Professional Documents
Culture Documents
Kom Otpad I Reciklaza
Kom Otpad I Reciklaza
Sadraj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Uvod .............................................................................................................................. 3
Zna enje osnovnih izraza u oblasti upravljanja otpadom ..................................... 6
Vrste i klasifikacija otpada .......................................................................................... 9
Analiza postoje(eg stanja i infrastruktura ............................................................... 19
Klju ni principi upravljanja otpadom ..................................................................... 22
Opcije upravljanja otpadom ..................................................................................... 23
Tehni ki aspekti upravljanja otpadom .................................................................... 26
Socijalni aspekti upravljanja otpadom ..................................................................... 28
Odgovornosti institucija i pravni okviri za upravljanje
otpadom u Republici Srbiji ...................................................................................... 30
10. Integralni sistem upravljanja otpadom .................................................................. 36
11. Upravljanje otpadom u junoj i jugoisto noj Srbiji ................................................ 46
12. Postoje(i kapaciteti reciklane industrije u junoj i jugoisto noj Srbiji ............ 48
Region Ni ............................................................................................................. 48
Grad Ni ..................................................................................................... 48
Optina Aleksinac ..................................................................................... 52
Optina Svrljig ........................................................................................... 54
Optina Raanj .......................................................................................... 55
Optina Meroina ...................................................................................... 56
Optina Doljevac ....................................................................................... 57
Optina Gadin Han ................................................................................ 58
Region Prokuplje .................................................................................................. 64
Grad Prokuplje .......................................................................................... 64
Optina itora9a ....................................................................................... 65
Optina Blace ............................................................................................. 66
Optina Kurumlija ................................................................................... 67
Region Pirot ........................................................................................................... 69
Grad Pirot .................................................................................................. 69
Optina Dimitrovgrad .............................................................................. 71
Optina Bela Palanka ................................................................................ 72
Optina Babunica .................................................................................... 73
Region Leskovac ................................................................................................... 74
Grad Leskovac ........................................................................................... 74
Optina Medve9a ...................................................................................... 74
Optina Lebane ......................................................................................... 74
Optina Vlasotince ................................................................................... 74
Optina Crna Trava .................................................................................. 75
Optina Vladi in Han ............................................................................... 75
Optina Bojnik ........................................................................................... 77
1
1. UVOD
=ovek je jedino bi(e na planeti koje stvara otpad. Zbog sve ve(ih koli ina i tetnosti po
okolinu, otpad se smatra jednim od najzna ajnijih ekolokih problema savremenog sveta. =ovek
je svojim aktivnostima odlu uju(i inilac u promeni ivotne sredine. Sve te aktivnosti su
povezane sa zadovoljavanjem ivotnih potreba. Veliki deo potreba je stvoren veta ki i pitanje je
da li nam je potreban toliki broj razli itih proizvoda, koji (e nakon upotrebe postati otpad. Naa
civilizacija proizvodi sve vie otpada i nita ne ukazuje na skore promene ovog trenda. Ipak,
zahvaljuju(i tehnolokom napretku i razvoju ekoloke svesti, borba protiv otpada postaje mnogo
uspenija. Nastajanje otpada je rezultat ukupne ekonomske aktivnosti svake drave, i kao takvo u
direktnoj korelaciji je sa nacionalnom ekonomijom.
Prema poreklu, vrsti otpad se deli na komunalni, komercijalni i bezopasni industrijski
otpad. Uobi ajeno je da se otpad urbanih sredina i komercijalni otpad jednim imenom naziva
komunalni (optinski) vrsti otpad. Komunalni vrsti otpad po definiciji uklju uje otpad iz
doma(instva, kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode i sastava sli an otpadu iz doma(instva:
neopasni otpad iz industrijskih, komercijalnih ustanova (uklju uju(i bolnice) i institucija,
administrativnih ustanova, zanatskih radnji, gra9evinski otpad (ut, zemlja, meoviti otpad sa
gradilita), pija ni otpad, batenski otpad, zeleni otpad iz parkova i groblja i ostatke od i(enja
ulica.
Upravljanje komunalnim otpadom obuhvata funkcije sakupljanja, transporta, reciklae,
ponovne upotrebe, tretmana i odlaganja komunalnog vrstog otpada /1/, /2/. Nastajanje
komunalnog otpada zavisi od stepena industrijskog razvoja, ivotnog standarda, na ina ivota,
socijalnog okruenja, potronje i dr.
Za upravljanje vrstim komunalnim otpadom glavnu odgovornost ima lokalna vlast. To je
kompleksan zadatak, koji zahteva odgovaraju(e organizacione kapacitete i saradnju izme9u
brojnih zainteresovanih strana u privatnom i javnom sektoru /1/. Prilikom izrade plana
upravljanja komunalnim otpadom potrebno je obezbediti aktivno u e(e javnosti u svim fazama
donoenja odluka i u procesu usvajanja dokumenata, saglasno prinicipima Arhuske konvencije
/2/, /3/. Lokalni plan upravljanja otpadom mora biti usaglaen sa Nacionalnom strategijom
upravljanja otpadom Republike Srbije.
Arhuska konvencija odnosi se na dostupnost informacija, u e(e javnosti u donoenju
odluka i dostupnost pravosu9a u vezi sa pitanjima koja se ti u ivotne sredine, i usvojena je 25.
juna 1998. godine na etvrtoj ministarskoj konferenciji ivotna sredina za Evropu, odranoj u
gradu Arhusu, pod pokroviteljstvom Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu
(UN/ECE). Konvencija je stupila na snagu 30. oktobra 2001. godine. Ve(ina zemalja u regionu je
potpisala ili ratifikovala Arhusku konvenciju /3/.
Problem komunalnog otpada je izraen u svim gradovima nae planete, a cena njegovog
reenja iznosi mnogo milijardi dolara /4/
Primera radi, ameri ki ekolozi su izneli podatak da samo grad Njujork dnevno izbacuje
24.000 tona razli itog sme(a /4/. Ta smea se sastoji od razli ite starudije, koja sadri vredne
metale, staklene ambalae, pogodne za dalje kori(enje, starog papira, plastike, ostataka hrane,
nezamenljivih za 9ubrenje zemljita. Uporedo sa ovim, u toj smei se javlja i ve(a koli ina opasnih
materija: iva iz baterija, fosfor-karbonati iz fluorecentnih lampi i toksi ne hemikalije iz sredstava
za i(enje, organskih rastvara a, boja i lakova za zatitu drveta.
Neprekidni rast gradskih naselja i promena strukture potreba gra9ana sve vie poja ava
problem komunalnog otpada. Koli ina sme(a raste, jer se pove(ava potreba za hranom, pi(em i
robom za duu upotrebu. Pove(ava se koli ina upakovane robe, a ambalaa pove(ava koli inu
otpada.
Pre nagle industrijalizacije, za reenje problema komunalnog otpada brinula se sama
priroda. Seljaci su svoje proizvode donosli direktno sa njiva i polja na stolove, bez posebne
3
2.
POPs otpad - otpad koji se sastoji, sadri ili je kontaminiran dugotrajnim organskim
zaga9uju(im materijama.
Ambalani otpad - svaka ambalaa ili ambalani materijal koji ne moe da se iskoristi u
prvobitne svrhe, izuzev ostataka nastalih u procesu proizvodnje.
Anaerobna digestija proces u kojem se biorazgradivi materijal razgra9uje u odsustvu
kiseonika.
Biorazgradivi otpad bilo koji otpad koji se moe podvrgnuti anaerobnoj ili aerobnom
razlaganju, kao to je hrana ili batenski otpad, papir i karton.
Gra3evinski otpad i otpad od ruenja - gra9evinski otpad uklju uje: zemlju od iskopa,
otpad od ruenja i gra9enja (otpad od keramike, betona, gvo9a, elika, plastika i dr.), kao i
otpadni asfalt i beton.
Deponija - mesto za odlaganje otpada na povrini ili ispod povrine zemlje gde se otpad
odlae uklju uju(i: interna mesta za odlaganje (deponija gde proizvo9a odlae sopstveni
otpad na mestu nastanka), stalna mesta (vie od jedne godine) koja se koriste za privremeno
skladitenje otpada, osim transfer stanica i skladitenja otpada pre tretmana ili ponovnog
iskori(enja (period kra(i od tri godine) ili skladitenja otpada pre odlaganja (period kra(i od
jedne godine).
Dozvola - reenje nadlenog organa kojim se pravnom ili fizi kom licu odobrava
sakupljanje, transport, uvoz, izvoz i tranzit, skladitenje, tretman ili odlaganje otpada i
utvr9uju uslovi postupanja sa otpadom na na in koji obezbe9uje najmanji rizik po zdravlje
ljudi i ivotnu sredinu.
EU Direktive pravne instrukcije EU koje povezuju sve zemlje lanice i moraju biti
implementirane kroz zakonodavstvo zemalja lanica u propisanim rokovima.
Industrijski otpad - otpad iz bilo koje industrije ili sa lokacije na kojoj se nalazi industrija,
osim jalovine i prate(ih mineralnih sirovina iz rudnika i kamenoloma.
Inertni otpad - otpad koji nije podloan bilo kojim fizi kim, hemijskim ili biolokim
promenama; ne rastvara se, ne sagoreva ili na drugi na in fizi ki ili hemijski reaguje, nije
bioloki razgradiv ili ne uti e nepovoljno na druge materije sa kojima dolazi u kontakt na
na in koji moe da dovede do zaga9enja ivotne sredine ili ugrozi zdravlje ljudi; ukupno
izluivanje i sadraj zaga9uju(ih materija u otpadu i ekotoksi nost izluenih materija moraju
biti u dozvoljenim granicama, a posebno ne smeju da ugroavaju kvalitet povrinskih i/ili
podzemnih voda.
Insineracija (spaljivanje) otpada - termi ki tretman otpada u stacionarnom ili mobilnom
postrojenju sa ili bez iskori(enja energije proizvedene sagorevanjem ija je primarna uloga
termi ki tretman otpada.
Integralno upravljanje otpadom uklju uje brojne klju ne elemente i partnere u procesu
donoenja odluka; kori(enje raznih opcija upravljanja otpadom sa lokalnim sistemom
odrivog upravljanja gde svaki korak u procesu upravljanja otpadom predstavlja deo celine.
Istroena baterija ili akumulator - baterija ili akumulator koji se ne moe ponovo koristiti
i predstavlja otpad, a namenjena je tretmanu odnosno recikliranju.
Ko-insineracija (ko-spaljivanje) - termi ki tretman otpada u stacionarnom ili mobilnom
postrojenju ija je primarna uloga proizvodnja energije ili materijalnih proizvoda i koji koristi
otpad kao osnovno ili dodatno gorivo ili u kojem se otpad termi ki tretira radi odlaganja.
Postrojenje za insineraciju bilo koja stacionarna ili mobilna tehni ka jedinica ili oprema
odre9ena za termi ki tretman otpada sa ili bez kori(enja toplote proizvedene sagorevanjem.
Postrojenje za separaciju reciklabilnog otpada tehnoloka linija za izdvajanje korisnih
reciklabilnih komponenti iz komunalnog otpada
Postrojenje za upravljanje otpadom - stacionarna tehni ka jedinica za skladitenje,
tretman ili odlaganje otpada, koja zajedno sa gra9evinskim delom ini tehnoloku celinu.
Proizvo3a otpada privredno drutvo, preduze(e ili drugo pravno lice, odnosno
preduzetnik, ijom aktivno(u nastaje otpad i/ili ijom aktivno(u prethodnog tretmana,
meanja ili drugim postupcima dolazi do promene sastava ili prirode otpada.
Region za upravljanje otpadom prostorna celina koja obuhvata vie susednih jedinica
lokalne samouprave koje, u skladu sa sporazumom koji zaklju uju te jedinice lokalne
samouprave, zajedni ki upravljaju otpadom u cilju uspostavljanja odrivog sistema
upravljanja otpadom.
Regionalni centri za upravljanje otpadom centri u regionima za upravljanje otpadom
koji sadre: regionalnu deponiju, postrojenje za separaciju reciklabilnog otpada, transfer
stanice, postrojenje za kompostiranje, centre za sakupljanje reciklabilnog otpada.
Redukcija otpada prioritetna akcija za postizanje to je mogu(e ve(eg smanjenja otpada.
Reciklaa - prerada otpadnih materijala u proizvodnom procesu za prvobitnu ili drugu
namenu, osim u energetske svrhe.
Sakupljanje otpada aktivnost sistematskog sakupljanja otpada, razvrstavanja i/ili meanja
otpada radi transporta za dalji tretman ili odlaganje.
Skladitenje otpada - privremeno uvanje otpada na lokaciji proizvo9a a ili vlasnika
otpada, kao i aktivnost operatera u postrojenju opremljenom i registrovanom za privremeno
uvanje otpada.
Transport otpada - prevoz otpada van postrojenja koji obuhvata utovar, prevoz (kao i
pretovar) i istovar otpada.
Transfer stanica mesto do kojeg se otpad doprema i privremeno skladiti radi razdvajanja
ili pretovara pre transporta na tretman ili odlaganje.
Tretman otpada obuhvata fizi ke, termi ke, hemijske ili bioloke procese uklju uju(i i
razvrstavanje otpada, koji menjaju karakteristike otpada sa ciljem smanjenja zapremine ili
opasnih karakteristika, olakanja rukovanja sa otpadom ili podsticanja reciklae i uklju uje
ponovno iskori(enje i reciklau otpada.
Upravljanje otpadom sprovo9enje propisanih mera za postupanje sa otpadom u okviru
sakupljanja, transporta, skladitenja, tretmana i odlaganja otpada, uklju uju(i i nadzor nad
tim aktivnostima i brigu o postrojenjima za upravljanje otpadom posle zatvaranja.
Centar za odvojeno sakupljanje reciklabilnog otpada mesto odre9eno odlukom
lokalnih samouprava, na koje gra9ani donose materijal pogodan za reciklau, kabaste
predmete (nametaj, bela tehnika), batenski otpad.
Tabela 1. Saeti prikaz kataloga otpada koji je potpuno usaglaen sa katalogom otpada
EU /11/
Indeksni
broj
01
02
03
04
05
06
07
08
09
10
11
Otpad se, prema Katalogu otpada, razvrstava u dvadeset grupa u zavisnosti od mesta
nastanka i porekla. Katalog otpada se koristi za klasifikaciju svih vrsta otpada, uklju uju(i i opasan
otpad i potpuno je usaglaen sa katalogom otpada EU, koji je ura9en da stvori jasan sistem za
klasifikaciju otpada unutar EU.
Katalog stvara osnovu za sve nacionalne i me9unarodne obaveze izvetavanja o otpadu
kao to su obaveze vezane za dozvole za upravljanje otpadom, nacionalne baze podataka o
otpadu i transport otpada. Katalog otpada se povremeno dopunjava i aurira.
Zakon o upravljanju otpadom zahteva da otpad bude opisan na na in koji omogu(ava
sigurno rukovanje i upravljanje predmetnim otpadom, kao i da bilo koja promena vlasnitva
otpada bude propra(ena odgovaraju(om dokumentacijom koja obavezno uklju uje indeksni broj
otpada. Pored ovog koda i njemu odgovaraju(eg opisa, otpad tako9e treba da ima i neophodne
karakteristike u cilju identifikacije svih njegovih osobina zna ajnih za dalje pravilno rukovanje.
Sve ovde zahtevane informacije su neophodne da omogu(e svim vlasnicima u lancu
upravljanja otpadom, da svoje aktivnosti sprovode bez uticaja na ivotnu sredinu i ljudsko
zdravlje. Posebno, podaci prikupljeni na ovaj na in treba da osiguraju da se otpadom upravlja u
skladu s uslovima koji se daju u postupku izdavanja dozvola za odre9ene delatnosti upravljanja
otpadom, integrisanim (IPPC) dozvolama, Registru izvora zaga9ivanja ivotne sredine i drugoj
zakonskoj regulativi.
Otpad se razvrstava prema Katalogu otpada koji je uskla9en s Evropskim katalogom
otpada (European List of Waste/European Waste Catalog). U okviru Kataloga, otpad je
sistematizovan, prvenstveno, prema delatnostima u okviru kojih je generisan, ali i prema tipu
otpada, materijalima ili procesima. U Katalogu otpada je sistematizovano vie od 800 vrsta
otpada, podeljenih u 20 grupa, koje se ozna avaju dvocifrenim brojevima.
Svaka od navedenih grupa sadri podgrupe koje su ozna ene sa etiri cifre. Grupe i
podgrupe upu(uju na odgovaraju(u vrstu otpada. U okviru svake podgrupe dat je estocifreni kd
(indeksni broj) za svaku vrstu otpada posebno. Vrste otpada u Katalogu otpada ozna ene su
isklju ivo estocifrenim indeksnim brojevima. U Katalogu otpada odre9uju se indeksni brojevi za
svaki opasan i neopasan otpad.
10
11
Tabela 2. Kategorije, indeksni brojevi i opis pojedinih vrsta komunalnog otpada /11/
Kategorija
Staklene flae i tegle od zelenog, braon
ili bezbojnog stakla ili meane
Ravno staklo
Indeksni broj
Opis
15 01 07
20 01 02
Papir
20 01 01
20 01 01
20 01 01
15 01 01
15 01 04
20 01 40
20 01 40
Friideri i zamrziva i
20 01 23* / 20 01 36
20 01 35* / 20 01 36
20 01 35* / 20 01 36
Plastika
Ode(a i obu(a
Ostali tekstil
Ulje
20 01 39
20 01 10
20 01 11
20 01 25 / 20 01 26*
14
20 02 01
20 02 01 / 20 01 08
20 01 37* / 20 01 38
20 01 38
Gra9evinski ut
17 01 07
20 03 01
20 01 21*
20 01 33*
20 01 34
20 01 28 / 20 01 27*
17 01 07
20 03 01
20 03 99
Ostaci od i(enja ulica
Kabasti otpad
Obi an meani otpad iz doma(instva
Odba ena vozila
20 03 03
20 03 07
20 03 01
16 01 04* / 16 01 06
Gume
Otpad sa pijaca
Otpad od i(enja septi kih jama
16 01 03
20 03 02
20 03 04
18
21
5.
22
6.
25
7.
Ambalaa
Biorazgradivi komunalni otpad
Opasan komunalni otpad
27
2010.
2.451.000
2.084.000
367.000
607.000
1.538.000
25.000
2014.
2.785.000
2.367.000
418.000
693.000
1.747.000
28.000
2019.
3.268.000
2.778.000
490.000
817.000
2.049.000
33.000
8.
Socijalni aspekt upravljanja otpadom se odnosi na: na ine kori(enja materijala, generisanje
i odlaganje otpada i ostale potrebe i zahteve upravljanja otpadom, u e(e korisnika u upravljanju
otpadom kroz razli ite aktivnosti i socijalne uslove radnika na upravljanju otpadom.
Nastajanje otpada kod stanovnitva je primarno funkcija njihove potronje a time i njihovih
socio-ekonomskih karakteristika. U isto vreme, nastajanje otpada je u velikoj meri u vezi sa
odnosom ljudi prema otpadu: njihovom na inu kori(enja materijala i rukovanju otpadom,
njihovom interesu za smanjenje i minimizaciju otpada, stepenu do kojeg oni razvrstavaju otpad i
stepenu neovla(enog odlaganja. Njihov stav uti e ne samo na karakteristike nastajanja otpada,
ve( tako9e i na efektivne zahteve na usluge sakupljanja otpada, odnosno njihov interes i volju za
pla(anjem usluga sakupljanja.
Na njihov odnos se moe pozitivno uticati kroz kampanje razvijanja javne svesti, i
edukativne mere o negativnim uticajima neodgovaraju(eg sakupljanja otpada na zdravlje
stanovnitva i ivotnu sredinu i vrednost efektivnog odlaganja. Takva kampanja treba, tako9e, da
informie stanovnitvo o njihovim odgovornostima kao proizvo9a ima otpada i njihovim
pravima u odnosu na usluge upravljanja otpadom.
Principi socijalnog aspekta su: orijentacija upravljanja otpadom prema stvarnim potrebama i
zahtevima stanovnitva za uslugama, podsticanje rukovanja i odlaganja otpada koji doprinose
efektivnosti i efikasnosti komunalnih usluga, razvijanje javne svesti stanovnitva o problemima i
prioritetima vezanim za upravljanje otpadom i promovisanje efektivnih ekonomskih zahteva
(pla(anje) za usluge sakupljanja i odlaganja otpada, podrka doprinosu korisnika za
samoorganizovanjem lokalnog sakupljanja otpada i implementaciji rada u sklopu sistema
upravljanja otpadom, zatite zdravlja radnika na upravljanju otpadom i poboljanju njihove socioekonomske sigurnosti.
Implementacijom Strategije upravljanja otpadom i sprovo9enjem novog zakonskog okvira
o upravljanju otpadom, o ekuje se otvaranje novih radnih mesta i zapoljavanje ve(eg broja
radnika, to (e doprineti smanjenju siromatva, razvoju zelene ekonomije i integrisanju u
drutvo romske populacije koja se bavi sakupljanjem sekundarnih sirovina.
Razvoj ljudskih resursa za odgovaraju(e i odrivo upravljanje otpadom se moe podeliti u
tri glavne oblasti: profesionalna obuka kadrova (uklju uju(i i obuku proizvo9a a otpada),
obrazovanje i razvijanje javne svesti. Cilj obuke kadrova i razvijanja javne svesti je stvaranje
preporuka za akcije koje (e: pove(ati nivo svesti najireg stanovnitva o problemima ivotne
sredine, a posebno kod dece i mladih ljudi, ime se stvara podloga za budu(e akcije i odrivo
upravljanje otpadom, osigurati adekvatnu tehni ku i profesionalnu kompetentnost na svim
nivoima u institucijama i organizacijama, zaposlenih u dravnim organima na svim nivoima u
skladu sa nadlenostima, uklju uju(i i kompanije iz privatnog sektora, sa odgovorno(u za
upravljanje otpadom i sprovo9enje zakona na svim nivoima.
Obuka kadrova - Klju no poboljanje upravljanja otpadom je potreba za razvijanjem
sposobnosti profesionalaca koji rade u industriji i uvo9enja tehnika i tehnologija u obrazovanje
budu(ih profesionalaca u oblasti otpada. Javna svest o otpadu i ivotnoj sredini se mora razvijati,
kroz medije, kroz obrazovanje u kolama i kroz razne kampanje. Profesionalna obuka bi(e
primarni cilj u kratkoro nom periodu radi osiguranja da i osoblje koje radi u oblasti upravljanja
otpadom bude tehni ki kompetentno za svoj poloaj. Ovo (e uklju iti zahteve za obuku kadrova
koji se nalaze u svim kompanijama koje se bave otpadom i kadrova koji su odgovorni za
upravljanje otpadom u ministarstvima ili lokalnoj samoupravi. Stru na lica iz oblasti upravljanja
otpadom moraju pomo(i uspostavljanju obrazovanja, razvoju politike i nastavnog programa.
Neophodna je profesionalna obuka u slede(im oblastima upravljanja otpadom: pravni i
zakonodavni okvir, finansijski sistem i ra unovodstvo, ekonomsko planiranje i budeti, priprema
tendera, licenciranje i monitoring, zdravlje ljudi i sigurnost, praksa i postupci separacije otpada,
28
29
9.
35
10.
36
37
38
39
41
NASTAJANJE OTPADA
PRIVREMENO ODLAGANJE
SAKUPLJANJE
TRANSFER I TRANSPORT
PRERADA I KORI ENJE
KONA NO ODLAGANJE
Papir
74
74
35
58
42
MATERIJALI
Staklo
32
20
80
50
&elik
74
85
76
97
40
Slika 10. - Mogu nosti prerade otpada uz iskori enje energije i sirovina /18/
Za ponovno kori(enje materijala i energije doma(a i me9unarodna stru na javnost koristi
naziv Reciklaa ili Recikliranje. Pored toga to zna ajno doprinosi zatiti ivotne sredine,
43
11.
Lokalna samouprava
nosilac aktivnosti
regionalnog centra
1.
Ni
2.
Prokuplje
3.
Pirot
4.
Leskovac
5.
Vranje
Ukupan broj
stanovnika
2002.
Koli ina
otpada
2009.
(t/god)
363.851
91.374
98.250
18.044
100.133
21.617
234.018
55.889
229.596
49.968
46
47
Adresa, telefon,
e-mail
Tvr9ava bb,
Mramorska 10, Ni
018/515-541
cis@jkpmediana.rs
JKP Mediana je kompanija ija je osnovna delatnost odravanje higijene u gradu Niu i
upravljanje vrstim otpadom i gradskom deponijom. Statutom JKP Mediana, usvojenim
20.11.2009. definisane su delatnosti preduze(a i to:
90000 Odstranjivanje otpadaka i sme(a, sanitarne i sli ne aktivnosti
74700 =i(enje objekata
37100 Reciklaa metalnih odpadaka i ostataka
37200 Reciklaa nemetalnih odpadaka i ostataka
Trenuno JKP Mediana redovno vri sakupljanje i odvoz otpada iz doma(instava
(kolektivno i individualno stanovanje) i od preduzetnika iji je ukupan broj 75.612 kao i od 1.759
korisnika koji imaju svojstvo pravnog lica.
Cela teritorija grada Nia (gradsko i seosko podru je) je, sa aspekta sakupljanja otpada,
podeljena na 30 rejona. U zavisnosti od posuda za odlaganje otpada, razlikuju se dve grupe
48
YU KARTON, Ni
Vri otkup
-
Karton
Papir pisani i ist
Arhiva
- Gvo9e
- Aluminijum
- PET ambalaa
- Drvo - palete
- Prijem
medicinskog
otpada
JKP Medijana RJ
Recikla9ni centar, Ni
JKP Medijana, Ni
RESOR D.O.O. Gadin
Han
MIV, Ni
TITEKS D.O.O. Ni
NIVES D.O.O. Ni
Vri prodaju
(prihoduje)
Godinje
Cena
koli ine (din/kg)
(t)
2,8
3,0
4,0
710
19,0
1
80,0
92
20,0
282
10,0
13,283
1,5
3.5005.000
8,0-25,0
- Otpadno gvo9e
- PE (polietilen)
- PP (polipropilen)
- PS
49
1. regranulat PP i
PE
2.Folija
3.Vre(e
4. Cevi
- Elektri ni otpad
- Elektronski otpad
1. Bakar
- Bakar
2. Staklo
Jugo-Impex EER, Ni
- Staklo
3. Plastika
- Plastika
- Otpadno ulje
- Otpad od gvo9a
- Prohrom elici
- Aluminijum
- Bronza i mesing
- Elektro kablovi
- Rabljena ulja (trafo,
motorna)
- Fiksiri i razvija i
- Industrijska maziva i
Jugo-Impex, Ni
masti
- Otpadni elektroliti
- Otpadne boje i
lakovi razre9iva i
- Otpadni
automobilski
katalizatori
- Otpadni antifriz
50
200.000
1.0005.000 m3
1,1
5.000
7,0-15,0
1.0001.500
1.300
10.000
20.000
1.500
1.500
1.500
2.000
250 m3
50.000 l
105 t
50 t
100 t
500 kg
50 t
0,5-50
Maksi-Co. D.O.O.,
Aleksinac
Kuzman D.O.O.,
Aleksinac
FEROS D.O.O.,
Aleksinac
STRATO PLUS
D.O.O., Bor
DENI KOMERC, DENI
PET, Meroina
- Otpadno gvo9e
- Otpadni aluminijum
- Otpadni
akumulatori
- Otpadni bakar
80.000
Gvo9e
Aluminijum
1.000
500
18
80
30
- gvo9e
- Mesing
- Bakar
- PE (polietilen)
- PP (polipropilen)
PE i PP kese
U okviru JKP Mediana posluje i radna jedinica Reciklani centar koja se bavi prometom
sekundarnih sirovina: ambalanog otpada, sakupljene PET ambalae, metala. RJ poseduje balirku
(presu) ORWAK 5070 HDC sa radnim pritiskom od 200bara i mlinom za PET maksimalnog
kapaciteta 300 kg/h. Reciklani centar se nalazi u ulici Ivana Milutinovica u Niu kao deo
kompleksa JKP Mediana, sa povrinom (u dravnom vlasnitvu) od 5,5 ha. Tokom 2008 god. je
ostvaren promet od 120 t PET ambalae a 2009. promet od 80 t PET ambalae.
Ne postoje ta ni podaci o koli inama i sastavu otpada jer se ne vri merenje odloenog
otpada. Procene su uglavnom na bazi zapremine vozila za transport otpada ali zapunjenost vozila
varira zavisno od vrste i gustine sakupljenog otpada tako da ti podaci se ne mogu smatrati ta nim.
Tako9e, podaci su mereni samo u jednoj sezoni to ne daje realnu sliku o prose nim koli inama i
sastavu pa se ove vrednosti ne mogu smatrari meritornim.
Lokacija gradske deponije je na lokalitetu Bubanj, 6 km od centra Grada. Prostire se na
povrini od 31,08 ha, od ega skoro 8 ha pripada KP ''Curlina'', Optina Doljevac i 23,25 ha, KP
''Bubanj'', Optina Ni, sada Optina Palilula. Pravno-imovinski odnosi nisu regulisani na oko
50% zaokruenog kompleksa. Na preostalih 50% kompleksa je formirano telo deponije, na preko
80% otkupljenog dela (gde su reeni pravno-imovinski odnosi). U toku 2003. godine izvrena je
kona na eksproprijacija zauzetog zemljita deponije, koji se nalazi na teritoriji i KO Ni i KO
Doljevac.
Deponija je u eksploataciji od 1967. godine. Ne postoje kanali za odvod atmosferskih
voda , ne postoji sistem za otplinjavanje, ne vri se prikupljanje i precicavanje procednih voda.
Zatvorene povrine nisu rekultivisane. Deponija nije ogradjena, izuzev dela tela deponije.
Tehnologija odlaganja otpada je slojevito razastiranje i delimicno sabijanje slojeva i prekrivnog
sloja inertnog materijala (ut i zemlja).
Na deponiji postoji sto na jama za tretman uginulih ivotinja i mesnih preradjevina. Na
deponiji se nalazi radionica za popravku kontejnera i izradu metlica za cicenje gradskih povrina.
Kabasti otpad se odlae u posebno odredjenim podru jima.
Upravna zgrada koja se nalazi na lokaciji deponije, opremljena je potrebnom
komunalnom infrastrukturom. Ne postoji vaga za merenje pristiglog otpada, vec se otpad
registruje u m3, po proceni kontrolnih lica na deponiji koji su prisutni 24 h dnevno.
Deponovanje otpada vri se u slojevima otpada od 0,30 0,50 m' sa nabijanjem
buldoerom, preko koga se razastire i sabija sloj inertnog materijala u slojevima od oko 0,50 m'.
Tako isplanirani i nabijeni slojevi ine visinu ukupnog sloja od 30 m'. Na deponiji se ne vri
mehanizovan predtretman otpada u smislu odvajanja reciklabilnih materijala.
Grubo, ru no i delimi no sortiranje otpada i sekundarnih sirovina vri se na samom telu
deponije, gde se vri odvajanje: papira, plastike i metalnog otpada, to se odvozi van deponije. Svi
51
Naselja
obuhva ena
sakupljanjem
otpada (%)
Knjaza Miloa 29,
Aleksinac, Aleksina ki
18220 Aleksinac
rudnik i Vakup 33,6%
018/804-510
stanovnika optine.
fax: 018/804-034
Doneta je odluka o
jkpkomusl@neobee.net proirenju na itkovac
i Kraljevo, ime bi bilo
obuhva(eno 39,8%.
Kapacitet deponije u
Aleksincu je ograni en
pa nije mogu(e
pove(ati broj
korisnika. Proirenje
teritorije sa koje se
prikuplja otpad
mogu(e tek kad se
formira regionalna
deponija.
Adresa,
telefon,
E-mail
52
Tabela 10. Informativni pregled otkupnih i prodajnih cena firmi koje se bave
prometom sekundarnih sirovina /20/
Naziv firme
MaksiCo.D.O.O., Aleksinac
Kuzman D.O.O., Aleksinac
FEROS D.O.O., Aleksinac
STRATO PLUS D.O.O., Bor
SRPSKA FABRIKA ZA
RECIKLAU A.D., Greja
Vri otkup
Vri prodaju
(Prihoduje)
Godinje
koli ine (t)
Cena
(din/kg)
Neograni ene
1,5-2
- Gvo9e
- Mesing
- Bakar
- Stakleni kr
JKP '' Komunalne usluge'' Aleksinac takodje poseduje univerzalnu vertikalnu presu
balirka ''Tehnix'' UVPB - 10 zapremine 0,3 m3. Presa je smetena u delu prostora (20 m2) biveg
autoservisa u ulici 22. decembra br. 21 u Aleksincu. U pomenutom delu objekta se vri sortiranje i
presovanje PET ambalae dok se betonski plato od oko 30 m2 koristi za smetaj balirane
ambalae.
Prema podacima nadlenog JKP-a, prosecna dnevna koli ina nesabijenog otpada koji se
doveze na deponiju je 25 do 30 m3. Ukupna koli ina otpada koja se deponuje u toku godine je
oko 7.500 m3 ili oko 2.500 tona.
Gradska deponija se nalazi na padini brda Breg, 4 km severozapadno od grada. Ista je
neposredno oslonjena na put R-214, a posredno na put E-75 Beograd Ni, ta nije izme9u autoputa E-75 Beograd Ni i lokalnog puta za rudnik uglja, u podru ju zvanom Lutvina esma.
Navedena deponija je povrine 4,10 hektara, dok se samo smetlite gde se vri odlaganje otpada
prostire na povrini od oko 2 hektara. Trenutna popunjenost povrine tela deponije iznosi preko
90%.
Deponija vrstog komunalnog otpada ''Lutvina esma'' u blizini naselja Aleksina ki
Rudnik prema kategorizaciji lokacija deponovanja datoj u Nacionalnoj strategiji upravljanja
otpadom sa programom pribliavanja EU, spada u kategoriju K4 (zvani ne deponije smetlita
koja ne ispunjavaju ni minimalne mere zatite, koje su popunjene i koje treba odmah sanirati,
zatvoriti i rekultivisati). Delimi no je ogra9ena i anom ogradom. Na deponiji se buldoerom vri
razastiranje, sabijanje i prekrivanje slojem zemlje.
Lokacija deponije definisana je Generalnim urbanisti kim planom Aleksinca usvojenim
1987. godine. Generalnim planom Aleksinca (koji je usvojen 2005. godine) predmetna lokacija
potvr9ena je kao deponija.
53
Tabela 11. Podaci o obuhva enosti optine Svrljig uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
JKSP
"Svrljig"
Adresa, telefon,
E-mail
Radetova br. 27, Svrljig
018/821-046
e-mail:
jkspsvrljig@ptt.rs
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada
(%)
Gradsko naselje
Svrljig 85%
U optini Svrljig postoji samo jedno Javno komunalno-stambeno preduzece Svrljig koje
se bavi pruanjem usluga iz oblasti vodovoda i kanalizacije, sakupljanja i transporta otpada,
odravanja groblja i javnog zelenila, i(enja javnih povrina i stambene delatnosti.
Ukupan broj zaposlenih u JKSP Svrljig je 46 stalno zaposlenih i 7 na odre9eno vreme. Od
tog broja petoro stalno zaposlenih radnika radi na sakupljanju otpada. Organizovanim
sakupljanjem otpada u optini je pokriven samo Svrljig i to 100% gradske populacije to trenutno
iznosi oko 2.200 domacinstava i oko 80 privrednih subjekata.
54
Tabela 12. Podaci o obuhva enosti optine Raanj uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
JKP
''Komunalac'
Raanj
Adresa,
telefon,
E-mail
Partizanska 68
37215 Raanj,
037/841-116
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada (%)
Tabela 13. Podaci o obuhva enosti optine Meroina uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
Direkcija
za
izgradnju
optine
Meroina
Adresa,
telefon,
E-mail
Cara Lazara 21,
18252 Meroina
018/ 891-400
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada (%)
Meroina, Brest,
Obla insko Jezero,
Aleksandrovo 7 %.
56
Tabela 14. Podaci o obuhva enosti optine Doljevac uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
JKP
"DOLjEVAC"
Doljevac
Adresa,
telefon,
E-mail
Doljevac,
018/810-327
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada (%)
Tabela 15. Podaci o obuhva enosti optine Gadin Han uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
JP
Direkcija
za
izgradnju i
komunalne
delatnosti
optine
Gadin
Han
Adresa, telefon,
E-mail
Gadin Han,
Miloa Obili(a bb,
018/861-271,
018/861-274
direkcija@gadynhan.rs
60
BIO KING /22/, u Popovcu, u blizini Nia je jedini licencirani sakuplja jestivog
otpadnog ulja za bio dizel u junoj Srbiji. Kompanija trenutno ima potpisana dva ugovora jedan
za sakupljanje i jedan za distribuciju. Sakupljanje: Bio King ima sporazum sa Bio Oil Austria, za
snabdevanje jestivim otpadnim uljem iz june Srbije. Bio Oil je ustupio Bio King-u kamion za
sakupljanje, obezbedio malu asistenciju u zapo injanju poslovanja, i otkupljuje ulje po ceni od
0.30/L. Bio King planira da proiri sakupljanje i pokrije otprilike juni deo ili polovinu Srbije.
Glavni izvori su studentske menze, bolnice, ketering kompanije i velike pekare. Tako9e sakuplja i
od OMV-a, i manje koli ine iz restorana i hotela. Zakon obavezuje generatore da daju otpadno
ulje licenciranim sakuplja ima besplatno, tako da Bio King ne pla(a otpadno ulje. Mnogi
generatori jednostavno predaju ulje, ali postoji odre9eni broj neregistrovanih sakuplja a koji su
spremni da ga plate (12-15 RSD/L), i time stvaraju nelegalnu konkurenciju Bio King-u. Ulje se
sakuplja u buradima od 30 i 60 litara koje obezbe9uje Bio King, a preuzimaju se po potrebi. Bio
King filtrira ulje pre isporuke za Austriju. Distribucija: Bio King je prvobitno kupio deo opreme
za preradu otpadnog ulja. Bio King sara9uje sa optinom Ni, i snabdeva JKP vozila sa 2 tone
biodizela mese no na probnoj bazi; bio-dizel se mea sa regularnim dizelom; partneri su u potrazi
za finansijskom asistencijom kako bi instalirali tank od 3-4 tone i pumpu. Ukupan zahtev za
gradska vozila je 4 ton/mes. Postoje i neki pregovori sa optinom Ni za obezbe9enje prostora
Bio Kingu za sakupljanje ulja u zamenu za bio-dizel. Po zakonu EU zemlje moraju dodavati biodizel u sav dizel prodat na tritu (10%). Srbija nema ovaj zahtev, s obzirom da obezbe9uje malo
podsticaja za bio-dizel.
SRPSKA FABRIKA ZA RECIKLAU STAKLA /22/, Greja - Aleksinac
Materijal: staklo
Koli ina: 30.000 tona / godinje (kapacitet)
Pregled: srpska fabrika za reciklau (Srpske Fabrike za reciklau) je osnovana 1987, a
privatizovana u 2004. godine. Fabrika prikuplja, melje, isti i sortira po veli ini staklo (1 cm, 2 cm,
2-5 cm), a ponekad i po boji. Fabrika prera9uje samo staklene boce i tegle, a ne prozorsko ili
medicinsko staklo. Fabrika zapoljava 13 radnika i poseduje veliki broj kamiona, transportnih
kontejnera utovariva za utovar stakla na liniju za preradu. Sakupljanje: Fabrika sakuplja staklo
uglavnom preko individualnih sakuplja a. U Aleksincu je fabrika postavila oko desetak kontejnera
za primarnu selekciju staklenog otpada, i to u saradnji sa optinom. Fabrika sara9uje i sa
fabrikama koje proizvode alkoholna i bezalkoholna pi(a a koje recikliraju svoje polomljene boce
(Knjaz Milo, Karlsberg, Coca-Cola). Tako9e sara9uju sa razli itim kompanijama za reciklau
stakla i planiraju da rade sa firmama specijalizovanim za sakupljanje staklenog otpada. Na osnovu
dosadanjih iskustava, najefikasnija je saradnja sa pojedina nim sakuplja ima, ali se suo avaju sa
niskim otkupnim cenama stakla i zbog toga esto ne ele da sakupljaju. U jednom trenutku
kompanija je imala kontejnere i u Niu, ali je bilo nekih problema usled vandalizma oko
kontejnera i bili su prisiljeni da prestanu. Fabrika ima problema sa JKP u vezi dozvole za
postavljanje kontejnera. Postavljanje kontejnera u blizini kafi(a, tako9e predstavlja problem ako
ne postoje opte namene kontejnera u blizini, jer ljudi su skloni da bacaju sav otpad u kontejnere.
Kontejneri za stakleni otpad su posebni kontejneri (5m3) sa otvorom na dnu za pranjenje i
mogu se podi(i skip-kamionom odnosno auto-podiza em.
Trita: srpska fabrika za reciklau izvozi celokupnu koli inu sakupljenog stakla izvan Srbije jer
doma(e trite ne postoji.
63
REGION PROKUPLJE
GRAD PROKUPLJE
Tabela 16. Podaci o obuhva enosti grada Prokuplja uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
JKP "=isto(a"
(Porr-Werner-Weber
Prokuplje d.o.o.)
Adresa, telefon,
E-mail
Topli ki upravni okrug
XXI Srpske Divizije 19
Prokuplje
027/322-673
cisto.prok@nadlanu.co
m
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem
otpada (%)
Naselje Trnova ki
put, Plehane ku(e,
Carina, Gornja
Draginja, Donja
Draginja 55%.
JKP ''=isto(a'' je snabdevena sa: etiri kamiona sme(ara, jednim kamionom istilicom, tri
traktora, jednom cisternom, jednim kamionom, buldoerom, jednim torpedom,
motokultivatorom i dva putni ka vozila.
Javno komunalno preduze(e "Gradska isto(a" iz Prokuplja i prokupa ka optina kao
osniva , raspisali su konkurs za prodaju usluge iznoenja sme(a, koju je do sada obavljala
"=isto(a". Prema konkursu, potencijalni kupac je u obavezi, izme9u ostalog da u roku od tri
meseca obezbedi kompletnu opremu za izbacivanje sme(a i da na nekoj regularnoj deponiji vri
istovar. Vano je da kupac ove usluge mora da preuzme 60 od 125 radnika JKP Gradska
isto(a. Ovaj postupak, odnosno prodaja usluge iznoenja sme(a najvie je sprovedena, jer
Prokuplje nema deponiju i uvek je imalo problem sa izbacivanjem sme(a. Do sada se korstilo
smetlite koje je kraj gradskog stadiona, ali je ono odavno van upotrebe. Poto ne postoji druga
mogu(nost, na kraju se dolo na ideju da se delatnost izbacivanja sme(a proda, odnosno ustupi
nekom zainteresovanom preduze(u kojem (e optina Prokuplje kao osniva biti partner. Iako je
problem izbacivanja sme(a uvek postojao, od skoro je kulminirao, jer smetlite koje se koristi je
pred zatvaranjem, a vozila za utovar sme(a su stara preko trideset godina i gotovo neupotrebljiva.
Zato se esto javljao problem neredovnog izbacivanja, a deavalo se da jedno ispravno vozilo
bude u funkciji 24 sata, kako bi se izbacilo svo 9ubre. Nadleni se nadaju da (e se prodajom ove
usluge reiti problem i optina i preduze(e osloboditi velikih trokova remonta starih vozila.
Vozila i oprema su potpuno dotrajali, a zbog teke finansijske situacije ne postoji mogu(nost da
se zamene.
Na osnovu prethodno objavljenog konkursa do kraja meseca uslugu izbacivanja sme(a u
Prokuplju trebalo bi da preuzme austrijsko privatno preduze(e "Porr Werner Weber" poto je
potpisan ugovor o saradnji. Preduze(e "Porr Werner Weber" ima svoja predstavnitva u Niu,
Leskovcu i Jagodini. Po uslovima konkursa novi strateki partner prokupa ke optine mora(e da
zadri 60 radnika, koji su do sada radili u Javnom komunalnom preduze(u "=isto(a" i da uloi
novac u opremu i prona9e deponiju na kojoj (e deponovati otpad.
Potpisana su dva ugovora: o poveravanju iznoenja sme(a sa teritorije optine Prokuplje u
narednih 25 godina i o osnivanju zajedni kog preduze(a Porr-Verner i Veber Prokuplje d.o.o.,
koje (e se tim poslom baviti.
Osnivanjem zajedni kog preduze(a, pomo(i (e se da grad bude istiji kao i da se
postupanje sa otpadom uskladi sa standardima EU. Iznoenje sme(a, odvoenje i kona no
zbrinjavanje vri(e se na regionalnoj sanitarnoj deponiji eljkovac u Leskovcu. Gra9ani (e
64
Tabela 17. Podaci o obuhva enosti optine itora3a uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
JKP
"itora9
a"
Naselja obuhva(ena
Naselja neobuhva(ena sakupljanjem
sakupljanjem
otpada
otpada (%)
(%)
itora9a 30 %
Jasenica, Volj inac, Badnjevac, Gornje
Crnatovo, Donje Crnatovovo, Gruda,
Kare, Dubovo, Zladovac, Asanovac,
Re ica, Lukomir, Vlahovo, Podina, Stara
Bourna, Pejkovac, \akus, Samarinovac,
Dranovac, Smrdi(, Glainac, Toponica,
Konjarnik, Gornji Drenovac, Studenac
70 %
JKP itora9a sakuplja slede(e reciklabilne materijale: PET ambalau, LDPE kese i
vre(e i papir i karton. Prose ne sakupljene koli ine iznose oko 1 t/mese no PET ambalae, mada
su koli ine zna ajno ve(e u letnjem periodu u prva dva meseca sakupljeno je 5-6 tona PET
ambalae. Prose na koli ina sakupljenog kartona iznosi 3 t/mese no. Optina itora9a je
zapo ela svoje aktivnosti na polju reciklae, u saradnji sa USAID CRDA programom koji je
implementirala organizacija Mercy Corps u junoj Srbiji. Pre ovog programa nisu imali aktivnosti
i kredita u oblasti reciklae sli nih USAID-inicijativi i sjajnoj ideji i inicijativa. USAID donacija
obezbedila je 50 reciklanih kontejnera za PET ambalau, kompaktor i mlin a optina je kasnije
finansirala nabavku dodatnih 70 kontejnera. Na po etku programa je sprovodena medijska
kampanja za informisanje javnosti o programu i traena je saradnja sa romskom populacijom. U
prva dva meseca su sakupili 5-6 tona PET ambalae. Iako su optina i grad mali a koli ina
sakupljenog otpada je mnogo manja od sakupljenih koli ina u drugim optinama, predstavnici
JKP-a i optinski zvani nici su primetili prvi pozitivan uticaj: i) radnici JKP-a primetili da ima 6070% manje PET ambalae u obi nim klasi nim kontejnerima, i ii) ista i ulica su ukazivali na to
da je grad istiji, to je ukazivalo na iru ekoloku svest gra9ana koja nije bila vezana samo za
jednostavno recikliranje. Otkup balirane PET ambalae iz itora9e vrila je kompanija Greentech
po ceni od 16 RSD/kg. Ostale ponude su bile: i) lokalna kompanija koja je radila sa najlonom i
tvrdom plastikom ponudila je 8 RSD/kg; ii) Slovena ka kompanija je ponudila 10 RSD/kg za
neograni ene koli ine; iii) Aleksandar Plus, kompanija iz apca ponudila je 12 RSD/kg za
nesortiranu a 13 RSD/kg za sortiranu PET ambalau.
U svim reciklanim kontejnerima, PET i ostali plasti ni materijali su bili potpuno
odvojeni od ostalog sme(a, ak i u slu ajevima gde su samo bili postavljeni reciklani kontejneri.
Ovo je bilo prvo zapaanje predstavnika JKP-a ali je tako9e bilo primetno da je sortiranje bolje u
gradu nego na selu. Predstavnici JKP-a su tako9e postavili i poseban kontejner za sortiranje
65
Tabela 18. Podaci o obuhva enosti optine Blace uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operate
r
JKP
"Blace"
Adresa, telefon,
E-mail
Vojvode Putnika bb, Blace
027/371-236(580)
jkpblace@nadlanu.com
Naselja obuhva(ena
Naselja koja nisu obuhva(ena
sakupljanjem otpada
sakupljanjem otpada (%)
Blace 40 %
Alabana, Me9uhana, Pridvorica,
Pretrenja, Joanica, Svra e,
Dragua, Lazarevac, Suvi Do,
Stubal, Trbunje, \urevac,
Sibinica, Prebreza, Depnica,
Kaevar, Barbatova, =ungula,
Grgure, Vieselo, Raica,
Drenica, Popova, Vrbovac,
iljomana, Kutlovac, Suvaja 60
%.
Blace poseduje male i ane kontejnere za selekciju plasti nih reciklabilnih materijala irom
gradske teritorije. Gra9ani u ovom malom gradu izgleda da dobrovoljno i marljivo vre
razdvajanje plasti nog otpada. Blace je jedinstveno po tome to su kontejneri postavljeni u selima
i u gradu.
Pove(anje sakupljanja: U vezi sa idejama za pove(anje sakupljenih koli ina, predstavnici
JKP-a su spomenuli mogu(nost pla(anja privatnih sakuplja a za PET, iako u stvarnosti to
verovatno nije slu aj. to se ti e romske populacije (500 pojedinaca, 8-10% optine), oni vre
sakupljanje ali uz niske cene koje su minimalne. Moda bi angaovanjem izvesnog broja Roma sa
platama i obezbe9ivanjem socijalne koristi, oni bili spremni da neposredno sakupljaju reciklabilne
materijale za JKP. Tipi no, transport je moda najve(a prepreka, jer trokovi prevoza prevazilaze
prihode od reciklirane plastike.
Optina Blace je zapo ela sa reciklanim aktivnostima jo 2006. godine u saradnji sa
USAID CRDA programom koji je bio implementiran od strane organizacije Mercy Corps u
junoj Srbiji. Pre ovog programa u Blacu nije bilo nikakvih reciklanih aktivnosti. Grant USAIDa je obezbedio 50 reciklanih kontejnera i presu pritiska od 40 tona. Kasnije je JKP kupila
dodatnih 20 kontejnera. Optina je organizovala medijsku kampanju na po etku zapo etih
aktivnosti a reakcija javnosti je bila veoma pozitivna. Veruje se da sada oko 90% gra9ana u
optini vri separaciju plasti nog otpada. Njihov program je jedinstven, jer tako9e sakupljaju PET
ambalau u selima a pored toga u selima se ne napla(uje mese ni ra un za usluge JKP-a, tako da
je reciklaa potpuno volonterska poto nema finansijskih podsticaja za stanovnitvo na selu oni
prepoznaju zbrinjavanje otpada kao problem i spremni su na saradnju kako bi ga reili.
66
Tabela 19. Podaci o obuhva enosti optine Kurumlija uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operate
r
JKPD
"Toplic
a"
Adresa, telefon,
Naselja obuhva(ena
Naselja koja nisu obuhva(ena
E-mail
sakupljanjem otpada (%)
sakupljanjem otpada (%)
Topli ki upravni
Markovi(e,Ba(oglava, Rasadnik Markovi(e, Ba(oglava,
okrug
1, Rasadnik 2, Bolni ki Potok,
Rasadnik 1, Rasadnik 2,
7. Juli br. 2, Kurmlija Panti(e, Katastrat, Veljkovi(e 60 Bolni ki Potok, Panti(e,
027/381-427
%.
Katastrat, Veljkovi(e, Prolom
jpkdtoplica@gmail.co
Banja, Merdare, Rudare, Ra a,
m
Mikuljana 40 %.
U poslednjih godinu dana Javno komunalno preduze(e "Toplica" o istilo je 26 divljih
deponija na teritoriji kurumlijske optine, ali su gradjani ponovo na istim mestima po eli da
odlau sme(e. Gotovo polovina ovih deponije je ponovo formirana, a u JKP "Toplica" kau da je
nemogu(e spre iti gra9ane da masovno odlau sme(e na nedozvoljenim mestima. Teritorija
optine Kurumlija je ogromna a ovo preduze(e nema dovoljno vozila i zaposlenih da kontrolie
o i(ene deponije. =im se o isti jedna deponija i pre9e se na drugu, prva je ponovo formirana.
Ljudi nesavesno odlau razno sme(e gde stignu, ne obra(aju(i panju na upozorenja. Odvoze ga
kolima, frezama, traktorima, kamionima i samo ga prosipaju pored puta. JKP Toplica (e morati
da na o i(enim deponijama uvede deurstvo i da gra9ane kaznama spre i da bacaju sme(e na
ovim lokacijama.
Metani kurumlijskih sela Ba(oglave, egrove, Selita i Mirnice su danima blokirali put
koji vodi ka gradskoj deponiji, ne dozvoljavaju(i odlaganje sme(a. Po njihovom miljenju,
deponija, nije adekvatno ure9ena, pa vetar, ptice i druge ivotinje raznose sme(e i ugroavaju
zdravlje metana. itelji isti u da imaju velike probleme od kada je 9ubrite u njihovoj blizini, i da
to traje ve( sedam godina. Sme(e se dovozi u otvorenim kamionima i prosipa se putem. Kad je
loe vreme, blato ili sneg, onda se 9ubre baca ispred deponije. Dovoze se i gume, koje se spaljuju,
i onda ne moe da se die od smrada. Vetar, gavranovi i druge ivotinje raznose sme(e po okolini,
sve do ku(a. Traeno je da se sme(e odmah zatrpava zemljom, ali JKP Toplica nije u mogu(nosti
da to obavi, pogotovo to ovde sme(e odlau i preduze(a "Kopaonik" i "Planinka", zatim vojska i
privatna lica. Ovde se bacaju i uginule ivotinje i ostaci iz mesara a iznad 9ubreta leti veliki broj
gavranova trae(i hranu, a kad je ne na9u na smetlitu, onda pustoe itarice na okolnim njivama.
Smetlite zauzima povrinu od oko dva hektara, a okolo su privatna imanja. Okolina je puna kesa
koje vetar raznosi i nekoliko kilometara daleko. Poto nisu naili na razumevanje nadlenih,
metani su blokirali prilaz i nisu dozvoljali odlaganje sme(a. Traili su da se deponija sanira i
preseli na neku drugu lokaciju. Komunalno preduze(e nema mogu(nost da preseli deponiju, a
nismo mi jedini koji ovde odlau sme(e.
67
68
REGION PIROT
GRAD PIROT
Tabela 20. Podaci o obuhva enosti grada Pirota uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
Javno
preduze(e
"Komunalac"
Adresa, telefon,
E-mail
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada (%)
Prema Nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom, koju je Vlada Republike Srbije usvojila
2003. godine zajedno sa programom pribliavanja Evropskoj Uniji, za podru je Pirotskog okruga,
koje obuhvata optine Pirot, Dimitrovgrad, Bela Palanka i Babunica, planirana je jedna
regionalna sanitarna deponija, jedan reciklani centar i jedna transfer stanica. Primenom principa
,,ve(u koli inu otpada transportovati na manju daljinu, a manju koli inu na ve(u daljinu usvojeno
je od strane svih optina u pirotskom okrugu, da lokacija regionalne sanitarne deponije bude u
centru okruga, na teritoriji optine Pirot.
69
Pirot
63.971
Bela Palanka
14.381
2.295
235
Babunica
15.734
1.186
139
Dimitrovgrad
11.748
2.800
133
105.834
17.781
1.430
Broj
stanovnika
ukupnN
Ukupno
JKP Komunalac Pirot, u okviru upravljanja vrstim otpadom pokriva iznoenje sme(a
iz ueg gradskog jezgra od 98%, urbanog gradskog podru ja (oko 13000 doma(instava, 73
ustanove i 220 industrijskih objekata), dok su izvan sistema ostala prigradska i seoska naselja.
Procenat uklanjanja otpada je 100%. U toku je izgradnja regionalne deponije. U seoskim
naseljima ne postoji organizovan na in odvoenja vrstog otpada. Naj e(e se otpad odlae u
jame, pored potoka, puta ili direktno u reku, ime se formiraju brojne divlje deponije. Urgentan
problem predstavlja sanacija i stanje (neuslovna lokacija, nepostojanje tretmana i selekcije
industrijskog otpada, odvajanja sekundarnih sirovina) i stepen popunjenosti postoje(e deponije,
koja je na lokaciji proirenja Industrijskog parka Pirot.
JP "Komunalac" programskom obavezom preduze(a u narednih mesec dana pribavi(e
200 kontejnera i 1000 kanti za sme(e. Preduze(e Blok Signal iz Nia, koje je dobilo ponudu na
tenderu, danas je dostavilo manju koli inu kanti i kontejnera. Stari kontejneri koji (e se
remontovati i pripremiti za sela, bi(e zamenjeni novim, dok (e kante za sme(e beslatno biti
podeljenje gra9anstvu u naseljima u kojima nema kontejnera. JKP Komunalac je preuzelo
klju eve svih objekata na Regionalnoj sanitarnoj deponiji i trenutno tamo radi sluba obezbe9enja
i odravaju se instalacije. To zna i da su zavreni svi poslovi koji su bili predvi9eni ugovorom
izme9u Evropske delegacije i optine Pirot sa izvo9a em radova Alpinom. Me9utim, do po etka
rada deponije postoji jo niz poslova koje treba obaviti. Najpre je neophodno izgraditi odnosno
asfaltirati pristupni put do deponije ija je vrednost oko 20 miliona dinara. U proceduri nabavke
je kupovina kompaktora a potrebno je srediti i prostor za rasvrstavanje i sortiranje otpada.
Uporedo sa ovim aktivnostima neophodno je i potpisati me9uoptinski sporazum o upravljanju
deponijom a nakon toga i dobiti sve potrebne dozvole. O ekuje se da se me9uoptinski
sporazum potpie do kraja godine, a deponija bi po ela sa radom na prole(e 2011. godine.
70
Adresa,
telefon,
E-mail
Dimitrovgrad
Balkanska 30
010/361-689
komdmg@ptt.rs
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada (%)
Tabela 23. Podaci o obuhva enosti optine Bela Palanka uslugom sakupljanja i
transporta komunalnog otpada /19/
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
JKP
"Komnis"
Japanska donacija za o uvanje ivotne sredine optine Bela Palanka - Vlada Japana
je donirala 69,200 evra Javnom komunalnom preduze(u Komnis iz Bele Palanke kao podrku
unapre9enju ekolokih usluga nabavkom istilice, 100 kontejnera i 30 specijalnih kontejnera za
reciklau. Uklju uju(i ovu donaciju, ukupan iznos japanske pomo(i kroz projekte za osnovne
potrebe stanovnitva (POPOS) u Srbiji od 1999. god. je 6,7 miliona evra. Ukupan iznos
japanske pomo(i Srbiji u toku istog perioda je vii od 200 miliona evra.
72
Tabela 24. Podaci o obuhva enosti optine Babunica uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
JKP
Komunalac
Adresa, telefon,
E-mail
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada (%)
7. juli 20
010/685-364, 686737
73
REGION LESKOVAC
GRAD LESKOVAC
Tabela 25. Podaci o obuhva enosti grada Leskovca uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada
(%)
PorrWernerWeber
Leskovac
d.o.o.
OPTINA MEDVEMA
Tabela 26. Podaci o obuhva enosti optine Medve3a uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
PorrWernerWeber
Leskovac
d.o.o.
OPTINA LEBANE
Tabela 27. Podaci o obuhva enosti optine Lebane uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada
(%)
PorrWernerWeber
Leskovac
d.o.o.
OPTINA VLASOTINCE
Tabela 28. Podaci o obuhva enosti optine Vlasotince uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
PorrWerner-
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada
(%)
Optina Vlasotince
34%
74
016/245-302, 281-424
pwwleskovac@pwwsrbija.co
m
Tabela 29. Podaci o obuhva enosti optine Crna Trava uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada
(%)
PorrWernerWeber
Leskovac
d.o.o.
Tabela 30. Podaci o obuhva enosti optine Vladi in Han uslugom sakupljanja i
transporta komunalnog otpada /19/
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada
(%)
PorrWernerWeber
Leskovac
d.o.o.
Tabela 31. Podaci o obuhva enosti optine Bojnik uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada
(%)
JKP
,,Jedinstvo
Bojnik i Dragovac
60%
77
REGION VRANJE
GRAD VRANJE
Tabela 32. Podaci o obuhva enosti grada Vranja uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
JKP
"Komrad"
Adresa, telefon,
E-mail
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada (%)
Vranje: ima oko 11 kamiona za prikupljanje sme(a, od kojih 10 aktivnih, 1-2 rezervnih.
Samo tri od njih su novijeg datuma. Svi ostali su 18 do 27 godina starosti. Ima i 4 kamionadizalice, od kojih je jedan u upotrebi 7 godina, a ostali izmedju 23 i 36. Samo 90% gradskog i
prigradskog stanovnitva (oko 60.000 od ukupno 67.000 gradskog i prigradskog stanovnitva) je
pokriveno uslugama prikupljanja otpada, to ini 65% ukupnog stanovnitva na optini. Oko
80% pokrivenog stanovnitva stvarno pla(a usluge za odlaganje otpada JKP KOMRAD. JKP
je postavio 320 kontejnera od po 1,1 m3, i 7 kontejnera od po 7 m3. Takodje prikupljaju otpad iz
kanti doma(e izrade ili boksova iz doma(instava ili samo vre(e sa sme(em /23/.
JKP KOMRAD izraava potrebu za dodatnih 30 velikih kontejnera od po 7 m3 za
gradsko i prigradsko podru je grada Vranja, 1.200 kontejnera od po 1,1 m3 za pokrivanje 100%
gradskog i prigradskog podru ja (za postavljanje tamo gde nema kontejnera, za zamenu unitenih
kontejnera i uve(anje broja kontejnera tamo gde ih ima), kao i 10.000 kanti od po 120 l za
potrebe grada Vranja. Tako9e izraavaju potrebu za dodatnih pet kamiona za prikupljanje sme(a,
dva kamiona-dizalice kao i tri traktora. Sa ovom dodatnom opremom nameravaju da unaprede
postoje(i sistem prikupljanja otpada i da uve(aju stopu prikupljanja otpada na 100% gradske i
prigradske populacije (67.000), tj. ukupno 73%. Nemaju planove za pokrivanje seoskog
stanovnitva (25.000). Nema sredstava iz budeta za reavanje ovih nedostataka. JKP poseduje
opremu na gradskoj deponiji Meteris: jedan novi kompaktor i jedan novi kaikar/skip, kao i jednu
hidrauli ku presu za sabijanje i baliranje plastike i papira. U gradu Vranju postavili su neto
kontejnera za prikupljanje PET boca: 2 kom. od po 2 m3, u posedu JKP. Nisu izrazili potrebu za
dodatnom opremom za primarnu selekciju.
Od septembra 2002., na optini Vranje radi nova gradska sanitarna deponija na lokaciji
Meteris, nekih 6 km od centra grada. Druge optine odlau svoj otpad na ilegalna smetlita koja
nisu u skladu sa ekolokim standardima. Ova smetlita predstavljaju opasnost za ivotnu sredinu.
Deponija Meteris ima oblogu na dnu sa zatitnim geomembranama. Otpad se sabija. Prekrivanje
slojem zemlje se vri u redovnim intervalima. Procedne vode se skupljaju i tretiraju
sedimentacijom i aeracijom. Talog se deponuje, a pre i(ena voda ponovo ubrizgava u deponiju.
Nedostaje kolska vaga tako da nema preciznih podataka o otpadu. Prime(eno je da je povrina
deponije popunjena za nekih 40-45%, pokrivaju(i skoro 1,5 hektar. Sada se na Meterisu odlae
otpad iz Vranja a predvi9en ivotni vek deponije je do 2014.
78
Tabela 33. Podaci o obuhva enosti optine Surdulica uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Naselja koja nisu obuhva(ena
sakupljanjem otpada
JP
Kalabovce, Binovce, Piskavica,
"Vodovod
Drum, Kijevac, Dugojnica,
"
Suvojnica, Jelanica, Leskova
Bara, Danjino selo, Dikava,
Ma katica(reka-rudnik),
Draince, Kostroevci, Palja,
Suhi Dol, Topli Dol, VlasinaStojkovi(a, Vu edolce
30%
3
Surdulica: u upotrebi su 3 komunalna vozila od po 9 m . JKP je postavilo 87 kontejnera
od po 1,1 m3, u posedu industrijskog/privrednog sektora, i 26 kontejnera od po 1,1 m3, u posedu
javnih organizacija, kao i 4.000 kanti od po 120 l u posedu doma(instava (neke od njih su doma(e
izrade). Sa ovom opremom, JKP Vodovod pokriva 100% gradskog stanovnitva (10.914), plus
oko 2.500 seoskog u selima Alakince, Masurica, Boica, Vlasina i Klisura, to ini 61% ukupnog
stanovnitva. Koriste jedan buldoer na bazi ugovora, za razgrtanje otpada na postoje(oj gradskoj
deponiji. Takodje, za potrebe izmetanja otpada na gradsku deponiju, pozajmljuju jedan otvoreni
kamion od 4 m3 i jedan kaikar/skip iz drugih odseka JKP. Izraavaju potrebu za novih 5.000
kanti od po 120 l za zamenu svih starih i dela kanti doma(e izrade, i uve(anje pokrivenosti
uslugama sa 61% na 70%, uklju uju(i dodatnih oko 2.500 seoskih stanovnika 2008. godine. JKP
Vodovod nije izrazio potrebu za dodatnom opremom za primarnu selekciju /23/.
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
Srpskih Vladara 67
017/815-148
kalifer2@gmail.co
m
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada (%)
Surdulica,
Masurica,
Alakince,
Donje
Romanovce,
B.
Polje,
Zaguanje, Vlasina, Klisura,
Boica, Surkovica
70%
OPTINA BUJANOVAC
Tabela 34. Podaci o obuhva enosti optine Bujanovac uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada (%)
JP
"Komunalac"
Kara9or9a Petrovi(a bb
Optina Bujanovac
Bujanovac
40%
017/651-000
lelica1209@yahoo.com
Bujanovac: JKP Komunalac ima 4 komunalna vozila i 1 kamion-dizalicu. Tri od etiri
komunalna vozila su donacije novijeg datuma (oko 250.000 eura) kao i kamion-dizalica. =etvrto
komunalno vozilo je suvie staro i nije u upotrebi. Postavili su 146 kontejnera od po 1,1 m3, od
ega 106 komada za doma(instva, 28 komada za industriju/privredu, 12 komada za javne
organizacije, kao i 21 kontejner od 5 m3, od ega 16 kom. za industriju/privredu a 5 kom. za
javne organizacije. Sa ovom opremom pokrivaju urbanu zonu 100%, tj. 28% optine. Imaju jedan
buldoer na postoje(oj deponiji/smetlitu za sabijanje i razgrtanje otpada. Izraavaju potrebu za
dva nova komunalna vozila od po 6 m3 sa vibracionom plo om, 100 novih kontejnera od po 1,1
m3, od ega 50 kom. za zamenu 50 od ukupno 146 postoje(ih starih kontejnera, a 50 kom. za
postavljanje u selima. Takodje im je potrebno 10 novih kontejnera od po 5 m3. Sa ovom
opremom (e uve(ati prikupljanje otpada u selima sa sadanjih 0% na 64% (oko 20.000 seoskih
stanovnika od ukupno 31.300). JKP Komunalac prikuplja papir i eli da prikuplja plastiku,
PET, i drugo. Izraavaju potrebu za 30 kontejnera od po 1 m3 za primarnu selekciju /23/.
79
Tabela 35. Podaci o obuhva enosti optine Preevo uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Naselja obuhva(ena
Naselja koja nisu obuhva(ena
sakupljanjem otpada (%)
sakupljanjem otpada (%)
JKP
Ul. 15 novembar, =.ehu,
Oraovica, Crnotince, Raince,
Moravica
S.Kova evi(, I.Seferi,
Miratovac, uince, Butranje,
Kumanovska, Omladinaska,
Strezovce, Reljane
Gilanska, K-Zozi
65%
35%
Preevo: JKP Moravica ima dva komunalna vozila sa vibracionom plo om i dva
traktora za prikupljanje vrstog otpada. Postavili su 55 kontejnera od po 1,1 m3, od ega 1 kom za
industriju, 7 kom. za javne organizacije, 47 kom. za doma(instva (delimi no u gradu Preevu a
delimi no u okolnim selima). Za ukupno 2.500 doma(instava u gradu Preevu postavili su 1500
kanti od po 80 l, 800 kom. metalnih buradi, 180 kom. ostalih boksova. Izraavaju potrebu za
1.000 novih kanti od po 80 l za doma(instva i 50 kontejnera od po 1,1 m3 za industriju/javne
organizacije, samo radi unapredjenja postoje(eg sistema prikupljanja otpada u gradu Preevu koji
je pokriven 100% (15.000 stanovnika). Seosko podru je sa ukupno 34.000 stanovnika je trenutno
pokriveno oko 12% (4.000 stanovnika). Izraavaju potrebu za dodatnih 1.000 kanti od po 80 l i
80 kontejnera od po 1,1 m3 da bi uve(ali prikupljanje sme(a u seoskom podru ju sa 12% na 50%
(oko 17.000). Za potrebe ovog uve(anja, takodje su im potrebna dva dodatna komunalna vozila
od po 8 m3. Nemaju opremu za primarnu selekciju i nemaju nikakve planove s tim u vezi.
Jednom u svaka tri meseca iznajmljuju jedan buldoer za potrebe razgrtanja i sabijanja otpada na
postoje(oj deponiji/smetlitu /23/.
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
Omladinska 50/G
017/668-343
OPTINA BOSILEGRAD
Tabela 36. Podaci o obuhva enosti optine Bosilegrad uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada (%)
JP
"Usluga"
Dobrodolski potok bb
Bosilegrad i selo Raj ilovci
017/877-226,
65%
063/409031
jpusluga@ptt.rs
Bosilegrad: Postoji jedan (delimi no polomljen) traktor za prikupljanje otpada. Kada on
ne radi, to se esto deava, pozajmljuju otvoreni kamion iz drugog odseka JKP Usluga.
Prikupljaju otpad iz 35 boksova doma(e izrade (ili vre(a) postavljenih za industriju/privredu, i 15
boksova doma(e izrade (vre(a) u javnim organizacijama. Takodje prikupljaju otpad iz 800 kom.
kanti i boksova doma(e izrade, u posedu doma(instava. Sa ovom opremom pokrivaju ukupno
gradsko stanovnitvo (100 % od 2.702) i 400 od ukupnog broja seoskog stanovnitva (6 % od
7.229). O ekuju da dobiju jedno komunalno vozilo od 5-10 m3 kao donaciju 2008. Sa ovim
novim komunalnim vozilom, kao i novih 1.400 kanti od po 120 l i novih 120 kontejnera od po
1,1 m3, uve(anje prikupljanje otpada na seoskom podru ju sa 6 % na 28 % (2.000 od 7.229), tj.
Ukupno 47%. Za razgrtanje otpada i nasipanje zemljom imaju jedan skip na deponiji/smetlitu.
Takodje, za potrebe razgrtanja i sabijanja otpada pozajmljuju jedan buldoer iz drugih odseka
JKP s vremena na vreme. Nemaju planove za primarnu selekciju /23/.
80
Tabela 37. Podaci o obuhva enosti optine Trgovite uslugom sakupljanja i transporta
komunalnog otpada /19/
Naselja koja nisu obuhva(ena
sakupljanjem otpada
JP
Vodeni ite, Donja Trnica,
"Komunalac"
ajince, Novo Selo, Donji
Stajevac
55%
Optina Trgovite je takodje dobila podrku od istih GTZ Projekata upravljanja
komunalnim otpadom 2006. godine. U to vreme se organizovano prikupljanje komunalnog
otpada vrilo samo u naselju Trgovite (1.864 stanovnika, tj.. 29% od ukupnog stanovnitva u
optini), a ne i u drugim naseljima, uprkos postoje(im potrebama. Same usluge javnog
komunalnog preduze(a su bile na vrlo niskom nivou, uprkos postojanju kamiona za sme(e koji
nisu dovoljno kori(eni. Zbog nedostatka kontejnera, otpad se odlagao na ilegalnim smetlitima,
to je uticalo na rad javnog komunalnog preduze(a. O ekivalo se da (e nabavka novih 30
kontejnera od po 1,1 m3 u oktobru 2006. rezultirati smanjenjem ilegalnog odlaganja sme(a na
smetlita i olakati rad javnog komunalnog preduze(a. Kontejneri su postavljeni u Trgovitu i
drugim centrima: Radovnica, Donji Stajevac, ajince i Novo Selo. Direktni korisnici su stanovnici
navedenih naselja, tj. priblino 3.000 osoba, to ini oko 47% optinskog stanovnitva. Takodje je
u upotrebi 14 kontejnera od po 1,1 m3, koji treba da se zamene. JKP Komunalac ima jedno
komunalno vozilo od 5 m3. Izraavaju potrebu za dodatnih 40 kontejnera od po 1,1 m3, 60 kanti
od po 120 l, i jo jednim komunalnim vozilom od 5 m3. Tako (e uve(ati pokrivenost uslugama
prikupljanja sme(a sa sadanjih 47 % (3.000 stanovnika) na 79% (5.000 stanovnika u svih pet
naselja). Nemaju opremu na postoje(oj deponiji ili za potrebe primarne selekcije. Takodje
izraavaju potrebu za 10 kontejnera od po 1 m3 za prikupljanje PET boca /23/.
Operater
Adresa, telefon,
E-mail
Kralja Petra I
Kara9or9evi(a 4
064/3455618
Naselja obuhva(ena
sakupljanjem otpada (%)
Trgovite, \ekarce, Kozji
Dol i Radovnica
45%
EKOPLAST - Privatna kompanija EkoPlast iz optine Vladi in Han (na putu Vladi in
Han Surdulica u selu itora9e zapo ela je separatno prikupljanje PET, papira/kartona i folija u
gradu Vladi in Han i nekim naseljima du puta Vladi in Han Surdulica, u gradu Surdulici i
gradu Vranju. EkoPlast je postavio oko 22 kontejnera od po 1 m3 za PET u Vladi inom Hanu,
33 kontejnera od po 1,1 m3 u Vranju. Oni su postavljeni u aprilu 2007. godine. U selima Alakince
i Belo Polje u optini Surdulica, Eko Plast je postavio oko 25-30 boksova za prikupljanje PET.
EkoPlast ima ugovore sa kompanijama Rosa, selo Vlasina (optina Surdulica), Heba, optina
Bujanovac, i Knauf iz sela Belo Polje (optina Surdulica) da prikuplja njihovu otpadnu plastiku,
foliju i PET. Na njihovom dvoritu za reciklau radi hidrauli ka presa od 15 t. PET se izdvaja po
boji /23/.
81
13. ZAKLJU&AK
Zbog sve ve(ih koli ina i tetnosti po okolinu, otpad se smatra jednim od najznajnijih
ekolokih problema savremenog sveta. Nastajanje otpada je rezultat ukupne ekonomske
aktivnosti svake drave, i kao takvo u direktnoj korelaciji je sa nacionalnom ekonomijom /24/.
Prema poreklu, vrsti otpad se deli na komunalni, komercijalni i bezopasni industrijski
otpad. Uobi ajeno je da se otpad urbanih sredina i komercijalni otpad jednim imenom naziva
komunalni (optinski) vrsti otpad.
Neprekidni rast gradskih naselja i promena strukture potreba gra9ana sve vie poja ava
problem komunalnog vrstog otpada. Koli ina sme(a raste, jer se pove(ava potreba za hranom,
pi(em i robom za duu upotrebu. Pove(ava se koli ina upakovane robe, a ambalaa pove(ava
koli inu otpada.
Dnevna i godinja masa komunalnog otpada po stanovniku razlikuje se od drave do
drave. Ona u razvijenim zemljama iznosi 1,4 kg/dan po stanovniku, a u srednje razvijenim i
nerazvijenim 0,2 0,7 kg/dan po stanovniku. Godinji prirast nastalog otpada u zemljama EU
iznosi 1%. Ukupna koli ina otpada u Srbiji se procenjuje na oko 3.500.000 m3/god., odnosno
2.200.000 t/god., a bazirana je na podacima komunalnih preduze(a.
Uticaj vrstog komunalnog otpada na ivotnu sredinu je viestruko negativan, a primarni
razlozi za to u Srbiji su: nedovoljna pokrivenost optine uslugama JKP-a, to uslovljava
formiranje divljih deponija, neure9enost glavnih deponija, kao i niska svest gra9ana o o uvanju
ivotne sredine. Samim tim, na teritoriji optina se stvaraju divlje deponije koje se nekontrolisano
ire, javlja se prenatrpanost glavne deponije otpadom, a sve je to izvor potencijalnih zaraznih
bolesti stanovnitva i zaga9enosti svih sektora ivotne sredine: vazduha, zemljita i vode.
Sa problemima komunalnog otpada ovek se sre(e jo od anti kih vremena. U srednjem
veku je sa razvojem gradova nastala prava kriza sme(a. Reenje ove krize je na9eno u odre9ivanju
posebnih mesta za bacanje sme(a van gradskih zidina. Kada su se zbog velikog broja deponija
smanjile slobodne povrine oko gradova za njihov dalji rast, a neprijatni mirisi su postali
nepodnoljivi, prelo se na skladiranje sme(a u jame, a kasnije na spaljivanje otpada.
Danas je u potpunosti preovladala ideja da otpad ne treba unitavati, ve( ga treba koristiti.
Spaljivanje otpada je ekoloki tetno, a ekonomski neisplativo, poto se radi o sirovini koja sadri
niz korisnih komponenti.
Saglasno Evropskom zakonodavstvu, savremeni pristup problemu otpada podrazumeva
sistem upravljanja, koji se sastoji u smanjivanju (izbegavanju, minimiziranju), iskori(enju
(reciklai), ponovnoj upotrebi, obradi i odlaganju otpada na na in bezbedan po okolinu. Sistem
upravljanja otpadom tako9e podrazumeva odrivi razvoj, predostronost, na elo blizine i
regionalni pristup upravljanju otpadom, odgovornost proizvo9a a opreme i da svako moralno i
materijalno odgovara za otpad koji proizvodi (princip: zaga9iva pla(a).
Upravljanje komunalnim vrstim otpadom se danas, dakle, sastoji u sakupljanju,
transportu, reciklai, ponovnoj upotrebi, tretmanu i trajnom odlaganju na sanitarnim deponijama
dela komunalnog vrstog otpada koji se ne moe iskoristiti niti dalje tretirati.
82
LITERATURA
1. M. Ili(, M. Trumi(, Upravljanje komunalnim otpadom u Srbiji stanje i perspektive,
EKOIST '06, Sokobanja, 04-07.2006., Zbornik radova.
2. Z. Isoski, D. Todi(, D. Dodi(, Izrada lokalnog plana upravljanja komunalnim otpadom uz
primenu Arhuske kovencije, EKOIST '06, Sokobanja, 04-07.2006., Zbornik radova.
3. B.V. Sano kin, Problema tverdeh betoveh othodov v gorodah: puti reenif, pravovoe
regulirovanie, Ekaterinburg 2000, http://www.poluchi5.ru/013711-1.html
4. Broura: ta treba znati o otpadu?, http://www.ekomrezabih.net.pdf
5. Strateki okvir za politiku upravljanja otpadom, http://www.recyu.org
6. Analiza postoje(e prakse u upravljanju komunalnim otpadom uklju uju(i lokacije za
odlaganje otpada, http://www.recyu.org.yu.pdf
7. Nei( Bratimir, Osnovni model (koncept) regionalnog upravljanja komunalnim otpadom u
regionu Prokuplje, PWW Srbija, Ni 2010.
8. Nei( Bratimir, Detaljni opis tehni ko-tehnolokog reenja (sa aspekta zatite ivotne sredine)
za integralni sistem upravljanja otpadom na teritoriji regionalnog centra Smederevo (grad
Smederevo i optina Kovin), PWW Srbija, Ni 2010.
9. Na in i postupak klasifikacije otpada, Ministarstvo ivotne sredine i prostornog planiranja,
Beograd, 2010.
10. Strategija upravljanja otpadom za period 2010-2019. godine, Ministarstvo ivotne sredine i
prostornog planiranja, Beograd, 2010.
11. Nacionalna strategija upravljanja otpadom sa programom pribliavanja EU, Vlada Republike
Srbije, Beograd, 2003.
12. Nei( Bratimir, Plan integralnog upravljanja otpadom u proirenom regionu Jagodina, PWW
Srbija, Ni 2010.
13. Nei( Bratimir, Generalna prezentacija kompanije PWW Srbija, PWW Srbija, Ni 2010.
14. Nei( Bratimir, Koncept integralnog upravljanja otpadom na teritoriji regiona Leskovac,
PWW Srbija, Ni, 2007.
15. Nei( Bratimir, Koncept integralnog upravljanja otpadom na teritoriji regiona Jagodina,
PWW Srbija, Ni 2007.
16. Nei( Bratimir, Koncept integralnog upravljanja otpadom na teritoriji optine Smederevska
Palanka, PWW Srbija, Ni 2010.
17. Podaci o obuhva(enosti gradova i optina u Republici Srbiji uslugama sakupljanja i transporta
otpada, Ministarstvo ivotne sredine i prostornog planiranja, Beograd, 2010.
18. Lokalni ekoloki akcioni plan optine Aleksinac, SO Aleksinac, Aleksinac 2006.
19. Regionalni plan upravljanja otpadom za grad Ni i niavski okrug, gradska uprava Ni, Ni,
2010.
20. Secondary materials and waste recycling commercialization in Serbia 2009-2010, NGO Tree
House, Krusevac, 2010.
21. Studija izvodljivosti regionalnog upravljanja otpadom u P injskom okrugu, Centar za razvoj
Jablani kog i P injskog okruga, Leskovac, 2008.
22. Markovi( Nikola, Upravljanje komunalnim vrstim otpadom, Tehni ki fakultet, Bor 2007.
23. Internet
www.eko.vojvodina.sr.gov.yu.htm
www.netnovinar.org/netnovinar/dsp_page.cfm?articleid=988&specialsection=ART_FULL&pag
eid=502&PSID=4255
83
Priprema i dizajn: