Predstavljanje hrvatskih narodnih glazbala

(Kliknite na slike za poveanje.)

Berda (bas, bege):

Berda je najvei instrument tamburakog orkestra. Zbog veline
berdu se uglavnom svira samo stojeki. Uz pomo ruka ili jedne malo
vee trzalice od koe udaraju se ice.
Berda tamburakog orkestra ne svira se sa gudalom, kako je to
obino u klasinim orkestrima. Jako duboki zvuk.
Berda je glavni instrumenat, na kojemi se cijeli orkestar slae. U
grupi je karakteristika suigra berde i bugarije (glavni udar i
kontra).

Bugarija (kontra):
Bugarija je gitari jako slina, osim to ima samo 3 ili 4 ice.
Bugarija je tipini instrumenat pratnje, koja veinom igra kontru
protiv berde. Jedini je instrumenat orkestra koji svira akorde. Zvuk je
malo vilji od gitare.

Bisernica (prim, prima):

Bisernica je najmanji instrumenat tamburakog orkestra - kako se po
imenu ve moe prepoznati. Ima 3 ice, koje su u paru ugoene. Svira se
tehnikom trzanja.
Mekani, trajni zvuk, koji nastaje putem takve tehnike jako slian je tome
drugih instrumenata kao to su mandolina ili balalaika. Bisernica
veinom preuzima prvi ili najvii glas, svira prijelaze, itd. Jako visoki,
fini zvuk.

Bra (basprim):
Bra je malo vei instrument nego bisernica, ali se uglavnom svira na
isti nain. Zbog veliine zvuk je malo dublji od bisernice.
Bra obino preuzima sviranje melodije, drugi ili trei glas pjesama.
Na orkestar se sastoji od velikog broja tih instrumenata.

elo i elovi:
Po veliini elo i elovi su slini kao i bugarija. Ne da su samo
odgovorni za dinamiku, nego i istu druge specijalne "finoe", kao to
su interpretacije, prijelazi itd.

Iz prolosti tambure
Tambura je glazbalo (instrumenat) sa icama, srodno ruskoj balalajci, ukrajinskoj
banduri, talijanskoj mandolini, panjolskoj gitari i drugim slinim instrumentima.
Sva su ta glazbala svojim porijeklom potekla iz krajeva Perzije (dananjeg Irana), gdje su
stari Asirci jo prije 5000 godina imali glazbalo posve slino naoj tamburi.
Ne zna se, kad je tambura dola iz te svoje pradomovine k nama Hrvatima i ostalim
junim Slavenima. Jedni misle, da su juni Slaveni s tamburom doli ve prije vie od
1300 godina u ove dananje krajeve, a drugi misle, da su tek Turci tamburu donijeli k
nama prije 500 godina.
Svakako je Bosna nae staro sredite narodne tambure, a iz Bosne se onda proirila po
Slavoniji i Bakoj (danas Vojvodina), gdje su se prije vie od sto godina poeli stvarati
prvi tamburaki zborovi, koji su tamburu proirili u posljednjih 70 do 80 godina po svim
naim krajevima.

Sustavi (sistemi) Tambura

Imamo nekoliko sustava tambura, koji se razlikuju po tom, u koliko raznih tonova su im
ugoene (timane) prazne ice.
Dvoglasni sustav:
Ima tambure s 4 ice, koje su u paru t.j. dvije po dvije ugoene u razmaku kvinte g-d
(samo neke c-g).
U taj su sustav prije bile uvrtene i jednoglasne bisernice i bra prvi (tako zvane
farkaevske tambure), kojima su sve 4 ice bile ugoene u istom tonu d. I sad jo ima
tamburakih zborova s takvim jednoglasnim (farkaevskim) tamburama, ali se i te
tambure veinom ve takoer ugaaju dvoglasno.
Troglasni sustav:
Ima tambure sa 6 ica, koje su u paru ugoene u razmacima kvinte g-d-a (neke c-g-d)
etveroglasni sustav (sistem):
Ima tambure sa icama, koje su ugoene u 4 tona u razmacima kvarte. To su takozvane
srijemske tambure. Obino imaju 5 ica, od kojih su samo dvije najsitnije parno ugoene,
a ostale su ice jednostruke.
Kod svih tih sistema ima tambura i u krukolikom i gitarskom obliku, a kod srijemskog je
uveden i violinski oblik basa (berdeta).

Veliine i nazivi tambura

U tamburakom zboru postoje tambure raznih veliina: za sitnije tonove su manje, a za
krupnije vee tambure.
Za najsitnije tonove su bisernice, kojih ima u tamburakom zboru dvije ili tri: bisernica
I., II. i III. Prije se bisernica II. zvala kontraica, ali to se tue ime sad izputa. Srijemski
tamburai zovu prvu bisernicu tuinskim nazivom prim ili prima, a bisernicu II. tercprim
ili tercprima. Bolje je upotrebljavati narodno ime bisernica, nego tuinsko ime prim.
Za srednje tonove su braevi, kojih ima u tamburakom zboru opet dva ili tri: bra I., II. i
III. Srijemski tamburai zovu prvi bra tuim nazivom basprim, a bra II. tercbasprim ili
basprimterc. I tu je bolje upotrebljavati narodni naziv bra, nego tuinski basprim.
Za krupnije tonove su elo-tambure: elovi, elo-bra i elo. Obino ima u
tamburakom zboru samo po jedna takva tambura, rjee dvije, a samo u tamburakom
orkestru s veim brojem tamburaa su sve tri elo-tambure, dapae i dva elovia.
Za pratnju kod sviranja u tamburakom zboru slue bugarije, kojih ima opet tri: bugarija
I., II. i III. Najobinije se upotrebljava samo bugarija II. (kod dvoglasnih tambura) ili
samo bugarija III. (kod srijemskih tambura), a bugarija I. se sve rjee upotrebljava.
Bugariju zovu srijemski tamburai tuim nazivom kontra (nekad su je zvali bra). Bolje
je upotrebljavati narodni naziv bugarija, nego tuinski naziv kontra.
Za najkrupnije tonove u tamburakom zboru sluu berde, koje srijemski tamburai zovu
bas. Bolje je zadrati od naeg naroda stvoreni naziv berde, nego talijanski naziv bas.
Bisernice (prime), braevi (basprimi) i elo-tambure su melodijski instrumenti, jer se na
njima u tamburakom zboru sviraju melodije. A berde (bas) i bugarije (kontre) su
tamburaka pratnja, jer se na njima u akordima i ritmikom udaranju prati sviranje
melodijskih tambura. Prema tome je drukije sviranje na melodijskim tamburama, a
drukije opet na tamburama pratnje.

Ugoenje tambura
Sve dvoglasne tambure ugaaju se na isti nain (g-d), samo to su jedne sitnijih tonova, a
druge krupnijih.
Jedino elovi i bisernica III. ugaaju se drukije, jer su im prazne ice ugoene c-g, a
piu se i sviraju, kao da su g-d (to su takozvana transponirana glazbala, jer im se note
drukije piu, nego to zvue). Dakle na bisernici III. ton c zvui zapravo f za kvartu vie,
a na eloviu za kvintu nie.

Tambura svira na tim tamburama posve jednako kao i na ostalim dvoglasnim (ili
troglasnim) tamburama.

Tehnika sviranja tambura

ice tambura se mogu udarati prstom (palcem), ali to se radi samo iznimno, kada se hoe
posve tiho svirati. Karakteristino i redovito je sviranje sa trzalicom (terzijom, terzijanom
perom) od vinjine kore, roga ili celuloida, a kod berdeta moe biti i od koe. Svira se na
dva naina: udaranjem u ice i trzanjem.
Udaranje je onda, kad prstom ili trzalicom za svaki ton samo jedanput udarimo u icu
odozgo dolje. Tako se sviraju sve kratke note (osminke, esnaestinke itd.) i one, iznad
kojih je tokom oznaeno, da ih treba svirati kratko (staccato=stakato).
Trzanje (neki kau: titranje) je, kad trzalicom to bre zatitravamo ice, pa njihovo
titranje postaje kao neprekinuto, trajno. Trzanjem se izvode tonovi dueg trajanja
(etvrtinke, polovinke, cijele note) i oni koji su u notama legatom (spojkom) oznaeni, da
ih treba povezati. Trzanje mora biti to bre, to gue, to finije, pa se po tom poznaje
vrstan tambura, to mu je bujnije i sitnije trzanje. Tambura kod trzanja samo pomie
aku od zgloba, nikada cijelu ruku od lakta.
Bugarijai (kontrai) udaraju preko svih ica odozgo dolje i to takoer samo gibanjem
ake od zgloba. Tako se jednim udarcem po svim icama dobije trozvuk, to jest akord.
Osim udarcem po praznim icama ostale akorde bugarija mora hvatati pritiui prstima
lijeve uke sve ice u isti mah. (Glavni su dur-, mol- i septim-akordi)
Katkad treba i na bugarijama trzati sve ice na jedanput: to se zove tremolo.
Na berdetu (basu) se svi tonovi udaraju, osim ako je oznaen tremolo, a onda se trzalicom
to gue udara, ponavlja ton. Srijemski tamburai obino udaraju samo tonove osminke
i esnaestinke, a etvrtinke, polovinke i cijele note sviraju uvijek trzanjem, no pravilnije
je, da se sve note sviraju udaranjem, a trzanjem samo one koje su oznaene kao tremolo.

O tamburakim zborovima
Nekad je tambura svirao sam uz tamburu samicu. I danas se to jo katkad nae u
gdjekojem selu. Lijepo je, kad i jedan tambura svira, a jo lijepe, kad sviraju dvojica,
trojica i vie njih. Ve trojica mogu sainjavati najmanji zbor, koji zovemo tercet (trio),
kvartet, kvintet, itd.

Obino mali tamburaki zbor ima 7 do 10 tamburaa. Ako ih ima vie, onda je to ve
vei tamburaki zbor. A ako ima 20 i vie tamburaa, takav zbor moemo zvati
tamburaki orkestar.
Ima puno naina kako se moe sloiti tamburaki zbor. Najobiniji je sastav od 8
tamburaa:
Bisernica I. i II., Bra I., Bra II., Bra III., elo-Bra (ili elovi), Bugarija II. i Berda
pa se za takav sastav najvie tampaju tamburake kompozicije.

Pregled ica
za jednoglasne, dvoglasne i troglasne tambure:
naziv tambure

jednoglasne

bisernica I.

bisernica II.

bra II.

bra III.

elovi in F

elo-bra

elo-berda

bugarija I.

bugarija II.

bugarija III.

fis

bisernica III. in F
bra I.

berda

dvoglasne

troglasne

za srijemske tambure:
naziv tambure

glas

bisernica I. (prim)

bisernica II. (primterc)

bra I. (basprim), G-bra

bra II. u. III. (basprimterc),

D-bra

elo

bugarija I.

(g)

bugarija II.

(d)

bugarija III.

(d)

fis

berda (bas, bege)

Uporabljena literatura
"kola za Tambure", Dr. Josip Andri, 1953