Srednja kola Pakrac

Bolnika ulica 59, Pakrac 34550

Tel: 034/440-000, 440-001, 440-002 Fax: 034/440-008
e-mail: ss-pakrac@po.t-com.hr

KOLSKI KURIKULUM
k.god. 2011./2012.

U Pakracu, 15. rujna 2011.

Godinji plan rada strunog aktiva profesora hrvatskoga jezika i stranih jezika
rujan, 2011.
Plan rada strunog aktiva.
Izvedbeni i operativni planovi i programi u nastavi hrvatskog i stranih jezika.
Elementi, kriteriji i mjerila ocjenjivanja uenika.
Dopuna kolske lektire (usklaivanje knjievnih djela s popisa za dravnu maturu).
Odabir kazalinih predstava za uenike u k.g. 2011./2012.
(Cijena ukljuuje kartu za kazalite i autobus; autobus sa pedeset sjedala + ulaznice za kazalite oko
5000 kuna).
Suradnja s gradom u obiljeavanju obljetnica znaajnih za lokalnu zajednicu; promociji djela domaih
autora.
listopad, 2011.

Obiljeavanje 5. listopada - Dana uitelja temom UITELJ I NJEGOVA ULOGA U SUVREMENOJ KOLI U
REPUBLICI HRVATSKOJ; UENIK U ULOZI UITELJA.
Obiljeavanje dana pismenosti.
Suradnja na web-stranici kole.

studeni, 2011.
Obiljeavanje Mjeseca hrvatske knjige u suradnji sa kolskom knjinicom i Gradskom knjinicom.
Odlazak u kazalite ili posjet Interliber-u.

prosinac, 2010.
Utvrivanje realizacije fonda nastavnih sati po razredima iz jezika.

sijeanj, 2011.
Priprema i organizacija kolskog natjecanja u poznavanju hrvatskoga jezika.

veljaa, 2011.
Obiljeavanje 21. veljae - Meunarodnog dana materinskog jezika: posebnu pozornost materinskom
jeziku ostvariti kroz sam predmet hrvatskoga jezika; posjetiti predavanja i struna izlaganja u
Gradskoj knjinici i itaonici.
Obiljeavanje 27. veljae Dana kole.
oujak, 2011.
Obiljeavanje 13.-15 oujka - Dani hrvatskog jezika.
Obiljeavanje 18. Oujka Dana grada
travanj, 2011.
Obiljeavanje 22. travnja Dana hrvatske knjige,
Odlazak u kazalite.
svibanj, 2011.
Odlazak na terensku nastavu.
Obiljeavanje 11. svibnja Svjetskog dana pisanja pisama.
Pisanje pisma nekoj poznatoj osobi (pisac ili politiar).
lipanj, 2011.
Evaluacija rada strunog aktiva.

Kurikulum nastave stranih jezika u Srednjoj koli Pakrac

Cilj (svrha) uenja predmeta:
Tijekom nastave stranih jezika uenici se osposobljavaju za samostalnu usmenu i pisanu
komunikaciju na stranom jeziku, osposobljavaju se za primjenu jezinih znanja u odreenoj
situaciji kao i na primjenu spomenutih steenih jezinih znanja u struci. Pouavanje stranih
jezika ima viestruki pozitivni uinak na uenikom razvoj i sazrijevanje, bilo da je rije o
intelektualnom razvoju, irenju spoznaje o kulturi i civilizaciji razliitih zemalja, ili o
oblikovanju cjelokupnog uenikovog personaliteta.

Nastavne zadae:
Razvijanje jezinih vjetina potrebnih za komunikaciju sa stranim sugovornikom
Sposobnost usmenog komuniciranja u sklopu poznatih svakodnevnih i strunih
sadraja
Sudjelovanje u razgovoru i raspravi o zadanoj temi
Razumijevanje usmenog izlaganja, opeg i strunog, naputka ili snimljenog teksta s
primjerenim brojem nepoznatih rijei i strunih izraza
Razumijevanje pisanog teksta
Pisanje voenih i slobodnih sastava, eseja, saetaka uz itanje i sluanje
Sastavljanje pisama, poruka i izvjea
Prevoenje tekstova sa stranog jezika na hrvatski i obrnuto
Razumijevanje i sposobnosti pravilne uporabe gramatikih struktura u govornom i
pisanom izraavanju
Sposobnost primanja i davanja telefonskih poruka, e-mailova i sl.
Poticanje na samostalno uenje jezika i osposobljavanje za samostalnu primjenu
raznih izvora znanja radi daljnje izobrazbe i usavravanja (npr. Struna literatura,
enciklopedije, struni asopisi)
Sluenje rjenicima
Funkcije nastave stranog jezika
Jezine funkcije se ostvaruju sljedeim ulogama
Receptivno:
Uenici u ulozi itatelja i sluatelja teksta
Produktivno:
Uenici u kontaktu s osobama koje govore izvorni strani jezik
Uenici u razredu, obitelji i okruenju

Uspostavom drutvenih dodira (predstavljanje, pozdravljanje, oslovljavanje,

izraavanje zahvalnosti, isprika)
Uspostavom komunikacije: moliti za pozornost, zamoliti nekoga da polaganije govori
ili neto ponovi, postavljati pitanja
Odreivanje odnosa: davanje savjeta, pitanje nekoga za zdravlje, pohvala nekoga
Izraavanje stavova: izraavanje suglasnosti, nesuglasnosti, izraavanje pretpostavki
ili sumnji
Izraavanje elja, zamolbi, estitanje, ponude, prihvaanje, odbijanje
Davanje odnosno traenje obavijesti: izvjetavati, prepriavati, objanjavati, opisivati
izgled

Vjetine koje bi uenik trebao savladati u nastavi stranih jezika

Sluanje
Uenik treba:
Pravilno reagirati na upute nastavnika u svakodnevnom komuniciranju u razredu
Razumjeti sugovornika
Razumjeti jednostavnu zvunu poruku i to razumijevanje manifestirati odgovorima na
pitanja
Govorenje
Uenik treba:
Dati odgovore na pitanja o odreenoj temi
Izrei osnovne podatke o sebi, svojoj obitelji i drugima
Opisati situaciju
Pravilno postaviti pitanje u sklopu zadanog teksta

itanje s razumijevanjem
Tiho itanje u svrhu potrage za informacijama novinski lanak, oglas, reklama
Konkretno i smisleno itanje izvornih materijala
Pisanje s razumijevanjem
Ispravno pisati jednostavne reenice
Dopuniti reenicu i jednostavniji tekst
Pismeno odgovoriti na pitanja
Pisati biljeke

Preoblikovati tekst
Napisati ivotopis
Pisati diktat
Prevoenje
Pismeno i usmeno prevoenje uz zamjeivanje razlike u strukturama i nainima
izraavanja u hrvatskom i stranom jeziku
Prevoenje pojedinanih reenica i cijelih tekstova sa stranog jezika na hrvatski uz
uporabu rjenika

Teme
Teme iz kulture i civilizacije zemalja stranog govornog podruja
Teme iz hrvatske kulture i obiaja
kola i uenje
Slobodno vrijeme
Sport rekreacija
Kua i obitelj
Vremenske prilike
Elementarne potrebe ovjeka: hrane i pia, stanovanja, odijevanje
Ekologija
Gradovi i religije zemalja stranoga i hrvatskog govornog podruja
Programski sadraji predstavljaju se u obliku pisanog teksta, zvunoga modela teksta i slike i
rasporeuju se kako bi odgovarali psihofizikom stupnju razvoja uenika. Uz posebno
pripremljen pedagoki materijal primjenjuje se i primjereno izvorni materijal knjievni i
struni tekstovi, kao i tekstovi iz dnevnog tiska, razni slikovni materijali, od ilustracija do
stripova, tablica, uz odgovarajuu pedagoku obradu.
Nastava stranih jezika zahtijeva individualizirani pristup, to dolazi do izraaja na razliite
naine:
Razliitim izvedbenim programima nastavnika
Privikavanjem uenika na samostalan rad i uporabu izvannastavnih izvora znanja
estom primjenom razliitih oblika rada u skupinama
estom izmjenom pojedinih faza rada

Interdisciplinarnost
Nastava stranog jezika ne ostvaruje samo ciljeve uenja stranog jezika, ve i ope ljudske,
nacionalne i etike vrijednosti. Iz tog razloga se ona interdisciplinarno povezuje i s ostalim
nastavnim predmetima, kako s ope obrazovnom, tako i s prirodno-znanstvenom skupinom
predmeta kao i s predmetima drutvene struke

Projekti
Cilj im je potaknuti uenike na samostalno uenje
Ukljuiti razliite metodike nastavne oblike (rad u parovima i skupinama)
Primjena usvojenog jezinog materijala u svakodnevnim, stvarnim situacijama
Uenici u konkretnim situacijama stjeu pozitivna iskustva i uvid u funkciju jezika to
ih dodatno motivira
Uenici tako otkrivaju, slobodno koriste i proiruju jezini materijal
Projekt 1: Europski dan jezika 26.09. (odravanje 27.09.)
U kolskoj knjinici se organizira izloba literature na engleskom i njemakom jeziku, djela
napisana irilicom, glagoljicom, goticom, grkim alfabetom Djela se poslau na nekoliko
tandova i uz svaki tand je vezan odreeni zadatak (npr. napisati svoje ime na glagoljici i
irilici; otkriti kako se na finskom kae Hvala; prepoznati o kojem jeziku je rije). Nakon
povratka u uionicu, uenik mora prezentirati rjeenja zadataka na tandovima.
Projekt 2: Kontakti izvan granica
Predstaviti prijatelja s kojim se dopisujem preko interneta. Svi uenici na internetu pronau
jednog vrnjaka s njemakog/engleskog govornog podruja s kojim e se dopisivati i
prikupljaju fotografije i podatke o njoj/njemu. To prezentiraju 6 tjedana nakon poetka
dopisivanja.
Projekt 3: Boini duh
Sluanje tradicionalnih boinih pjesama na njemakom/engleskom jeziku i igranje igara s
boinom tematikom. Slanje boinih estitki svojim internetskim prijateljima s
njemakog/engleskog govornog podruja.
Projekt 4: Ritam srca (Valentinovo)
Izrada plakata s ljubavnom tematikom ispisivanje izreka, poslovica, aforizama itd. na
njemakom/engleskom jeziku i prezentiranje izraenih plakata u holu kole uz prigodnu
romantinu glazbu.
Projekt 5: Intervju (tema: slobodno vrijeme)

Uenici u parovima ili u skupini najprije pripremaju pitanja za razgovor sa sugovornikom.

Intervju se najprije obavlja bez snimanja, a zatim se ponovi, ovaj put uz snimanje (trajanje
oko 5 minuta). Nakon toga, svaki uenik koji je intervjuirao izvjetava o svom sugovorniku.
Pri tome moe izostaviti neke informacije, ili rei pogrenu informaciju, koju ostali uenici
presluavanjem otkrivaju i ispravljaju.
Projekt 6: Sugraani i jezici
Uenici na ulicama naeg grada zaustavljaju prolaznike i pokuavaju s njima komunicirati na
engleskom/njemakom jeziku, te napraviti statistiki pregled nakon obavljene ankete.
Projekt 7: Izrada plakata s tekim rijeima (cilj: uvjebavanje vokabulara)
Manje skupine uenika (3-5) odabiru po jednu vrstu rijei, npr. glagole, te sastavljaju popis
rijei koje su im iz te vrste najtee. S tim rijeima sastavljaju reenice, koje zatim ispisuju na
plakat. Nastavnik pazi na gramatiku i sintaktiku ispravnost reenica. Plakati se nakon
prezentacije stavljaju na zid uionice.
Projekt 8: Struni izlet u London za vrijeme zimskih praznika, u sijenju 2012. Predvieni
boravak oko 4 dana, a predviena cijena izmeu 2.000,00 3,500,00 kn. Voditeljice:
Zvjezdana tekovi i Mica Mladineo Desnica.

Matematika
Uenika postignua u kolskom kurikulumu za matematiku su razraena prema specifinostima nae
kole , uvaavajui nastavne planove i programe za pojedine obrazovne programe.
U koli postoje :
etverogodinji programi (gimnazija, graevinski tehniar)
trogodinji programi (klasine strukovne trogodinje i JMO)
dvogodinji program ( fizioterapeuti, medicinski tehniar)
Svako od postignua razraeno je u dvije dimenzije
Dimenzija MATEMATIKI PROCESI
-opisuju ope matematike kompetencije, tj. uenike vie kognitivne sposobnosti i vjetine
iji razvoj matematika treba omoguiti .To su:
1. Prikazivanje i komunikacija
2. Povezivanje
3. Logiko miljenje, argumentiranje i zakljuivanje
4. Rjeavanje problema i matematiko modeliranje
5. Primjena tehnologije
Dimenzija : MATEMATIKI KONCEPTI
1. Brojevi
2. Algebra i funkcije
3. Oblik i prostor
4. Mjerenje
5. Podatci
6. Infinitezimalni raun

MATEMATIKO PODRUJE
Opis podruja
Drutvo koje se temelji na informacijama i tehnologiji zahtijeva pojedince koji znaju kritiki misliti o
kompleksnim temama, interpretirati dostupne informacije, analizirati i prilagoditi se novim
situacijama, Osnovna kola
donositi utemeljene odluke u svakodnevnom ivotu, rjeavati razliite probleme te uinkovito
primjenjivati tehnologiju i komunicirati ideje i misli.
Budui da matematika izuava kvantitativne odnose, strukturu, oblike i prostor, pravilnosti i
zakonitosti, predvia sluajnosti i analizira sluajne pojave, promatra i opisuje promjene u razliitim

kontekstima, te daje precizan simboliki jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu,

propitivanje, tumaenje i komunikaciju ideja, matematiko obrazovanje uenicima omoguava
stjecanje znanja, vjetina, procesa i naina miljenja koji su neophodni za uspjeno i korisno
sudjelovanje u takvom drutvu.
Pouavanje i uenje matematike ukljuuje stjecanje znanja, vjetina i sposobnosti raunanja,
procjenjivanja, te logikog i prostornog miljenja. Matematiki pristup problemima obuhvaa odabir i
pravilnu primjenu osnovnih matematikih vjetina, otkrivanje pravilnosti u oblicima i brojevima,
izradu modela, interpretaciju podataka, te prepoznavanje i komunikaciju s njima povezanih ideja.
Rjeavanje matematikih problema zahtijeva kreativnost i sustavan pristup, to igra glavnu ulogu u
inovacijama te znanstvenim i tehnikim otkriima.
Matematiko obrazovanje uenicima omoguava postavljanje i rjeavanje matematikih problema,
potiui ih pritom na istraivanje, sustavnost, kreativnost, koritenje informacija iz razliitih izvora,
samostalnost i ustrajnost. Svi uenici mogu i trebaju iskusiti uspjeh u matematikim aktivnostima.
Uei matematiku, stei e samopouzdanje i sigurnost u upotrebi brojeva i razviti vjetine mjerenja,
konstruiranja i prostornog zora. Nauit e prikupljati, organizirati i interpretirati podatke,
upotrebljavati matematiki jezik i prikaze, generalizirati iz uoenih pravilnosti i veza te apstraktno
misliti. Postat e aktivni sudionici u procesu uenja i time se osposobiti za cjeloivotno uenje.
Tijekom matematikog obrazovanja uenici e uvidjeti vanost matematike u njihovim ivotima,
stei uvid u povijesni razvoj ove znanosti, kao i spoznati njenu ulogu i vanost u drutvu tijekom
prolosti, sadanjosti i budunosti. U nastavnom procesu nove e matematike koncepte, prikaze,
vjetine i procese povezivati s ve poznatima, s kojima imaju iskustva i koje znaju rabiti. Bavit e se
matematikim problemima koji proizlaze iz svakodnevnih, realnih i smislenih situacija i time
uspostaviti poveznice izmeu matematike i svakodnevnog ivota te drugih podruja odgoja,
obrazovanja i ljudske djelatnosti. Imat e prilike matematiku primijeniti u proirivanju i primjeni
vlastitih znanja, vjetina i sposobnosti. Primjerene matematike aktivnosti i istraivanja izvodit e
samostalno i timski, to e ih osposobiti za pristup problemima koji ukljuuju primjenu matematike u
raznolikim kontekstima.
Opi ciljevi podruja
Uenici e:
usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese, te uspostaviti i razumjeti matematike
odnose i veze;
biti osposobljeni za rjeavanje matematikih problema i primjenu matematike u razliitim
kontekstima, ukljuujui i svijet rada;
razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim
matematikim postignuima;

 prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i

tehnologiji, kao i njezin potencijal za budunost drutva;
biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko zakljuivanje;
uinkovito komunicirati matematika znanja, ideje i rezultate rabei raznovrsne prikaze,
uinkovito primjenjivati tehnologiju;
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja.
Prikazivanje i komunikacija
ciklus
Osnovna kola
2. ciklus
Osnovna kola
3. ciklus
Osnovna kola
4. ciklus (strukovno obrazovanje)
Uenici e moi:
A1. organizirano prikazati matematike objekte, ideje, postupke i rjeenja rijeima, slikama, crteima,
maketama, dijagramima, grafovima, listama, tabelama, brojevima, simbolima i misaono,
A2. odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu sa situacijom i namjerom, povezati razliite prikaze
i prelaziti iz jednih u druge,
A3. prikupiti i interpretirati informacije primjerenog matematikog sadraja iz raznovrsnih izvora,
A4. izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim govornim i matematikim jezikom kroz razliite medije
(usmeno,pisano, vizualno i dr.),
A5. raditi u skupinama uz razmjenu i sueljavanje ideja, miljenja i stavova.
4. ciklus (gimnazije i graevinski tehniar)
Uenici e moi:
A1. organizirano prikazati matematike objekte, ideje, postupke i rjeenja rijeima, slikama, crteima,
maketama, dijagramima, grafovima, listama, tabelama, brojevima, simbolima i misaono,
A2. odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu sa situacijom i namjerom, povezati razliite prikaze
i prelaziti iz jednih u druge,

A3. prikupiti i interpretirati informacije primjerenog matematikog sadraja iz raznovrsnih izvora,

A4. izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim, preciznim i saetim govornim i matematikim jezikom kroz
razliite medije (usmeno, pisano, vizualno i dr.),
A5. raditi u skupinama uz razmjenu i sueljavanje ideja, miljenja i stavova.
B. Povezivanje
1. ciklus
Osnovna kola
2. ciklus
Osnovna kola
3. ciklus
Osnovna kola
4. ciklus (strukovno obrazovanje)
Uenici e moi:
B1. uspostaviti i razumjeti veze i odnose meu matematikim objektima, idejama, pojmovima,
prikazima i postupcima, te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem,
B2. povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom kod kue, u zajednici i na
radnom mjestu, te drugim odgojnoobrazovnim podrujima,
B3. usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanom ili izabranom kriteriju.
4. ciklus (gimnazije i graevinski tehniar)
Uenici e moi:
B1. uspostaviti i razumjeti veze i odnose meu matematikim objektima, idejama, pojmovima,
prikazima i postupcima, te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem,
B2. povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom kod kue, u zajednici i na
radnom mjestu, te drugim odgojnoobrazovnim podrujima,
B3. usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanom ili izabranom kriteriju.
C. Logiko miljenje, argumentiranje i zakljuivanje
1. ciklus
Osnovna kola
2. ciklus

Osnovna kola
3. ciklus
Osnovna kola
4. ciklus (strukovno obrazovanje)
Uenici e moi:
C1. postavljati matematici svojstvena pitanja (Postoji li? Ako da, koliko? Kako emo ih pronai? Zbog
ega? i dr.), te stvarati i istraivati na njima zasnovane matematike pretpostavke,
C2. obrazloiti odabir matematikih postupaka i utvrditi smislenost dobivenoga rezultata,
C3. pratiti i stvarati krae lance matematikih argumenata, zakljuivati nepotpunom indukcijom i
neformalnom dedukcijom, te primjenjivati analogiju, generalizaciju i specijalizaciju u jednostavnim
situacijama.
4. ciklus (gimnazije i graevinski tehniar)
Uenici e moi:
C1. postavljati matematici svojstvena pitanja (Postoji li? Ako da, koliko? Kako emo ih pronai? Zbog
ega? I dr.), te stvarati i istraivati na njima zasnovane matematike pretpostavke,
C2. obrazloiti odabir matematikih postupaka i utvrditi smislenost dobivenoga rezultata,
C3. pratiti, stvarati i vrednovati lance matematikih argumenata razliitih vrsta, te primjenjivati
analogiju, generalizaciju i specijalizaciju,
C4. prepoznati logiko zakljuivanje i matematiki dokaz kao kljune aspekte matematike,
C5. kreativno, kritiki i fleksibilno misliti,
C6. prepoznati utjecaj ljudskih imbenika i vlastitih uvjerenja na zakljuivanje.
D. Rjeavanje problema i matematiko modeliranje
1. ciklus
Osnovna kola
2. ciklus
Osnovna kola
3. ciklus
Osnovna kola
4. ciklus (strukovno obrazovanje)

Uenici e moi:
D1. postaviti i analizirati jednostavniji problem, isplanirati njegovo rjeavanje odabirom
odgovarajuih matematikih pojmova i postupaka, rijeiti ga, te interpretirati i vrednovati rjeenje i
postupak,
D2. primijeniti matematike pojmove i postupke u svakodnevnom privatnom, profesionalnom i
drutvenom ivotu te u drugim odgojnoobrazovnim podrujima,
D3. izgraivati novo matematiko znanje rjeavanjem problema i modeliranjem situacija.
4. ciklus (gimnazije i graevinski tehniar)
Uenici e moi:
D1. postaviti i analizirati problem, isplanirati njegovo rjeavanje odabirom odgovarajuih
matematikih
pojmova i postupaka, rijeiti ga, te interpretirati i vrednovati rjeenje i postupak,
D2. modelirati situacije i procese iz drugih odgojnoobrazovnih podruja te svakodnevnog privatnog,
profesionalnog i drutvenog ivota,
D3. izgraivati novo matematiko znanje rjeavanjem problema i modeliranjem situacija.
E. Primjena tehnologije
1. ciklus
Osnovna kola
2. ciklus
Osnovna kola
3. ciklus
Osnovna kola
4. ciklus (strukovno obrazovanje)
Uenici e moi:
E1. istraivati i analizirati matematike ideje, eksperimentirati s njima, te provjeravati pretpostavke
pomou depnih raunala i raznovrsnih raunalnih programa, naroito programa dinamine
geometrije i programa za izradu proraunskih tablica,
E2. racionalno i uinkovito rabiti tehnologiju za prikupljanje, organiziranje, prikazivanje, prezentiranje
i razmjenu podataka i informacija, za rjeavanje problema i modeliranje, te u situacijama kojima su u
sreditu interesa matematike ideje (u svrhu rastereivanja od raunanja i grafikog prikazivanja),

E3. razumjeti prednosti i nedostatke primjene tehnologije.

4. ciklus (gimnazije i graevinski tehniar)
Uenici e moi:
E1. istraivati i analizirati matematike ideje, eksperimentirati s njima, te provjeravati pretpostavke
pomou depnih raunala i raznovrsnih raunalnih programa, naroito programa dinamine
geometrije
i programa za izradu proraunskih tablica,
E2. racionalno i uinkovito rabiti depno raunalo za raunanje i tehnologiju za prikupljanje,
organiziranje,
prikazivanje, prezentiranje i razmjenu podataka i informacija, za rjeavanje problema i modeliranje,
te u
situacijama kojima su u sreditu interesa matematike ideje (u svrhu rastereivanja od raunanja i
grafikog prikazivanja),
E3. razumjeti prednosti i nedostatke primjene tehnologije.
F. Brojevi
1. ciklus
Osnovna kola
2. ciklus
Osnovna kola
3. ciklus

Osnovna kola

4. ciklus (strukovno obrazovanje)

Uenici e moi:
F1. razlikovati prirodne, cijele, racionalne i realne brojeve i rabiti njihove razliite zapise (razlomak,
postotak, decimalni zapis, znanstveni zapis),
F2. usporeivati, zbrajati, oduzimati, mnoiti, dijeliti, potencirati i korjenovati brojeve, te procijeniti i

zaokruiti rezultat raunanja,

F3. u konkretnim situacijama promiljeno izabrati izmeu raunanja napamet, pisanog raunanja i
koritenja depnog raunala,
F4. primijeniti brojeve, njihove zapise i raunske operacije u modeliranju jednostavnih problema iz
matematike i svakodnevnog ivota.

4. ciklus (gimnazije i graevinski tehniar)

Uenici e moi:
F1. razlikovati prirodne, cijele, racionalne i realne brojeve, rabiti njihove razliite zapise, te prepoznati
i rabiti svojstva i odnose skupova brojeva,
F2. usporeivati brojeve, raunati s njima pomou tehnologije i bez nje, te procijeniti rezultat
raunanja, odrediti ga egzaktno i zaokruiti ga,
F3. primijeniti brojeve, njihove zapise i raunske operacije u modeliranju problema iz matematike,
ostalih odgojnoobrazovnih podruja i svakodnevnog ivota.

G. Algebra i funkcije

1. ciklus

2. ciklus

3. ciklus

Osnovna kola

4. ciklus (strukovno obrazovanje)

Uenici e moi:
G1. primijeniti postotke i postotni raun u konkretnim situacijama,
G2. uvrstiti konkretne vrijednosti u formulu i izraunati vrijednost preostale veliine,
G3. prepoznati i primijeniti proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost u jednostavnim situacijama,
G4. opisati i izvesti jednostavne ovisnosti (veze) dviju veliina formulama, tablicama, grafovima i
rijeima, prevesti iz jednog od navedena etiri oblika u drugi, te itati, usporeivati i interpretirati
ovisnosti (veze),
G5. rijeiti linearne jednadbe, linearne nejednadbe i sustave dviju linearnih jednadbi raunski,
grafiki i uz pomo raunala,
G6. prepoznati i interpretirati karakteristina svojstva jednostavnih grafova (monotonost,
periodinost) i njihove karakteristine toke (nultoke, ekstremi, toke znaajne za odreenu
situaciju), te usporeivati jednostavne grafove,
11
G7. primjenjivati linearne i jednostavne eksponencijalne ovisnosti, te linearne jednadbe, linearne
nejednadbe i sustave dviju linearnih jednadbi u modeliranju situacija iz svakodnevnog ivota.

ciklus (gimnazije i graevinski tehniar)

Uenici e moi:
G1. utvrditi, izraziti i predvidjeti pravilnosti u brojevnim nizovima zadanima navoenjem lanova te
analizirati nizove zadane rekurzivno ili opim lanom (osobito aritmetiki i geometrijski niz),
G2. uvrstiti konkretne vrijednosti u formulu (osobito u funkciju zadanu formulom), izraunati
vrijednost preostale veliine, te izraziti jednu veliinu u formuli pomou ostalih,
G3. raunati s potencijama, jednostavnim algebarskim izrazima, faktorijelima i binomnim
koeficijentima,
G4. opisati i izvesti jednostavne ovisnosti (veze) dviju veliina formulama, tablicama, grafovima i
rijeima,prevesti iz jednog od navedena etiri oblika u drugi, te itati, usporeivati i interpretirati
ovisnosti(veze),

G5. prepoznati, odrediti i interpretirati karakteristine elemente i svojstva jednostavnih funkcija,

analizirati linearne, kvadratne, eksponencijalne, logaritamske i trigonometrijske funkcije, te rabiti
njihova svojstva,
G6. raunski, grafiki i uz pomo raunala u skupu realnih brojeva rijeiti linearne, kvadratne,
eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe i sustave jednadbi,
G7. primijeniti funkcije i njihove grafove, te jednadbe i nejednadbe u rjeavanju problema iz
matematike, ostalih odgojnoobrazovnih podruja i svakodnevnog ivota.
1
H. Oblik i prostor

1. ciklus

Osnovna kola

2. ciklus

Osnovna kola

3. ciklus

Osnovna kola

4. ciklus (strukovno obrazovanje)

Uenici e moi:
H1. nacrtati u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini toku zadanu koordinatama i pravac
zadan jednadbom, te oitati koordinate toke,
H2. prepoznati, opisati, usporediti i primijeniti svojstva i odnose ravninskih i prostornih geometrijskih
oblika u svrhu crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja,

H3. skicirati, opisati i interpretirati ravninske prikaze prostornih oblika,

H4. opisati i rabiti pravilnosti i svojstva geometrijskih uzoraka,
H5. rabiti geometrijski pribor i jednostavni raunalni program za crtanje, raunanje, rjeavanje
praktinih zadataka i zakljuivanje,
H6. prepoznati ravninske i prostorne oblike u svakodnevnom okoliu i umjetnosti te rjeavati
praktine zadatke sa stvarnim objektima prikazujui ih pomou geometrijskih likova i tijela.

4. ciklus (gimnazije i graevinski tehniar)

Uenici e moi:
H1. rabiti koordinatne zapise toke, pravca i krunice, te primijeniti koordinatnu geometriju za
prikazivanje i istraivanje svojstava geometrijskih oblika,
H2. prikazati vektore u ravnini, zbrajati ih, mnoiti skalarom, te primijeniti vektore i operacije s njima
za prikazivanje i istraivanje svojstava geometrijskih oblika,
H3. prepoznati, opisati i primijeniti sukladnost i slinost geometrijskih oblika,
H4. skicirati, opisati i interpretirati ravninske prikaze prostornih oblika,
H5. rabiti geometrijske transformacije ravnine za opisivanje pravilnosti i svojstava geometrijskih
uzoraka,
H6. prepoznati ravninske i prostorne oblike i njihova svojstva u svakodnevnom okoliu i umjetnosti,
te ih upotrijebiti za opis i analizu svijeta oko sebe.

I. Mjerenje

1. ciklus

Osnovna kola

2. ciklus

Osnovna kola

3. ciklus

Osnovna kola

4. ciklus (strukovno obrazovanje)

Uenici e moi:
I1. usporediti, procijeniti i izmjeriti duljinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu i kut, te izraunati
povrinu i prosjenu brzinu,
I2. preraunati standardne mjerne jedinice za duljinu, povrinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu,
kut i prosjenu brzinu, te ih primijeniti u svakodnevnim situacijama,
I3. primijeniti proporcionalnost i slinost u mjerenju,
I4. primijeniti Pitagorin pouak i druge osnovne formule vezane uz mjeriva obiljeja likova i tijela,
I5. odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnoj situaciji, odabrati primjerene mjerne
jedinice i mjerne ureaje, te primijeniti mjerenje pri rjeavanju problema.

4. ciklus (gimnazije-graevinski tehniar)

Uenici e moi:
I1. preraunati standardne mjerne jedinice za duljinu, povrinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu,
kut i brzinu, te ih primijeniti u svakodnevnim situacijama,
I2. odrediti mjeriva obiljeja likova i tijela primjenjujui osnovne formule, proporcionalnost, slinost,
Pitagorin pouak, trigonometrijske omjere i pouke o sinusima i kosinusu, te ih rabiti u raunanju

duljine, mjere kuta, povrine i obujma,

I3. odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnoj situaciji te primijeniti mjerenje pri
rjeavanju problema iz matematike, ostalih odgojnoobrazovnih podruja i svakodnevnog ivota.

J. Podatci

1. ciklus

Osnovna kola

2. ciklus

Osnovna kola

3. ciklus

Osnovna kola

4. ciklus (strukovno obrazovanje)

Uenici e moi:
J1. prikupiti, klasificirati i organizirati podatke, te ih na prikladan nain, pomou raunala i bez njega,
prikazati za potrebe statistike analize,
J2. proitati, tumaiti i analizirati podatke prikazane na razliite naine,
J3. odrediti i primijeniti srednje vrijednosti (aritmetika sredina, medijan, mod) i rasprenost (raspon,
interkvartilni raspon) niza numerikih podataka,

J4. rabiti jednostavne raunalne programe za statistiku obradu podataka,

J5. izraunati vjerojatnost dogaaja u jednostavnim situacijama i procijeniti vjerojatnost
interpretirajui ju kao relativnu frekvenciju.
4. ciklus (gimnazije i graevinski tehniar)
Uenici e moi:
J1. sustavno prikupiti, klasificirati i organizirati podatke te ih prikazati i analizirati pomou srednjih
vrijednosti (aritmetika sredina, medijan, mod) i rasprenosti (raspon, interkvartilni raspon,
standardna devijacija),
J2. procijeniti parametar srednje vrijednosti uz zadanu pouzdanost,
J3. prepoznati priblinu linearnu vezu dviju varijabli, odrediti njene koeficijente, te ju rabiti pri
modeliranju,
J4. interpretirati sloene dogaaje, izraziti ih pomou skupovnih operacija te izraunati njihovu
vjerojatnost,
J5. primijeniti normalnu razdiobu.

K. Infinitezimalni raun

1. ciklus

2. ciklus

3. ciklus

4. ciklus (strukovno obrazovanje)

4. ciklus (gimnazije-graevinski tehniar)

Uenici e moi:

K1. izraunati prirast i prosjeni prirast funkcija zadanih tablino te jednostavnih funkcija zadanih
formulom,
K2. interpretirati derivaciju funkcije fizikalno (brzina promjene) i geometrijski (koeficijent smjera
tangente u toki) te derivirati polinome,
K3. pomou derivacije ispitati tok i nacrtati graf polinoma, prvenstveno kvadratnog i kubnog,
K4. izraunati neodreeni integral polinoma,
K5. geometrijski interpretirati odreeni integral te izraunati odreeni integral polinoma rabei
NewtonLeibnizovu formulu,
K6. primijeniti derivaciju i odreeni integral pri rjeavanju jednostavnih problema.

PLAN RADA KOLSKOG AKTIVA DRUTVENE GRUPE PREDMETA U

KOLSKOJ GODINI 2011. / 2012.
Aktiv drutvene grupe predmeta ine nastavnici: Ana Murian, Damir Mareti, Branko
Krian, Ivana Krtanjek i Ivanka Bao.

Prijedlog aktivnosti u kolskoj godini 2011. / 2012.

Nastavni predmet povijest; Ana Murian, Branko Krian
Branko Krian,
Projekt: povijest, Tragovi Domovinskog rata u mome gradu tijekom kolske godine

Cilj
Prostor
Nositelj
Nain
realizacije
Vremenik
Trokovnik

Vrednovanje

Razviti svijest uenika o Domovinskom ratu i

njegovim posljedicama za na grad, potaknuti
elju za istraivakim radom, aktivno sudjelovanje
u zajednikom grupnom radu, oblikovati osjeaj
za prole dogaaje
Uionica povijesti, zbornica, ulice grada Pakraca
Branko Krian
Grupni rad, snimanje (fotografiranje) terena
Tijekom tekue kolske godine
Trokovi izrade slika; cca. 200-300 kuna
Praenje uenika u aktivnostima, zajedniki
kritiki osvrt i zakljuak, te prezentacija radova u
koli (eventualno u muzeju grada Pakraca)

Planira se jedna ili dvije kolske ekskurzije godinje sa jednim ili vie razreda. To moe biti
posjet npr.; Vukovaru, Jasenovcu ili nekom muzeju u Zagrebu ili Osijeku (povijesni,
arheoloki, gradski), svakako u kontekstu nastave povijesti.
Planira se i godinji posjet gradskom muzeju u Pakracu sa drugim razredima gimnazije i
strukovnim razredima medicinskih tehniara i fizioterapeuta.
Planira se posjet mjestu pogibije branitelja iz Virovitice kod Brusnikog mosta poetkom
sijenja 2012. s grupom uenika.
Planira se obiljeavanje Dana domovinske zahvalnosti (u koli

Planira se i prigodno obiljeavanje Dana grada Pakraca u oujku, te Dana kole u veljai.
Povremeno ureivanje kolskog panoa
Planira se ekskurzija u susjednu Bosnu i Hercegovinu u Jajce, Mostar i Sarajevo.

Nastavni predmet vjeronauk, Ivana Krtanjek

Projekt: Monoteistike religije (1. razred gimnazije i etverogodinjih te petogodinjih

strukovnih usmjerenja)

Cilj

Prostor
Nositelj

Nain
realizacije
Vremenik

Trokovnik

Vrednovanje

Poznavanje temeljnih odrednica idovstva i islama

(utemeljitelj, sv. spisi, vjerovanje, kult i moral) te njihove
vjernike prakse i utjecaja na hrvatskom prostoru; razviti
svijest o vanosti meureligijskog dijaloga; oblikovati
osjeaj za potivanje drugih i drugaijih
Uionica vjeronauka, prostor idovske zajednice
u Zagrebu te Islamskog centra u Zagrebu
Ivana Krtanjek
integrirana nastava kroz predmete: vjeronauk, hrvatski
jezik, povijest, likovna umjetnost, te terenska nastava
(posjeta idovskoj zajednici i Islamskom centru u
Zagrebu)
Tijekom tekue kolske godine
Trokovi vezani uz terensku nastavu (prijevoz i
dnevnice) prema ponudi organizatora putovanja
Praenje uenika u aktivnostima, zajedniki
kritiki osvrt i zakljuak, te prezentacija radova u
koli

Projekt: Biblija (1. razred gimnazije i etverogodinjih te petogodinjih strukovnih

usmjerenja)

Cilj

Prostor
Nositelj

Nain
realizacije
Vremenik

Trokovnik

Vrednovanje

Poznavanje biblijskih knjievnih vrsta, sposobnost

upotrebe i itanja Biblije, uoavanje odnosa izmeu
biblijske Objave i povijesti; sposobnost kritikoproduktivnog izricanja korelativnog odnosa elemenata
biblijske, teoloke i crkvene predaje s vlastitim
iskustvima; sposobnost kreativnog izricanja biblijskoga
teksta ili stvarnosti u suvremenom kontekstu uz
koritenje sadraja dramskog, likovnog, glazbenog ili
scenskog oblika osobnog stvaralatva.
Uionica vjeronauka, prostor Biblijskoarheolokog muzeja u Cerniku
Ivana Krtanjek
integrirana nastava kroz predmete: vjeronauk, hrvatski
jezik, povijest, likovna umjetnost, te terenska nastava u
prostoru Biblijsko-arheolokog muzeja u sklopu
Franjevakog samostana u Cerniku
Tijekom tekue kolske godine
Trokovi vezani uz terensku nastavu (prijevoz i
dnevnice) prema ponudi organizatora putovanja
Praenje uenika u aktivnostima, zajedniki
kritiki osvrt i zakljuak, te prezentacija radova u
koli, u biblijsko-arheolokom muzeju te
eventualno u Muzeju grada Pakraca

Projekt: Dani kruha

Cilj
Prostor
Nositelj
Nain
realizacije

Poznavanje vanosti kruha kao temeljne namirnice /

simbola hrane i ivota; otvaranje osjeaju zahvalnosti za
kruh koji znai ivot; sposobnost kritikog promiljanja o
suvremenom problemu gladi u svijetu; poznavanje
obiaja naega kraja vezanih uz hranu (uzgoj, priprema,
zahvalnost); izricanje vlastite zahvalnosti na kreativan
nain
kolski prostor
Ivana Krtanjek
integrirana nastava kroz sve predmete

Vremenik

tijekom listopada 2011.

Trokovnik

Vrednovanje

Praenje uenika u aktivnostima, zajedniki

kritiki osvrt i zakljuak, prezentacija radova u
koli.

Projekt: Suradnja u kreiranju asopisa Zov Kalvarije upe Pakrac

Cilj
Prostor
Nositelj
Nain
realizacije
Vremenik

Angairanije sudjelovanje u ivotu upe kroz kreiranje i

ureivanje upnog asopisa kroz samostalno pisanje
lanaka, istraivanje literature te suradnju u grafikom
oblikovanju.
kolski prostor i prostori upe
Ivana Krtanjek
izvannastavna i izvankolska aktivnost

Tijekom tekue kolske godine

Trokovnik

Vrednovanje

Praenje uenika u aktivnostima, zajedniki

kritiki osvrt i zakljuak.

Sudjelovanje na razliitim upnim i biskupijskim aktivnostima, posebice onima koje su

namijenjene mladima.
Ureivanje kolskih panoa povodom najveih blagdana: Boi, Uskrs, Tijelovo.

Zajednike aktivnosti aktiva drutvene grupe predmeta:

Korelacija s odreenim nastavnim lekcijama u predmetima (povijest vjeronauk,
zatim; povijest filozofija, te povijest likovna umjetnost).
Obiljeavanje Dana kole.
Obiljeavanje Dana grada Pakraca.
Ekskurzija u Jajce, Mostar i Sarajevo korelacija predmeta: vjeronauk, povijest.

Voditelj aktiva: Branko Krian

Kurikulum nastave fizike u Srednjoj koli Pakrac

k.god.2011./2012.

CILJ PREDMETA
Nastava fizike u gimnaziji i strunim kolama omoguuje uenicima razumijevanje fizikalnog pristupa
istraivanju prirode i temeljnih fizikalnih naela i zakonitosti, primjenu fizikalnih vjetina i postupaka
u struci te povezivanje teoretskog i praktinog aspekta fizikalnih zakonitosti u struci i stvarnim
situacijama.

ZADACI PREDMETA
Postii da uenici usvoje temeljna fizikalna naela i zakonitosti potrebne za razumijevanje
kvantitativnih odnosa i zakonitosti u raznim pojavama kao to su priroda i drutvo, odnosno
svakodnevni ivot
Dati uenicima fizikalna znanja neophodna za ukljuivanje u svijet rada ili nastavak
obrazovanja te praenje suvremenog znanstveno tehnolokog razvoja dananjice
Uz savladavanje osnovnih elemenata jezika fizike razviti interes ka istraivakom podruju a
samim tim razvijanje mate, intuicije i elje za napretkom
Osposobljavanje uenika za povezivanje teoretskog i praktinog znanja kako bi ih mogli
primijeniti u stvarnim situacijama kao pojedinci ili kao skupina
Nauiti kako pomou usvojenog znanja, vjetina i vrijednosti mog uiti individualno ili u
skupini pri emu koriste komunikacijske vjetine i kritiko miljenje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

Laptop i projektor
Grafoskop i folije
Laboratorijski pribor
Struna literatura za projekte u nastavi i izvan nje
Fotografski aparat
Ostalo

PROJEKTI
Posjet izlobi Fizika i fotografija
Cilj
Potaknuti uenike na razmiljanje o mogunostima
spajanja fizike i ostalih podruja iz svakodnevnog ivota
kao to je fotografija te h pridobiti da i sami naprave
fotografije
Prostor

Muzej grada Pakraca

Nositelj

Manuela Paragi

Nain
realizacije
Vremenik

Promatranje i debata

Trokovnik

---

Vrednovanje

Zajedniki kritiki osvrt

Rujan 2011.

Izrada fotografija za sudjelovanje u natjeaju i izlobi Fizika i fotografija

Cilj
Potaknuti uenike na razmiljanje o mogunostima
spajanja fizike i ostalih podruja iz svakodnevnog ivota
kao to je fotografija te h pridobiti da i sami naprave
fotografije koje e povezati s usvojenim gradivom
Prostor

Uionica fizike, njihovo ivotno okruenje

Nositelj

Manuela Paragi

Nain
realizacije

Promatranje, fotografiranje, prezentacija, debata i

izlaganje fotografija u holu kole

Vremenik

Tijekom kolske godine 2011./2012.

Trokovnik

Izrada fotografija

Vrednovanje

Praenje uenika u aktivnostima, zajedniki kritiki osvrt

Sudjelovanje na 3. zimskoj koli fizike

Cilj
Razviti kod uenika elju za istraivakim radom,

potaknuti ih na aktivno sudjelovanje u grupnom radu kroz

znanstveni oblik te suradniko uenje, usvojiti praktina
znanja o vanosti fizike u svakodnevnom ivotu
Prostor

Gimnazija Poega

Nositelj

Manuela Paragi

Nain
realizacije

Pokusi, prezentacije istraivakih radova, promatranja,

grupni rad, debata

Vremenik

Sijeanj/veljaa 2012.

Trokovnik

Putni trokovi i dnevnica za predavaa

Vrednovanje

Praenje uenika u aktivnostima, zajedniki osvrt

Posjet institutu Ruer Bokovi za vrijeme otvorenih vrata instituta

Cilj
Potaknuti uenike na razmiljanje o istraivakom radu,
usvojiti praktina znanja o vanosti znanosti i istraivakog
rada u svakodnevnom ivotu
Prostor

Institut Ruer Bokovi

Nositelj

Manuela Paragi

Nain
realizacije

Promatranje, prezentacije istraivakih radova, kontakt s

istraivaima, debata

Vremenik

Oujak 2012.

Trokovnik

Putni trokovi i dnevnica za predavaa

Vrednovanje

Praenje uenika u aktivnostima, zajedniki kritiki osvrt

Organiziranje i provoenje Festivala znanosti u Pakracu (suradnja O Pakrac, O Lipik i S

Pakrac)
Cilj
Razviti kod uenika elju za istraivakim radom,
potaknuti uenike na aktivno sudjelovanje u grupnom
radu kroz suradniko uenje , usvojiti praktina znanja o
vanosti znanosti i istraivakog rada u svakodnevnom
ivotu
Prostor

Uionica fizike, knjinica kole, hol kole

Nositelj

Manuela Paragi, Vesna Ani, Mira Radanovi, Martina

Kobeti- Puenik, arko Brkai i vanjski suradnici

Nain
realizacije

Pokusi, prezentacije istraivakih radova, promatranja,

debate

Vremenik

Travanj 2012.

Trokovnik

Putni trokovi i dnevnica za vanjske predavae

Vrednovanje

Praenje uenika u aktivnostima, zajedniki kritiki osvrt

Suradnja s lokalnom zajednicom na ekolokim projektima ( baterije)

Jednodnevna struna ekskurzija ( posjet muzeju u Smiljanu)
Odlazak s uenicima van uionice kako bi na osnovu zornosti doivjeli i usvojili prelazak sa konkretnog
na apstraktno

U Pakracu, rujan 2011.

Manuela Paragi

KURIKULUM
za medicinske sestre tehniare i fizioterapeute

Pakrac, 2011.

Ciljevi:

Prilagoditi potrebe kole i zajednice

Izvriti rastereenje nastavnih sadraja
Otkriti potrebe i probleme stanovnitva
Unaprijediti kvalitetu kole
Suradnja sa zajednicom i ostalim ustanovama
Kvalitetnije pouavanje
Stvoriti znanje primjenjivo u situacijama stvarnog ivota

Zadaci:

Razvijati timski rad uenika i nastavnika.

Integracija kole u zajednici, dostupnost nastavnih sredstava iroj zajednici.
Razvijati kod uenika potrebu o humanosti.
Razvijati spremnost za pomaganje starijima i nemonima
Razvoj zajednitva uenika i nastavnika, tolerancija, uvaavanje razliitosti
Razviti osjeaj pripadnosti kolektivu, razvoj pozitivne slike o sebi
Razvijati kod uenika kritiko miljenje
Razvijati kod uenika sposobnost samostalnog miljenja
Razvijati interes za praenje znanstveno tehnolokog razvoja u medicini
Razvijati logiko miljenje, sposobnost za pravilno miljenje i zakljuivanje
Poticanje uenika za stvaralakim i intuitivnim radom
Razvijati komunikacijske vjetine kod uenika
Razvijati kod uenika sestrinske vjetine za obavljanje osnovnih sestrinskih zadataka
Poticati razvoj motorikih sposobnosti provoenjem odreenih projekata koji zahtijevaju koritenje
vjetina nauenih u kolskom praktikumu

Poruka:
Razvijati kod uenika suradniko uenje, mogunost uoavanja problema, samostalno ili u grupi,
rjeavanje problema. Rad sa stanovnitvom, komunikacija, savjetovanje. Prikazati gradu prisutnost
obrazovanja zdravstvenog kadra u njihovom gradu, prednosti toga. Aktivna suradnja uenika i
nastavnika u provoenju odreenih projekata. Poticati kreativnost uenika, njihovih sposobnosti,
vjetina, njihove jake i slabe strane, njihov nain razmiljanja, stavovi i interesi. Rasteretiti nastavni
plan i program. Vea samostalnost u stvaranju onoga to uenici trebaju uiti. Unaprijediti rad i
prilagoditi se drutvu.
Projekti:
Odravanje zdravstvenog odgoja u osnovnoj koli Pakrac, tijekom itave godine u sklopu predmeta
metodika zdravstvenog odgoja.
Sudjelovanje na danima fizikalne terapije u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik,
tijekom rujna 2011. godine.
28. 09. 2011. obiljeavanje dana srca u sklopu predmeta metodike zdravstvenog odgoja i socijalne
medicine, odravanje prigodnog predavanja i podjela propagandnih materijala, uenici etvrtih
razreda.
01. 10. 2011.obiljeavanje dana starijih osoba, u sklopu predmeta zdravstvena njega starijih
bolesnika i metodike zdravstvenog odgoja.
27. 10. 2011. posjet djejem vrtiu i odravanjem kratke radionice, povodom obiljeavanja djejeg
dana, u sklopu nastave zdravstvene njege bolesnog djeteta i metodike zdravstvenog odgoja, uenici
etvrtih razreda.
17. 11. 2011. Svjetski dan nepuaa, odravanje kratke radionice, izrade plakata o zdravom ivotu bez
cigarete, u sklopu nastave metodike zdravstvenog odgoja i socijalne medicine, uenici etvrtih
razreda.
01. 12. 2011. Svjetski dan borbe protiv AIDS a, odrati kviz znanja o mogunosti prijenosa i nainu
sprjeavanja, u sklopu predmeta zdravstvena njega infektivnih bolesnika, uenici treih razreda.
Tijekom prosinca posjet tienicima doma umirovljenika Anelak, povodom boinih i novogodinjih
blagdana. U sklopu predmeta zdravstvena njega starijih osoba, uenici treih razreda.
Posjet specijalnoj ustanovi za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivani Gradu, tijekom prosinca
2011. godine. Trokovi realizacije 5000 kn.
11. 02. 2012. Svjetski dan bolesnika, uenici fizioterapeutskog tehniara i medicinska sestra
medicinski tehniar, provest e popodne s bolesnicima uz edukaciju o pravilnim vjebama za to
kvalitetniji ivot i bri oporavak.
07. 04. 2012. Svjetski dan zdravlja, fizioterapeutski tehniari.
12. 05. 2012. Dan sestrinstva, uenici e u gradu stanovnitvu prigodnom akcijom mjerenja krvnog
tlaka i razine eera u krvi ukazati na problem i obiljeiti taj dan.

Tijekom prvog polugodita posjet neuropsihijatrijskoj bolnici u Popovai, uenici etvrtih razreda
medicinska sestra medicinski tehniar. U sklopu predmeta zdravstvena njega psihijatrijskih
bolesnika. Trokovi realizacije 4500 kn.
Tijekom prvog polugodita posjet specijalnoj bolnici Vrape, centru za forenziku, centru za ovisnosti,
uenici etvrtih razreda medicinska sestra medicinski tehniar. U sklopu predmeta zdravstvena
njega psihijatrijskih bolesnika. Trokovi realizacije 5500kn.
Tijekom prvog polugodita posjet hospiciju u Tuzli uenici treih razreda medicinska sestra tehniar.
U sklopu predmeta zdravstvena njega internih bolesnika. Trokovi realizacije 7000 kn.
Tijekom drugog polugodita posjet barokomorama Dubrava, uenici etvrtih razreda medicinska
sestra medicinski tehniar. U sklopu predmeta hitni medicinski postupci. Trokovi realizacije 5500
kn.
Tijekom drugog polugodita posjet specijalnoj bolnici za djeje bolesti Klaieva u sklopu predmeta
zdravstvena njega bolesnog djeteta, uenici etvrtih razreda. Trokovi realizacije 5500 kn.
Tijekom drugog polugodita posjet institutu za tumore Zagreb u sklopu predmeta, zdravstvena njega
onkolokih bolesnika, uenici etvrtih razreda. Trokovi realizacije 5500 kn.
Metode rada:
Interaktivna nastava i uenje
Suradnike metode
Metode prezentacije
Metode istraivanja
Predavanje i izlaganje
Oblici rada:
Rad u paru
Rad u grupi
Individualno
Nastavna sredstva i pomagala:
Laptop
Projektor
Tlakomjer
Glukometar
Plakati

Propagandni materijal
Mjesto realizacije:
Srednja kola Pakrac
Opa upanijska bolnica Pakrac
Grad Pakrac
Dom za starije i nemone Anelak
Djeji vrti Pakrac
Osnovna kola Pakrac
Vrijeme realizacije:
Projekti bi se odvijali tijekom kolske godine 2011/2012
Literatura:
Prli, N. (2004), Zdravstvena njega, kolska knjiga, Zagreb
Broz, Lj., Budisavljevi, M., Frankovi, S., Not T., (2001), Zdravstvena njega 3, kolska knjiga, Zagreb
Prli Rogina - Muk, (2006), Zdravstvena njega 4, kolska knjiga, Zagreb
Broz, Lj., Budisavljevi, M., Frankovi, (2007), Zdravstvena njega internistikih bolesnika 3, kolska
knjiga, Zagreb
Demerin, K., (1988), Povijest medicine i sestrinstva, kolska knjiga, Zagreb
Fukar, G., (1991), Nastavni tekstovi komplikacije dugotrajnog leanja, Visoka zdravstvena kola,
Zagreb

GRAEVINSKI TEHNIAR
TROGODINJA GRAEVINSKA ZANIMANJA

KURIKULUM

STRUNI AKTIV
INENJERA- NASTAVNIKA
GRADITELJSKE GRUPE PREDMETA

PAKRAC, 19. RUJNA, 2011.

Ciljevi
Opi:
Prilagoavanje potreba kole i lokalne zajednice
Unapreenje kvalitete kole
Rastereenje nastavnih sadraja
Integracija svih sudionika obrazovanja u kolski kurikulum
Cjeloivotno obrazovanje
Specifini:
Uvid u kompleksnost graevinske struke
Razumijevanje graevinske regulative
Upoznavanje graevinske operative
Primjenjivost nastave u rjeavanju problema u praksi
Stvaranje kataloga znanja u graevinskim predmetima
Struno napredovanje nastavnika

Zadaci
kola
Stvaranje prostornih i tehnikih uvjeta za rad
Organizacija promidbe kole
Poticanje suradnje kole s drugim graditeljskim kolama
Poticanje suradnje kole sa lokalnom zajednicom
Omoguavanje usavravanja nastavnika

Nastavnici
Organizacija nastavnog procesa u koli
Organizacija nastavnog procesa izvan kole
Usvajanje novih oblika pouavanja
Priprema materijala- izvori znanja
Poticanje motivacije uenika za struku
Razvoj timskog rada nastavnika i uenika
Praenje i koritenje strune literature
Struno usavravanje nastavnika kroz strune skupove

Uenici
Poticanje motivacije za kolu, struku i zanimanje
Razvoj loginog i kritikog miljenja i zakljuivanja
Razvoj spremnosti za rjeavanje problema
Razvoj komunikacijskih vjetina
Stvaranje okruenja zajednitva i tolerancije
Razvoj timskog rada uenika i nastavnika
Spremnost za praenje noviteta u struci
Spremnost za cjeloivotno obrazovanje

Oekivani ishodi
Opi
Stvaranje kurikuluma Srednje kole Pakrac
Rastereenje nastavnih sadraja
Atraktivnost izvoenja nastave
Interakcija strunog aktiva i strune slube kole u provoenju nastavnih planova
Informacija lokalnoj zajednici o radu kole i obrazovnim profilima

Specifini
Formiranje kataloga znanja
Primjenjivost nastavnih sadraja u praksi
Razumijevanje graevinske operative
Ukljuenost u zbivanja u praksi
Samostalnost u rjeavanju zadataka
Sposobnost i spremnost za rad u timu
Suradniki rad uenika i nastavnika
Lake ukljuivanje na trite rada
Cjeloivotno obrazovanje

Metode rada
Predavanje i izlaganje
Predavanje i demonstracije
Seminarski radovi
Terenska nastava
Strune ekskurzije
Struno usavravanje
Istraivaki rad

Oblici rada
Individualni rad profesori
Individualni rad uenici
Rad u paru
Suradniki i timski rad
Rad u grupi
Rad s vanjskim suradnicima

Nastavna sredstva
Predavanja
Struna literatura udbenici
Struna literatura asopisi
Promidbeni materijal izvoaa radova
Plakati, CD, DVD, VHS
Laptop, TV, LCD projektor

Izvori financiranja
Resorno ministarstvo trokovi strunog usavravanja
Lokalna samouprava sufinanciranja trokova izgradnje i ureenja prostora
kola oprema, literatura, usavravanje
Profesori struna literatura
Uenici sufinanciranje strunih ekskurzija

Mjesto i vrijeme realizacije

Srednja kola Pakrac, stalno
Grad Pakrac, po potrebi,
Lokacije tvornice, gradilita, sajmovi, -prema planu strunih posjeta,
toka 9. kurikuluma
Lokacije- Osijek, Zagreb, Split, Varadin prema katalogu strunih skupova iz plana
usavravanja,
Toka 10. Kurikuluma
Plan strunih posjeta aktiva graditeljske grupe predmeta za kolsku godinu 2011./
2012.
Struni izleti za uenike ( za godinji plan i program rada kole )
Sljedei podaci o planiranim strunim izletima temelje se na nastavnim planovima i
programima za pojedine predmete, a posebno za predmete Praktikum I i II iji je osnovni
nastavni sadraj obilazak pogona, tvornica i gradilita te predmet graevni materijali koji u
svom nastavnom planu ima obilazak laboratorija za ispitivanje graevnih materijala. Plan je
kumulativan, tj. ukljuuje razliite predmete za razliite struke ( graevinski tehniar i
trogodinja zanimanja graevinske struke ) tako da e se struktura grupe uenika za pojedine
posjete razlikovati, ovisno o sadraju strunog izleta, broju uenika iz pojedine struke,
prijevoznim potrebama i mogunostima organiziranja nastave u dane izleta. Za svaki pojedini
struni izlet, aktiv e pravovremeno dostaviti detaljni pregled satnice i trokova.
Posjet strunom sajmu Ambijenta i gradilitu stambene zgrade Zagreb
( listopad 2011. )
Posjet tvornici vapna KAMEN Sira i tvornici cementa u Naicama ( studeni 2011. )
Posjet tvrtkama KNAUF I BETON LUKO proizvodnja betonske galanterije u Zagrebu
( prosinac 2011. )
Posjet tvrtkama PGM , Poznanovec i TERMIKA, Novi Marof ( veljaa 2012. )
Posjet tvrtkama JUB i Samoborka, Samobor, oujak 2012.
Posjet demonstracijskoj izlobi mehanizacije MINEX- Krk 2012. te obilazak gradilita
objekata niskogradnje ( travanj 2012. )
Posjet proljetnom Zagrebakom velesajmu GRADITELJSTVO, te tvornici
hidroizolacijskih materijala CHROMOS, travanj 2012.
INTERKLIMA- sajam klimatizacije i grijanja ( travanj 2012. )
Posjet tvrtkama TONDACH Bedekovina i posjet Srednjoj koli Bedekovina te
poligonu za rukovatelje SGS u Bedekovini ( svibanj 2012. )

Posjet Arheolokom muzeju, GLIPTOTEKA HAZU-a, obilazak javnih zgrada, kazalita (

HNK )
Posjet tvrtci KATRAN d.o.o. Zagreb
Posjeti aktivnim lokalnim gradilitima ovisno o mogunosti dogovora sa operativom
gradilita i organizacijom nastave.

Plan strunih posjeta aktiva graditeljske grupe predmeta za kolsku

godinu 2011. / 2012.- nastavnici ( za godinji plan i program rada kole).
U sklopu individualnog usavravanja, sudjelovanja u radu strukovnih vijea ili unapreenja
rada strunog aktiva Srednje kole Pakrac planiraju se za profesore- nastavnike strunih
predmeta struni posjeti prema katalogu strunog usavravanja strukovnih nastavnika*.
Pojedinano uee profesora na navedenim skupovima pravovremeno e se dogovoriti sa
strunom slubom Srednje kole Pakrac ovisno o sadraju posjeta, terminu odravanja i
mogunostima odravanja nastave.
*Napomena:
S danom 19. rujna 2011. na web stranici ASO-a nije objavljen katalog strunog
usavravanja strukovnih nastavnika za podruje graditeljstva i geodezije. Posjeti iz toke
10. Svakako e biti usklaeni s Katalogom.

Sastav strunog aktiva

Jonatan Berlani, dipl. ing. gra., nastavnik- voditelj aktiva
Vilim Grgi, dipl. ing. gra., nastavnik
Vanja Kalenski, dipl. ing. gra., nastavnik
Kreimir Kardum, dipl. ing. stroj. , nastavnik
Persida utini- Larma, dipl.ing.arh., dipl.slikar- scenograf, nastavnik
Milan Vlajni, gra. teh., struni uitelj
Andrija irac, KV mehaniar, struni uitelj

KOLSKA KNJINICA

CILJEVI:

1. osuvremenjivati odgojnoobrazovni proces stavljajui u

funkciju sve izvore znanja; knjige, asopise, neknjinu
grau, internet;pratiti cjelokupan kolski kurikul i biti
potpora nastavnim i izvannastavnim aktivnostima
2. osposobljavati uenike za samostalni rad i uenje na
svim izvorima znanja
3. sudjelovati u rastereenju uenika kroz timski rad na
povezivanju nastavnih podruja ( projekti, uvodni
satovi, satovi sinteze, tematske izlobe)
4. ukljuiti se u suradnju kole i roditelja
5. ukljuivanje vannastavnih aktivnosti u obrazovna
podruja,otvaranje kolske knjinice lokalnoj sredini

SVRHA:
pratiti potrebe i interese uenika i profesora, nabavljati
propisanu lektiru, djela po izboru uenika, strunu literaturu
za nastavnike, asopise i drugu grau, realizirati program
knjinikog obrazovanja uenika,

osposobiti ih za informacijsko itanje i samostalnu obradu

teme ( pisanje referata, seminarskih radova,
zavrnih i maturalni radnji),osposobljavanje za sluenje
knjinicom nakon srednjokolskog obrazovanja
primijeniti raznovrsne nastavne metode u korelaciji nastavnih
podruja u knjinici- sreditu znanja
odrati roditeljske sastanke u prijatnom okruenju,
ponuenom literaturom o odrastanju pomoi u rjeavanju
odgojnih problema
pokrenuti grupu mladih knjiniara, razvijati ljubav
prema knjizi i istraivakom radu, osmiljavati slobodno
vrijeme uenika,povezivati se i dopunjavati
aktivnosti s Gradskom knjinicom

NOSITELJI AKTIVNOSTI
Na strunim aktivima profesora pojedinih nastavnih podruja
dogovoriti suradnju i aktivnosti, potrebnu literaturu
Uenici su tijekom kolovanja ukljueni u program
knjinikog obrazovanja i osposobljavanja za informacijsko
itanje
Knjiniar i profesori u timskom radu pridonose
kvalitetnijoj nastavi raznovrsnim postupcima i metodama,
uionicu zamjenjuju knjinicom

Roditelji na jednom roditeljskom sastanku u knjinici

Grupa mladih knjiniara Knjigoljupci( promocija knjinice i
kole), djelatnici drugih knjinica, gosti
i predavai
NAINI REALIZACIJE
Anketa o itateljskim interesima uenika, planiranje
nabavna politika, suradnja s profesorima
Pouavanje, demonstriranje,vjebanje na satovima
razredne zajednice pojedinih odjeljenja
Izloba i sat komparacije ( Judita, Biblija u umjetnosti),
vjerouitelj i knjiniar
Sudjelovanje knjiniara u Danima bez dnevnika,
timski rad
Satovi sinteze ( renesansa),profesori hr.jezika
Radionica Meunarodni dan tolerancije odgoj za
sprijeavanje predrasuda i diskriminacije, pedagog i
knjiniar, 3. medicinske
Projekt Meunarodna godina kemije,prof. Radanovi, uenici
3. razreda gimnazije

Izloba i predavanje za roditelje 1. razreda literatura o

tinejderima i problemima odrastanja (roditeljski sastanak u
knjinici)
Istraivanje, izrada panoa,predavanje, knjievni
susreti, suradnja s gradskom knjinicom (Mjesec knjige,
knjievne veeri)

VRIJEME REALIZACIJE
tijekom rujna i po potrebi
satovi razredne zajednice plan u dogovoru s
razrednicima
3.izraen plan prema nastavnom planu i programu,
oujak i travanj
4.listopad raspored u dogovoru razrednicima,Mjesec
knjige ( 15.10.-15.11.)
5.2 sata tjedno Mladi knjiniari, tijekom godine
TROKOVNIK
materijal za zatitu knjiga ( samoljepljive folije)
papir u boji, hamer,literatura za roditelje, boja za printer
gosti predavai ( dnevnice, putni trokovi)
sredstva za nabavu strune literature i lektire ( 10-12.000,00
kn)

procjena: potrebna sredstva 15.000,00 kn

VREDNOVANJE
evaluacijski listii nakon aktivnosti
knjiga utisaka nakon roditeljskog sastanka
miljenje profesora, ravnatelja
nagrade uenicima knjige
izvjee na kraju k. godine o radu knjinice

knjiniarka:
Slavica ebi

U Pakracu 20. rujna 2011.

Kurikulum Uenike zadruge za k.god. 2011./2012.

Izradila: Ankica Sedlaek, ing.drvne tehnologije, voditeljica zadruge

1. PLAN I VREMENIK AKTIVNOSTI

Mjesec
Aktivnost
Animacija novih lanova
Predavanja i seminari za voditelje
Redovni sastanci zadrunog odbora
Odluka svih lanova o proizvodnom
asortimanu
Zakup tanda na gradskoj trnici
Posjeta zagrebakom Velesajmu
Organizacija strune ekskurzije
Nagraivanje mladih zadrugara
Rad na kolskom okoliu
Priprema za smotru
Humanitarni rad
Prodaja na gradskoj trnici

k. godina 2011./2012.

9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8

2. CILJEVI KOJE OSTVARUJE UENIKA ZADRUGA

Mijenjanje uenikove uloge u procesu nastave (od poslunog radnika u

poduzetnika koji sam osmiljava asortiman proizvodnje)
Razvijanje svijesti o osobnoj odgovornosti na radu ( nekvalitetan i neeljen
proizvod na tritu nee biti prihvaen)
Mogunost izbora radnih zadataka prema vlastitim sposobnostima ( podjela
poslova prema sklonostima i kvaliteti rada)
Razvijanje osjeaja za vanost humanitarnog djelovanja
Razvijanje osjeaja za ouvanjem tradicijskih vrijednosti (materijalna i
nematerijalna batina)
Suradnja kole i ire obitelji uenika na osmiljanju novog proizvoda
Razvoj radnih navika ali i sklonosti i interesa te inovativnosti i potrebe za
suradnjom
Razvijanje ljubavi prema prirodi i vrijednostima koje je ovjek stvorio svojim
radom
Razvijanje osjeaja za vanost timskog rada
Unapreivanje komunikacijskih vjetima i sposobnosti ovladavanja
marketingom
Organizacija zajednikih strunih izleta u smislu upoznavanja sa novim
tehnologijama
Realizacija proirenih aktivnosti za nadarene uenike zbog stjecanja
samopouzdanja
Razvoj sposobnosti samovrednovanja na natjecanjima i smotrama
Promicanje vanosti ljudskog rada kao temeljnog pokretaa drutvenih
vrijednosti

3. NAMJENA AKTIVNOSTI
Sve navedene aktivnosti namijenjene su uenicima nae kole koji su voljni
svojim dodatnim radom doprinijeti promidbi kole i zajednice i nauiti neke
nove vjetine. U Zadrugu su ulanjeni svi polaznici obrtnikih zanimanje,
polaznici likovne sekcije i polaznici kreativne grupe iz Uenikog doma nae
kole.
4. NOSITELJI AKTIVNOSTI

Red.

Naziv sekcije

Nositelj aktivnosti

1.

Stolari

Ankica Sedlaek

2.

Likovna grupa

Persida utni-Larma

3.

Kreativna radionica

Branka Mari

broj

5. NAIN REALIZACIJE
Sve planirane aktivnosti bit e realizirane u kolskim radionicama, kabinetima i
u Uenikom domu na ostvarivanju aktivnosti u okviru nastavnog plana i
programa odgajateljice Branke Mari.
6. TROKOVNIK AKTIVNOSTI
AKTIVNOST

PLANIRANI TROAK

Animacija novih lanova

Predavanja i seminari za voditelje

Redovni sastanci zadrunog odbora

Odluka svih lanova o proizvodnom asortimanu

Zakup tanda na gradskoj trnici

Donacija Gradske trnice

Posjeta zagrebakom Velesajmu

Autobus 3000 kn, ulaznica oko

30 kn po putniku

Organizacija strune ekskurzije

Autobus 3000 kn

Nagraivanje mladih zadrugara

Ovisno o prodanoj robi, oko

100kn po zadrugaru

Rad na kolskom okoliu

Priprema za smotru

Humanitarni rad

Prodaja na gradskoj trnici

Planirana putovanja, u pravilu financira MZO, nakon izraenog projekta koji

zadruga, ve vie godina za redom, uspjeno ini.

U Pakracu, 15.09.2011.