Ante Smoli-Roak

BRODSKI
STROJEVI I UREAJI

PREDGOVOR
Zbog nedostatka adekvatnog udbenika i potrebom da se prvenstveno uenicima
srednjih kola- zanimanje pomorski nautiar, omogui lake svladavanje programa iz
predmeta Brodski strojevi i ureaji, sistematizirao sam i napisao gradivo za spomenuti
nastavni predmet u skladu s planom i programom Ministarstva prosvjete, obrazovanja i
porta, te zahtjevima STCW konvencije.
Koliko sam bio uspjean u pisanju dotinih sadraja, nisam u stanju procijeniti, ve
to preputam ostalim strunim osobama koji se bave istom problematikom, te u sa
zahvalnou primiti svaku primjedbu i sugestiju radi otklanjanja pojedinih greaka i
nedostataka.
S posebnom zahvalnou moram istaknuti doprinos dr. sc. Maksima Klarina. Bez
njegove nesebine pomoi, ovaj sadraj ne bi bio na sadanjoj razini. Takoer moram
zahvaliti gospodinu Domagoju ariu koji je uloio puno truda da bi sve ovo ugledalo
svjetlo dana.
Autor

Sadraj:
PROTUPOARNA ZATITA NA BRODOVIMA ......................................................... 7
Uvod ...................................................................................................................................... 8
1. OPASNOST OD POARA ............................................................................................. 9
1.1. Gorenje, poar i eksplozija................................................................................................... 9
1.2. Gorive tvari ......................................................................................................................... 10

3. PREVENTIVA I PROPISI ........................................................................................... 14

Planovi protupoarne zatite................................................................................................. 14
Medunarodna prikljunica s kopnom .................................................................................. 14

4. MOGUI UZROCI POARA NA BRODOVIMA ................................................... 15

Otvorena vatra. ...................................................................................................................... 15
Pojava elektrinog kratkog spoja na brodu......................................................................... 15
Nepravilno rukovanje pogonskim gorivom ......................................................................... 16

5. SREDSTVA ZA GAENJE POARA I NJIHOVO DJELOVANJE ...................... 17

Prah za gaenje ....................................................................................................................... 17
Ugljini dioksid....................................................................................................................... 17
Haloni ...................................................................................................................................... 18

6. APARATI ZA GAENJE POARA ........................................................................... 19

6.1. Runi aparat za gaenje kemijskom vodom ..................................................................... 19
6.1. Runi aparat za gaenje kemijskom pjenom .................................................................... 20
6.3. Runi aparat za gaenje prahom ....................................................................................... 20
6.4. Runi aparat za gaenje ugljinim dioksidom CO2 ......................................................... 21
6.5. Runi aparat za gaenje Halonom 1211 ............................................................................ 22
6.6. Prijevozni aparat za gaenje .............................................................................................. 22

7. UREAJI ZA OTKRIVANJE I DOJAVU POARA ............................................... 23

7.1. Runi javljai....................................................................................................................... 23
7.2. Automatski javljai ............................................................................................................. 24
7.2.1. Ionizacijski javlja ....................................................................................................... 24
7.2.2. Fotoelektrini javlja ................................................................................................... 24
7.2.3. Javlja topline............................................................................................................... 25
7.2.4. Infracrveni javlja........................................................................................................ 26
7.2.5. Cijevni javlja............................................................................................................... 26

8. ALARMNI UREAJI ................................................................................................... 27

Signalizacija poarne uzbune. ............................................................................................... 28

9. UGRAENI SUSTAVI ZA GAENJE POARA ..................................................... 29

9.1. Protupoarne pumpe, glavni protupoarni cijevovodi, hidranti i vatrogasna crijeva . 29
9.2. Automatski sustav za gaenje poara prskanjem(sprinkler ureaji)............................. 30
9.3. Ugraeni sustav za prskanje vode pod tlakom................................................................. 33
9.4. Ugraeni sustav za gaenj poara plinom ........................................................................ 33
9.4.1. Sustav s ugljinim dioksidom ...................................................................................... 34
9.4.2. Sustavi sa halonom (halogeniziranim ugljikovodikom)............................................ 36
9.4.3. Sustav pare ................................................................................................................... 38
9.4.4. Ostali sustavi za gaenje poara plinom..................................................................... 38
9.5. Ugraeni sustav za gaenje poara pjenom ...................................................................... 39
9.6. Ugraeni sustav za gaenje prahom .................................................................................. 41
9.7. Sustav inertnog plina .......................................................................................................... 42

10. UTJECAJ POARA NA LJUDSKO ZDRAVLJE .................................................. 44

10.1. Utjecaj topline ................................................................................................................... 44
10.2. Utjecaj produkta izgaranja .............................................................................................. 44

11. UREAJI ZA MJERENJE I KONTROLU PRISUTNOSTI PARA I PLINOVA 45

11.1. Runi detektor plina ......................................................................................................... 46

11.2. Ureaj za mjerenje koncentracije eksplozivnih plinova (Eksplozimetar) ................... 48

11.3. Ureaj za mjerenje sadraja kisika (analizator kisika)................................................. 49

12. VATROGASNA OPREMA ........................................................................................ 50

12.1. Osobna oprema ................................................................................................................. 50
12.2. Aparati za disanje ............................................................................................................. 50

STROJEVI I UREAJI .................................................................................................... 56

1. POVJESNI RAZVOJ BRODSKOG POGONA ......................................................... 57
2. GORIVA MAZIVA I VODA ........................................................................................ 57
2.1. Goriva .................................................................................................................................. 57
2.2. Maziva .................................................................................................................................. 58
2.3. Voda ..................................................................................................................................... 59

3. BRODSKI POGONSKI UREAJI ............................................................................. 60

3.1. Motori sa unutarnjim izgaranjem ..................................................................................... 60
3.1.1. Osnovni nazivi .............................................................................................................. 60
3.1.2. Podjela brodskih motora ............................................................................................. 62
3.2. Naelo rada etverotaknog Otto motora........................................................................... 63
3.3. Naelo rada etverotktnog Diesel motora ......................................................................... 64
3.4. Naelo rada dvotaktnog Otto motora ............................................................................... 65
3.5. Naelo rada dvotaknog Diesel motora .............................................................................. 66
3.6. Prednabijanje motora......................................................................................................... 70

4. GENERATOR PARE ................................................................................................... 72

5. PARNE TURBINE ........................................................................................................ 74
5.1. Djelovanje turbine .............................................................................................................. 74

6. PLINSKE TURBINE .................................................................................................... 78

7. SISALJKE ...................................................................................................................... 83
7.1. Osnovni pojmovi ................................................................................................................. 83
7.2. Stapne sisaljke ..................................................................................................................... 85
7.3. Centrifugalne sisaljke ......................................................................................................... 87
7.4. Zupasta sisaljka ................................................................................................................. 89
7.5. Vijane sisaljke .................................................................................................................... 90
7.5. Vakum sisaljke .................................................................................................................... 91
7.6. Mlazne sisaljke .................................................................................................................... 92

8. KOMPRESORI I VENTILATORI ............................................................................. 93

8.1. Openito o kompresorima .................................................................................................. 93
8.2. Stapni kompresori............................................................................................................... 93
8.3. Vijani kompresori ............................................................................................................. 96
8.4. Centrifugalni kompresori................................................................................................... 97
8.5. Ventilatori ............................................................................................................................ 98

9. DESTILACIJSKI UREAJI (evaporatori) .............................................................. 102

10. SEPARATORI (centrifugalni istioci ).................................................................... 105
11. KORMILARSKI UREAJI..................................................................................... 110
11.1. Openito o kormilarenju ................................................................................................ 110
11.2. Propisi u vezi s kormilarskim ureajima...................................................................... 111
11.3. Runi kormilarski ureaj ............................................................................................... 111
11.4. Hidrauliki kormilarski ureaji .................................................................................... 112

12. RASHLADNI UREAJI .......................................................................................... 118

12.1. Openito o rashladnim ureajima ................................................................................. 118
12.2. Osnove rashladnog procesa............................................................................................ 118
12.3. Viestupanjska kompresija ............................................................................................ 121
12.4. Podjela brodski rashladni ureaja ................................................................................ 122
12.5. Glavni djelovi rashladnog ureaja ................................................................................ 123
Kompresori...................................................................................................................................... 123
Kondezatori ..................................................................................................................................... 124
Ispariva .......................................................................................................................................... 125

Ekspanzijski ventili ......................................................................................................................... 126

Teromostat ...................................................................................................................................... 128
Presostat .......................................................................................................................................... 129

12.6. Brodski rashladni sustavi ............................................................................................... 130

12.6.1. Rashladni sustav za odravanje ivenih namirnica (provijant) ......................... 131
12.7. Rashladni sustav za hlaenje i zamrzavanje tereta ..................................................... 133
12.7.1. Uvjeti prijevoza tereta ............................................................................................. 133
12.7.2. Sustavi hlaenja ....................................................................................................... 134
12.8. Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova ........................................................................ 138
12.9. Klimatizacija broda ........................................................................................................ 140

13. PALUBNI UREAJI ................................................................................................ 144

13.1. Teretno vitlo .................................................................................................................... 144
13.2. Palubne dizalice............................................................................................................... 146
13.3. Sidreno vitlo..................................................................................................................... 148
13.4. Pritezno vitlo ................................................................................................................... 150

14. UREAJI ZA PRIJENOS ZAPOVIJEDI I KOMUNIKACIJU .......................... 151

14.1. Strojarski telegraf ........................................................................................................... 152
14.2. Brodska sirena................................................................................................................. 154

15. BRODSKI SUSTAVI ................................................................................................ 155

15.1. Balastni cjevovod ............................................................................................................ 155
15.2. Kaljuni cjevovod ........................................................................................................... 157
15.3. Protupoarni cijevovod .................................................................................................. 158
15.4. Sustav zraka .................................................................................................................... 160
15.5. Sustav goriva ................................................................................................................... 161
15.6. Sustav inertnog plina ...................................................................................................... 162
15.7. Sustav tereta na tankerima ............................................................................................ 163

16. PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE NA BRODU ................................ 165

17. NADZOR I UPRAVLJANJE STROJNIM KOMPLEKSIMA SA
ZAPOVJEDNIKOG MOSTA ..................................................................................... 167

PROTUPOARNA ZATITA NA
BRODOVIMA

Uvod
Brod je specifian objekt gdje je na relativno malom prostoru koncetrirana velika
vrijednost kako samog broda tako i tereta koji brod prevozi. Velike materijalne tete i este
ljudske rtve izazvane poarom daju protupoarnoj zatiti, veoma vano mjesto i ulogu u
razvoju svakog drutva.
Specifinost protupoarne zatite na brodovima je razumljiva zbog injenice da se
poar na brodu moe dogoditi na otvorenom moru, kada gaenje poara ovisi iskljuivo o
sposobnostima, znanju i umjenosti te spremnosti aparata i ureaja.
Razvijena protupoarna zatita osim odgovarajue opreme i sredstava za gaenje,
podrazumijeva i obuavanje ljudi, kako bi bili u stanju adekvatno i efikasno koristiti
sredstva koja im stoje na raspolaganju. Najjae oruje protiv poara jest poduzimanje
preventivnih mjera, da do njega uope ne doe, odnosno za sluaj nastanka poara,
njegovo blagovremeno otkrivanje u kojem vrlo vanu ulogu imaju vatrogasni ureaji i
sistemi. Neophodna je. stalna spremnost i ispravnost spomenutih ureaja. Odravanje i
testiranje ureaja za prevenciju i zatitu, vri se onda kad nema opasnosti i kad za to ima
dovoljno vremena. Posada broda mora biti u stanju brzo reagirati na pojavu poara,
odnosno alarma, to podrazumijeva dobru organizaciju i praktinu osposobljenost.
Za pravilno razumijevanje problema zatite od poara, neophodno je poznavanje
procesa gorenja, osnovnih fizikalnih i kemijskih karakteristika tvari, promjene tvari
tijekom gorenja, irenja poara oslobaanje energije i plinova, te opasnosti po ljudsko
zdravlje. Takoer je potrebno poznavanje karakteristike sredstava za gaenje, aparata i
ugraenih protupoarnih sredstava to je osnovni uvjet za us pjeno svladavanje poara.

1. OPASNOST OD POARA
1.1. Gorenje, poar i eksplozija.
Gorenje je kemijski proces spajanja gorive tvari i kisika pri emu se oslobaa
svjetlosna i toplinska energija.
Postoje i drugi plinovi osim kisika koji podravaju gorenje ( npr. klor ) ali se
izgaranje najee odvija u prisustvu zraka koji sadri oko 21% volumskog dijela kisika
dok je ostatak uglavnom inertni plin duik 78% i plemeniti plinovi 1% volumskog udjela.
Da bi dolo do procesa gorenja potrebno je ispuniti 3 uvjeta :

goriva tvar

zrak ( kisik )

toplina potrebna za postizanje temperature paljenja

Navedeni uvjeti prikazani su u trokutu izgaranja ( sl 1. )

Slika 1.
Kisik je plin bez boje, okusa i mirisa. Ne gori ali podrava gorenje. Prema koliini
kisika koji sudjeluje u procesu izgaranja nastupiti e potpuno ili nepotpuno izgaranje.
Potpuno izgaranje organskih tvari odvijat e se u prisustvu dovoljne koliine kiskika pri
emu se stvara plin ugljini dioksid ( CO2 ) i vodena para. Ugljini dioksid je plin bez boje
i mirisa, ne gori i ne podrava gorenje.
Nepotpuno izgaranje nastupa kad goriva tvar nema dovoljno kisika na
raspolaganju, pa se osim CO2 oslobaa i ugljini monoksid ( CO ) ili ak ugljik ( C)
odnosno gusti dim sa ugljenom prainom koja tinja bez plamena ( a ). Ugljini monoksid
je plin koji je goriv i veoma otrovan.
Kad gore organske tvari ( drvo, ugljen, plin, vosak itd. ) zbiva se niz razliitih kemijskih
promjena. Iz gorueg drveta izlaze plinoviti produkti ( metan, vodik, ugljini monoksid, te
pare metanola, katrana i dr. ) koji pomijeani sa zrakom izgaraju u obliku plamena.
Nakon to prestanu izlaziti plinoviti produkti, drvo e prestati gorjeti ali e i dalje
ariti. Nakon zavrenog procesa gorenja ostaje pepeo.
Da bi zapoeo proces gorenja moraju biti zadovoljena tri uvjeta :
1. Potrebna toplina kao izvor paljenja, mora uvjetovati temperaturu veu od
temperature paljenja gorive tvari.
2. Zapaljive pare ugljikovodika nastale isparavanjem gorive tvari na temperaturi veoj
od temperature zapaljivosti ( flash - point ).
3. Kisik koji mora biti prisutan u tono odreenom omjeru u smjesi sa zapaljivim
9

parama ( eksplozivna smjesa ) ali ne u koliini manjoj od 11% volumnog udjela,

kada nastaje guenje. Toka zapaljivosti je najnia temperatura kod koje se
oslobaaju zapaljive pare. Toplina - stvaranjem topline dolazi do poveanja
temperaturne pojave svjetlosti ( u obliku plamena ili ara ) pri emu tvar mijenja
volumen, vrstou i agregatno stanje prelazi iz vrstog u tekue i1i iz tekueg u
plinovito.
Toplina se moe osloboditi:
1. Kemijskom reakcijom ( egzotermne reakcije, polimerizacija, izgaranje )
2. Mehanikim putem (trenje)
3. Elekttrinim putem ( iskra grijuih tijela )
4. Neizravnom reakcijom
Proizvedena toplina se moe prenijeti :
a) kondukcijom ili provonjem topline kroz krute tvari
b) konvekcijom ili strujanjem topline, karakteristino za plinove i tekuine
c) radijacijom ili zraenjem direktno u prostor
1.2. Gorive tvari
Gorive tvari se dijele s obzirom na agregatno stanje na :
1. klasu A, krute ili kristalne
2. klasu B, tekuine
3. klasu C, plinovite
Agregatno stanje materije ovisi o pritisku i temperaturi ( sl.2. )

Sl.2. Dijagram agregatnog stanja ili p-t dijagram

Prijelaz iz krutog u tekue stanje naziva se taljenje do kojeg dolazi dovoenjem
topline nekoj krutoj tvari. Temperatura na kojoj dolazi do taljenja je konstantna i ne
mijenja se sve dok je prisutna kruta tvar. Obrnuti proces, gdje se odvodi toplina iz
tekuine, kada tekuina prelazi u kruto stanje, naziva se skruivanje.
Isparavanje je proces u kojem neka tvar prelazi iz tekueg u plinovito stanje uz
dovoenje topline. Intenzitet isparavanja u zatvorenom prostor ovisi o temperaturi, tlaku i
veliini povrine.
10

Pri ohlaivanju, odnosno kondezaciji para prelazi ista stanja samo u obrnutom
poretku nego kod isparavanja. Ovaj se proces zove ukapljivanje.
Prijelaz iz krutog direktno u plinovito stanje naziva se sublimacija. Ako se plin ohladi na
dovoljno nisku temperaturu i zatim tlai, moe ga se dovesti u tekue stanje.Kritina
temperatura plina ( toka K ) je temperatura kod koje tvar ne moe biti ukapljena bez
obzira na veliinu tlaka.
Plin je tvar koja je kod temperature iznad kritine u plinovitom stanju.
Para je plinovito svojstvo tvari koja je pod normalnim uvjetima u krutom i1i tekuem
stanju. Poarne klase predstavljaju agregatna stanja materije, a metali se tretiraju kao
posebna poarna kIasa D.
Klasa E obuhvaa izgaranja gornjih klasa od A do D u prisutnosti el. uredaja odnosno
gorenja samih ureaja.
Poar Klasa A: kruta goriva organskog porijekla
Drvo, papir i ostali materijali uglavnom se sastoje od molekula celuloze (C6H10O5).
Razgradnja celuloze odvija se po sljedeoj jednadbi C6HloO5 + 6O2 >5H2O +6CO2 +
toplina. Prilikom izlaganja nekih plastinih masa oslobadaju se plinovi kao to su
klorovodik i cijanovodik to iziskuje neophodnu upotrebu aparata za disanje, pri boravku u
takvoj atmosferi.
Zapaljivost krutih tvari ovisi o veliini povrine izloene zraku. Veliki komad drveta se
teko zapali s goruom ibicom ali male treice ( piljevina ) zapali se odmah. Takoer se
razbacan ( nepravilno sloen ) odnosno nenabijen materijal, mnogo bre zapali nego vrsto
pakiran teret u balama.
Najbolji nain gaenja gorive klase A je hlaenje vodom. Meutim, rasuti teret sadri
dovoljno topline koja polako kondukcijom sui prainu i moe doi do ponovnog
zapaljenja.
Poar Klasa B : Tekue gorive tvari
Po sastavu to su spojevi ugljika i vodika odnosno ugljikovodici. ZapaIjive tekuine
sainjavaju klasu B u kategorizaciji opasnih tereta. To su tekuine ili smjesa tekuina ili
tekuine koje sadre krute tvari bilo otopljene ili suspendirane a razvijaju zapaljive pare na
ili ispod 61C u testu sa zatvorenom posudom to odgovara 65,60C testu sa otvorenom
posudom. Podjela zapaljivih tekuina po toki zapaljivosti
Tekuine Klasa A:
Tekuine s niskom tokom zapaljivosti ispod - 18C. To su visoko zapaljive tekuine
u koje spada benzin.
Tekuine Klasa B :
Tekuine sa srednjom tokom zapaljivosti iznad - 18C ne ukljuujui 23C (
alkoholi ).
Tekuine Klasa C :
Tekuine s visokom tokom zapaljivosti od 23C do 61C. Tu spadaju diesel goriva i
kerozin. Tekuine s viom tokom zapaljivosti ne smatraju se opasnima po kriteriju
zapaljivosti. Benzin koji oslobada zapaljive pare na sobnoj temperaturi je mnogo
opasniji nego diesel gorivo koje se mora zagrijati prije nego se zapali.
11

Zapaljive tekuine karakrteriziraju 3 temperatutne toke:

a) Toka zapaljivosti : je najnia temperatura na koju treba zagrijati tekuinu da se
iznad njene povrine stvori dovoljno pare koja sa zrakom stvara zapaljivu smjesu.
Paljenje smjese vri se dovoenjem vanjskog izvora paljenja. Ako se izvor paljenja
odstrani gorenje prestaje.
b) Temperatura gorenja : je temperatura na kojoj se pare iznad tekuine razviju u
tolikoj koliini da nakon zapaljenja vanjskim izvorom paljenja i njegovog
uklanjanja nastave i dalje goriti.
c) Teperatura samozapaljenja je najnia temperatura na koju treba zagrijati pare
tekuine da se one upale bez vanjskog izvora paljenja. Mnogi poari, naroito na
brodu prouzrokovani sa kontaktom ulja za podmazivanje i toplih povrina,
pregrijavanjem leaja osovine itd. Gorivi plinovi i pare moraju se prethodno
pomijeati sa stanovitom koliinom zraka da bi se mogli zapaliti i goriti plamenom.
Medutim, plinovi i pare, kad su u odreenom omjeni pomijeani sa zrakom stvaraju
takve smjese u kojima se kemijske reakcije zbivaju trenutano, te umjesto obinog
gorenja nastane eksplozija. Eksplozija je kemijski proces koji se odvija u veoma
kratkom vremenu, pri emu se goriva materija naglo spaja sa kisikom, uz pojavu
svjetlosti, poveanje temperature, pritiska i razaranja. Kod eksplozije se u
povoljnim uvjetima, reakcija odvlja velikom brzinom da se front reakcija iri
brzinom veom od brzine zvuka. Ovaj udarni val naziva se detonacija. Osnovna
razlika izmedu izgaranja i eksplozije je u brzini kojom se oslobaa i troi energija
za vrijeme kemijeske reakcije.
Klasa C : Gorivi plinovi
Brodovima se prevozi malo plinova osim specijalnih L.P.G. i L.N.G. tereta ali se
plinovi mogu oslobaati iz tereta kao to su ugljen, nafta, eer (prilikom
fermentacije). Ovisno o gustoi, mnogi plinovi su tei i zadravaju se u donjim
slojevima. Izgaraju uglavnom eksplozivno.

12

2. IZVORI PALJENJA
Proces izgaranja ili eksplozije, moe zapoeti ako je prisutna odreena koliina
energije potrebna za paljenje smjese plinova ili para i zraka.
Mogui izvori paljenja eksplozivne smjese mogu biti :
a) otvorena vatra
b) tople povrine
c) mehanika iskra
d) elektrina iskra
e) spontano izgaranje ( oksidacija )
f) samozapaljenje
g) statiki elektricitet - kada dva razliita tijela dou u dodir u svakom se od njih
stvara el. naboj iste veliine ali razliitog polariteta. Veliina naboja ovisi o
elektrinoj otpornosti materijala. to je otpornost vea i naboj je vei. Razdvoje li
se tako statiki nabijena tijela izmeu njih se stvori elektrino polje. Pranjenje se
vri preskakanjem elektrostatike iskre koja pripada najsnanijim izvorima
paljenja.
Opasnost od zapaljenja statikim elektricitetom je smanjena ako je sistem pravilno
uzemljen. Mogui izvori statikog elektriciteta na brodu su :
1. Para - kapljice vode u mlazu pare koja istjee vlikom brzinom iz mlaznice, postaju
elektrostatiki nabijene.
2. Ugljini dioksid - kada se tekui ugljini dioksid pod pritiskorn oslobada velikom
brzinom, naglo isparavanje uzrokuje hlaenje koje dovodi do formiranja krutih
estica leda. Ove estice mogu postati elektrostatiki nabijene.
3. Protok tekuine kroz cijevi - tekuina koja struji kroz cijev postaje statiki nabijena
uglavnom pozitivno u odnosu na cijev. Koliina naboja ovisi o elektrinoj
provodljivosti tereta, promjeru i materijalu cijevi, brzini strujanja itd.

13

3. PREVENTIVA I PROPISI
Iako se na brodu nalaze najrairenija sredstva za gaenje poara moe biti veoma
opasan po brod, pogotovo ako je primjeen tek onda kada se ve razbuktao. Veoma je
vano da se na brodu pridravamo mjera opreza ( npr. zabrana puenja pri ukrcaju
zapaljivih tereta itd. ) i da sprijeavamo ve samu mogunost nastanka poara.
Konvencija SOLAS 1974. postavlja osnovna naela koja se pri gradnji broda moraju
potivati.
Navedinio neka :
- podjela broda u glavne vertikalne zone i odjeljivanje stambenih prostorija od ostalih
dijelova broda, pomou toplinskih i strukturnih omeenja ( pregrada ).
- predvianje sistema za otkrivanje, sprijeavanje irenja poara u svakom prostoru, gdje
god bi nastao.
- predvianje izlaza za nudu i njihovu zatitu.
Za borbu protiv poara osnovno je sprijeiti pristup zraka, materiji koja se zapalila.
Zato je potrebno odmah zatvoriti sve prozore, vrata, ventilacijske i druge otvore prostorija
gdje je poar zapaen te iskljuiti mehaniku ventilaciju ako postoji. Posebno su stroga
pravila za gradnju putnikih brodova. Za teretne brodove iznad 4000 Brt, konvencija
SOLAS 1974. propisuje:
a) u stambenim prostorijama moraju biti pregrade hodnika od elika, a obloge stijena
od teko zapaljivog materijala.Boje ne smiju biti na bazi nitro-celuloze ili drugih
lako zapaljivih sirovina.
b) cijevovodi goriva i maziva moraju biti od atestiranog materijala a isto tako sanitarni
i drugi izljevi u blizini vodene linije.
c) elektrini radijatori moraju biti tako izvedeni i postavljeni da se to vie smanji
mogunost nastanka poara.
Na novijim brodovima u obloge stijena upotrebljava se plastika, a umjesto drva za
namjetaj metali i plastine mase. Znai openito zamjenjujemo sve zapaljive materijale
gdje god je to mogue, nezapaljivima. Negorivim materijalima smatraju se one tvari koje
ne gore niti isputaju zapaljive pare u koliini koja je dovoljna da se sama zapali kada se
zagrije na oko 750C. Svi ostali su gorivi matetijali. Glavne vertikalne zone su prostori u
kojima su trup nadgrae i palubne kuice odijeljene negorivim pregradama tako da srednji
razmak pojedinih pregrada, na bilo kojoj palubi po pravilu ne iznosi vie od 40 m.
Planovi protupoarne zatite
Na svim brodovima moraju biti stalno izloeni opi planovi koji za svaku palubu
jasno pokazuju kontrolne stanice, podaci o ureaju za poarnu uzbunu o ureajima za
otkrivanje poara, o sredstvima za gaenje poara i sl.
Medunarodna prikljunica s kopnom
Standardne dimenzije prirubnice za meunarodnu prikljunicu s kopnom, propisane
su Pravilom 19. Mora postojati mogunost da se ova prikljunica moe upotrijebiti na
svakoj strani broda ( s1.3. ).

14

Sl.3.Meunarodna prikljunica s kopnom

4. MOGUI UZROCI POARA NA BRODOVIMA

Poar na brodu je najozbiljnija opasnost koja ugroava njegovu sigumost. U stanju
je unititi cijeli brod zajedno s teretom ili ga barem izvjesno vrijeme onesposobiti za
upotrebu. Uzroci poara na brodu su razliiti. Za uspjenu borbu protiv poara i njenu
dobru organizaciju, vrlo je vano poznavanje specifinosti tipa broda i uzroka poara.
Uzroci poara na brodu mogu biti:
1. Pojava otvoreni vatre
2. Kratki spoj u elektrinoj mrei
3. Odbaena zauljena i neista stupa(pamuk) za iemje
4. Nepravilno rukovanjc pogonskim gorivom
5. Pojava praskavog plina kod punjenja akumulatorskih baterija
6. Nrepravilno rukovanjc raznim upaljivim smjesama i tvarima
Otvorena vatra.
Otvorena vatra pojavljuje se na brodu kao ibica, gorua cigareta, plamen pri
elektrovarenju, kratki spoj i usijanost elektrine pei za grijanje. Poari koji proizlaze iz
ovih izvora pojavljuju se u prvom redu zbog nepanje. Prilikom elektrovarenja treba raditi
oprezno jer mali usijani komadii koji se razlijeu na sve strane mogu se uvui na skrovita
mjesta ispod podnica u kaljuu itd.i tamo prouzroiti poar. Isto tako iskrenje nezatienih
elektrinih pnekidaa moe upaliti boju ili sakupljenu masnou i neistou oko njih.
Pojava elektrinog kratkog spoja na brodu.
Ovo je esta pojava i moe vrlo brzo izazvati poar. Uzrok kratkom spoju je slaba
izolacija elektrinih vodova koji popuste ili popucaju zbog starosti, dotrajalosti, vlage ili
udara otrim predmetima, kod nepanje i nepravilnog rada pri raznim popravcima i
montai elektrinih vodova. im izolacija na kablovima popuca, morska voda pri
15

polijevanju morem uspostavi kratki spoj koji lako zapali izolaciju i boju to se poar vrlo
brzo prenese na okolinu.
Nepravilno rukovanje pogonskim gorivom
Moe dovesti do poara velikih razmjera. im se tankovi pomu prazniti i slobodna
povrina doe u doticaj sa zrakom ve postoji opasnost od poara. Ta opasnost nije nimalo
smanjena kad se tankovi potpuno isprazne jer ostaje mala koliina goriva. Svaki dodir s
vatrom u ispranjenim tankovima dovodi do poara i eksplozije sve dotle dok se tankovi
dobro ne isperu i provjetre. Za vrijeme rada s tekuim gorivom na slobodnom zraku velika
opasnost od eksplozije postoji u neposrednoj blizini gorive tekuine gdje je koncentracija
para najvea. Naravno to ovisi o vrsti goriva, temperaturi, vjetru i veliini slobodne
povrine goriva. Za sprijeavanjc eksplozije i poara treba onemoguiti svaku akumulaciju
opasnih para tekueg goriva, to se postie prirodnom i umjetnom cirkulacijom.
Poari koji nastaju zbog samozapaljenja masnog pamuka za ienje vrlo su esti
na brodovima. Osobe koje rade s pamukom i iste pojedine dijelove postrojenja strojeva,
alata i opreme, iz nepanje mogu ostaviti komad neistog pamuka ( stupe ) po raznim
kutevima i skrovitim mjestima. Naroito je opasno ako su komadi pamuka natopljeni
zapaljivom tekuinom. Namoeni pamuk poinje oksidirati, oslobada se toplina, raste
temperatura te dolazi do samozapaljenja.
Kod rukovanja sa ostalim zapaljivim smjesama na brodu potrebno je paljivo s
njima postupati i potovati propise. To se moe odnositi na razne zapaljive smjese.
Nepridravanjem vaeih propisa sigurnosti pri radu s otvorenim plamenom kao npr. kod
zagrijavanja limova, zavarivanja, posebno autogenim varenjem, esto dovodi do poara. U
strojarnici najee dolazi do poara prilikom ienja komore s filtrima za ulje i gorivo.
Kod otvaranja dolazi do rasipanja goriva, budui da se nalaze pod tlakom, Ako to gorivo
padne na toplu povrinu,moe se zapaliti.
Kod mjerenja razine goriva u tanku moe doi do prelijevanja goriva koje se u
dodiru s vruim strojnim dijelovima i moe upaliti. Najopasnije mjesto za izbijanje poara
u strojarnici je visokotlani cijevovod pogonskog goriva od buster pumpe do motora.
Gorivo u ovom dijelu moe biti zagrijano i do 150C to kod proputanja stvara veoma
eksplozivnu smjesu.
Dijelovi motora i ostalih strojeva koji imaju visoku povrinsku temperaturu
(ispune cijevi dizel motora, parovodi), ako nisu pravilno izolirani mogu postati izvorom
paljenja zapaljivih para.

16

5. SREDSTVA ZA GAENJE POARA I NJIHOVO DJELOVANJE

Osnove gaenja: prekinuti kemijski proces gorenja znai ugasiti vatru. Kao to je
potrebno osigurati tri uvjeta za odvijanje procesa gorenja, isto tako se proces moe
prekinuti oduzimanjem jednog od uvjeta potrebnih za proces gorenja, odnosno uvoenjem
novih tvari u proces gorenja koje svojom prisutnou djeluje na gaenje vatre.
Gorenje se moe prekinuti na nain :
1. Odvajanjem gorive tvari iz zone vatre. Provodi se tako da se od mjesta poara
udalje sve gorive tvari koje bi vatra mogla zahvatiti ili se postavljaju takve zapreke
koje onemoguavaju irenje vatre.
2. Gaenjem odnosno oduzimanjem zraka potrebnog za gorenje, provodi se na taj
nain da se sprijei kontakt gorive tvari i kisika dovoenjem pjene, praha ili
ugljinog dioksida.
3. Hlaenjem odnosno sniavanjem temperature gorive tvari ispod temperature
paljenja.Provodi se na nain da se goriva tvar hladi vodom. Ne moe se koristiti
kod niskih temperatura okoline radi smrzavanja. Postoji opasnost od irenja poara
kod gaenja razlivenih, upaljivih tekuina koje imaju manju gustou od vode.
Gaenje vodom materijala koji imaju mo upijanja vode, dolazi do njihovog
bubrenja i znatnog oteenja.
4. Pjena za gaenje - To je mjeavina vode, pjenila i zraka. Gaenje pjenom vri se na
principu prekrivanja gorive povrinc ime se sprijeava pristup kisika gorivoj tvari.
Zbog niske gustoe pjena se zadrava na povrini tekuine te je primarno sredstvo
za gaenje tekuih gorivih tvari. Praktina je jer se ne raspada kod visokih
temperatura i nije otrovna.
Pjene za gaenje dijele se na teke, srednje i lake ovisno o omjeru vode i pjenila
prema ukupnom volumenu pjene. Kod teke pjene taj omjer iznosi 1: 4 do 1: 20, odnosno
faktor pjenjenja iznosi od 4 do 20. Srednja pjena ima faktor pjenjenja od 20 do 200, a laka
od 200 do 1000. Teka pjena proizvodi se iz bjelanevina ivotinjskog podrijetla te se
naziva i proteinska pjena. Koristi se za gaenje poara klase A i B. Srednja pjena proizvodi
se iskljuivo iz sintetskih pjenila. Koristi se za gaenje zapaljivih tekuina i vrstih
materijala.
Laka pjena se proizvodi iskljuivo na bazi masnih alkohola. Upotrebljava se
iskljuivo za gaenje u zatvorenim prostorima, hangarima, skladitima i sl. jer na
otvorenom prostoru strujanje zraka raznosi pjenu.
Prah za gaenje
Prah je vrlo efikasno i univerzalno sredstvo za gaenje svih vrsta poara. Prilikom
gaenja poara prahom najvaniji efekt je guenje poara tj. eliminira se dodir kisika s
gorivom tvari. Oblak praha prua dobru zatitu od zraenja topline. Najce se koristi
prah proizveden na bazi natrijevog i amonijevog fosfata.Prah ima veoma velikih prednosti
jer omoguava gaenje elektrinih instalacija pod naponom, nije otrovan i kodljiv za
ovjeka.
Ugljini dioksid
CO2 je plin bez boje i mirisa. Ne provodi struju, tei je od zraka oko 1,5 puta.
Gaenje sa CO2 se zasniva na tome to ovaj plin djeluje uguujue. Ima vrlo iroku
primjenu pri gaenju prostorija kemijskih pogona i skladita gdje se gaenje vei prostornin
17

uguivanjem. Ne smije se upotrcbljavati za gaenje poara lakih metala kao to je aluminij

jer se onda oslobaa kisik- koji podrava gorenje. Ukoliko kod lokalne zatite koliina
iznosi vie 5% ukupnog volumena postorije moe uguujue djelovati na ljude.
Haloni
Halon je inertni ukapljeni plin bez boje i mirisa sa visokom tokom vrenja i
visokom gustoom. Prema kemijskom sastavu spada u halogene ugljikovodike. Halogeni
elementi su : fiuor, klor, brom jod.
Haloni koji se koriste u gaenje jesu halon 1301, (1/5flora3/5klora1/5joda), 1211 i
halon 2402.
Halon je vrlo uspjeno sredstvo za gaenje poara klasc A, B i C ( efikasniji je od
CO2 oko 3 puta ). Haloni zaustavljaju gorenje plamena ve pri koncentraciji u zraku oko
5%. Postoje i negativni aspekti zatite halonom koji se javljaju pri duem kontaktu halona
s otvorenim plamenom pri emu se halon rastvara. Produkti rastvaranja halona su neke
kiseline koje imaju vrlo prodoran miris.
Uporaba halona dozvoljena je jedino kod gaenja poara galerija,knjinica,muzeja
strojarnica i.t.d.(utjecaji na ozonsku zatitu atmosfere).

18

6. APARATI ZA GAENJE POARA

Aparati za gaenje poara su naprave koje omoguuju izbacivanje sredstva za
gaenje poetnih poara. Izbacivanje sredstva za gaenje u obliku mlaza predvienog
dometa, vri se pomou poitiska inertnog plina ili rune pumpe, to ovisi o vrsti aparata.
Aparati za gaenje poara izrauju se kao prenosivi i prijevozni. Protupoarni
aparati moraju se povremeno ispitivati i podvrgavati pokusima na zahtjev uprave.Svaki
aparat mora imati ugraen sigurnosni ventil. Funkcija sigurnosnog ventila, je da sprijei
porast tlaka u rezervoaru iznad dozvoljenog. Sigurnosni ventil mora uvijek djelovati
potpuno pouzdano i ne smije biti izraen od materijala koji je izloen djelovanju sredstva
za gaenje. Svi protupoarni aparati moraju biti cilindrinog oblika i s vanjske strane
obojeni crvenom bojom.
Kapacitet potrebnih prenosivih aparata na tekuinu treba biti veliine 9 litara, do
ukljuno 13.5 litara. Ostali aparati ne smiju prijei teinu koja odgovara teini aparata na
tekuinu od 13.5 litara, te moraju imati sposobnost gaenja poara bar jednaku aparatu na
tekuinu od 9 litara.
6.1. Runi aparat za gaenje kemijskom vodom
Aktiviranje aparata se vri preokretanjem za 180 i udaranjem udarnog dugmeta o
vrst predmet. Na taj nain se potisne udarno dugme u pravcu staklene ampule s kiselinom
koja se razbije. Kiselina se potom mijea s vodom uz kemijsku reakciju pri emu se
oslobada CO2 kao plin koji slui za stvaranje radnog tlaka iznad povrine tekuine u
aparatu. Aparat se dri okrenut cijelo vrijeme dok traje pranjenje i moe se upotrebiti
jednokratno(slika 4.)
Izraz ,,UPRAVA,, koristi se za upravno pravnu instituciju nadlenu za sigurnost na
moru ili zatitu na radu.

Slika 4. Runi aparat za gaenje kemijskom vodom

19

6.1. Runi aparat za gaenje kemijskom pjenom

Aktiviranjem aparata vri se brzim okretanjem vretena ime se oslobaa otvor na
cilindru koji se nalazi u rezervoaru. Okretanjem aparata za 180 nekoliko puta, dolazi do
meusobnog mijeanja dviju otopina i stvaranja kemijske reakcije. Nakon aktiviranja
aparat se mora cijelo vrijeme drati okrenut i moe se upotrebljavati samo jednokratno.
Ovako dobivena kemijska pjena moe se upotrijebiti za gaenje odreene vrste lako
zapaljivih tekuina. Moe se upotrebljavati i za gaenje krutih tvari biljnog porijekla, ali sa
znatno manjim efektom od vode. Ne smije se upotrebljavati za gaenje poara elektrinih
uredaja i instalacije pod naponom (slika 5).

Slika 5.Runi aparat za gaenje kemijskom pjenom

6.3. Runi aparat za gaenje prahom
Prvenstveno su namjenjeni za gaenje poara klase B, C i E. Aktiviranje aparata
vri se u dva koraka, prvim se aktivira plin CO2 koji izvri turbulenciju praha u rezervoaru
i stvori radni tlak kojim se omoguuje izlaz praha za gaenje pod tlakom iz aparata. S
obzirom na smjetaj spremita CO2 postoje dvije izvedbe: s CO2 unutar samog aparata i s
CO2 u prigraenoj boci izvan aparata (slike 6 i 7).

Slika 6. Aparat s prigraenom bocom CO2

20

Slika 7. Aparat s bocom CO2 smjeten unutar rezervara

6.4. Runi aparat za gaenje ugljinim dioksidom CO2
Aparat CO2 je zapravo elina boca napunjena ugljinim dioksidom pod tlakom
tekuem stanju. Kod temperature od 20C tlak u boci je 56 bara. Tlakom iz eline boce, u
tekui CO2 pod pritiskom u boci izlazi u cijev gdje ekspandira u plinovito stanje i obliku
mlaza slui za gaenje.
Prednost CO2 aparata za gaenje je u tome to se mogu koristiti vie puta.
namijenjeni su za gaenje poetnih poara klase B i C, a prvenstveno se upotrebljavaju za
gaenje poara na elektrinim ureajima (slika 8).

Slika 8.Runi aparat za gaenje sa CO2

21

6.5. Runi aparat za gaenje Halonom 1211

Rezervoar aparata je napunjen halonom u tekuem stanju. Volumen iznad tekuine
je pod tlakom pogonskom plina, najee duika (ili samo parom halona kod malih
aparata). Namjenjeni su za gaenje poetnih poara klase A, B, C i E. Prvenstveno se
upotrebljavaju za gaenje poara na elektrinim ureajima ( slika 9 ).

Slika 1.9.Runi aprat za gaenie halonom

6.6. Prijevozni aparat za gaenje
Upotrebljavaju se za gaenje poetnih po.ara gdje je potrebna vea koliina
sredstva za gaenje (slika 10).

Slika 10. Prijevozni aparat za gaenje prahom

22

7. UREAJI ZA OTKRIVANJE I DOJAVU POARA

-

Ureaj za otkrivanje i dojavu poara sastoji se od:

javljaa poara (detektora)
elektrinih vodova
centrale za prijem obavjetenja
izvora elektrine energije

Detektori i mjesta za runu dojavu okupljeni su u sekcije. Ukljuivanjem bilo kojeg

detektora ili rune dojave mora se ukljuiti zvuni i vizualni signal za otkrivanje poara na
kontrolnoj ploi, kao i indikatorskoj jedinici. Ako kroz dvije minute nitko ne potvrdi
prijem signala automatski se daje zvuna uzbuna u svim stambenim i domainskim
prostorijama posade, kontrolnim stanicama i prostorijama za strojeve.
Kontrolna ploa mora se nalaziti na zapovjednikom mostu ili u glavnoj
protupoarnoj kontrolnoj stanici. Indikatorske jedinice oznaavaju sekciju u kojoj je dolo
do ukIjuivanja ureaja za otkrivanje poara ili mjesto za runu dojavu. Sustav i oprema
moraju biti izvedeni tako da izdre promjene napona, promjene temperature okoline,
vibracije, vlanost, udarce, oteenja i koroziju, koje se normalno mogu pojaviti na brodu.
Javljai poara se dijele na:
- rune javljae
- automatske javljae
7.1. Runi javljai
Runi javlja predstavlja dopunu ureaja sa automatskim javljaima. Runi javlja
aktivira se pritiskom na dugme (slika 11).
Mjesta za runu dojavu nalaze se u svim stambenim i domainskim prostorijama i
kontrolnim stanicama. Na svakom izlazu mora se nalaziti jedno mjesto za runu dojavu.
Niti jedan dio hodnika ne smije biti udaljen od njih vie od 20m.

Slika 11. Runi javlja

23

7.2. Automatski javljai

Najvanije svojstvo automatskog javljaa poara je otkrivanje vatre u to kraem
vremenu. Aparat mora funkcionirati bez obzira na osvjetljenje prostorije, pritisak,
temperaturu ili vlanost.
Postoje razliiti tipovi automatskih javljaa poara, ali ih se uglavnom sve moe svrstati u
tri kategorije, ovisno o produktu izgaranja koji e uzrokovati njegovo reagiranje (dim,
svjetlost, toplina).
7.2.1. Ionizacijski javlja
Otkriva prisutnost dima kada koncetracija dostigne prag detekcije bez obzira na
veliinu estica od kojih se dim sastoji. Radi na principu malog radiaktivnog izvora koji
ionizira plin izmeu dvije elektrode.
Javlja se sastoji od uloka koji objedinjuje dvije ionizacijske komore, otvorenu
ionizacijsku i zatvorenu referentnu elektronsku cijev s hladnom katodom. U uloku nema
troivih elemenata, pa je poslije svakog aktiviranja ponovno sposoban za djelovanje.
Nevidljive koliine dima, koje ulaze u otvorenu komoru, naruavaju elektrinu ravnoteu
izmedu komora. Na taj nain, vrlo osjetljiva elektronska cijev s hladnom katodom postaje
provodnik i preko releja stvara kontakt, te dolazi do javljanja u centrali, gdje reagira
svjetlosni i zvuni alarm (slika 12).

Slika 12.Ionizacijski javlja

7.2.2. Fotoelektrini javlja
Princip rada detektora je rasprenje svjetlosti nastalo ulaskom estice dima u
otvorenu komoru (slika 13).
Kada dimne estice stignu u otvorenu komoru, svjetlo se na njima rasipa i pogaa
fotoeliju. Proizvedeni se napon pojaava u tranzistorskom kolu i pobuuje paljenje cijevi
s hladnom katodom. Rezutltirajua struja aktivira relej u protupoarnoj centrali, time se
aktivira optiki i zvuni signal. Da bi se pobudio alarm, potrebno je da u labirintu javljaa
24

postoji odreena dimna koncetracija od 5 do 10 sekundi, gdje je potrebno proizvesti 2-3

bljeska, jer se jedan bljesak stvara svake 2-3 sekunde. Na ovaj se nain eliminira lano
aktiviranje javljaa od okolnih bljeskova koji nastaje radom.

Slika 13 Fotoelektrini javlja

7.2.3. Javlja topline
Javljai topline dijele se na:
- termomaksimalni javlja
- termodiferencijalni javlja
Termomaksimalni javljai se sastoje od dvije bimetalne trake, jedne deblje i jedne
tanje koja je osjetljiva na porast temperature. Djelovanje javljaa zasniva se na zatvaranju
kontakta kad se postigne odredena maksimalna temperatura. Ugraena cijev s hladnom
katodom se pali, rezultirajua anodna struja pobuuje relej u signalnoj centrali, ime se
aktivira optiki i zvuni sistem.
Termodiferencijalni javlja je konstruiran kao kombinacija diferencijalnog i
maksimalnog javljaa. Aktivira se ako temperatura u jednoj minuti prelazi odreenu
vrijednost ili kada se postigne maksimalna temperatura na kojoj je podeen.
Kod poviene temperature u prostoriji gdje se nalazi javlja, zrak se iri i vri
pritisak na membranu koja zatvara kontakt. Diferencijalno djelovanje se postie
mlaznicom s uskim provrtom kroz koji moe izlaziti zatvoreni zrak. Maksimalno
aktiviranje proizvodi bimetalna traka koja, takoder zatvara kontakt, kad je postignuta
podeena temperaturna vrijednost. Zatvaranjem jednog od oba kontakta pobuuje se
paljenje ugraene cijevi s hladnom katodom. Rezultirajua anodna struja djeluje na relej u
signalnoj centrali kojom se aktiviraju optiki i zvuni elementi.

25

7.2.4. Infracrveni javlja

Infracrvena radijacija poetne vatre fokusira se kroz uokokutnu zbirnu leu koja
proputa samo infracrvene zrake na fotoeliju. Signal fotoelije se pojaava ugraenim
pojaalom. Kada je signal dovoljno jak, on aktivira cijevi s hladnom katodom koja
ukljuuje alarm, kao i kod drugog javljaa. Javlja je podeen tako da reagira na pojavu
plamena duine 15cm na udaljenosti od 6m. Time je sprijeeno njegovo aktiviranje od
paljenja ibice, upaljaa, djelovanja sunca i elektrinih grijalica (slika 14).

Slika 14.Infracrveni javlja

Detektor ima tri zatite protiv lanog alarma
1. pojaalo je podeeno tako da reagira na podruje frekvencije zraenja koje je
eksperimentalno utvreno za plamen.
2. ugraeni filter koji osigurava da detektor registrira samo usko podruje frekvencije
infracrvenog zraenja blizu vidljivog svjetla, a ne reagira na vee valne duljine
infracrvenog zraenja to ga emitiraju zagrijani dijelovi brodskih strojeva i vrue
ploe limova;
3. integrator ureaja osigurava da se alarm ne ukljui ako ulazni alarmni nivo ne
djeluje odreeni vremenski period. Vrijeme ukljuivanja alarma moe se
podeavati sa zakanjenjem od 3 do 30 sekundi od pojave infracrvenog zraenja
plamena
7.2.5. Cijevni javlja
Upotrebljava se za otkrivanje poara u prostoriama za teret. Zasniva se na principu
usisavanja zraka iz kontrolnih prostora koji prolazi kroz detektor dima u kormilarnici.
Detektor registrira prisustvo dima u ispitivanom zraku uz zvuni i svjetlosni alarm (slika
15).

26

Slika 15.Cijevni javlja

8. ALARMNI UREAJI
Alarmni ureaj slue za obavjetavanje svih osoba na brodu na nastalu opasnost.
Signal ope uzbune (generalni alarm) postavlja se:
1. u strojarnici;
2. u drutvenim prostorijama ako im je povrina vea od 150 m;
3. u hodnicima nastambi, slubenim i drugim drutvenim prostorijama;
4. na otvorenim polubama;
5. u proizvodnim prostorijama
Na putnikim brodovima postoje dvije samostalne grupe signalizacije ope uzbune
za putnike i za posadu. Ton alarma ope uzbune jasno se razlikuje od tona ostalih alarma.

27

Signalizacija poarne uzbune.

Prijemni uredaj signalizacije otkzivanja poara daje upozorenja navedena u
slijedeoj tabeli:
Signal u sustavu u kojem
Signal u sustavu
do prije. ureaja za
Red Signalizacija uvjeta rada i signaliziranja pojave
otkrivanje poara dolazi
broj
neispravnosti
poara uslijed povienja
zrak iz nadziranih
temperature
prostorija
1. Rad ureaja
vizuelni
vizuelni
Napajanje iz izvora za
2.
vizuelni
vizuelni
sluaj nude
Znakovi poara i poloaja
prostorija ili podruja u
zvuni
zvuni
3.
kojima su otkriveni
vizuelni
vizuelni
znakovi poara
Pomanjkanje propuha u
zvuni
4. komori za otkrivanje
vizuelni
poara
Pomanjkanje propuha u
vizuelni
5.
cijevovodu
zvuni (preporuuje se)
Prekid u sirujnom krugu
vizuelni
6.
kontaktnih otkrivaa poara
zvuni
Mjesta oteenja strujnih
7.
vizuelni
krugova otkrivaa poara
Isklopljeno stanje voda
8. oikrivaa poara
vizuelni
(preporuuje se)
vizuelni
vizuelni
9. Nestanak napona
zvuni
zvuni
Ako signal otkrivanja poara ne bude potvren u roku od 2 minute, automatski se
ukljuuje signal u strojarnici, nastambama i drugim prostorijama gdje se mogu nalaziti
lanovi posade, koje upozorava da je na brodu nastao poar.

Zvuni ili svjetlosni alarmni ureaji u pogonskim prostorima su:

1. Alarm za putanje u pogon sistema CO2 ili nekog drugog uguujueg sredstva:
a. svjetlosni: svijetlea crvena boja sa simbolom
b. zvuni: dugaki ton dan putem zrane sirene u svim pogonskim
prostorijama i pokrajnjim prostorijama u koje se puta sredstvo za gaenje.
2. Alarm izazvan vlastitim vatrodojavnim uredajima u pogonskim prostorima:
a. svjetlosni: crveno svijetlee polje sa simbolom
b. zvuni: dvostruki ton u pogonskim prostorima, prostoriji asnika stroja i na
mostu

28

Na slici 16 prikazan je svjetlosni stup u strojarnici.

Slika 16 Alarmni svjetlosni stup u strojarnici

9. UGRAENI SUSTAVI ZA GAENJE POARA

9.1. Protupoarne pumpe, glavni protupoarni cijevovodi, hidranti i vatrogasna
crijeva
Kapacitet protupoarnih pumpi ne smije biti manji od 23 m3/h i svaka takva pumpa
mora biti u stanju da opskrbi najmanje dva propisana mlaza vode.
Promjer cjevovoda morske vode i glavnog protupoarnog cjevovoda mora biti
dovoljan da osigura uspjeno koritenje najveeg ukupnog propisanog kapaciteta.
Najvei tlak u bilo kojem hidrantu ne smije biti vei od onog pri kojem se moe
demonstrirati pouzdano upravljanje protupoarnim crijevom. Najmanji tlak na svim
hidrantima mora se drati izmedu 0.25 do 0.31 N/mm2 ovisno o vrsti broda.
Hidranti moraju biti smjeteni, tako, da najmanje dva mlaza vode mogu dosegnuti
bilo koji dio broda koji je normalno pristupaan putnicima i posadi dok je brod u plovidbi.
Protupoarna crijeva moraju imati dovoljnu duljinu da izbacuju mlaz vode do bilo
kojeg prostora za koji bi se mogla koristiti. Za svako crijevo mora biti predvidena jedna
mlaznica i potrebne spojnice(slika 17).

29

Slika 17. Protupoarni ureaji s vodom

9.2. Automatski sustav za gaenje poara prskanjem(sprinkler ureaji)

Ovaj sustav najee se primjenjuje za gaenje poara u putnikim prostorijama i
prostorima za posadu.
Na stropu svake prostorije koja se titi postavljeni su rasprskivai koji automatski
reagiraju uz povienje temperature iznad odreene granice. Svaka sekcija rasprskivaa
posjeduje sredstvo za automatsko davanje vizuelnih i zvunih signala uzbune na jednom ili
vie indikatorskih jedinica, kad god neki od rasprskivaa stupi u djelovanje. Svaka sekcija
rasprskivaa se moe iskljuiti pomou samo jednog zapornog ventila.
Temperatura reagiranja rasprskivaa moe se poveati na vie od 30C iznad
najvie temperature u blizini stropa. Pumpa i cjevovodni ureaji moraju odravati potreban
tlak na razini najvieg rasprskivaa kako bi se osigurala neprekinuta dobava vode dovoljna
za istovremeno prekrivanje povrine od najmanje 28m2 pri brzini ne manjoj od 5 1/m2 u
minuti.
Osnovni element rasprskivaa je kvarcni bulb ispunjen tekuinom s visokim
koeficijentom ekspanzije(slika 18).

Slika 18. Raspriva s kvarcnim bulbom

30

Pojave vatre uzrokuje poveanje temperature u prostoriji. Na odreenoj temperaturi

tekuina ekspandira toliko da razbije kvarcni bulb, oslobaa se brtva koja stvara slobodan
prolaz vode. Voda pod tlakom udara u disperzijsku plou na vrhu jarma, i i raspruje se u
obliku vrlo sitnih kapljica koje se ire po prostoru gasei poar. Pad tlaka u cjevovodu
aktivira vizuelni i zvuni alarm.
Sustav cjevovoda je ispunjen slatkom vodom iz posebnog tanka u kojem se tlak
odrava komprimiranim zrakom. Aktiviranjem rasprskivaa padne tlak u tanku slatke
vode, pneumatski ventil automatski stavlja u rad pumpu morske vode preko izravnog usisa
u cjevovod do rasprskivaa. Iskljuivanje se vri runo, ali tek onda kad je vatra ugaena.
Sustav cjevovoda moe biti "suhi" i"mokri". Suhi sistem je sistem kod kojeg se
cjevovod nalazi pod tlakom zraka i koristi se u klimatskim zonama gdje se oekuju niske
temperature, kako ne bi dolo do zamrzavanja. "Mokri" sustav je onaj sustav kod kojeg je
cjevovod ispunjen vodom pod tlakom, ovaj sustav je efikasniji jer se prie dobije vodeni
mlaz, naroito kod dugih cjevovoda.
Postoji mogunost da se kod istog cjevovoda zimi nalazi zrak pod tlakom, a ljeti
voda pod tlakom.
Sustav je prikazan na slici 19.

31

Slika 19.Automatski sustav za gaenje poara prskanjem(Sprinkler-ureaj)

1. sprinkler tank sa slatkom vodom
2. kontrolna tabla alarma
3. ventil sekcije
4. dobava slatke vode iz hidrofora
5. nepovratni ventil koji se moe zatvoriti
6. zrak iz sustava komprimiranog zraka
7. ventil za testiranje
8. cijev koja vodi do rasprskivaa
9. vodokaz
10. nepovratni ventil
11. pumpa morske vode

32

9.3. Ugraeni sustav za prskanje vode pod tlakom

Ovaj sistem je pogodan za zatitu prostora strojeva od poara, a bazira se na
principu rasprivanja vode pod visokim pritiskom u formi spreja. Pri kontaktu rasprene
vode s tekuim gorivima nastaje emulzija ulja u vodi koja se sastoji od velikog broja sitnih
kuglica ulja koje su okruene vodenim filmom. Taj vodeni sloj sprijeava dodir gorive
tvari s vatrom, a u isto vrijeme hladi metalne povrine. Ovaj se sustav aktivira runo i sve
se mlaznice jedne sekcije otvaraju istovremeno(slika 20).

Slika 20.Ugraeni sustav za prskanje vode pod tlakom

9.4. Ugraeni sustav za gaenj poara plinom

Cjevovodi su opremljeni kontrolnim ventilima, koji su obiljeeni tako da se zna u
koje prostorije se sredstvo puta. Moraju se svi otvori zatvoriti, da ne bi zrak uao ili plin
izaao iz prostorije koja se titi. Mogue je davanje zvunog upozorenja o putanju
sredstva za gaenje u prostore u koje osoblje ima pristup. Spremnici pod tlakom u kojima
se nalazi sredstvo za gaenje poara moraju se nalaziti izvan zatienih prostora.

33

9.4.1. Sustav s ugljinim dioksidom

Za teretne prostore koliina raspoloivog ugljinog dioksida mora biti dovoljna da
se dobije slobodni plin zapremnine najveeg skladita za teret na brodu.
U prostorijama za strojeve, koliina dovedenog CO2 mora biti:
a) 40% bruto zapremine najvee prostorije za strojeve koja se na taj nain zatiuje, iz
koje mora biti iskljueno grotlite do visine na kojoj horizontalna povrina grotlita
iznosi 40%.
b) 35% bruto zapremine najvee zatiene prostorije za strojeve, ukljuujui i
grotlite.
Zapremina slobodnog CO2 rauna se 0.56m3/kg. U prostorijama za strojeve
ugraeni cjevovod mora biti takav da 85% propisane zapremine plina bude dovedeno za
vrijeme od najvie 2 minute.
Za otkrivanje poara u prostorima za teret upotrebljavaju se cijevni detektori dima,
zbog toga to se istim cijevima kojim se dovodi ispitivani zrak do detektora dovodi i CO2
plin za gaenje poara. Manjkavost ovog sustava je u tome to jedan detektor uzorkuje zrak
iz velikog volumena. Da bi se to izbjeglo najnoviji tipovi imaju male detektore za
uzorkovanje na svakoj dovodnoj cijevi. Poto se ustanovi poar u kontrolnoj se stanici
pomou troputnog ventila usmjerava dovod CO2 na mjestu poara.
Prilikom gaenja poara u strojarnici pomou ugraenog sustava CO2 treba voditi
rauna o slijedeem:
a) Kod zvunog alarma za isputanje CO2 posada mora odmah napustiti strojarnicu;
b) Prije isputanja CO2 mora se provjeriti da li su svi lanovi posade napustili
strojarnicu i da li su sva vrata i otvori u strojarnici zatvoreni. Mora biti iskljuena
ventilacija te dovod goriva i maziva
c) C02 ima veliku 'prednost, jer ne uzrokuje druge tete osim onih koje su posljedice
samog poara. Meutim, CO2 ne posjeduje efekt hlaenja, pa ako se strojarnica
otvori prije nego se strojevi ohlade ispod temperature samozapaljenja, moe doi
do ponovnog paljenja zapaljivih para. Strojarnica se moe otvoriti nakon 36 sati i
due, to ovisi o intezitetu poara prije putanja CO2
d) Nakon to je poar ugaen, strojarnica se mora proventilirati prije nego to se
strojevi stave ponovo u pogon. CO2 se ne smije koristiti za inertiranje prostora koji
sadre zapaljivu smjesu zraka, jer zbog nagle ekspanzije CO2 moe se stvoriti
dovoljna koliina statikog elektriciteta koja moe izavati eksploziju.
Sheme sustava prikazane su na slikama 21 i 22.

34

Slika 21.Gaenje poara s CO2 u strojarnici

35

Slika 22. Prostorija s bocama CO2

9.4.2. Sustavi sa halonom (halogeniziranim ugljikovodikom)
Haloni kao sredstvo za gaenje poara smju se primjeniti samo u prostorijama za
strojeve, u prostorijama s pumpama i prostorijama namjenjenim iskljuivo za prijevoz
vozila bez tereta.
Koliina sredstva za gaenje u svim prostorima morn biti 5 do 7% bruto
zapreminskog prostora za halon 1301 i 1211, a 0.2 do 0.3 kg/m3 za halon 2402. Samo
36

halon 1301 se moe koristiti u prostorijama za strojeve koji se tite, a predvieno je runo
upuivanje u rad smjeteno izvan zatiene prostorije. Spremnici se moraju stalno nadzirati
zbog mogunosti opadanja tlaka uslijed poputanja ili isputanja.

Slika 23 Sustav za gaenje poara halonom 1301

37

9.4.3. Sustav pare

Openito se ne doputa upotreba pare kao sredstva za gaenje poara u ugraenim
sustavima za gaenje poara. Ona se smije upotrijebiti samo u ogranienim podrujima i to
kao dopuna zahtjevanom sredstvu za gaenje poara.Kotlovi u tom sluaju moraju
osigurati najmanje l kg pare na sat svakih 0.75m3 bruto zapremnine najvee prostorije koja
se zatiuje. Sustav pare na odreenim mjestima posjeduje odgovarajui ureaj za
isputanje kondezirane pare.
Uinak vodene pare u gaenju poara zasniva se na guenju, odnosno redukciji
kisika.
9.4.4. Ostali sustavi za gaenje poara plinom
Ako se umjesto uobiajenih plinova koristi neki drugi plin kao sredstvo za gaenje
poara, to mora biti plinoviti produkt izgaranja goriva u kojem su kisik, ugljini monoksid,
korozivni elementi i bilo koji drugi zapaljivi kruti element svedeni na najmanju moguu
doputenu mjeru.
Ako se takav plin koristi kao sredstvo za gaenje poara, on mora imati zatitu
jednaku onoj koju daje ugraeni sustav koji kao sredstvo za gaenje koristi ugljini
dioksid.
Ako se takav plin koristi kao sredstvo u ugraenom sustavu za gaenje poara u
prostoriji za teret, na raspolaganju mora bti dovoljna koliina takvog plina da se svaki sat
moe dovoditi zapremnina slobodnog plina jednaka barem 25% bruto zapremine najveeg
zatienog prostora i to u vremenu od 72 sata.

38

9.5. Ugraeni sustav za gaenje poara pjenom

Ureaj za gaenje poara pjenom moe se upotrijebiti:

u prostorijama strojeva
u prostorijama gdje moe nastati poar curenjem goriva, kao i za spreavanje
zapaljivog prolivenog tekueg goriva koje se jo nije zapalilo
na tankerima za zatitu tankova tereta.

Ako je u prostorijama strojeva ugraen sustav s pjenom niske ekspanzije, on mora

ispustiti za najvie 5 minuta, koliinu pjene dovoljnu da pokrije do visine od 150mm
najveu jednostruku povrinu preko koje se lako moe preliti tekue gorivo. Omjer
ekspanzije pjene ne smije prijei 12: I.
Ako je u prostorijama ugraen sustav s pjenom visoke ekspanzije, on mora biti u
stanju brzo ispustiti dovoljnu koliinu pjene da ispuni najveu prostoriju koju treba zatititi
brzinom najmanje 1m visine u minuti. Koliina pjene za gaenje mora biti jednaka
peterostrukom volumenu najvee prostorije koja se zastiuje. Omjer ekspanzije pjene ne
smije prijei 1000:1.
Pjena sa srednjim faktorom ekspanzije upotrebljava se za gaenje poara u
zatvorenim prostorijama, gdje moe doi do curenja iz cjevovoda ili strojeva lako
zapaljivog goriva.
Ureaj za stvaranje pjene na tankerima mora biti u stanju stvoriti pjenu za cijelu
povrinu palube tankova tereta, kao i u svakom tanku tereta kojemu je paluba probijena.
Koncentrat pjene treba biti dovoljan da osigura najmanje 30 minuta stvaranja pjene
na tankerima koji nemaju ureaj s inertnim plinom. Omjer ekspanzije ne smije biti vei od
12:1.
Kapacitet svakog monitora mora biti najmanje 1250 l/min.
Naprave za izbacivanje pjene su predviene radi osiguranja pokretljivosti kod
gaenja poara te da se obuhvate sve povrine koje tite monitori. Kapacitet svake naprave
ne smije biti manji od 400 l/min, a domet ne manji od 15m.
Shema monitora prikazana je na slici 24.

39

Slika 24 Ugraeni sustav za gaenje poara pjenom

40

9.6. Ugraeni sustav za gaenje prahom

Tankeri za prijevoz plina i kemikalija opremljeni su ugraenim sustavom za
gaenje poara prahom koji se nalazi u jednom ili vie spremnika.
Prah se potiskuje pritiskom plina, koji se nalazi u posebnim bocama pod visokim tlakom,
preko sustava cjevovoda i mlaznicama se izbacuje na mjesto poara. Kao pogonski plin se
koristi CO2 ili duik.

1.Redukcijski ventil
2.pneumatski aktuator
3.runo/pneumatski aktuator
4.mlaznica za prah
5.manometar
6.sigurnosni ventil
7.preljevni ventil
8.tlani ventil
9.kuglasti ventil

10.pilot ventil za distribucijski ventil mlaznice praha

11.pilot ventil za distribucijski ventil monitora
12.pilot ventil tlanim cilindrom
13.nepovratni ventil
14.kuglasti ventil
15.kuglasti ventil
16.kuglasti ventil
17.ventilska stanica s nepovratnim ventilom i ventilom za
proputanje
18.otpusni ventil

Slika 25. Shematski prikaz sustava za gaenje poara prahom

41

9.7. Sustav inertnog plina

Inertni plin je svaki plin koji ne podrava gorenje. Sustav inertnog plina ima vanu
primjenu na tankerima u zatitu od paara, odnosno eksplozije u tankovima tekueg tereta.
Sustav inertnog plina koristi se za:
1. uvoenjem inertnog plina u tankove tereta vri se redukcija kisika u atmosferi
svakog tanka i to na razinu na kojoj ne moe doi do izgaranja
2. odravanje atmosfere u bilo kojem dijelu tanka tereta s koliinom kisika koja ne
prelazi 5% volumena s pretlakom za itavo vrijeme plovidbe i za vrijeme boravka u
luci, osim ako je potrebno da takav tank bude bez plina
3. za ienje praznih tankova tereta od para ugljikovodika tako da se za vrijeme
oslobaanja tanka od inertnog plina ne stvara zapaljiva atmosfera u samom tanku.
Sustav mora imati kapacitet inertnog plina za tankove tereta od najmanje 125% od
najveeg proraunskog kapaciteta pumpi za iskrcaj broda izraenog volumenski.
Ispuni plinovi glavnih i pomonih kotlova predstavljaju na brodovima najbitniji
izvor inertnog plina koji zadovoljava navedene uvjete.
Ukoliko se postavljaju posebni zahtjevi za kvalitetu inertnog plina, kao to je sluaj
s kemijskim tankerima, tada se upotrebljava sustav koji koristi dimne plinove jednog ili
vie odvojenih plinskih generatora.
Inertni plin dobiven iz ispunih plinova kotla ima slijedei sastav:
kisik (O2)........................................2-4%
ugljini dioksid (C02)......................12-14%
sumporni dioksid (SO2 ili sumporni trioksidS03).............0.02%
krute estice......................................8mg/m3
vodene pare ......................................0.1%
duik..................................................ostatak
Generator inertnog plina prvenstveno slui za dobivanje inertnog plina s niskim
sadrajem kisika, sumpornog oksida i ostalih tetnih sastojaka. Generator inertnog plina se
zbog toga najee koristi na kemijskim tankerima gdje je kvaliteta inertnog plina od
posebne vanosti.
U generatorima inertnog plina gorivo izgara pod kontroliranim uvjetima tako da
dimni plinovi imaju mali sadraj kisika (manji od 1%).
Shema sustava inertnog plina prikazana je na slici 26.

42

Slika 26. Sustav inertnog plina

43

10. UTJECAJ POARA NA LJUDSKO ZDRAVLJE

Poar na brodu predstavlja veliku opasnost za ljudsko zdravlje.
Znatna koliina topline koja se oslobaa procesom gorenja, prisutan plamen i
plinoviti produkti izgaranja mogu dovesti do ozbiljnog naruavanja zdravlja ljudi.
Sam brod je specifian objekat pa su i uvjeti gaenja dosta oteani, posebno ako se
to radi za vrijeme plovidbe broda na uzburkanom moru.
Brodski podovi esto su mokri i skliski, stepenita takoer, prolazi uski,
temperatura dosta visoka, prisutnost otrovnih para i plinova, mogunost eksplozije zbog
reakcije tereta i sresdtava za gaemje, oteavajui su faktori u procesu gaenja.
Uzimajui u obzir navedene okolnosti svaki sudionjik u gaenju poara mora biti
obuen i dobro uvjeban, maksimalno oprezan kako bi se zatitio od povreda, pri emu
mora koristiti i potrebnu zatitnu opremu.

10.1. Utjecaj topline

Velika koliina topline koja se oslobaa prilikom gaenja podie temperaturu zraka
i okolnih predmeta.
U takvoj okolini ovjek je izloen nizu opasnosti kao to su; toplotni udari,i
opekline. Posebno je opasno gaenje poara u zatvorenim prostorima kada se zbog
upotrebe vode za gaenje oslobaa velika koliina vodene pare.
Koritenjem osobne protupoarne opreme znatno se smanjuje mogunost ozljede.

10.2. Utjecaj produkta izgaranja

Veliku opasnost pri gaenju poara prestavljaju produkti izgaranja. U dimu na
mjestu poara smanjuje se koncentracija kisika to moe izazvati guenje i smrt osobe koja
gasi poar.
Uz glavni produkt izgaranja kao to je ugljini dioksid uvijek je u veoj ili manjoj
koncentraciji i prisutan ugljini monoksid razni klorni ugljikovodici, cijanovodik kod
gaenja plastike i sl. Svi ti spojevi su jako opasni pa i smrtonosni. Pored navedenih
otrovnih spojeva i niz drugih otrovnih para i plinova prisutnim u dimu kao produktu
izgaranja.Po nainu djelovanja na ljudski organizam djele se na:
1. iritansi(zaguljivci). Uzrokuju podraaj dinih organa. Simptomi su kihanje,
kaljanje, suzenje oiju.
2. asfikansi(zaguljivci) oteavaju oksidacijske procese u tkivu zbog pomanjkanja
kisika u krvi odnosno u mozgu. Osoba osjea glavobolju, vrtoglavicu te dolazi do
gubitka svijesti pa i smrti.
3. anastetici(opojni plinovi). Udisanjem ovih plinova dolazi do djelovanja na modane
stanice to dovodi do gubitka svijesti.
4. sustavni (krvni) otrovi. Preko krvotoka djeluju na osjetljive organe i onemoguuju
rad ivotno vanih funkcija.
Maksimalno dozvoljena koncentracija (MDK) naziva se stupanj zagaenosti
atmosfere parama, plinovima i prainom koja ne smije uzrokovati oteenje ljudskog
zdravlja pri svakodnevnom samostalnom radu.
44

Unutar MDK ovjeka radi bez zatite opreme. Ukoliko je koncentracija iznad MDK
obvezna je upotreba zatitne opreme.
MDK za neke tvari
-

amonijak
klor
CO2
CO
fenol
propan
butan
H2S
iva
cijanovodik

50
0.5
5000
50
5
1000
1000
10
0.01
0.27

ppm
ppm
ppm
ppm
ppm
ppm
ppm
ppm
ppm
ppm

11. UREAJI ZA MJERENJE I KONTROLU PRISUTNOSTI PARA I

PLINOVA
Koncentracija para i plinova u nekom prostoru moe biti unutar opasnog podruja,
pa postoji mogunost eksplozije. Odreene koncentracije nekih plinova u zatvorenim
prostorima svojom otrovnou mogu takoer predstavljati opasnost za ljude koji se kreu u
tim prostorima.
Postoje razni prikladni ureaji koji slue za odreivanje prisutnosti pojedinih para i
plinova u nekom prostoru.
U upotrebi postoje razni ureaji, a mogu se svrstati u dvije osnovne grupe:

prijenosni ureaji

stacionirani ureaji

45

11.1. Runi detektor plina

Ovaj ureaj slui za otkrivanje prisutnosti odreenog plina u odabranom prostoru.
Sastoji se od kuita s mijehom volumena 100cm3 i staklenih ispitnih cjevica s kemijskim
reagensom za odreeni plin.
Postupak s runim detektorom plina:
- zatvoriti usisni otvor aparata zatvorenom cjevicom nakon to je mijeh stisnut do kraja.
Ako se mijeh ne otvara, znai da je brtvljenje aparata ispravno
- oba zavarena kraja ispitne jevice slomiti na mjestu za lomljenje vrhova koji se nalaze
na samom aparatu
- cjevicu staviti u usisni otvor tako da vrh ucrtane strelice bude okrenut prema kuitu.
Ako se koristi produna cijev, cjevica se na isti nain postavi na kraj cijevi (sonde)
- stiskati mijeh onoliko puta koliko je oznaeno na cijevici
- nakon zavrenog usisavanja oita se udio traenog plina u ispitivanom prostoru u ppm
jedinicama.

Slika 27. Runi detektor plina

Postoji i sloeniji tip aparata s pumpom na elektrini pogon koji moe koristiti
struju iz elektrine mree ili iz ugraenog akumulatora.
Kod aparata koji rade na elektrokemijskom principu mjerenje se vri pomou
posebnog senzora. Stvorena se struja pojaava i neposredno prenosi na mjernu skalu
instrumenta u ppm jedinicama.

46

Slika 28. Aparat za mjerenje koncentracije CO

1. prekida
O-iskljueno
T-test
I-pogon
2. potenciometar
3. nula potenciometar
4. blokiranje ploe
5. prikljuak za mjerenje
6. dava signala
7. vijci poklopca
8. prikljuak za usis
9. skala instrumenta
10. poklopac skale
11. signalno svijetlo
12. kontrolna lampica
13. ispust

47

11.2. Ureaj za mjerenje koncentracije eksplozivnih plinova (Eksplozimetar)

Ureaj za mjerenje koncentracije eksplozivnih plinova upotrebljava se tamo gdje
treba ustanoviti udio eksplozivnih para ili plina u zraku. Mjerna skala ureaja najee je
podijeljena od 0-50% ili 0-100% od donje granice eksplozivnosti. Ureaj za mjerenje
koncentracije eksplozivnih plinova moe biti napravljen u kombinaciji s ureajem za
mjerenje postotka volumskog udjela kisika u atmosferi (slika 29).

Slika 29.Kombinirani ureaj za mjerenje eksplozivnosti i sadraja kisika

1.prekida I-Ex mjerenje eksplozivnosti

I-O2 mjerenje kisika
2.vijak za podeavanje nul-poloaja
3.potenciometar osjetljivosti
4.utika zapunjenje
5.potenciometar nul-poloaja
6.dra remena za noenje
7.dava signala
8.kuite aparata
9.vijci za poklopac

10.zatvara
11.potenciometar osjetljivosti
za Ex
12.mjerna komora
13.mjerna skala
14.poklopac
15.senzor za kisik
16.pogonska svjetiljka
17.svjetiljka
18.eoni poklopac

48

11.3. Ureaj za mjerenje sadraja kisika (analizator kisika)

Postoje razne vrste ureaja za mjernje sadraja kisika, ovisno o principu rada
instrumenta.
Sloeniji ureaji imaju tri skale na pokazivau, od kojih svaka moe sluiti drugoj svrsi:
a) skala 0-25% vol. 02, (sadcaj kisika u zraku pogodan za boravak ljudi)
b) skala 0-10% vol. 02 (sadtaj kisika u inertnom plinu ili istom duiku)
c) skala 0-I00% vo1. 02, (analiza kontrolnih toaka u procesnom toku i cjevovodima,
u petrokemiji i plinskoj industriji.
Na slici 30. prikazan je ureaj za mjerenje sadraja kisika.

Slika 30. Ureaj za mjerenje sadraja kisika

49

12. VATROGASNA OPREMA

Vatrogasnu opremu ine osobna oprema i aparat za disanje.

12.1. Osobna oprema

Osobna oprema obuhvaa:
a) zatitnu odjeu, od materijala koji titi kou od topline koju iri poar kao i od
opeklina parom. Vanjske povrine moraju biti vodootporne
b) izme i rukavice od gume i drugog materijala koji ne provodi elektrinu struju
c) vrsta kaciga koja osigurava efikasnu zatitu od udara
d) elektrinu sigurnosnu runu svjetiljku odabranog tipa koja gori najmanje tri sata
e) sjekiru koja mora odgovarati zahtjevima uprave.

12.2. Aparati za disanje

Postoje dva tipa aparata za disanje:
a) protudimna kaciga ili protudimna maska opremljena odgovarajuom pumpom i
cijevi za dovod zraka ne duljom od 36m
b) samostalni aparat za disanje s bocama komprimiranog zraka iji volumen ne smije
biti manji od 1200 1, ili neki drugi samostalni dini aparat ije je vrijeme upotrebe
najmanje 30min.
Aparat se sastoji od jedne ili dvije boce s komprimiranim zrakom prirodnog
sastava. Zrak iz boce preko reduktora ventila ulazi u fleksibilnu cijev. Udisanje se vri
preko plunog automatskog ventila smjetenog na maski. Uz bocu je redovito uvren
manometar i alarm koji se ukljuuje kada tlak zraka u boci padne na cca 45 bara to je
dovoljno za cca 10 minuta koritenja pri potronji od 30 l/min.
Jedna boca ima volumen 6 litara zraka i tlak punjenja od 300 bara. Na raspolaganju
stoji koliina zraka od 1800 litara (volumen boce x tlak punjenja=volumen zraka). Dvije
boce imaju volumen od po 4 litre s tlakom punjenja od 200bara to daje 1600 1itara zraka.
Koliina od 1600 litara zraka dovoljna je za koritenje u vremenu od 45-50 minuta, ovisno
o teini posla koji se obavlja.
Teina aparata sa dvije boce je oko 16 kg. Potrebna je ea provjera ispravnosti
aparata te je propisano periodino atestiranje aparata od ovlatene osobe(slika 31).

50

Slika 31. Dini aparat s komprimiranim zrakom

51

Prilog:
OBRAZAC ZA UPIS VATRENIH NEZGODA
FORM OF FIRE CASUALTY RECORD
(suspect MSC/Circ. 234)

UPIS VATRENIH NEZGODA

FIRE CASUALTY RECORD
No. 366/32
1. Datum i mjesto nezgode(o)..............................................................................................................
Date an place of casulty(o)

2. Tip broda (putniki, teretni, ..., tanker za ulja, ribarski brod)........................................................

Type of ship (passenger, cargo, bulk carrier, oil tanker, fishing vessel, etc.)

3. Da li su primjenjena ogranienja na brodu odnosno putovanje?*..................................................

Where and voyage limits imposed on the ship*

.................................................. .................................................. .................................................

4. Godina gradnje...........................................Godina glavne rekonstrukcije....................................
Year of build

Year of major reconstruction

5. Osobine broda:
Particulars of ship

Duina izmeu okomica.............................Bruto tonea................................................................

Length between perpendiculars (in metres)

Gross tonnage

Motor (tip, gorivo)......................................Nosivost (u tonama)....................................................

Propelling machinery (type, fuel, etc.)

Deadweight (in tonnes)

6. Vrsta tereta......................................................................................................................................
Nature of cargo

7. Pozicija broda: Da li je brod bio u plovidbi ili u luci?....................................................................

Location of ship: Was the ship under way or in port

Ako je u luci, specifikacija stanja (ukrcaj, iskrcaj, popravak ili ostalo).........................................

If in port, specify the condition (loading, unloading, under repair, or others).

........................................................................................................................................................
8. Lokalno stanje: vrijeme (dan ili no)?...................Snaga vjetra (Boforova skala).........................
Local coditions: Time (daylight or darkness)

Wind force (Beaufort scale)

Stanje mora (i upotrijebljeni kod)...................................................................................................

State of sea ( and code used)

9. Dio broda gdje je vatra gorjela*......................................................................................................

Part of ship where fire broke out *

10.Uzrok vatre*...................................................................................................................................
Cause of fire*

11. Mogue porijeklo zapaljivih tekuina, ako je primjenjivo...........................................................

Probable origin of flammable liquids, if applicable

12. Opis tete*.....................................................................................................................................

Description of damage*

.......................................................................................................................................................
13. Broj osoba na brodu: Putnici..............................Posada...............................................................
No. of persons on board: Passengers

Crew

14. Broj rtava: Mrtvi...............................................Ozlijeeni.........................................................

No. of victims: Dead

Injured

.......................................................................................................................................................
15. Strukturalna poarna zatita (saeti opis vatrootpornih pregrada, vrata, palube, itd. kroz cijelo
podruje zahvaeno vatrom)
Structural fire protection (briefly, describe fire resisting and fire retarding bulkheads, doors, decks, etc. throught
the whole area affected by fire):

.......................................................................................................................................................
.......................................................................................................................................................
16. Metoda otklanjanja vatre na mjestu poara:
Fire detection method at site of fire

.1 Automatsko ...............................................................................................................................
Automatic

.2 Ostalo*....... ...............................................................................................................................
Others*

17. Instalirani sustavi za gaenje poara

Fixed fire extinguishing installations:

.1 Na mjestu poara........................................................................................................................
At site of fire

.2 Susjedna (granina podruja).....................................................................................................

Adjacent areas

Brodska protupoarna oprema koja je upotrijebljena (...) ............................................................

Ships fire extinguishing equipment used ( foam dry chemical, CO2 , water, steam etc.)

18. .1 Instalirana.................................................................................................................................
Fixed*

..................................................................................................................................................
.2 Prijenosna..................................................................................................................................
Portable*

..................................................................................................................................................
19. Efekt akcije poduzet od posade za gaenje vatre..........................................................................
Effectiveness of action taken by crew to extinguish fire

.......................................................................................................................................................
.......................................................................................................................................................
20. Data pomo izvana i upotrijebljena oprema (vatrogasnih brigada, drugi brod)...........................
Outside assistance given and equipment used (e.g. fire department, other ship, etc):

.......................................................................................................................................................
21. Vrijeme upotrjebljeno za gaenje: Za stavljanje pod kontrolu...................Za gaenje.................
Time taken to fight fire: To control

To extinguish

22. Krataka sadraj*............................................................................................................................

Synopsis*

.......................................................................................................................................................
.......................................................................................................................................................
.......................................................................................................................................................
.......................................................................................................................................................

.......................................................................................................................................................
23. Primjedbe: ....................................................................................................................................
Observations

......................................................................................................................................................
24. Klasa (vidi MSC/Circ...) ..............................................................................................................
Classification ( see MSC/Circ...)

......................................................................................................................................................
......................................................................................................................................................
......................................................................................................................................................

Notes

1. Odredbe o podacima oznaene (o) su obavezne.

The provision of data marked (o) is optional

2. Podaci oznaeni (*) trebaju biti napisani to preciznije.

Data marked with an asterisk (*) should be given as precisely as possible.

STROJEVI I UREAJI

1. POVJESNI RAZVOJ BRODSKOG POGONA

Do druge polovice 18 stoljea, brodovi koji su plovili svjetskim morima i oceanima
bili su pogonjeni snagom vjetra (jedrenjaci) ili snaga ljudskih miia (vesla).
Od pronalaska parnog stroja (James Watt 1769) i njegovog prvog uvoenja kao
brodskog pogonskog ureaja (Clermont 1807. god.) razvoj brodskih propulzijskih strojeva
proao je kroz vie faza, tako da su se kao pogonski ureaji upotrebljavali parni stapni
strojevi, Ottov motor (1879. god.) parna turbina, Diesel motor (1897.) kombinacija parnog
stroja i parne turbine, plinske turbine, kombinacija plinske turbine i Diesel motora,
elektrini pogon i nuklearni pogon.
Do drugog svjetskog rata kao propulzijski ureaj prevladavao je parni stapni stroj.
Nakon drugog svjetskog rata zapoinje dominacija Diesel motora uz naglo smanjenje
primjene parnih stapnih strojeva.
Prva parna turbina ugraena je na brod 1894. god. Zbog znaajne prednosti (manje
mase, manjih dimenzija, velike snage po jedinici, iroko podruje regulacijske snage i
broja okretaja miran pogon,manje vibracije i velika trajnost) primjenu parnih turbina naglo
se poveala, naruito na brodovima velike nosivosti. Meutim gradnjom Diesel motora na
teka goriva i velikih snaga, parna turbina biva opet potisnuta, osim kod velikih ratnih
jedinica, brzih putnikih brodova te tankera velike nosivosti.
Plinske turbine kao propulzijski strojevi na brodovima se rjetko koriste. Nuklearni
pogon je u dananje vrijeme prisutan samo kod ratnih brodova.

2. GORIVA MAZIVA I VODA

2.1. Goriva
Gorivo je najvaniji izvor energije koji se koristi u prometu, privrednim i drugim
ljudskim djelatnostima. U gorivu je sadrana kemijska energija koja se procesima izgaranja
pretvara u toplinu. Toplina se posredno ili neposredno koristi za razliite potrebe.
Goriva moemo podjeliti prema njihovim agregtnom stanju na kruta, tekua i
plinovita a svako od njih moe biti prirodno ili umjetno.
Za brodske motore najvanija su tekua goriva koja mogu biti:
- laka goriva koja pri vanjskoj temperaturi potpuno ishlape. Koriste se za Diesel
motore manih snaga, za upuivanje glavnog motora i potpaljivanje kotlova.
- teka goriva koja mogu ispariti samo pri viim temperaturama. Koriste se za rad
sporohodnih i srednjohodnih diesel motora te pogon kotlova.
Goriva koja se koriste za diesel motore produkti su frakcija destilacije sirove nafte.
Oni su kao i sirova nafta sloena smjesa razliitih ugljikovodika. Udio pojedinih skupina
ugljikovodika u gorivu ovisi o sastavu sirove nafte i o sastavu pojedinih frakcija u gorivu
Teka goriva koja se koriste za teke diesel motore smijesa su ostatka frakcijske
destilacije sirove nafte. Zbog velikog viskoziteta tih goriva ona se obino zagrijavaju da bi
bila protona to omoguava normalno funkcioniranje sustava goriva.
Kvalitetu goriva odreuju njegova fizikalna svojstva a to su: gustoa, viskozitet,
krutite, plamite, kemijski sastav, ogrijevna mo i ostalo.
Gustoa:() Prema gustoi tekua se goriva djele na laka i teka.
57

Viskozitet: je svojstvo tekuina da prua otpor pri meusobnom promicanju dva

susjedna sloja tekuine. O viskozitetu goriva ovisi sposobnost protjecanja i rasprivanja.
Plamite: je najnia temperatura pri kojoj se se smjesa goriva i zraka zapali uz
prisustvo otvorena plamena.
Kemijski sastav goriva je: ugljik, vodik, sumpor kao gorivi elementi; zatim kisik,
duik, pepeo, voda, koks, smole, vanadij, natrij i druge krute neistoe. Prema tetnosti
elementi u gorivu su sumpor, duik, vanadij i natrij jer u procesu izgaranja goriva tvore
razne spojeve koji tetno dijeluju na okolinu i na elemente motora.
Ogrijevna mo: je koliina topline koja se oslobaa postupnim izgaranjem 1 kg
goriva. Ovisi o kemijskom sastavu i gustoi goriva. to je gustoa vea to je kvaliteta
goriva nia i manja je ogrijevna mo i obratno, manja gustoa znai veu kvalitetu i veu
ogrijevna mo.

2.2. Maziva
Materije koje se koriste kao sredstvo za podmazivanje sa glavinim zadatkom da
smanje trenje i troenje pokretni strojnih djelova nazivamo maziva. Mogu biti anorganskog
i organskog porijekla:
Anorganska maziva sredstva
- voda, vodene otopine, grafit, talk, molibdendisulfit
- tekui zrak i drugi ukapljeni plinovi
- zrak i drugi plinovi
Organska maziva sredstva
- vegetabilna i animalna ulja i masti
- mineralna ulja i produkti tih ulja
- uljne emulzije
- sinetika tekua i vrsta mast
U raznim granama ljudske dijelatnosti najiru primjenu imaju mineralna ulja.
Mineralna ulja dobivaju se frakcijskom destilacijom sirove nafte. Da bi se iz destilata
odstranile nepoeljne primjese vri se daljna prerada kao to su rafinacija, deparafinizacija,
neutralizacija. Nakon prerade dobivamo isto mineralno ulje ija kvaliteta ovisi o kvaliteti
sirove nafte; najee ne zadovoljavaju uvijetima koji se zahtjevaju. Da bi dobili ulja koja
e zadovoljavati traenim uvjetima u ulja se dodaju odreeni dodatci (aditivi). Takva ulja
sa dodatkom aditiva zovu se legirana ulja ili HD ulja (heavy duty oil).
Sva ulja nisu jednako legirana ve u onoj mjeri koji se uvjeti od njega trae. U
svijetu postoje meunarodne organizacije za specifikacije motornih ulja kao to su SAE1,
API2, ACEA3 i dr.
SAE razvrstava ulja po viskoznosti
Ovisno o namjeni ulja moraju udovoljavati odreenim karakteristikama kao to su:
kemijska stabilnost, viskozitet, indeks viskoziteta plamite i sl.
Kod gradnje broda koriste se najnovija saznanj o uljima koja se primjenjuju za
podmazivanje brodskih strojnih ureaja te za hidraulike sustave. U brodskim strojnim
kompleksima sustav ulja za podmazivanje od vitalnog je znaenja za brod jer je ulje
1

Society of Automative Enginering

American PetroleumInstitut
3
Assosiation desConstructers Europeans d;Automobiles
2

58

znaajno u gotovo svim pokretnim mehanikim elementima ureaja kao to su: glavni
propulzijski strojevi i pomoni strojevi i ureaji. U novije vrijeme na brodovima se sve
ee upotrebljava hidraulika zbog svojih pozitivnih osobina. Sustav nema mnogo
pokretnih rotacijskih djelova, vrlo je jednostavan i siguran.
Hidraulike sustave posjeduje skoro svaki brod i to mogu biti: kormilarski sustavi,
dizalice tereta, vitla, uronjene pumpe, daljinsko upravljanje balastiranja broda, daljinsko
otvaranje raznih ventila, automatika broda i dr.
Goriva i maziva koja se danas koriste na brodovima su smjesa raznih ugljikovodika
koji mogu izazvati raznorazne opasnosti po okoli, za morske resurse i ljudsko zdravlje. Da
bi se sprijeilo nekontrolirano odlaganje, izljevanje, isputanje s broda u more na snazi su
propisi MARPOL konvencije koji reguliraju radnje sa takvim tvarima. Na kopnu se
takoer poduzimaju niz mjera sa ciljem sprijeavanja nekontroliranih odlaganjem tvari
opasnih po okoli i ljudsko zdravlje.

2.3. Voda
Na brodovima koja plove morima, plovnim rijekama ili velikim jezerima voda se
danas koristi u razne svrhe, bilo kao slatka ili pak kao okolna voda. Okolnu vodu koristimo
kao balastnu vodu, protupoarnu vodu, vodu za hlaenje brodskih strojeva, i ureaja,
dobivanje slatke vode iz okoline. Koristimo je gdje god je to mogue jer je njena
eksploatacija na brodovima najjeftinija. Slatku vodu koristimo kao vodu za pie,pranje,
kuhanje, osobna higijenu posade i putnika, kao kotlovsku vodu, rashladnu vodu i druge
svrhe.
Dnevna potronja slatke vode varira ovisno o brodovlasniku. Prosjeno su uzima
100 do 150 litara po lanu posade, a na nekim putnikim brodovima i do250 litara po
putniku.
Potronja slatke vode na suvremenim brodovima sve je vea, pa su u najnovije
vrijeme brodovi opremljeni ureajima za dobivanje slatke vode iz okoline (mora) i na taj
nain zadovoljavaju vlastite potrebe za slatkom vodom.
Slatka voda za potrebe broda uzima se redovito iz gradske vodovodne mree i
koristi se kao voda za pie i ostale potrebe, kuhanje, pranje, osobnu higijenu i sl.
Voda iz gradske vodovodne mree sprema su u posebne tankove. Tankovi u koje se
sprema slatka voda s unutranje strane su obloeni cementnim mljekom, u novije vrijeme
dvokomponentnim premazom od umjetnih smola, ili da bi se izbjegle nepoeljne pojave
kod cementnih premaza ili kod umjetnih smola tankovi pitke vode rade se od nehrajueg
elika.
Kod tankova pitke vode posebnu panju mora se posvetiti istoi tanka , a kod
uzimanja vode iz gradske vodovodne mree i istoi prikljuene cijevi ventila i ostale
armature kako bi se sprijeilo unoenje raznih bakterija i drugih oneienja. Voda za pie
mora odgovarati kvaliteti koja je propisana posebnim pravilima.
Prema propisima, brodski asnik mora kontrolirati istou tankova i kvalitetu vode
za pie.
Osim kontrole kvalitete vode za pie, odreenu panju mora se poklanjati i kvaliteti
vode koja slui kao pogonski medij u parnim pogonima i kao voda za rashlaivanje
pojedinih ureaja.

59

3. BRODSKI POGONSKI UREAJI

3.1. Motori sa unutarnjim izgaranjem
Motori sa unutarnjim izgaranjem spadaju u grupu toplinskih strojeva u kojima se
kompresijom zraka ili smjese te izgaranjem goriva u cilindru, dobiju radni plinovi
viskokog tlaka i temperature koji dijelovanjem na klip proizvode mehaniki rad.
Razvoj motora s unutranjim izgaranjem poinje u drugoj polivici 19 st.
3.1.1. Osnovni nazivi
1. Mrtve toke su krajni poloaji klipa u cilindru(slika 32).

Slika32.Poloaj klipa u cilindru

2. GMT- gornja mrtva toka; najvii poloaj klipa na putu prema gore.
3. DMT- Donja mrtva toka; najnji poloaj klipa na putu prema dolje(slika33).

Slika 33.Poloaj klipa DMT

60

4. Hod stapa hod koji stap (klip) opie od GMT do DMT(slika 34).

Slika 34. Hod klipa u cilindru

5. Stapajni volumen (VS) je volumen koji stap (klip) opie na svom putu od GMT do
DMT. Rauna se u cm i dm

Slika 35 Stapajni volumen (Vs) volumen kompresije(Vk) volumen cilindra(Vc)

6. Volumen kompresije (Vk) je voje volumen nad stapom kada se on nalazi u GMT.
7. Volumen cilindra(Vc) je volumen nad stapom kada se on nalazi u DMT (slika 35).
8. Omjer kompresije je omjer izmeu poetnog(Vc) i konanog(Vk) volumena(slika
36).

61

Slika 36. Omjer kompresije

3.1.2. Podjela brodskih motora

Prema broju stapaja u jednom radnom ciklusu brodske motore dijelimo na:
dvotakne i etverotaktne.
Prema broju cilindara:
- jednocilindrine
- viecilindrine.
Prema nainu paljenja:
- s prisilnim paljenjem
- sa samozapaljenjem
S prisilnim paljenjem su otto motori kod kojih se smjesa pali pomou elektrine
iskre koju daje svijeica, a kod motora sa samozapaljenjem paljenje goriva se vri tako
tako da se u vrui komprimirani zrak ubrizgava gorivo (diesel motori).
Prema nainu punjenja cilindra:
- sa prirodnim punjenjem
- sa prednabijanjem

62

3.2. Naelo rada etverotaknog Otto motora

Slika 37.Prikaz rada 4-taktnog Otto motora

Za obavljanje radnog ciklusa kod ovoga motora potrebne su dva okretaja
koljeniastog vratila i 4 takta(slike 37 i 41):
1. takt-usisa
2. takt-kompresije
3. takt-ekspanzije
4. takt-ispuha
1. takt
Usis smjese goriva i zraka poinje kod se otvori usisni ventil (1), a ispuni ventil(2)
je tada zatvoren. Klip(5) se kree od GMT prema DMT. Smjesa ulazi u cilindar(4)
zbog podtlaka.
2. takt
Kompresija poinje kad su oba ventila zatvorena. Klip se giba od DMT prema
GMT i komprimira smjesu na 7do12 puta manji volumen od usisnog. Neto prije
GMT svijeica 3 baci iskru i zapali smijesu.
3. takt
Nakon paljenja smjese tlak i temperatura naglo porastu. Gorivo naglo izgori i
pritom ekspandira i na taj nain gura klip od GMT prema DMT ime se dobiva
koristan rad. U ovom taktu usisni ventil i ispuni ventil su zatvoreni. Prije nego klip
doe u DMT otvara se ispuni ventil.
4. takt
Klip kree od DMT prema GMT i potiskuje plinove nastale izgaranjem goriva
kroz otvoreni ispuni ventil u atmosferu. Prije nego klip doe u GMT otvara se
usisni ventil i ciklus se ponavlja.

63

3.3. Naelo rada etverotktnog Diesel motora

etvertoktni Diesel motori zbog svojih dobrih osobina danas imaju iroku
primjenu.
Naelo rada ovoga motora je sljedei(slika 38 i 42).
Motori ima etri takta.
1. usis
2. kompresija
3. ekspanzija
4. ispuh

Slika 38 Prikaz rada 4-taktnog Diesel motora

1. takt
Kroz otvoreni usisni ventil(1) ulazi zrak. Klip se giba od GMT prema DMT. Za to
vrijeme ispuni ventil(2) je zatvoren.
2. takt
Usisni i ispuni ventili su zatvoreni. Klip se kree od DMT prema GMT i
komprimira zrak . Volumen zraka se manji za 20 i vie puta u odnosu na poetni
volumen, tempertura kompresije iznosi od 500 do 700C. Neto prije GMT
ubrizga(3) ubrizgava i raspri gorivo u obliku magle u vrui komprimirani zrak te
dolazi do samozapaljenja goriva.
3. takt
Nakon samozapaljenja dolazi do izgaranja i ekspanzije. Klip se kree od GMT
prema DMT pretvarajui toplinsku energiju u mehaniki rad.
4. takt
Ispuni ventil (2) se otvara neto prije nego klip u svom hodu prema DMT doe u
svoj krajnji donji poloaj i u svom hodu od DMT prema GMT istiskuje izgorene
plinove u atmosferu kroz otvoreni ispuni ventil. Neto prije GMT otvara se usisni
ventil i ciklus se ponavlja.

64

3.4. Naelo rada dvotaktnog Otto motora

Slika 39. Prikaz rada 2-taktnog Otto motora

Dvotaktni Otto motori su motori koji rade u dva takta i to; prvi takt kompresijski i drugi
radni. Za jedan ciklus koljenasto vratilo se okrene jedan put. Naelo rada je
sljedee(slika39 i 43).
1. takt
Klip motora se kree prema gore i komprimira smjesu goriva i zraka u cilindru, dok
istovremeno stvara nii tlak u karteru motora. Prije nego klip dode GMT, klip
otvara usisni kanal i zbog nieg tlaka u karter ulazi svijea smjesa goriva i zraka
predhodno formirana u rasplinjau. Neto prije GMT svijeica baca iskru i pali
smjesu.
2. takt
Plinovi nastali izgaranjem ekspandiraju i potiskuju klip prema dolje. Klip
istovremeno komprimira smjesu u karteru. Prije nego die u DMT klip otvara
najprije kanal kroz koji izlaze ispuni plinovi, a zatim kanal koji spaja cilindar s
karterom. Kroz njega ulazi smjesa goriva i zraka iz kartera u cilindar iz kojeg
potiskuje zaostale plinove izgaranja (vri ispiranj cilindra) i puni cilindar novom
smjesom.

65

3.5. Naelo rada dvotaknog Diesel motora

Slika 40. Prikaz rada 2-taktnog Diesel motora

Dvotaktni Diesel motori radni ciklus obave u u dva takta i jednom okretaju
koljenastog vratila kao i dvotaktni Otto motori . Razlika je u mediju koji se usisava i
nainu paljenja. Dvotaktni motori nemaju usisnih a neki ni ispunih ventila ve na cilindru
imaju ispune i ispirne otvore(slike 40 i 44).
1. takt
Stap se nalazi u DMT i u tom trenutku su istovremeno otvoreni usisni i ispuni
otvori. Svijei zrak ulazi u cilindar pod odreenim pritiskom i iz cilindra istiskuje
izgorene plinove(vri ispiranje i punjenje cilindra) i ujedino se cilindar puni
svijeim zrakom. Kreui se prema GMT stap zatvara ispirne a potom i ispune
otvore i poinje kompresija zraka u cilindru. Neto prije GMT dolazi do
ubrizgavanja i rasprivanja goriva u komprimirani zrak i nastaje samozapaljenje.
2. takt
Plinovi nastali izgaranjem pomiu stap prema dolje. Dobiva se koristan rad. Stap na
svom putu prema DMT najprije otvara ispune otvore te ispirne otvori i radni ciklus
se ponavlja. U novije vrijeme veina dvotaknih Diesel motora umjesto ispunih
otvora ugrauju ispune ventile smijetene u glavi motora.

66

Slika 41. Indicirani dijagram 4-taktnog Otto motora

p-tlak
v-volumen
pa-atmosverski tlak
pn-tlak ispuha
pp-tlak usisa

a-ispuni ventil zatvora

b-usisni ventil zatvora
c-paljenje goriva
d-poetak espanzije
c-ispuni ventil otvora
f-usisni ventil otvora

(a-b)-takt usisa
(b-c)-takt kompresije
(c-d)-izgaranje goriva
(d-e)-takt ekspanzije
(c-f)-takt ispuha
(f-a)-preklapanje ventila i
ispiranje cilindra

Slika 42. Indicirani dijagram 4-taktnog Diesel motora

(a-b)-takt usisa
(b-c)-takt kompresije
(c-d)-izgaranje goriva
(d-e)-takt ekspanzije
(c-f)-takt ispuha
(f-a)-preklapanje ventila i ispiranje cilindra

67

Slika 43. Indicirani dijagram 2-taktnog Otto motora

(1-2)-kompresija
(2-3)-izgaranje goriva
(3-4)-ekspanzija
(4-5)-slobodni ispuh
(5-1)-ispiranje i punjenje cilindra

Slika 44. Indicirani dijagram dvotaktnog Diesel motora s ispunim ventilom

1 do 2-takt kompresije
2 do 3- izgaranje goriva
3 do 4-takt ekspanzije
4 do 5- slobodan ispuh
5 do 1. ispiranje cilindra
7 do 6-punjenje cilindra svjeim zrakom
6 do1 prednabijanje
1-ispuni ventil zatvara; 2-paljenje goriva; 3-poetak ekspanzije; 4-ispuni ventil zatvra; 5-ispirni otvor
otvara;; 6-ispuni ventil zatvara; 7-ispirni otvor potpuno otvoren.

68

Slika 45. Razvodni dijagram 4-taktnog motora

Slika 46. Razvodni dijagram 2-taktnog motora

(1-2)-kompresija
(2-3)-izgaranje goriva
(3-4)-ekspanzija
4. otvaranje ispunog otvora
5. otvaranje ispirnog otvora
6. zatvaranje ispirnog otvora
1. zatvaranje ispunog otvora

69

3.6. Prednabijanje motora

Prednabijanje motora je izrazito vano zbog potrebne koliine zraka za ispiranje i
unutarnje hlaenje cilindra kao i za proces izgaranja. Cilj prednabijanja je poveavanje
izlazne snage. Prednabijanje je definirano kao predkomprimiranje dijela ili kompletnog
punjenja izvan cilindra a zatim i u cilindru motora.
Za predkomprimiranje radnog medija najee se koristi turbopuhala(slika 47) rijee i
drugi ureaji.
Povienje uinka i snage motora s prednabijanjem moe biti:
- niskotlano
- srednjetlano
- visokotlano
Kod niskotlanog prednabijanja s tlakom od 1.35 bara snaga motora je do 50%
vea u odnosu na motor sa slobodnim usisom. Kod srednjtlanog prednabijanja s tlakom
od priblino 2 bara poveava se snaga do 100%. Kod visokotlanog s tlakom preko 2 bara,
snaga motora poveava se preko 100%.

Slika 47 Turbopuhalo
1-radni cilindar; 2-plat cilindra; 3-stap; 4-ispirni kanal; 5-ispuni ventil; 6-glava motora;
7-razvodna osovina; 6-kuite ispunog ventila; 9-ispuni kolektor; 10-plinska turbina;
11-turbokompresor; 12-rashladnik zraka; 13-ispuni kolektor; 14-stapajica.

70

Pri upuivanju motora turbopuhalo nije u mogunosti dati tlak i kapacitet zraka za
upuivanje motora pa se koristi pomoni elektrokompresor. Suvremeni motori imaju
ugraeno pomono puhalo prikazano na slici 48.

Slika 48. Shema prednabijanja brodskog motora

71

4. GENERATOR PARE
Generatori pare na brodovima imaju zadatak da proizvode paru radi pogona
glavnog stroja (propulzije) te za ostale pomone svrhe (pomonih strojeva, grijanje tereta,
pranje tankova, klimatizaciju zraka, grijanje prostorija te za ostale brodske svrhe.
Prema namjeni brodske generatore pare dijelimo na:
- glavne (za pogon propulziskih strojeva).
- pomone (za pomone strojeve i slube).
Ovisno o izvornu topline, pomoni generatori pare mogu upotrebljavati gorivo kao
izvor topline ili toplinu ispunih plinova motora, a tada ih nazivamo ultizatorima.
Prema mediju koji prolazi kroz cijevi generatori pare mogu biti:
- vodocijevni (kroz cijevi cirkulira voda a oko cijevi dimni plinovi)
- vatrocijevni (kroz cijevi struje dimni plinovi a oko cijevi se nalazi voda).
Izgaranjem goriva u loitu generatora oslobaa se toplina koja se prenosi na vodu
u generatoru.
Prijenos topline unutar kotla je sloeni proces koji se sastoji od vie temeljnih
oblika prijelaza topline. Prijelazom topline sa plinova nastalih izgaranjem na vodu ona se
zagrijava do temperature isparavanja i isparava pri odreenom tlaku te u parnoj komori
generatora dobijamo paru koju nazivamo mokra para. Da bi povealo toplinsko stanje pare
iz parne komore generatora, paru odvodimo u pregrija pare gdje joj se poveava
temperatura pri stalnom tlaku to jest poveavamo entalpiju pare. Takvu paru nazivamo
pregrijana para.
Nakon pregrijanja paru energetskog stanja h1 i p1 (entalpija pare h1 i tlaka p1), kao
radni medij dovodimo u parne strojeve.
Da generator ne ostane bez vode potroak pare nadoknauje se napajanjem
generatora sa vodom iz mlakog zdenca i time se u generatoru odrava stalni nivo vode.
Na slici 49. prikazan je brodski generator pare "Foster Wheler".

72

Slika 49. Brodski generator pare "Foster Wheler"

73

5. PARNE TURBINE
U parnim turbinama toplinska energija pare najprije se pretvara u kinetiku
energiju, a ova zatim u energiju vrtnje rotora turbine. Parna turbina se na brodovima
upotrebljava kao porivni pogonski stroj kad se trae vee snage poriva. Propulzijske parne
turbine osobito se koriste na velikim tankerima, ratnim i nekim putnikim brodovima zbog
razvijanja velikih brzina i malih vibracija. Turbina se kao pomoni ureaj upotrebljava za
pogon elektrinih generatora , te za pogon pumpi tereta na tankerima.
Parne turbine moemo razvrstati :
- prema nainu rada na: akcijske i reakcijske.
- prema radnim tlakovima: niskotlane , srednjotlane i visokotlane.
- prema izlaznom tlaku: kondezacijske i protutlane
U kondezacijskim turbinama para u kondezatoru ekspandira do stanovitog tlaka
nieg od atmosferskog, a u protutlanim do atmosferskog ili nekog vieg tlaka.

5.1. Djelovanje turbine

Na slici 50 prikazana je akcijska parna turbina najednostavnijeg oblika. Toplinska
energija pare pretvara se u kinetiku energiju u sapnici (4). Par ulazi u sapnicu pod tlakom
razmjerno malom brzinom. U sapnici para ekspandira (tlak pada brzina raste). Parni mlaz
ulazi velikom brzinom u prostor izmeu lopatica (3) koje su poredane na obodu kola (2).
Zbog savinutog oblika lopatica, parni mlaz skree i pri tome tlai na lopatice, pa se
pojavljuje sila koja pokree turbinsko kolo na vratilu (1). Ako je ekspanzija pare u
potpunosti izvrena u statorskim kanalima (sapnicama), turbinu nazivamo akcijskom. Na
lopaticama turbine deava se samo skretanje mlazeva pare koja izlazi iz sapnika. U
kanalima izmeu lopatica rotora ne vri se nikakva ekspanzija.

Slika 50. Akcijska parna turbina

Kod reakcijskih turbina ne vri se putpuno ekspanzija pare u statorskim lopaticama,
ve se dio ekspanzije nastavlja u kanalima izmeu lopaticama rotora. Da bi se ekspanzija
pare vrila djelom u kanalima izmeu statorskih lopatica a zatim djelom u kanalima
izmeu rotorskih lopatica, statorske i rotorske lopatice su postavljene asimetrino za
razliku kod akcijskih turbina gdje su lopatice paralelne.
Na slici 51. prikazan je pesjek preko reda lopatica na kolu sa sapnicom akcijske
turbine. Nakon to je para izala iz sapnice brzinom C0, ulazi u kanal izmeu lopatica. Para
74

koja izlazi iz sapnica nee imati samo brzinu C0 ve i obodnu brzinu rotora U. Relativa
brzina W1 dobit emo ako vektorski spojimo C0 i U. Ako s W2 oznaimo relativnu brzinu
pare na izlazu iz rotora, ona je relativna s obzirom na kanal koji se giba obodnom brzinom
U. Ako opet vektorski zbrojimo te brzine dobit emo izlaznu brzinu iz rotora C2. Kako je
povrina popreneg presjeka kanala izmeu lopatica jednaka para u lopaticama rotora ne
ekspandira.

Slika 51. Djelovanje akcijske turbine

Reakcijsko dijelovanje pare u turbini prikazano je na slici 53. Vidljivo je da se
profil lopatice na rotoru i statoru turbine suava prema izlazu. Para ekspandira i u rotoru i u
statoru te joj brzina raste. Na suenom dijelu kanala statorskih lopatica para ekspandira i
ulazi u prostor izmeu rotorskih lopatica brzinom C0. Budue da se kanal kad rotorskih
lopatica takoer suava, para ekspandira i u rotoru. Na slici 54. prikazana je reakcijska
turbina.

Slika 52. Djelovanje reakcijske turbine

75

Slika 53.Akcijska turbina s dva stupnja brzine

76

Slika 54.Reakcijska turbina

Slika 55. Turbinsko grlo parne turbine promatrano odozgo

77

Slika 56. Kruni i toplinski proces generatora pare i turbine:

a)kruni proces; b) dijagram h-s; c) dijagram p-v.
U kotlu(PK) se proizvodi para koja nakon pregrijanja u pregrijau pare(PP) ima
termodinamiko stanje; tlak p1, temperaturu t1,i entalpiju h1 (toka 1 u h-s i p-v)dijagramu.Para stanja p1, h1, t1 odlazi u turbinu(T) gdje adijabatski eksoandira na stanje p2,
t2, h2 toka 2. u dijagramima, pri emu se toplinska energija pretvara u mehaniki
rad(W0).Ispuna para (2) stanja p2, t2, h2, odlazi u kondezator pri stalnom tlaku p2, toke 23, pri emu se pari oduzima toplina Q2. Nakon kondezacije napojna sisaljka (S) sie
napojnu vodu(kondezat) stanja p2, hvi i tlai kroz zagrija(zv) u kotao uz utroak rada Ws.
U parnom kotlu vodi se dovodi toplina Q1 da bi dobili poetno stanje pare p1, h1, t1.

6. PLINSKE TURBINE
Plinska turbina spada u toplinske pogonske strojeve u kojima se iskoritava
energija vruih plinova dobivenih izgaranjem goriva koja mogu biti tekua, plinovita a u
novije vrijeme i ugljena praina.
Plinska turbina pretvara energiju izgaranja plinova u mehaniki rad pomou
lopatica na vratilu plinske turbine s kojim je spojeno vratilo nekog radnog stroja, npr.
brodskog vijka (propelera), elektrogenerator, pumpa tereta i dr.
To je stroj bez kotla, bez kondezatora,bez vode za hlaenje, bez sloenih pomonih
ureaja.
Plinske turbine mogu se podjelit na akcijske, reakcijske, kombinirane, a mogu biti
jednostupanjske i viestupanjske.
Jedno od najrairenijih izvedbi plinske turbine je izvedba s otvorenim procesom.
Takva turbina shematski je prikazana na sl. 57.

78

Slika 57.Plinska turbina

1-motor za pokretanje kompresora; 2-pomoni ureaj; 3-kompresor zraka; 4-komora izgaranja; 5-plinska
turbina; 6-reduktor; 7-brodski vijak(propeler); 8-dovod goriva za izgaranje.

Kompresor (3)usisava zrak iz atmosfere i poveava mu tlak i temperaturu . Stlaeni

zrak ulazi u komoru za izgaranje(4) u koju se ubrizgava gorivo stvarajui gorivu smjesu
koja izgara, te nastaju plinovi izgaranja.
Izgaranjem se poveava tempertura i volumen plinova . Plinovi ulaze u turbinu(5) kao
radni medij gdje ekspandiraju do tlaka koji je priblino jednak poetnom tlaku .
Mehanika energija dobivena ekspanzijom plinova u turbini pokree jednim
dijelom kompresor, a ostatak preko spojke predaje radnom stroju kao korisnu dobivenu
mehaniku energiju plinsko-turbinskog postrojenja. Osim kompresora i radnog stroja
turbina pokree i pomone ureaje kao; pumpe goriva, pumpu ulja i reduktor.
Kako izgaranje u komori ne moe poeti dok se ne usopostavi strujanje zraka, tj.
dok se agregat ne zavrti tako da kompresor pone dobavljati zrak, svaka plinska turbina
ima motor za pokretanje koji se nakon starta iskljuuje.
Plinske turbine prema vrsti radnog procesa moemo podijeliti na:
- strojeve sa otvorenim procesom s izmjenjivaem topline i bez njega
- strojeve sa otverenim procesom s izmjenjivaem toline i dogrijavanjem
- strojeve sa otvorenim procesom s izmjenjivaem topline i meuhlaenjm
- strojeve sa kombiniranim procesom
- strojeve sa zatvorenim procesom
- kombinirano parno-plinsko postrojenje
Plinske turbine imaju iroku primjenu, pa su zbog toga nastali razliiti tipovi koji se
razlikuju po osnovnoj strukturi ureaja i veliini jedinine snage.
Prednosti plinskih turbina, s obzirom na parne turbine i motore sa unutarnjim izgaranjem
su:
- relativno niski tlak radnog medija( veinom 1.2 MPa).
- visoki broj okretaja( od 3000-29000 u min).
- miran hod, bez pulzirajuih inercijskih sila
- volumen komora izgaranja neusporedivo je manji od prostora izgaranja kod parnih
kotlova
- manja specifina masa po KW snage
79

vrijeme stavljanja u pogon vrlo je kratko, bez posljedica toplinskih optereenja

nije potrebna rashladna voda jer nema kondezacije
vodu troi samo za hlaenje ulja i pojedinih djelova kuita turbine
jedinina snaga je velika
laka automatizacija
manji broj posade
zauzima manji prostora

Osnovni nedostatci plinskih turbina:

- previsoke temperature radnog medija (700-900 C)
- zbog visoki radnih tempertura izdrljivost materijala znatno opada pa im je vjek
trajanja znatno krai od parnih turbina
- specifini potroak goriva neto je vei od motora s unutarnjim izgaranjem zbog ega i
nemaju iru primjenu na brodovima.

Slika 58. Plinska turbina otvorenog procesa bez izmjenjivaa topline

Slika 59.Plinska turbina s izmjenjivaem topline

K1-niskotlani kompresor; KS-komora za izgaranje: T1-visokotlana turbina;PT-pogonska turbina; ITizmjenjiva topline

80

Slika 60.Plinska turbina s dodatnom komorom izgaranja

Slika 61. Plinska turbina s meuhlaenjem zraka

K1-niskotlani kompresor; H-hladnjak zraka; K2-visokotlani kompresor; T2-niskotlana turbina.

Slika 62.Kombinirana plinska turbina

Na slikama 58, 59, 60, 61 i 62, prikazane su razne izvedbe plinskih turbina
otvorenog krunog procesa.

81

Slika 63.Zatvoreni sustav plinske turbine

Na slici 63. prikazana je shematski plinska turbina zatvorenog krznog procesa.

Plinska turbina zatvorenog procesa je savreniji isloeniji ureaj od turbine otvorenog
procesa.Radni medij-zrak ili neki drugi plin(helij ili CO2) cirkulira u zatvorenom sustavu.
Radni medij ne dolazi u doticaj s izgarnim plinovima, a izmjena topline odvija se u
zagrijau.
Za pokretanje plinske turbine imamo elektrokompresor(EK) koji sie zrak iz
okoline i tlai kroz hladnjake(HU), kompresore K i K2 izmjenjiva topline (IT) u zagrija
(ZU). Tu se stlaeni zrak zagrije do odreene temperature i ide u plinsku turbinu(T).
Nakon obavljenog rada u turbini zrak ide kroz izmjenjiva topline(IT), gdje zagrijava zrak
koji dolazi u zagrija i struji dalje kroz hladnjak i kompresor visokog tlakaK2,( gdje se
dodatno tlai) u izmjenjiva topline i u zagrija nakon ega se radni ciklus ponavlja.
Kada se plinska turbina ukljui u rad elektrokompresor se iskljuuje iz rada a viak zraka u
sistemu se preko By-Pass ventila isputa van iz sistema.

82

7. SISALJKE
Sisaljke su hidrauliki strojevi kojima je svrha proijenos jednog ili vie oblika
energije(potecijalne, tlaka ili kinetike) na tekuinu koristei mehaniki rad, koji se prenosi
od pogonskog stroja. Neke od njih imaju zadatak podizati razinu tekuine, druge dovesti
tekuinu u odreeni prostor pod tlakom, a neke pak prenositi tekuinu poveanom
brzinom.
Sisaljke na brodu slue za dobavu morske vode, slatke vode, goriva i maziva, te
tekuih tereta. Postoje i vakum sisaljke namjenjene otklanjanju zraka iz kondezatora ili
cjevovoda.
Brodske sisaljke se mogu podjeliti prema:
- namjeni
- visini dizanja tekuine
- koliini dobivene tekuine
- konstrukciji pumpe
S linearno pokretnim ureajem su stapne i klipne sisaljke. Mlazne sisaljke su
ejektori kod kojih se pogonskim fluidom stvara usisno djelovanje. Kao pogonski fluid para,
zrak ili voda, u odreenoj koliini uz odreenu brzinu i tlak. Rotacijske su centrifugalne,
zupaste, vijane, te neke druge izvedbe.

7.1. Osnovni pojmovi

Svaka sisaljka na brodu radi unutar nekog sustava. Tekuina se usisava (iz mora,
raznih tankova, kolektora mora i dr.) prolazi kroz usisne cijevi i ulazi u sisaljku. Sisaljka
poveava ukupnu mehaniku energiju tekuine koja dolazi iz sisaljke u tlani cijevovod te
prema izlazu iz cijevovoda.
Na slici 64. prikazani su odnosi izneu visine usisa i tlaenja kada je sisaljka
smijetene iznad donje razine tekuine. Radni dio sisaljke sastoji se od dva djela i to
usisnog (Hs) koji obavlja radnju usisa od najnie razine tlaenja(Ht). Zbroj usisne i tlane
visine daje nam ukupnu geodetsku(Hg) visinu pod kojom pumpa radi (Hg).
Hg=Hs+Ht
Osim razlike visine, pumpa mora savladati jo i razliku tlakova i razliite otpore
koji se sastoje od otpora trenja u cijevima osobito u raznim neravninama. Zbroj geodetske
visine(Hg), visine razlika tlakova (Hp), visine razlike kinetike energije (Ha) i visine
otpora(Htrenja) naziva se manometarska visina(H).
H=Hg+Hp+Ha+Htrenja
Pri pritjecanju tekuine kroz cjevovod pojavljuju se otpori koji ovise
- o duljini cjevovoda i o tome je li cjevovod ravan ili ne
- o promjeru cjevovoda
- o ugraenoj armaturi
- o brzini pritjecanja
- hrapavosti cjevovoda

83

Slika 64. Usisno tlana sisaljka

1-gornji spremnik, 2-potisni vod, 3-sisaljka, 4-usisna koara, 6-donji spremnik,
Hg-geodetska visina, Ht-geodetska potisna visisna,Hs-usisna visina, M-manometar, V- vakuumometar
ps-tlak u usisnom spremniku(Pa), pt-tlak u tlanom spremniku(Pa), cs-brzina tekuine u usisnom spremniku,
ct-brzina tekuine u tlanom spremniku

Teoretska usisna visina sisaljke h ovisi o tlaku i gustoi tekueg fluida

p
10 5

10,2m
g 1000 9,81

p-atmosferski tlak 105Pa

g-ubrzanje sile tee(9,81m/s2)
-specifina gustoa tekuine(kg/m3)
Poznato je da gustoa ovisi o tlaku i temperaturi. Sisaljka moe ispravno raditi
samo ako se unutar sisaljke ne pojavljuje para, to znai dok se na bilo kojem mijestu
strujanja tlak ne spusti ispod tlaka zasienja koji odgovara temperaturi zasienja.
U praksi usisna visina manja je od teoretske zbog otpora i gubitaka u usisnim i
tlanim cijovodima kao i u samoj sisaljki. Zbog spomenutih gubitaka usisna visina se kree
od 6-8 m.

84

7.2. Stapne sisaljke

Stapne sisaljke spadaju u sisaljke s linearno pokretnim dijelovima. U njima se
tekuina pomie od strane usisna prema tlaku uz pomo stapa koji se naizmjenice pokree
u jednom cilindru.Njihovo osnovno svojstvo je to im isti prostor slui za dobavu tekuine
pri usisu i tlaenju.Zbog toga one moraju imati ventile koji sprijeavaju vraanje tekuine
u usisni cjevovod.Dobava tekuine u ovim sisaljkama nije jednolika.Koriste se za manje
dobave ,niske brzine i velike tlakove.
Stapne sisaljke dijelimo prema nainu rada na:
- jednoradne
- dvoradne
- diferencijalne
Jednoradna sisaljka se sastoji od cilindra ,stapa,te usisnog i tlanog ventila.Stapalo se
pravocrtno, naizmjenice, pokree u cilindru preko poluja od jedne do druge mrtve toke.
Gibanjem stapa u cilindru prema gore nastaje podtlak u prostoru ispod stapa.Atmosferski
tlak tjera vodu u usisnu cijev koja otvara usisni ventil i ispunjava prostor ispod stapa.
Slika 65.

Slika 59. Jednoradna stapna sisaljka

V1-usisni ventil
V2-tlani ventil
Kada se stap vraa (giba prema dolje), u cilindru se stvara nadtlak koji zatvara usisni
ventil, a otvara tlani i gura vodu u tlanu cijev.
Dvoradne stapne sisaljke su one u kojima se pomicanje stapa u cilindru naizmijenice s
obije strane stvara podtlak u cilindru u koji atmosferski tlak tjera tekuinu iz usisne cijevi
otvarajui usisne ventile, te naizmijenice stap tlai tekuinu u tlanu cijev otvarajui tlane
ventile.Slika 60.

85

Slika 66. Dvoradna stapna sisaljka s dijagramom dobave

A-potis, B-usis, C-dvostruki stapaj

Diferencijalna sisaljka je izvedena kao dvoradna stapna sisaljka s ventilom manje. Pri
kretanju stapa prema gore otvara se usisni ventil i tekuina ulazi u prostor ispod stapa.
Istovremeno tekuina koja se nalazi u gornjem prostoru nad stapom izlazi kroz tlani ventil
u tlani vod. Pri kretanju stapa prema dolje zatvara se usisni ventil a otvara tlani i dio
tekuine ispunjava prostor iznad stapa a ostalo tlani vod.

Slika 67.Diferencijalna sisaljka

d- promjer stapajice, D- promjer stapa

Slika 68.Dijagram dobave diferencijalne sisaljke

A-potis, B-usis, C-dvostruki stapaj
Q-veliina dobave, n-broj stapaja

Dobava stapnih sisaljki je nejednolika. To se moe smanjiti izvedbom

viecilindrinih sisaljki ili ugradnjom zranih komora u tlani vod.
Dobava stapnih sisaljki rauna se na nain:
Q=Asniz
gdje je : A-povrina stapa (m)
s- hod stapa (m)
n- broj okretaja u jedinici vremena (s-1)
i-radnost (jednoradna 1, dvoradna 2)
z-broj cilindara
-volumetrijski stupanj djelovanja
86

7.3. Centrifugalne sisaljke

Centrifugalna sisaljka se sastoji od kuita unutar kojeg je rotor navuen na
pogonsku osovinu.Pogonsku osovinu pokree najee elektromotor ,a rijee motor s
unutarnjim izgaranjem ili turbina.Tekuina u sisaljku dolazi na usisni prikljuak ,a potom
na usisnu stranu rotora,prolazi kroz kanale izmeu lopatica i izlazi u spiralni kanal koji se
proiruje prema izlazu, a sastavni je dio unutranjosti kuita(Slika 63).

Slika 69. Glavni djelovi centrifugalne sisaljke

1-kuite, 2-rotor, 3-osovina, 4-prednji vijenac rotora,
5-stranji vijenac rotora, 6-lopatica rotora,7-usisni prikljuak,
8-tlani prikljuak

Iz spiralnog kanala tekuina odlazi na tlani prikljuak, a iz njega u tlani

cjevovod. Lopatice rotora pri vrtnji zahvaaju tekuinu i okreu je zajedno s njima,
odnosno tekuina se unutar rotora nalazi pod djelovanjem centrifugalne sile koja ju
izbacuje prema obodu, a samim time joj poveava brzinu.Tada na usisnoj strani nastaje
podtlak i tekuina iz usisnog cjevovoda ulazi u sisaljku i ciklus se ponavlja.Tekuini koja
dolazi u spiralni kanal smanjuje se brzina a poveava tlak zbog konstantnog proirivanja
kanala.
Centrifugalna sisaljka pri poetku rada nee moi usisavati ni tlaiti tekuinu ako
njome nije napunjen usisni vod i sama sisaljka, jer nije samosisna. Visina tlaka kod
centrifugalne sisaljke zavisi o obliku lopatice, promjeru rotora i broj okretaja vratila.to je
promjer rotora vei i broj okretaja vei,to e i tlak biti vei. Dobavna visina jednog rotora
je ograniena, pa se kod veih dobavnih visina stupnjevi sisaljke moraju spajati u seriju,
tako da tekuina iz jednog rotora prolazi u sljedei pa se ukupni porast tlaka tekuine
ostvaruje u nekoliko stupnjeva.Postoje dakle jednostupanjske i viestupanjske
centrifugalne sisaljke. Na slici 64. prikazana je izvedba viestupanjske centrifugalne
sisaljke. U prvom stupnju usisna tekuina pritjee iz usisnog cjevovoda (4) prvom rotoru
(1). Kada tekuina izae iz prvog rotora (stupnja) skree s njegova oboda posebnim
kuinim kanalom (c) natrag prema sredini, po slobodnom prostoru izmeu prvog i drugog
stipnja i pritjee ulazu u drugi rotor(2). U drugom rotoru opet se djelovanjem
87

centrifugalne sile poveava tlak i brzina tekuine i ona se na isti nain usmjerava ka treem
rotoru(3) te na kraju iz treeg rotora s poveanim tlakom protjee u tlani vod(5).

Slika 70. Trostupanjska centrifugalna sisaljka

a-kanal izmeu lopatica rotora
b-sprovodne lopatice statora
5-tlani cjevovod

88

7.4. Zupasta sisaljka

Zupaste su sisaljke rotacijske u kojima se kapljevina transportira kroz prostor to
ga ine prostori meu zupcima zupanika i kuita sisaljke. Sastoje se od kuita i od dva
ili vie zupanika od kojih je jedan pogonski.Pri rotaciji zupanika kako je prikazano na
sl.71. napuni se prostor izmeu zubaca i kuita tekuinom i ulaskom zubca jednog
zupanika u meuzublje drugog zupanika nastaje tlak u tlanom vodu.

Slika 71. Zupasta sisaljka

1-usisna strana, 2-tlana strana, A-pogonski zupanik, B-pogonjeni zupanik

Na brodu se upotrebljavaju za transport viskoznijih medija npr.ulja, goriva. Tlakovi

koji se postiu ovim sisaljkama su do 100 bara,a ovise o brtvljenju. Na tlanoj strani esto
se ugrauje prekotlani ventil koji se otvara ako tlak poraste preko dozvoljenog i spaja
tlanu sa usisnom stranom sisaljke. Protok kod ovih sisaljki je jednolian, a ovisi o veliini
komora,broju okretaja i broju zubaca.

89

7.5. Vijane sisaljke

Vijana sisaljka sastoji se od jednog ili vie spiralnih vijaka u kojima se tekuina
zahvaa i potiskuje u smijeru kretanja spirale.Vijci meusobno zatvaraju tekuinu u
cjelokupnom zavoju spirale i ne doputaju da se ona vrati.
Koliina dobave ovisi o volumenu komore izmeu vretena i kuita , o broju
vretena, broju navoja i o broju okretaja.Visina dobave ovisi o duini vretena i o broju
navoja na vretenu.Unutranji oblik radnog prostora kuita prilagoen je obliku navojnica
vratila tako da osigurava brtvljenje izmeu rotora i kuita.
Vijane pumpe zauzimaju manji prostor, jednostavne su i pouzdane u radu.
Dobava je ravnomjerna. Ove su pumpe sigurne u pogonu i proizvode vrlo velike
tlakove. U sluaju priguivanja na tlanom vodu da ne bi dolo do prekomjernog rasta
tlaka to bi izazvalo kvar, sisaljke su opramljene sigurnosnim ventilom. Ovim ventilom je
mogue regulirati kapacitet i radni tlak (slike72).

Slika 72. Vijana sisaljka TRIRO

1-pogonsko vratilo, 2-bona vretena, 3-sredinje vreteno, 4-brtvenica,5-sigurnosni ventil

90

7.5. Vakum sisaljke

Za isisavanje zraka iz parni kondezatora kod parnih pogona, iz vakumdestilacijskih ureaja ili usisnih cijevi centrifugalnih sisaljki koristimo vakum sisaljke.
Jedna od vakum sisaljki pod nazivom SIHI prikazana je na slici 73.
Kod ove pumpe rotor s radijalnim lopaticama postavljen je centrino, dok se obino
u kuitu s jedne ili obje strane uz obod nalazi ljeb. Taj ljeb razliite dubine, u poloaju 7
je najdublji dok u poloaju 4 i 5 izlazi u ravnini bone plohe kuita.

Slika 73.Vakuumska sisaljka s vodenim prstenom (SIHI)

1-rotor, 2-kuite sisaljke, 3-usisni otvor, 4-ulazni brid ljeba, 5-izlazni brid ljeba, 6-potisni otvor
7-mjesto najdubljeg ljeba.

Zbog navedenog ljeba nastane kod te pumpe prilikom vrtnje rotora vodeni prsten
razliite debljine. Zato je preostali prostor ekscentrian a i volumen komora razliit. U
kuitu pumpe su dva klinasta izreza (3 i 6) spojene usisnim i tlanim prikljukom.Opisana
pumpa moe postii i 90% -tni vakum.

91

7.6. Mlazne sisaljke

Od mlaznih sisaljki na brodovima se primjenjuju injektori i ejektori. Mlazne
sisaljke nemaju pokretnih dijelova, ime se smanjuje mogunost smetnji u radu. Za
pogonski fluid se koristi voda ili pare koje se pri radu mjeaju sa sredstvom koje se
transportira. Na slici 74. prikazana je mlazna sisaljka.

Slika 74. Mlazna sisaljka

U pogonsku sapnicu dovodi se pogonski fluid visokog tlaka. Fluid strujei kroz
mlaznicu, zahvaa okolni fluid i predaje mu dio svoje kinetike energije. Tako velikom
brzinom strujanje stvara podtlak u usisnoj komori i usisava sekundarni fluid iz usisne
cijevi. U difuzoru se kinetika energija pretvara u potecijalnu. Pritom se smanjuje brzina a
poveava tlak, na dovodnom tlanom vodu.
Ejektori na brodu slue kao vakum sisaljke. Upotrebljavaju se za kondezatore
parnih postrojenja, evaporatora za dobivanje slatke vode, isuivanje tankova tereta na
tankerima.

Slika 75. Mlazna sisaljka u presjeku

92

8. KOMPRESORI I VENTILATORI
8.1. Openito o kompresorima
Ureaji za dobavu zraka, plinova ili pare s niskim dobavnim tlakom, nazivamo
puhala a sa visokim dobavnim tlakom, kompresori.
Puhala u brodskim strojarnicama su: ventilatori za dobavu zraka u strojarnicama i u
loite kotla te puhala i ispirne sisaljke na Diesel motorima.
Kompresori se mogu podjeliti:
- prema izvedbi na stapne i rotacijske
- prema nainu rada: stapne i vijane, dinamike(rotacijske) i centrifugalne
- prema namjeni; brodske i za posebne namjene
Osnovi zadatak stapnog kompresora u brodskom pogonu je dobava zraka odreene
koliine i tlaka, koji je potreban za upuivanje Diesel motora. Stlaeni zraka koristi se za
rad pojedinih steojeva i ureaja, alata, sustav daljinskog upravljanja ta automatskog rada
pojedinih strojeva i ureaja, za ienje i propuhivanje.Posebni mjesto kompresori imaju u
rashladnoj tehnici, kako stapni tako i vijani. Mogu biti izvedeni kao jednostupanjski dvo
stupanjski i viestupanjski.
Kompresori se mogu hladiti zrakom ili vodom. Podmazivanje se vri sa uljima:
zapljuskivanjem ili prisilno tlano cirkulacijski pomou posebne pumpe privjeene na
kompresor.

8.2. Stapni kompresori

Na slici 76. prikazan je shematski jednostupanjski kompresor sa stvarnim i
teoretskim p-v dijagramom. U toki 1 stvarnog dijagrama u cilindru izmeu stapa i
poklopca nalazi se zatvoreni radni medij volumena V1. Kree li se stap od DMT prema
GMT, radni medij ne moe istjecati iz cilindra pa tlak i temperatura rastu. U toki 2
poinje se otvarati tlani ventil. Istiskivanje iz cilindra pokazano je krivuljom 2'-3'. Pri tom
se istiskivanju konani volumen cilindra V2' na kraju kompresije smanjuje na volumen Vc.
Volumen Vc nazivamo tetni prostor. U toki 3 stap je doao u GMT te se mora vratiti
prema DMT. Zbog toga se preostali radni medij zatvoren u volumenuVc pod tlakom p2
pome iriti i njegov tlak pada. U tom trenutku tlani ventil se zatvara i nastsvlja se
ekspanzija medija u cilindru.Poto se tlak u cilindru spustio sa p2 na p1 otvara se usisni
ventil. Zbog podtlaka u cilindru( pu=p0-p1) usisava se radni medij i u toki 1' ponovno
poinje kompresija. Porastom tlaka medija u cilindru raste i temperatura.Porast
temperature je ogranien zbog opasnosti od eksplozije uljnih para i havarije kompresora.

93

Slika 76. Shema i p-V dijagram kompresora sa tetnim prostorom

1-donja mrtva toka(DMT), 2-otvaranje tlanog ventila, 3-gornja mrtva toka (GMT), 4-otvaranje usisnog
ventila, 5-glava cilindra, 6-usisni ventil, 7-tlani ventil, 8-usini cjevovod, 9-tlani cjevovod, 10-cilindar, 11stap, 12-stapajnica, 13-koljenasto vratilo
p0-atmosferski tlak, p1-tlak usisa, pu-razlika atmosferskog tlaka i tlaka usisa,
Vh-stapajni volumen, V4-usisni volumen, , i -kutevi osnog koljena.

Da bismo postigli vee tlakove moramo provesti viestupanjsku kompresjiu plina u

seriji od dva ili vie odvojenih cilindara. Pritom je bitno da se medij nakon kompresije u
prvom cilndru hladi i tako ohlaeni vodi u drugi cilindar i tako do konanog tlaka
kompresije. Na slici 77. prikazana je dvostupanjska kompresja u dvocilndrinom
kompresoru.

94

Slika 77. Dvostupanjski dvocilindrini kompresor zraka

1-ulazni filter zraka, 2-usisni ventil I stupnja, 3-cilindar I stupnja, 4-tlani ventil I stupnja, 5-meuhladnjak,
6-kombinirani ventil II. stupnja, 7-cilindar II stupnja, 8-hladnjak zraka, 9-tlani vod u spremniku

Slini kompresori koriste se za kompresju zraka na brodu. Zrak iz okoline ulazi

kroz filter (1) i usisni ventil(2) u 1-stupanj.Klip se kree iz GMT prema DMT i usisava
zrak u cilindra(3) prvog stupnja. Kretanjem klipa iz DMT prema GMT klip tlai zrak, a u
odreenom momentu otvara se tlani ventil(4) 1-stupnja i zrak odreene temperature
odlazi u meuhladnjak(5) gdje se hladi. Iz hladnjaka zrak se usisava u II srupanj preko
usisnog ventila(6) a klip (7) se kree od GMT prema DMT. Kretanje klipa iz DMT prema
GMT vri se kompresija i istiskivanje zraka kroz hladnjak (8) u spremnik (9).

95

8.3. Vijani kompresori

Kod vijanih kompresora uloga stapa preuzimaju vijci koji se vrte u zajednikom
kuitu. Nain prenoenja plina u vijanom kompresoru jednak je kao u vijanoj sisaljki.
Ovi kompresori imaju najee dva vijka od kojih je jedan pogonski a drugi se
pogoni.
Prema nainu rada vijani kompresori dijele se na dvije skupine.
- vijani kompresori sa suhim tlaenjem
- vijani kompresori ispunjeni s uljem
U vijanom kompresoru sa suhim tlaenjem radni prostor je potpuno odjeljen od
ulja i ulje u ovaj prostor ne dolazi. Stupanj tlaenja ovih kompresora je 1:5.
U vijanom kompresoru ispunjenom uljem i parama plina (zraka) stlaeni zrak se
prebacuje skupa sa uljem ime se osigurava nepropusnost radnih prostora i umanjuje um
prilikom rada kompresora. Na izlazu kompresora postavlja se odjeliva ulja. Ovakvi
kompresori postiu odnos tlaenja 1:20. Brzina vrtnje vijani kompresora obino se kree
izmeu 3000 i 10000 okr/min.

Slika 78.Vijani kompresor

1950-simetrini profil vijaka
1962-asimetrini profil vijaka
1975-KAESER-SIGMA-profil vijaka
Prednost vijani kompresora su:
- mali hidrauliki gubitci, jer nema ventila
- malo pulsiranje protoka plinova
- malo zagrijavanje plina pri njegovom jednosmjernom protjecanju tjekom tlaenja
- zbog velike brzine vrtnje smanjuju se gubitci prptjecanja kroz zranost.

96

Slika 79.Vijani kompresor

1-usisni filter; 2-vijani kompresor; 3-elektromotor; 4-dovod ulja u kompresor; 5-odjeljia ulja; 6-hladnjak
ulja; 7-filter ulja; 8-odjeljva kapljica ulja; 9-sigurnosni ventil; 10-hladnjak zraka

U novije vrijeme u velikim rashladnim ureajima, umjesto stapnih primjenjuju se

vijani kompresori. Prednost im je u jednostavnijoj izvedbi smanjenim dimenzijama, cjeni
odravanja i sigurnosti.
Glavna i najvea mana vijani kompresora je ubrizgavanje ulja unutar kuita te
potreba ugradnje velikog separatora ulja na izlazu plina iz kompresora u svrhu odjeljivanja
ulja i plina. Neuinkovitost separatora moe prouzroiti niz smetnji u radu sustava.

8.4. Centrifugalni kompresori

Centrifugalni kompresori koriste se u situacijama kada se zahtjevaju veliki
kapaciteti i relativno mali tlakovi.
Centrifugalni kompresori su toplinski radni strojevi koji mehaniku energiju
pogonskog stroja pretvaraju u potecijalnu energiju plina ili zraka. U usporedbi sa stapnim
kompresorima centrifugalni su u prednosti, naroito pri velikim dobavama i malim
tlakovima do 10 bara. Nemaju usisno tlani ventil, pa ni mjeanje zraka ili plina sa uljem.
Rade tiho bez udaraca i lako se odravaju.
Osnovni sklop centrifugalnog kompresora ine kolo rotora, vrsto nasaeno na
pogonsko vratilo koje se okree u pripadnom kuitu koje miruje. Rotor se mora
izbalansirati jer bi i najmanja razlika u raspodjeli mase kod velikih obodnih brzina pri
velikom broju okretaja uz djelovanje centrifugalne sile mogla proizvesti kritine vibracije
koje bi unitile kompresor.

97

Centrifugalna puhala dolaze u obzir u turbopuhalima za dobavu zraka diesel motora

sa poveanim punjenjem (prednabijanjem).
Puhalo dobiva pogon od plinske turbine koje se nalazi na istom vratilu i koje se koristi
ispunim plinovima motora.
Centrfugalni kompresori upotrebljavaju se kao sastavni dio plinske turbine za
brodski pogon ili za pogon generatora i kod rashladnih ureaja. Potreban tlak postie se
viestupanjskom kompresijom i meuhlaenjem. Slino i kao kod turbopuhala, kod plinske
turbine centrifugalni je kompresor na istom vratilu s rotorom turbine i za svoj rad utroi i
do 2/3 energije koju plinska turbina proizvodi.

Slika 80. Centrifugalni kompresor

8.5. Ventilatori
Ventilatori su ureaji koji na brodu slue za dobavu zraka u svrhu odravanja
pogodnih uvjeta u stambenim prostorijama za posadu i putnike. Posebno su potrebni da u
pojedinim prostorijama odravaju potrebne uvjete da teret zadri svoja normalna svojstva.
U strojarnici se koriste:
- za odvoene suvine topline koju stvaraju strojevi i ureaji
- za opskrbu strojeva i kotlova zrakom potrebnim za rad
- za opskrbu kompresora potrebnim zrakom
- za odravanje to normalnijih uvjeta za boravak ljudi u strojarnici
Veinu navedenih potreba nije mogue postii prirodnom ventilacijom, jer ona ovisi o
brzini broda, smjeru i jaini vjetra. Ugradnjom ventilatora odreenog kapaciteta mogue je
udovoljiti svim ovim zahtjevima. Ventilatori mogu usisavati iz prostora oneieni zrak i iz

98

atmosfere tlaiti svijei zrak u prostor. Tlakovi ventilatora mogu biti razliiti a ovise o
namjeni i duljini ventilacijskog voda te mogu biti:
- niskotlani do 1100 Pa
- srednjotlani od 1100 do 2500 Pa
- visokotlani vie od 2500 Pa
Po konstrukciskoj izvedbi dijelimo ih na:
- aksijalni ventilatori
- radijalni ventilator
Aksijalni ventilatori obino se koriste tamo gdje je potreban veliki protok zraka pri
relativno niskim tlakovima. Aksijalni ventilatori se u pravilu izvode kao jednostupanjski,
osim u specijalnim sluajevima kada mogu biti viestupanjski. Aksijalni ventilatori s
aerodinamikim krilima koriste se za provjetravanje skladita i strojarnice.

Slika 81. Aksijalni ventilator

a) s usmjerivaem protoka, b) bez usmjerivaa protoka
D-promjer rotora (m), -kutna brzina(radijani), 6-kuite ventilatora, 7-elektromotor 8-nosa ventilatora
9-nosa kuita ventilatora

Zauzima malo prostora i mogue ga je smijestiti u zranim vodovima.

Na sl.81. prikazana je konstrukcija aksijalnog ventilatora.
Ulazni se dio (1) tijela suzuje ime se osigurava ravnomjeran ulazak zraka u
ventilator. Ulazni usmjeriva zraka (2) slui za usmjeravanje zraka prema krilima rotora
(3). Sastoji se od reda nepokretnih lopatica. Rotor(3) ima glaviinu na kojoj su ugraene
lopatice. Poslije rotora mogu se ugraditi izlazni usmjerivai protoka(4 i 5), a veliki broj
ventilatora nema ni ulazni ni izlazni usmjeriva protoka kao ni difuzor (slika 81 b).
99

Radijalni (centrifugalni) ventilatori se primjenjuju za dobavu zraka u svim

moguim uvjetima.Ta vrsta ventilatora temelji se na injenici da zrak ima masu te je stoga
podloan centrifugalnoj sili. Centrifugalna sila nastoji izbaciti rotirajua tijela od osi vrtnje.
Ventilatori koji se sastoje od rotora sa radijalnim krilima prisiljvaju zrak meu lopaticama
da se vrti zajedno sa njima. Taj zrak potiskuje se prema periferiji, stvara tlak na izlaznom
otvoru, dok se daljnje usisavanje vri u sreditu rotora.
Na slici 82. prikazan je tipini oblik centrifugalnog ventilatora.

Slika 82. Centrifugalni ventilatori

Krila se razlikuju po obliku, veliini i broju ovisno o namjeni ventilatora. Prema
obliku i poloaju krila postoje tri osnovna tipa tog ventilatora: s radijalno ravnim krilima, s
naprijed zakrivljenim i s natrag zakrivljenim krilima. (sl.83).

Slika 83. Lopatice centrifugalnih ventilatora

a-radijalno ravni, b-zakrivljena prema naprijed, c-zakrivljena prema natrag

100

Kapacitet ventilatora na brodu odreuje se u ovisno o broju ciklusa izmjene zraka

tjekom jednog sata i volumenu ventiliranih prostora. Za posebne prostore kao to je
strojarnica koliina potrebnog zraka ovisi o snazi ugraenih strojeva. Uobiajene
vrjednosti izmjene zraka na sat i potrebne koliine zraka za pojedine prostore su:
1. Skladite tereta;
za opi teret 5-8 izmjena na sat
2. Strojarnica sa porivnim diesel motora
strojarnica 14-21 m/kwh(tlana ventilacija)
mjesto upravljanja 2,7-4 m/kwh/ usisna ventilacija
prostorije separatora 0,6 do1 m/kwh/ usisna ventilacija
3. Strojarnica s porivnim turbinom:
strojarnica 8-11 m/kmh tlani ventilacija
Broj ciklusa izmjena zraka na sat i vrsta ventilacija u prostorijama za posadu i
putnike na brodu prikazani su u sljedeoj tabeli.

Naziv prostorije

Potrebna koliina zraka

m3

za jednu osobu
h

Broj izmjena
zraka na sat

Vrsta ventilacije

Soba spavaonica:
normalni uvjeti
tropski uvjeti

(25)-(29)
28-56
56-85

(4)-(12)
5-8
10-12

tlana
tlana
tlana

Salon za puenje

50

15

usisna i tlana

Kupaonica

15-30

usisna

Praonica, zahod

30-45

usisna

30
30-60
60

usisna
usisna
usisna
usisna
usisna
usisna

Zajednike prostorije:
smonica
kuhinja
pekarnica
bolnica
100(125)
radionica
50
skladite hrane
U zagradama su najvee potrebne vrijednosti.

5-6

101

9. DESTILACIJSKI UREAJI (evaporatori)

Evaporatori su ureaji pomou kojih se dobiva slatka voda iz morske vode. To su
neobino vani ureaji jer osiguravaju ili nadoknauju zalihe slatke vode potrebne za
napojne kotlove, kao i posadi za pranje i pie, te za nadoknaivanje vode u pojedinim
rashladnim sustavima. Dobivenu slatku vodu posebnim ureajima za filtriranje,
omekavanje i bakterioloko ienje pretvaramo u pitku vodu. Ugradnjom evaporatora na
brodovima znatno se smanjuje potrebna zapremnina vodenih tankova.
Na motornim se brodovima ugrauju vakumski evaporatori koji koriste toplinu
rashladne vode motora za grijanje i isparavanje morske vode. Morska voda koja se pretvara
u slatku vodu prolazi kroz cijevi izmjenjivaa topline( A) slika 84. i isparava. Evaporirana
slatka voda ispunjava prostor (C) slika 84. Kapacitet evaporacije ovisi o toplinskom toku
rashladne vode glavnog motora i vremenu zadravanja. U izmjenjivau topline stalno se
odrava vakum od 93-98% koji odgovara toki isparavanja morske vode i temperturi vode
za isparavanje.
Na slici 84. shematski je prikazan proces jednog vakumskog evaporatora kod
diessel motorne propulzije.
Zbog podtlaka u isparivau isparava 20-35% morske vode. Para se die iz
izmjenjivaa (A) i prolaza preko separatora (B) u gornji dio evaporatora, gdje se kondezira
u kontaktu sa strujom vode koja prolazi kroz cijevi kondezatora (C). U izmjenjiva topline
morska se voda dovodi pumpom(E) koja ujedino slui za pogon ejektora (Da) i (Dw).
Ejektor (Da) stvara potreban podtlak i omoguava isparavanje morske vode pri temperaturi
izmjenjivaa topline(A). Proizvedeni kondenzat skuplja se na dnu kondenzatora (C) gdje se
nalazi kontrolno staklo za kontrolu razine. Posebnim pumpama (F) usisava se proizvedeni
kondenzat i preko mjeraa protoka (H) tlai u skladini tank slatke vode. Za kontrolu
slanosti destilata ugraen je salinometar (V) koji daje zvuni i svjtlosni signal ako je
slanost vea od doputene, i vraa ga u separator (B). Ejektor (Dw) crpi talog morske vode
ili rasola s dna separatora i baca ga izvan broda.

102

Slika 84. Sustav generatora slatke vode (evaporatora).

A-izmjenjiva topline; B-separator pare; C-kondezator; Do-ejektor za postizanje vakuma; Dw ejektor za
odvoenje taloga morske vode; E-pumpa morske vode za pogon ejektora; F- pumpa kondezata; Ga-usis
zraka; Gw-usis taloga; H-mjera protoka; J-ozrani pipac; K-filter; L-sigurnosni ventil; M-ventil za
pranjenje; O-prirubnica s rupom; Q-kontrolno staklo za razinu; R-vakummetar; S-manometar; Ttermometar; U-pipac za odzraivanje; V-salinometar; X-sigurnosni ventil; Y-magnetski ventil;
1-diesel motor; 2-rashladnik slatke vode; 3-rashladnik ulja; 4-rashladnik zraka; 5-rashladna pumpa slatke
vode; 6-rashladna pumpa morske vode; 7-usis morske vode; 8-izlz morske vode; 9-ulaz slatke vode u
evaporator; 10-izlaz slatke vode iz evaporatora; 11-ulaz rashladne vode; 12-izlaz rashladne vode; 13-morska
voda iz usisnog kolektora; 14-morska voda za pogon ejektora i napajanje generatora; 15-odvod morske vode
iz ejektora van broda; 16-destilirana voda; 17-elektrine veze.

Koliina morske vode koja se odvodi u evaporator je 3-4 puta vea od dobivenog
kondezata. U suprotnom stvara se vea koliina taloga (kristalizira morska sol) to
smanjuje prelaz topline a kvaliteta destilata postaje loija.
Vodu iz evaporatora mogue je spremiti izravno u tankove slatke vode za potrebe
napajanja kotlova, hlaenje strojeva. Vodu za potrebe posade i putnika potrebno je dodatno
tretirati kako je ve spomenuto, jer destilacijski ureaji kod kojih se koriste vakumski
isparivai, gdje je tempertura isparavanja 45-70 C ne daju garanciju bakterioloke
sterilnosti destilata.
Kod suvremenih evaporatora dobiveni destilat sadri 2-10 mg/l soli. Oigledno je
da ovakva voda nije prikladna za pie ve se mora mineralizirati tj. dodati joj odreenu
koliinu soli i minerala koje sadri prirodna pitka voda.
Na brodovima s parnoturbinskim porivom primjenjuje se parno-tlani evaporator sl.
85.

103

Slika 85. Evaporator za proizvodnju slatke vode ispunom i oduzimanom parom

A-kondezator
B-grija
C-separator
D-sisaljka kondezata
E-sisaljka rasoline
F-filtar

G-dvostupanjski ejektor
H-salinometar
J-alarm sirena
K-magnetski ventil
L-sigurnosni ventil
M-pokaziva protoka

N-pokaziva protoka
O-mjera protoka
P-filtar
R-mjerna stanica
S-sljepa prirubnica

Ovi se evaporatori koriste niskotlanom ispunom parom ili oduzimanom parom

niskog tlaka.Rashladna morska voda se dobavlja u kondezator-destilator (A) posebnom
sisaljkom .Grija (B) napaja je morskom vodom iz povratne komore kondezatora (A) a
protok u grijau (B) kontrolira se s pomou kontrolnog stakla (N). Grija (B) je potpuno
napunjen morskom vodom i njegov cijevni snop je potpuno uronjen u morskoj vodi.
Dvostupanjski ejektor (G) stvara potreban 90-95 % vakum u evaporatoru.Ejektor
pogoni para. Ispuna ili oduzimana para koristi se za zagrijavanje morske vode u grijau
(B). Tu toplina prelazi na okolnu morsku vodu koja djelomino isparava. Stvorena para
dospjeva preko separatora pare u kondezator gdje se djelovanjem rashladne morske vode
kondezira u destilat slatke vode. Talog morske vode iz grijaa odvodi se posebnom
sisaljkom (E) izvan broda. Dobiveni destilat se sisaljkom (D) odvodi u tank slatke vode
preko filtra (P) i mjeraa protoka (O) . Kakvoa destilata se provjerava kontinuirano
pomou elektrinoog ureaja za mjerenje sadraja soli solinometra(H) i mjerne elije (R).
Prekomjerni sadraj soli preko solinometra (H) djeluje na magnetski ventil (K) koji se
otvara i vraa destilat ponovo u grija.Kod parno-tlanih evaporatora isparavanje mora vri
se pod tlakom (oko 0,7 bara predtlaka) i temperaturi veoj od 100 C pa je na taj nain
postignuta bakterijoloka sterilnost.
104

10. SEPARATORI (centrifugalni istioci )

Razvitak proizvodnje dizel motora, posebno sporohodnih, omoguio je veu
ekonominost brodskog poriva .U tom smislu poela su se upotrebljavati loija goriva za
rad dizel motora.
Za rad dizel motora koriste se teka goriva razliite kakvoe a samim time utjeu na
primjenu centrifugalnih istilaca u pripremi takvih vrsta goriva za izgaranje u diezel
motorima.Kakvoa upotrebljenog tekog goriva uvjetuje izvedbu i sustav proiivanja.
Teka goriva sadre mnoge neistoe koje je potrebno s pomou centrifugalnih istioca
odstraniti.Ulja za podmazivanje sadre u sebi vodu, metalne estice, ljaku, hru, estice
ugljena, asfaltne ostatke, organske i anorganske kiseline, te stoga obvezno podlijeu
proiavanje. Sve neistoe tetne, i strane primjese moraju se iz ulja i goriva odstraniti da
se smanji troenje leaja koji se podmazuju uljem i da se izbjegnu tetni uinci u sustavu
utrcavanja goriva. Za uinkovito, potpuno i nepesredno odstranjivanje neistoe iz goriva
i ulja koriste se posebni centrifugalni istioci ili separatori.
Centrifugalni istioci dijeluju tako da se tekuina dovode u rotacijsko gibanje kako
bi centrifugalne sile odvojile izmjeane tekuine i estice razliitih gustoa.
Razdvajanje dvaju tekuina i istobitno odstranjivanje krutih tvari zovemo
zajednikim nazivom separiranje.
Podvrgavanju tekuina u bubnju separatora pod dijelovanje centrifugalne sile, masa
estica u centrifugalnom polju poveava se za desetak i vie tisua puta u odnosu na masu
pod dijelaovanjem sile tee. Dijelvanje tako velikih sila omoguava da se bre razdvoje
meusobno pomjeane tekuine odnosno izdvoje krute estice nego u gravitacijskom polju.
Na tom principu rade separatori.
Separatori namjenjeni za koritenje na brodovima trebaju biti sigurni u radu i njima
se mora lako rukovati. Njihov osnovni konstrukciski dio je bubanj u kojem su naslagani
tanjuri gdje se vri odjeljivanje odnosno proiavanje ulja ili goriva.
S obzirom na izvedbu bubnja postoje tri tipa separatora:
- istilac s bubnjem u kojem se talog zadrava a zatim se odstranjuje u odreenim
vremenskim razmacima ovisno o koliini sakupljenog taloga
- istilac s bubnjem samoistiocem u kojemu se odjeljeni talog izbacuje kroz raspor
izmeu gornjeg i donjeg dijela bubnja u odreenim vremenskim razmacima bez
prekida rada separatora.
- istilac sa bubnjem samoistiocem sa sapnicama iz kojeg se talog izbacuje kroz sapnice
postavljenje na obodu bubnja.

105

Slika 86.
Slika 86. prikazuje bubanj centrifugalnog samoistioca.
Po nainu rada dijelimo ih na:
- istioce ili purifikatore
- bistrioce ili klarofikatore
Na slici 87. prikazan je bubanj purifikatora u kojem se talog zadrava a zatim runo
odstranjuje. Taj bubanj je karekteristian po tome to ima dva izlaza za tekuine;
- izlaz za ulje ili gorivo tj. laku komponentu
- izlaz za vodu tj. teku komponentu.
Neistoa i talog se zadravaju na stjenkama bubnja

106

Slika 87. Bubanj centrifugalnog istioca, talog se zadrava

Na slici 88. prikazan je bubanj bistrilac ili klarifikator u kojem se vri
proiavanje jedne tekuine, ulja ili goriva. Bubanj je karakteristian po tome to ima
samo jedan izlaz, i to za ienu tekuinu dok se voda zadrava u prostoru taloga i
zajedno odstranjuju. Razlika izmeu purifikatora i klarifikatora je u gravitacijskom
prstenu, kojeg purifikator ima a klarifikator nema.

107

Slika 88. Bubanj bistrilac (klorofikator)

Bubanj purifikatora i klarifikatora napunjen je naslaganim tanjurima od
nehrajueg elika. Debljina tanjura je oko 1mm, a razmak izmeu njih je od 0,5- 2 mm
ovisno o konstrukcijskom rjeenju proizvoaa.ienje odnosno odvajanje estica vri se
izmeu tih tanjura, koji imaju niz rupa rasporeenih blizu vanjskog ruba kroz koje se
odvodi tekuina koju treba proistiti.
Dijelovanjem centrifugalne sile protjecati e 6-7 tisua puta lake komponente
prema sreditu bubnja izmeu tanjura dok e tee komponente kao to su voda i krute
estice protjecati prema vani uzdu donje strane tanjura prema prostoru za talog kako je
prikazano na slici 89.

108

Slika 89. Tanjur u bubnju i kretanje estica

Proces odvajanja krutih i teih estica od lakih bolje se odvija to god je ulje i
gorivo manje viskoznosti.Da se to postigne, potrebno je ulje i gorivo predhodno zagrijavati
te na taj nain postii vei protoni kapacitet separatora. Temperturu zagrijavanja
odreujemo pomou tabela ili dijagrama ovisno o vrsti goriva i ulja.
Proiavanje lakih goriva vri se u jednom stupnju tj. u purifikatoru, dok se teka
goriva mogu proistiti u jednom ili dva stupnja. U prvom stupnju u purifikatoru,
odstranjuju se glavni dijelovi neistoe i voda. U drugom stupnju klarifikatoru odstranjuje
se ostatak neistoe. U separatorima samoistiocima novije izvedbe proces proiavanja
teki goriva vri se u jednom stupnju.
Ulje za podmazivanje diessel motora izloeno je oneienju od metalnih i ugljenih
estica, hre i proizvoda oksidacije asfalta.
Vode ima u ulju koja nastaje kao kondenzat ili zbog proputanuja iz rashladnog sustava.
Teka goriva koja se upotrebljavaju za rad diesel motora po pravilu izazivaju oneienja,
jer odreene koliine organskih ili anorganskih kiselina nastalih u procesu izgaranja u
cilindru procure uz stap cilindra u karter motora i promjeaju se sa uljem. Takoer u
prostoru izgaranja diesel motora u izvjesnim se okolnostima moe stvarati sumporna
kiselina. Sve navedene pojave izazivaju troenje povrine okretnih dijelova diesel motora a
mogu izazvati i razne druge tete kao to je korozija odreenih dijelova motora. Zbog toga
je vano da se te neistoe stalno odstranjuju, to se uinkovito obavlja pomou
sreparatora.
Ulja koja se koriste za podmazivanje diesel motora moraju se separirati samo
prema uputama proizvoaa ulja, jer ona sadre dodatke koji se u vodi mogu rastvarati ili
pak s vodom stvoriti tetnu emulziju. Ako je potrebno ulje prati sa vodom uvjek treba
koristiti purifikator.

109

11. KORMILARSKI UREAJI

11.1. Openito o kormilarenju
Za upravljanje plovilom slui kormilo. Kada se kormilo otkloni od sredinjice
broda koji plovi u njega udaraju strujnice i prouzrokuje odreeni pritisak na njegovu plohu.
Veliina sile F koja pri tome dijeluje na kormilo izraunava se empirjskom formulom:
F=fAwsin
f=koeficjent ovisan o obliku trupa broda i kormila
A=povrina kormila (m)
w=brzina broda(m/s)
= kut otklona kormila
Moment okretanja Mt=Fh nastaje dijelovanjem kormila okree brod u pravcu
strelice sl.90. Taj moment postie se kod manjih brodova silom miia izravno
upravljanjem ruda kormila ili posrednim prijenosom, a kod veih kormilarskim strojem.
Pri tome treba savladati moment Fr jednak po veliini ali suprotnog smjera od momenta
Mt. Sila F koja dijeluje na kormilo ovisi o obliku trupa broda i kormila, o povrini kormila,
o brzini broda i kutu otklona.
Oblik krme broda prilagoava se zahtijevima projekta, a njime je odreena i brzina
broda. Povrina kormila iznosi 1/30 do 1/80 podvodne povrine uzdunog vertikalnog
presjeka broda.Veu povrinu kormila moraju imati brodovi gdje se zahtjevaju vea
manevarska svojstva ( na primjer, tegljai, trajekti i putniki brodovi) i sporiji brodovi.

Sl 90. Dijelovanje kormila

-kut otklona kormila, F-sila na kormilo, r-krak sile s obzirom na osovinu kormila, h-krak sile s obzirom na
teite broda G, Mt-moment zakretanja kormila, Mt- moment zakretanja broda, v-vektor brzine broda.

Kut otklona kormila obino je 32o-35o od sredinjice broda, a maksimalni otklon

mora imati graninik.

110

11.2. Propisi u vezi s kormilarskim ureajima

Budii da je sposobnost kormilarenja bitna osobina broda za sigurnost ljudskih
ivota , konvencije SOLAS sadri propise o kormilarskim ureajima koje su
kvalifikacijske ustanove u potpunosti preuzele u svoja pravila.
Brodovi moraju imati osnovni i pomoni kormilarski ureaj. Snaga osnovnog
kormilarskog ureaja mora biti dovoljna za prebacivanje kormila od 35 s jedne strane do
30 na drugu stranu u vremenu od najvie 28 sekundi pri najveoj brzini vonje broda
naprijed i pri njegovom ljetnom gazu.
Snaga rezervnog kormilarskog ureaja mora biti dovoljna za prebacivanje kormila
od 20 s jedne strane do 20 na drugu stranu u vremenu od najvie 60 sekundi pri brzini
vonje naprijed koja je jednaka polovici najvie brzine, ali koja nije manja od 7 vorova i
pri ljetnom gazu. Na dijelu kormilarskog ureaja, na vodilici krune glave hidraulikog
kormilarskog ureaja, ili dijelu koji je vrsto povezan sa strukturom mora postojati skala
za odreivanje stalnog otklona kormila sa podjelom ne veom od 1.
11.3. Runi kormilarski ureaj
Na manjim i sporijim plovilima u upotrebi mogu biti runi kormilarski ureaji koji
mogu biti mehaniki ili hidrauliki. Mehaniki mogu biti razliite izvedbe (sa vretenom,
sajlama, lancima i sl.)
Runi hidrauliki kormilarski ureaj sastavljen je od davaa , cijevovoda i cilindra
hidraulikog stroja, kojeg su klipovi spojeni sa jarmom kormila sl 91.

Slika 91. Runi hidrauliki ureaj

1-hidrauliki cilindar, 2-kormilarsko kolo, 3-dava, 4-cjevovod izmeu davaa pumpe i hidraulikog
cilindra

Dava predstavlja kormilarsko kolo koje se nalazi u kormilarnici i koje okretanjem

dijeluje na stap pumpe. Pomicanje stapa pumpe tijera tekuinu po cijevovodu do cilindra
kormilarskog ureaja, a time se pomie klip odnosno kormilo. Navedeni runi kormilarski
ureaji mogu posluiti na velikim brodovima kao rezervni kormilarski ureaji.

111

11.4. Hidrauliki kormilarski ureaji

Danas su na brodu njraireniji elektro-hidrauliki kormilarski ureaji. Sastavni
dijelovi su mu: dava impulsa, hidraulika ili elektrina veza za prijenos impulsa,
prijemnik impulsa, pumpa s elektromotornim pogonom, kormilarski stroj i povratna veza
sl.92.
Ako kod toga ureaja poveemo motku za upravljanje pumpe s prijamnikom
impulsa(servomotorom) kojim upravalja iropilot mogue je automatsko kormilarenje.
Davai impulsa (telemotori) mogu biti npr. dva cilindra napunjena tekuinom u kojima se
nalaze stapovi sa stapajnicom iji su krajevi nainjeni kao ozubljene letve ili pumpe
aksijalnim klipovima. Pomicanjem stapa pomou zupanika spojenog na kormilarsko kolo,
tlaimo tekuinu po cijevovodu ( ovisno o smjeru gibanja stapa) u odgovarajui prikljuak
na prijamniku impulsa. Uz dava mora biti postavljen i indikator otklona kormila.
Pod utjecajem tlaka tekuine koja dolazi od davaa impulsa, prijamnik impulsa se
pomie iz svog srednjeg poloaja a sa njime i motka za upravljanje pumpe s promjenjivim
stapajem, koja poima tlaiti tekuinu u cilindre kormilo stroja i tako okretati kormilo.
Da bi se zaustavila dobava pumpe kad kormilo postigne eljeni otklon na
hidrauliki kormilarski stroj je ugreen povratni mehanizam. Kormilarski ureaj
sastavaljen je od dva cilindra u kojima tekuina kada je pumpe dobavljaju, pomie klipove
spojene sa jarmom kormila i tako ga okreu.
Osim hidraulikog prijenosa impulsa postoji i mogunost elektrinog prijenosa sa
zapovijednikog mosta, a postoji mogunost davanja impulsa pomonim kormilarskim
kolom koje se postavlja na krmenoj kuici. Ako doe do havarije obiju pumpi, moe u tom
sluaju posluiti runa pumpa kojom izravno tlaimo tekuinu u cilindre kormilarskog
stroja.

112

Sl.92 Hidrauliki kormilarski ureaj (Vulkan Rijeka)

A-prikljuak na elektrinu mreu, B-cjevovod hidraulike, 1-pumpa s promjenljivim stapajem, 2-pogonski
elektromotor, 3-nadoljevni tank, 4-prima telemotora, 5-upravljaki stup s davaem telemotora, 6-dava
pokazivaa otklona, 7-pokaziva otklona, 8-prekotlani(by-pass)ventil, 9-upravljakaploa gyro-pilota, 10upravljagyro-pilota, 11-povratni mehanizam

Tekuina koja se upotrebljva u hidraulikim ureajima ne smije nagrizati materijal

od kojeg je ureaj sagraen niti smije mijenjati svojstva pri razliitim temperturama za
koja su podruja graeni. U sustavu davaa i primaa to moe biti mjeavina vode i
glicerona (50:50) ili specijalno ulje, dok u sustavima pumpe i stroja upotrebljavaju se
mineralna ulja odreenog viskoziteta. Osim spomenutog kormilarskog ureaja prikazanog
na slici 92 postoje jo niz elektrohidraulikih kormilarskih ureaja drugaije izvedbe kao i
elektrinih kormolarskih ureaja koji ovdje nisu obuhvaeni.
Pored kormilarskih ureaja koji slue za upravljanje plovilom, imamo i ureaje koji
se koriste za upravljanje i propulziju plovila.
Posebnost prestavlja Voith-Schnederov vijak koji slui kao propulziski stroj i kao
kormilo sl.93.

113

Slika.93.Voith-Schneiderov vijak

Taj vijak je izveden kao okretljiv disk u koji su s donje strane umetnuta sabljasta
krila i koji se okree oko vertikalne osovine. Nagib krila moe se mijenjati posebnim
mehanizmom za upravljanje. Time se mijenja jakost i smjer mlaza koji nastaje rotacijom
diska slika 94.

114

Slika.94. Mogunost manevriranja Voith-Schneiderovim vijkom

1.Mehanizam za upravljanje krilima je u neutralnom poloaju pa unato tome to se disk okree, brod miruje,
2. mehanizam pomaknut u poloaj N na poprenoj simetrali. Krila zahvataju odreeni kut prema krunici:
javlja se poriv koji pomie brod naprijed. 3.Mehanizam pomaknut van simetrale.Poriv je usmjeren pod kutem
pa se brod pomie naprijed i ujedno zakree. 4. mehanizam je pomaknut u poloaj N na uzdunoj simetrali.
poriv je usmjeren popreno za simetralu broda pa se brod okrie na mijestu, 5. mehanizam pomaknut u
poloaj N na poprenoj simetrali ali u suprotnom pravcu kao pod 2. nastaje poriv koji pomie brod krmom
(unazad), 6. kombinacija dvaju vijaka na krmi mogunosti se manevriranja brodom jo poveavaju

Slika 94. prikazuje mogunost manevriranja brodom s opisanim vijkom, koji je vrlo
prikladan za remorkere i brodove, za koje se zahtijeva velika okretljivost. Takoer imamo
u primjeni sustav Schottel (slike 95 i 96).

115

Slika 95.Porivna jedinica Schottel (kormilo propeler)

1-osovina za kormilarenje; 2-zupanik za kormilarenje; 3-cijev za kormilarenje; 4-donje kuite , pod
vodom(okretno); 5-stabilizator.

116

Slika 96. Propulzija broda i upravljanje pomou sustava Schottel

117

12. RASHLADNI UREAJI

12.1. Openito o rashladnim ureajima
Primjena rashladnih ureaja danas je toliko iroka da praktiki nema ni jednog
polja ljudske dijelatnosti u kome rashladni ureaji ne igraju veu ili manju ulogu.
Civilizacija u svom dananjem obliku ne moe se zamisliti bez rashladnih ureaja.
Danas skoro svi brodovi imaju ugraene rashladne ureaje sa svrhom da se
njihovim djelovanjem moe ouvati lako pokvarljiva hrana ili prevoziti lako pokvarljiv
teret.
Trajnost prehambreni proizvoda na brodu ograniena je usljed:
- fizikalni promjena
- kemijskih i biokemijskih promjena
- dijelovanja mikroorganizama
Sve ove negativne promjene se usporavaju i spreavaju niskom temperaturom i
odgovarajuom relativnom vlagom zraka.
Nemogue je zamisliti suvremeni brod bez ureaja za klimatizaciju nastambi i
kontrolnu prostoriju strojarnice u koliko postoji. Ureaj sadri centralnu klima-jedinicu i
sustav razvoda kondicioniranog zraka. U klima-jedinici se grijanjem, hlaenjem i
ovlaivanjem mjeavine svijeeg zraka i recikliranog zraka automatski reguliraju
tempertura i vlanost u prostorijama za boravak brodske posade i putnika.
Brodovi za prijevoz kontejnera, osim klimatizacije i mogunosti ouvanja ivenih
namirnica imaju i prikljuak za prijevoz rashladih kontejnera.
U nizu problema brodogradnje javlja se i problem transporta tekueg plina
morskim putem. Za takav transport grade se dva tipa broda: LNG (za tekui prirodni plin) i
LPG (za tekui nafni plin). Za ove brodove specijalizirane za prijevoz ukapljenog plina
postoje i specijalni uvjeti za ouvanje plina u tekuem stanju tijekom transporta, pri
ukrcaju na brod i iskrcaju s broda. Ovisno o tipu broda ugrauju se i razliiti rashladni
sustavi.

12.2. Osnove rashladnog procesa

Da bi upoznali rad rashladnog ureaja potrebno je poznavati fizike zakone i
procese na kojima poiva tehnika hlaenja. Te pojave prouava posebna grana nauke o
toplini ili termodinamika.
Rashladni ureaji kod kojih se za dobivanje rashladnog uinka koristi tekuina koja
isparava pri niskim temperaturama, naziva se jo parni rashladni ureaj.
Rashladno sredstvo (medij) neprekidno prolazi kroz odreene faze zatvorenog
krunog procesa.
1.tlaenje, 2.hlaenje i ukapljivanje (kondezacija), 3.priguivanje i 4.isparavanje.
Toplina potrebna za isparavanje oduzima se iz hlaenog prostora, a zatim predaje
na okolinu prilikom kondezacije .Glavni elementi rashladnog ureaja su: kompresor,
kondezator, ekspanzijski ventili i ispariva.Oni su prikazani na sl.97. Crte A B i C
predstavljaju osnovni ciklus rashladnog procesa.

118

Slika 97. Najjednostavniji ciklus rashladnog procesa

119

Najjednostavniji rashladni proces prikazan je u T-Sdijagramu slika 97C.

Kompresor usisava pare rashladnog medija iz isparivaa stanja 1. pri tlaku po i
temperaturiTo i tlai u kondezator toka 2. U kondezatoru se parama rashladnog medija
oduzima toplina(Qo+L) pomou sekundarnog medija(sredstva kojim se hladi kondezator,
voda ili zrak) i pare se ukapljuju toka 3.Nakon ukapljivanja rashladni medij prolazi kroz
regulacijski ventil u kojem se vri priguivanje s tlaka p na po uz konstantan sadraj topline
toka 4. Priguivanjem se smanji temperatura rashladnog medija sa T na To. Tekui
rashladni medij temperature To i tlaka po prolazi kroz ispariva, preuzima na sebe
toplinu(Qo) iz okoline(rashladne komore)i isparava 4-1. Povrina L predstavlja utroeni
rad a Qo je toplina odvedena iz hlaene prostorije.Da bi toplina iz rashladne komore
prelazila na rashladni medij u isparivau, temperatura rashladnog medija mora biti 5-8oC
nia od temperature u rashladnoj komori.
Moderniji rashladni ureaji su opremljeni izmjenjivaem topline na izlazu iz
isparivaa. U izmjenjivau topline vri se isparavanje zadnjih kapljica rashladnog medija i
dopunsko pregrijavanje para nakon isparivaa. Time se omoguava kompresoru da usisava
suhe pare rashladnog medija. Dogrijavanjem para u izmjenjivau vri se tekuim
sredstvima prije ekspanzivnog ventila ime se vri njeno podhlaivanje a time poveava
rashladni uinak. Suho usisavanje je povoljnije od vlanog u termodinamikom smislu a i
manja je opasnost od hidraulikog udara u cilindru komptresora. Na slici 98. shematski je
prikazan takav sustav.

Sl. 98. Shema jednostupanjskog parno-kompresiskog rashladnog stroja s pothlaivaem

Tekuina se ovdje pothlauje ispred regulacijskog ventila, od toke 3/ do toke 4/ i
ujedno se odvija pregrijanje prije ulaza u kompresor, od toke 6 do toke 1.
Na slici 99. prikazan je regenerativni proces radnog ciklusa u T-S dijagramu.

120

Sl.99. Regenerativni proces u T-s

Od toke 6-2/ vri se kompresija suho zasiene pare ili pregrijane pare od 1-2, od 23 hlaenje to jest kondezacija i pothlaivanje tekueg rashladnog medija u kondezatoru
od3-3/ te u pothlaivau od 3/-4, od 4-5 snzuje se tlak uz stalnu entalpiju i od 5-6
isparavanje rashladnog medija pri emu se oduzima toplina iz okoline koja je predstavljena
povrinom qo. Da bi se poveao koeficijent hlaenja u sustav se ugrauje pothlaivanje
rashladnog medija od 3/-4. Pothlaivanje od 3-3/ moe se ostvariti u kondezatoru.
Proces prikazan na slici 99. odreen je tokama 1,2,2,3,4,5,6 i 1. Udaljenost
izmeu toke 3i3 pokazuje podhlaivanje u kondezatoru; od toke 3i4 dopunsko
pothlaivanje tekuine parom koja izlazi iz isparivaa, od toke 6 do 1 pregrijana para
preuzima toplinu koju joj je u pothlaivau predao tekui rashladni medij.
12.3. Viestupanjska kompresija
Zbog niskih temperatura isparavanja u isparivau dolazi do poveanja razlike
izmeu tlakova kondezacije i tlakova isparavanja (p/p0) a tada raste stupanj kompresije i
smanjuje se rashladni uinak sistema.
U takvim sluajevima jednostupanjska kompresija je neekonomina a nekada i
nemogua. Da bi poveali rashladni uinak sistema i smanjili potrebnu snagu koristimo
dvostupanjsku ili viestupanjsku kompresiju. Ako je omjer tlakova p/p0>9 umjesto
jednostupanjske primjenjuje se viestupanjska kompresija. Na slici 100. prikazana je
shema rashladnog sustava za dvostupanjsku kompresiju.

121

Sl.100.Dvostupanjska kompresija s meuhlaenjem

Suho zasiena para niskog tlaka( Kp.N.T) usisava se pomou kompresora iz
isparivaa i tlai od tlaka p0 do meutlaka pm. Para tlaka pm i temperatura T2 dolazi u
meuhladnjak (MH), gdje se djelovanjem rashladne vode ohladi na temperaturu T3. Iz
meuhladnaka kompresor visokog tlaka usisava paru i tlai je do konanog tlaka p i
temperture T4. U kondezatoru (Kd) para rashladnog medija se kondezira i pothlauje na
temperaturu T7. Tekui rashladni medij stanja 7 odlazi na ekspanzijski ventil gdje se
prigui od tlaka p na tlak p0 pri emu tempertura padne od T7 na T8. Pri stalnom tlaku p0 i
temperaturi T0 rashladni medij ulazi u ispariva i daje rashladni uinak. U usporedbi s
jednostupanjskom kompresijom utedjeli smo u radu kompresije to je prikazano
povrinom omeenom tokama 2,3,4 i 2' u T-s dijagramu. Najvia temperatura kompresije
poslije drugog stupnja je T4' koja je nia od temperature T2' koju bismo dobili kompresijom
u jednom stupnju. U posebnim sluajevima koriste se kaskadni rshladni sistemi.
12.4. Podjela brodski rashladni ureaja
Na brodovima postoje dva naina hlaenja:
- mirno hlaenje
- hlaenje zrakom
Kod mirnog hlaenja cijevi isparivaa kroz koje struji rashladni medij koji isparava
postavljene su na stranama i na stropu rashladnog prostora. Kod hlaenja zrakom ventilator
tijera zrak izmeu cijevi isparivaa, to je tzv. burno hlaenje.
Rahladni ureaji na brodovima dijele se na:
- ureaji za izravno hlaenje.
- ureaji za posredno hlaenje.
Kod izravnog hlaenja ispsriva je smjeten neposredno u rashladnoj komori bez
obzira radi li se o mirnom ili o burnom hlaenju. Hlaenje ivenih namornica i
klimatizacije zraka na brodu vri se rashladnim ureajima s izravnim hlaenjem. Kod
rashladnih ureaja s posrednim(indirektnim) hlaenjem roba se u prostoru hladi preko
izmjenjivaa topline kroz koji struji rasolina tj. mjeavina soli i vode. Hlaenje rasoline

122

vri se izvan hlaenih prostora u posebnom isparivau. U primarno krugu koristi se

rashladni medij a u sekundarnom krugu rasoline.
12.5. Glavni djelovi rashladnog ureaja
Kompresori
Po svojoj izvedbi mogu biti: stapni, vijani i centrifugalni. Najvaniji su dio
rashladnog sistema. Kao to pouzdano reguliraju potrebnu snagu, tako isto pouzdano
osiguravaju tok rashladnog ciklusa pri promjeni temperature isparavanja i kondezacije. Oni
usisavaju pare rashladnog medija iz isparivaa i tlae ih na dovoljno visoki tlak da se
osigura kondezacija rashladnog medija u kondezatoru.
Suvremeni stapni kompresori se proizvode u V i W izvedbi sa 2,4,6,8,12 i 16
cilindara. Kod viecilindrinih kompresora esto se predvia regulacija kapaciteta
kompresora. Na slici 101. prikazan je presjek jednog stapnog kompresora W izvedbe.

Sl. 101. Presjek kompresora tip -HALL

123

Kondezatori
Kondezator je ureaj u kojem se mjenja agregatno stanje rashladnog medija.
Kompresor usisava pare iz isparivaa i tlai ih u kondezator u koji treba dovesti svu toplinu
koji je medij primio u isparivau. Toj toplini treba jo dodati koliinu topline jednako
vrijednoj radnji koja je utroena na tlaenje para u kompresoru. Dakle, svu toplinu u
kondezatoru treba predati rashladnoj vodi ili zraku, ovisno o vrsti kondezatora, da bi dolo
do ukapljivanja pregrijani para rashladnog medija.
Po konstrukciji i nainu rada imamo sljedee izvedbe kondezatora:
- atmosferski
- protustrujni
- protustrujni sa snopom cijevi
- bubnjasti ili protoni
- evaporativni
- hlaeni zrakom
Na brodu se koriste iskljuivo bubnjasti sl.102. Rashladno sredstvo prolazi oko cijevi a
rashladna voda (morska) kroz cijevi. Poklopci na krajevima kondezatora imaju razdjelna
rebra, s untarnje strane radi usmjeravanja toka strujanja.

Sl.102.Presjek bubnjastog kondezatora

Kod rashladnih sistema na kopnu gdje se ne raspolae dovoljnom koliinom vode
za hlaenje ili je njezina cijena visoka, koriste se evaporativni kondezatori sl. 103.

124

Sl.103. Evaporativni kondezator

1- kuite sa evaporatorom, 2-elinimator kapljica, 3-prskalica sa deflektorom, 4-ulazni kolektor, 5kondezatorski snop cjevi, 6-kuite evaporativnog kondezatora, 7-izlazni kolektor, 8-regulacijski ventil sa
plovkom, 9-korito kondezatora, 10-kuite sa pumpom za vodu, 11-kolektor vode za hlaenje. A-ulaz
rashladnog fluida, B-izlaz rashladnog fluida,C-prikljuak za isputanje vode, D-prikljuak za dovod vode, Eprelivni prikljuak, F-ventil za isputanje vode.

Ispariva
Ispariva je dio rashladnog ureaja u kojem rashladni medij isparava a toplinu za
isparavanje oduzima iz okoline koju na taj nain hladi. Kod izravnog isparavanja, tj.
izravne ekspanzije rashladnog medija u hlaenom prostoru mogu se ugraditi dvije vrste
isparivaa: cijevni i zrani isparivai ( s ventilatorom).
U velikim hlaenim brodskim prostorima primjenjuju se ventilatori za prisilnu
cirkulaciju zraka slike 104. i 105.

Sl.104 Ispariva sa prinudnom cirkulacijom.

1-ventilator, 2-lamele isparivaa, 3-sakuplja vode

125

Slika 105.Vanjski izgled isparivaa sa ventilatorima

Ekspanzijski ventili
Automatski regulacijski ventili slue za upravljanje protokom tekueg rashladnog
medija prema isparivau. Mogu biti dvojake izvedbe:
- automatsko ekspanziski ventil
- termostatsko ekspanziski ventil
Automatsko ekspanzijski ventil primjenjuje se za male rashladne ureaje gdje je
predvien samo jedan ispariva.
Termostatski ekspanzijski ventil sl. 106. primjenjuje se kod rashladnih ureaja s
vie isparivaa spojenih paralelno gdje svaki ispariva ima svoj ventil. Ovom ventilu, za
razliku od predhodnog, nadodan je toplinski element, koji se sastoji od senzora13,
kapilarne cijevi 12, valovite cijevi sa oprugom(membrane) 5 i menbrane 9.

126

Slika 106.
Termostatsko ekspanzijski ventil je temperaturom upravljani ventil. Temperaturni
osjetnik je vrsto spojen spojnicom na izlaznu cijev isparivaa, tako da se dobije pouzdan
toplinski dodir.
Promjenom temperture u isparivau nastaje promjena tlaka u osjetniku (senzoru) i
prenosi se kapolarnom cijevi na membranu u ventilu. Pri povienju tlaka dijeluje sila koja
ventil otvara i proputa veu koliinu rashladnog medija kroz ispariva i obrnuto pri
smanjenu tlakova ventil se zatvara i puta manju koliinu rashladnog medija kroz
ispariva.

127

Teromostat
Termostat je instrument za ukljuivanje i iskljuivanje ureaja, ovisno o
temperaturi. Kod rashladnih sistema koriste se za regulaciju reima hlaenja. Ovisno o
temperaturi on otvara ili zatvara strujni krug, dakle elektrini je prekida. Kod
jednokomornih rashladnih ureaja strujni krug se prekida na elektromotoru kompresor
kada se postigne temperatura podeena na termostatu i ponovno ga zatvara kada se
temperatura povisi za veliinu diference (vrijednost razlike). Kod viekomornih rashlanih
sistema strujni krug se prekida pomou elektromagnetskog venila koji je smjeten ispred
termoregulacijskog ventila i na taj nain iskljuuje komoru iz rada. Kada se tempertura u
rashladnoj komori povisi za veleinu diference on zatvara strujni krug i komoru ukljuuje
u rad. Sl. 107.

Sl. 107. Termostat

Regulacija temperature iskljuivanja i ukljuivanja vri se pomou dugmadi na
samom termostatu.

128

Presostat
Presostati su elektrini prekidai koji otvaraju ili zatvaraju strujni krug ovisno o
tlaku. Rad presostata slian je radu termostata. U rashlaladnoj se tehnici upotrebljava
presostat niskog i visokog tlaka i diferencijalni presostat. Presostat niskog tlaka ugrauje se
na usisni cjevovod kompresora. Reagira na tlak usisavanja. Kada se tlak na usisnoj strani
kompresora snizi na vrjednost manju od postvaljene, presostat e iskljuiti strujni krug,
odnosno iskljuiti iz rada elektromotor kompresora ili preko posebnog sustava za
regulaciju kapaciteta kompresora utjee na regulaciju kapaciteta komompresora sl.108.
Presostat visokog tlaka ugraen je na tlanom cijevovodu kompresora i osigurava
kompresor i ureaje od previsokog tlaka. Ako se tlak povisi iznad dozvoljenog presostat
iskljui elektromotor kompresora.

Slika 108 Presostat

129

12.6. Brodski rashladni sustavi

Pored rashladnih ureaja predvienih za ouvanje prehrabrenih proizvoda i za
kondiciomiranje zraka za ugodan boravak u prostorijama na brodu, razvili su se rashladni
ureaji i za druge potrebe vezane uz prijevoz tereta brodovima. Rashladna se tehnika
razvijala ukorak s rastuim potrebama trita i moe se rei da je napredovala toliko, da se
danas brodovima mogu prevoziti razliiti tereti raznolikih svojstava i veliina a koje treba
hladiti ili zamrznuti kako bi sauvali kakvou, izgled, teinu i dr. Dostignua u rashladnoj
tehnici na brodovima najprije su primjenjena u skladitu ivenih namirnica (provijant). U
provijantu se odreeno vrijeme uvaju lako pokvarljivi proizvodi potrebni za prehranu
posade i putnika. Trajnost prehrambrenih proizvoda u svjeem stanju, bez obzira radili se o
vou, povru, ribi, mesu, mljkenim proizvodima ograniena je zbog:
1. djelovanja mikroorganizama, osobito bakterija i gljivica
2. fizikalni promjena, npr. isparavanja vode, gubitak mirisa i odreenih sastojaka
3. kemijskih i biokemijskih promjena, npr. proces sazrjevanja i dr.
Hlaenjem odnosno smrzavanjem mikroorganizmi postaju tromi pa se navedene promjene
usporavaju. Promjene navedene pod a) usporavaju se niskim temperaturama i niskom
relativnom vlanou. Promjene pod b) usporavaju se niskim temperaturama i visokom
relativnom vlanou. Promjene pod c) usporavaju se niskom temperaturom.
U suvremenoj gradnji brodova koriste se ureaji za kondicioniranje zraka, kako bi
bio ugodan boravak u prostorijama za stanovanje, odmor i nadzor strojnih ureaja.
U meunarodnoj razmjeni sve su vie zastupljeni raznovrsni tereti koji se prevoze
u rashlaenom stanju.
Osjetljivi tereti npr.voe, zahtjevaju posebnu pozornost kako pri skladitenju tako i
tjekom prijevoza.Voe je neugodan i osjetljiv teret, die pa time oduzima kisik iz
prostorije, a isputa ugljini dioksid . Prekoraena koncentracija CO2 moe otetiti
voe.Smrznuta riba i smrznuto meso zahtjeva poseban tretman.
Mnogi posebni tereti danas se prevoze u rashlaenom stanju u kontejnerima ili pak
zahtjevaju poseban nain slaganja i smjetaj.
Sredinom ezdesetih porasla je potranja za prijevozom ukapljenih plinova to je
uvjetovalo gradnju brodova posebne namjene kojima se mogu prevoziti velike koliine tih
tereta u tekuem stanju.Prema svemu ovom proizlazi da rashladne sustave na brodu
moemo podjeliti u sljedee skupine:
1. rashladni sustav za ouvanje ivenih namirnica (provijant)
2. rashladni sustav za hlaenje i odravanje tereta na posebnoj temperaturi
3. rashladni sustav za ukapljene plinove
4. sustav klimatizacije

130

12.6.1. Rashladni sustav za odravanje ivenih namirnica (provijant)

Za skladitenje svjee hrane na brodu predvieni su posebni rashladni prostori. Na
mamlim brodovima na kojima su prostori opskrbe i smjetaj ogranieni, sve vrste svjeih
proizvoda uskladite se u jednu rashladnu prostoriju u kojoj se odrava temperatura oko 0.
Brodovi srednjih veliina mogu imati rashladno spremite za temperature od 0 do + 4C i
spremite za zamrzavanje od -18 C. Veliki brodovi a prije svega putniki imaju vie
rashladnih spremita: za meso do -18 C , ribu do -18 C, mljene proizvode od 0 do -2 C,
povre +4 C. Rashladni sustavi za navedena spremita u veini sluajeva imaju dva
kompresora i kondezatora i pumpe za morsku vodu, tako dok jedan ureaj radi drugi je u
rezervi za sluaj kvara.
Ovakova postrojenja u principu nisu konstruirana za rashlaivanje i smrzavanje
veih koliina robe, ve za skladitenje rashlaene ili smrznute robe. Njihova je namjena
da za odreeno vrijeme sauvaju kakvou robe, izgled, okus i miris.
Na slici 109. prikazana je shema rashladnog sustava provijanta na suvremenom
brodu. Shema pokazuje kompletan rashladni sustav sa sigurnosnom i pogonskom
automatizacijom.
Kako u prikazanom sustavu postoji vie rashladnih prostorija razliitih unutranjih
temperatura, to su i temperature rashladnog medija na izlazu iz isparivaa razliite.
Adekvatno temperaturama razliiti su i tlakovi para.
Prostorija koja ima nii tlak (a time i niu temperaturu) mora obavezno imati
nepovratni ventil da vii tlak ne bi poremetio ravnoteu sustava. Za regulaciju usisnog
tlaka u prostorijama vie temperature ugrauju se ventili konstantnog tlaka i konstantne
temperature. Ovi ventili imaju ugraen manometar a regulacija temperature isparavanja u
isparivau vri se runo.

131

Slika 109. Shema rashladnog sustava provijanta

132

12.7. Rashladni sustav za hlaenje i zamrzavanje tereta

Brodovima se prevoze razne vrste osjetljivih tereta iz raznih krajeva. Za odravanje
takvih tereta potrebni su odgovarajui uvjeti. U odravanju tereta prevoenih morem
razlikujemo:
- ventilaciju
- grijanje
- klimatizaciju
- hlaenje
Hlaeni tereti se posebno tretiraju jer zahtjevaju posebne ureaje i prostorije te struno
rukovanje sustavima i teretima. Suvremeni brodovi-hladnjae djele se u dvije skupine
(kategorije):
- konvencionalni
- brodovi za prijevoz rashladnih kontejnera.
Meu konvencionalne, i uz brodove-hladnjae spadaju i linijski brodovi s dijelomino
izoliranim prostorijama za rashladni teret. Kontejnerskim brodovima mogu se prevoziti
kontejneri hlaenog tereta ili dijelomino hlaenog tereta.

12.7.1. Uvjeti prijevoza tereta

Sposobnost uspjenog prijevoza rashladnog tereta ovisi o vie faktora bez obzira na
vrijeme uskladitenja a to su: temperatura, vlanost zraka, pokvarljivost tereta i
mikroorganizmi.
Temperatura prijevoza ovisi o temperaturi okolia te o vrsti uskladitene robe.
Proizvodi koji se prevoze u rashladnim prostorima djele se na mrtve proizvode (meso, riba,
mljeni proizvodi i sl.) i ive proizvode (voe i povre). Svrha hlaenja mrtvih proizvoda
je sprijeavanje ili smanjenje razvoja mikroorganizama. Smatra se da je razvitak
mikroorganizama zaustavljen uskladitenjem tereta ispod -8C. Iznad te temperature
bakterijoloka aktivnost se poveava. Bez obzira na bakterijoloku aktivnost mrtvi tereti
mogu propadati zbog aktivnosti encima. koji u odreenim uvjetima ubrzavaju razne
kemijske procese. Da bi se sve to sprijeilo i produljilo vrijeme skladitenja teret se
rashlauje na temperaturu -30C.
Hlaenje voa i povra ima svrhu da uspori, a ne potpuno zaustavi ivotni proces u
vou i povru. Hlaenjem proces zrenja se znatno usporava pa se hlaenjem voe i povre
moe prevoziti u svijeem stanju due vrijeme.
Tijekom prijevoza tereta temperatura u skladitima morala bi biti ista to je due
mogue.
Dugo uvanje mesa u rashladnom prostoru s prisilnom cirkulacijom zraka uzrok je
suenja mesa zbog isparavanja vode. Da se smanji gubitak vode potrebno je u skladitu
odravati to veu relativnu vlanost zraka sa to manjom recirkulacijom zraka.
Mnoge vrste voa prevoze se na temperaturi koja je malo via od temperature
zamrzavnja. To vrijedi za: narane, limun, groe, jabuke, ljive i drugo voe. Ali ima
iznimaka kao to su banane, grape-fruit ije temperature skladitenja i transporta iznose
12-13 C.
Za vrijeme kemijskih procesa voe isputa plinove kao to su CO2 i etilen. Ako se
sadraj CO2 podigne iznad 3-4 % dolazi do veih oteenja na vou. Stoga se sadraj CO2 u
skladitima mora drati ispod 1%. Za dueg prijevoza potrebno je za skoro sve vrste voa
odrati relativnu vlanost u skladitu od 85-90%.
133

12.7.2. Sustavi hlaenja

Na brodovima za prijevoz hlaenog tereta moe biti ugraen jedan od dva sustava
hlaenja , neposredni i posredni sustav hlaenja.
Kod sustava sa neposrednim hlaenjem ispariva je smjeten u sam prostor
hlaenja, dok kod posrednog hlaenja to nije sluaj. U novije vrijeme na brodovima za
prijevoz hlaenog tereta koji posjeduju vei broj skladita iz praktinih ili sigurnosnih
razloga sve vie se koristi posredni sustav hlaenja, koji kao rashladni medij u zranim
hladnjacima koristi rasoline. To postrojenje dijele se na primarni i sekundarni sustav. Na
slici 110. prikazana je shema takvog sustava.

Slika 110. Shema indirektnog (posrednog) rashladnog sustava

Primarni sustav sastoji se od kompresora, kondezatora, isparivaa (rashladnika
rasoline). U primarnom sustavu kao rashladni medij obino se upotrebljava freon 22.
Kompresor tlai plinoviti rashladni medij koji prolazi kroz odjeljiva ulja u
kondezator. Iz kondezatora rashladni medij ide u skuplja, kroz suilo, filter i odlazi na
izmjenjiva topline, dalje kroz ekspanzijski ventil ulazi u ispariva gdje isparava i oduzima
toplinu rasolini koju hladi, i kroz izmjenjiva topline vraa se na usis kompresora. U
sekundarnom krugu struji rasolina (mjeavina soli i vode). Pumpa usisava hladnu rasolinu
iz hladnjaka i tlai je kroz rashladnik koji se nalazi u rashladnom prostoru.Nakon to je
oduzeta toplina iz rashladnog prostora, rasolina se vraa u hladnjak rasoline.
12.7.3. Rashladni sustavi na brodu za prijevoz kontejnera
Prijevoz robe u kontejnerima postigao je takav stupanj razvoja da se promet ne
moe zamisliti bez kontejnerizacije. Takvom prijevozu ne samo da su prilagoeni brodovi
134

ve i luke, eljeznice, ceste i ostala infrastruktura, jer se takav nain prijevoza

mnogostruko isplati kad su uzme u obzir.
- poveana brzina pretovara
- smanjen rizik oteenja robe a time i trokova osiguranja
- manji trokovi pakiranja
Zahvaljujii navedenim prednostima kontejnerizacija je zahvatila prijevoz mnogih
vrsta tereta pa i prijevoza hlaene robe. Od samog poetka koritenja kontejnera pa do
danas u primjeni imamo vie vrsta kontejnera. Rashladni kontejneri bez strojnog agregata,
kao rashladno sredstvo slui, suhi led, tekui duik, tekui zrak ne primjenjuju se na
brodovima.
Autonomno hlaenih kontejnera imamo dvije skupine:
- autonomno hlaeni kontejner s vrsto ugraenim agregatom
- autonomno hlaeni kontejner s skidljivim rashladnim agregatom
Zajednika im je prednost neovisnost o bilo kakvom kopnenom ili brodskom postrojenju,
ali imaju i niz nedostataka kao; vei broj kontejnera ini prijevoz neekonomian, a
pojavljuju se i praktine potekoe. Ako je kontejner smjeten na otvorenoj palubi izloen
je vanjskim utjecajima, a potrebna je i ogromna rashladna snaga, stanje tereta u pojedinim
kontejnerima ovisi o stanju rashladne jedinice, a eventualni popravci su teko ili pak
nemogue izvodivi sl. 111.

Sl. 111. Rashladni kontejner sa skidljivim rashladnim agregatom

Za brodove koji prevoze vee koliine hlaenog tereta najekonominije je rjeenje
brodski sredinji rashladni ureaj koji moe biti sa otvorenim sustavom protoka zraka i
zatvorenim sustavom protoka zraka. Sustav sa otvorenim protokom zraka je dosta
neekonomian zbog niza nedostataka i svoje glomaznosti izolacije pa se danas uglavnom
koristi sustav zatvorenog protoka zraka sl.112.
Zatvoreni sustav protoka zraka imaju izolirani kontejneri bez vlastitog strojnog
agregata smjeteni u ne hlaenim i slabo izoliranim skladitima.Skladita su opremljena
fiksnim sustavom zranih kanala za protok zraka i povezani su sa centralnim brodskim
rashladnim ureajem. Ovakav sustav je znatno ekonominiji od prethodnog pa svi moderni
brodovi za prijevoz veeg broja rashladnih kontejnera imaju ugraen sredinji brodski
rashladni sustav.

135

Slika 112. Prikaz centralnog rashladnog sustava na kontejnerskom brodu

136

Slika 113. Smjetaj rashladnih kontejnera u skladitu brodova

137

12.8. Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova

U posljednje je vrijeme sve vee zanimanje za iskoritavanje prirodnih plinova
kojih ima u ogromnim koliinama. To je potaklo mnoge brodograditelje na izgradnju
brodova za prijevoz plina. Brodovi su podijeljeni u dvije skupine:
- LNG ( Liqufid Natural Gas- tekui prirodni plin)
- LPG ( Liqufid Petroleum Gas tekui umjetni plin)
Umjetni plinovi dobivaju se pri obradi sirove nafte u rafinerijama i neophodni su u
kemijskoj industriji. Prijevoz plina u tekuem stanju prati niz potekoa, a neke i danas
nisu posve rijeene. Oprema na tankerima za prijevoz ukapljenog plina ovisi o vrsti plina i
tipu broda. Ukapljeni plin moe se prevoziti na tri naina:
- pri atmosferskom tlaku potpuno rashlaen
- pod tlakom kondenzacije i temperaturi okoline
- kombinirano pod tlakom i rashlaen
Za ouvanje ukapljenog plina na brodu ugraeni su rashladni ureaji za djelomino
ili potpuno pothlaen teret. Postrojenje se sastoji od dvije ili vie jedinica. Svaka jedinica
se sastoji od kompresora, kondezatora, tekueg spremnika i ekspanzijskog ventila.
Jedinice u postrojenju mogu biti: s ukapljivanjem, hlaenjem ili kombinacijom te
dvije metode. Sustav ukapljivanja se moe promatrati kao postrojenje koje
termodinamikim procesom pri temperaturi tereta vraa ukapljene pare tereta u teretni
tank. Najjednostavniji mogui sustav prikatan je na slici 114.

Slika. 114. Rashladni sustav jednostupanjske kompresije

To je jednostupanjski izravni sustav. Ako je teret vrlo niskih temperatura

kondezacije tada je uinkovitost jednostupanjske kompresije nedostatna pa se ugrauje
dvostupanjski ili viestupanjski sustav kompresije sl. 115.

138

Sl. 115 Rashladni sustav dvostepenske kompresije

S vrha tankova usisavaju se pare tereta (od toke a do toke b) u kompresor niskog
tlaka, a ujedno se u tanku odrava odreeni tlak.Ispred kompresora niskog tlaka nalazi se
odjeljiva tekuine koji odvaja tekuinu od pare tereta.Kompresor tlai plin u rashladnik
gdje se hlade pare tereta (od toke c do toke d) . Ohlaenu paru usisava kompresor drugog
stupnja(toka d) i tlai u kondezator(toka e). U kondezatoru se odvija kondezacija (toka
e do toke f), a zatim se u rashladniku kondezat pothlauje(toka f do toke g). Jedan dio
plina stanja f ekspandira preko prigunog ventila za regulaciju razine u rashladniku i mjea
se s plinom prvog stupnja (stanje c) da bi se postiglo stanje d. Prolaskom kroz regulacijski
ventil (toka g do toke h) snizava se tlak kondezata to uzrokuje isparavanje tekuine i
tako se teret hladi na temperaturu tanka. Ovaj sustav koristi se kada brod prevozi samo
jednu vrstu tereta.
Kod brodova kojima su tankovi raeni do mogu prevoziti razliite vrste ukapljenog
tereta upotrebljavamo kaskadni sustav hlaenja slika 116.

Sl. 116 Kaskadni rashladni sustav

139

12.9. Klimatizacija broda

Pod pojmom klimatizacija podrazumjevamo mogunost da se u stambenim
prostorijama na brodu i prostorijama upravljanja odravaju eljena temperatura i relativna
vlanost zraka u odreenim granicama, bez obzira na vanjske uvjete. Sastavljeni su od
klima- centrale, smjetene na zatienom prostoru na otvorenoj palubi i sistema izoliranih
ventilacijskih vodova. Na kraju odvojaka ventilacijskih vodova u stambenim prostorijama
nalaze se sobni aparati (distributori). Za smanjenje buke u klima-centralama se ugrauju
priguivai zvuka. Sobnim aparatima moe se regulirati koliina zraka koja ulazi u prostor
a time odravati eljena temperatura u prostoru. U tablici 12.9. navedeni su podatci za
temperaturu i relativnu vlanost zraka u javnim prostorijama na brodu.

28 C
26 C
24 C
21 C
21 C
21 C

Tab. 12.9. Temperaturna i relativna vlanost

Zrak u salonu
Vanjska atmosfera
50 %
42 %
38 C
51 %
52 %
32 C
55 %
72 %
27 C
60 %
95 %
21 C
55 %
100 %
0 C
45 %
100 %
-18 C

Idealnom se smatra temperatura 18,5 C zimi a 21 C ljeti. U tropskim uvjetima

unutarnja temperatura treba biti 5-8 C nia od vanjske. temperature u sjeni, uz relativnu
vlanost zraka od 50 %. Velike temperaturne razlike tetno utjeu na zdravlje ovjeka.
Radi ekonominosti dananji sistemi za klimatizaciju su raeni sa recirkulacijom ve
kondicioniranog zraka tako da se uzima samo 25-30 % svjeeg zraka a 70-75 rabljenog
zraka se recirklira.
Danas se na brodovima ugrauji sredinje jedinice sa ventilatorom u kojima se
moe obavljati grinjanje i hlaenje. Ventilatori siu potrebni dio zraka iz atmosfere a ostali
se dio reciklira. Na slici 117. prikazana je shema takvog ureaja. Taj ureaj djeluje na
sljedei nain: ureaj se sastoji od sredinje jedinice grijanja i hlaenja (1) prostorne
jedinice (2,3) rashladnog ureaja, te cjevovoda za toplu vodu, cijevovoda za rashladno
sredstvo (freon), cjevovoda za morsku vodu i cijevovoda svjeog zraka. Ureaj dobavlja
iskljuivo svjei zrak. U zimsko doba zrak se zagrijava u sredinjoj jedinici na temperaturu
koja se zahtjeva u prostorijama i zranim vodovima dobavlja u pojedine prostorije.

140

Sl. 117 Ureaj za klimatizaciju s prostornom recirkulacijom zraka

Gubitak topline u pojedinim prostorijama nadoknauje se pomou jedinice u
prostoriji (2). U tropski uvjetima hlaenje zraka potpuno se obavlja u sredinjoj jedinici
dijelovanjem rashladnog ureaja. Nema naknadnog hlaenja zraka u samoj prostoriji.
Prostorne jedinice se ugrauju na stropu ili na stjenci. Ugraene jedinice na stjenci rade na
principu indukcije ime se osigurava dobro kruenje zraka u prostoriji. Slika 118.
141

Sl. 118. Prostorna klimatizacijska jedinica

U prostornoj jedinici je ugraen radijator koji zagrijava inducirani zrak, a zagrijani
zrak se pomjea sa svjeim zrakom i ukupna koliina zraka prolazi kroz otvore na gornjoj
strani jedinice s odreenom brzinom i temperaturom te zagrijava prostor.
Sustav pare sastoji se od cijevovoda pare koji vodi do izmjenjivaa topline za toplu vodu i
do sredinje jedinice u kojoj se nalazi grija istoga usisnog vanjskog zraka.
Rashladni ureaji su mehaniki dosta sloeni ureaji kod kojih se u toku rada
odvija niz termodinamikih procesa, te na njihov prvilan rad utjee niz imbenika. U toku
rada mogu se iz vie razloga pojaviti razne nepravilnosti, a svaka od njih utjee na
smanjenje rashladnog uinka, odnosno porast temperature u prostoru koji se hladi to
moe imati tee posljedice za artikle koji se uvaju u tom prostoru.
Za pravovremeno otkrivanje nepravilnosti u radu, pronalaenje uzorka i njihovo
otklanjanje, poterebno je odreeno teoretsko znanje i praktino iskustvo. Za lake
snalaenje u takvim situacijama priloen je nomogram kvararova u rashladnim
instalaciama (slika 119).

142

143

13. PALUBNI UREAJI

U posljednje vrijeme palubna oprema broda i palubni strojevi doivljavaju priline
promjene glede tehnikih rjeenja i sadraja koji nastaju kao rezultat uvoenja u promet
sve sloenijih brodova razliite namjene, a sve u tenji za veom sigurnosti i uinkovitosti
broda. Na teretnim brodovima na palubi su pomoni strojevi s pomou kojih je mogue
rukovati teretom, pritezati brod prilikom vezivanja te dizati i sputati sidro i slino. Takvi
pomoni strojevi nazivaju se vitla. Na brodovima se takoer postavljaju okretljive dizalice
s krakom kojima se teret moe dizati i sputati, a sama se moe okretati.

13.1. Teretno vitlo

Vitlo za teret postavlja se na palubi na pogodno mjesto u blizini grotla. Pomou
njega se die i sputa teret sa elinim uetom namotanim na bubnju. U sklopu vitla je i
samarica koja je petom oslonjena na svoj oslonac. Klobunicom diemo samaricu pod
odreenim kutom iznad grotla, dok je brkovima, odnosno uzdama priteemo na bokove ili
uvrstimo. Za dizanje i sputanje tereta slui teretnica koja ima na jednom kraju kuku a
drugi kraj je spojen na bubnju vitla. Krcanje se moe ubrzati ako se radi sa dvije usporedne
samarice od kojih svaka ima svoje vitlo a samo su teretnice vezane na zajedniku kuku.
Jednu samaricu namjesti se iznad grotla a drugu preko bokova. Teret se sa poda die
jednim vitlom a sputa se u grotlo sa drugim vitlom. Na osovini teretnog vitla privren je
pritezni bubanj pa se pomou njega moe vriti i pritezanje broda. Sl .120 i Sl 121.
Za obavljanje navedenog zadatka vitla i samarice moraju udovoljavati uvjetima
koja od njega tree klasifikacijska drutva a to su:
- dizatnje tereta odreenom brzinom;
- dizatnje tereta na odreenu visinu i onemoguavanje neeljenog sputanja;
- lagano sputanje tereta na podlogu
- zaustavljanje kod preoptereenja
Bubanj vitla moe biti pogonjen runo, parnim stapnim strojem, motorima, el.motorom
i hidraulikim motorom.U dananje vrijeme uglavnom se koriste elektromotorna vitla sa
sve veom tendencijom primjene hideaulikih motora.
Za takva vitla nije potreban pogonski stroj za svako vitlo.Kod hidraulikog pogona
vitla jedna sisaljka moe pogoniti vie vitala. Svako vitlo ima izravno na bubanj ugraen
hidrauliki motor s razvodnikom ulja i rukom za upravljanje.

144

Sl. 120. Dizanje tereta s pomou vitla i samarice

Sl. 121. Rad s dvije usporedne samarice

1-klobunica, 2-elino ue za pogon vitla klobunice uz pomo teretnog vitla, 3-teretno vitlo, 4-vitlo
klobunice, 5-samarica

Nosivist samarice odabire se prema vrsti tereta koji e brod prevoziti i veliini
broda. Na samarici mora biti naznaena najvea doputena nosivost. Prije nego se izda
dozvola za rad (svijedodba za samarice i teretni ureaj) , ureaje treba ispitati na
odreeno preoptereenje.
Za masivne terete (npr.5000 ili vie kg ) brod mora biti opremljen posebnim
samaricama .Brzina dizanja tekih tereta kree se od 0,2 do 0,4 m/s , dok za terete do 5000
kg brzine dizanja tereta su od 0,7 do 1 m/s
145

13.2. Palubne dizalice

Zadnjih godina dizalice na brodovima sve vie preuzimaju poslove oko dizanja i
prenoenja tereta .Sl.122. Odluka o izvedbi i broju dizalica na brodu je najvanija odluka
brodovlasnika i brodogradilita za svaki teretni brod. O pravilnoj odluci ovisi i uspjenost
poslovanja broda. Teretne dizalice moraju udovoljavati sljedeim zahtjevima:
- poeljno je da zauzimaju to manje prostora ;
- da se opiru vjetru i loem vremenu ;
- da mogu raditi s punim optereenjem pri nagibu broda od 5 bono i 2 prema pramcu
i krmi;
- da osiguravaju miran rad i sigurno rukovanje;
Palubne dizalice u radu su samostalne, jer u svom sastavu imaju sve mehanizme potrebne
za radne operacije, a koji omoguava;
- dizanje terta iz skladita, okretanje za 90 i sputanje na obalu ;
- dizanje prazne kuke s obale, okretanje za 90 i sputanje prazne kuke u skladite za
ponovni prihvat tereta.
Za brodsku teretnu dizalicu potrebno je da bude okretljiva i da se grana dizalice moe
dizati i sputati. Dizanje i sputanje grane moe se odvijati pomou elinih uadi preko
bubnja za namatanje koloturnika ili hidraulikih cilindara. U skladu s namjenom mogu biti
izvedene s produljenom granom u cilju postizanja veeg dohvata tereta. Produljenje moe
biti zglobno ili teleskopsko. Dizalice imaju ureaj za automatsko biranje brzine dizanja i
sputanja tereta, dajui najve brzinu kod malih tereta i obratno. Na mehanizmima svih
radnji postavljene su servoupravljive konice. One se automatski ukljuuju pri nestanku
elektrine energije u elektro-hidraulihoi jedinici.

146

Sl 122. Kabina na dizalici za upravljanje I smjetaj mehanizma

147

13.3. Sidreno vitlo

Prema propisima klasifikacijskih drutava svaki brod, ovisno o njegovoj veliini,
mora imati dva odnosno tri pramana sidra odreene teine.(tree slui kao priuva). Isto
tako propisana je duljina lanca i debljina karike na kojoj je sidro privreno . Pramana
sidra smjetena su na mjestima s pojaanom oplatom. Sidro se sputa u more bez upotrebe
stroja, te mora vlastitom teinom povui sa sobom i lanac. Za dizanje sidra koristimo se
vitlom. Slika 123. prikazuje ureaje za sidrenje na trgovakom brodu. Lanac kojim je sidro
uvreno klizi kroz sidreno oko, zapor i lanani bubanj iz lananika ispod palube katela.
Lanac je u lananiku privren na poseban nain , odrjeiv izvana u sluaju nude. Kada
je sidro u svom leitu lanac mora biti blokiran zaporom, a ponekad postoji i pomoni
zapor kojim se omoguuje rastavljanje lanca, a da sidro pri tome ostane u svom leitu.

Sl. 123. Ureaj za sidrenje

1-zapora, 2-sidreno vitlo, 3-sidro. 4-sidreno oko, 5-sidrena cije

Kod sidrenog vitla mora postojati mogunost da se lanani bubanj slobodno okree oko
mirujue osovine pri sputanju sidra, dok se pri dizanju sidra okree zajedno s njome
Sl.124. To se postie ugradnjom eljustne kope koja se ukljuuje polugom ili vretenom.
Pored navedene kope na lananom bubnju mora biti i pojasna konica tako da se moe
zaustaviti okretanje bubnja kada je dovoljna duina lanca u moru. Na slobodne krajeve
osovine smjeteni su jo i pritezni bubnjevi.

148

Sl. 124. Horizontalno sidreno vitlo

1-pojasna konica, 2-pritezni bubanj, 3-ruica za ukapanje eljusne spojke, 4-ruica za pritezanje pojasne
konice, 5-lanani bubanj, 6-elektromotor, 7-tarna spojka

Pogonski stroj moe biti elektromotor, dizel-motor ili hidraulini motor koji preko
prijenosa pokree osovinu na kojoj su smjetena oba lanana bubnja . Manevar sidrenja
izvodi se tako da se razrijei zapor, a zatim eljusnom kopom najprije iskljui lanani
bubanj, zakoen pojasnom konicom. Poputanjem konice sidro se sputa u more zajedno
sa lancem. Duina sputenog lanca provjerava se oznakom na spojenim karikama pojedinih
duina lanca. Zatim se treba pritegnuti konica, a lanac se uvrsti zaporom.Dok je brod na
sidritu sve udarce vjetra ili valova mora na sebe preuzeti zapor.
Za dizanje sidra treba ukljuiti eljusnu kopu i ukljuiti pogonski stroj uz
istodobno poputanje konice. Kada sidro ue u niu stroj se zaustavi i prikoi konicom, a
lanac uvrsti zaporom. Brod se na sidritu zbog struje i vjetra okree oko sidra. Da se lanac
pri tome ne bi zapleo izmeu sidara i lanca umetnut je vrtuljak. Za sluaj da se sidro
ukotvi, treba da je na vitlu predvieno osiguranje. U tu svrhu izmeu pogonskog motora i
zupanika je ugraena tarna kopa, pa kada optereenje naraste preko doputenog kopa
pone kliziti.
Pogonski motor sidrenog vitla mora imati snagu da moe dignuti 100 metara lanca
sa sidrom u roku od 10 minuta, odnosno omoguiti izvlaenje 4x masa sidra, a za kratko
vrijeme, da moe stvoriti okretni moment za podizanje osmerostruke mase sidra.

149

13.4. Pritezno vitlo

Kada brod pristaje, mora znatno smanjiti brzinu, pri emu se smanjuje i uinak
kormila. Zato treba brod pritezati k obali konopom, koji je na jednom kraju prebaen preko
bitve na obali, a drugi kraj namotamo oko priteznog vitla na brodu. Na pramcu i uzdu
broda obino nema priteznih vitala jer se u tu svrhu koriste pritezni bubnjevi na sidrenom
vitlu ili na teretnom vitlu. Na krmi je postavljeno posebno pritezno vitlo, koje po
konstrukciji moe biti vertikalno ili horizontalno (Slika 125.). Veinom se koristi
vertikalno. Horizontalna izvedba priteznog vitla mora imati dugaku osovinu s
bubnjevima, jer treba voditi konope odnosno elino ue za privezivanje kroz zjeva pod
pravim kutem na bubanj. U vertikalnoj izvedbi to je mogue bez obzira na poloaj gdje se
nalazi.

Sl.125. Pritezno vitlo

Posebnu prednost ima vitlo sa stalnom silom pritezanja.Takvo pritezno vitlo ima
prilagoen ureaj za automatsko ukljuivanje stroja tako da se konop namotava kada se u
njemu napetost smanjuje, onosno odmotava ako se u njemu napetost poveava.Do toga
moe doi kod brodova vezanih u luci gdje su velike razlike izmeu plime i oseke, pri
naglom krcanju ili pri plovidbi kroz kanale s branama.

150

14. UREAJI ZA PRIJENOS ZAPOVIJEDI I KOMUNIKACIJU

Na brodovima su potrebni pouzdani ureaji za prijenos zapovjedi i davanje
znakova upozorenja ili uzbune, kao i meusobne komunikacije. Osobe koje upravljaju
strojnim postrojenjima na klasini nain nema pregleda nad dogaajima izvan strojarnice.
Zato prema pravilima konvencije SOLAS 1974. svaki brod mora biti opremljen s dva
ureaja za prijenos zapovjedi sa zapovjednikog mosta do strojarnice, od kojih jedna mora
biti tipa telegraf, a druga telefon ili doglasna cijev.
Za sporazumjevanje izmeu razliitih meusobno udaljenih mjesta npr. kod
sidrenog vitla na pramcu, u kormilarnici kormilarskog stroja, kod manevarskog mijesta u
strojarnici, na zapovjednikom mostu, u kabinama upravljanja stroja, zapovjednika i
drugim slue telefoni. Za davanje znakova u sluaju opasnosti, npr. poar na brodu, ovjek
u moru i td. slue alarmna zvonca, brodske sirene kojima dajemo odreene signale.
U strojarnici, kao i na zapopvjednikom mostu nalaze se razliite komande ploe s
kontrolnim odnosno alarmnim svijetlom ili zvunim signalima u sluaju pojave smetnju u
radu pojedinih ureaja.

151

14.1. Strojarski telegraf

To je mehaniki ili elektroniki ureaj za prijenos zapovjedi kojima navigator
odreuje pravac i brzinu kretanja broda (Slika 126.)

Slika 126.
Sastavljaju ga jednako graeni predajnik na zapovjednikom mostu i prijamnik kod
manevarskog mjesta. Skala telegrafa podjeljena je na vie polja, a svako polje znai
odreenu zapovjed. Ruka predajnika mehaniki je ili elektrino spojena sa pokazivaem
prijamnika i obratno. Kad se ruka predajnika postavi na odreano polje, pomakne se
pokaziva prijamnika na isto polje. Kad asnik stroja pomakne ruku prijamnika na polje
koje pokazuje pokaziva, na isto polje u predajniku pomakne pokaziva to znai da je
zapovjed primljena.

152

Slika 127. Shema sustava upravljanja brodskim pogonom

1-glavni motor; 2-regulator; 3-kontrolna jedinica; 4jedinica za manevar glavnim motorom; 5-automatska
kontrola glavnog motora s zapovjednikog mosta; 6-filter zraka sa redukcijom tlaka; 7-spremnik zraka za
upuivanje; 8-glavni kontrolni pult; 9-poluga za upravljanje unudi;10-napajanje elektrinom energijom.

Kod novijih strojarskih telegrafa ukljuen je zvunik i svijetlosni signal tako dugo
dok asnik stroja ne pomakne ruku telegrafa na polje koje pokazuje pokaziva. Prijamnik
moe biti spojen sa rukom za upravljanje tako da onemoguuje pogreno manevriranje.

153

14.2. Brodska sirena

Slui za davanje jakog i prodornog zvunog signala. Njime brod daje znakove
raspoznavanja ili upozorenja. U magli njome se daju zvuni signali u redovitim
vremenskim intervalima, runo ili automatski. Sirena moe biti parna ili zrana. Na
motornim brodovima danas se najvie koristi zrana. Propisima je naznaeno veliina,
domet zvuka i njegova frekvencija. to je brod vei frekvencija je nia. Na slici 128.
prikazana je jedna od izvedbi zrane sirene.

Slika 128. Brodska sirena

1-brodska sirena. 2-spremnik komprimiranog zraka za sirene

154

15. BRODSKI SUSTAVI

Sustavi u brodskom strojnom kompleksu podjeljeni su na pogonske brodske
sustave i ope brodske sustave. Sastavni dio svakog brodskog sustava ine cjevovodi koji
slue za transport tekuih, plinovith i specijalnih fluida. Oni ine sustav od poetnog do
krajnjeg stanja, a sustav moe biti otvorenog ili zatvorenog tipa. U veini sluajeva na
brodu cjevovodi slue za transport energetskih i drugih fluida kojima osiguravaju
proizvodnju:
- tople i hladne vode za sustav grijanja i hlaenja i druge potrebe
- pare za sustav grijanja i pogon ureaja
- komprimiranih plinova za sustav komprimiranog zraka, odunika i vakuma
- nafte, ulja za sustav nafte i ulja i dr.
U brodskom kompleksu svaki sustav cijevovoda ima specifine probleme i zahtjeve
koji ovisi o vrsti sustava i tekuina koje se transportiraju tim cjevovodom te o njihovim
fizikim i kemijskim osobinama, radnom tlaku, temperaturi i njihovim promjenama. Za
vanije sustave klasifikacijski zavodi izdaju propise za sigurnost broda koji ukljuuju
dimenzije i materijal cjevovoda jer su oni vaan dio brodskog strojnog kompleksa.

15.1. Balastni cjevovod

Potreban je na brodu kad zbog smanjene stabilnosti ili za poboljanje uvijeta rada
propelera treba napuniti za to predviene balastne tankove. Ako je brod prazan, plovi na
lakoj vodenoj liniji, koja ima manju povrinu od teretnih vodenih linija pri veem gazu.
Osim toga je kod praznog broda teite sistema broda udaljenije od teita istisnine. Sve to
smanjuje moment stabilnosti broda.
Osim za poboljanje stabilnosti, balastni tankovi se mogu upotrijebiti i za
trimovanje. Punjenjem krmenih balastnih tankova brod je vie zatean i time se poboljava
stupanj djelovanja propelera. Smjetaj i veliina balastnih tankova odreuje se za nekoliko
najneugodnijih sluajeva koji se u eksplotaciji broda mogu pojaviti. Kao balastni tankovi
mogu posluiti tankovi u dvodnu, pikovi ili duboki tank ili tankovi tereta pod posebnim
uvjetima.
Cjevovodi za punjenje tankova balastom uglavnom slue i za pranjenje tankova
balasta. Usisni djelovi moraju biti smjeteni tako da se osigura pranjenje vode iz bilo
kojeg tanka, neovisno o tome da li se brod nalazi u ravnom poloaju ili ima nagib od 5.
Prema pravilima registra na svakom brodu mora biti predviena najmanje jedna
pumpa za punjenje i pranjenje balastnih tankova i mora biti samousisna. Kapacitet pumpe
mora biti takav da mora osigurati brzinu vode u cjevovodu od barem 2m/s. pri emu se
promjer usisne cjevi odrauje izrazom
du=18 3 v

155

Slika 129. Shema cijevovoda balasta

Brodovlasnici veinom ugrauju dvije pumpe jedna radi a druga je rezervna.
Ukoliko brod ima samo jednu pumpu, kao rezervna pumpa balasta moe se koristiti pumpa
ope slube, kaljuna pumpa, protupoarna ili neka druga. sl.129.

156

15.2. Kaljuni cjevovod

Slui za izbacivanje ( drenau ) tekuina iz unutrasnjosti broda, kamo dospjevaju
proputanjem cijevovoda, prodorom morske vode ili oborinama.
Kaljuni cijevovod ine:
- ogranci koji vode od usisa do razvodnih kutija s ventilima
- glavni kaljuni vod s usisnim dijelom od razvodnih kutija do pumpe te tlanim dijelom
od pumpe do izljeva na oplati broda
- usisni koevi koji se nalaze povrh usisnih cijevi
- dvije ili vie kaljunih pumpi.
Na usisne cijevi u tankovima stavljaju se usisni koevi ili usisna zvona sa mreom da se
sprijei ulazak raznih otpadaka u usisnu cijev. Takoer da se sprijei povratak tekuine
natrag, u usisnu kutiju postavljen je nepovratni ventil. Ogranci vode uz bokove broda do
razvodnih kutija u strojarnici, gdje se otvaranjem odgovarajuih ventila moe usisavati
tekuina iz pojedinih dijelova ili iz njih vie istodobno sl. 130. Broj pumpi i njihov
kapacitet odreuje, za putnike brodove konvencije SOLAS 1974. a za teretne propisuju
ih klasifikacijske ustanove koje zahtjevaju barem dvije kaljune pumpe sa samostalnim
pogonom smjetene u strojarnici. Kaljune pumpe moraju biti samousisne, preporuuje se
da jedna bude stapna.
Danas kaljuu nazivamo mjeavinom vode sa raznim vrstama neistoa, ulja,
tekueg goriva, taloga i slino te je smatramo neistom tekuinom, koju prije izbacivanja
van broda moramo proistiti od neistoa sa separatorom kaljue sl. 131.
Prije izbacivanja kaljue van broda u separatoru kaljue je oistimo od ulja koju
zadravamo u tankovima, a van broda isputamo istu vodu sa manje od 15 ppm masnoe.
Rad sa kaljuama obavezno upisujemo u knnigu o uljima.

Slika 130.

157

Slika 131.
15.3. Protupoarni cijevovod
S obzirom na njegovu vanu ulogu za sigurnost broda precizno je odreen
konvencijom SOLAS.
Na teretnom brodu iznad 1000 BT moraju biti barem dvije samostalne
protupoarne pumpe a ako su smijetene u istom prostoru, mora se na brodu nalaziti i trea
pumpa odreenog kapaciteta izvan tog prostora.( Sl.132)
Kapacitet protupoarnih pumpi mora biti 4/3 kapaciteta propisanog za kaljunu
pumpu. Pumpe moraju imati vlastiti pogon.

158

Sl. 132. Protupoarni cijevovod

1-usis mora, 2-protupoarna pumpa, 3-hidrant

Sanitarne, balasne ili kaljune pumpe mogu posluiti i kao protupoarne, samo pod
uvjetom da se ne upotrebljavaju za gorivo. Broj i razmjetaj hidranata mora biti takav da se
svako mjesto na brodu moe gasiti sa barem dvije vatrogasne cijevi. U blizini hidranata
mora se nalaziti i odreeni broj protupoarnih stanica u kojima se nalazi platneno crijevo,
mlaznica i sjekira.
Prikljuak crijeva na hidrantu je standardiziran. Posebna konvencija propisuje
meunarodni prikljuiak tj. prirubnica propisanih dimenzija koja omoguuje da pomou
nje prikljuimo na brodski protupoarni cijevovod bilo kakav vodovod s kopna kada je
brod u luci, na remontu ili u doku.

159

15.4. Sustav zraka

Prema propisu klasifikacijskog drutva na brodu se moraju nalaziti ureaji za
upuivanje motora. Za tu svrhu koristi se komprimirani zrak.
U sustavu zraka za upuivanje glavnog motora kapacitet kompresora i pripadnih
spremnika zraka odreuje se na temelju zahtjeva klasifikacijski zavoda. Ukupni volumen
zranih spremnika treba omoguiti najmanje 12 uzastopnih upuivanja prekretnog glavnog
motora bez dodatnog punjenja spremnika. Kod glavnog motora bez prekreta najmanji broj
upuivanja je est. Kapacitet zranih kompresora mora biti takav da mogu za jedan sat
napuniti spremnike od atmosferskog tlaka na radni tlak. Na brodu moraju biti najmnje dva
kompresora. Osim ovih glavnih kompresora na brodu mora biti jo jedan pomonih
kompresora za punjenje pomonog spremnika za upuivanje diesel generatora, za
automatiku i druge potrebe.

Slika 133. Shema automatskog rada kompresora s rastereenjem usisnog ventila.

A-kompresor; B-elektromotor; C-uputnik; C1-vremenski relej; D-redukcijski ventil; E-elektropneumatski
trovodni ventil; F-usisni ventil; G-elektromagnetski ventil; H-elektromagnetski ventil; I-odjeljiv vode i ulja;
J-spremnik zraka; K-nepovratni ventil; L-istilac; M-elektromagnetski ventil
1-zrak za upuivanje; 2-otpusni zrak; 3-zrak punjenja spremnika; 4-odvodnjavanjeI.stupnja; 5-odvodnjavanje
II. stupnja; 6-otpust.

Na slici 15.4 prikazan je sustav dvostupanjskog kompresora s automatskim radom i

automatskim rastereenjem kompresora, otvaranjem usisnih ventila i s automatskim
odvodnjavanjem kompresora.

160

15.5. Sustav goriva

Sustav goriva na brodu ovisi o vrsti goriva koji se koristi i ugraenim strojevima a
moe se podjeliti na cijevovod koji slui za ukrcaj, skladitenje i pribacivanje goriva, na
dio koji slui za pripremu goriva te dovod goriva na visokotlanu pumpu motora. Sl.134.
prikazuje ovakav sustav. Gorivo se na brodu ukrcava preko palubnog prikljuka. Palubni
prikljuci smjeteni su s lijeve i desne strane broda. Odvojeni su prikljuci za ukrcaj lakog
i tekog goriva. Gorivo se iz glavnog cijevovoda rava u pojedine tankove dvodna. Iz
tankova dvodna (skladini ili bunker tankovi) putem transfer pumpi gorivo se odvodi u
talone tankove, pa putem separatora u dnevne tankove. Dobavnom pumpom gorivo se iz
dnevnih tankova vodi na viskotlane cirkulacijske pumpe a potom se zagrijava na
odreenu temperaturu radi smanjenja viskoznosti. Visokotlane pumpe motora tlae gorivo
u motor preko rasprskivaa.

Slika 134. Shema goriva na brodu

161

15.6. Sustav inertnog plina

Sirova nafta i derivati sirove nafte su smjesa raznih ugljikovodika.Smjesa para
ugljikovodika i zraka u odreenim koncentracijama je zapaljiva i eksplozivana. Da bi se
takve opasnosti na tankerima koji prevoze opasne terete izbjegle ugrauju se sustavi za
inertiranje tankova tereta. To je najsigurnija metoda zatite tankova od eksplozije,
sprijeavanja stvaranja zapaljivih smjesa unutra tankova.
Prema propisima konvencije SOLAS 1974.god. svaki novi tanker za sirova ulja od
20.000 tona nosivosti i vie mora biti opremljen sustavom inertnog plina i sustavom pranja
tankova sirovom naftom. Inertni plin je plin koji ne gori i ne podrava gorenje. Duik je
pravi inertni plin. Dobivanje duika na brodu direktno je skupo i neprikladno, zato se troi
plin kojeg se moe upotrebiti kao inertni, a moe se dobiti na brodu.
Inertni plin se moe dobiti iz brodskih pomonih kotlova, generatora plina,
kombinacijom ispunih plinova parnih kotlova i ispunih plinova diessel-generatora. Kod
nekih kemikal tankera i tankova za prijevoz ukapljenih plinova kao inertnih plin koristi se
isti duik koji se uzim s kopna u posebnim spremnike.
Osnovni elementi sustava inertnog plina prikazani su na sl. 135.

Slika 135 Sustav inertnog plina

Iz dimovoda kotlova plin se dovodi u preista samo ako je postotak kisika ispod 5
%. U preistau se plin hladi i ispire od krutih neistoa pomou mlazeva morske vode.

162

15.7. Sustav tereta na tankerima

Slika 136. Shema cjevovoda tereta

Ohlaeni inertni plin sie ventilator i kroz palubnu vodenu brtvu tlai u tankove. Za
kontrolu postotka kisika u inertnom plinu u sistem je ugraen analizator kisika. Na liniji
inertnog plina nalaze se tlano-vakumski ventil koji titi tankove od deformacije zbog
prekomjernog porasta ili pada tlaka plina u tankovima.
163

Ovisno o vrsti i namjeni tankera, sustav tereta je specifian za pojedinu vrstu

tankera. Jedan od uobiajnih sustava na tankerima za prijevoz sirove nafte sa moguim
kombinacijama pomou meuspojeva prikazan je na slici 136.

164

16. PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE NA BRODU

Brod je samostalna plovna jedinica i mora imati vlastitu proizvodnju elektrine
energije. U tu svrhu koriste se generatori elektrine struje pogonjeni diesel motorima,
parnom turbinom ili plinskom turbinom. Na nekim brodovima uz spomenute generatore
postoje i osovinski generatori.
Na brodu moraju biti najmanje dva generatora elektrine struje, a ovisno o
energetskoj bilansi broda i vie. Uz glavne generatore elektrine energije na brodu mora
biti ugraen i generator za nudu. Kad napon na glavnim stezaljkama poinje padati,
generator za nudu mora se automatski uputiti. Kad se dostigne nominalna brzina
generator se ukljuuje na mreu a istovremeno se iskljuuju manji vani potroai kao i
rasvjeta. Snaga generatora elektrine struje mora biti tolika da u toku normalne plovidbe
broda, jedan generator zadovoljava sve potrebe za elektrinom energijom.

Slika 137.Dijagram diesel generatora

165

Slika 138.Polje generatora

Slika 138. Polje sinhronizacije generatora.

166

17. NADZOR I UPRAVLJANJE STROJNIM KOMPLEKSIMA SA

ZAPOVJEDNIKOG MOSTA

Razvoj tehnike i tehnologije mijenja opremanje i eksploataciju broda, a ujedno

omoguava uvoenje automatskog upravljanja i nagledanja svih parametara u ciklusu rada
glavnih i pomonih strojeva. Stoga se danas grade brodovi sa nenadglednim strojarnicama
16 ili 24 sata dnevno.
Zadatak je posade broda odravanje strojeva i ureaja na brodu i upravljanje
strojevima i ureajima. Na brodovima sa visokim stupnjom automatizacije, upravljanje i
nadzor strojnog kompleksa sa zapovjednikog mosta izvode asnici palube s brojno
manjom posadom stroja. asnik koji sa zapovjednikog mosta upravlja strojnim
kompleksom mora poznavati postupak pripreme brodskog pogona za isplovljenje, nadzor i
nadgledanje strojnog sustava tijekom plovidbe i radnje koje se obavljaju pri dolasku u luku
te manevriranje brodom.
Da bi brod bilo koje namjene dobio odgovarajuu klasu automatike AUT 1 na
njemu trebaju biti instalirani sljedei sustavi odobrenog tipa:
- sustav automatskog ili nekog drugog odgovarajueg daljinskog upravljanja
- sustav nagledanja i alarma
- automatika elektrosustava
- sustav za detekciju poara
- automatski sustav pomonih strojeva i kotla

Uz daljinsko upravljanje treba predvidjeti i lokalna mjesta upravljanja porivnim

strojevima i brodskim sustavima.

167

Slika 139. Shema daljinekog upravljanja sa zapovjednikog mosta

1-glavni motor; 2-regulator brzine; 3-kontrolna jedinica; 4-jedinica za manevriranje glavnim motorom; 5automatska kontrola glavnog motora sa zapovjednikog mosta; 6-filter zraka sa redukcijom tlaka; 7-spremnik
zraka za upuivanje; 8-glavni kontrolni pult; 9-ruica za upravljanje u nudi; 10-napajanje elektrinom
energijom; 11-boni telegraf na zapovjednikom mostu.

Daljinsko upravljanje porivnim strojevima mora se odvijati istodobno sa jednog

mjesta upravljanja. Prebacivanje upravljanja mora biti iz strojarnice ili sa sredinog mijesta
upravljanja. Daljinsko upravljanje porivnim strojem sa zapovjednikog mosta, po pravilu
treba se obavljati jednim elementom upravljanje (polugom, runim kolom, rukom,
telegrafom i sl.)
168

Upravljanje GM moe biti izvreno sa etiri razliita mijesta upravljanja:

- runo upravljanje na lokalnom upravljakom mijestu u strojarnici
- runo upravljanje pomou prekidaa na konzoli u kontrolnoj prostoriji strojarnice
- automatsko upravljanje pomou ruice telegrafa na konzoli u kontrolnoj prostoriji
strojarnice
- automatsko upravljanje pomou ruice telegrafa na konzoli na zapovjednikom mostu.
Promjena upravljakog mjsta podlona je razini prioriteta razliitih pozicija.
- lokalno upravljanje (najvii prioritet)
- manualno daljinsko upravljanje
- upravljanje iz kontrolne prostorije strojarnice
- upravljanje s mosta (najnii prioritet)

169

Slika 140. Sheme upravljanja glavnim motorom

170

Literatura:
Bai Vojtjeh
Belan Ante
Bili Mato
Denon Jacob
orevi Aleksandar
Gruljii Mirko
Klasek Zdravko
Martinovi Dragan
Martinovi Dragan
Matkovi Milan
Mili Luka
Novoseli Milan
Ozreti Velimir
Paanin Ante
Prelec Zmagoslav
Stefan Kluj
Trifunovi Milan

Voda i brod, Via pomorska kola, Rijeka, 1975

Tehnologija goriva i maziva,Via Pomorska kola, Rijeka 1966
Brodski motori-Dubrovnik 2003
Rashladni ureaji i friideri, Tehnika knjiga, Zagreb 1983
Rashladne instalacije, Jugofrigo, Zagreb 1972
Motori sa unutarnjim izgaranjem, Sveuilite u Splitu, 2000.
Pomoni brodski strojevi, kolska knjiga Zagreb 1983.
Strojarski prirunik za asnike palube, Rijeka 2000
Brodski rashladni ureaji, kolska knjiga Zagreb 1994
Protupoarna zatita na brodovima,Fakultet za pomorstvo i
saobraaj Rijeka 1990
Brodski dieselski motori, Veleuilite u Dubrovniku 1998.
Brodski parni kotlovi i strojevi, kolska knjiga Zagreb 1990
Brodski strojevi i ureaji, Split 1996
Brodski motori,PALGA Split 1998.
Brodski generatori pare kolska knjiga Zagreb 1990
Virtual engine room Gdansk, Poland 2001
Gasne turbine i mlazni pogon,Grafiki zavod Titograd 1960

Grupa autora, Sigurnost na tankerima, Pomorski fakultet Rijeka 1993.

Grupa autora, Pranje tankova sirovom naftom, Pomorski fakultet, Rijeka 1992.
Sulser RND..M The reliable crosshead diesel engine Winterthur, Switzerland.
Schottel, Dar Ruderpropeller,Spay/Rhine-W.

171