka povodom
inicijative, postupak pokree reenjem. Kad Ustavni sud nae da je
inicijativa neprihvatljiva, jer iznetim razlozima osporavanja nije
potkrepljena tvrdnja da ima osnova za pokretanje postupka za ocenu
ustavnosti ili zakonitosti, inicijativu e reenjem odbaciti.
Kad se inicijativom osporava ustavnost ili zakonitost opteg akta, osim
zakona i statuta AP ili jedinice LS, odnosno pojedinih odredaba ovog
akta kojima se reguliu pitanja o kojima Ustavni sud ve ima zauzet stav
ili kad je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvreno i
prikupljeni podaci pruaju pouzdan osnov za odluivanje, Ustavni sud
odluuje bez donoenja reenja o pokretanju postupka.
Kad Ustavni sud nakon sprovedenog postupka oceni da zahtev za
utvrivanje neustavnosti ili nezakonitosti iz inicijative povodom koje je
pokrenut postupak, nije osnovan, donee odluku o njegovom odbijanju.
41
,
.
,
,
.
,
,
.
42
,
.
- - ;
- , ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- .
.
- - , , ;
- - .
PRAVA I DUNOSTI AUTONOMNIH POKRAJINA
Pokrajinski organi potinjeni su URS i zakonu RS.
Ustav posebno garantuje pokrajinama pravo da sarauju sa
odgovarajuim teritorijalnim jedinicama drugih drzava, u okviru spoljne
politike RS i uz potovanje njenog teritorijalnog jedinstva i pravnog
poretka.
AP imaju pravo na finansijsku autonomiju, a to je pravo AP da imaju
sopstvene prihode kojima finansiraju svoje nadleznosti. Vrsta i visina tih
prihoda ureuje se zakonom, kao i visina uea prihoda AP u delu
prihoda RS.
Donose svoj budet i zavrni raun.
AP upravlja pokrajinskom imovinom na nain predvien zakonom.
Svojina AP je oblik javne svojine.
.
:
.
.
.
,
, , , ,
,
.
Bosina potpitanja
1) Koje akte donose AP, 2) U kojim oblastima AP imaju ovlaenja, 3)
Sta sve po URS spada u prava i duznosti AP, 4) Zastita prava autonomne
pokrajine
ORGANI AUTONOMNIH POKRAJINA, NADLENOST I AKTI
Graani imaju pravo na pokrajinsku autonomiju, koju ostvaruju
neposredno ili preko svojih slobodno izabranih predstavnika.
Organi su :
- Skupstina,
- Pokrajinska Vlada i
- Pokrajinski organi uprave - pokrajinski sekretarijati,
SKUPTINA je najvii organ AP kao nosilac normativne vlasti i
predviena je samim URS. Skuptinu AP ine poslanici, koji se biraju na
period od etiri godine, na neposrednim izborima tajnim glasanjem, u
skladu sa odlukom skuptine AP.
Skuptina AP je nosilac zakonodavne inicijative u Narodnoj Skupstini
RS.
Prema Statutu, Skupstina ima 120 poslanika, s tim da graani svake
optine sa teritorije APV biraju najmanje jednog poslanika. Poslanik
predstavlja graane izborne jedinice u kojoj je izabran. Izbor i prestanak
mandata poslanika i obrazovanje izbornih jedinica Skupstina ureuje
odlukom.
Statut APV:
:
- ;
43
- , , ,
, , ;
- ;
- ;
- ;
- , , ,
,
;
- ;
- ;
- ;
-
;
- ,
, ,
,
;
- ;
- ;
- , ,
, ,
, ;
- ,
;
- ,
;
- ;
- ;
- , .
, 90
,
60 .
, 30
.
.
.
,
72 .
.
.
.
,
,
.
,
.
,
.
.
, ,
,
,
.
.
.
30 .
,
, .
,
, , ,
,
.
.
,
.
- ;
-
;
- .
:
- ;
- ;
- ,
;
-
;
- ;
- ;
- .
,
.
,
, .
,
, 10 .
.
90
.
44
.
, .
,
,
.
, ,
15 000 .
, ,
30 000 .
.
- .
30 000 .
.
.
.
POKRAJINSKA VLADA : (Statut APV)
( : )
.
.
:
-
,
;
- ;
-
;
-
, ,
;
- ;
-
;
- , ;
-
;
-
, ;
-
,
;
-
;
- ,
;
- ;
- ,
.
,
.
,
, ,
,
.
,
,
, .
,
. K
.
,
,
.
.
.
: ,
.
.
: ,
,
.
30 .
30 . ,
.
,
, ,
, ,
.
90 .
30 .
,
. ,
.
.
,
.
30 ,
.
,
,
.
,
180 .
.
,
,
, ,
45
,
.
.
.
, ,
.
30
,
.
.
.
, .
.
, .
,
.
30
,
.
.
.
.
.
.
,
, .
,
,
.
,
.
.
.
,
.
,
,
,
.
, ,
,
.
, ,
,
,
, .
,
, ,
,
,
.
.
, ,
,
.
.
o
.
.
NADLENOSTI AP
Statut APV:
.
.
POKRAJINSKI ORGANI UPRAVE su pokrajinski sekretarijati i drugi
pokrajinski organi uprave. Pokrajinski sekretarijat i drugi organi uprave
izvravaju zakone, druge propise i opte akte RS za koje su ovlaeni,
primenjuju odluke i opte akte Skuptine i akte pok. Vlade i obavljaju
druge poslove utvrene odlukom Skuptine.
(Statut APV)
;
,
,
.
:
- ;
- ,
,
, ;
-
;
- ,
;
46
- ,
, ;
- , , ,
;
Statut APV:
- ,
;
-
;
- ;
-
;
-
;
-
, ;
-
, ,
-
;
-
;
- ;
-
;
- ;
- ;
- , , ,
,
;
-
.
AP upravljaju pokrajinskom imovinom na nain predvien zakonom.
-
;
- ,
.
:
- e;
- , ,
,
;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- .
. ,
.
,
.
,
.
47
, ,
,
.
LOKALNA SAMOUPRAVA
Ustav RS
.
:
,
-
40 000 .
.
, ,
.
,
.
"
.
Nadlenost optine
Statut APV:
,
,
.
.
Bosina potpitanja
48
Organ odredjen statutom optine ima pravo albe Ustavnom sudu ako se
pojedinanim aktom ili radnjom dravnog organa ili organa jedinice
lokalne samouprave onemoguava vrenje nadlenost optine.
POJAM I JEDINICE LS
U jedinici LS vri se dravna vlast kad drava tj. dr. organ prenese na
nju vrenje pojedinih pitanja vlasti pored njene osnovne nadlenosti reavanje pitanja od lokalnog znaaja.
49
- lokalni prevoz,
- odravanje lokalnih puteva i ulica,
- prosvetu, kulturu, sport, zdrav. i socijalna zatita,
- turizam, zanatstvo, ugosititeljstvo i trgovina,
- zatita ivotne sredine,
- zatita i korienje poljoprivrednog zemljista,
- ureuje i utvruje nain korienja i upravljanja izvorima, javnim
bunarima i esmama,
- utvruje vodoprivredne uslove,
- stara se o razvoju i unapreenju ugostiteljstva, zanatstva i trgovine,
ureuje radno vreme,
- obrazuje organe, organizacije i slube za potrebe optine i ureuje
njihovu organizaciju i rad itd.
- administrativne takse,
- lokalne komunalne takse,
- boravina taksa.
Lokalne takse :
50
51
52
- Skuptina grada,
- Gradonaelnik,
- Gradsko vee i
- Gradska uprava.
Gradska uprava se obrazuje kao jedinstveni organ ili kao vie uprava za
pojedine oblasti.
Odredbe ovog zakona o optinskoj upravi primenjuju se na gradsku
upravu. U gradskoj upravi moe biti postavljeno najvie pet pomonika
gradonaelnika.
AKTI OPSTINE su statut, kao najvii pravni akt optine, koji
samostalno donosi njena skuptina.
Skupstina donosi zavrni raun, urbanistiki plan, plan razvoja optine i
druge opte akte i odluke.
Statutom se ureuju naroito: prava i dunosti jedinice lokalne
samouprave i nain njihovog ostvarivanja, broj odbornika skuptine
jedinice lokalne samouprave, organizacija i rad organa i slubi, nain
upravljanja graana poslovima iz nadlenosti jedinice lokalne
samouprave, osnivanje i rad mesne zajednice i drugih oblika mesne
samouprave, uslovi za pokretanje graanske inicijative i druga pitanja od
znaaja za jedinicu lokalne samouprave.
Prema URS, optina samostalno, u skladu sa zakonom :
53
54
55
56
57
58
- pranje novca,
- odavanje slubene tajne,
- krenje zakona od strane sudije, javnog tuioca i njegovog zastupnika,
- ugroavanje bezbednosti vazdunog saobraaja,
- ubistvo na mah,
- silovanje,
- u krivinom postupku prema maloletnicima;
Vii sud u prvom stepenu u graanskim stvarima sudi u :
- graanskopravnim sporovima kad vrednost predmeta spora omoguuje
izjavljivanje revizije,
- u sporovima o osporavanju ili utvrivanju oinstva i materinstva,
- u sporovima o autorskim i srodnim pravima,
59
60
PREDSEDNIKA
VRHOVNOG
61
62
PRESTANAK FUNKCIJE
SUDSKA UPRAVA U RS
lanovima po poloaju prestaje funkcija u Savetu kada im prestane
funkcija po osnovu koje su postali lanovi Saveta.
Izbornim lanovima prestaje funkcija u Savetu :
- trajnim gubitkom radne sposobnosti za obavljanje funkcije lana
Saveta,
- ostavkom na lanstvo u Savetu,
- istekom mandata,
- razreenjem.
Izbornim lanovima Saveta iz reda sudija prestaje funkcija u Savetu i
prestankom sudijske funkcije, lanovima iz reda advokata brisanjem iz
imenika advokata, a lanovima iz reda profesora prestankom zvanja
profesora Pravnog fakulteta.
- predstavlja sud,
- rukovodi sudskom upravom,
63
64
65
- prijemna kancelarija,
- odeljenje za prepis,
- odeljenje za ekspediciju pote i sl.
Osnivanje predmeta
Upravitelj pisarnice, odnosno odseka pisarnice, deli primljena pismena
radnicima koji su rasporedom odreeni za obavljanje pojedinih poslova
u pisarnici.
Primljena i rasporedjena pismena zavode se u odgovarajuce upisnike
onog dana i pod onim datumom kada su primljena, ako se tim pismenom
osniva nov predmet. Telegrami, pismena sa odreenim rokovima, kao i
druga hitna pismena uvode se u upisnik pre ostalih i odmah dostavljaju
nadlenom odeljenju.
Oznaka predmeta sastoji se od :
- skraenog naziva upisnika,
- rednog broja i
- poslednja dva broja godine u kojoj je primljeno pismeno zavedeno u
upisnik (primer: K 70/93).
Oznaka predmeta na omotu sadri broj vea kome je predmet dodeljen
u rad, koji se stavlja ispred skraenog naziva upisnika.
Sastavni deo broja predmeta moe biti i brojana oznaka sudije predsednika vea (primer: K 70/93-01).
Popis spisa: Prilikom osnivanja predmeta vodilac upisnika uvodi u popis
spisa prvo pismeno na osnovu koga je predmet osnovan i oznaava broj
listova. Hronoloki se uvode u popis i oznaavaju im se listovi i druga
pismena. U popis spisa unose se pismena po redu prijema. Ne unose se u
popis spisa kratki izvetaji bez vanosti za tok postupka (dostava adrese
i sl.).
Vraene dostavnice, odnosno povratnice za lino dostavljanje po kojima
su dostavljene odluke, unose se kao prilog pod rednim brojem odluke na
koji se odnose i lepe se na odluci. Dostavnice odnosno povratnice
oznaavaju se u gornjem desnom uglu crvenom olovkom malim
slovima.
Zdruivanje: Pismena koja se odnose na predmete u toku zdruuju se s
tim predmetima. Kada se primeti da se radi o stvarima koje treba spojiti
radi sprovoenja jedinstvenog postupka, vodilac upisnika obavetava o
tome upravitelja pisarnice, a ovaj nadlenog sudiju.
Pismena se ulau u omot spisa i lepe redom kojim su uvedena u popis
spisa tako da pismeno ranijeg datuma bude iznad pismena kasnijeg
datuma. Izuzetno, zahtev za sprovoenje istrage i optunica lepi se,
SUENJE
66
67
POSTUPAK ZA IZBOR
Izbor sudija oglaava Visoki savet sudstva (Savet) u Sl. glasniku RS" i
drugom sredstvu javnog obavetavanja koje pokriva celu RS. Prijave za
izbor se podnose Savetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa
u Sl. glasniku RS. Uz prijavu se podnose i dokazi o ispunjavanju
uslova za izbor.
NS bira sudiju koji se prvi put bira, meu kandidatima koje je predloio
Savet.
Sudije na stalnu funkciju bira Visoki savet sudstva, pri emu se sudija
koji je prvi put biran i ocenjen i tokom trogodinjeg mandata ocenom
izuzetno uspeno obavlja sudijsku funkciju" obavezno bira na stalnu
funkciju. Sudija koji je prvi put biran i tokom trogodinjeg mandata je
ocenjen ocenom ,,ne zadovoljava" ne moe biti biran na stalnu funkciju.
Svaka odluka o izboru je obrazloena i objavljuje se u Slubenom
glasniku RS".
Pre stupanja na funkciju, sudija polae zakletvu pred predsednikom
Narodne skuptine, a predsednik VKS polae zakletvu pred Narodnom
skuptinom.
Sudija koji je izabran na stalnu sudijsku funkciju ne polae ponovo
zakletvu.
Sudija koji je izabran stupa na funkciju na sveanoj sednici svih sudija u
sudu za koji je izabran i time mu prestaje ranija funkcija u drugom sudu.
Smatra se da sudija nije izabran ako bez opravdanih razloga ne stupi na
funkciju u roku od 30 dana od dana izbora. Odluku o tome donosi Visoki
savet sudstva na predlog predsednika suda i o njoj obavetava NS, ako
se radi o sudiji koji je prvi put biran. Sudija ima pravo albe Ustavnom
sudu na odluku Visokog saveta sudstva, koja iskljuuje pravo na ustavnu
albu.
- pravo na nagradu,
a uslove i visinu naknade i nagrade propisuje Visoki savet sudstva.
Na sudije porotnike shodno se primenjuju odredbe o sudijama.
Bosina potpitanja
1) Ko predlaze sudije? 2) Ko ih bira? 3) Pod kojim uslovima? 4) Kad se
smatra da sudija nije izabran?
ODGOVORNOST ZA TETU KOJA NASTANE RADOM
SUDIJA I SUDIJA POROTNIKA
Za tetu koju sudija prouzrokuje nezakonitim ili nepravilnim radom
odgovara Republika Srbija.
Kad je konanom odlukom Ustavnog suda, pravnosnanom sudskom
odlukom, odnosno poravnanjem pred sudom ili drugim nadlenim
organom, utvreno da je teta prouzrokovana namerno ili krajnjom
nepanjom, Republika Srbija moe traiti od sudije naknadu isplaenog
iznosa.
Kad je odlukom Evropskog suda za ljudska prava ili drugog
meunarodnog suda, odnosno meunarodne organizacije iji je
Republika Srbija lan, utvreno da su u toku sudskog postupka krena
ljudska prava i osnovne slobode i da je presuda zasnovana na takvom
krenju ili je presuda izostala zbog krenja prava na suenje u
razumnom roku, Republika Srbija moe traiti od sudije naknadu
isplaenog iznosa, ako je teta uinjena namerno ili krajnjom nepamjom.
- na njegov zahtev,
- kad sudija navri radni vek,
- kad trajno izgubi radnu sposobnost za obavljanje sudijske funkcije ili
- razreenjem iz zakonom predvienih razloga,
- kao i ako ne bude izabran na stalnu funkciju.
68
SUDSKO OSOBLJE
Sudsko osoblje ine sudijski pomonici, sudijski pripravnici i dravni
slubenici i nametenici zaposleni na administrativnim, tehnikim,
raunovodstvenim, informacionim i ostalim prateim poslovima
znaajnim sa sudsku vlast.
Broj sudskog osoblja odreuje predsednik suda, aktom o unutranjem
ureenju i sistematizaciji radnih mesta u sudu, u skladu sa kadrovskim
planom. Merila za odreivanje broja sudskog osoblja utvruje ministar
nadlean za poslove pravosua.
SUDIJSKI POMONIK pomae sudiji, izrauje nacrte sudskih odluka,
prouava pravna pitanja, sudsku praksu i pravnu literaturu, izrauje
nacrte pravnih shvatanja, usvojena pravna shvatanja priprema za
objavljivanje i samostalno ili uz nadzor i uputstva sudije vri poslove
odreene zakonom i Sudskim poslovnikom.
Sudijski pomonici stiu sledea zvanja: sudijski saradnik, vii sudijski
saradnik i sudski savetnik.
Zvanje SUDIJSKOG SARADNIKA moe stei lice koje ima poloeni
pravosudni ispit, a zvanje VIEG SUDIJSKOG SARADNIKA lice koje
posle poloenog pravosudnog ispita ima najmanje dve godine radnog
iskustva u pravnoj struci. Zvanje SUDSKOG SAVETNIKA moe stei
onaj ko ispunjava uslove za sudiju vieg suda. Sudski savetnik vri
strune poslove znaajne za sudsko odeljenje ili ceo sud. Zvanje
sudskog savetnika postoji u sudovima republikog ranga.
U Vrhovnorn kasacionom sudu postoji zvanje savetnika VKS, koje se
stie u skladu sa Poslovnikom o ureenju i radu Vrhovnog kasacionog
suda.
Rad sudijskog pomonika ocenjuje jednom godinje predsednik suda, po
pribavljenom miljenju sednice odeljenja u koje je rasporeen, s tim da
ukoliko je u toku kalendarske godine radio krae od 6 meseci ne
ocenjuje se za tu godinu. Ako nije rasporeen u odeljenje suda, miljenje
se pribavlja od sudije ili vea s kojim sudijski pomonik radi.
Pri ocenjivanju vrednuju se obim i kvalitet posla, savesnost,
preduzimljivost i objavljeni struni i nauni radovi, na osnovu
kriterijuma koje utvruje Visoki savet sudstva. Ocene su: ne
zadovoljava", zadovoljava", dobar", istie se" i naroito se istie".
Vii sudijski saradnik iji je rad najmanje dve godine uzastopno ocenjen
sa naroito se istie" moe stei zvanje sudskog savetnika i ako ne
ispuniava uslove za sudjiu vieg suda.
Predsednik suda donosi reenje o oceni sudijskog pomonika, na koje
pomonik ima pravo da uloi prigovor radnom telu Visokog saveta
sudstva u roku od 15 dana od dana prijema reenja o oceni.
Za SUDIJSKOG PRIPRAVNIKA prima se lice koje je zavrilo pravni
fakultet i ispunjava opte uslove za rad u dravnim organima. Sudijski
pripravnik prima se u osnovni, vii, privredni i prekrajni sud u radni
odnos na 3 godine.
69
NACIN
NJENOG
70
71
NAELO NEDELJIVOSTI
72
Nadlean je i da:
bira za zamenika JT lice koje se prvi put bira na ovu funkciju. Mandat
zameniku JT koji je prvi put izabran na funkciju traje tri godine.
73
- na njihov zahtev,
- nastupanjem zakonom propisanih uslova (ZJT: navrsi radni vek, izgubi
radnu sposobnost)
- razreenjem iz zakonom propisanih razloga.
JT funkcija prestaje i ako ne bude ponovo izabran, a zameniku JT, ako
ne bude izabran na stalnu funkciju.
Odluku o prestanku f-je JT donosi Narodna skuptina, pri emu odluku o
razreenju donosi na predlog Vlade koja predlae razreenje JT na
osnovu razloga za razreenje utvrenih od strane DVT.
Odluku o prestanku f-je zamenika JT donosi DVT.
Ustavni sud svojom odlukom moe odbiti albu ili usvojiti albu i
ponititi odluku o prestanku funkcije i ta odluka je konana.
Republikom JT prestaje funkcija :
- ako ne bude ponovo izabran,
- kada sam to zatrai,
- nastupanjem zakonom propisanih uslova,
- razreenjem iz zakonom predvienih razloga.
- na osnovu Ustava,
- po sili zakona,
- razreenjem.
74
75
76
77
78
79
PRIVREMENA
ZABRANA
ADVOKATSE DELATNOSTI
PRESTANAK
VRSENJA
ADVOKATA
80
81
82
****************************
83
84
Licu lienom slobode bez odluke suda, odmah se saoptava da ima pravo
da nita ne izjavljuje i pravo da ne bude sasluano bez prisustva branioca
koga samo izabere ili branioca koji e mu besplatno pruiti pravnu
pomo ako ne moe da je plati.
Lice lieno slobode bez odluke suda mora bez odlaganja, a najkasnije u
roku od 48 asova, biti predato nadlenom sudu, u protivnom se puta
na slobodu.
Pritvor
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je uinilo krivino delo moe
biti pritvoreno samo na osnovu odluke suda, ako je pritvaranje
neophodno radi voenja krivinog postupka.
Ako nije sasluano prilikom donoenja odluke o pritvoru ili ako odluka
o pritvoru nije izvrena neposredno po donoenju, pritvoreno lice mora u
roku od 48 asova od lienja slobode da bude izvedeno pred nadleni
sud, koji potom ponovo odluuje o pritvoru.
Pismeno i obrazloeno reenje suda o pritvoru uruuje se pritvoreniku
najkasnije 12 asova od pritvaranja. Odluku o albi na pritvor sud
donosi i dostavlja pritvoreniku u roku od 48 asova.
Trajanje pritvora
Trajanje pritvora sud svodi na najkrae neophodno vreme, imajui u
vidu razloge pritvora. Pritvor odreen odlukom prvostepenog suda traje
u istrazi najdue tri meseca, a vii sud ga moe, u skladu sa zakonom,
produiti na jo tri meseca. Ako do isteka ovog vremena ne bude
podignuta optunica, okrivljeni se puta na slobodu.
Posle podizanja optunice trajanje pritvora sud svodi na najkrae
neophodno vreme, u skladu sa zakonom.
Pritvorenik se puta da se brani sa slobode im prestanu razlozi zbog
kojih je pritvor bio odreen.
Pravo na pravino suenje
Svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom ve ustanovljen
sud, pravino i u razumnom roku, javno raspravi i odlui o njegovim
pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za
pokretanje postupka, kao i o optubama protiv njega.
Svakome se jemi pravo na besplatnog prevodioca, ako ne govori ili ne
razume jezik koji je u slubenoj upotrebi u sudu i pravo na besplatnog
tumaa, ako je slep, gluv ili nem.
Javnost se moe iskljuiti tokom itavog postupka koji se vodi pred
sudom ili u delu postupka, samo radi zatite interesa nacionalne
bezbednosti, javnog reda i morala u demokratskom drutvu, kao i radi
zatite interesa maloletnika ili privatnosti uesnika u postupku, u skladu
sa zakonom.
Posebna prava okrivljenog
Svako ko je okrivljen za krivino delo ima pravo da u najkraem roku, u
skladu sa zakonom, podrobno i na jeziku koji razume, bude obaveten o
prirodi i razlozima dela za koje se tereti, kao i o dokazima prikupljenim
protiv njega.
Svako ko je okrivljen za krivino delo ima pravo na odbranu i pravo da
uzme branioca po svom izboru, da s njim nesmetano opti i da dobije
primereno vreme i odgovarajue uslove za pripremu odbrane.
Okrivljeni koji ne moe da snosi trokove branioca, ima pravo na
besplatnog branioca, ako to zahteva interes pravinosti, u skladu sa
zakonom.
Svako ko je okrivljen za krivino delo, a dostupan je sudu, ima pravo da
mu se sudi u njegovom prisustvu i ne moe biti kanjen, ako mu nije
omogueno da bude sasluan i da se brani.
Svako kome se sudi za krivino delo ima pravo da sam ili preko
branioca iznosi dokaze u svoju korist, ispituje svedoke optube i da
zahteva da se, pod istim uslovima kao svedoci optube i u njegovom
prisustvu, ispituju i svedoci odbrane.
Svako kome se sudi za krivino delo ima pravo da mu se sudi bez
odugovlaenja.
85
Lice koje je okrivljeno ili kome se sudi za krivino delo nije duno da
daje iskaze protiv sebe ili protiv lica bliskih sebi, niti da prizna krivicu.
Sva prava koja ima okrivljeni za krivino delo ima, shodno zakonu i u
skladu sa njim, i fiziko lice protiv koga se vodi postupak za neko drugo
kanjivo delo.
Pravna sigurnost u kaznenom pravu
Niko se ne moe oglasiti krivim za delo koje, pre nego to je uinjeno,
zakonom ili drugim propisom zasnovanim na zakonu nije bilo
predvieno kao kanjivo, niti mu se moe izrei kazna koja za to delo
nije bila predviena.
Kazne se odreuju prema propisu koji je vaio u vreme kad je delo
uinjeno, izuzev kad je kasniji propis povoljniji za uinioca. Krivina
dela i krivine sankcije odreuju se zakonom.
Svako se smatra nevinim za krivino delo dok se njegova krivica ne
utvrdi pravnosnanom odlukom suda.
Niko ne moe biti gonjen ni kanjen za krivino delo za koje je
pravnosnanom presudom osloboen ili osuen ili za koje je optuba
pravnosnano odbijena ili postupak pravnosnano obustavljen, niti
sudska odluka moe biti izmenjena na tetu okrivljenog u postupku po
vanrednom pravnom leku. Istim zabranama podlee voenje postupka za
neko drugo kanjivo delo.
Izuzetno, ponavljanje postupka je doputeno u skladu s kaznenim
propisima, ako se otkriju dokazi o novim injenicama koje su, da su bile
poznate u vreme suenja, mogle bitno da utiu na njegov ishod ili ako je
u ranijem postupku dolo do bitne povrede koja je mogla uticati na
njegov ishod.
Krivino gonjenje i izvrenje kazne za ratni zloin, genocid i zloin
protiv ovenosti ne zastareva.
Pravo na rehabilitaciju i naknadu tete
Ko je bez osnova ili nezakonito lien slobode, pritvoren ili osuen za
kanjivo delo ima pravo na rehabilitaciju, naknadu tete od Republike
Srbije i druga prava utvrena zakonom.
Svako ima pravo na naknadu materijalne ili nematerijalne tete koju mu
nezakonitim ili nepravilnim radom prouzrokuje dravni organ, imalac
javnog ovlaenja, organ autonomne pokrajine ili organ jedinice lokalne
samouprave.
Zakon odreuje uslove pod kojima oteeni ima pravo da zahteva
naknadu tete neposredno od lica koje je tetu prouzrokovalo.
Pravo na jednaku zatitu prava i na pravno sredstvo
Jemi se jednaka zatita prava pred sudovima i drugim dravnim
organima, imaocima javnih ovlaenja i organima autonomne pokrajine i
jedinica lokalne samouprave.
Svako ima pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom
se odluuje o njegovom pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom
interesu.
Pravo na pravnu linost
Svako lice ima pravnu sposobnost.
Lice punoletstvom stie sposobnost da samostalno odluuje o svojim
pravima i obavezama. Punoletstvo nastupa sa navrenih 18 godina.
Izbor i korienje linog imena i imena svoje dece slobodni su.
Pravo na dravljanstvo
Sticanje i prestanak dravljanstva Republike Srbije ureuje zakon.
Dravljanin Republike Srbije ne moe biti proteran, ni lien
dravljanstva ili prava da ga promeni.
Dete roeno u Republici Srbiji ima pravo na dravljanstvo Republike
Srbije, ako nisu ispunjeni uslovi da stekne dravljanstvo druge drave.
Sloboda kretanja
Svako ima pravo da se slobodno kree i nastanjuje u Republici Srbiji, da
je napusti i da se u nju vrati.
86
87
88
Osnovna naela
Ekonomsko ureenje u Republici Srbiji poiva na trinoj privredi,
otvorenom i slobodnom tritu, slobodi preduzetnitva, samostalnosti
privrednih subjekata i ravnopravnosti privatne i drugih oblika svojine.
Republika Srbija je jedinstveno privredno podruje sa jedinstvenim
tritem roba, rada, kapitala i usluga.
Uticaj trine privrede na socijalni i ekonomski poloaj zaposlenih
usklauje se kroz socijalni dijalog izmeu sindikata i poslodavaca.
Sloboda preduzetnitva
Preduzetnitvo je slobodno.
Preduzetnitvo se moe ograniiti zakonom, radi zatite zdravlja ljudi,
ivotne sredine i prirodnih bogatstava i radi bezbednosti Republike
Srbije.
Poloaj na tritu
Svi imaju jednak pravni poloaj na tritu.
Zabranjeni su akti kojima se, suprotno zakonu, ograniava slobodna
konkurencija, stvaranjem ili zloupotrebom monopolskog ili
dominantnog poloaja.
Prava steena ulaganjem kapitala na osnovu zakona, ne mogu zakonom
biti umanjena.
Strana lica izjednaena su na tritu sa domaim.
Svojinska prava stranaca
Strana fizika i pravna lica mogu stei svojinu na nepokretnostima, u
skladu sa zakonom ili meunarodnim ugovorom.
Stranci mogu stei pravo koncesije na prirodnim bogatstvima i dobrima
od opteg interesa, kao i druga prava odreena zakonom.
Ravnopravnost svih oblika svojine
Jeme se privatna, zadruna i javna svojina. Javna svojina je dravna
svojina, svojina autonomne pokrajine i svojina jedinice lokalne
samouprave. Svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zatitu.
Postojea drutvena svojina pretvara se u privatnu svojinu pod uslovima,
na nain i u rokovima predvienim zakonom.
Sredstva iz javne svojine otuuju se na nain i pod uslovima utvrenim
zakonom.
Dravna imovina
Prirodna bogatstva, dobra za koje je zakonom odreeno da su od opteg
interesa i imovina koju koriste organi Republike Srbije u dravnoj su
imovini. U dravnoj imovini mogu biti i druge stvari i prava, u skladu sa
zakonom.
Fizika i pravna lica mogu stei pojedina prava na odreenim dobrima u
optoj upotrebi, pod uslovima i na nain predvien zakonom.
Prirodna bogatstva koriste se pod uslovima i na nain predvien
zakonom.
Imovina autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave, nain
njenog korienja i raspolaganja, ureuju se zakonom.
Zemljite
Korienje i raspolaganje poljoprivrednim zemljitem, umskim
zemljitem i gradskim graevinskim zemljitem u privatnoj svojini, je
slobodno.
Zakonom se mogu ograniiti oblici korienja i raspolaganja, odnosno
propisati uslovi za korienje i raspolaganje da bi se otklonila opasnost
od nanoenja tete ivotnoj sredini ili da bi se spreila povreda prava i
na zakonom zasnovanih interesa drugih lica.
uvanje naslea
Svako je duan da uva prirodne retkosti i nauno, kulturno i istorijsko
naslee, kao dobra od opteg interesa, u skladu sa zakonom.
Posebna odgovornost za ouvanje naslea je na Republici Srbiji,
autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
Zatita potroaa
89
90
91
92
93
94
Pravni lek
Protiv odluke Visokog saveta sudstva moe se uloiti alba Ustavnom
sudu, u sluajevima propisanim zakonom.
9. Javno tuilatvo
Poloaj i nadlenost
Javno tuilatvo je samostalan dravni organ koji goni uinioce
krivinih i drugih kanjivih dela i preduzima mere za zatitu ustavnosti i
zakonitosti.
Javno tuilatvo vri svoju funkciju na osnovu Ustava, zakona,
potvrenog meunarodnog ugovora i propisa donetog na osnovu zakona.
Osnivanje i organizacija
Osnivanje, organizacija i nadlenost javnog tuilatva ureuju se
zakonom.
Republiko javno tuilatvo je najvie javno tuilatvo u Republici
Srbiji.
Republiki javni tuilac
Republiki javni tuilac vri nadlenost javnog tuilatva u okviru prava
i dunosti Republike Srbije.
Republikog javnog tuioca, na predlog Vlade, po pribavljenom
miljenju nadlenog odbora Narodne skuptine, bira Narodna skuptina.
Republiki javni tuilac bira se na period od est godina i moe biti
ponovo biran.
Republikom javnom tuiocu prestaje funkcija ako ne bude ponovo
izabran, kada sam to zatrai, nastupanjem zakonom propisanih uslova ili
razreenjem iz zakonom predvienih razloga.
Odluku o prestanku funkcije Republikom javnom tuiocu donosi
Narodna skuptina, u skladu sa zakonom, pri emu odluku o razreenju
donosi na predlog Vlade.
Javni tuioci i zamenici javnih tuilaca
Funkciju javnog tuilatva vri javni tuilac.
Javnog tuioca bira Narodna skuptina, na predlog Vlade.
Mandat javnog tuioca traje est godina i moe biti ponovo biran.
Zamenik javnog tuioca zamenjuje javnog tuioca pri vrenju tuilake
funkcije i duan je da postupa po njegovim uputstvima.
Narodna skuptina, na predlog Dravnog vea tuilaca, bira za zamenika
javnog tuioca lice koje se prvi put bira na ovu funkciju.
Mandat zameniku javnog tuioca koji je prvi put izabran na funkciju
traje tri godine.
Dravno vee tuilaca, u skladu sa zakonom, bira zamenike javnih
tuilaca za trajno obavljanje funkcije, u istom ili drugom javnom
tuilatvu.
Dravno vee tuilaca odluuje i o izboru zamenika javnih tuilaca koji
su na stalnoj funkciji u drugo ili vie javno tuilatvo.
Odgovornost
Republiki javni tuilac odgovoran je za rad javnog tuilatva i za svoj
rad Narodnoj skuptini.
Javni tuioci odgovaraju za rad javnog tuilatva i za svoj rad
Republikom javnom tuiocu i Narodnoj skuptini, a nii javni tuioci i
neposredno viem javnom tuiocu.
Zamenici javnog tuioca odgovaraju za svoj rad javnom tuiocu.
Prestanak funkcije javnog tuioca i zamenika javnog tuioca
Javnom tuiocu i zameniku tuioca prestaje funkcija na njihov zahtev,
nastupanjem zakonom propisanih uslova ili razreenjem iz zakonom
propisanih razloga. Javnom tuiocu funkcija prestaje i ako ne bude
ponovo izabran, a zameniku javnog tuioca, ako ne bude izabran na
stalnu funkciju.
Odluku o prestanku funkcije javnog tuioca, u skladu sa zakonom
donosi Narodna skuptina, pri emu odluku o razreenju donosi na
predlog Vlade.
95
96
97
98
Organ odreen statutom optine ima pravo albe Ustavnom sudu ako se
pojedinanim aktom ili radnjom dravnog organa ili organa jedinice
lokalne samouprave onemoguava vrenje nadlenosti optine.
Organ odreen statutom optine moe da pokrene postupak za ocenu
ustavnosti ili zakonitosti zakona i drugog opteg akta Republike Srbije
ili autonomne pokrajine kojim se povreuje pravo na lokalnu
samoupravu.
Osmi deo
USTAVNOST I ZAKONITOST
Hijerarhija domaih i meunarodnih optih pravnih akata
Pravni poredak Republike Srbije je jedinstven.
Ustav je najvii pravni akt Republike Srbije.
Svi zakoni i drugi opti akti doneti u Republici Srbiji moraju biti
saglasni sa Ustavom.
Potvreni meunarodni ugovori i opteprihvaena pravila
meunarodnog prava deo su pravnog poretka Republike Srbije.
Potvreni meunarodni ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom.
Zakoni i drugi opti akti doneti u Republici Srbiji ne smeju biti u
suprotnosti sa potvrenim meunarodnim ugovorima i opteprihvaenim
pravilima meunarodnog prava.
Hijerarhija domaih optih pravnih akata
Svi podzakonski opti akti Republike Srbije, opti akti organizacija
kojima su poverena javna ovlaenja, politikih stranaka, sindikata i
udruenja graana i kolektivni ugovori moraju biti saglasni zakonu.
Statuti, odluke i svi drugi opti akti autonomnih pokrajina i jedinica
lokalne samouprave moraju biti saglasni sa zakonom.
Svi opti akti autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave
moraju biti saglasni njihovim statutima.
Objavljivanje zakona i drugih optih akata
Zakoni i svi drugi opti akti, objavljuju se pre stupanja na snagu.
Ustav, zakoni i podzakonski opti akti Republike Srbije objavljuju se u
republikom slubenom glasilu, a statuti, odluke i drugi opti akti
autonomnih pokrajina, objavljuju se u pokrajinskom slubenom glasilu.
Statuti i opti akti jedinica lokalne samouprave, objavljuju se u lokalnim
slubenim glasilima.
Zakoni i drugi opti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana
objavljivanja i mogu da stupe na snagu ranije samo ako za to postoje
naroito opravdani razlozi, utvreni prilikom njihovog donoenja.
Zabrana povratnog dejstva zakona i drugih optih akata
Zakoni i svi drugi opti akti ne mogu imati povratno dejstvo.
Izuzetno, samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno dejstvo,
ako to nalae opti interes utvren pri donoenju zakona.
Odredba krivinog zakona moe imati povratno dejstvo samo ako je
blaa za uinioca krivinog dela.
Zakonitost uprave
Pojedinani akti i radnje dravnih organa, organizacija kojima su
poverena javna ovlaenja, organa autonomnih pokrajina i jedinica
lokalne samouprave, moraju biti zasnovani na zakonu.
Zakonitost konanih pojedinanih akata kojima se odluuje o pravu,
obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu podlee preispitivanju pred
sudom u upravnom sporu, ako u odreenom sluaju zakonom nije
predviena drugaija sudska zatita.
Jezik postupka
Svako ima pravo da koristi svoj jezik u postupku pred sudom, drugim
dravnim organom ili organizacijom koja vri javna ovlaenja, kada se
reava o njegovom pravu ili obavezi.
Neznanje jezika na kome se postupak vodi ne sme biti smetnja za
ostvarivanje i zatitu ljudskih i manjinskih prava.
Vanredno stanje
Kada javna opasnost ugroava opstanak drave ili graana, Narodna
skuptina proglaava vanredno stanje.
Odluka o vanrednom stanju vai najdue 90 dana. Po isteku ovog roka,
Narodna skuptina odluku o vanrednom stanju moe produiti za jo 90
dana, veinom od ukupnog broja narodnih poslanika.
Za vreme vanrednog stanja, Narodna skuptina se sastaje bez posebnog
poziva i ne moe biti rasputena.
Proglaavajui vanredno stanje Narodna skuptina moe propisati mere
kojima se odstupa od Ustavom zajemenih ljudskih i manjinskih prava.
Kad Narodna skuptina nije u mogunosti da se sastane, odluku o
proglaenju vanrednog stanja donose zajedno predsednik Republike,
predsednik Narodne skuptine i predsednik Vlade, pod istim uslovima
kao i Narodna skuptina.
Kad Narodna skuptina nije u mogunosti da se sastane, mere kojima se
odstupa od ljudskih i manjinskih prava moe propisati Vlada, uredbom,
uz supotpis predsednika Republike.
Mere odstupanja od ljudskih i manjinskih prava koje propiu Narodna
skuptina ili Vlada vae najdue 90 dana, a po isteku ovog roka mogu se
obnoviti pod istim uslovima.
Kad odluku o vanrednom stanju nije donela Narodna skuptina,
Narodna skuptina je potvruje u roku od 48 sati od njenog donoenja,
odnosno im bude u mogunosti da se sastane. Ako Narodna skuptina
ne potvrdi ovu odluku, odluka prestaje da vai zavretkom prve sednice
Narodne skuptine odrane po proglaenju vanrednog stanja.
Kad mere kojima se odstupa od ljudskih i manjinskih prava nije
propisala Narodna skuptina, Vlada je duna da uredbu o merama
odstupanja od ljudskih i manjinskih prava podnese na potvrdu Narodnoj
skuptini u roku od 48 sati od njenog donoenja, odnosno im Narodna
skuptina bude u mogunosti da se sastane. U suprotnom, mere
odstupanja prestaju da vae 24 sata od poetka prve sednice Narodne
skuptine odrane po proglaenju vanrednog stanja.
Ratno stanje
Ratno stanje proglaava Narodna skuptina.
Kad Narodna skuptina nije u mogunosti da se sastane, odluku o
proglaenju ratnog stanja donose zajedno predsednik Republike,
predsednik Narodne skuptine i predsednik Vlade.
Proglaavajui ratno stanje Narodna skuptina moe propisati mere
kojima se odstupa od Ustavom zajemenih ljudskih i manjinskih prava.
Kad Narodna skuptina ne moe da se sastane, mere odstupanja od
Ustavom zajemenih ljudskih i manjinskih prava zajedno utvruju
predsednik Republike, predsednik Narodne skuptine i predsednik
Vlade.
Sve mere propisane u periodu ratnog stanja potvruje Narodna skuptina
kad bude u mogunosti da se sastane.
Odstupanja od ljudskih i manjinskih prava u vanrednom i ratnom
stanju
Po proglaenju vanrednog ili ratnog stanja, dozvoljena su odstupanja
od ljudskih i manjinskih prava zajemenih Ustavom, i to samo u obimu
u kojem je to neophodno.
Mere odstupanja ne smeju da dovedu do razlikovanja na osnovu
rase, pola, jezika, veroispovesti, nacionalne pripadnosti ili
drutvenog porekla.
Mere odstupanja od ljudskih i manjinskih prava prestaju da vae
prestankom vanrednog ili ratnog stanja.
Mere odstupanja ni u kom sluaju nisu dozvoljene u pogledu prava
zajemenih l. 23, 24, 25, 26, 28, 32, 34, 37, 38, 43, 45, 47, 49, 62 , 63,
64. i 78. Ustava.
Deveti deo
PROMENA USTAVA
Predlog za promenu Ustava i usvajanje promene Ustava
99
100
101
102