1.3.

2010

1 3 OSNOVE ZA
1.3
PRORAUN
HIROTEHNIKIH
GRAEVINA

1.3.1. UVOD
TIPOVI PRORAUNA
DOKUMENTIRANJE PRORAUNA PROJEKTI
RAZINE PROJEKTIRANJA
SLIJED PROJEKTIRANJA
SPECIFINOST HG GLEDE OPTEREENJA VODOM

1.3.2010

Hidrotehnike graevine (HG) su vrlo sloene

graevine koje se sastoje od niza konstrukcija.

Graevina je openito sve to je sagraeno na tlu

Konstrukcija je sustav povezanih izgraenih dijelova koji tvore cjelinu

AB BRANA S PRELJEVOM I SLAPITEM

ZEMLJANA BRANA
(HIDROTEHNIKI NASIP)

MOST

DOVODNI KANAL

1.3.2010

KANAL ZA PROCJEDNU VODU

STROJARNICA

MALA HIDROELEKTRANA

Graevinske konstrukcije

Inenjerske konstrukcije
Arhitektonske konstrukcije

1.3.2010

Pouzdanost
S
Sigurnost

Funkcionalnost
(uporabivost)

Trajnost

+
EKOLOKI PRIHVATLJIVE
EKONOMINE
ESTETSKI OBLIKOVANE

nuni prorauni
za osiguravanje
pouzdanosti
graevina
Proraun
funkcionalnosti

Proraunima se u stvari dokazuje

zadovoljavanje postavljenih projektnih
kriterija. Za svaki od navedenih prorauna
odreuju se projektni kriteriji koji se sastoje
od
d projektnih
j kt ih uvjeta
j t okruenja
k j ((npr.
djelovanja) i graninih vrijednosti za te uvjete
(npr. naprezanja u konstrukciji). Projektni
kriteriji odreeni su propisima (npr.
optereenje eljeznicom, irina ceste na kruni
brane) ili ih je potrebno odrediti temeljem
zahtjeva naruitelja i prorauna provedenih
po pravilima struke (npr. visina brane, ).

Proraun
konstrukcija
Proraun
stabilnosti
Proraun
Mehanike
Otpornosti
(vrstoe)
Proraun
trajnosti

1.3.2010

Navedeni prorauni provode se i dokumentiraju u

studijama i projektima.

Studije

Planski dokumenti,
SUO

Idejna rjeenja
Idejni projekt
Glavni projekt

Zakon o
prostornom
ureenju i
gradnji

Izvedbeni projekt

Projektni zadatak
Ugovor

Program istranih radova

FP
SUO

Lokacijska
dozvola

FP Osnovno oblikovanje graevine

PK
PK

Za potrebe
izvoenja

O
Osnovna
trasiranja
t i j Studija

Odabir tipa konstrukcije

Idejno rjeenje
Idejni projekt

Detaljni proraun konstrukcije

Dokaznica mjera
Trokovnik

Glavni projekt

Graevinskka
dozvola

Za potreb
be odluke
investitora
a o gradnji

Zahtjev (potreba, elja, cilj) investitora

Izvedbeni projekt

1.3.2010

Specifinost

hidrotehnikih graevina je da
se projektni
j kt i kkriteriji
it iji vezanii uz vodu
d mahom
h
veu uz vjerojatnost njihova pojavljivanja.
U hidrotehnikoj se praksi vjerojatnost
pojavljivanja opisuje tzv. povratnim
periodom.

Povratni period (PP, RP, period

ponavljanja, razdoblje ponavljanja)
P(x)=1/PP
z

P(x) - vjerojatnost pojavljivanja dogaaja

jednom u povratnom periodu (PP)

PP=1/

p(x) [godina]

1.3.2010

Kako dolazimo do podataka?

Temeljem

izmjerenih hidrolokih veliina

( t i vodostaji,
(protoci,
d t ji oborine)
b i ) kkroz d
due

vremensko razdoblje (10 50 - >100

godina)
osnovna hidroloka obrada (statistika
obrada)
koritenjem rauna vjerojatnosti
prognoziramo vjerojatnost pojave.

Ne

moemo predvidjeti pojavu nekog

dogaaja, ve samo moemo teorijski
odrediti vjerojatnost da se taj dogaaj desi
u nekom vremenskom razdoblju. Na
primjer, ne moemo znati kada e se
pojaviti velika voda u rijeci povratnog
perioda od 100 godina, koja moe
poplaviti neko podruje. Ali zato moemo
izraunati rizik da se ta velika voda pojavi
u nekom vremenskom razdoblju.

1.3.2010

Rizik pojave dogaaja

1

R = 1 1

PR
gdje
g
j su:
z R[1
R[1]
z

PR[god]

LT[god]

Projektni
povratni
period
[god.]

LT

LT > 1

rizik izlaganja graevine projektnim

uvjetima i teim od njih
povratno razdoblje razmatranog
djelovanja na graevinu
projektni vijek uporabe graevine,

Projektni vijek uporabe graevine

[god.]
2

10

25

50

100

200

0 750
0.750

0 999
0.999

~1
1.000
000

~1
1.000
000

~1
1.000
000

~1
1.000
000

10

0.190

0.651

0.928

0.995

~1.000

~1.000

50

0.040

0.183

0.397

0.636

0.867

0.982

100

0.020

0.096

0.222

0.395

0.634

0.866

200

0.010

0.049

0.118

0.222

0.394

0.633

500

0 004
0.004

0 020
0.020

0 049
0.049

0 095
0.095

0 181
0.181

0 330
0.330

1,000

0.002

0.010

0.025

0.049

0.095

0.181

2,000

0.001

0.005

0.012

0.025

0.049

0.095

10,000

0.0002

0.001

0.002

0.005

0.010

0.020

Tablica Rizik - vjerojatnost pojave (ili premaenja) dogaaja projektnog povratnog

perioda jednom u vremenu projektnog vijeka uporabe graevine

1.3.2010

Projektni kriteriji se odreuju za proraune funkcionalnosti i za

proraune konstrukcije. Ako npr. govorimo o djelovanju vode, kao
jednom od projektnih kriterija, tada emo se susresti sa razliitim
povratnim periodima djelovanja za istu graevinu. Za primjer
moemo uzeti opet pojednostavljeni primjer brane. Neka je namjena
brane formiranje akumulacije za vodoopskrbu nekoga podruja koje
t i 250 l/l/stanovniku/dan.
troi
t
ik /d
F
Funkcionalni
k i
l i jje kkriterij
it ij d
da se osigura
i
volumen vode koji e biti dostatan da osigura navedenu koliinu za
povratno razdoblje od 25 godina. Prema tome kriteriju e se odrediti
veliina akumulacije, odnosno poloaj i visina brane. Znai,
pojednostavljeno, akumulacija e biti dovoljna da nee biti nestaice
vode ee nego li jednom u 25 godina. Nikakva tragedija se nee
desiti ukoliko jedan dan u 25 godina nee biti osigurana svim
stanovnicima maksimalna koliina vode od 250 l/stanovniku. S
druge strane, kriterij za proraune konstrukcije mora biti puno stroi
s puno veim povratnim periodom.
periodom Razlog je da smanjimo opasnost
od ruenja zbog kojeg bi moglo doi do ljudskih rtava i velikih
materijalnih teta. Tako e za proraune konstrukcije brane
mjerodavni povratni periodi biti reda veliine 1.000 do 10.000
godina.

1.3.2. PRORAUNI FUNKCIONALNOSTI

Prorauni funkcionalnosti hidrotehnikih graevina su

specifini.
p
Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina uglavnom
su vezani uz vjerojatnost pojavljivanja vodostaja i
protoka
To znai da u pravilnicima, normama i preporukama za
projektiranje neemo imati definirane apsolutne
vrijednosti protoka i vodostaja mjerodavnih za
funkcionalne analize hidrotehnikih graevina.
graevina Imat
emo samo odreene povratne periode pojavljivanja
mjerodavnih dogaaja, a primjerim hidrolokim i
hidraulikim proraunima morat emo odrediti
pripadajue veliine (protoke i vodostaje).

1.3.2010

Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina

za zatitu podruja od poplava
Graevine

za zatitu od poplava moraju

sprijeiti
ij iti poplavljivanje
l lji
j podruja
d j za
hidroloke pojave povratnih perioda 25,
100 i 1000 i vie godina.
Sprjeavanje poplava se postie odabirom
sustava, prostornim rasporedom te
oblikovanjem geometrije pojedinih
graevina sustava.

Povratni periodi hidrotehnikih graevina za

zatitu podruja od poplava

Odabir mjerodavnog povratnog perioda vezan je

uz nain koritenja zemljita koje se brani
brani.
Za zatitu poljoprivrednog zemljita uglavnom se
odabire povratni period od 25 godina,
za zatitu manjih naselja 100 godina,
a za zatitu gradova i vrijednih podruja 1000
g
godina.
Navedene vrijednosti se uglavnom koriste kod
nas, s time da ih odreuje struna sluba
Hrvatskih voda u okviru tzv. Vodopravnih uvjeta.

10

1.3.2010

Koritenje
zemljita
[k t
[kategorija]
ij ]
A

Povratni
period
[ d]
[god]
50-200

25-100

5-50

1,25-10

<2,5

Kriteriji stupnja rizika za zatitu od poplava - DEFRA (UK Department for

Environment, Food and Rural Affairs)

Koritenje
Broj
zemljita
stambenih
[kategorij jedinica/km
a]]
obale
b l
A
>50

Opis

Razvijena urbana zona

>25 50

Manje razvijena urbana zona

>5 - <25

Razvijena ruralna zona

>1,25 - <5

0 - <1,25

Srednje razvijena ruralna

zona
Slabo razvijena ruralna zona

Kategorija koritenja zemljita za zatitu od poplava - DEFRA (UK

Department for Environment, Food and Rural Affairs)

11

1.3.2010

Odabir povratnog perioda uvelike je vezan uz

stupanj povjerenja u prognoze mjerodavnih
veliina. Ukoliko nemamo dovoljno pouzdane
podatke o hidrolokim veliinama temeljem kojih
prognoziramo dogaaje veih povratnih perioda,
sigurnost funkcioniranja objekta je upitna
upitna.
U tim sluajevima, uz inenjersku argumentaciju,
moemo odabrati vei povratni period (npr.
povratni period od 200 godina umjesto 100
godina).
Drugi pristup je uvoenje stroih kriterija prilikom
oblikovanja konstrukcije (na primjer odaberemo
vee nadvienje krune nasipa iznad
mjerodavnog vodostaja: umjesto kod nas
uobiajenih 1,2 m odaberemo nadvienje od 1,5
m).

Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina

za povrinsku odvodnju
Odvodnja

podrazumijeva sustav
hidrotehnikih graevina kojima se
prikuplja voda s povrine terena te se
provodi i isputa u za to sposoban
prijemnik.
U hidrotehnikoj praksi povrinska
odvodnja se radi za poljoprivredna
zemljita, naseljene sredine, te
prometnice.

12

1.3.2010

Odabir povratnog perioda mjerodavnog za

dimenzioniranje odvodnje je ekonomska
kategorija.
Poveanjem mjerodavnog povratnog perioda
poveavaju se mjerodavni protoci i vodostaji, a
time se poskupljuje tehniko rjeenje.
Potrebno je nainiti tehnikotehniko-ekonomsku analizu
kojom se utvruje isplativost izvedbe sustava za
odvodnju. Cijena izgradnje sustava mora biti
prihvatljiva i ne bi trebala prelaziti vrijednost
sprijeenih teta koje bi nastale uslijed
potapanja tienog podruja.
To nije jedini kriterij!

Za sustave za odvodnju poljoprivrednih

zemljita, povratni period mjerodavne oborine
iznosi 55-25 godina.
Za
Z odvodnju
d d j naselja
lj kkoristi
i ti se povratni
t i period
i d
mjerodavne oborine od 0,5 2 - 5 godina.
Za prometnice, taj kriterij je propisan i vezan je
uz sigurnost vonje. Za odvodnju prometne
povrine za autoceste i ceste rezervirane za
promet motornim vozilima mjerodavni povratni
period oborine je 10 godina, dok je za ostale
ceste 22-5 godina.

13

1.3.2010

Postavlja se pitanje zato je za odvodnju poljoprivrednog

zemljita postavljen stroi kriterij nego li za oborinsku
odvodnju naselja. Opravdanje se vidi upravo u usporedbi
trokova izgradnje i koristi (sprijeenih teta) sustava za
odvodnju Slijedi vrlo pojednostavljena principijelna
odvodnju.
analiza. Sustav odvodnje poljoprivrednog zemljita
uglavnom se oslanja na mreu otvorenih zemljanih
kanala ija je izgradnja relativno jeftina, a poljoprivredno
zemljite koje se zauzima njihovom izgradnjom puno je
jeftinije nego zemljite u naseljima. S druge strane,
potapanje usjeva ima za posljedicu znatno smanjenje
prinosa to uzrokuje velike materijalne tete.
prinosa,
tete
Usporedno, izgradnja sustava za oborinsku odvodnju
naselja sa podzemnim kolektorima je skupa, a potapanje
povrina u naselju obino izaziva blokadu prometa bez
nekih velikih izravnih teta.

Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina

za koritenje vode
Voda se moe koristiti kao sirovina, kao medij, a
moe se koristiti i njen
j p
potencijal.
j Kao sirovina
se koristi za pie, za navodnjavanje, kao
rashladna voda i sl. gdje nakon uporabe voda
mijenja svoje fizikalno kemijske osobine. Kao
medij vodu koristimo za potrebe plovidbe, porta
i rekreacije i sl., a vodni potencijal se koristi za
potrebe proizvodnje energije. U ova dva potonja
sluaja ne mijenjaju se fizikalnofizikalno-kemijske
osobine vode.
Kako je veliki dijapazon naina koritenja voda,
tako je i veliki raspon razliitih funkcionalnih
kriterija.

14

1.3.2010

Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina

za koritenje voda vezani su uz zahtjeve
korisnika, ali voda je prirodni resurs sa svojim
zakonitostima p
pojavljivanja.
j j
j Tako,, na p
primjer,
j ,
akumulacija vode treba biti toliko velika da
zadovolji potrebe korisnika vode iz akumulacije.
Meutim tu nikako ne smijemo zaboraviti da se
akumulacije uglavnom rade na prirodnim
vodotocima koji na nju utjeu vodama svoga
sliva. To znai da e se p
pojaviti
j
neki hidroloki
dogaaj koji e imati svoju vjerojatnost
pojavljivanja, a kada e dotok u akumulaciju biti
vei od potreba korisnika.

15

1.3.2010

1.3.2. PRORAUN TRAJNOSTI

Prorauni trajnosti se ne provode direktno nego su

propisani EC-om kroz zahtjeve u proraunima nosivosti i
uporabljivosti (na pr. zatitni sloj betona i dozvoljene
pukotine prema razredima izloenosti) te kroz
tehnoloke zahtjeve za gradiva, gradnju i kontrolu
kakvoe (min
(min. koliina cementa,
cementa koliina uzoraka za
kontrolu kakvoe gradiva, ...).

Da bi se osigurala trajnost konstrukcije (ENV 1991-1)

moraju se uzeti u obzir meuzavisni imbenici:
planirana i mogua budua uporaba
zahtijevani kriteriji ponaanja
oekivani utjecaji okolia (okruenja)
sastav, svojstva i ponaanje gradiva
izbor konstrukcijskog sustava
oblik elemenata i oblikovanje konstrukcijskih
pojedinosti
kvaliteta izvedbe i razina nadzora
posebne mjere zatite
odravanje tijekom predvienog vijeka konstrukcije

16

1.3.2010

Razred

Proraunski
radni
vijek[god.]

1-5

Primjer
privremene konstrukcije
zamjenjivi
j ji i dijelovi
dij l i konstrukcije,
k t k ij npr.
hidromehanika oprema, grede pokretnih
kranova, leajevi

25

50

konstrukcije zgrada i druge uobiajene

konstrukcije

100

konstrukcije monumentalnih graevina,

mostovii i druge
d
inenjerske
i j k konstrukcije
k
k ij

Tablica Razredi proraunskog radnog vijeka graevina (ENV 1991-1)

17