UNIVERZITET U ZENICI

POLITEHNIKI FAKULTET
ODSJEK GRAEVINARSTVA
GRAEVINSKE MAINE

MAINSKI SISTEMI ZA RECIKLAU GRAEVINSKOG

MATERIJALA
Seminarski rad

Student: Hamza Karali (R-292/14)

Nedad Roajac

Asistent:

Mainski sistemi za reciklau graevinskog materijala

Reciklaa asfaltnih kolovznih konstrukcija podrazumjeva koritenje

izvornog materijala nastalog struganjem te ponovno koritenje za
spravljanje novih mjeavina i ugradnja prilikom rehabilitacije.
Glavne prednosti primjene recikliranog materijala su:
Ponovna upotreba izvornih materijala
Smanjenje trokova
Ekonomski je prihvatljivo da se koriste ve raspoloivi materijali.
Intenzivnija upotreba recikliranih materijala je potreba i sa aspekta
okoline. Recikliranje ne samo da smanjuje trokove deponovanja starog
izvaenog asfalta, nevezanih granularnih materijala i pijeska ve takoer i
smanjuje potrebu za rijetkim prirodnim izvorima. Ovo je vano poto se
prirodni kapaciteti smanjuju i predvia se da e trokovi prirodnih
materijala da rastu, a reciklirani materijali igraju vanu ulogu u
implementaciji odrivih politika planiranja u pogledu agregata. Nedavno, u
nekim zemljama, aspekti okoline esto su vaniji od ekonomskih
razmatranja, naroito kada se radi o ponovnom koritenju materijala.
Recikliranje asfalta je logian i praktian nain da se ouvaju ograniene
koliine sirovina i da se smanje trokovi izgradnje i ouvanja postojeih
asfaltnih povrina. Industrija asfalta u SAD-u reciklira godinje oko 73
miliona tona materijala, to je vie nego duplo recikliranog papira, stakla,
plastike i aluminijuma zajedno.
Procjenjuje se da se u svijetu godinje proizvede vie od 500 miliona tona
recikliranog materijala. Danska, Njemaka i Holandija imaju iskoristivost
recikliranog materijala za proizvodnju novih asfaltnih slojeva u postotku
veem od 50%. Slini podaci su i za Japan i Veliku Britaniju.

Drava

Austrija
Belgija
eka
Danska
Francuska
Njemaka
Maarska
Irska
Italija
Luksemburg
Holandija
Norveka
Portugal
Rumunija
panija
vedska
vicarska
Turska

Koliina
upotrebljeno
g
asfalta(tone)
550.000
1.500.000
1.500.000
600.000
7.080.000
16.000.000
64.882
100.000
11.000.000
190.000
4.000.000
726.000
2.000
13.000
1.350.000
1.100.000
1.750.000
2.809.000

Postotak upotr. asfalta prema nainu

upotrebe
Vrue
Hladno
Nevezani
recikliranje
recikliranje
slojevi
90
5
5
64
14
35
15
80
0
20
45
84
0
16
199
0
0
40
20
95
5
0
83
15
2
18
20
62
60
5
15
60
73
10
17
70
15
15
69
19
10
23
0
77

U zavisnosti od lokacija na kojoj se vri tehnoloki postupak prerade

materijala, razlikuju se osnovni postupci reciklae i to:

Metodu koja se koristi stacionarnim pogonima

Metodu koja se izvodi na licu mjesta

U zavisnosti od temperature tretirana materijala postoje dva postupka i to:

Metode prema vruem postupku

Metode prema hladnom postupku

Izbor metode recikliranja zavisi i od vrste kolovozne konstrukcije u pogledu

saobraajnog optereenja.
Zbog razlika u debljini nosivih slojeva kod kolovoza optereenih sa tekim i
lahkim saobraajnim optereenjem, i sam proces recikliranja postojeeg
materijala se znaajno razlikuje. Kod kolovoza sa velikim saobraajnim
optereenjem ostvaruju se znaajne koliine postojeeg, frezanog asfalta i
on kao takav predstavlja prioritet prilikom recikliranja. Sa druge strane,
kod kolovoza sa manjim saobraajnim optereenjem oslobaaju se manje
koliine asfalta, zbog malih debljina ovih slojeva, te se i recikliranje svodi

na lijeenje materijala podloge ili posteljice. Naravno, izmeu ova dva

osnovna tipa kolovoza, postoje mnoge varijacije, te se i adekvatna metoda
recikliranja prilagoava njima.
Vezivo
Grupa

Vrsta

Bitumenska
veziva
Bitumenska
emulzija
portland
cem
Hidraulina
veziva

Petrolej
Emulzija

Cement
ljaka
Kre
Letei
pepeo

Topli ili hladni

postupak
Toplo
Hladno

Mjesto reciklae
Na licu
mjesta

+
+

+
-

+
+

U
centralno
m
postrojenj
u
+
-

+
+
+
+

+
+

+
+
+
+

+
+
+

Materijali za reciklau se mogu sistematizirati u nekoliko grupa a najbitnije

meu njima dijelimo na osnovu sljedeih baza i to:

Njihovog potencijala za ponovnu upotrebu pri izgradnji puta

Njihovog potencijala za ponovnu upotrepu negdje drugdje
Nedostatak potencijala za ponovnu upotrebu/recikliranje i prema
tome treba svesti otpadni materijal na minimum

Faktori koji utiu na izbor reciklae

Za vrijeme faze procjene stanja kolovoza, stanje povrine puta je bilo
subjektivno rangirano na osnovu njegovog vizuelnog izgleda. Kako bi se
dobili dodatni podaci, koji bi pomogli u odreivanju jednog ili vie uzroka
oteenja kolovoza, treba ustanoviti deformacije postojeeg kolovoza. Ovo
ukljuuje odreivanje fizikih svojstava kolovoza na terenu i u labaratoriji.
Fizike osobine kolovoza koje treba izmjeriti su sljedee:

Neravnost
Kolotrazi
Broj trenja
vrstoa materijala
Svojstva materijala

Ravnost je najei poetni faktor kojim se identifikuje odreeni put kao

kandidat za rehabilitaciju ili rekonstrukciju. Kolotrazi su drugi vaan faktor
kojim se identifikuje odreeni put kao kandidat za rehabilitaciju ili
rekonstrukciju.
Generalno, faktori koji utiu na izbor reciklae i njene ponovne upotrebe u
kolovoznoj konstrukciji zavisni su od stvaranja prioriteta i to od:
potencijalno tetnog dejstva koje materijal moe imati na okolinu, analize
koristi od njegove ponovne upotrebe, zapreminu otpada i da li postoji neko
potencijalno ili gotovo trite za izvaeni materijal. Recikliranje postojeeg
fleksibilnog kolovoza ukljuuje recikliranje/ponovnu upotrebu slojeva
asfalta (bitumeniziranog) i nevezanih noseih slojeva kao i sloja posteljice.
Asfaltni slojevi se mogu ponovo koristiti kao novi asfaltni slojevi (termiko
recikliranje) ili kao vezani ili nevezani nosei slojevi kolovoza (hladno
recikliranje).
Prema tome, gotovo svi slojevi postojeeg kolovoza mogu da se recikliraju.
Razmatranja za recikliranje ukljuuju sljedee:

Tehnike mogunosti
Zakonske i tehnike propise za svaku posebnu zemlju to se tie
odrivog razvoja, promocije recikliranja i kontrole zagaenja okoline
Ekonomski aspekti

Odluka da se materijali iz kolovoza ne recikliraju dovela bi do nepotrebnog

bacanja znaajnih koliina novih materijala kao to su bitumen, ljunak,
drobljeni kamen i pijesak, istovremeno, znaajne povrine zemljita bi bile
zauzete skladitenjem ovog otpadnog materijala. Kao to je ve reeno,
kapaciteti skladitenja otpada u zemlju se ve sada smanjuju i moraju da
se trae alternativne metode skladitenja otpada i njegovog koritenja.
Prihvatanje i implementacija programa recikliranja dovodi do smanjenja
skladitenja otpadnog materijala u zemlju. Efikasna upotreba primarnih
resursa agregata je od velike koristi za drutvo generalno. Meutim,
zahtjevi za recikliranjem mogu biti tako restriktni da predstavljaju konicu
za samo recikliranje. Dok bi specifikacije trebalo svesti na minimum rizika
da se neodgovarajui materijali koriste, u nekim sluajevima oni su tako
restriktni da:

Specifikacije usporavaju inovacije

Garancije uinka ograniavaju inovacije
Tehnike specifikacije zahtjevaju jednak ili ak bolji uinak ponovo
upotrebljenih materijala

Ukoliko nema prednosti u pogledu trokova, teko je ukljuenim stranama

da rade u zatvorenom graevinskom krugu. U nekim zemljama, cijene
novih materijala su tako niske da obeshrabruju ponovnu upotrebu asfalta,
kamenih agregata i pijeska.
Iako se razliiti metodi ocjenjivanja stanja povrine kolovoza meusobno
razlikuju, koji imaju direktan uticaj na izbor tipa reciklae ipak generalni

principi ostaju isti tj. vizuelna ocjena stanja povrine kolovoza, zapisi,
rangiranje intenziteta i odreivanje uestalosti pojave svakog tipa
oteenja. Ocjena stanja povrine kolovoza se generalno sumira i
kvantifikuje u numeriku vrijednost kao to je Pavement Condition Index
(PCI), Surface Distress Index (SCI) ili neku slinu vrijednost.

Oteenja povrine fleksibilne kolovozne konstrukcije moe da se grupie u

est glavnih kategorija:
Povrinski defekti
Deformacije
Pukotine
Aktivnosti odravanja
Problemi u noseim slojevima/posteljici kolovoza
Kvalitet vonje nivo usluge
Bezbjednost

Metoda za recikliranje po vruem postupku na licu

mjesta
Metoda za recikliranje po vruem postupku predstavlja proces koji se
sastoji iz sljedeih faza:

Zagrijavanja mjeavine
Usitnjavanja i mijeanja mjeavine
Ponovnog ugraivanja materijala

Ovaj postupak predstavlja tehnoloki proces gdje originalna mjeavina

moe biti i korigovana dodavanjem bitumena, ulja za regeneraciju,
kamenog agregata, nove asfaltne mjeavine, polimernih granula, vlakana i
dr. Primjenjuje se kod degradiranih i deformisanih kolovoza prilikom ega
se koristi cjelokupan asfaltni materijal na licu mjesta. Ovo ima za
posljedicu da je postupak veoma ekonomian u odnosu na neka druga
rjeenja.
Metoda za recikliranje po vruem postupku na licu mjesta se dijeli na tri
podkategorije i to:

Reshape postupak
Repave postupak
Remix postupak

Reshape postupak se odnosi na obradu i ponovno ugraivanje i profilisanje

mjeavine asfalta iz postojeeg asflatnog sloja kolovozne povrine. To je u
biti termiko recikliranje originalne asfaltne mjeavine odnosno proces
dekohezije i ponovnog ugraivanja. Najee se koristi za rehabilitacije
kolovoznih povrina kod kojih je prisutno oteenje u vidu kolotraga. Ova
vrsta postupka predstavlja samo privremenu mjeru sanacije jer se
originalnoj mjeavini ne poboljavaju svojstva. Ukoliko se prilikom procesa
ne dobije dovoljna koliina materijala za ugradnju, dopuna materijala se
vri materijalom spravljenim u asfaltnoj bazi. Nakon ugradnje nove
mjeavine, sanirana saobraajnica ili kolovozna povrina se ureuje u
skladu sa projektovanom ravnou i nagibom.

Napredovanje procesa zavisi od nekoliko faktora : vanjske temperature i

uslova vjetra, karakteristika asfalta koji se reciklira, vlanosti kolovoza,
broja i uinka grejaa. Zavisno od navedenog , napredovanje se kree od
1,5 do 15 metara/min.
Repave postupak termikog recikliranja je metodoloki slian Reshape
postupku, s tim da se nakon ugradnje postojee asfaltne mjeavine vri
izrada novog asfaltnog, habajueg sloja od nove mjeavine. Najee se
koristi za sanaciju kolovoznih povrina usljed kolotraga, poveanje
hrapavosti, konekcija nagiba i dr.

Proces se sastoji iz faza zagrijavanja kolovozne povrine, usitnjavanja

materijala, te se nakon prolaska kroz mikser formira novi sloj asfalta a
istovremeno preko njega ugrauje novi, tanki sloj novog asfalta. Nova
mjeavina se proizvodi u centralnom postrojenju za spravljanje asfaltne
mjeavine.
Remix postupak je slian prethodnim postupcima, s tim da se asfaltna
mjeavina koja se ugrauje modificira dodavanjem bitumena ili ulja za
regeneraciju. Na ovaj se nain poboljavaju svojstva asfaltne mjeavine.
Nekada se modifikacija moe odnositi i na dodavanje nekih frakcija
agregata ili kompletna zamjena asfaltne mjeavine. Metoda se primjenjuje
najee za stare kolovozne povrine preko koje je potrebno, u skladu sa
projektnim rjeenjem, ugraditi novi habajui sloj.

Pored ova tri osnovna postupka postoje i varijacije.

Remix plus predstavlja varijaciju Remix postupka, gdje se pored

modifikacije mjeavine uz pomo bitumena ili ulja za modifikaciju, vri i
ugradnja novog asfaltnog sloja.

Metoda za recikliranje po vruem postupku u centralnom

postrojenju
Metoda za recikliranje po vruem postupku u centralnom postrojenju
predstavlja tehnoloki proces u kojem se sastrugani materijal sa kolovozne
konstrukcije, na kojoj se vri rehabilitacija, obrauje toplim postupkom u
centralnom postrojenju. Prilikom obrade mjeavine mogue je dodavanje,
ukoliko se ukae potreba, i odreenih koliina novog agregata.
Zagrijavanjem sastruganog materijala omekava se bitumen, te se na ovaj
nain omoguuje sjedinjavanje sa kamenim agregatom u novu mjeavinu.
Nakon proizvodnje asfaltne mjeavine po vruem postupku u centralnom
postrojenju, transport, ugraivanje i zbijanje se vri tradicionalnim
metodama, postupcima i opremom.
Postupak vrueg recikliranja u centralnom postrojenju je jedan od
najrasprostranjenijih metoda recikliranja u svijetu.
Tipovi postrojenja za termiko recikliranje asfalta su:

Diskontinualna centralna postrojenja sa odvojenim bubnjem za

zagrijavanje
Diskontinualna centralna postrojenja bez odvojenog bubnja za
zagrijavanje

Kontinualna centralna postrojenja

Reciklaa po hladnom postupku CR

CR je proces tokom kojeg se ne vri zagrijavanje asfalta. Postoje dve
podkategorije CR: Hladna reciklaa na licu mjesta (CIR-Cold In-place
Recycling) i Hladna reciklaa u fabrici (CCPR- Cold Central Plant Recycling).
CIR voz za recikliranje ini tanker sa aditivima, glodalica , drobilica ,
mikser, razatira i valjak. Dubina obrade ovim postupkom se kree od 50
do 100 mm kada se kao aditiv koristi asfaltna emulzija , dok se dubina
obrade pri korienju hemijskih stabilizatora (Portland cement, kre)
dubina obrade kree od 125 do 150 mm. Cement i kre se mogu dodavati
mjeavini u suhom stanju ili u muljevitom stanju. Muljevita forma
omoguava bolju kontrolu koliine dodatog aditiva i smanjuje generalisanje
praine. Postoje razni tipovi CIR voza sa razliitom konfiguracijom opreme.
Vozovi se razlikuju po koliini uklonjenog materijala i nainu uklanjanja,
nainu dodavanja aditiva i modifikatora, nainu mijeanja i kontrole
procesa, nainu razastiranja reciklirane mjeavine.

U single-unit reciklanom vozu uklanjanje kolovoza obino se vri

glodalicom. Uobiajena maksimalna dubina obrade je 50 mm. Dodavanje i
mijeanje aditiva se obavlja u komori sa rotorom za glodanje asfalta.
Postavljanje reciklirane mjeavine vri razastira koji se nalazi na kraju
voza.

U single-unit vozu odreivanje potrebnog aditiva se vri na osnovu obima

rada koji je odreen irinom obrade , dubinom obrade i oekivanom
brzinom napredovanja, to uzrokuje nii kvalitet kontrole procesa.
Two-units CIR vozovi koriste glodalicu velikih gabarita i mikser sa
razastiraem. Glodalica uklanja postojei asfalt i alje ga u mikser. Mikser
mjeri teinu primljenog materijala i na bazi nje se vri kompjuterski
kontrolisano dodavanje aditiva. Neki mikseri su opremljeni reetkom za
uklanjanje velikih frakcija u materijalu. Razastira, smjeten na zadnjem
dijelu miksera, kontrolisano razastire reciklirani materijal i vri poetno
zbijanje. U two-units vozu teni aditiv se dodaje na osnovu teine
materijala, nezavisno od dubine obrade, irine obrade i brzine
napredovanja, pa je omoguen visok stepen kontrole procesa.

Multi-unit CIR voz koristi glodalicu velikih gabarita, jedinicu za prosijavanje

i drobljenje i jedinicu za mijeanje materijala. Glodalica uklanja postojei
asfalt , a konana granulacija uklonjenog asfalta vri se u maini za
prosijavanje i drobljenje . Aditivi se dodaju u narednoj jedinici voza koja
mijea skinuti i izdrobljeni asfalt. Rezultujua mjeavina se razastire
klasinim razastiraem.

Maksimalna frakcija materijala se kontrolie prosijavanjem. Prevelike

frakcije se alju u drobilicu nakon ega se vraaju na ponovno prosijavanje.
Koliina aditiva koju treba dodati mjeavini se odreuje na bazi teine
materijala koji se mijea pa je omoguen visok kvalitet kontrole procesa.
Zbijanje CR mjeavine zahtjeva mnogo veu energiju od zbijanja
standardnih HMA. Ovo je posljedica visokog unutranjeg trenja izmeu
estica mjeavine, vee viskoznosti materijala, starosti materijala, i
hladnije temperature pri zbijanju. Zbijanje se vri valjcima sa gumenim ili

elinim tokovima. Kada se koristi emulzija kao aditiv, zbijanje moe

trajati od 30 minuta do 2 sata, zavisno od tipa emulzije, debljine CR
mjeavine i uslova sredine.
CCPR je proces u kome se reciklaa asfalta odvija hladnim mjeanjem u
centralnoj fabrici. Fabrika moe biti specijalno dizajnirano postrojenje ili
stacionirani CIR voz bez glodalice. CCPR mjeavina se moe odmah
koristiti, a moe se deponovati za kasniju upotrebu u vidu saniranja rupa i
drugih nepravilnosti na kolovozu. Materijal koji se koristi u CCPR moe biti
uklonjen hladnom metodom ili nekom drugom metodom ripovanja. Nakon
uklanjanja transportuje se kamionima do fabrike radi dalje obrade. Kao
aditiv se najee koristi asfaltna emulzija. Fabrika koristi odreen broj
komora za preradu materijala i novog agregata , trake sa vagom,
kompjuterski sistem dodavanja aditiva, mikser, ko za privremeno
skladitenje, kamione za transport reciklirane mjeavine ili transportne
trake ukoliko se materijal skladiti.

Mjeavina se transportuje na gradilite kiperima i postavlja razastiraima

ili grejderima. Zbijanje se vri valjcima sa gumenim ili elinim tokovima.

Reciklaa na punoj dubini (FDR)

Ova metoda je razvijena krajem osamdesetih godina kao postupak za
rehabilitaciju postojeih kolovoza. FDR je tehnika rehabilitacije u kojoj se
puna debljina asfalta i dio osnovnog materijala ispod asfalta usitnjava i
mijea da bi se unaprijedio i homogonizovao kolovozni sastav. FDR se
obavlja in-situ, po hladnom postupku , slino kao CIR. Dubina recikliranja
zavisi od debljine kolovozne konstrukcije ali, generalno, kree se od 100 do
300 mm. FDR se sastoji od usitnjavanja postojeeg materijala, dodavanja
novog (ako je potrebno), mijeanja, poetnog oblikovanja rezultujue
mjeavine, zbijanja, zavrnog oblikovanja i postavljanja habajueg sloja.
Sanacija postojeeg asfalta zajedno sa materijalom ispod njega stvara
,,zrnasti asfalt koji moe funkcionisati kao takav ili se moraju dodavati
aditivi. Dodavanje aditiva se vri ukoliko materijal, sam po sebi, nema
zadovoljavajue mehanike karakteristike da izdri oekivano optereenje.
Moe se koristiti irok spektar aditiva ukljuujui : kalcijum hlorid,
magnezijum hlorid, kre, Portland cement (suh ili u rastvoru), asfaltne
emulzije (normalna , visokoplutajua, polimeri). Mogua je kombinacija
vezivnih sredstava. Kombinacijom bitumenskog vezivnog sredstva sa
hidraulinim vezivom (cement) mogu se praviti mjeavine ije e
karakteristike biti bliske kako hidraulino vezanom noseem sloju tako i
asfaltnom noseem sloju. Izbor kombinacije vezivnih sredstava vri se
prema sastavu mjeavine granulata i nosivosti podloge. Mjeavina sa
dominantnim bitumenskim vezivom ja pogodna kod reciklae slojeva sa
velikim udjelom asfalta, odnosno kada u materijalu koji se obrauje ima
mnogo bitumenom obavijenih zrna. Mjeavina sa dominantnim
hidraulinim vezivom se primjenjuje kod materijala sa nepovoljnim
granulometrijskim sastavom i u sluaju nedovoljnih mogunosti za
popravku granulacije. Osim toga , hidraulinom vezivu se daje prednost
kada je nosivost podloge mala. Prilikom izbora mjeavine i ureaja za
mjeanje i ugradnju, postavlja se cilj da se postigne maksimalna
homogenost ugraene mjeavine.

FDR se vri pomou posebno modifikovane maine sa glodalicom koja

moe da usitni i izmjea materijal gornjih slojeva kolovozne konstrukcije sa
dodatnim materijalima, tako da se dobije mjeavina zahtjevane granulacije
i konzistencije, sve u jednom prolazu. Maina za recikliranje mora imati
sljedee elemente:
Ureaj za usitnjavanje materijala do dubine najmanje 30 cm u
jednom prolazu, sa automatskim senzorima za tanu kontrolu dubine
dejstva.
Cilindar se glodalima koji se obre na gore u odnosu na smjer
napredovanja, sa najmanjom irinom sjeenja od 2m u jednom
prolazu
Sistem za kontrolu granulacije koji se sastoji od podesive grede na
prednjem delu cilindra sa glodalima, koji doprinosi usitnjavanju
materijala koji se reciklira
Sistem sa mikrokontrolerima za doziranje vode ili veziva u tenom
stanju, u odnosu na brzinu kretanja i masu materijala koja se
reciklira
Dvostruki sistem pumpi i dozatora za simultano dodavanje vode i
veziva
Sistem samoisteih rasprivaa koji ravomjerno rasprostire vodu,
odnosno vezivo, po cijeloj irini koja se obrauje.
Kada se kao vezivo koristi penasti bitumen , sistem za proizvodnju
pene mora imati poseban raspriva koji moe da izbaci penu za
kontrolu. Ta pena mora biti istovetna kao ona koja se kasnije dodaje
u masu koja se reciklira.
Kada se dubina reciklae poveava iznad 30cm , efektivna
zapremina komore u kojoj se vri mijeanje treba da se povea u
skladu sa poveanjem dubine.

Reciklirani material treba da izae iz komore za mijeanje bez pojava

segregacije zrna. Poetno oblikovanje i nivelacija materijala se vri pomou
grejdera ili pomou razastiraa montiranog na kraju maine za reciklau.
Nakon toga se vri poetno nabijanje vibro valjcima ili gumenim valjcima.
Zavrno zbijanje i oblikovanje uzdunog profila i poprenog nagiba vri se
nakon perioda suenja. Trajanje ovog perioda zavisi od tipa i kombinacije
aditiva kao i vremenskih uslova i kree se od 1 do 14 dana . Poeljno je za
vreme perioda suenja izmjestiti teki saobraaj.

Maina za reciklau funkcionie kao vuno vozilo , vukui ili gurajui

opremu sa kojom je udruena. Kada se u procesu koristi cementni mulj, u
sastav voza za reciklau ulazi i mjealica za mulj (slurry mixer).

Prednosti FDR metode:

Ouvanje neobnovljivih resursa
Uteda energije u odnosu na druge metode
Mali broj potrebnih maina
Eliminacija svih nepravilnosti kolovoza
Nedostaci podsloja mogu biti ispravljeni stabilizacijom
Problem sa granulacijom postojee mjeavine rjeava se
dodavanjem novog agregata
Poboljanje povrine kolovoza i odvodnjavanja
Popreni presek je homogen i kompaktan
Metoda in-situ ublaava zastoje u saobraaju
Ekonomska opravdanost

Zakljuak
Recikliranje graevinskog materijala je danas postao neizostavni trend u
sve rastuoj nestaici prirodnog materijala. Pored razvijenih metoda
recikliranja, nastoje se krojiti i varijacije istih koje su omoguene
mnotvom maina za preradu graeviskog materijala. Recikliranjem se
izbjegava deponovanje istroenog graevinskog materijala koji se koristi
zajedno sa dodacima za novi materijal koji je umnogo jeftiniji od prirodnog.
Nita se ne bi moglo odviti bez graevinskih maina ije veliine i obimi
sve vie rastu u cilju breg postupka.