Zidane Konstrukcije Proracun POTRES PDF

SVEUILITE U SPLITU
1/35
GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET
Doc. dr. sc. Boris Trogrli

Struni studij graevinarstva
kolegij: ZIDANE KONSTRUKCIJE
(Skripta je namijenjena studentima II. god. strunog studija Graevinsko-arhitektonskog fakulteta u Splitu)
Akademska godina 2008/2009.
Split, sijeanj 2009.
O proraunu zidanih konstrukcija
EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

O projektiranju i proraunu
2/35
OPI PREGLED PROJEKTIRANJA I PRORAUNA ZIDANIH GRAEVINA

OPI DIO
TEKSTUALNI DIO
GRAFIKI DIO
Tehniki opis
Gradiva
Program kontrole i osiguranja kakvoe
Karakteristine vrijednosti djelovanja (stalno, promjenjivo, vjetar, potres)
PRORAUN MEUKATNIH KONSTRUKCIJA (leajne reakcije)
PRORAUN ZIDANIH ZIDOVA
Izraun proraunskih vrijednosti uinaka djelovanja (NSd, VSd, MSd, itd...
model
A:
Pojednostavljeni
proraunski postupci
(ENV 1996-3)
+
Pravila za
"jednostavne zidane
zgrade"
(ENV 1998-1-3)
PRORAUN TEMELJA
model
B:
Projektiranje
zidanih konstrukcija
1.1 dio: Opa pravila
za zgrade
Pravila za armirano
i nearmirano zie
(ENV 1996-1-1)
model
C:
Histerezisna
anvelopa kata
(dodatno za
horizontalna
djelovanja)
model
Sloeniji
proraunski
modeli
(numerike
metode,
tapni 2D i 3D
modeli, itd...)

TEHIKI OPIS:
- Namjena graevine i lokacija (stambena, industrijska,.... )
- Tip nosive konstrukcije (npr: omeeni zidovi od betonskih blokova, a-b ploe kao meukatne
konstrukcije,...)
- Dimenzije tlocrta, broj etaa, katna visina, ukupna visina, podrum, nadgrae
- Opis koncepta nosive konstrukcije, povezanost zidova i meukatne konstrukcije (serklai ili spone),...
- Debljine zidova, meukatnih ploa, dimenzije serklaa
- Temeljenje (Podaci iz elaborata o prethodnim istraivanjima i drugih elaborata)
- Ostale nosive konstrukcije
- Opis naina izvoenja. (Posebnosti u izvedbi pojednih elemenata konstrukcije)
- Eventualno: probna optereenja, auskultacija - praenje ponaanja graevine i ugradnja senzora,
kontrolne preglede, odravanje, itd...
U sluaju rekonstrukcije potrebno je prethodno opisati postojee stanje graevine, predviene zahvate
rekonstrukcije, rezultati prethodnih ispitivanja, itd....
3/35

GRADIVA:
- Vrste zidnih elemenata (opeka, porobeton, beton,...)
- Grupa zidnih elemenata (1, 2a, 2b) - trite ?
- Normalizirana tlana vrstoa bloka fb (npr.: fb,min=10.0 N/mm2 - okomito na horizontalnu sljubnicu
morta i fbh,min=2.0 N/mm2 - usporedno s horizontalnom sljubnicom morta u ravnini zida)
- Podaci o klasi vrstoe betona i armaturi za a-b ploe, serklae, temelje, stepenine krakove, podeste i
ostale a-b konstrukcije.
- Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva materijala (propisati RAZRED IZVEDBE i RAZRED
PROIZVODNE KONTROLE
npr:
razred izvedbe: A/B/C
razred kontrole proizvodnje: I./II. === > m = 1.7-3.0, (preporueno 3.0)
za potres === > m = 1.2-2.0
PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOE:
KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA:
- Stalno djelovanje (G), promjenjivo djelovanje (Q1), potres (S), tlak zasipa tla (Q2), vjetar (W), itd...
4/35

5/35
Radni primjer zidane graevine

Tlocrt
Presjek

6/35

Stalno djelovanje (G) i korisno optereenje (Q1)
Vjetar (Q2)
...prema odgovarajuim normama
... iz ega slijedi izraun ukupne teine za proraun na potres

W=Gk,j + 2iQk,j
= koeficijent uporabnog optereenja; =0.5-1.0
2=koeficijent kvazistalne vrijednosti uporabnog
opt; 2=0.3-0.6

7/35

Djelovanje potresa (S):
Ukupna proraunska sila potresa:
Fb = Sd(T1) * (W/g) * ()
T1 = osnovni period vibracija

Sd(T1) = ordinata raunskog spektra
Sd(T1) = * ag* S / q
( = 2.5, za priguenje =5%)
ag = proraunsko ubrzanje tla
(0.1g=VII. zona, 0.2g=VIII.; 0.3g=IX.)
S = parametar tla (S=1.0/1.0/0.9, za klasu tla A/B/C)
q = faktor ponaanja
q = 1.5 za nearmirano zie; q = 2.0 za omeeno zie
q = 2.5 za armirano zie
= popravni faktor priguenja ( = 0.85-1.00)
Raunski spektar odgovora
Period 1. oblika slobodnih vibracija: T1 = Ct * H 3 / 4

Za konstrukcije od zidova:
Ct =
0.075
Ac
2

L
Ai 0.2 + wi
H
i =1
Ac =
Ac [m2] = kombinirana raunska povrina nosivih zidova u prizemlju

Ai [m2] = raunska povrina presjeka nosivog zida "i" u prizemlju
Lwi [m] = duljina nosivog zida u prizemlju u smjeru usporednom s djelovanjem sila,
uz ogranienje Lw/H 0.9
H [m] = visina zida (zgrade)
Raspodjela horizontalne seizmike sile po visini zgrade: Fi = Fb
zi wi
z jwj
j

PRIMJER:
Proraun horizontalne sile potresa za smjer X
T1x = 0.18 sec
ag = 0.20 g (VIII. zona)
q = 2.0 (omeeno zie)
S = 1.0 (klasa tla B)
Sd(T1x) = 2.5 * 0.2g * 1.0 / 2.0 = 0.25g
= 1.00
Fbxd = (0.25g) * (W/g) * 1.00 = 0.25W
Razdioba proraunske seizmike sile:
Fkxd = Fbxd * (zk*Wk) / (zk*Wk)
8/35

9/35

10/35

OPI DIO
TEKSTUALNI DIO
GRAFIKI DIO
Tehniki opis
Gradiva
Izraun proraunskih vrijednosti uinaka djelovanja (NSd, VSd, itd...
model
A:
Pojednostavljeni
proraunski postupci
(ENV 1996-3)
+
Pravila za
"jednostavne zidane
zgrade"
(ENV 1998-1-3)
PRORAUN TEMELJA
model
B:
Projektiranje
za zgrade
Pravila za armirano
i nearmirano zie
(ENV 1996-1-1)
model
C:
Histerezisna
anvelopa kata
(dodatno za
horizontalna
djelovanja)
model
Sloeniji
proraunski
modeli
(numerike
metode,
tapni 2D i 3D
modeli, itd...)

11/35
model A:
Pojednostavljeni proraunski postupci (ENV 1996-3) + Pravila za "jednostavne zidane zgrade" (ENV 1998-1-3)
G, Q1
ENV 1998-1-3
ENV 1996-3

12/35
model A:
EC6: Uvjeti za Pojednostavljene proraunske postupke za zidane zgrade:

- visina zgrade iznad tla ne premauje 20 m; za zgrade s kosim krovom prosjena visina sljemena i strehe
moe se uzeti kao visina zgrade
- raspon stropova oslonjenih na zidove ne prelazi [7.0 m]
- raspon krova oslonjenog na zidove ne prelazi [7.0 m], osim u sluaju drvene ili eline reetkaste krovne
konstrukcije kada raspon ne treba prijei [14.0 m]
- svijetla visina kata ne prelazi 3.0 m
- jednake debljine zidova - krajnjih oslonaca stropa ili krova
- karakteristine vrijednosti promjenjivih djelovanja na stropovima i krovovima ne prelaze 5.0 kN/m2
- zidovi su bono pridrani stropovima i krovom u horizontalnom smjeru pod pravim kutom na ravninu
zida, ili stropovima ili krovom ili prikladnim ukruenima npr. serklaima
- konani koeficijent puzanja zia ne prelazi 2.0.
Pojednostavljeni proraunski postupci za zidane zgrade prema ENV 1996-3 nisu primjenjivi za proraun
izvanrednih situacija.

13/35
model A:
Kombinacije djelovanja:
samo najnepovoljnije promjenjivo djelovanje
sva nepovoljna promjenjiva djelovanja
g,j Gk,j + 1.5Qk,1

g,j Gk,j + 1.35Qk,i
Proraun meukatnih konstrukcija i proraunskog vertikalnog optereenja zida NSd
Preko pripadajuih povrina
Numerikim metodama - pomou raunala
Napomena: Preporuuje se kontrolirati Nsd na svakoj etai

14/35
model A:
Odreivanje proraunske nosivosti na vertikalno optereenje zida NR,d

Primjer za zie od blok opeke (tlana vrstoa = 10.0 N/mm2, ispitana
u skladu s EN 772-1 ) zidane u mortu M10
normalizirana tlana vrstoa: fb = 10.0x1.10 = 11.0 N/mm2
K = 0.50 (2b grupa zidnih elemenata)
Karakteristina tlana vrstoa nearmiranog zia zidanog mortom
ope namjene:
fk = 0.50 x 11.00.65 x 100.25 = 4.2 (N/mm2) < fb < fm
Proraunska vertikalna nosivost:
N Rd =
fk
M
A
fk A
M
faktor smanjenja nosivosti kojim se u obzir uzimaju uinci

vitkosti i ekscentrinosti optereenja
karakteristina tlana vrstoa nearmiranog zia
parcijalni faktor sigurnosti za materijale
netto povrina zida

15/35
model A:

Koeficijent smanjenja nosivosti:
hef
t ef
= 0.85 0.0011
hef = n h
koeficijent smanjenja, a oznaka n=2,3,4 ovisi o pridranju zida na 2, 3 ili 4 ruba.
Koeficijent n iznosi:
2=0.75
2=0.75
2=1.00
3=
3
3 = 1.5
L
[ 0.75 ]
h
4=
L
[ 0.75 ]
2h
L
4 =
[ 1.00 ]
2h
4 =
2=1.00

16/35
model A:

17/35
model A:
Pojednostavljena provjera posmine nosivosti zidova:
VSd VRd
VRd =
(t Lc f vko + 0.4 N Sd )
to vrijedi ako je:
(t Lc f vko ) VRd
t Lc [0.065] f b
gdje je:
M = parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale
Lc = duljina tlanog dijela zida pretpostavljajui linearnu razdiobu naprezanja. Za nearmirani zid Lc=3(L/2-MSd/NSd)
proraunski moment savijanja zida, a L duljina zida.
fb = normalizirana tlana vrstoa zidnog elementa
fvko = poetna posmina vrstoa
L , gdje je MSd

18/35
model A:
EC8: Pravila za jednostavne zidane zgrade:

19/35
model A:
EC8: Pravila za jednostavne zidane zgrade:

20/35
model A:
PRIMJER: Dokaz mehanike otpornosti na djelovanje potresa
Sukladno ENV 1998-1-3, ovdje se dokazuje da predmetna
graevina udovoljava pravilima "Jednostavne zidane zgrade).
1/ Vrste zidnih elemenata, Najmanja vrstoa zidnih elemenata
Mort: Sve sukladnoENV 1998-1-3, toki 5.2
2/ Horizontalni serklai:
dimenzije pop. pres: 25x25 cm
armatura: npr. 412 (preklop pmin60 cm) + vilice 6/20 cm
armaturu sidriti u vertikalne serklae
poloaj: u visini m-k
3/ Vertikalni serklai:
dimenzije pop. pres: 25x25 cm
armatura: npr. 412 (preklop pmin60 cm) + vilice 6/20 cm
armaturu sidriti u temelje
poloaj - prema nacrtima
4/ Doputeni broj etaa:
ag0.20g; omeeno zie ====> 3 etae
smjer X
smjer Y
5/ Tlocrt zgrade
priblino pravokutan: 11.70 x 9.80 m
omjer krae/dulje stranice: 9.80/11.70 = 0.84 > 0.25
zidovi dulji od 30% stranice tlocrta:
smjer X: 11.70*0.30=3.5 m; zidovi: Zx2; Zx3; Zx4 ; Zx6
smjer Y: 9.80*0.30=2.9 m; zidovi: Zy1, Zy2, Zy3, Zy4, Zy5

21/35
model A:
PRIMJER: Dokaz mehanike otpornosti na djelovanje potresa
5/ Tlocrt zgrade - nastavak
razmak izmeu krajnjih zidova ukrute:
smjer X: razmak izmeu zidova Zx2 i Zx6: L = 9.55 > 0.75*9.75 = 7.3 m
smjer Y: razmak izmeu zidova Zy1 i Zy6: L = 11.45 > 0.75*11.45 = 8.6 m
udio optereenja kojeg preuzimaju zidovi za preuzimanje potresa: qzp>0.75quk
6/ Povrina horizontalnog presjeka zidova za preuzimanje potresa:
7/ Najvei razmak zidova ukrute: Lu = 5.55 < 7.0 m

Zakljuak: Predmetna graevina ima dostatnu mehaniku otpornost na pri djelovanju potresa.

22/35

OPI DIO
TEKSTUALNI DIO
GRAFIKI DIO
Tehniki opis
Gradiva
model
A:
Pojednostavljeni
proraunski postupci
(ENV 1996-3)
+
Pravila za
"jednostavne zidane
zgrade"
(ENV 1998-1-3)
PRORAUN TEMELJA
model
B:
Projektiranje
zidanih
konstrukcija
1.1 dio: Opa
pravila za zgrade
Pravila za armirano
i nearmirano zie
(ENV 1996-1-1)
model
C:
Histerezisna
anvelopa kata
(dodatno za
horizontalna
djelovanja)
model
Sloeniji
proraunski
modeli
(numerike
metode,
tapni 2D i 3D
modeli, itd...)

23/35
model B:
Projektiranje zidanih konstrukcija; 1.1 dio: Opa pravila za zgrade; Pravila za armirano i nearmirano zie; (ENV 1996-1-1)
Kombinacije djelovanja:
samo najnepovoljnije promjenjivo djelovanje
sva nepovoljna promjenjiva djelovanja
g,j Gk,j + 1.5Qk,1

g,j Gk,j + 1.35Qk,i
Odreivanje proraunskog optereenja i proraunske nosivosti - sve prema ENV 1996-1-1: toka 4. Proraun zia
Nearmirano zie izloeno vertikalnom optereenju:
i,m
fk
M
t
N Sd N Rd
t
lc
M
i ,m t f k
[kN m]
M
faktor smanjenja nosivosti i ili m kojim se u obzir uzimaju uinci vitkosti i ekscentrinosti optereenja
karakteristina tlana vrstoa nearmiranog zia
parcijalni faktor sigurnosti za materijale
debljina zida, uzimajui u obzir dubinu nia u sljubnicama veu od 5 mm
Nearmirano zie izloeno horizontalnom optereenju: VSd VRd

fvk
N Rd =
VRd =
f vk t lc
karakteristina posmina vrstoa nearmiranog zia, prema 3.6.3, temeljena na vertikalnom optereenju kojem se odupire tlani
dio zida, zanemarujui bilo koji dio zida vlano napregnut
debljina zida, uzimajui u obzir dubinu nia u sljubnicama veu od 5 mm
duljina tlanog dijela zida, zanemarujui bilo koji dio zida vlano napregnut
parcijalni faktor sigurnosti za materijale, prema 2.3.3.2
Razdioba proraunske seizmike sile - horiz. djelovanje: Fkxd = Fbxd * (zk*Wk) / (zk*Wk); Fkyd = Fbyd * (zk*Wk) / (zk*Wk)
Razdioba sila na etai na pojedini zid - sukladno krutosti zida na horizontalni pomak.
k-etaa

24/35
model B:
Proraun horizontalnog optereenja zida VSd
Razdioba horizontalne sile Fkxd sukladno krutosti pojedinih zidova na horizontalni pomak.
Poetna krutost zida bez otvora:
Ke =
GA
2
Gh
1.2 h 1 +
E L
E = modul elastinosti
G = modul posmika (GE/6)
t = debljina zida
h = svjetla visina zida
L = duljina zida
A = povrina zida (A=tL)
= proraunski koeficijent
za punu upetost na gornjem i donjem katu = 0.83
za konzolni zid = 3.33
Poetna krutost zida s otvorima za prozore:
K e ,otv . = K e k 1
t Li
k1 = 1
0.85 A
Li = zbroj duljina svih otvora u zidu

A = povrina zida (A=tL)
Primjer:
fk = 4.2 MPa; E 1000 fk = 4.2 GPa; G0.70 GPa
t = 0.25 m; = 0.83; h = 2.8 m
zid: Zx2
L = 8.45 m; A=2.11 m2; Li=1.6 m
Ke =
GA
MN
= 433 .1
1.2 2.8 1.015
m
0.25 1.6
k1 = 1
= 0.78
0.85 2.11
K e ,otv . = 433 .1 0.78 = 337 .8
MN
m
zid: Zy2
L = 3.00 m; A=0.75 m2
Ke =
GA
MN
= 139 .5
1.2 2.8 1.12
m

25/35
model B:
Izraun sredita krutosti i masa:
y
Uinci uvrtanja:
xc,j
eTx
xs
yi
C.K.
eTy
Fbyd
Fbxd
C.M.
ys
xi
yc,j
(y j * K x , j )
(x j * K y , j )
sredite krutosti:
xs =
K y, j
ys =
(x j m j )
xm =
mj
j
K x, j
j
sredite masa:
(y j m j )
ym =
mj
j
Globalni moment uvrtanja:
TG = Fbxd * eTy + 0.05 L y + Fbyd * (eTx + 0.05 L x )

sluajni ekscentriciteti

26/35
model B:
Proraun kuta zaokreta:
Jednadba ravnotee:
K y , j * * xc , j * xc , j +
j
K x , j * * y c , j * y c , j = TG
Kx,j , Ky,j = krutost zidova na translacijski pomak

= nepoznati pomak
xc,j , yc,j = udaljenost sredita zidova od sredita krutosti
Zaokret uslijed djelovanja momenta uvrtanja:
TG
K y , j * xc2, j + K x , j * yc2, j
j

sila na zid 'j' uslijed djelovanja momenta uvrtanja: FTx , j = * y c , j * K x , j ;
FTy , j = * xc , j * K y , j
ukupna sila na j-ti zid (translacija+zaokret): Fbx , j = FHx , j + FTx , j

Sluajni ekscentricitet se moe uzeti i prema izrazu:
= 1 + 0 .6
x
Lc
= koeficijent kojim se mnoe djelovanja na pojedini zid

x = udaljenost nosivog zida od sredita zgrade
L'c = razmak najudaljenijih nosivoh zidova mjereno okomito na smjer djelovanja potresa

27/35
model B:
Proraunska nosivost na poprenu silu:
VSd VRd
VRd =
f vk t Lc
fvk = karakteristina posmina vrstoa zia, kada na zid djeluje minimalno vertikalno optereenje,
ne uzimajui u obzir dio zida koji je naprezan vlano.
fvk = fvko + 0.4d ; d=NSd/(t Lc)
Lc = duljina tlano naprezanog dijela zida proraunata na osnovi trokutne raspodjele naprezanja
za nearmirano zie (bez uzimanja u proraun vlanog naprezanja): Lc=3(L/2-MSd/NSd) L
za omeeno zie (uzimanje u proraun vlanog naprezanja - vlane armature u vertikalnom
serklau): Lc=(L/2)[1+L NSd/(6MSd)] L

28/35
model B:
Lc = duljina tlano naprezanog dijela zida proraunata na osnovi trokutne raspodjele naprezanja
za omeeno zie (uzimanje u proraun vlanog naprezanja - vlane armature u vertikalnom
serklau): Lc=(L/2)[1+L NSd/(6MSd)] L
ad = proraunska duljina tlanog podruja zia: ad = 0.8Lc
ed = proraunski ekscentricitet: ed = L/2-ad/2 = (L-ad)/2
Proraun najveeg proraunskog momenta savijanja pri djelovanju NSd i MSd:
Proraun najmanje duljine tlanog podruja:
d =
N Sd
f
< fd = k
tL
M
N Sd = d t L = f d t ad ,min
Najvei proraunski ekscentricitet:
Najvei proraunski moment:
Fs
Potrebna armatura vert. serklaa:
N Sd
= fd
t ad ,min
ad ,min =
ed ,max =
d
fd
L ad ,min L d
= 1
2
2
2
fd
M Rd = f d t ad ,min ed ,max =
As1 = As 2 =
d t L2
M Sd
N
Sd
z f yd 2 f yd

1 d
f d

29/35
model B:
Fs

30/35

OPI DIO
TEKSTUALNI DIO
GRAFIKI DIO
Tehniki opis
Gradiva
model
A:
Pojednostavljeni
proraunski postupci
(ENV 1996-3)
+
Pravila za
"jednostavne zidane
zgrade"
(ENV 1998-1-3)
PRORAUN TEMELJA
model
B:
Projektiranje
za zgrade
Pravila za armirano
i nearmirano zie
(ENV 1996-1-1)
model
C:
Histerezisna
anvelopa kata
(dodatno za
horizontalna
djelovanja)
model
Sloeniji
proraunski
modeli
(numerike
metode,
tapni 2D i 3D
modeli, itd...)

31/35
model C:
Histerezisna anvelopa kata (dodatno za horizontalna djelovanja)
V=const.
H(t)
Histerezisne petlje ovisnosti horizontalnih pomaka i horizontalnog

optereenja H registrirane tijekom ispitivanja seizmike otpornosti zida
Ureaj za ispitivanje seizmike otpornosti zidova (ZRMK, Ljubljana)

32/35
model C:
Histerezisna anvelopa kata (dodatno za horizontalna djelovanja)
Idealiziranje eksperimentalno dobivene histerezisne anvelope sa
elasto-plastinom bilinearnom anvelopom.
Elasto-plastina bilinearna anvelopa odreena je poetnom krutou
zida, njegovom nosivou i faktorom duktilnosti.
poetna krutost zida: K0=Hcr/cr
Hcr = sila kod nastanka pukotine u zidu
Hu = raunska nosivost zida (dobije se na temelju energetskog
kriterija: povrine ispod eksperimentalne i povrina ispod
idealizirane histerezisne anvelope trebaju biti jednake.
Idealiziranje eksperimentalno dobivene histerezisne anvelope
raunska anvelopa
idealizirana anvelopa
Odreivanje seizmike otpornosti etae pomou izraunate

histerezisne anvelope etae
Dovogorno - granini faktor duktilnosti:

D = u / e
e = Hu / Ke
e = pomak zida na idealiziranoj granici elastinosti
Ke = efektivna krutost zida

33/35

OPI DIO
TEKSTUALNI DIO
GRAFIKI DIO
Tehniki opis
Gradiva
model
A:
Pojednostavljeni
proraunski postupci
(ENV 1996-3)
+
Pravila za
"jednostavne zidane
zgrade"
(ENV 1998-1-3)
PRORAUN TEMELJA
model
B:
Projektiranje
za zgrade
Pravila za armirano
i nearmirano zie
(ENV 1996-1-1)
model
C:
Histerezisna
anvelopa kata
(dodatno za
horizontalna
djelovanja)
model
Sloeniji
proraunski
modeli
(numerike
metode,
tapni 2D i 3D
modeli, itd...)

34/35
model D:
Sloeniji proraunski modeli (numerike metode, tapni 2D i 3D modeli, itd...)
tapni modeli zidanih zidova
Ravninski modeli zidanih zidova
Proraunski model, djelovanje
Pomaci
Ravninski modeli zidanih zidova, s linearno
elastinim i izotropnim ponaanjem zia su
NEODGOVARAJUI zbog:
- niske vlane vrstoe zia te stoga jako
izraene materijalne nelinarnosti
Razdioba momenata savijanja po visini konstrukcije od zidova
Glavna naprezanja

35/35
model D:
Sloeniji proraunski modeli (numerike metode, tapni 2D i 3D modeli, itd...)
Modeliranje prijenosa sila po zidovima s tlanim dijagonalama
Usporedba razdiobe momenata savijanja u zidovima po visini zgrade
DEM discrete element method (primjer prorauna)

Zidane Konstrukcije Proracun POTRES PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zidane Konstrukcije Proracun POTRES PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU

Doc. dr. sc. Boris Trogrli

kolegij: ZIDANE KONSTRUKCIJE

O proraunu zidanih konstrukcija

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

OPI PREGLED PROJEKTIRANJA I PRORAUNA ZIDANIH GRAEVINA

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

Radni primjer zidane graevine

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA:

... iz ega slijedi izraun ukupne teine za proraun na potres

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA:

T1 = osnovni period vibracija

Period 1. oblika slobodnih vibracija: T1 = Ct * H 3 / 4

Ac [m2] = kombinirana raunska povrina nosivih zidova u prizemlju

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

OPI PREGLED PROJEKTIRANJA I PRORAUNA ZIDANIH GRAEVINA

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EC6: Uvjeti za Pojednostavljene proraunske postupke za zidane zgrade:

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

g,j Gk,j + 1.5Qk,1

Proraun meukatnih konstrukcija i proraunskog vertikalnog optereenja zida NSd

Preko pripadajuih povrina

Numerikim metodama - pomou raunala

Napomena: Preporuuje se kontrolirati Nsd na svakoj etai

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

Odreivanje proraunske nosivosti na vertikalno optereenje zida NR,d

faktor smanjenja nosivosti kojim se u obzir uzimaju uinci

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

Odreivanje proraunske nosivosti na vertikalno optereenje zida NR,d

koeficijent smanjenja, a oznaka n=2,3,4 ovisi o pridranju zida na 2, 3 ili 4 ruba.

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

to vrijedi ako je:

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EC8: Pravila za jednostavne zidane zgrade:

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EC8: Pravila za jednostavne zidane zgrade:

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

7/ Najvei razmak zidova ukrute: Lu = 5.55 < 7.0 m

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

OPI PREGLED PROJEKTIRANJA I PRORAUNA ZIDANIH GRAEVINA

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

g,j Gk,j + 1.5Qk,1

Nearmirano zie izloeno horizontalnom optereenju: VSd VRd

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

Li = zbroj duljina svih otvora u zidu

K e ,otv . = 433 .1 0.78 = 337 .8

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

Globalni moment uvrtanja:

TG = Fbxd * eTy + 0.05 L y + Fbyd * (eTx + 0.05 L x )

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

Kx,j , Ky,j = krutost zidova na translacijski pomak

Zaokret uslijed djelovanja momenta uvrtanja:

Proraun horizontalnog optereenja zida VSd

ukupna sila na j-ti zid (translacija+zaokret): Fbx , j = FHx , j + FTx , j