Professional Documents
Culture Documents
Masinski Elementi I PDF
Masinski Elementi I PDF
MAINSKIELEMENTII
R.prof.dr.AdilMuminovi
1.MAINEIMAINSKIELEMENTI
Mainstvo je grana tehnike iji je cilj da to racionalnije iskoritava
prirodna sredstva, materije, energije, na osnovu prirodnih zakona,
posredstvom maina omogui ovjeku to bolji ivot u materijalnom i
duhovnom (pogledu) smislu.
Pod mainom u najirem smislu podrazumijevamo, svaku kombinaciju,
posebno oblikovanih, vrstih tijela, koja igra odredjenu ulogu u procesu
iskoritavanja energije. Razlikujemo dva osnovna tipa maina:
pogonske maine i
radne maine.
P
Pogonske
k maine
i imaju
i j zadatak
d t k da
d druge
d
vidove
id
energije
ij (mehaniku
( h ik
energiju vode, toplotnu energiju pare, kinetiku energiju gasa,
elektrinu, nuklearnu) neprekidno transformiu u mehaniku energiju
sposobnu za vrenje mehanikog rada (motori sa unutranjim
sagorijevanjem, parne maine, pneumatski i elektomotori, itd.), uz to
manje energetske gubitke.
10/13/2014
10/13/2014
10/13/2014
2.METODIKOKONSTRUISANJE
Konstruisanje tehnikih sistema, razvilo se iz procesa izrade, u zasebnu
i zaokruenu cjelinu, a veze sa proizvodnjom i eksploatacijom
novostvorenog proizvoda ini projekat u kome je dat prikaz naina rada
i strukture i oblika dijelova izrade, rukovanja, odravanja, itd.
10/13/2014
3.RADNASPOSOBNOSTMAINSKIHDIJELOVA
Pri razmatranju radne sposobnosti mainskih dijelova moraju se uvijek
imati u vidu dva stanja mainskog dijela:
a) radno stanje odgovara predvidjenim radnim uslovima,
b) kritino stanje odgovara granici na kojoj nastaju kritine pojave,
koje onesposobljavaju mainski
10/13/2014
3.1vrstoa
vrstoa mainskih dijelova je sposobnost suprostavljanja razaranju,
pod dejstvom optereenja. Pojam razaranja, pored svog osnovnog
znaenja, obuhvata i sve pojave pukotina, prskotina kao i pojave trajnih
promjena oblika i dimenzija mainskog djela nastalih pod uticajem
optereenja, u radu, bilo naglo ili postepeno.
Prema tome da li postoji opasnost od razaranja mainskog dijela kao
cjeline ili su u opasnosti pojedine njegove konturne povrine razlikuje
se:
a) zapreminska,
b) povrinska vrstoa.
Primarni uzrok razaranja mainskih dijelova je optereenje definirano
intenzitetom pravcem,
intenzitetom,
pravcem smjerom,
smjerom raspodjelom i vremenskim tokom
promjene.
Najotriji kriterijum vrstoe mainskih dijelova deformisanjem je
stepenom sigurnosti () protiv odredjene kritine pojave, odnosom
kritinog opterenja prema radnom.
3.2Krutost
Krutost mainskog dijela je sposobnost suprostavljanja elastinom
deformisanju, pod dejstvom radnog optereenja.
Krutost igra bitnu ulogu kod vratila i osovine, jer suvie veliki ugibi i
nagibi mogu biti tetni kako za dijelove uvrene na vratilu tako i za
dijelove na koje se vratilo oslanja.
oslanja
Drugi primjer je alat na mainama, jer tanost obrade i kvalitet,
direktno zavisi od krutosti dijelova maine. Kod elektromotora i
elektrogeneratora, elastine deformacije vratila mogu smanjiti ili
ponititi propisane zazore izmedju pokretnih i nepokrenih dijelova.
Razlikujemo:
a)) zapreminsku,
i k
b) povrinsku krutost mainskog dijela.
Veina dijelova zavisi od zapreminske krutosti (nekad se zahtijeva to
manja krutost, odnosno to vea elastinost, npr. kod elastinih
elemenata kao to su opruge).
10/13/2014
3.4 Zagrijavanje
Zagrijavanje moe poticati od izvora toplote koji je u vezi sa radnim procesom
maine (toplotne maine) ili je posljedica trenja mainskih dijelova u procesu
rada.
Prekoraenje
j odredjenih
j
maksimalnih temperatura
p
mainskih dijelova
j
u radu,,
moe prouzrokovati suvie velike dilatacije i deformacije, koje mogu dovesti
do dopunskih optereenja, do promjene medjusobnih odnosa dijelova u
sklopovima, a osim toga mijenjaju se karakteristike vrstoe i elastinosti
materijala. U cilju odredjivanja temperature mainskog dijela, u radu, vre se
toplotni prorauni po principu: koliina proizvedene toplote mora biti jadnaka
koliini odvedene topote, u toku rada maine.
4.RADNOOPTEREENJEMAINAIMAINSKIHDIJELOVA
Za razmatranje radne sposobnosti mainskih dijelova potrebno je na
prvom mjestu, odrediti optereenja, kojima su oni izloeni u toku rada
maine. Tu se podrazumijeva odredjivanje intenziteta, pravca i smjera
radnog optereenja i njegove promjene u toku vremena kao i
raspodjele optereenja pojedinih mainskih dijelova.
Optereenja mainskih dijelova, predstavljaju u optem sluaju,
prostorne sisteme spoljnih sila i spregova. Ova optereenja
prouzrokovana su:
otporima, koje maine savladjuju vrei koristan rad (otpori trenja,
otpori vazduha kod vozila,
vozila otpori rezanja kod alatnih maina),
maina)
teinama pojedinih dijelova i korisnim teretima,
pritiscima tenosti i gasova,
deformacijama,
inercijalnim silama.
10/13/2014
10/13/2014
z1
z2
L2
Raspodjelaoptereenja(stvarniprikaz)
Uprotenoprikazivanjeoptereenja
10/13/2014
4.1Promjenjivostradnogoptereenjauzavisnostiodvremena
Razlikujemo principijelno, dva karakteristina sluaja:
o
statiko (mirno) optereenje,
o
dinamiko (promjenljivo) optereenje.
Statiko optereenje je optereenje stalnog pravca i smjera, iji
intenzitet, u toku konanog vremenskog intervala, raste od nule do
konane veliine, a po tom ostaje konstantno (ovo je sasvim idealan
sluaj koji se u praksi ne pojavljuje).
Dinamiko optereenje je optereenje koje se u toku vremena mijenja
po pravcu, smjeru i intenzitetu. Razlikujemo udarno i bezudarno.
Kod bezudarnog, dinamikog periodinog promjenljivog optereenja,
razlikuju se sljedei sluajevi:
o
jednosmjerno promjenljivo,
o
naizmjenino promjenljivo optereenja.
10
10/13/2014
Fa amplitudno optereenje
Fa =
Fmax Fmin
2
Fsr =
Fmax + Fmin
2
Optereenjazakojasupojedinemaineasamimtiminjihovidijelovi
predvidjenidaradenormalno,predstavljajunominalnaoptereenja.
11
10/13/2014
5.PONAANJEMAINSKIHDIJELOVAPODDEJSTVOMSTATIKIH
OPTEREENJA
Naprezanje je stanje mainskog dijela koje nastaje dejstvom
spoljanjeg optereenja, a karakterisano je pojavom deformacija i
unutranjeg otpora.
Radno optereenje, koje djeluje na mainski dio, tei da promjeni
njegov oblik i dimenzije, a materijal mainskog dijela suprostavlja se
deformisanju dejstvom unutranjih medjumolekularnih sila.
Prema deformacijama koje optereenje izaziva na mainskim
dijelovima, razlikujemo:
o zapreminska
k naprezanja: aksijalno
k l naprezanje (zatezanje
(
ilil pritisak),
k)
savijanje, smicanje, uvijanje,
o kontaktna naprezanja.
Mainski dijelovi su najee izloeni sloenim naprezanjima, tj. rijedak
je sluaj da optereenje mainskog dijela, u njemu izaziva samo jedan
vid naprezanja.
12
10/13/2014
5.1Deformacioniradinapon
Deformacioni rad je rad spoljanjeg optereenja koji se utroi, da bi se
izazvala odredjena deformacija.
13
10/13/2014
usklopunaponanapritisakveeseipojamnapona
naizvijanje.
MS momentsavijanja
Wx,y aksijalniotpornimoment
Smicanje:
F sila
A povrinasmicanja
Uvijanje:
Mu momentuvijanja
W0 polarni,otpornimoment
Sloeninaponsedobijaizrelacije:
Sloeni napon se dobija iz relacije:
i sukarakteristinevrijednostinapona,anajeeseuzimaju
dozvoljeninaponi(npr.dozvoljeninaponinaistezanjeismicanje).
14
10/13/2014
b) dva mainska dijela, dodiruju se u jednoj taki (a) ili du jedne linije
(b) u neoptereenom stanju,
stanju a u optereenom stanju dodiruju se u
jednoj maloj povrini.
a)dodirdvijekugleutaki
b)dodirdvacilindrapoliniji
U idealnomsluaju,povrinskipritisakravnomjernojerasporedjenpo
dodirnojpovriniA,paje:
Ako se dva tijela dodiruju po cilindrinim, koninim ili drugim krivim
povrinama, o rasporedu povrinskog pritiska postoji nekoliko hipoteza.
U praksi se najee primjenjuje hipoteza po kojoj je:
I hipoteza povrinski pritisak ravnomjerno rasporedjen po djelu
dodirne povrine nasuprot spoljanjoj sili.
povrinskipritisak
Srednjipovrinskipritisak
j p
p
15
10/13/2014
Maksimalnavrijednostpovrinskogpritiska
Ekvivalentnipoluprenikzakrivljenja
Ekvivalentnimodulelastinosti
a)Bezoptereenja,b)podoptereenjem
16
10/13/2014
a)Bezoptereenja
b)podoptereenjem
2e irinakontaktnepovrine
17
10/13/2014
6.PONAANJEMAINSKIHDIJELOVAPODDEJSTVOM
DINAMIKIHOPTEREENJA
Naponi i deformacije odredjuju se na isti nain kao i u sluaju dejstva
statikog optereenja, s tim da se mora voditi rauna o karakteristinim
vrijednostima u toku jednog ciklusa: najvei (gornji) napon max(max),
najmanji (donji) napon min(min), srednji napon sr(sr) i amplitudni
napon a(a), analogno odgovarajuim vrijednostima optereenja.
Osnovne karakteristike promjenljivog naprezanja su ekstremni naponi
max i min, odnosno max i min, pomou kojih se mogu odrediti ostale
znaajne karakteristike promjenljivog naprezanja:
18
10/13/2014
Dinamiki prelom: a) izgled preloma epruvete, b) izgled prelomne povrine pri jednosmjerno
promjenljivom optereenju, c) izgled prelomne povrine pri naizmjenino promjenljivom optereenju
19
10/13/2014
6.1KrivazamaranjaWOHLER(Velerova)
S obzirom na pojave u materijalu, koje prethode razaranju usljed
zamaranja, kriva je zavisnost broja promjena optereenja do trenutka
razaranja, od odgovarjauih najveih vrijednosti periodino
promjenjivog napona. Ova se zavisnost odredjuje eksperimentalno,
dinamikim ispitivanjem epruveta ili mainskih dijelova na posebnim
mainama, pulzatorima. Epruvete konstrukcije presjeka, prenika 710
mm, fino obradjene povrine, izlau se periodino promjenjivim
optereenjima do pojave vidljivog loma ili pukotine.
Za jednu seriju ispitivanja, zadrava se srednje optereenje konstantno,
a amplitudno optereenje se smanjuje stepenasto, od jedne epruvete
do druge i registruje broj ciklusa (N) pri kome je dolo do loma svake
epruvete. Sve ovo se nanosi na dijagram N (slika a).
Velerova kriva moe se prikazati i u logaritamskoj skali (slika b). Iz
eksperimentalno odredjene krive zamaranja moe se dobiti jednaina
lijeve grane u optem sluaju.
b)Logaritamskaskala
a)DijagramN
Slika:Krivazamaranja
20
10/13/2014
6.2Dijagramizdrljivosti
Izdrljivost materijala D (D), za svaku vrstu naprezanja i za svaki tip
promjenjivosti naprezanja, moe se izraziti kao:
D = sr A odn. D = sr A
gdjeje:sr (sr) srednjinapon,
A (A) amplitudaizdrljivostimaterijala
Sa A(A) obiljeava se amplituda izdrljivosti materijala, kao izraz izdrljivosti
materijala, a sa a(a) amplituda napona, kojem je epruveta izloena, i koji
ne moe biti vei od amplitude koju materijal moe izdrati: A a, odnosno
A a.
Za praktinu primjenu, pregledni su razliiti dijagrami izdrljivosti, od kojih su
se udomaili Smitov i Haighov (Hejgov) dijagram. Kao podloge za izradu
dijagrama izdrljivosti slue Velerove krive, do kojih se dolazi ispitivanjem
izdrljivosti materijala, na odredjenom broju epruveta (610). Velerove krive,
odredjuju se za razliite vrste naprezanja (zatezni pritisak, savijanje, uvijanje)
i razliite tipove promjenjivosti naprezanja.
Smitovdijagram
21
10/13/2014
22
10/13/2014
Hejgovdijagramdinamikeizdrljivosti
UproteniHejgovdijagramdinamikeizdrljivosti
23
10/13/2014
7.KONCENTRACIJANAPONA
Nominalninapon,zategnutogpljosnatogtapa,saotvoromusredini,
iznosi:
o
upresjekuI
upresjekuII
24
10/13/2014
Geometrijskifaktorkoncentracije
naponaK1(teoretski=1)ifunkcija
jegeometrijskihveliina.
Raspodjelastvarnihnaponazarazliitevrstenaprezanja
25
10/13/2014
Zatezanje
Savijanje
Okrugaoelement
Pljosnatelement
Raspodjelastvarnihnaponazarazliitevrstenaprezanja
Zatezanje
Savijanje
Uvijanje
26
10/13/2014
a) Oblici sa otvorima
Zatezanje
Raspodjelanapona
7.1Viestrukakoncentracijanapona
Elementi maina, mogu imati dva ili vie izvora koncentracija napona.
Poremeaji u naponskom stanju, koje izaziva jedan izvor koncentracije
napona, mogu uticati na poremeaje u naponskom stanju, koje izaziva
susjedni izvor, kada su izvori koncentracije napona relativno malo udaljeni
jedan od drugog. U sluaju da su znatno medjusobno udaljeni nema
medjusobnog uticaja.
uticaja
To znai da, vei broj izvora koncentracije napona nee prouzrokovati
promjenu najveeg stvarnog napona, kada je poremeeno naponsko
polje izvan domaaja drugog poremeenog naponskog polja.
Kada je jedan izvor koncentarcije napona blizu drugog, ukupna rezultanta
koncentracije napona, moe biti jaa ili slabija od koncentracije napona
koja bi poticala samo od jednog izvora.
izvora
27
10/13/2014
Zarezirastereenja
j
maxM>maxN
Dijagramnominalnihistvarnihnaponaiskretanjenaponskihlinijauzategnutomtapu
sajednimzarezom(gornjavarijantaM)isatrizareza(donjavarijantaN)
7.2Uticajinadinamikuizdrljivost
Na dinamiku izdrljivost elemenata, utie vie faktora:
o
o
o
o
o
o
o
28
10/13/2014
29
10/13/2014
7.3Mogunostzastvaranjeizdrljivihelemenata
Tehnoloki postupci, pri obradi mogu doprinijeti, poveanoj
izdrljivosti elemenata maine:
o
o
o
o
30
10/13/2014
7.4Stepensigurnosti
Kao mjera sigurnsoti, pri proraunavanju elemenata, uveden je stepen
sigurnsoti (ponekad se obiljeava sa S) i to je odnos karakteristinog
napona K, znaajnog za proraunavanje u odredjenim uslovima i
radu a koji se
najveeg napona max, kojem je izloen element u radu,
odredjuje raunanjem (max = n), tj.:
kaokarakteristiannapon,moeseusvojiti,npr.:
o
vrstoamaterijala(
t
t ij l (M),
)
o
naponnagranicirazvlaenja(V),
o
izdrljivost(D),
o
amplitudninapon(A)
31
10/13/2014
stepensigurnostipremagranicirazvlaenja
p
g
p
g
j
stepensigurnostipremaamplitudiizdrljivosti
stepensigurnostipremaizdrljivosti
Srednjinapon
32
10/13/2014
7.5Materijaliipromijenjivonaprezanje
Sivi liv je vrlo malo osjetljiv na koncentraciju napona, a naroito sivi liv
manje vrstoe.
Temperovani liv je neznatno osjetljiv na koncentraciju napona ali je
osjetljiviji od sivog liva.
elini liv je znatno otporniji od sivog liva, naroito u oblasti zatezanja, ali
je i osjetljiviji na koncentraciju napona.
elik je najbolji materijal (najpogodniji) za elemente izloene,
promjenljivom naprezanju, ali je osjetljiv na pojavu koncentracije napona,
utoliko vie ukoliko mu je vrstoa vea.
Legure Al za gnjeenje su osjetljive na koncentraciju napona, i to
utoliko osjetljivije ukoliko im je struktura finija.
Legura Cu, pri promjenjivom naprezanju imaju odnos izdrivosti D i
statike vrstoe M znatno manji nego to je sluaj sa elikom.
8.OBLIKIIZRADAMAINSKOGDIJELA
U pogledu radne sposobnosti, oblik mainskog dijela treba da zadovolji
dva osnovna zahtjeva:
o
oblik mainskog dijela, treba da obezbijedi takav tok naponskih linija,
da u prenoenju optereenja uestvuje to vei dio zapremine
mainskog dijela uslov bitan za zapreminsku vrstou mainskog
dijela;
o
oblik mainskog dijela treba da bude takav, da pri dodirivanju sa
drugim dijelovima, sa kojima zajedno ulazi u sastav mainskog
podsklopka ili grupe, obezbijedi prenoenje optereenja po cijeloj
predvidjenoj povrini dodirivanja uslov bitan za povrinsku vrstou
mainskog dijela.
U ovim analizama, konstruktivnog oblika mainskog dijela posebna panja
bit e usmjerena na: livenje, kovanje, zavarivanje, mainsku obradu,
montau.
33
10/13/2014
8.1Livenje konstrukcijaodlivaka
eljeni oblik polufabrikata, izradi se najprije od drveta ili metala model.
Pomou njega se naini upljina u pijesku ili drugom materijalu, istog
oblika kalup i u njega se uljeva istopljeni metal.
metal
Ovako dobijeni mainski dio zove se odlivak. Oblik odlivka, treba da bude
to sliniji eljenom obliku gotovog dijela, pa se naknadnom obradom
rezanjem, odlivak dovodi u zavrni oblik i dimenzije.
Odlivak treba da ima, to je mogue prostiji geometrijski oblik, po
mogunosti ogranien ravnim ili rotacionim povrinama.
Komplikovane odlivke ili odlivke velikih dimenzija, treba konstruktivno
podijeliti na dva ili vie dijelova pa ih poslije spojiti, npr. vijcima,
zavarivanjem, itd.
Nepravilno
Pravilno
34
10/13/2014
Pravilno
Nepravilno
Pravilno
35
10/13/2014
Ukrtanje etiri ili vie zidova na jednom mjestu treba u svakom sluaju
izbjegavati, jer je nemogue u svakom sluaju sprjeiti nagomilavanje
materijala.
Nepravilno
pravilno
36
10/13/2014
Kodizradeupljine,jerzgramorajubitioslonjenanatovietaaka.U
protivnomsemoedesiti,dapriusipanjulivakemase,jezgrasepomjeri
iprouzrokujenetanedimenzije.
Zbogjezgrasajednimosloncem(A)debljinaodlivkamoepostatinejednaka.
Rjeenjesajezgromnadvaosloncajebolje(B)
8.2Kovanje konstrukcijaodlivaka
Kovanje je primarni proces obrade deformisanjem kovnih metala,
na visokoj temperaturi kojim se dobijaju polufabrikati za izradu
mainskih dijelova otkivci.
Kovanje, bilo slobodno ili u kalupu, je skup proces i njegova
primjena dolazi u obzir u ekonomski opravdanim sluajevima ili
kada nema drugog postupka. Slobodnim kovanjem, mogu se dobiti
samo dijelovi prostih oblika, dok kovanje u kalupu omoguuje i
sloenije oblike.
Za slobodno kovanje, najpogodniji su prosti, simetrini oblici,
ogranieni ravnim ili cilindrinim povrinama.
Otkivke sa otrom razlikom dimenzija, poprenog presjeka, treba
omogunosti razdvojiti na prostije dijelove, pa ih naknadno spojiti.
37
10/13/2014
pravilno
Slobodnim kovanjem vrlo teko se izvode presjeci dviju ili vie cilindrinih
povrina ili cilindrinih i prizmatinih povrina (c i d).
nepravilno
pravilno
38
10/13/2014
pravilno
Nagibipovrinairadijusiprelaznihzaobljenjakovanihdijelova
39
10/13/2014
Udubljenja u tijelu otkivka mogu se dobiti samo u pravcu udara (slika a).
nepravilno
pravilno
pravilno
pravilno
40
10/13/2014
8.3Zavarivanje konstruisanjezavarenihpolufabrikata
Polazni elementi za konstruisanje zavarenih oblika, su obino standardni
poluproizvodi (npr. limovi, cijevi, profilisani elini nosai, itd.). Osnovne
preporuke, za konstruisanje zavarenih oblika su:
o
Izvodljivost sastavaka (tri su osnovna poloaja, u kojima se zavarivanje
moe obaviti: horizontalni, vertikalni, nad glavom. Najbolje je i
najlake horizontalno, a najtee je zavarivanje nad glavom i to treba
imati u vidu pri konstruisanju).
Oblicizavarenihspojevaobziromnapoloajdijelova:a)sueonispoj,
b)preklopnispoj,c)ugaonispoj
41
10/13/2014
pravilno
Primjernagomilavanjazavarairjeenjetogproblema(statikioptereeniav)
nepravilno
pravilno
Nainizbjegavanjaukrtanjaavova
avoviizmjetenisamjestakoncentracijenapona
42
10/13/2014
Iskoritenjematerijalaprizavarivanju
8.4Oblici mehanikaobradaimontaa
Povrine elemenata, predvidjene za mehaniku obradu rezanjem, treba
da budu:
o
to manje i odvojene od neobradjenih povrina, jer manje povrine
imaju relativno manje odstupanje od pravilnog oblika, pa
obezbjedjuju ravnomjernije nalijeganje sklopnih elemenata, a i
vrijeme obrade manjih povrina je krae (slika a);
o
to jednostavnije i prioritet oblika povrina bi bio: ravne, cilindrine,
rotacione, helikoidne i konine;
o
po svom poloaju pogodne za obradu. Pri buenju otvora, nije dobro
kada alat ne nailazi upravno na povrinu zida u kome treba da se
izbui otvor, poto se tada i na ulazu i na izlazu pojavljuju bone sile,
koje savijaju alat, a to utie na tanost buenog otvora, a moe
prouzrokovati i prelom alata (slika b);
o
povrine elemenata moraju biti pristupane alatu (slika c);
43
10/13/2014
a)OblikBsamanjompovrinomzaobradujebolji
b)OblikAnijepogodanzabuenje(nizaeventualnoostvarivanjeveze).
OblikBjeispravnokonstruisansobziromnaoperacijubuenja
c)BuenjeoblikaAjeneizvodljivo,oblikBizvodljivo,oblikaCnajpovoljnije
o
d) Obezbjeenje izlaska alata i obrade cjelokupne povrine pri buenju (A), pri
glodanju (B) i pri bruenju (c) ; oblici oznaeni isprekidanim linijama su neispravni
44
10/13/2014
e) Laka je obrada kada se povrine za obradu nalaze u jednoj ravni (desna slika)
o
Grekedolazemanjedoizraajakadasuivijeazacentriranjevie
udaljene.RijeenjeBjeboljeodrjeenjaA
45
10/13/2014
OblikAjenajeeneprihvatljivzbognepristupanostiprisklapanju.
ObliciBiCsuutompogledupravilni
46
10/13/2014
9.MAINSKIELEMENTIZASPAJANJE
Elementi za spajanje su najbrojnija skupina mainskih elemenata. U
zavisnosti od naina ostvarene veze djele se na:
1. Elemente za vrsto spajanje,
2. Elemente za pokretno spajanje i
3. Elemente za elastino spajanje.
Elementima za vrsto spajanje mogu se ostvariti:
o vrsto nerazdvojivi
nerazdvojivi spojevi
o vrsto razdvojivi spojevi
47
10/13/2014
9.1.Presovanispojevi
vrsta veza dvaju elemenata, moe se, bez ikakvog posrednika, stvoriti
utiskivanjem stabla u otvor, manjeg prenika od prenika stabla, tj.
prinudnim sklapanjem dijelova izraenih sa preklopom.
N t l deformacije
d f
ij izazivaju
i i j napone u elementima
l
ti
iti k na njihovim
jih i
Nastale
i pritisak
dodirnim povrinama.
Procespresovanjairaspresovanjaprikazanjenasljedeojslici.
48
10/13/2014
Procesrazdvajanjaelemenatapresovanogsklopaprikazanjena
sljedeojslici.
Cilindrinipresovanisklopoviuoblastielastinosti
U sklopu ovih razmatranja prvo emo analizirati deformaciju mikro
geometrijskih oblika, koja daje vezu izmeu fabrikacionog preklopa p
i radnog odnosno raunskog preklopa pr.
49
10/13/2014
50
10/13/2014
e faktordeformacijezaspoljanjidio
i faktordeformacijezaunutranjidio
p dodirnipritisak
51
10/13/2014
Naponiuelementupresovanogsklopa
Dijagram napona u elementima presovanog
sklopa:
o Dx i dx su prenici na proizvoljnim mjestima
o r napon u radijalnom pravcu,
pravcu
o e napon u tangencijalnom pra
Najvei naponi vladaju na unutranjim vlaknima
spoljanjeg elementa i na unutranjim vlaknima
unutranjeg elementa.
52
10/13/2014
Monoenjapresovanogsklopa
Mo noenja presovanog sklopa se rauna po izrazu:
odnosno po izrazu:
p pritisak
l duina presovanog sklopa
koeficijent
k fi ij t prionljivosti
i lji ti (zavisi
( i i od
d vrste
t materijala,
t ij l obino
bi iznosi
i
i 0,1
0 1 0,2)
0 2)
Garantovana mo noenja je ona mo noenja koju presovani
spoj moe sa sigurnou da podnese.
53
10/13/2014
Proraunpresovanogsklopa
Proraun presovanog sklopa svodi se uglavnom ili na:
o odreivanje preklopa za eljenu mo noenja ili
o provjeravanje moi noenja za usvojeni preklop.
U oba sluaja
potrebno jje p
provjeriti
napone
spoljanjeg
j p
j
p
p j j g i
unutranjeg elementa. Tok prorauna bi bio:
1. Odreivanje pomonih veliina (e, i, e, i)
2. Najmanji potrebni preklop. Na osnovu propisane moi noenja
moe se odrediti najmanji potrebni dodirni pritisak:
54
10/13/2014
5. Provjera rezultata
Provjera podrazumjeva odreivanje veliina kritinih napona
elemenata s obzirom na oblast elastinosti i odreivanje
garantovane moi noenja.
6. Podaci za sklapanje elemenata
Ako se radi o uzdunom presovanom spoju, potrebno je odrediti
silu prese:
Cilindrinipresovanispojeviuoblastiplastinosti
Mo noenja presovanog spoja u oblasti plastinosti sa porastom
preklopa, praktino se ne mijenja, mada eksperimenti pokazuju blagi
trend pada.
55
10/13/2014
Koninipresovanispojevi
Konini presovani spojevi nisu dovoljno ispitani i mo noenja
ovakvih spojeva je nestalna i neizvjesna.
10.2.Zakovanispojevi
Ostvaruju se preko zakovica i ovi spojevi slue za vrstu vezu dijelova
manjih debljina (limovi, profili i sl.) Zakovice dijelimo u dvije skupine:
o
zakovice prenika do 10mm sitne
o
zakovice
k i prenika
ik (1037mm)
(10 37
) krupne
k
Montaa zakovice prenika do 10 mm vri se u hladnom stanju, a
krupne zakovice se montiraju u toplom stanju.
Oblik glave zakovice moe biti: poluokrugli, uputeni, leasti, pljosnati,
trapezasti, itd. (slika 1). Najee se koristi poluokrugla glava i to za
eline konstrukcije,
konstrukcije kotlove i posude pod pritiskom.
pritiskom Trapezasta glava
se obino koristi u brodogradnji, a ostali oblici glave prema potrebi.
Otvori za zakovice su vei za 1mm od prenika zakovica (obiljeava se
sa d1).
Materijal zakovica je obino elik sa jainom na kidanje 350550 Mpa.
56
10/13/2014
Vrstezakovica:a)sapoluokruglomglavom,b)sauputenomglavom,c)sa
leastomglavom,d)sapljosnatomglavom,e)satrapezastomglavom
zavrnaglava
Oblikzakoviceirupe(lduinastablazakivka):a)zaelinekonstrukcije,
b)zasudovepodpritiskom
57
10/13/2014
Vrstesastavaka
1. Prema poloaju limova sastavci mogu biti:
o
sastavci sa preklopom i
o
sastavci sa podmetaima.
2. Prema broju redova zakovica, mogu biti:
o
jednoredni i
o
vieredni.
3. Prema broju ravni smicanja:
o
jednosjeni,
o
dvosjeni i
o
viesjeni.
j
4. Prema namjeni mogu biti:
o
konstruktivni sastavci,
o
nepropustljivi i
o
sastavci za posude pod pritiskom.
Preklopnisastavak
(jednoredni,jednosjeni)
Sastavaksadvapodmetaa
(dvoredni,dvosjeni)
58
10/13/2014
Preklopnisastavak
(dvoredni,jednosjeni)
Preklopnisastavak
(troredni,jednosjeni)
Sastavaksajednimpodmetaem
(jednoredni,jednosjeni)
Sastavaksadvapodmetaa
(jednoredni,dvosjeni)
59
10/13/2014
Proraunzakovanihsastavaka
Zakovani sastavci slue za prenoenje odreenih sila, a preporuuju
se kod elinih konstrukcija, npr. razni stubovi, dizalice, nosai,
mostovi itd. Tok prorauna bi bio sljedei:
1 Bira se prenik otvora zakovice
1.
debljina lima
2. Izrauna se korak (udaljenost izmeu dvije zakovice)
3. Izraunava se udaljenost ose zakovice od ivice lima
l=+(7/4)d1
l=+(4/3)d1
60
10/13/2014
10.3Zavarenisastavci
Zavarene konstrukcije sve vie potiskuju zakovane spojeve.
Prednost zavarenih konstrukcija je laka konstrukcija, a izrada se
obavlja bre i bez buke.
Nedostatak zavarenih konstrukcija je u tome to kvalitet zavisi od
sposobnosti zavarivaa. Osim toga u blizini sastavaka se javljaju
zaostali naponi i eventualne transformacije. Zavareni sastavci
obzirom na poloaj dijelova mogu biti:
o
eoni (a)
o
preklopni (b)
o
ugaoni (c)
o
unakrsni (d)
o
ugaoni ivini spoj (e) i
o
prirubni (f).
61
10/13/2014
Oblicizavarenihspojevaobziromnapoloajdijelova:
62
10/13/2014
eonisastavakoptereennazatezanje
Ugaonisastavci
Ugaonisastavci
Ugaoni sastavci
Ugaonisastavakoptereemnasavijanje
63
10/13/2014
Preklopnisastavak
Statikiproraunzavarenihsastavaka
Za statiki proraun potrebno je provjeriti stvarne napone u odnosu
na dozvoljene, koji se odnose na zavareno mjesto.
64
10/13/2014
Sastavcioptereeninaistezanje(pritisak)
eonisastavakoptereennazatezanje
zz
lk =l2a
a
Sastavcioptereeninasavijanje
eonisastavakoptereennasavijanje
Ms
Wx
Ix moment inercije
ymax najudaljenija vlakna od teine ose
65
10/13/2014
Sastavcioptereeninauvijanje
eonisastavakoptereennauvijanje
tz napon na uvijanje
Woz polarni otporni moment
Sastavcioptereenisloenimnaponom
Ukoliko je sloeno naponsko stanje, odreivanje stepena sigurnosti
mogue je provesti na vie naina.
I nain bi bio da se raunaju stepeni sigurnosti za svaki napon
posebno, a onda preko odgovarajuih izraza odreuje se stepen
sigurnosti sloenog naponskog stanja.
Npr. ako imamonapon savijanja i uvijanja koji djeluje istovremeno,
odredili bi S za savijanje i S za uvijanje, a onda sloeno naponsko
stanje, po izrazu:
66
10/13/2014
Dinamikiproraunzavarenihsastavaka
Na dinamiku izdrljivost zavarenih sastavaka utie vie faktora:
1. faktor 1 faktor sastavaka i zavisi od toga da li je sastavak
eoni,
i ugaonii ili preklopni,
kl
i a zavisi
i i i od
d vrste
t naprezanja.
j
Vrijednosti se oitavaju iz tablica. (Torzija je najnepovoljnije
naprezanje za zavarene sastavke pa su vrijednosti 1 najmanje
za ovu vrstu naprezanja.
2. faktor 2 faktor kvalitete ili klase zavarivanja
KV I 2 =1 specijalno zavarivanje
KV II 2 =0,8
=0 8 fino zavarivanje
KV III 2 =0,5 normalno zavarivanje
3. faktor 3 faktor koncentracija napona i on se moe izraunati
preko izraza 3=1/k. U sluaju kada nije mogue odrediti
efektivni faktor koncentracije napona (k), vrijednosti faktora
3 treba potraiti u tablicama.
67
10/13/2014
11.Klinovi
Klinovi su mainski elementi koji slue vezivanje, voenje i osiguranje
dijelova maina. Veza klinom se moe po potrebi rastaviti i ponovo
sastaviti, pa veze klinom spadaju u razdvojive veze. Klinove, u
zavisnosti od njegovog poloaja u vezi, dijelomo na:
o uzdune klinove i
o poprene klinove.
Uzduni klinovi se postavljaju uzdu i slue za vezivanje vratila sa
glavinama zupanika, kainika, zamajaca itd. Uzduni klinovi mogu
biti:
o sa nagibom
o bez nagiba.
Ako su sa nagibom, onda je nagib uvijek samo sa jedne strane i to spoljanje.
68
10/13/2014
11.1Uzduniklinovisanagibom
Poto je kod ovih klinova, spoljanja strana sa nagibom, ta spoljanja i
unutranja strana sudjeluju u prenoenju obrtnog momenta, odnosno
sile F.
Na ovim stranama vlada jak povrinski pritisak kao poslijedica zabijanja
klina u ljebove vratila i glavina (montaa se vri udarima ekia ili na
presi).
Bone strane ne sudjeluju u prenoenju obimne sile (izuzetak ini
tangentni klin). Sklop vratila i glavine treba da bude takav da omogui
excentrian poloaj glavine prema vratilu zbog naponskog stanja
ostvarenog klinom.
kl
Pogodna
d nalijeganja
l
su H8/k6;
/k H8/m7.
/
Preporuuje
se nalijeganje H8/k6.
69
10/13/2014
normalni klinovi
tetivni
izdubljeni
tangentni
70
10/13/2014
tetivniklinizdubljeniklintangetniklin
71
10/13/2014
11.2Uzduniklinovibeznagiba
Uzduni klinovi sa nagibom imaju izvjesne nedostatke koji u nekim
sluajevima onemoguavaju njihovu primjenu. Tako pri montai klina
nastaju sloena naprezanja u spoju sa klinom koja izazvaju odreene
deformacije a moe doi i do oteenja dijelova u spoju i pomjeranja
osnih
ih rastojanja,
j j teita
i zupanika
ik i sl.l
Uzduniklinovibeznagiba
72
10/13/2014
Klin beznagibasapoluokruglimelomsapriteznimvijcima
Segmentniklin
73
10/13/2014
11.3Popreniklinovi
Dobili su naziv po tome to se postavljaju upravno na geometrijsku osu
elemenata koji se vezuju. Popreni klinovi se dijele na dvije grupe:
o
popreni klinovi za vezivanje,
o
popreni klinovi za podeavanje.
popreniklin
i kli
Konstrukcionicrteukrsneglavesapoprenimklinom
74
10/13/2014
11.4ivije
Primjenjuju se za uzdune i poprene veze mainskih dijelova, za
vezivanje raznih vrsta tokova, poluga itd. za vratila, naroito za manja
optereenja .
Primjeriprimjeneivija
Cilindrineivija
75
10/13/2014
b)
a)
d)
c)
Konineivija
Konine ivija
Elastinaivija
Proraunuzdunih ivija
Obimna sila Fo koja potie od obrtnog momenta Mo, koji se prenosi na
omotau ivije izaziva povrinski pritisak a u uzdunom presjeku
smicanje.
Povrinski pritisak je znatno opasniji pa se oni proraunavaju i na
projekciji omotaa iznosi:
Duinaivijel
(1)
Momentuvijanja
Dozvoljeni (specifini) povrinski pritisak (pdoz) vadi se iz tablica prema
vrsti materijala. Iz izraza (1) moemo odrediti duinu ivije.
76
10/13/2014
Proraunpoprenihivija
Poprenaivijauvezi
Prenik ivije d
12.NAVOJNIPAROVI(VIJCI,ZAVRTNJEVI)
Navojni par ine 2 mainska dijela, koji su spregnuti posredstvom
navoja. Zavojnica je prostorna kriva linija koju opisuje taka pri
kretanju
ose.
krunom zavojnom
j
j oko nepomine
p
Desnacilindrina(lijevo)ilijevakoninazavojnica(desno)
77
10/13/2014
78
10/13/2014
12.1Vrstenavija
Metrikinavoj
Metriki
profilom
i
mainstvu
spojeve.
metrikog
trougao.
Metriki navoj
79
10/13/2014
Vitvortovnavoj
Vitvortovi navoji imaju trouglast profil, sa
uglom profila od =55, a dimenzije su
izraene u colovnom sistemu mjera. Stvarni
profil je zaobljen pri vrhu i pri dnu.
Poluprenik zaobljenja je R=0,13733P.
Dubina noenja vanjiskog spoja je
80
10/13/2014
Trapezninavoj
Trapezni navoj ima teoretski profil,
ravnokraki trougao sa uglom od =30.
St
Stvarnii profil
fil navoja
j ima
i
oblik
blik trapeza
t
sa zaobljenjem pri dnu navoja.
Trapezni navoji mogu biti normalnog,
sitnog i krupnog koraka, a primjenjuju
se za pokretljive navojne spojeve,
naruito za one koji su dvojsmejrno
optereeni.
Kosinavoj
Teoretski profil mu je u obliku pravouglog
trougla sa uglom profila od =30. Stvarni
profil je nesimetrian tako da je jedan boni
=30 a drugi =3
=3. Kod kosog navoja
ugao =30
mora postojati na vie nagnutoj strani
aksijalni zazor od 0,2 mm.
Kosi navoj moe biti normalnog, sitnog i
krupnog koraka, s tim to za normalni kosi
navoj nisu predvieni koraci manji od 5 mm,
zazor Z1 iznosi 0 a zazor Z2 zavisi od prenika
navoja. Kosi navoji upotrebljavaju se za
pokretne navojne spojeve u onim
sluajevima kada optereenje djeluje samo u
jednom smjeru.
81
10/13/2014
Oblinavoj
Obli navoj je dvostruki navoj, iji teoretski
profil ima oblik ravnokrakog trougla.
Teoretski ugao profila je =30.
Stvarni profil je zaobljen i skraen tako da
zaobljenje spoljanjeg i unutranjeg navoja
kontinuirano prelaze jedan u drugi.
Zbog male dubine noenja navojnog spoja
obli navoji se ne mogu upotrijebiti za vee
optereenje. Pogodan je za neporektne veze,
izloene praini i prljavtini. Kao i u onim
sluajevima kada nain izrade ne dozvoljava
primjenu
metrikog
navoja
(livenje,
presovanje itd.)
Pored navedenih primjenjuju se i druge vrste
(oblici) navoja i zavojnica kao to su npr.:
Edisonov navoj, obli navoj krupnog koraka za
eljeznika vozila, itd.
12.2Oznaavanjenavoja
Metriki navoj:
M80
S70x10
Obli navoj:
j
Rd 44x7
44 7
82
10/13/2014
Primjerioznaavanjanavojanacrteima
a)Metrikikrupniifininavoj
b)Metrikilijevinavoj
c)Metrikinavojurupi
c)Metrikinavojuotvoru
a)Trapezninavoj
b)Vitvortovnavoj
d)Oblinavoj
c)Cijevninavoj
83
10/13/2014
12.3Sileunavojnomspoju
Posmatrajmo kretanje navrtke po vijku, koja je optereena uzdunom
silom Fa. Ovo kretanje moemo uopteno prikazati kao kretanje po
strmoj ravni nagiba .
Kretanjenavrtkepovijku
Slikakretanjapostrmojravni
Sile
84
10/13/2014
85
10/13/2014
o
o
o
za metriki navoj:
za Vitvortov navoj:
za trapezni navoj:
za kosi navoj:
=1,13*,
=1,035*,
,
trouglasti navoj:
gdje je:
o
dsr srednji dodirni prenik navrtke
o
koeficjent
j
trenja
j izmeu navrtke i p
podloge.
g
Ukupni moment, prema gore navedenom iznosi:
86
10/13/2014
12.3Stepeniskoritenjanavojnogspoja
Stepen iskoritenja predstavlja odnos rada koji bi bio potreban za
pritezanje navrtke kada izmeu navoja navrtke i vijka nema trenja i rada
potrebnog za pritezanje navrtke sa trenjem.
Rad je proizvod sile i puta a poto je preeni put u oba sluaja isti
imamo:
o
12.3Optereenjenavoja
Navojni spoj optereen je uzdunom silom Fa pa je navoj vijka i
navrtke izloen savijanju, smicanju i povrinskom pritisku.
87
10/13/2014
Obino se uzima da je
88
10/13/2014
89
10/13/2014
N
Neravnomjernogoptereenjanavoja
j
t j
j
Jedno od rjeenja za rastereenje prvih navoja je da se na prvim
navojima napravi neto vei konus.
12.4Materijalzavijkeinavrtke
Materijal vijaka i navrtki je uglavnom elik sa raznim svojstvima vrstoe
i zatezanja. Kvalitet elika za vijke oznaava se sa dva broja (npr. 5.8, 6.8,
8.8). Prvi broj u oznaci pomnoen sa sto daje nam jainu materijala na
kidanje M, dok brojevi pomnoeni izmeu sebe i pomnoeni sa 10 daju
nam granicu razvlaenja materijala v.
Za manja optereenja korsite se vijci od mesinga, a rjee od legure
aluminijuma, s tim da postoji opasnost od korozije kod vijaka od
mesinga.
Navrtke se mogu, izuzetno, izraivati i od sivog liva, a najbolje je kada se
vijak i navrtka izrauju od istog materijala ili kada je navrtka izraena od
j g materijala.
j
neto slabijeg
MPa
Fo/Fr
3,6
4,6
4,8
5,6
5,8
6,6
6,8
6,9
8,8
10,9
12,9
180
240
320
300
400
360
480
540
640
900
1080
27,5
27,5
27,5
30
30
30
30
40
45
50
70
2,75
2,75
2,75
4,2
4,4
4,5
90
10/13/2014
12.5Izradavijakainavrtki
Izrada vijaka vri se runo ili mainski. Za runu izradu koristi se nareznica
odnosno ureznica ukoliko se radi o navrki.
Najbolje je koristiti mainsku obradu jer je tanija, bolja i jeftinija. Izrada
vijaka se vri na strugovima, glodalicama ili brusilicama, kao i na
mainama
i
za valjanje
lj j navoja.
j
Izrada navoja na stugovima vri se pri pojedinanoj proizvodnji, a navoj
se radi profilisanim noem. Za masovniju proizvodnju vijaka i navrtki
koriste se automatske maine i revolver strugovi, na njima se radi cijeli
vijak, odnosno navrtka, najee od etougaonih ipki.
Izrada navoja na glodalicama vri se profilisanim glodalima i obino se
j vretena.
rade navojna
Izrada navoja valjanjem vri se izmeu dvije ploe na ijim su povrinama
izraeni odgovarajui profili. Vijci izraeni valjanjem su izdrljiviji od
vijaka izraenih drugim metodama.
Izrada navoja vri se u tri klase izrade: gruba, fina i srednja izrada.
12.6Konstruktivnioblicivijka
Najee se upotrebljavaju vijci sa estougaonom glavom kao to je vijak
na donjoj slici koji je predvien za optu opotrebu. Navedene mjere na
crteu daju se putem tabela na osnovu nazivnog prenika d.
Sve
S ove mjere
j
su standardizovane
t d di
preko
k ISO sistema
it
mjera.
j
Vijcisaestostranomglavom:a)vijakzaoptuprimjenu,b)glavasaizboinom
91
10/13/2014
Vijakzatanonalijeganje
92
10/13/2014
Vijcizafiksiranjepoloajadijelova
Vijaksaestostranomrupomuglavu
Vijaksauputenomglavom
Golivijak
93
10/13/2014
Uvrtnivijci
Vijaksaprstenastomglavom
Vijaksaprstenastomglavom
Konstruktivni oblici vijaka koji se rijee koriste: a) vijak sa etvrtastom glavom i vjencem,
b) vijak sa soivastom glavom, c) vijak sa uputenom glavom sa nosom, d) vijak sa
poluokruglom glavom, e) vijak sa poluokruglom glavom i nosom, f) vijak sa poluokruglom
glavom i etvrtastim zaglavkom, g) vijak sa oblikom glave T
94
10/13/2014
Fundamentnivijci
Zavrecivijka
95
10/13/2014
12.7.Konstruktivnioblicinavrtki
Standardizovane navrtke su estostranog oblika, to im omoguava lako
rukovanje kljuem. Izgled estostrane navrtke dat je slikom. Dimenzije
estostrane navrtke daju se tabelarno.
estostrananavrtka
Niskanavrtka
Slijepenavrtka
etvorostrananavrtka
Navrtkasaukama
96
10/13/2014
Visokanavrtkasavijncem
Krunastanavrtka
Navrtkasaurezimanaobodu
97
10/13/2014
Neposrednenavojneveze:a)vezecijevi, b)vezavijkasaprstenastomglavomsatijelom
maine,c)vezavijkasaestostranomglavombeznavrtke
Posredne navojne veze: a) veza dviju cijevi, b) privrivanje leita za vratilo, c) veza
podeenim vijkom, d) veza nepodeenim vijkom, e) veza golim vijkom
Kod veze pomou podeenih vijaka, stablo vijka i otvor obino se rade u
toleranciji H7/k6 ili H7/n6. Navojni spoj kod ovih vijaka slui jedino za
osiguranje vijka protiv ispadanja iz veze.
Podeeni vijci pogodni su za velike poprene sile i u sluaju promjenjivih i
udarnih optereenja. Nedostatak veze pomou podeenih vijaka je u
tome to zahtijeva veliku tanost meusobnog poloaja broja otvora na
jednom i drugom dijelu.
98
10/13/2014
Nainizarastereenje vijakaodpoprenihsila:a)cilindrinimprstenom,b)aurom,
c)konstruktivnimrijeenjemdijelova
12.10Navojniprenosnici
3
2
1
99
10/13/2014
12.11Podloneploice
Stavljaju se izmeu navrtke i podloge. Primjenjuju se kada je
potrebno poveati dodirnu povrinu nalijeganja navrtke i podloge
zbog velikog povrinskog pritiska ili kada je podloga od mekog
materijala (npr. Al i sl.). Oznaavaju se nazivnim prenikom,
materijalom i standardom
Podlona ploica
100
10/13/2014
12.12Osiguranjenavojnihspojeva
Navojni spojevi moraju biti samokoivi tj. ugao zavojnice mora biti
manji od ugla trenja. Ukoliko je jae naprezanje odnosno pritezanje
navrtke stvara se vea uzduna sila u navojnom spoju pa se stvara i vei
otpor
t
t j odnosno
trenja
d
otpor
t
protiv
ti odvrtanja.
d t j
Kada je vijak izloen promjenjivim silama. Udarima ili vibracijama moe
nastupiti takvo stanje da sila u vijku bude jednaka nuli. Tada dolazi do
odvrtanja navrtke pa treba osigurati navojnu vezu od odvrtanja.
Labavljenje veze, vrlo efikasno sprijeava elastina podlona podloka
koja se ubacuje izmeu navrtke i podloge ili glave vijka i podloge. Ona
se prilikom pritezanja elastino deformie vrei istovremeni pritisak
na navrtku i podlogu, a time vri osiguranje veze od odvrtanja.
Standarndni materijal za elastine podlone ploice je .2130. Oznaka
elastine podlone ploice je isti kao i kod obine podlone ploice.
101
10/13/2014
12.13Kljuevi
Slue za uvrtanje i pritezanje navrtki i vijaka. Oblici su im prilagoeni
obliku navrtki i glavama vijaka kao i raspoloivom prostoru za prilaz
navrtki
ki odnosno
d
glavi
l i vijka.
ijk
Pri serijskoj montai, upotrebljavaju se dinamometarski kljuevi koji se
mogu podesiti tako da daju tano odreen moment pritezanja.
Duina kljua treba da iznosi L=(15 21)d pri emu je d nazivni
prenik
ik vijka.
ijk Kljuevi
Klj i mogu biti
bi i razliitih
lii ih konstrukcionih
k
k i ih rjeenja
j j kao
k
npr. otvoreni, zatvoreni kljuevi, klju za imbus vijak, gedora klju itd.
102
10/13/2014
12.14Proraunvijaka
Svodi se na dimenzionisanje tj. odreivanje nazivnog prenika vijka.
Prema nainu djelovanja sila na vijke moe se izvesti na vie naina:
o
vijci optereeni uzdunim silama (I grupa),
o
vijci optereeni uzdunim silama i uvijanjem (II grupa),
grupa)
o
vijci izloeni dinamikim optereenjima (III grupa) i
o
poprene optereene veze (IV grupa).
103
10/13/2014
Fa 4Fa
=
zdoz
A d12
Fa
d1 =
4 Fa
zdoz
zdoz = 1 doz
o
o
p=
o
o
0 ,588Fa
pdoz
d2 H
104
10/13/2014
Fa
1
1
2
3
3
4
4
Runadizalicasanavojnimvretenom dijagramimomenatauvijanjai
dijagramiaksijalnesile
105
10/13/2014
u =
M v Fa d2tg( + ' )
=
Wo
d 3
2 1
16
A1 =
Fa
doz1 2
i = + ( )2 doz
0 = doz = V
doz V
doz = doz 1
Provjerava se i povrinski pritisak izmeu navoja
p=
Fa
pdoz
d 2 zH 1
pdoz za pokretljive navojne veze iznosi 10 do 15 Mpa (za vijke koji se rijetko nalaze u
pokretu ili slue za podeavanje dozvoljeni napon se dobije mnoenjem navedenih
veliina sa 2,5
106
10/13/2014
<
Provjerava navojnog vretena na izvijanje vri se na osnovu vitkosti
lr
I min
A1
I min =
d14
64
z=
Fa
pdozd 2 H1
F aksijalna sila
Pdoz povrinski pritisak na navoje navrtke
d2 srednji prenik navoja navrtke
H1 korisna irina navoja navrtke
Visina navrtke
H=zP
P korak navoja navrtke
z broj zavojaka
107
10/13/2014
Vijciizloenidinamikimoptereenjima(IIIgrupa)
U ovu grupu spadaju vijci, vrlo odgovornih vijanih veza, koje su
izloene periodino promjenjivim optereenjima.
Od vijaka se zahtijeva odravanje, odreene minimalne sile pritiska na
dodirnim povrinama ploa u radu u cilju smanjenja promjenjivog
dijela sile u vijku kao i za obezbjeenje hermetinosti.
U ovu grupu spadaju vijci, poklopaca posuda pod pritiskom, vijci za
veze prirubnica cijevnih vodova, vijci sa klipnjaom i sl.
Ovi vijci se priteu dinamometarskim kljuevima do vrijednosti sile
prethodnog pritezanja, koja se za datu vezu mora posebno proraunati
i na osnovu nje propisati potreban moment pritezanja.
pritezanja
Vijci za ovakve veze se izvode veinom kao elastini vijci posebnog
oblika i od kvalitetnog materijala. Ovi vijci moraju biti izraeni veoma
paljivo sa uskim tolerancijama.
Raznekonstrukcijeelastinihvijaka
108
10/13/2014
Sklopcilindrai
poklopca
= v+p
109
10/13/2014
Fpr=cvv=cpp
cv i cp krutost vijka i ploe
Mo=Mv+Mn=Fprd2/2 [tg(+)+dsr/d2]
o
o
o
Mv moment uvijanja
j j kojij se p
pojavljuje
j j j u navojnom
j
spoju,
p j ,
Mn moment uvijanja koji se javlja izmeu navrtke i podloge i
dsr = 1,33 d srednji prenik kod metrikog navoja.
Kjuzapridravanje
navrtke
vijak
navrtka
vijak
Kjuzapridravanjevijka
Diomomentakoji
seprenosikljuem
Diomomentakojise
prenosiprijanjanjem
Dijagramnapadnogoptereenjavijkainavrtkepripritezanju
110
10/13/2014
a)
b)
Analizirat emo sluaj kada radna sila djeluje na vijke. U ovom sluaju,
vijci iji je zadatak da sprijee odvajanje poklopca od cilindra, odnosno
jedne ploe od druge biti e dopunski optereeni na zatezanje
djelovanjem radne sile Fr. Usljed toga se dopunski izduuju za veliinu
.
Fr
Fv
Fp
Fp
Fv
o
o
Fp
o
o
o
111
10/13/2014
Fr = Fv Fp
Fr= Fv + Fp
Fv = Fr 1 /( 1+cp/cv ) Fp = Fr 1 /( 1+cv/cp )
tgv=Fpr/v=cv krutost vijka
tgp=Fpr/p=cp krutost ploa
Poveanje radne sile ima za posljedicu smanjivanje sile u ploama tako
da za odreenu vrijednost radne sile nastaje potpuno rastereenje
ploa U tom sluaju je =p pa sila u ploama postaje jednaka nuli tj.
ploa.
tj
Fp=0 pa je Fp=Fpr
Iz ovog uslova se dobije izraz za zadanu silu koja dovodi do
rastereivanja ploa koja predstavlja kritinu silu vijane veze:
Fkr=Fpr(1+cv/cp)
112
10/13/2014
Raunanjekrutostivijakaiploa
Opti izraz za krutost mainskih dijelova konstantnog poprenog presjeka
ima oblik:
C = E A/l
E modul elastinosti
A povrina poprenog presjeka
l duine izloene istezanju
Krutost mainskog dijela stepenasto promjenjivog presjeka iznosi:
n
1 1 1
1 1 n li
= + + ... = =
c c1 c2
E i =1 Ai
i =1 ci
Primjerizaodreivanjekrutostivijka
113
10/13/2014
cp=Ep Ap / lp
Potekou kod raunanja krutosti ploa predstavlja odreivanje
mjerodavne povrine poprenog presjeka Ap. Pretpostavlja se da se
elastino
l ti
sabijanje
bij j ploa
l izazvano
i
silom
il
u vijku,
ijk rasprostire
ti po
uticajnim konusima
Ap = s + tg Do2
4
2
lp
114
10/13/2014
Stepensigurnostivijakavijaneveze
Stepen sigurnosti na kraju pritezanja vijka
=V/i
V granica razvlaenja
i = 2 + ( u )2
u napon uvijanja od momenta Mv
=V/z
o
AS =
d s2
4
=A/a
o
o
115
10/13/2014
Poprenooptereeneveze(IVgrupa)
Prema nainu prenoenja sile u ovoj grupi razlikujemo dva sluaja:
Nepodeeni
Podeeni
N
d i vijci,
ij i prenose silu
il na taj
t j nain
i to
t se pritezanjem
it
j
tk
Nepodeeni
navrtke
postie tolika uzduna sila Fa u vijku, a preko nje i sila trenja na dodirnim
povrinama F=Fa, koja omoguuje prenoenje poprene sile Fs bez
klizanja.
Fs< F
Fa Fs /
Potrebne povrine jezgre vijka e biti:
A1 =
Fa
zdoz
116
10/13/2014
Povrina
P i poprenog
presjeka
j k stabla
t bl vijka
ijk potrebna
t b da
d primi
i i poprenu
silu Fs iznosi:
A=
Fs
x sdoz
d=
4 Fs
x sdoz
p=
Fs
pdoz
d b
117
10/13/2014
12.15Tolerancijenavoja
Poseban uticaj na mogunosti lakog sprezanja dijelova navojnog para
imaju odstupanja vijka od osnovne geometrije navoja:
o srednji prenik navoja d2, D2
o korak navoja P
o ugao profila navoja odnosno boni uglovi profila 1 i 2
Odstupanje srednjeg prenika navoja nastaje kao posljedica odstupanja
dimenzija i njegovog poloaja u odnosu na radni predmet pri izradi
navoja.
118
10/13/2014
119