PITANJA i ODGOVORI

OPI DIO
DRAVNOG STRUNOG ISPITA

Sukladno Programu opeg dijela dravnog strunog ispita (NN br. 144/03 i 149/03),
opi dio dravnog strunog ispita obuhvaa sljedee predmete:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Ustavno ureenje
Sustav dravne uprave
Upravni postupak i upravni sporovi;
Uredsko poslovanje
Slubeniki odnosi
Sustav lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Osnove sustava Europske unije

1. USTAVNO UREENJE....................................................................................................................................... 2
2. SUSTAV DRAVNE UPRAVE............................................................................................................................. 2
3. UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOR...................................................................................................... 3
4. UREDSKO POSLOVANJE................................................................................................................................... 3
5. SLUBENIKI ODNOSI..................................................................................................................................... 4
6. SUSTAV LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE..............................................................5
7. OSNOVE SUSTAVA EUROPSKE UNIJE........................................................................................................... 5
1. USTAVNO UREENJE....................................................................................................................................... 6

IZVORINE OSNOVE - imaju znaaj normativnog akta, one su osnov tumaenja i razumijevanja Ustava. .6

TEMELJNE ODREDBE................................................................................................................................. 6

ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA.............................................................................6

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE....................................................................................................... 6

MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA..........................................................6

MEUNARODNI ODNOSI............................................................................................................................. 6

PROMJENA USTAVA..................................................................................................................................... 6
2. SUSTAV DRAVNE UPRAVE.......................................................................................................................... 25
3. UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOROVI................................................................................................ 39
4. UREDSKO POSLOVANJE................................................................................................................................ 74
5. SLUBENIKI ODNOSI..................................................................................................................................... 87
6. SUSTAV LOKALNE I PODRUNE................................................................................................................ 101
(REGIONALNE) SAMOUPRAVE........................................................................................................................... 101
7. OSNOVE SUSTAVA........................................................................................................................................ 117
EUROPSKE UNIJE............................................................................................................................................... 117

1 / 125

1. USTAVNO UREENJE
OBUHVAENI SU SLJEDEI PRAVNI IZVORI:
1. Ustav Republike Hrvatske (proieni tekst Narodne novine, broj 41/01 i 55/01 ispravak),
2. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, broj 155/02),
3. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (proieni tekst Narodne novine, broj 49/02),
4. Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske (Narodne
novine, broj 55/90, 26/93 Zakon o izmjenama i dopunama zakona kojima su odreene novane kazne za
privredne prijestupe i prekraje l. 137., 29/94 Zakon o izmjenama i dopunama zakona kojima su odreene
novane kazne za privredne prijestupe i prekraje l. 3.),
5. Zakon o dravnom peatu (Narodne novine, broj 33/95),
6. Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 22/92, 42/92 ispravak i 71/97),
7. Zakon o politikim strankama (Narodne novine, broj 76/93, 111/96, 164/98 i 36/01),
8. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (proieni tekst Narodne novine, broj 69/03, 167/03 vjerodostojno tumaenje lanka 4. u vezi sa lancima 15. i 16.),
9. Zakon o popisima biraa (Narodne novine, broj 19/92).

2. SUSTAV DRAVNE UPRAVE

OBUHVAENI SU SLJEDEI PRAVNI IZVORI:
1. Zakon o sustavu dravne uprave (Narodne novine, broj 75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 127/00 vjerodostojno
tumaenje lanka 2. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu dravne uprave i 59/01,
190/03 proieni tekst, 199/03),
2. Zakon o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 101/98, 15/00 i 117/01, 199/03, 30/04),
3. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dravnih upravnih organizacija sredinjih tijela dravne uprave
(Narodne novine, broj 48/99, 15/00 i 20/00 - ispravak 199/03, 30/04, 136/04, 22/05),
4. Uredba o unutarnjem ustrojstvu ureda dravne uprave u upanijama (Narodne novine, broj 21/02 i 78/03),
5. Uredba o naelima za unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave (Narodne novine, broj 43/01, 08/04),
6. Zakon o proraunu (Narodne novine, broj 96/03).

2 / 125

3. UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOR

OBUHVAENI SU SLJEDEI PRAVNI IZVORI:
1. Zakon o opem upravnom postupku (Narodne novine, broj 53/91 i 103/96 Odluka Ustavnog suda
Republike Hrvatske, broj U-I-248/1994 od 13. studenoga 1996.), "Slubeni list SFRJ" br. 47/86,
2. Zakon o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 53/91, 9/92 i 77/92). "Sl. list SFRJ" br. 4/77.

4. UREDSKO POSLOVANJE
OBUHVAENI SU SLJEDEI PRAVNI IZVORI:
1. Uredba o uredskom poslovanju (Narodne novine, broj 38/87 i 42/88),
2. Uputstvo za izvrenje Uredbe o uredskom poslovanju (Narodne novine, broj 49/87 i 38/88),
3. Zakon o peatima i igovima s grbom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 33/95) 93/95 Pravilnik za
primjenu zakona o peatima i igovima s grbom RH),
4. Zakon o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 8/96, 95/97, 131/97, 68/98, 77/96, 66/99, 145/99, 30/00
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-747/96, 744/98 od 1. oujka 2000. i 116/00, 163/03,
17/04, 110/04),
5. Uredba o natpisnoj ploi i zaglavlju akta tijela dravne uprave, lokalne, podrune (regionalne) i mjesne
samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (Narodne novine, broj 34/02).

3 / 125

5. SLUBENIKI ODNOSI
OBUHVAENI SU SLJEDEI PRAVNI IZVORI:
1. Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima (Narodne novine, broj 27/01),
2. Zakon o plaama u javnim slubama (Narodne novine, broj 27/01),
3. Zakon o radu (Narodne novine, broj 38/95, 54/95, 65/95, 69/95, 17/01, 82/01 i 114/03, 142/03, 30/04,
142/03 Ispravak, 137/04 Proieni tekst),
4. Uredba o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika (Narodne novine, broj 78/03, 57/04),
5. Zakon o dravnim slubenicima (Narodne novine, broj 92/05) stupio na snagu 01.01.2006.

NAPOEMANE:
Iz Zakona o dravnim slubenicima NN 92/05
1. l. 144 stavak 1. podstavak b
"U odnosu na namjetenike prestaje vaiti Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima (Narodne
novine, br. 27/01.) i na temelju njega doneseni provedbeni propisi, osim odredaba kojima su ureene
njihove plae, koje ostaju na snazi do dana poetka primjene propisa kojima e se urediti klasifikacija
radnih mjesta i plae namjetenika."
2. l. 144 stavak 3.
"U odnosu na slubenike i namjetenike u upravnim odjelima i slubama jedinica lokalne i jedinica podrune (regionalne)
samouprave Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima (Narodne novine, br. 27/01.) ostaje na snazi do stupanja
na snagu posebnog zakona kojim e se urediti njihova prava, obveze i odgovornosti."
Pojanjenje napomena:

Pravni izvori pod rednim brojem 1. 4. primjenjuju se samo na slubenike i namjetenike u upravnim odjelima i slubama
jedinica lokalne i jedinica podrune (regionalne) samouprave.

Pravni izvor pod rednim brojem 5. primjenjuje se na dravne slubenike i namjetenike.

4 / 125

6. SUSTAV LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE)

SAMOUPRAVE
OBUHVAENI SU SLJEDEI PRAVNI IZVORI:
1. Europska povelja o lokalnoj samoupravi (Narodne novine meunarodni ugovori broj 14/97),
2. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 33/01 i 60/01 vjerodostojno
tumaenje lanka 31. stavka 1., lanka 46. stavka 1. i 2., lanka 53. stavka 4. i lanka 90. stavka 1., 129/05),
3. Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97, 124/97,
50/98 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-103/1997 od 31. oujka 1998, 68/98, 22/99, 42/99
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-772/1997, U-I-773/1997 od 21. travnja 1999., 117/99,
128/99, 128a/99, 128b/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03 i 107/03, 175/03),
4. Zakon o Gradu Zagrebu (Narodne novine, broj 62/01),
5. Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 117/93,
69/97 l. 28. stavak 3. Zakona o porezu na promet nekretnina, 33/00, 127/00 lanak 172. toka 11. Opeg
poreznog zakona, 59/01, 107/01 i 117/01 ispravak i 150/02, 147/03, 73/00),
6. Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne
novine, broj 33/01, 10/02 Odluka Ustavnog suda, 155/02 Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i
45/03, 43/04, 40/05, 44/05 Proieni tekst).

7. OSNOVE SUSTAVA EUROPSKE UNIJE

OBUHVAENE SU SLJEDEI PUBLIKACIJE
MINISTARSTVA ZA EUROPSKE INTEGRACIJE:
1. Europska unija u 10 lekcija, Pascal Fontaine,
2. Hrvatska na putu u Europsku uniju, Od kandidature do lanstva, MEI.
Publikacije se mogu pronai na slubenoj Internet stranici Ministarstva za europske integracije: www.mei.hr.

5 / 125

1. USTAVNO UREENJE
1. to je Ustav i tko ga donosi?
Ustav je temeljni akt jedne drave (RH), najvii pravno-politiki dokument (akt) drave, s kojim u suglasnosti moraju
biti svi zakoni i ostali propisi, tj. na temelju kojeg se donose ostali zakoni.
Ima IX poglavlja i 146 lanka.
Ustav donosi Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
2. Kada je donesen Ustav?
Prvi Ustav RH donio je Sabor dana 21.12.1990. god., a proglaen je 22.12.1990. god. Odlukom o proglaenju
Ustava RH i stupanja Ustava na snagu.
/Najnovije izmjene 28.03.2001. god./
RH je priznata 15.01.1992. god.
3. Koja podruja obuhvaa Ustav?
Ustav sadri:
IZVORINE OSNOVE
- imaju znaaj normativnog akta, one su osnov tumaenja i razumijevanja Ustava
TEMELJNE ODREDBE
ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
zajednike odredbe
osobne i politike slobode i prava
gospodarska socijalna i kulturna prava
USTROJSTVO DRAVNE VLASTI
Hrvatski Sabor
predsjednik RH
Vlada RH
sudbena vlast
dravno odvjetnitvo
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA
MEUNARODNI ODNOSI
meunarodni ugovori
udruivanje i razdruivanje
PROMJENA USTAVA
4. Kakva je drava RH (na kojim je temeljnim odredbama definirana)?
RH je suverena (1), jedinstvena (2), nedjeljiva (3), demokratska (4) i socijalna (5) drava. to znai da vlast
proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. Narod ostvaruje vlast
izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.
5. Koje su temeljne odredbe Ustava?
- RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava
- vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana
- suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv
- najvie vrednote (sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna
pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava
i demokratski viestranaki sustav)
- trodioba vlasti
- ustavnost i zakonitost
- slobodno osnivanje politikih stranaka
- oruane snage tite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost
- granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora
- zabrana progonstva, oduzimanja dravljanstva, izruivanja drugoj dravi te zatita interesa hrvatskog dravljanina
u stranoj dravi
- grb, zastava i himna
- slubena upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma
- Zagreb - glavni grad RH
6. to je to suverenitet RH i gdje se prostire?
Suverenitet RH je definiran kao nedjeljiv, neotuiv i neprenosiv.
Suverenitet RH prostire se nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim
6 / 125

vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom iznad tih podruja.

Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s meunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim
podrujima i u podmorju Jadranskoga mora izvan dravnoga podruja do granica sa susjedima.
7. Kako se dijeli vlast u RH (na kojem je naelu ustrojena)?
Dravna vlast ustrojena je na naelu trodiobe vlasti i dijeli se na :
1.
zakonodavnu /Sabor/
100 - 160 zastupnika
2.
izvrnu
/Vlada/
najvie tijelo izvrne vlasti u RH
3.
sudbenu
/sudovi/
a ograniena je Ustavom zajamenih pravom na:
1. lokalnu samoupravu i
2. regionalnu samoupravu
8. Kako narod ostvaruje vlast u RH?
Izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.
9. Da li RH moe sklapati savez sa drugim dravama?
RH moe sklapati saveze s drugim dravama, zadravajui suvereno pravo da sama odluuje o prenesenim
ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. O tome odluuje Sabor sa 2/3 glasova svih zastupnika, i narod
neposredno na referendumu.
10. Da li se granice RH mogu mijenjati i kako?
Granice Republike Hrvatske se mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskog Sabora (2/3 veinom).
11. Kakav je odnos Ustava, zakona i ostalih propisa?
Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
12. Koje su najvie vrijednosti Ustavnog poretka RH?
Najvie vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava su:
sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje
prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski
viestranaki sustav.
13. Kako se moe promijeniti Ustav?
Pravo da predloi promjenu Ustava RH ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i
Vlada RH.
Pravo da predloi promjenu ustava RH ima:
najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru
predsjednik Republike
vlada Republike Hrvatske
14. Tko proglaava promjenu Ustava?
Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika.
Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor odluuje veinom glasova svih zastupnika.
Promjenu Ustava proglaava Sabor.
15. to je zadatak Oruanih snaga RH?
Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost.
Obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad oruanim snagama RH ureuje se
Ustavom i zakonom.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju
prethodne odluke Hrvatskog Sabora. Bez prethodne odluke Hrvatskog Sabora mogu prijei granice Republike
Hrvatske u sklopu vjebi u okviru meunarodnih obrambenih organizacija kojima je Republike Hrvatska pristupila ili
pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi.
16. Temeljne slobode i prava ovjeka (zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda)?
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom
ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili
drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.

7 / 125

Svim graanima RH jami se:

1. zajednike odredbe
- ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina zabrana diskriminacije
- pravo na albu i sudsku kontrolu zakonitosti pojedinanih akata
2. osobne i politike slobode i prava
- pravo na ivot (u RH nema smrtne kazne)
- ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva (nikome se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda osim kada je
to odreeno Zakonom o emu odluuje sud)
- zabrana zlostavljanja, prisilnog i obvezatnog rada
- zabrana uhienja bez pismenog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga, koji mu mora biti proitan i
uruen prilikom oduzimanja slobode
- svi su graani RH kao i stranci jednaki pred sudom i drugim dravnim i inim tijelima koje imaju javne ovlasti
- svatko je neduan dok mu se ne dokae krivnja
- sloboda kretanja ili nastanjivanja (pravo biranja boravita)
- nepovredivost doma (potreban je sudski nalog za pretraivanje prostorija)
- nepovredivost tajne pisma i drugih oblika openja
- sloboda miljenja i izraavanja misli
- sloboda tiska i drugih informacija
- sloboda udruivanja
- sloboda savjesti i vjeroispovijedi te sloboda javnog oitovanja vjere ili drugog uvjerenja
- sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave
- svim graanima priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed
- pravo na slobodno udruivanje u sindikate i druge udruge
- svaki graanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u
javne slube
- birako pravo (svi graani RH s navrenih 18 god., imaju ope i jednako pravo)
- vojna obveza
- sigurnost i tajnost osobnih podataka
3. gospodarska, socijalna i kulturna prava
- pravo vlasnitva i nasljeivanja
- poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja RH
mogunost ograniiti ili oduzeti vlasnitvo uz naknadu trine vrijednosti
porezni sustav temeljen na naelima jednakosti i pravednosti
osobita zatita stvari od interesa za RH (more, obala, otoci, ivotinjske i biljne vrste)
HNB sredinja banka, samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru
- drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu, zabranjeni su monopoli
- pravo na rad i slobodu rada
pravo zaposlenih na zaradu
pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor
pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje
pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba
- pravo osnivanja sindikata (moe se ograniiti u oruanim snagama i redarstvu)
- pravo na trajk (moe se ograniiti u oruanim snagama i redarstvu, dravnim tijelima)
- pravo na zdravstvenu zatitu
- osnovno kolovanje je obvezno i besplatno
- pravo na zatitu obitelji (obitelj je pod osobitom zatitom drave)
zatita materinstva, djece i mladei
- roditelji su duni odgajati, kolovati i uzdravati djecu, samostalno odluuju o odgoju djece, djeca su duna
brinuti se za stare i nemone roditelj
dunost je svih tititi djecu i nemone osobe,
osnovno kolovanje je obvezatno i besplatno,
jami se autonomija sveuilita,
- sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva
- pravo na zdrav ivot i okoli
17.
1.
2.
3.

Kako je ureeno pravo na zatitu i osobnu sigurnost pojedinca?

odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba koja osigurava graanima pravnu pomo
svatko je neduan dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja
osumnjien ili optuen zbog kaznenog djela ima pravo na :
-da u najkraem roku bude obavijeten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i razlozima optube koja se
die protiv njega i o dokazima koji ga terete,
-da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane,
-na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s tim pravom mora biti upoznat,
-da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava da plati branitelja, ima
pravo na besplatnog branitelja pod uvjetom propisanim zakonom,
8 / 125

-da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ukoliko je dostupan sudu,

-da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da zahtijeva da se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane
pod istim uvjetima kao i svjedoka optube,
-na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.
18. Kako je Ustavom RH zajameno pravo kretanja i nastanjivanja na podruju RH?
Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju RH ima pravo slobodno se kretati i birati boravite.
Svaki dravljanin RH ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave i naseliti se trajno ili
privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu.
Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici Hrvatskoj, osim ako
su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene temeljnim naelima meunarodnog prava.
19. Kako je Ustavom zajamena nepovredivost doma i tajnost dopisivanja na podruju RH?
dom je nepovrediv
samo sud moe (pismenim) nalogom odrediti da se dom ili drugi prostor pretrai, uz nazonost
(dva) svjedoka
jami se tovanje i pravna zatita osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti
zajamena je nepovrediva sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika openja
jami se sigurnost i tajnost osobnih podataka
20. Kako Ustav regulira slobodu savjesti i vjeroispovijesti te prava udruivanja i osnivanja stranki i organizacija?
- jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja
- sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave
- svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom
- svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna,
gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati
sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom
21. Birako pravo i kako je ono odreeno Ustavom RH?
Birako pravo je pravo svakog punoljetnog hrvatskog dravljanina da ima pravo sudjelovanja na izborima, ima
pravo biranja i biti biran, ope je i jednako za sve.
- svi dravljani sa navrenih 18 godina
- na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem
- birako pravo ostvaruje se temeljem upisa u popis biraa
- u mjestu prebivalita u RH, vodi ga opinsko tijelo nadleno za poslove ope uprave
Aktivno birako pravo da biraju zastupnike
Pasivno birako pravo da moe biti biran za zastupnika
Zakonom se moe pored opeg birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno birako
pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.
22. Koje dunosti ima svaki graanin RH po Ustavu?
- vojna obveza i obrana RH dunost je svih za to sposobnih dravljana (doputen je prigovor savjesti onima koji
poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim
snagama, te su osobe obvezne ispunjavati druge dunosti odreene zakonom)
- svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima
(porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti.)
23. Kako je Ustav definirao pravo vlasnitva?
- Jami se pravo vlasnitva. Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su pridonositi
opem dobru. Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom. Jami se pravo
nasljeivanja.
- Svi poduzetnici imaju jednak pravni poloaj na tritu, zabranjeni su monopoli.
- Zakonom je mogue ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti, a iznimno zakonom i
poduzetnika sloboda i vlasnika prava.
24. Poloaj Hrvatske Narodne Banke (HNB)?
Hrvatska Narodna Banka je sredinja banka Republike Hrvatske. Poloaj, prava i dunosti Narodne Banke
Hrvatske ureuje se zakonom. Hrvatska Narodna Banka je u svom radu samostalna i odgovorna Hrvatskom
Saboru.
25. Sindikalne organizacije i pravo na trajk?
Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih
stupati i iz njih istupati.
Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne sindikalne organizacije.
U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje.
9 / 125

Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
Jami se pravo na trajk.
U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenima
zakonom, moe se ograniiti pravo na trajk.
26. U kojem se sluaju mogu ograniiti slobode i prava zajamena Ustavom?
Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni
moral i zdravlje. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih
prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti o tome odluuje Hrvatski
Sabor 2/3 veinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika
Vlade, predsjednik Republike. Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti
primjena odredbi ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o
pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti.
27. Kako se stjee hrvatsko dravljanstvo?
Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom. Dravljanin Republike Hrvatske ne
moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj
dravni. Naini stjecanja hrvatskog dravljanstva su:
podrijetlom
roenjem na teritoriju RH
priroenjem
po meunarodnim ugovorima
28. Kada hrvatsko dravljanstvo prestaje?
otpustom
odricanjem
po meunarodnim ugovorima
29. to je domovnica?
Domovnica je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko dravljanstvo, a izdaje ju matini ured grada/opine ili
nadleno diplomatsko ili konzularno predstavnitvo u inozemstvu.
30. ime se dokazuje hrvatsko dravljanstvo?
domovnicom
vaeom osobnom iskaznicom
vojnom iskaznicom ili
putovnicom
31. to se ureuje zakonom o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti Predsjednika RH?
Ureuje se opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne Republike Hrvatske, te opis zastave i
lente predsjednika Republike Hrvatske , kao i nain i zatita njihove uporabe.
32. Koje su oznake dravnosti RH /simboli drave/ i kada se rabe?
To su: zastava, grb, himna RH.
Mogu se rabiti u obliku, opisu i tekstu koji su utvreni Ustavom RH i ureeni zakonom, na nain kojim se istie
ugled i dostojanstvo RH.
Zabranjeno je javno isticati dotrajale, neuredne, poderane ili na drugi nain oteene grb ili zastavu Republike
Hrvatske.
U grbu i na zastavi Republike Hrvatske ne moe se nita mijenjati. Iznimno, ako je statutom ili drugim propisom
pravnih osoba predvieno, dijelovi grba ili zastave RH mogu se rabiti kao sastavni dio drugih amblema odnosno
znakova, pod uvjetom da se time ne vrijea ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.
Uporaba grba, zastave i himne RH slobodna je u umjetnikom i glazbenom stvaralatvu i u odgojno-nastavne
svrhe, pod uvjetom da se time ne vrijea ugled i dostojanstvo RH.
33. Grb RH i kada se upotrebljava?
Grb RH je povijesni hrvatski grb u obliku tita, dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u 25 naizmjeninih crvenih
i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu crvene boje. Iznad tita nalazi se kruna sa pet
iljaka koja se u blagom luku spaja s lijevim i desnim gornjim dijelom tita. U krunu je smjeteno 5 manjih titova s
povijesnim hrvatskim grbovima koji su poredani sa lijeve na desnu stranu tita i to:
1. najstariji poznati grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju utu (zlatnu) esterokraku zvijezdu s bijelim
(srebrnim) mladim mjesecom
2. Grb Dubrovake republike
sadri u titu na modrom polju dvije crvene grede
3. Dalmatinski grb
sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne) okrunjene leopardove glave
4. Istarski grb
sadri u titu na modrom polju utu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim
papcima i rogovima
10 / 125

5. Slavonski grb

sadri u titu na plavom polju dvije poprene bijele (srebrne) grede, a izmeu
greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo
U gornjem plavom polju je uta (zlatna) esterokraka zvijezda. Grb je obrubljen crvenom crtom.
Omjer visine polja na glavnom titu i visine manjih titova u kruni je 1 : 2,5, a omjer irine polja na glavnom titu i
irine manjih titova u kruni 1: 1.
Izvornik grba RH uva se u Saboru.
Grb Republike Hrvatske rabi se:
1. u sastavu peata i igova dravnih organa i drugih javnih tijela
2. u slubenim natpisima tijela dravne vlasti istaknutim na zgradama i uredima kako u RH, tako i inozemstvu;
3. u sveanim prostorijama tih zgrada;
4. na slubenim i slinim aktima;
5. na diplomama i svjedodbama o zavrenom kolovanju;
6. u drugim prilikama utvrenim zakonom.
34. Zastava RH i kada se istie?
Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini. Omjer irine i duine
zastave je 1 : 2. Boje zastave su poloene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: crvena, bijela i plava. Svaka
boja ini jednu treinu irine zastave. Grb Republike Hrvatske je smjeten u sredini zastave tako da gornji dio grba
(kruna) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba zalazi u plavo polje zastave. Sredinja toka grba poklapa se
s tokom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.
Zastava Republike Hrvatske istie se:
1. stalno na zgradama svih dravnih organa;
2. u dane praznika RH (na svim zgradama);
3. u dane alosti u RH i vije se za trajanja alosti na pola stijega;
4. u drugim prilikama utvrenim zakonom (brodovi i druga plovila pomorske i unutarnje plovidbe).
Moe se isticati na javnim skupovima (politikim, znanstvenim, sportskim i dr.) i drugim prilikama, koje se odravaju
u RH, u skladu sa pravilima i obiajima odravanja takvih zbivanja.
Ako se zastava RH istie preko ulice ili trga u okomitom poloaju, tada se crvena boja zastave nalazi na:
1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok;
2. istonoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever;
3. istonoj strani krunog trga.
Ako se zastava RH istie okomito na stolu, tribini ili kakvom drugom poasnom mjestu, te se polae na odar,
postolje ili koji drugi predmet ili se nosi u vodoravnom poloaju, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano
s prednje strane.
35. Himna tko ju je napisao i uglazbio te kada se izvodi?
Lijepa naa domovino proglaena je himnom RH 1891 god., napisao ju je Anton Mihanovi, uglazbio Josip
Runjanin, a spomenik se nalazi u Zelenjaku u dolini Sutle, rodnom mjestu Antona Mihanovia.
Tekst himne glasi:
Lijepa naa domovino,
Oj junaka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
Da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,

Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kud si planina!

Teci Dravo, Savo teci,

Nit' ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,

Dok mu hrae bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu ivo srce bije!

Himna se izvodi:
1. na poetku zasjedanja Sabora RH;
2. pri slubenom dolasku u RH, odnosno ispraaju efa strane drave ili ovlatenog predstavnika meunarodne
organizacije;
3. u drugim sluajevima utvrenim zakonom.
Moe se izvoditi i na slubenim proslavama, politikim skupovima i drugim sveanim manifestacijama.
Ne smije se izvoditi na nain i u prilikama koji vrijeaju ugled i dostojanstvo RH.
36. Zastava predsjednika RH i kada se istie?
Kvadratnog je oblika, obrubljena tankim rubom naizmjeninih crvenih i bijelih polja. U sredini zastave na modroj
podlozi je znak u obliku povijesnog hrvatskog grba sa 25 crvenih i srebrnih polja. tit krasi vijenac medaljona u
kojima su povijesni hrvatski grbovi poredani od lijeve na desnu stranu tita ovim redom: najstariji poznati grb
Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Sa medaljona se uzduno pruaju snopovi
usporednih zlatnih, crvenih i bijelih linija. Iznad tita je poloena vrpca s bojama zastave Republike Hrvatske, na
kojoj su u sredini zlatnim slovima u rimskoj kapitali izvezena slova "RH". koja znae: Republika Hrvatska.
Zastava predsjednika RH se istie:
1. na zgradi u kojoj su slubene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi:
2. na prometnom sredstvu u kojem se nalazi predsjednik:
3. u drugim sveanim prilikama.

11 / 125

37. Lenta predsjednika RH i kada ju nosi?

Lenta je znak predsjednike asti, sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave koje su poloene kao i na zastavi RH.
Lenta je obrubljena zlatnim rubom. U sredini lente s prednje strane u bijelom polju nalazi se grb RH obrubljen
zlatnim rubom koji je s lijeve strane ukraen izvezenim zlatnim granicama hrasta, a s desne strane zlatnim
granicama masline.
Lenta se nosi poloena preko desnog ramena dijagonalno poprsjem do struka gdje se kopom spaja s drugim
krajem lente. Kopa je kvadratnog oblika obrubljena zlatnim pleterom.
Na sredini polja kope je znak isti kao i znak na zastavi predsjednika RH, ali bez natpisa na vrpci.
Predsjednik RH nosi lentu u posebnim sveanim prilikama koje su vezane uz predstavljanje RH:
1. na Dan dravnosti;
2. pri predaji priznanja;
3. kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika;
4. u drugim sveanim prilikama
38. to je Hrvatski sabor?
Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
39. Kakav je sastav Hrvatskog sabora?
- Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakoga birakog
prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem, na vrijeme od 4 godine, nemaju obvezujui mandat te imaju
imunitete. broj zastupnika, uvjeti i postupak izbora ureuju se zakonom. mandat se moe produiti samo u sluaju
rata.
- Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja
Hrvatskoga sabora, a prvo zasjedanje odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Hrvatski sabor
konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona veina zastupnika.
- Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu
15. rujna i 15. prosinca. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne.
- Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika. Predsjednik sabora
moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamenta stranaka sazvati izvanredno zasjedanje.
- Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici
nazona veina zastupnika. Zastupnici glasuju osobno.
- Sabor se moe raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina zastupnika, a isto tako
Predsjednik moe raspustiti Sabor.
40. Izbor zastupnika u Hrvatski sabor?
Zastupnike biraju svi dravljani RH s navrenih 18 godina ivota.
Predsjednik RH raspisuje izbore i saziva Sabor na prvo zasjedanje.
Bira se 140 zastupnika u Sabor tako da se podruje RH podijeli na 10 izbornih jedinica, te se u svakoj izbornoj
jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika.
Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:
- ako podnese ostavku
- ako mu je pravomonom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost
- ako je pravomonom sudbenom presudom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci
- smru.
41. Imunitet saborskih zastupnika?
- Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
- Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili
glasovanje u Hrvatskom saboru.
- Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja
Hrvatskoga sabora.
- Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za
koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika
Hrvatskoga sabora.
- Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni
postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatno imunitetno povjerenstvo Sabora, s time to
njegovu odluku mora naknadno potvrditi Sabor.
42. Tijela za provoenje izbora zastupnika u Sabor?
Tijela za provoenje izbora su:
- Dravno izborno povjerenstvo
- izborna povjerenstva izbornih jedinica
- opinska i gradska izborna povjerenstva
12 / 125

biraki odbori.

43. Kako je ureen nain rada i unutarnje ustrojstvo Sabora?

Sabor ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika.
Unutarnje ustrojstvo i nain rada Sabora ureuje se poslovnikom, a u skladu s Ustavom.
Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika.
44. Koje su ovlasti Hrvatskog sabora?
- odluuje o donoenju i promjeni Ustava,
- donosi zakone,
- donosi dravni proraun,
- odluuje o ratu i miru,
- donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora,
- donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
- ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske,
- odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
- raspisuje referendum,
- obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom,
- nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu
s Ustavom i zakonom,
- daje amnestiju za kaznena djela,
- obavlja druge poslove utvrene Ustavom.
45. Kako se donose odluke na sjednicama Hrvatskog sabora?
Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici
nazona veina zastupnika (kvalificirana veina).
Zastupnici glasuju osobno.
Predsjednik RH proglasit e zakone u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru. Prije stupanja na snagu
moraju biti objavljeni u "Narodnim novinama". Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave.
Ako Predsjednik smatra da izglasani zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu
ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom RH.
Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.
Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju nacionalna prava, Hrvatski sabor donosi 2/3 veinom glasova svih
zastupnika.
Zakone (organski zakoni) kojima se razgrauje Ustavom utvrene slobode i prava ovjeka i graana izborni
sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i regionalne samouprave
Sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.
Veina glasova svih zastupnika potrebna je i za donoenje.
1.
odluke o pristupanju promjene Ustava
2.
odluke o davanju povjerenja Vladi
Dvotreinskom veinom (2/3) glasova donosi se :
1.
Ustav RH
2.
meunarodni ugovori
3.
Ustavni zakoni za provedbu Ustava
4.
Zakon o Ustavnom sudu
5.
zakoni kojima se ureuju nacionalna prava
46. Tko moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava?
Sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog
djelokruga. Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o
prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost
Republike Hrvatske. O prethodna dva pitanja Sabor e raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to trai 10%
od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.
Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila veina od
ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.
Odluka donesena na referendumu obvezatna je.
O referendumu se donosi zakon.
47. Tko ima pravo predlaganja Zakona?
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike
Hrvatske.
48. Tko proglaava zakone?
Zakone proglaava predsjednik Republike Hrvatske u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru.
Ako predsjednik Republike smatra da proglaeni zakoni nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za
13 / 125

ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavni sud Republike Hrvatske.

Prije nego to stupe na snagu Zakoni i ostali propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama.
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga
zakonom drukije odreeno.
Zakoni ne mogu imati povratno djelovanje.
Promjenu Ustava proglaava Sabor.
49. Tko moe raspustiti Hrvatski sabor?
Sabor se moe raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih zastupnika u Saboru, a
isto tako Predsjednik moe raspustiti Sabor.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima
klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa
povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese
dravni proraun. Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Sabor dok traje postupak za
utvrivanje njegove odgovornosti za povredu ustava.
50. Puki pravobranitelj?
Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana u postupku
pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.
Pukog pravobranitelja bira Sabor na vrijeme od 8 godina.
Uvjeti za izbor i razrjeenje, djelokrug i nain rada pukog pravobranitelja i njegovih zamjenika ureuju se
zakonom.
51. to se ureuje Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor ?
Ovim zakonom se ureuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i
saziva Sabor na prvo zasjedanje. Za zastupnika moe biti biran hrvatski dravljanin s navrenih 18 godina.
Zastupnike biraju hrvatski dravljani s navrenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se moe produljiti jedino u
sluaju rata. Mandat zastupnika nije obvezujui i oni nisu opozivi. Dan provedbe izbora je neradni dan.
52. Tko ne moe biti zastupnik istodobno (nespojivost dunosti)?
Zastupnik istodobno s obnaanjem zastupnike dunosti ne moe biti:
sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske,
sudac,
dravni odvjetnik, zamjenik dravnog odvjetnika,
puki pravobranitelj i njegov zamjenik,
predsjednik ili potpredsjednik Vlade, ministar ili drugi lan Vlade, zamjenik ministra, pomonik ministra, ravnatelj
dravne upravne organizacije
dravni tajnik, veleposlanik, generalni konzul,
upan, podupan, gradonaelnik ili zamjenik gradonaelnika grada Zagreba,
slubenik ili namjetenik u oruanim snagama,
lan uprave trgovakog drutva i dr. dunosti.
53. U kojim sluajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena ?
Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran ako:
podnese ostavku
ukoliko mu je pravomonom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost
ukoliko je pravomono sudbenom odlukom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci
smru
54. Koliko se zastupnika bira za Hrvatski sabor?
Trenutno ima 140+8+4=152 zastupnik u Hrvatskom saboru.
140 zastupnika bira se tako da se podruje Republike Hrvatske podijeli na 10 izbornih jedinica, te se u svakoj
izbornoj jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika.
Birai koji nemaju prebivalite u RH biraju zastupnike na temelju liste s 14 kandidata u posebnoj izbornoj jedinici,
a broj zastupnika koji e izabrati birai odreuju se na slijedei nain: ukupni broj vaeih glasova biraa u 10
izbornih jedinica u RH se dijeli sa 140 koliko se ukupno zastupnika bira u tim izbornim jedinicama. Dobivenim
rezultatom dijeli se broj vaeih glasova u posebnoj izbornoj jedinici. Rezultat koji se dobije je broj zastupnika koji
je izabran u posebnoj izbornoj jedinici. Ako rezultat nije cijeli broj, zaokruuje se na cijeli broj od 0,5 na vie, a
ispod 0,5 na nie.
Pripadnici nacionalnih manjina biraju zastupnike pojedinanim izborom tako da je za zastupnika izabran kandidat
koji je dobio najvei broj glasova biraa koji su glasali. Ako dva ili vie kandidata dobiju isti broj glasova, izbori s
ponavljaju.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupnikih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju
najmanje 5 % glasova.
14 / 125

55. Tijela za provoenje izbora?

Tijela za provoenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor su:
Dravno izborno povjerenstvo
Izborna povjerenstva izbornih jedinica
Opinska i gradska izborna povjerenstva
Biraki odbori
Etiko povjerenstvo je nadstranako tijelo opepriznatog javnog ugleda koje priopenjima i upozorenjima djeluje na
promicanje i ostvarivanje etikih i demokratskih naela u izborima. Ono ima predsjednika i est lanova koje
imenuje Ustavni sud.
Izborna promidba poinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a zavrava 24 sata prije dana odravanja
izbora.
Provode se na birakim mjestima na podruju RH i diplomatsko-konzularnim predstavnitvima. Pravo predlaganja
stranakih lista imaju sve politike stranke registrirane u RH. Moe predloiti jedna stranka ili zajedno vie njih
(koalicija). Birai predlau kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa = 500 potpisa biraa za
kandidiranje zastupnika) nezavisni kandidat.
Pripadnici nacionalnih manjina biraju ukupno 8:
srpska n. m. = 3 zastupnika
maarska = 1 zastupnika
talijanska = 1 zastupnika
eka i slovaka = 1 zastupnika
austrijska, bugarska, njemaka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaka, idovska
= 1 zastupnika
albanska, bonjaka, crnogorska, makedonska, slovenska = 1 zastupnika
56. Predsjednik RH?
Predsjednik RH predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu.
Brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti (brine se za potivanje Ustava i redovno
djelovanje dravne vlasti).
Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske (osigurava opstojnost i jedinstvenost
Republike).
57. Tko bira Predsjednika RH i kako?
- Izbore raspisuje Vlada RH.
- Kandidate mogu predlagati u RH registrirane politike stranke i birai pojedinano ili skupno; dvije ili vie
politikih stranaka mogu predloiti jednoga kandidata. Kandidati su svi koji su podrani pravovaljano prikupljenim
potpisima, najmanje 10.000 biraa, ili koji su predloeni od biraa na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje
10.000 njihovih potpisa. Kandidat koji na izboru dobije najmanje 10% glasova, ima pravo na jednaku naknadu
trokova izborne promidbe.
- Prijedlozi kandidata moraju stii najkasnije u roku 12 dana do dana raspisivanja izbora.
- Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga birakog prava graana RH, na neposrednim
izborima tajnim glasovanjem, na vrijeme od 5 godina.
- Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika Republike.
- Bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se
ponavlja nakon 14 dana. Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom
glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stjee
kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova.
- Izbor se obavlja najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka mandata.
- Mandat traje 5 godina, a najvie 2 mandata.
- Prije preuzimanja dunosti, predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske
polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost ustavu.
- Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. Nakon izbora
predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o emu obavjetava Sabor.
58. Tko moe biti biran za predsjednika RH?
Mogu biti birani hrvatski dravljani s navrenih 18 godina.
59. Tijela za provoenje izbora Predsjednika RH?
- Izborno povjerenstvo RH (predsjednik i 4 lana) koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda
RH i drugih istaknutih pravnika
- opinska izborna povjerenstva (predsjednik i 2 lana)
koje imenuje Izborno povjerenstvo
- gradska izborna povjerenstva (predsjednik i 2 lana)
Republike Hrvatske iz reda sudaca
- Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba (predsjednik i 2 lana)
ili drugih pravnika
- biraki odbori (predsjednik, 2 lana i zamjenici, neposredno provode glasovanje, osiguravaju pravilnost i tajnost
glasovanja) Imenuje ih opinsko izborno povjerenstvo
15 / 125

lan izbornog povjerenstva i birakog odbora kao i zamjenik lana ovih tijela moe biti samo osoba koja ima
birako pravo. lanovi izbornih povjerenstava i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti
lanovi niti jedne politike stranke.
lanovi birakih odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti lanovi niti jedne politike stranke.
60. Sastav izbornog povjerenstva RH i tko ga imenuje?
Izborno povjerenstvo RH je sastavljeno od predsjednika i etiri lana te njihovih zamjenika. Imenuje ih Ustavni sud
RH iz redova sudaca Vrhovnog suda i drugih istaknutih pravnika. Brine se o zakonitoj pripremi i provoenju izbora,
imenuje lanove opinskog izbornog povjerenstva i daje im upute za rad, propisuje obrasce u postupku pripreme i
provoenja izbora, nadziru rad opinskog izbornog povjerenstva, sastavljaju listu kandidata.....
Na dan izbora i 24 sata prije zabranjena je svaka izborna promidba.
61. Tko utvruje rezultate izbora?
Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvruje Izborno povjerenstvo RH na temelju rezultata
glasovanja na svim birakim mjestima.
Biralita otvorena od 7-19 h.
62. Otkud se osiguravaju sredstva za pokrie trokova izbora?
Sredstva za pokrie trokova izbora osiguravaju se iz dravnog prorauna Republike Hrvatske.
63. Kada izabrani predsjednik stupa na dunost?
Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istie mandat. Na dan stupanja na dunost polae pred Ustavnim
sudom sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.
64.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Dunosti tijela za provoenje izbora?

Izborno povjerenstvo RH
brine se za zakonitu pripremu i provoenje izbora predsjednika Republike Hrvatske;
imenuje lanove opinskih izbornih povjerenstava i daje obvezatne upute za rad opinskih izbornih
povjerenstava i birakih odbora;
propisuje obrasce u postupku pripreme i provoenja izbora;
nadzire rad opinskih izbornih povjerenstava;
na temelju pravovaljanog prijedloga kandidata sastavlja listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske,
nadzire pravilnost izborne promidbe u skladu s ovim zakonom;
objavljuje rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske;
obavlja i druge poslove odreene ovim zakonom. Obvezatne upute za rad opinskih izbornih komisija i birakih
odbora. Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske duno je objaviti u svim dnevnim novinama u Republici
Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.
opinska izborna povjerenstva, gradska izborna povjerenstva i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba
brine se za zakonito provoenje izbora na birakim mjestima na svom podruju:
odreuje biraka mjesta;
imenuje birake odbore;
prema obvezatnim uputama Izborne komisije Republike Hrvatske obavlja sve tehnike pripreme za obavljanje
izbora na svom podruju;
prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na birakim mjestima na podruju opine i dostavlja ih Izbornom
povjerenstvu Republike Hrvatske na nain i u roku koji ova odredi;
obavlja i druge poslove odreene ovim zakonom.
biraki odbori neposredno provode glasovanje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske i osiguravaju
pravilnost i tajnost glasovanja

65. Ovlasti Predsjednika RH?

dravni je poglavar,
predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu,
raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje,
raspisuje referendum u skladu s Ustavom,
povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom
saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika,
daje pomilovanja,
dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom,
obavlja druge dunosti odreene Ustavom,
na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih
ureda Republike Hrvatske u inozemstvu,
prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija,
vrhovni je zapovjednik oruanih snaga RH,
imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom, a na temelju odluke Sabora
na temelju odluke Hrvatskog Sabora, predsjednik RH objavljuje rat i zakljuuje mir;
16 / 125

 u skladu s Ustavom i zakonom, surauje u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi.

za vrijeme trajanja ratnog stanja moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje
je dobio od Hrvatskog Sabora.
ako Sabor nije u zasjedanju, predsjednik ima ovlast da uredbom sa zakonskom snagom ureuje sva pitanja
koja zahtjeva ratno stanje.
66. Tko moe zamijeniti Predsjednika RH?
U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora, Predsjednik Republike
moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost odluuje Predsjednik
Republike.
U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u
stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost
privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda, a na prijedlog Vlade.
U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se
obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata
Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik
Hrvatskoga sabora.
Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglaenju zakona,
akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dunosti
privremenog predsjednika Republike sukladno stavku 3. ovoga lanka (od kada je bivi predsjednik prestao
obavljati dunost).
67. Koje akte donosi Predsjednik RH?
Ukaze
Odredbe sa zakonskom snagom (u sluaju rata)
68. Tko donosi odluku o objavi rata i zakljuenju mira?
Predsjednik RH vrhovni je zapovjednik oruanih snaga RH, imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, objavljuje rat i
zakljuuje mir (na temelju odluke Hrvatskoga sabora), a u sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti,
jedinstvenosti i opstojnosti drave, uz supotpis predsjednika Vlade moe narediti uporabu oruanih snaga iako nije
proglaeno ratno stanje.
69. Tko donosi odluku o osnivanju diplomatskih misija i konzulata?
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih
misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o
postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis
predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija.
70. to se dogaa ako Predsjednik RH u obavljanju svojih dunosti povrijedi Ustav?
Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti.
Postupak za utvrivanje njegove posebne odgovornosti moe pokrenuti Sabor 2/3 veinom svih zastupnika.
O njegovoj odgovornosti odluuje Ustavni sud RH 2/3 veinom svih sudaca.
Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika RH za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana
zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava.
Ako Ustavni sud RH utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava.
71. to je to imunitet nepovredivosti?
Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.
On ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja
Ustavnog suda.
Moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana
kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike
pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.
72. Predsjednik RH i Vlada RH (zajedniki)?
surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike
osnivanju i opozivaju diplomatske misije i konzularne urede RH u inozemstvu
rasputaju Hrvatski sabor
73. to je Vlada RH i kakav je njezin sastav?
Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.
17 / 125

Vladu RH ine predsjednik (Ivo Sanader), jedan ili vie potpredsjednika (Kosor i Polanec) i ministri.
74. Izbor lanova Vlade RH?
lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske:
- rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika
Hrvatskoga sabora,
- rjeenje o imenovanju lanova Vlade
donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga
sabora.
Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za jo najvie
30 dana, ako ni tada ne sastavi Vladu ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog Sabora tada e Predsjednik
RH sastaviti privremenu nestranaku Vladu i raspisati prijevremene izbore za Hrvatski Sabor.
75. Rad Vlade RH?
Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom, predlae zakone i dravni proraun, te provodi zakone i druge
propise koje donosi Sabor.
76.

Nadlenost Vlade RH?

odgovara Saboru RH
predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru,
predlae dravni proraun i zavrni raun,
provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
donosi uredbe za izvrenje zakona,
vodi vanjsku i unutarnju politiku,
usmjerava i nadzire rad dravne uprave,
nadzire rad tijela dravne uprave
brine o gospodarskom razvitku zemlje,
usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,
obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom

77. ime je regulirana funkcija, nadlenost, ustrojstvo i sastav Vlade RH?

Regulirana je Ustavom RH i Zakonom o Vladi RH.
Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se zakonom i poslovnikom.
78. Kome je odgovorna Vlada RH?
Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Polae prisegu pred Saborom.
Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje
podruje rada.
79. Povjerenje nepovjerenje Vladi RH?
Na prijedlog najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku
Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili Vladi u cjelini.
Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik.
Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru.
80. Tko obavlja SUDBENU VLAST na podruju RH?
Sudbenu vlast obavljaju sudovi.
Sudbena vlast je samostalna i neovisna.
Sudovi sude na temelju Ustava i zakona.
Ustavni sud = neovisan.
81. Koji je najvii sud u RH?
Najvii sud u RH je Vrhovni sud RH, kojemu je osnovna zadaa osiguranje jedinstvene primjene zakona i
ravnopravnost graana pred zakonom.
82. Tko bira i razrjeuje predsjednika Vrhovnog suda RH?
Uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda RH i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, bira i razrjeuje
Hrvatski sabor, a na prijedlog Predsjednika Republike. Bira se na 4 godine.
83. Tko imenuje i razrjeava suce?
Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno
sudbeno vijee, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora.
18 / 125

84. Kakva je sudaka dunost?

Sudaka dunost je stalna.
Iznimno, prvo imenovanje je na 5 godina, a nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno.
85.

Kada sudac moe biti razrijeen dunosti?

ako to sam zatrai,
ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost,
ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti,
ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee,
kad navri 70 godina.

86. Tko sainjava Dravno sudbeno vijee?

Dravno sudbeno vijee ima 11 lanova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih
znanosti bira Hrvatski sabor na nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova
Dravnoga sudbenog vijea mora biti iz reda sudaca.
Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea.
lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju se na vrijeme od 4 godine, s time da lanom Dravnoga sudbenog
vijea nitko ne moe biti vie od dva puta uzastopce.
Predsjednika Dravnoga sudbenog vijea bira tajnim glasovanjem veine lanova Dravnoga sudbenog vijea na
vrijeme od 2 godine.
Djelokrug i nain rada Dravnoga sudbenog vijea ureuje se zakonom.
87.
-

to je to Dravno odvjetnitvo, koja su njegova prava i dunosti?

Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo,
ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela,
poduzimati pravne radnje radi zatite imovine RH te
podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.

88. Izbor Glavnog dravnog odvjetnika RH i njegovih zamjenika?

- Glavnoga dravnog odvjetnika RH imenuje na vrijeme od 4 godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike
Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora
- Prigodom prvog stupanja na dravno odvjetniku dunost zamjenici dravnog odvjetnika e se imenovati na
vrijeme od 5 godina. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik dravnog odvjetnika obavlja svoju dunost stalno.
- Zamjenike dravnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje, razrjeuje i o njihovoj stegovnoj
odgovornosti odluuje Dravno odvjetniko vijee.
- Dravno odvjetniko vijee bira Hrvatski sabor na nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog
broja lanova Dravno odvjetnikog vijea mora biti iz reda zamjenika dravnih odvjetnika. elnici dravnih
odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravno odvjetnikog vijea.
89. to se ureuje Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu?
Ovim se Ustavnim zakonom ureuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak njihove
dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih
propisa s Ustavom i zakonom, postupak, i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita ustavnih sloboda i prava
ovjeka i graanina i druga pitanja vana za izvrenje dunosti i rad Ustavnog suda.
90. Sastav Ustavnog suda RH, tko ga bira i na koji rok?
Ustavni sud RH ini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika, osobito
sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti.
Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga
sabora, nadlean za Ustav.
Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine.
91. Nadlenosti Ustavnog suda RH?
odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom,
odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,
moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako od tog
prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana,
odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeena ljudska prava i
temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu zajameni Ustavom Republike
Hrvatske,
prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski
sabor,
rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti,
19 / 125

 odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,

nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad,
nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu
sudova,
obavlja druge poslove odreene Ustavom.
92. Tko moe podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom?
Zahtjev kojima se pokree postupak pred sudom imaju pravo podnijeti:
- 1/5 zastupnika Sabora
- radno tijelo Sabora
- predsjednik RH
- Vlada RH - za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom
- Vrhovni sud RH - ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima
- puki pravobranitelj - u postupcima zatite ustavnih i zakonskih prava graana u postupku pred dravnom
upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti
- predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave - u stvarima iz ustrojstva lokalne
samouprave i uprave
- svaka fizika i pravna osoba - ima pravo predloiti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona i drugih
propisa
- sam Ustavni sud - moe pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti
93. Na koji nain se donose odluke Ustavnog suda?
Ustavni sud donosi odluke i rjeenja veinom glasova svih sudaca, ako ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije
drukije odreeno. Ustavni sud donosi odluku kada odluuje o biti stvari, a u ostalim sluajevima donosi rjeenje.
Odluka tj. rjeenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloenje. Odluke i vanija rjeenja Ustavnog suda
objavljuju se u Narodnim novinama.
Odluka ili rjeenje - mora biti dostavljeno svim sudionicima u postupku, a ako je to neizvodivo iz bilo kojih razloga
tada se odluka ili rjeenje stavlja na oglasnu plou Ustavnog suda, dostava se smatra obavljena po isteku 8 dana
od stavljanja na plou.
94. Kada e Ustavni sud ukinuti ili ponititi neki zakon ili propis?
Ustavni sud ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan, a ponititi neki propis ako utvrdi da je nezakonit i
neustavan.
Ustavni sud ponitit e propis ako se njime vrijeaju temeljne slobode i prava ovjeka i graanina te ako se njime
neki pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji poloaj.
95. Ustavna tuba?
Ustavnu tubu moe podnijeti svatko tko smatra da mu je pojedinanim aktom tijela dravne vlasti povrijeeno
ljudsko pravo ili temeljna sloboda, ali tek nakon to je iscrpljen svaki drugi pravni put.
Ustavna tuba se odbacuje
- ako sud nije nadlean
- ako je tuba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva, nedoputena
Ustavna tuba se obustavlja ako: - podnositelj tube umre
- pravna osoba koja je podnositelj tube prestane postojati
- se tuba povue
96. Tko moe pokretati postupak pred Ustavnim sudom?
1. fizike i pravne osobe kojima su povrijeena neka od Ustavom zagarantiranih prava
2. Sabor, zastupnici, predsjednik RH, Vlada RH, Vrhovni sud, puki pravobranitelj, najvia tijela jedinica lokalne
samouprave
97. to je i koja prava ima: mjesna, lokalna i podruna (regionalna) samouprava?
Ustavom se graanima jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu, koje obuhvaaju pravo
odluivanja o potrebama i interesima graana lokalnog znaaja.
Imaju statut, pravne su osobe, mogu imati grb i zastavu.
Jedinice lokalne samouprave (opine i gradovi) obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno
ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na: ureenje naselja i stanovanja, prostorno i
urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i
osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia,
protupoarnu i civilnu zatitu.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave (upanije) obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaenja, a
osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj,
promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih
ustanova.
20 / 125

Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim gradovima u Republici Hrvatskoj
zakonom se mogu dati ovlasti upanije.
98. Tko sklapa meunarodne ugovore?
U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je,
ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskog sabora, predsjednika Republike i Vlade Republike
Hrvatske.
99. Tko potvruje meunarodne ugovore?
Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoene ili izmjenu zakona, meunarodne ugovore
vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju RH (2/3 veinom). Meunarodne ugovore
koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskog sabora sklapa predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike
Hrvatske.
Meunarodne ugovore koji meunarodnim organizacijama daju ovlasti iz Ustava, Sabor potvruje 2/3 veinom.
100. Kakva je snaga meunarodnih ugovora?
Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio
unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu
mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog
prava.
101. Udruenje RH u saveze s drugim dravama?
Pravo da pokrenu postupak udruivanja imaju: - najmanje 1/3 zastupnika u Hrvatskom saboru
- predsjednik Republike
- Vlada Republike Hrvatske
Zabranjeno je pokretanje postupaka udruivanja RH u saveze s dr. dravama u kojem bi udruivanje dovelo do
obnavljanja jugoslavenskog dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne saveze. O toj odluci prvo
odluuje Hrvatski Sabor 2/3 veinom, a potom se o tome odluuje na referendumu veinom glasova od ukupnog
broja biraa.
102. Na osnovu kojih pravnih izvora se Republika Hrvatska obvezuje na potovanje i zatitu nacionalnih i drugih
temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina?
Republika Hrvatska u skladu sa:
Ustavom Republike Hrvatske
Naelima Povelje Ujedinjenih Naroda
Opom deklaracijom o pravima ovjeka, Meunarodnim paktom o graanima i politikim pravima,
Meunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima
Zavrnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), i drugim dokumentima OESS-a koji se
odnose na prava ovjeka
Konvencijom Vijea Europe za zatitu prava ovjeka i temeljnih sloboda
Meunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Konvencijom o sprjeavanju i
kanjavanju zloina genocida
Okvirnom konvencijom za zatitu nacionalnih manjina Vijea Europe
Obvezuje se na potivanje i zatitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina, vladavine
prava i svih ostalih najviih vrednota svog ustavnog i meunarodnog pravnog poretka, svim svojim dravljanima.
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN br. 155/02)
(1) Nacionalna manjina je skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a
njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturna i/ili vjerska obiljeja razliita od drugih graana.
Imaju pravo na ouvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima, imenima
osoba i dogaaja od znaaja za povijest i kulturu nacionalnih manjina RH te pravo koritenja imena i
prezimena na jeziku kojim se slue
Kada se izvodi himna nacionalne manjine, obavezno se prije nje izvodi himna RH
Imaju pravo na osnivanje udruga, fundacija za obavljanje kulturnih i znanstvenih djelatnosti
(2) U Sabor: biraju najmanje 5 a najvie 8 zastupnika. Oni koji u ukupnom stanovnitvu RH sudjeluju s vie od 1,5
% jami se najmanje 1 a najvie 3 zastupnika mjesta. Oni koji u ukupnom stanovnitvu RH sudjeluju s manje
od 1,5 % imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika
(3) Prava nacionalnih manjina: sluenje svojim jezikom i pismom, uporaba svog znamenja i simbola, kulturna
autonomija, pravo na oitovanje vjere, samoorganiziranje i udruivanje, pravo zastupljenosti u predstavnikim
tijelima na dravnoj i lokalnoj razini.
(4) Vijee nacionalnih manjina - ako nacionalne manjine sudjeluju s manje od 1,5 % u ukupnom stanovnitvu, ili u
jedinici lokalne samouprave na ijem podruju ivi vie od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, ili u
21 / 125

jedinici podrune (regionalne) samouprave s vie od 500 pripadnika nacionalne manjine mogu osnovati
Vijee nacionalne manjine. lanovi VNM biraju se neposredno tajnim glasovanjem na razdoblje od 4 godine.
U Vijee nacionalnih manjina opine bira se 10 lanova, grada 15 lanova i upanije 25 lanova. VNM ima
pravo u jedinici samouprave predlagati mjere za unapreivanje poloaja nacionalne manjine u nekom
podruju, isticati kandidate za dunosti u tijelima dravne uprave i jedinicama samouprave.
(5) Savjet za nacionalne manjine - Imenuje se radi sudjelovanja nacionalne manjine u javnom ivotu RH . Rjeava
pitanja u vezi s ostvarivanjem i zatitom prava i sloboda nacionalnih manjina. Surauje s nadlenim tijelima
dravne uprave i tijelima jedinica samouprave te VNM i udrugama nacionalnih manjina. lanove imenuje
Vlada RH na 4 godine (7 lanova na prijedlog VNM - 5 lanova istaknutih kulturnih, znanstvenih itd. osoba iz
reda manjina. lanovi Savjeta su zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom Saboru
103. Zakon o politikim strankama?
Politike stranke su svojim slobodnim osnivanjem izraz demokratskoga viestranakog sustava kao najvie
vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.
One su pravne osobe koje politiki djeluju u skladu s ciljevima utvrenim programom i statutom.
Politikim strankama smatraju se udruge iji su ciljevi izraeni u programu i statutu, usmjereni na stvaranje i
oblikovanje politike volje te politiko djelovanje graana.
Ustrojavaju se i djeluju po teritorijalnom naelu i ne mogu organizirati svoje organizacijske oblike u dravnim
tijelima, tijelima jedinica lokalne samouprave, poduzeima, ustanovama, vojsci, policiji i drugim pravnim
osobama.
Politiku stranku moe osnovati 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana RH, a njezinim lanom moe
pod jednakim uvjetima, propisanim statutom, postati svaki punoljetni i poslovno sposoban graanin.
Upisuju u registar politikih stranaka vodi Ministarstvo nadleno za poslove uprave. Registar je javan.
Statut politike stranke mora sadravati odredbe o:
nazivu i sjeditu,
znaku stranke,
predstavljanju i zastupanju stranke,
ciljevima i nainu djelovanja,
lanstvu,
ustrojstvenim oblicima,
upravnim tijelima, nainu njihovog izbora i opoziva, trajanju mandata te nainu odluivanja,
sredstvima za rad,
prestanku te postupku s imovinom u sluaju njenog prestanka.
Politika stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u "Narodnim
novinama".
Zahtjev za upis u registar politikih stranaka mora podnijeti u roku od 15 dana od dana odravanja osnivake
skuptine, a zahtjevu se prilau:
zapisnik o radu i odluke osnivakog tijela stranke,
program i statut,
popis osnivaa i lanova upravnih tijela,
imena osoba ovlatenih za predstavljanje i zastupanje,
dokaz o hrvatskom dravljanstvu osnivaa i lanova upravnih tijela.
Naziv politike stranke mora biti na hrvatskom jeziku, a moe se upisati u registar i u prijevodu. Takoer se
moe pisati i skraenica ako je ona upisana i u registar.
Ako politike stranke u svom djelovanju ostvare dobit, moraju s dobiti raspolagati kao neprofitne organizacije.
Politike stranke mogu stjecati prihod od lanarine, dobrovoljnih priloga, izdavake djelatnosti, prodaje
propagandnog materijala, organizacije stranakih manifestacija, dravnog prorauna, prorauna jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave i drugih propisima dozvoljenih izvora.
104. Sredstva za rad politikih stranaka?
Politike stranke su neprofitne i dune su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom
jedne kalendarske godine.
Prihode mogu stjecati od lanarine, dobrovoljnih priloga, izdavake djelatnosti, prodaje propagandnog materijala,
organizacije stranakih manifestacija, dravnog prorauna (za iduu proraunsku godinu iznosi 0,056 % sredstava
tekuih izdataka prorauna iz prethodne godine), jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, dobiti
poduzea iji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora.
105. Kada i zato politike stranke prestaju s radom?
1. ako je nadleno upravno tijelo donijelo odluku o prestanku politike stranke,
2. ako se utvrdi da su prestale djelovati, ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog
statutom za odravanje skupa najvieg upravnog tijela, a sjednica nije odrana,
3. ako je proteklo vie vremena utvrenog statutom za odravanje skupa najvieg upravnog tijela, a sjednica
22 / 125

nije odrana,
4. ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Brie se iz registra danom objave odluke o zabrani rada.
106. to se ureuje zakonom o popisima biraa?
Tim zakonom se ureuje nain i postupak voenja popisa biraa radi evidentiranja hrvatskih dravljana koji imaju
birako pravo. Hrvatski dravljani ostvaruju birako pravo temeljem upisa u popis biraa. Popisi biraa su javne
knjige. Popis biraa se vodi za podruja svake opine. Za hrvatske dravljane koji nemaju prebivalite u RH, popisi
biraa se vode u Gradu Zagrebu.
107. Nain upisa u popis biraa?
U popis biraa upisuju se hrvatski dravljani koji su navrili 18 godina ivota osim onih koji su pravomonom
sudskom odlukom potpuno lieni poslovne sposobnosti. Birai se upisuju u mjestu prebivalita u RH i mogu biti
upisani u popis samo jedne opine. Popis biraa ima sljedee rubrike:
redni broj
prezime i ime
nacionalnost
jedinstveni matini broj graana
spol
datum roenja
prebivalite
primjedbe
Komisija za popis biraa (osniva je opinska skuptina, predsjednik + dva lana i njihovi zamjenici) provjerava
pravilnost popisa biraa, odluuje o zahtjevima graana za upis, dopuni ili ispravku popisa biraa.
Popis biraa moe se voditi automatskom obradom podataka ili u obliku kartoteke.
Vodi se i imenik (registar) po abecednom redu prezimena svi birai.
Nain upisa:
Matini ured duan je nadlenom tijelu dostavljati izvjetaj o osobama s podruja opine koje su prema
podacima u matinim knjigama navrile 18 godina.
Policijska uprava ili policijska postaja vode evidenciju o prebivalitu i dune su nadlenom tijelu takoer
dostavljati podatke o prebivalitu ili odjavi prebivalita osoba koje su navrile 18 godina.
Opinski sud duan je dostaviti pravomonu sudsku odluku kojom je neka osoba potpuno liena poslovne
sposobnosti.
Uzimajui sve ove podatke u obzir nadleno tijelo duno je odmah izvriti upis ili brisanje iz popisa biraa.
108. Zakon o dravnom peatu?
Veliki dravni peat krunog je oblika, promjera 80 mm, a u sredini peata je
grb RH.
U krugu oko grba RH na gornjoj strani je rije "REPUBLIKA", a na donjoj
"HRVATSKA". Oko grba RH i toga napisa kruno se nalazi starohrvatski
troplet.
Namijenjen je za utiskivanje u peatni vosak izravno na ispravu ili u peatni
vosak u zatitnoj kutijici, koja se privezuje trakom u bojama dravne zastave
na ispravu. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma
ovlatenja koja potpisuje predsjednik Republike u okviru ustavnih ovlatenja
predstavljanja i zastupanja RH u inozemstvu.
Mali dravni peat je promjera 50 mm istoga sadraja kao i veliki dravni
peat.
Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu
ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Otiskuje se na odluke o
proglaenju zakona, odluke o dodjeli odlikovanja te na druge akte i isprave
koje donosi predsjednik Republike.
uvar dravnog peata odgovoran je za uporabu peata, kojega imenuje
Predsjednik RH.
109. Tko rabi peat i ig s grbom RH?
Peat i ig s grbom RH koriste predsjednik RH, ured predsjednika RH, Sabor,
Vlada, tijela dravne uprave, sudovi i druga tijela dravne vlasti, Ustavni sud
RH, oruane snage RH, javni biljenici, puki pravobranitelj, tijela jedinica
lokalne samouprave i uprave.
110. Koje tijelo izdaje rjeenje o ovlatenju za izradu peata i iga?
23 / 125

Ministarstvo unutranjih poslova, ovlatenom obrtniku.

111. Tko izdaje odobrenje za izradu peata i iga?
Ministarstvo uprave daje odobrenje za izradu peata tijelima prethodno nabrojanim kao korisnici.

112. Peat, ig, tambilj?

PEAT
gumeni

IG
metalni

TAMBILJ
metalni ili gumeni
etvrtasti
promjenjiv sadraj
otiskivanje
--tehniko pomagalo

okrugli
stalan sadraj
otiskivanje

utiskivanje

grb HR
za potvrdu vjerodostojnosti

24 / 125

2. SUSTAV DRAVNE UPRAVE

113. Koji su poslovi dravne uprave i tko ih obavlja ?
Poslovi dravne uprave su:
- neposredna provedba zakona,
- donoenje propisa za njihovu provedbu (provedbeni propisi),
- obavljanje upravnog nadzora te
- drugi upravni i struni poslovi.
Poslovi dravne uprave ureuju se zakonom.
Poslove dravne uprave obavljaju tijela dravne uprave.
Posebnim zakonom odreeni poslovi dravne uprave mogu se povjeriti tijelima jedinica lokalne ili podrune
(regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti.
114. Koja su tijela dravne uprave?
Ovim se zakonom ustrojavaju
1. sredinja tijela dravne uprave:
- ministarstva,
- dravne upravne organizacije,
- uredi dravne uprave (sredinji dravni uredi Vlade RH),
2. prvostupanjska tijela dravne uprave u upanijama:
- dravne upravne organizacije i
- uredi dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave (upanijama).
Ministarstva, sredinji dravni uredi Vlade RH, dravne upravne organizacije (ova tri tijela ine sredinja tijela
dravne uprave) i uredi dravne uprave u upanijama.
115. Tko obavlja poslove dravne uprave u prvom stupnju?
Obavljaju ih uredi dravne uprave, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Za obavljanje odreenih
poslova dravne uprave iz nadlenosti sredinjih tijela dravne uprave mogu se u upaniji, gradu i opini osnivati
podrune jedinice. Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti ureda dravne uprave u
jedinicama lokalne ili podrune (regionalne) samouprave mogu se u gradu odnosno opini osnivati ispostave.
- Poslove dravne uprave u tijelima dravne uprave obavljaju dravni slubenici, koji se primaju u dravnu
slubu na temelju javnog natjeaja, ako zakonom nije to drugo odreeno.
- Pomono-tehnike poslove u tijelima dravne uprave obavljaju namjetenici.
- Ministri, dravni tajnici i pomonici, ravnatelji dravnih upravnih organizacija, te dravni tajnici i pomonici
dunosnici su RH.
116. Tko su dunosnici RH?
To su premijer i lanovi Vlade, ministri, dravni tajnici i pomonici ministra, ravnatelji dravnih upravnih organizacija,
njihovi zamjenici i pomonici, upani i podupani, gradonaelnik Grada Zagreba i njegovi zamjenici.
117. Tko obavlja poslove dravne uprave u tijelima dravne uprave?
Dravni slubenici koji se primaju u slubu na temelju javnog natjeaja, ako zakonom nije drugaije odreeno.
118. Tko obavlja pomono tehnike poslove u tijelima dravne uprave?
Obavljaju namjetenici.
119. Osiguranje zastupljenosti pripadnicima nacionalnih i etnikih manjina?
Osigurava im se zastupljenost u ministarstvima i dravnim upravnim organizacijama, vodei rauna o njihovom
ukupnom udjelu u stanovnitvu RH, a u uredima dravne uprave u jedinicama lokalne i podrune (regionalne)
samouprave vodei rauna o njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvu upanije. Vlada RH nadzire provedbu
zastupljenosti manjina u tijelima dravne uprave.
120. Obveza Vlade RH?
- usklauje i nadzire obavljanje poslova dravne uprave
- nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima dravne uprave
25 / 125

121. Kako se osiguravaju sredstva za rad tijela dravne uprave?

- Sredstva za rad tijela dravne uprave osiguravaju se u dravnom proraunu.
- Sredstva za obavljanje poslova dravne uprave povjerenih tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom
kojim su te ovlasti povjerene.
122. Kakav je rad tijela dravne uprave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave?
Javan.
123. Koje su funkcije tijela dravne uprave?
1. neposredna provedba zakona tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, neposredno primjenjujui zakone i druge propise, rjeavaju
2. u upravnim stvarima, vode propisane oevidnike, izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju i druge upravne
poslove i strune poslove.
3. donoenje provedbenih propisa tj. priprema zakona i podzakonskih akata ministri, dravni tajnici i ravnatelji
dravnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa
(objavljuju se u NN(, pravilnik- potanje razrauje odredbe zakona radi njihove primjene, naredba nareuje ili
zabranjuje odreeno postupanje, naputak propisuje nain rada tijela dravne uprave ili jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave.
4. provedba upravnog nadzora - tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada
i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba
koje imaju javne ovlasti u povjerenim poslovima dravne uprave. Tijela dravne uprave osobito nadziru:
zakonitost rada i postupanja,
rjeavanje u upravnim sporovima,
djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dravne uprave,
svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za obavljanje poslova,
odnos slubenika i namjetenika prema graanima i dr. strankama.
5. inspekcijski nadzor u skladu s posebnim zakonima provodi se izravan uvid u ope i pojedinane akte, uvjete i
nain rada nadziranih pravnih i fizikih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviene mjere da
se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Inspekcijski nadzor provode
inspektori i drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu nadzora, kada je to odreeno posebnim zakonom.
(inspektor ima pravo narediti uklanjanje odreenih nedostataka, podnijeti prijavu i poduzeti dr. mjere)
6. drugi upravni i struni poslovi: praenje stanja u okviru svog djelokruga, izrada nacrta i prijedloga propisa i
drugih strunih poslova (tumaenje nekih odredbi propisa iz svog djelokruga, odgovarati zastupnicima na
upite...)
124. Tko donosi provedbene propise u tijelima dravne uprave?
Ministri, dravni tajnici sredinjih dravnih ureda i ravnatelji dravnih upravnih organizacija donose pravilnike,
naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlateni, u granicama date ovlasti.
125. U kojem obliku se donose provedbeni propisi?
Provedbeni propisi donose se u obliku: 1. pravilnika, 2. naredbe ili 3. naputka, a objavljuju se u Narodnim
novinama, a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije iznimno odreeno
da zbog naroito vanih razloga stupaju na snagu danom objave.
- Pravilnikom se potanje razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene.
- Naredbom se nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje.
- Naputkom se propisuje nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
126. to je upravni nadzor?
Upravni nadzor je nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dravne
uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u
povjerenim im poslovima dravne uprave.
127. to se osobito nadzire u provedbi upravnog nadzora?
U provedbi upravnog nadzora, tijela dravne uprave nadziru osobito:
1.
zakonitost rada i postupanja,
2.
rjeavanje u upravnim stvarima
3.
djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dravne uprave,
4.
svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za obavljanje poslova dravne
uprave te
5.
odnos slubenika i namjetenika prema graanima i drugim strankama.
128. to tijelo dravne uprave, koje je obavilo nadzor, moe poduzeti kada ocijeni da stanje nije zadovoljavajue?
1. zahtijevati izvjea, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova dravne uprave,
26 / 125

2. raspraviti stanje izvravanja poslova dravne uprave i predloiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvrenja
pojedinih poslova dravne uprave,
3. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti odgovarajuih slubenika, odnosno namjetenika,
4. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadlenosti tijela dravne uprave, tijela jedinica
lokalne samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovlastima na njihov troak, kad ocijene da se na drugi
nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a tijelo dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili odreeni posao dravne
uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku,
5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom.
129. to je inspekcijski nadzor i tko ga provodi?
Inspekcijski nadzor u skladu s posebnim zakonima provodi se izravan uvid u ope i pojedinane akte, uvjete i
nain rada nadziranih pravnih i fizikih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviene mjere da se
ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima.
Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu nadzora, kada je to
odreeno posebnim zakonom. (inspektor ima pravo narediti uklanjanje odreenih nedostataka, podnijeti prijavu i
poduzeti dr. mjere).
130. Tko obavlja inspekcijske poslove?
- u prvom stupnju obavljaju ih uredi dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave
- u drugom stupnju sredinja tijela dravne uprave
131. Rad inspektora prava i obveze?
Inspektor ima posebnu iskaznicu kojom dokazuje identitet.
Inspektor ima pravo:
- pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba,
sasluati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se moe utvrditi identitet
osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora
- duni su postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrena tajna (slubenici tijela dravne
uprave, dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba duni
su inspektora upozoriti to se po propisima, odnosno po njihovim opim aktima smatra tajnom)
Ukoliko naie na povredu zakona ili dr. propisa, ima pravo i obvezu:
- narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u odreenom roku
- podnijeti prijavu nadlenom dravnom tijelu zbog kaznenog djela
- poduzeti i druge mjere i druge radnje
132. to sve inspektor moe poduzeti kada u inspekcijskom pregledu nae da je povrijeen zakon ili drugi propis?
1.
narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u odreenom roku,
2.
podnijeti prijavu nadlenom dravnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izrei zakonom ili drugim
propisom utvrenu prekrajnu kaznu,
3.
poduzeti i druge mjere, odnosno izvriti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlaten.
Kada utvreni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je duan poduzeti odgovarajue mjere i
radnje, u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrenih ovlasti.
133. Nabroji ministarstva u RH? ( veljaa 2010 )
Radom ministarstva upravlja ministar odgovara Vladi.
1. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija,
Gordan Jandrokovi
2. Ministarstvo financija,
Ivan uker
3. Ministarstvo obrane,
Branko Vukeli
4. Ministarstvo unutarnjih poslova,
Tomislav Karamarko
5. Ministarstvo pravosua,
Ivan imonovi
6. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva,
uro Popija
7. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,
Boidar Kalmeta
8. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva,
Boidar Pankreti
9. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Marina Matulovi Dropuli
10. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,
Darko Milinovi
11. Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja
Petar obankovi
12. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta,
Radovan Fuchs
13. Ministarstvo turizma
Damir Bajs
14. Ministarstvo kulture,
Boo Bikupi
15. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Tomislav Ivi
16. Ministarstvo uprave
Davorin Mlakar
17. Ministrica u Vladi
Bianca Matkovi
18. Potpredsjednik Vlade
Darko Milinovi
19. Potpredsjednik Vlade
Ivan uker
27 / 125

20.
21.
22.
23.

Potpredsjednik Vlade za unutarnju politiku

Potpredsjednik Vlade
Potpredsjednik Vlade za drutvene djelatnosti i ljudska prava
Tajnica u Vladi

ura Adlei
Boidar Pankreti
Slobodan Uzelac
Jagoda Premui

134. Nabroji sredinje dravne urede?

Radom upravlja dravni tajnik odgovara predsjedniku Vlade.
1. Sredinji dravni ured za upravu
2. Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku
3. Sredinji dravni ured za upravljanje dravnom imovinom
4. Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju
135. Nabroji dravne upravne organizacije?
Radom upravlja ravnatelj s poloajem pomonika ministra odgovara ministru i Vladi.
1. Dravna geodetska uprava,
2. Dravni hidrometeoroloki zavod,
3. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo,
4. Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo,
5. Dravni zavod za statistiku,
6. Dravni inspektorat,
7. Dravni zavod za zatitu od zraenja,
8. Dravna uprava za zatitu i spaavanje,
9. Dravni zavod za nuklearnu sigurnost.
136. Tko osniva i za koliko upravnih podruja moe biti osnovano pojedino ministarstvo?
Osniva ih Hrvatski sabor i to Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne uprave.
Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja.
U ministarstvima koja su ustrojena za vie upravnih podruja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u
sastavu ministarstva.
Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva.
137. Zato sa ustrojavaju ministarstva, tj. koje poslove, u okviru svog djelokruga, obavlja ministarstvo?
Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja. U
ministarstvima koja su ustrojena za vie upravnih podruja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu
ministarstva, a to su uprave, zavodi i ravnateljstva.
Ministarstva obavljaju slijedee poslove:
1.
neposredno primjenjuju zakone i druge propise,
2.
osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa,
3.
pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa,
4.
rjeavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlateni te u drugom
stupnju, ako zakonom nije to drugo odreeno,
5.
provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
6.
vode propisane oevidnike,
7.
prate stanje u svom djelokrugu te nadlenim dravnim tijelima predlau poduzimanje odgovarajuih mjera,
8.
izrauju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima,
9.
osiguravaju suradnju strunih i znanstvenih ustanova te predlau nadlenim dravnim tijelima ustrojavanje
odreenih slubi i strunih ustanova.
138. Tko su elnici ministarstva?
- Ministar imenuje ga i razrjeava Vlada RH odgovoran je Vladi RH provodi utvrenu politiku Vlade, donosi
provedbene propise kad je na to izrijekom ovlaten, brine o zakonitom i pravodobnom izvravanju zakona,
prema dravnim slubenicima i namjetenicima poduzima mjere utvrene zakonom
- Dravni tajnik (jednog ili vie) imenuje ga i razrjeava Vlada RH, na prijedlog predsjednika Vlade
odgovoran je predsjedniku Vlade i Vladi RH
- Tajnik ministarstva imenuje ga i razrjeava Vlada RH, na prijedlog ministra odgovoran je ministru i Vladi RH
poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu, tehniki koordinira rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica
ministarstva, brine o strunom osposobljavanju i usavravanju djelatnika, nadzire rad djelatnika
- Pomonik ministra (jednog ili vie) imenuje ga i razrjeava Vlada RH, na prijedlog ministra odgovoran je
ministru upravlja radom odgovarajue unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva
139. Koje poslove obavlja ministar?
Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito:
1. provodi utvrenu politiku Vlade,
2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlaten,
3. brine o zakonitom i pravodobnom izvravanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajednikog interesa
28 / 125

osigurava suradnju ministarstva s dravnim tijelima, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama,
4. prema dravnim slubenicima i namjetenicima poduzima mjere utvrene zakonom i drugim propisima u
sluaju povrede slubene dunosti.
Ministar ima i druge obveze i ovlasti utvrene posebnim zakonom, odnosno drugim propisima.
Moe donositi:
Pravilnike - akt, opi propis, kojim se poblie odreuju pojedine odredbe zakona radi ujednaene primjene
Naredbe - akt kojim se nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje
Naputke - akt, pismeno kojim se ureuje nain rada u tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne samouprave ili
pravnim osobama sa javnim ovlastima
140. Koje poslove obavlja zamjenik ministra?
Zamjenik ministra zamjenjuje ministra u sluaju njegovog izbivanja ili sprijeenosti te obavlja i druge poslove koje
mu povjeri ministar.
141. Tko mijenja ministra, ukoliko nije imenovan njegov zamjenik?
Ukoliko zamjenik ministra nije imenovan, ministra e zamjenjivati pomonik ministra kojeg odredi ministar.
142. Koje poslove obavlja tajnik ministarstva?
- poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti rada
- tehniki usklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica
- brine o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika i nadzire njihov rad
- brine za pravilno koritenje imovine...
Tajnitvo:

- raunovodstvo
- informatika
- ienje

143. Koje poslove obavlja pomonik ministra?

Pomonik ministra u pravilu upravlja radom odgovarajue unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i
druge poslove koje mu povjeri ministar.
144. Koje su upravne organizacije u sastavu ministarstva i kako se osnivaju?
Osnivaju se u pravilu kao:
1. uprave, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju preteito
upravni poslovi, s odreenim stupnjem samostalnosti u radu,
2. zavodi, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju preteito
struno-analitiki poslovi koji zahtijevaju posebne naine rada unutar ministarstva. Zavodima se izuzetno mogu
povjeriti i odreeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost strunih i upravnih poslova,
3. ravnateljstva, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju odreeni
gospodarski i s njima vezani upravni poslovi, kad obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu slubu,
samostalnost djelovanja i posebne naine rada unutar ministarstva.
Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja pomonik ministra, odnosno ravnatelj s
poloajem pomonika ministra.
145. Tko upravlja radom dravnih upravnih organizacija?
Ravnatelj kojeg imenuje i razrjeava Vlada RH na prijedlog premijera i uz miljenje nadlenog ministra.
Ravnatelj brine o provedbi zakona i dr. propisa, donosi provedbene propise, nadzire zakonitost i pravovremenost
izvravanja poslova, rasporeuje poslove, brine se o strunom osposobljavanju i usavravanju djelatnika,
poduzima mjere za utvrivanje odgovornosti za povredu slubene dunosti.
Ravnatelj moe imati jednog ili vie pomonika koje imenuje i razrjeava Vlada RH na prijedlog ravnatelja, a on je
odgovoran ravnatelju i ministru.
Ako nije imenovan pomonik ministra za pojedinu upravnu organizaciju, tada njome moe upravljati Dravni tajnik.
146. Da li ravnatelj dravne upravne organizacije moe imati zamjenika (pomonika)?
Moe imati jednog ili vie pomonika koje imenuje i razrjeuje Vlada na prijedlog ravnatelja.
Pomonik ravnatelja upravlja radom odgovarajue unutarnje ustrojstvene jedinice dravne upravne organizacije te
obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.
Pomonik ravnatelja je za svoj rad odgovoran ravnatelju.
147. Koje poslove obavlja ravnatelj?
Ravnatelj predstavlja dravnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom, a osobito:
1. brine o provedbi zakona i drugih propisa,
2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlaten,
3. nadzire zakonitost i pravovremenost izvravanja poslova i poduzima mjere za osiguravanje uinkovitosti u
29 / 125

radu, rasporeuje poslove i daje naputke za rad, brine se o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih
slubenika i namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad i
poduzima mjere za utvrivanje odgovornosti za povrede slubene dunosti odreene zakonom.
Ravnatelj ima i druge ovlasti i obveze odreene zakonom i drugim propisima.
148. to su to dravne upravne organizacije i zato se ustrojavaju?
Dravne upravne organizacije se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih
podruja.
Dravne uprave organizacije osnivaju se u pravilu kao dravne uprave, zavodi i ravnateljstva.
149. Naela ustrojavanja unutarnjih ustrojstvenih jedinica u okviru upravne organizacije ?
1. slube (sektori) ustrojava se ako je to potrebno radi svrhovite organizacije obavljanja poslova dravne
uprave veeg obima u pojedinom upravnom podruju pomonik ravnatelja sluba se
moe ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njezinom sastavu.
2. odjeli ustrojava se kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica u okviru upravne organizacije odnosno
slube u ministarstvima odnosno u okviru slube u dravnim upravnim organizacijama, za odreeno
upravno podruje ili za odreenu vrstu meusobno povezanih poslova dravne uprave te opih,
tehnikih i pomonih poslova veeg opsega, ije obavljanje zahtijeva odreeni stupanj samostalnosti i
povezanosti u radu naelnik odjeli se mogu ustrojiti u okviru upravne organizacije, odnosno slube
samo ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela.
3. odsjeci ustrojava se u okviru odjela za obavljanje srodnih poslova dravne uprave, drugih meusobno
povezanih poslova te opih, tehnikih i pomonih poslova, ije obavljanje zahtijeva odreenu
samostalnost i povezanost u radu voditelj odsjeci se mogu ustrojiti u okviru odjela samo ako
postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odsjeka.
4. pododsjeci ustrojava se u okviru odsjeka za obavljanje srodnih poslova dravne uprave te opih, tehnikih i
pomonih poslova manjeg opsega, ije obavljanje zahtijeva odreenu samostalnost i povezanost
u radu voditelj pododsjeci se mogu ustrojiti u okviru odsjeka samo ako postoje uvjeti za
ustrojavanje najmanje dva pododsjeka.
5. odjeljci ustrojava se u okviru pododsjeka za obavljanje meusobno povezanih poslova manjeg opsega, ije
obavljanje zahtijeva suradnju u radu odjeljci se mogu ustrojiti u okviru pododsjeka samo ako
postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjeljka.
150. Koje poslove obavljaju dravne upravne organizacije?
1. prouavaju i istrauju odreena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih naina rada, a koje je nuno
obavljati u okviru dravne uprave,
2. vode propisane oevidnike,
3. rjeavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlateni,
4. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
5. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa,
6. pripremaju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima,
7. ostvaruju suradnju s tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave te drugim
pravnim osobama,
8. ostvaruju meunarodnu suradnju,
9. prikupljaju, sreuju i razluuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni,
10. obavljaju i druge poslove utvrene zakonom i drugim propisima.
151. to je ured dravne uprave?
Ustrojava se za obavljanje poslova dravne uprave u vie upravnih podruja na podruju jedinice podrune
(regionalne) samouprave, a provodi slijedee poslove
- neposredno provodi zakone i druge propise
- rjeava u upravnim stvarima u 1. stupnju
- provodi upravni odnosno inspekcijski nadzor
- prati stanje u svom djelokrugu
152. to radi i tko je predstojnik ureda dravne uprave?
On upravlja radom ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave te je elnik toga ureda.
Imenuje ga i razrjeava Vlada RH na prijedlog dravnog tajnika nadlenog za poslove ope uprave.
Predstojnik brine o provedbi zakona i dr. propisa, nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova,
rasporeuje poslove, obavlja nadzor nad poslovima dravne uprave u ispostavama u opinama i gradovima,
osigurava suradnju ureda dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave s tijelima jedinica
lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave.
153. Nadlenost ureda dravne uprave u upaniji, gradu odnosno opini?
Ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave obavlja upravne i druge strune poslove u
upravnim podrujima za koja je ustrojen, a osobito:
30 / 125

1. neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu,

2. rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju, i u drugom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u
nadlenost sredinjim tijelima dravne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te povjereno tijelima
jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave,
3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
4. prati stanje u svom djelokrugu, te sredinjim tijelima dravne uprave predlae mjere za unapreenje stanja u
pojedinim upravnim podrujima,
5. vode oevidnike odreene zakonom i dr. propisima,
6. izdaju uvjerenja i potvrde,
7. i dr. poslove koje su im zakonom izrijekom stavljene
154. Unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave?
Unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave ureuje se uredbom Vlade RH; ona propisuje unutarnje ustrojstvo,
nazive unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug, nain upravljanja jedinicama, okvirni broj dravnih
slubenika i namjetenika, nain planiranja poslova, radno vrijeme itd.
Na temelju te uredbe donosi se pravilnik o unutarnjem redu kojega za ministarstvo donosi ministar, za dravne
upravne organizacije ravnatelj, a za ured dravne uprave u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave
predstojnik jedinice.
Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela dravne uprave ureuju se uredbom Vlade, a ureuju se:
- unutarnje ustrojstvo
- nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug,
- nain upravljanja tim jedinicama,
- okvirni broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika,
- nain planiranja poslova,
- radno vrijeme,
- odravanje uredovnih dana
- druga pitanja od znaaja za rad ureda dravne uprave.
Na temelju te uredbe, pravilnikom o unutarnjem redu utvruje se broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika
s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaa i strunih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i
odgovornosti te druga pitanja od znaaja za rad tijela dravne uprave koja nisu ureena uredbom Vlade.
Pravilnik o unutarnjem redu donose:
1. za ministarstvo, ministar,
2. za sredinji dravni ured, dravni tajnik,
3. za dravne upravne organizacije, ravnatelj,
4. za ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave, predstojnik.
155. Tko upravlja radom ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave ?
Radom ureda dravne uprave upravlja predstojnik (on je elnik tog ureda).
Predstojnika ureda dravne uprave imenuje i razrjeuje Vlada na prijedlog dravnog tajnika nadlenog za poslove
ope uprave na temelju prethodno provedenoga javnog natjeaja.
Za obavljanje poslova u uredu dravne uprave predstojnik ureda odgovoran je Vladi i dravnom tajniku nadlenom
za poslove ope uprave.
156. Dunosti tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ?
Tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u povjerenim
im poslovima dravne uprave:
1. rjeavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u
nadlenost,
2. vode oevidnike odreene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde,
3. obavljaju i druge poslove dravne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadlenost.
157. Odnosi Vlade RH prema tijelima dravne uprave, tj. to moe uiniti Vlada RH u provoenju nadzora nad
obavljanjem poslova dravne uprave?
1.
ukinuti propise tijela dravne uprave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u povjerenim im
poslovima dravne uprave,
2.
podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje
imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave s Ustavom i zakonom,
3.
raspraviti stanje u pojedinom tijelu dravne uprave, tijelu jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne i
podrune (regionalne) samouprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi izvravanja
poslova dravne uprave iz svog djelokruga, a osobito razrijeiti, odnosno predloiti razrjeenje elnika tijela
dravne uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj i podrunoj
(regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim im je ovlatenje povjereno,
31 / 125

4.
5.

pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika,

poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

158. Meusobni odnosi tijela dravne uprave?

Ministarstva i dravne upravne organizacije dune su meusobno suraivati i pruati jedni drugima strunu pomo
u svom djelokrugu, usklaivati planove rada, osnivati zajednike strune komisije i radne grupe, te pruati uredima
dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave strunu pomo (takoer provode upravni nadzor
nad njima) i suradnju.
Ministarstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije:
duni su meusobno suraivati i pruati jedni drugima strunu pomo u svom djelokrugu, dostavljati obavijesti
o podacima o kojima vode slubene oevidnike, usklaivati planove rada, osnivati zajednike strune komisije i
radne grupe za pitanja od zajednikog interesa, prireivati zajednika struna savjetovanja te poticati i
ustrojavati i druge oblike meusobne suradnje.
duni su uredima dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave pruati strunu pomo, a
osobito struno obraivati pitanja i pojave u svezi s izvravanjem zakona i drugih propisa, davati struna
miljenja i objanjenja te odravati struna savjetovanja o nainu provedbe zakona kao i o drugim opim
pitanjima od znaaja za pravilno djelovanje i unapreivanje naina i uinkovitosti rada u uredima dravne
uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave.
provode upravni nadzor nad radom ureda dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave i
poduzimaju odgovarajue mjere, a osobito pokreu postupak za utvrivanje odgovornosti dravnih slubenika te
neposredno izvravaju poslove iz nadlenosti ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne)
samouprave kad ocijene da se na drugi nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a ured dravne uprave u
jedinici podrune (regionalne) samouprave nije postupio sukladno prethodno danim napucima, u za to
ostavljenom mu primjerenom roku.
159. Odnosi tijela dravne uprave prema jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno
pravnim osobama koje imaju javne ovlasti?
Tijela dravne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i
pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova dravne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito:
1. nadzirati zakonitost, pravovremenost i pravilnost obavljanja povjerenih poslova dravne uprave,
2. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja
ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi
izvravanja poslova dravne uprave, a osobito obustaviti od izvrenja ope akte tijela jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u povjerenim im poslovima dravne
uprave te predloiti Vladi poduzimanje mjera iz lanka 61. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona, predloiti
razrjeenje elnika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj i podrunoj
(regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim je ovlatenje povjereno,
3. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti,
4. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Tijela dravne uprave duna su u obavljanju poslova dravne uprave suraivati s tijelima jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pruati im strunu pomo, a
osobito struno obraivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im struna miljenja i
objanjenja te odravati struna savjetovanja o nainu provedbe zakona kao i o drugim opim pitanjima od znaaja
za pravilno djelovanje i unapreivanje naina i uinkovitosti rada u poslovima dravne uprave.
160. Kako se utvruju sredstva za rad tijela dravne uprave?
Sredstva za rad tijela dravne uprave utvruju se dravnim proraunom.
elnici tijela dravne uprave odluuju o koritenju novanih sredstava, fonda opreme, o pribavljanju i prodaji
pokretnih stvari opreme, o prenoenju prava koritenja, o rashodovanju, prodaji, o davanju ili uzimanju na poslugu
ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi Vlada.
Za zakonito koritenje sredstava tijela dravne uprave odgovorni su elnik tijela dravne uprave, kao izvritelj, i
raunopolaga.
161. Kome podnose zahtjev za osiguranje sredstava i to su duni priloiti zahtjevu?
Tijela dravne uprave duna su Vladi dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduu proraunsku godinu na
temelju plana rada tijela s obrazloenjem najkasnije do 30. rujna tekue godine. Vlada mora sve prijedloge dostaviti
Saboru do 15. studenog tekue godine, a Sabor mora donijeti proraun do kraja tekue godine.
Ako vie tijela dravne uprave ima zajednike materijalne trokove (npr. grijanje), Vlada RH moe odrediti da se
sredstva doznauju samo jednom od tih tijela.
Ako se u tijeku proraunske godine znaajno povea opseg rada tijela dravne uprave na temelju zakona ili drugih
propisa, za obavljanje tih djelatnosti osigurat e se dodatna sredstva, a ako se opseg predviene djelatnosti smanji,
smanjit e se osigurana sredstva, razmjerno smanjenju djelatnosti tijela dravne uprave.
32 / 125

O rasporeivanju i koritenju sredstava tijela dravne uprave odluuje elnik tijela dravne uprave u skladu s
dravnim proraunom. Rasporeivanje sredstava obavlja se proraunom, a konana raspodjela tih sredstava
konanim obraunom.
162. Prijenos opreme bez naknade?
Oprema tijela dravne uprave moe se prenijeti bez naknade samo na drugo dravno tijelo, a u svrhu obavljanja
poslova dravne uprave i na jedinicu lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravnu osobu koja ima javne
ovlasti.
163. Tko moe javnosti davati izvjea o radu tijela dravne uprave?
Izvjea o obavljanju poslova dravne uprave mogu davati ministri, ravnatelji dravnih upravnih organizacija i
predstojnici ureda dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave te ovlateni dravni slubenici.
Kad tijela dravne uprave odravaju savjetovanja ili druge oblike strune obrade pitanja iz svog djelokruga, o tome
se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopavanja te omoguava nazonost
predstavnika sredstava javnog priopavanja.
164. Obiljeja zgrade i prostorija u kojima su smjetena tijela dravne uprave?
Na zgradama u kojima su smjetena tijela dravne uprave mora biti istaknut naziv tijela.
Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela dravne uprave.
Na ulazu u slubene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena dravnih slubenika i namjetenika i naznaka
poslova koje obavljaju.
165. to je Vlada RH?
Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.
Vladu ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika, ministri. Jedan od potpredsjednika se imenuje zamjenikom
predsjednika Vlade. Svi oni moraju biti hrvatski dravljani. Stupaju na dunost kad im povjerenje iskae veina svih
zastupnika u Saboru.
Vlada RH je odgovorna Hrvatskom saboru.
Predsjednik RH uz supotpis predsjednika Hrvatskog Sabora donosi rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade RH
dok rjeenje o imenovanju lanova Vlade RH donosi predsjednik Vlade RH uz supotpis predsjednika Hrvatskog
sabora.
Nakon to Vlada dobije povjerenje, polae sveanu prisegu pred Hrvatskim Saborom.
166. Razrjeenja dunosti u Vladi RH (podnoenje ostavke) ?
Predsjednik i lanovi Vlade mogu podnijeti ostavku. Predsjednik Vlade RH podnosi ostavku Hrvatskom Saboru, a
lanovi Vlade predsjedniku Vlade. Kad predsjednik Vlade podnese ostavku, smatra se da su ostavku podnijeli svi
lanovi Vlade. Ako predsjednik Vlade prihvati ostavku pojedinog lana Vlade, predsjednik Vlade donosi rjeenje o
razrjeenju toga lana i o tome izvjeuje Hrvatski Sabor.
167. Nain rada Vlade?
Vlada radi na sjednicama koje su javne, ali takoer Vlada moe odluiti da e se sjednica odnosno rasprava o
pojedinim tokama dnevnog reda odrati bez nazonosti javnosti. Vlada moe zasjedati ako je sjednici nazona
veina lanova Vlade. Vlada odluuje natpolovinom veinom glasova svih lanova Vlade. Vlada odluuje 2/3
veinom kad nadlenim dravnim tijelima predlae
- promjenu Ustava RH
- udruivanje ili razdruivanje s drugim dravama
- promjenu granica RH
- rasputanje Hrvatskog Sabora
- raspisivanje dravnog referenduma
- djelovanje oruanih snaga RH izvan njezinih granica
168. Tko ini ui kabinet Vlade?
Predsjednik i potpredsjednici Vlade.
169. Ured Predsjednika Vlade?
Obavlja strune i administrativne poslove za potrebe predsjednika i po njegovom nalogu. Radom Ureda upravlja
predstojnik ureda u poloaju dravnog tajnika kojeg imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade RH.
170. Koji se sredinji dravni uredi ustrojavaju u Vladi RH ?
- Sredinji dravni ured za upravu (sustav i ustrojstvo dravne uprave i lokalne samouprave)
- Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku (koordinira poslove iz djelokruga tijela dravne uprave i povezivanje s
privatnim sektorom u provedbi projekta e-Hrvatska (uspostaviti i umreiti sustav koji e graanima omoguiti da
putem Interneta obavlja komunikaciju s javnom upravom.)
- Sredinji dravni ured za upravljanje dravnom imovinom
33 / 125

Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju (utvrivanje prijedloga i provedbu strategije razvoja RH)

171. Koji su uredi osnovani za obavljanje strunih poslova ?

- Ured za zakonodavstvo (daje miljenje o sukladnosti prijedloga zakona i dr. akata iz djelokruga Vlade, s
Ustavom RH..)
- Ured za odnose s javnou
- Ured za nacionalne manjine (strune i dr. poslove u vezi s ostvarivanjem ravnopravnosti nacionalnih manjina)
172. Kome je Vlada odgovorna za svoj rad?
Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
173. Koji su akti Vlade?
Poslovnik se utvruje nain rada i ustrojstvo Vlade.
Uredbom se osnivaju Uredi, agencije, direkcije i druge strune slube.
Odlukom se ureuju pojedina pitanja iz nadlenosti Vlade ili odreuju mjere, daje suglasnosti ili potvruju akti
drugih tijela i pravnih osoba, te odluuju o pitanjima o kojima se ne donosi propis.
Rjeenjem se odluuje o imenovanjima i razrjeenjima te o drugim pojedinanim stvarima iz djelokruga Vlade.
Zakljukom se utvruju stajalita Vlade u pitanjima provedbe utvrene politike te odreuju zadae tijelima dravne
uprave.
Uredba i poslovnik se objavljuju u NN, a odluke, rjeenja i zakljuci se objavljuju u NN ako tako odlui Vlada.
174. Stanje u vezi s imunitetom?
Protiv lana Vlade ne moe se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je
zaprijeena kazna zatvora od 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade. Predsjednik Vlade, potpredsjednici
Vlade, ministri i drugi lanovi Vlade su dunosnici Republike Hrvatske.
175. Koji su poslovi ureda dravne uprave u upanijama i njihovo sjedite ?
Sjedite ureda je u sjeditu upanije, a poslove koje obavljaju su:
- gospodarstvo (industrija, brodogradnja, energetika, rudarstvo, trgovina, obrtnitvo, ribarstvo, pomorstvo,
promet i veze, turizam, poljoprivreda i umarstvo, lovstvo, te poljoprivredna inspekcija, inspekcija zatite bilja...)
- drutvene djelatnosti (prosvjeta, kultura, port, briga o djeci i tjelesna kultura, radni odnosi, trite rada,
zdravstvena zatita, zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, sanitarna inspekcija.....)
- prostorno ureenje i graditeljstvo (pored toga i zatita okolia i obnova ratom razruenih objekata)
- imovinsko-pravni poslovi (ureivanje vlasniko-pravnih odnosa i denacionalizacija)
- opa uprava (poslovi matiarstva, udruge, popisi biraa, evidencije o hrvatskom dravljanstvu)
- nadzor nad zakonitou opih akata predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
te statistika
- opi kadrovski, informatiki, planski, materijalno-financijski. raunovodstveni, administrativni poslovi
176. Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice koje se mogu ustrojiti u uredu dravne uprave u upanijama ?
- Sluba se ustrojava u sreditu ureda kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje poslova
dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja kao i za gore navedene poslove (pitanje br. 42.) Predvieno
je najmanje 9 izvritelja ukljuujui i elnika. Njenim radom upravlja pomonik predstojnika.
- Odsjek osniva se u okviru slube ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dvije unutarnje ustrojstvene
jedinice. Za obavljanje opih pomonih i tehnikih poslova veeg opsega za potrebe ureda dravne uprave.
Potrebno je najmanje 7 izvritelja ukljuujui i voditelja odsjeka.
- Pododsjek za obavljanje opih i tehnikih poslova veeg opsega za potrebe ureda dravne uprave. Potrebno
je najmanje 5 izvritelja ukljuujui i voditelja pododsjeka.
- Ispostave za obavljanje odreenih poslova iz nadlenosti ureda dravne uprave izvan njegovog sjedita u
gradovima i opinama. Ispostavama upravlja voditelj ispostave. Unutar ispostave mogu se ustrojiti pododsjeci i
odjeljci (samo ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dvije unutarnje ustrojstvene jedinice). Za ustrojavanje
pododsjeka potrebno je najmanje 5 izvritelja ukljuujui i voditelja pododsjeka, a za odjeljke potrebno je
najmanje 3 izvritelja ukljuujui i voditelja odjeljka.
177. to je uredovno, a to radno vrijeme i tko ga odreuje ?
Uredovno vrijeme je vrijeme predvieno za rad sa strankama, odreuje se sukladno lokalnim prilikama.
Uredovni dani su odreeni dani u tjednu u kojima se odreeni poslovi dravne uprave obavljaju u mjestima izvan
sjedita ureda dravne uprave, odnosno izvan sjedita ispostave. Odreuje predstojnik ureda.
Radno vrijeme ured dravne uprave duan je raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 14, a u pravilu radi
dnevno od 8 16 sati odreuje ga predstojnik (Poglavarstvo za jedinice lokalne samouprave).
178. to se ureuje Uredbom o naelima za unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave ?
- nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva, dravnih upravnih organizacija (tijela dravne uprave) i
34 / 125

ureda, agencija, direkcija i dr. slubi Vlade RH

nain upravljanja unutarnjim ustrojstvenim jedinicama tijela dravne uprave
nain planiranja poslova
radno vrijeme
odravanje uredovnih dana
uredovno vrijeme za rad s graanima i drugim strankama u tijelima dravne uprave

179. Koje se upravne organizacije ustrojavaju u sastavu ministarstva ?

U ministarstvima se ustrojavaju uprave, zavodi i ravnateljstva.
Ustrojavaju se, u pravilu, za odreena upravna podruja iz djelokruga ministarstva, a mogu se ustrojiti ako postoje
uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njihovom sastavu.
Radom upravnih organizacija u sastavu ministarstva upravlja pomonik ministra, odnosno ravnatelj s poloajem
pomonika ministra.
180. Koje se unutarnje ustrojstvene jedinice mogu ustrojiti u okviru upravne organizacije ?
- sluba (sektor) ustrojava se ako je to potrebno radi svrhovite organizacije obavljanja poslova dravne uprave
veeg obima u pojedinom upravnom podruju (samo ako se u njezinom okviru mogu ustrojiti najmanje 2 odjela).
Radom slube upravlja naelnik (ako upravom upravlja pomonik ministra) ili pomonik ravnatelja (ako
upravnom organizacijom upravlja ravnatelj).
- odjel osniva se u okviru upravne organizacije za odreeno upravno podruje ili za odreenu vrstu
meusobno povezanih poslova. (mogu se osnovati samo ako postoji mogunost za ustrojavanje najmanje dva
odjela). Radom odjela upravlja naelnik. Najmanje 9 izvritelja ukljuujui i naelnika
- odsjek ustrojava se u okviru odjela za obavljanje srodnih poslova (samo ako postoji mogunost za
ustrojavanje najmanje 2 odsjeka). Njima upravlja voditelj odsjeka. Najmanje 7 izvritelja ukljuujui i voditelja.
- pododsjek osniva se u okviru odsjeka za obavljanje srodnih poslova. Mogu se ustrojiti samo ako postoji
mogunost u okviru odsjeka oformiti najmanje 2 pododsjeka. Upravlja voditelj. Najmanje 5 izvritelja ukljuujui i
voditelja
- odjeljak u okviru pododsjeka za obavljanje meusobno povezanih poslova, ije obavljanje zahtijeva suradnju
u radu. Upravlja voditelj. Najmanje 3 izvritelja ukljuujui i voditelja
181. Kabinet ministra?
To je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica, na elu je tajnik kabineta. Obavlja poslove u vezi predstavki i pritubi
graana, protokolarne poslove, poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopavanja... Moe se ustrojiti ako
postoji najmanje 5 izvritelja ukljuujui i tajnika kabineta.
182. Tajnitvo ministarstva?
Posebna ustrojstvena jedinica koja za potrebe ministarstva obavlja pravne, kadrovske, organizacijske, financijskoplanske i raunovodstvene poslove, poslove informatizacije, brine o strunom osposobljavanju i usavravanju
dravnih slubenika. Upravlja tajnik ministarstva.
183. to je godinji plan rada i tko ga donosi?
On sadri opi prikaz zadaa i poslova tijela dravne uprave. Donosi ga ministar, a u dravnim upravnim
organizacijama ravnatelj. Najkasnije 20 dana prije isteka roka za podnoenje zahtjeva za osiguranje sredstava za
iduu proraunsku godinu.
184. to je uredovno, a to radno vrijeme i tko ga odreuje ?
Uredovno vrijeme rad sa strankama.
Radno vrijeme sva tijela dravne uprave duna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 14 sati, a u
pravilu se radi od 8.30 16.30 sati, utvruje ga Vlada RH.
185. to ako nije imenovan pomonik ministra za pojedinu upravnu organizaciju?
Tada tom upravnom organizacijom moe upravljati dravni tajnik.
186. Dravni proraun?
Uz dravni proraun donosi se zakon o izvravanju dravnog prorauna.
Hrvatski Sabor moe ovlastiti Vladu da sklapa kreditne poslove za odreene namjene i daje jamstvo odreenim
domaim pravnim osobama.
Proraunske zalihe sredstva koja se koriste za nepredviene namjene za koje u proraunu nisu osigurana
sredstva (npr. elementarne nepogode, ekoloke katastrofe, epidemije...). Najvie 0,5 %, o njihovom koritenju
odluuje Vlada.
Proraunski fond osniva se posebnim zakonom, meunarodnim ugovorom ili odlukom jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, a to je raun u okviru rauna prorauna koji otvara drava, odnosno jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave za odvojeno voenje odreenih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka za
posebne namjene.
35 / 125

Financijski kontrolor proraunskog korisnika odgovoran je za zakonito izvravanje naloga nalogodavca.

Raunopolaga proraunskog korisnika odgovoran je za zakonito i svrhovito troenje javnog novca za namjene
utvrene proraunom i financijskim planom.
187. to se odreuje zakonom o proraunu?
Ovim Zakonom se ureuje planiranje prorauna, izrada, donoenje i izvravanje prorauna, upravljanje imovinom i
dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduivanje i jamstvo drave te jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, proraunski odnosi u javnom sektoru, raunovodstvo, unutarnji i proraunski nadzor.
188. to je dravni proraun?
To je plan prihoda i rashoda za tekuu godinu (kalendarsku), a vrijedi samo za godinu za koju je donesen.
Donosi ga Sabor RH, na prijedlog Vlade, a izvjetaje o gospodarskoj i fiskalnoj politici za tekuu godinu te plan za
sljedeu proraunsku godinu i procjenu razvoja za sljedee dvije godine ministarstva nadlena za gospodarstvo i
financije izrauju najkasnije u travnju.
Ministarstvo financija izrauje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodinje razdoblje (smjernice)
koje predlae Vladi najkasnije do konca travnja.
Smjernice sadre:
1. pretpostavke drutvenoga i gospodarskog razvoja za proraunsku godinu i za sljedee dvije godine,
2. osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske,
3. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina prorauna Republike Hrvatske,
4. okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proraunskim korisnicima za prethodnu proraunsku godinu,
tekuu proraunsku godinu, sljedeu proraunsku godinu i za sljedee dvije godine,
5. predviene promjene dravne imovine te imovine jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i
duga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
Ukupni pregled preuzetih obveza za dravni proraun koje se moraju podmiriti u sljedeim godinama i politiku
plana razvojno-investicijskih programa.
Proraun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvruju rashodi i izdaci drave za jednu godinu (te jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave), a u skladu sa zakonom, a donosi ga Hrvatski Sabor (odnosno
predstavniko tijelo jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave). Donosi se za proraunsku godinu (tj. za
razdoblje od 1.1. do 31.12.) i vrijedi u toj godini.
189. Za to se koriste sredstva prorauna?
Za financiranje poslova, funkcija i programa dravnih tijela te tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i drugih korisnika prorauna u visini koja je neophodna za njihovo obavljanje i izvravanje.
190. Tko planira i izvrava dravni proraun?
Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije planira i izvrava proraun. Za planiranje odnosno
izvravanje prorauna odgovorna je Vlada, odnosno poglavarstvo.
191. Tko su korisnici prorauna tj. proraunski korisnici?
Ministarstva i ostala tijela dravne uprave, tijela dravne vlasti, ustanove, vijea manjinske samouprave,
proraunski fondovi i mjesna samouprava i ostale javne slube iji se rashodi za zaposlene i materijalni rashodi
osiguravaju u proraunu. Ministar financija ih utvruje pravilnikom.
Izvanproraunski korisnici jesu izvanproraunski fondovi, trgovaka drutva i druge pravne osobe u kojima drava,
odnosno jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ima odluujui utjecaj na upravljanje.
Proraunski korisnik mora izraditi financijski plan po mjesecima za cijelu godinu. Ministarstvo financija odobrava taj
plan.
192. Sadraj prorauna, od ega se sastoji?
Sastoji se od opeg dijela (ine ga raun prihoda i rashoda te raun financiranja), posebnog dijela (ine ga plan
rashoda i izdataka proraunskih korisnika rasporeenih u tekue i razvojne programe za tekuu proraunsku
godinu) i plana razvojnih programa (njime se iskazuju planirani rashodi prorauna za ne financijsku imovinu tj.
investicije, kapitalne pomoi i donacije u slijedee 3 godine).
opi dio
- raun prihoda i rashoda
1. Prihoda:
a) porezi,
a) doprinosi za obvezna osiguranja,
b) pomoi iz inozemstva i od pravnih osoba u Republici Hrvatskoj,
c) donacije,
d) administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima,
e) ostali prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova na tritu i kazne),
f) prihodi od prodaje nefinancijske imovine.
2. Rashoda: a) za zaposlene, materijalni i financijski rashodi,
a) za subvencije, pomoi, dravne potpore i naknade,
36 / 125

b) za donacije i ostali rashodi,

c) za nabavu nefinancijske imovine.
- raun financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i primljeni krediti i zajmovi te izdaci za financijsku
imovinu i za otplatu zajmova i kredita.
plan razvojnih programa
193. Ureenje poreznog sustava i vrste poreza?
Porezni sustav ureen je:
- Zakonom o porezu na dohodak
- Zakonom o porezu na dobit
- Zakonom o porezu na promet proizvoda i usluga
- Zakonom o porezu na promet nekretnina,
- zakonima o posebnim porezima
- Zakonom o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave.
Vrste poreza su:
porez na dohodak
porez na dobit
porez od prireivanja igara na sreu
porez na promet nekretnina
porez na promet proizvoda i usluga
posebni porez (na kavu, naftne derivate, duhanske preraevine, pivo, bezalkoholna pia, alkohol, uvoz
automobila)
upanijski, opinski i gradski porezi
194. to ini financijski plan proraunskih korisnika?
ine prihodi i primici te rashodi i izdaci rasporeeni u programe. On sadri programe koji su utvreni strategijom
dugoronog razvoja. U programu se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci koji su razraeni po:
- vrstama prihoda i primitaka
- pojedinim programima proraunskih korisnika
- godinama u kojima e teretiti proraun.
195. Izrada prorauna i rokovi?
Izrada se temelji na procijeni gospodarskog razvoja i makroekonomskih pokazatelja izloenima u propisima koje
donosi Sabor, Vlada i ministar financija u skladu sa svojom nadlenou. Ministarstvo financija izrauje nacrt
smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodinje razdoblje koje predlae Vlada RH najkasnije do konca
travnja. Vlada donosi smjernice najkasnije do sredine svibnja tekue godine. Proraunski korisnici duni su
dostaviti usklaene prijedloge financijskih planova nadlenom ministarstvu do 15. lipnja tekue godine, a
ministarstva ministru financija do kraja lipnja. (te smjernice su ustvari uputa)
196. Postupak donoenja prorauna?
predlaganje prorauna ministarstvo financija (za ministarstva) i upravno tijelo za financije (jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave) razmatra prijedloge i usklauje financijske planove s procijenjenim
prihodima i primicima. Ministarstvo financija i upravno tijelo jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
izrauju nacrt dravnog prorauna i konsolidiranog prorauna i dostavljaju ga Vladi do 15. listopada tekue
godine (odnosno Poglavarstvu). Ako tijekom rasprave o predloenom dravnom proraunu doe do neslaganja
izmeu korisnika dravnog prorauna i ministarstva financija, tada je ono duno izvijestiti predsjednika Vlade
koji donosi konanu odluku.
tko donosi proraun Sabor, odnosno predstavniko tijelo mora donijeti proraun do konca tekue godine za
iduu godinu.
U tijeku rasprave o prijedlogu prorauna podnose se amandmani, kojima se predlae poveanje proraunskih
rashoda i izdataka. Oni mogu biti prihvaeni ako se istodobno predloi smanjenje rashoda i izdataka.
tko ga mijenja Vlada
to ako ne bude donijet do odreenog roka ako se proraun ne donese prije poetka proraunske godine,
nastavlja se financiranje poslova i programa tijela dravne uprave i jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave u visini koja je neophodna za njihovo obavljanje. Odluku o privremenom financiranju donosi
Hrvatski Sabor, odnosno predstavniko tijelo, a privremeno financiranje se obavlja najdue za prva 3 mjeseca
proraunske godine. Ako se proraun ne donese do 31.03. tekue proraunske godine zakonodavno tijelo koje
ga nije donijelo se rasputa (dakle predsjednik RH rasputa Sabor na prijedlog Vlade RH).
(Ako se zbog nastanka novih obveza za proraun ili promjene gospodarskih kretanja poveaju rashodi i/ili izdaci,
odnosno smanje prihodi i/ili primici, Vlada moe na prijedlog ministra financija (najvie 45 dana) obustaviti
izvravanje pojedinih rashoda i/ili izdataka = PRIVREMENA OBUSTAVA
Mjere privremene obustave odnose se na sva ministarstva.
Ako se niti u tom periodu ne rijee ti problemi Vlada predlae izmjene i dopune prorauna.

37 / 125

197. Upravljanje financijskom imovinom?

Imovina drave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave jest financijska i nefinancijska imovina u
vlasnitvu drave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Raspoloivim financijskom imovinom, odnosno novanim sredstvima na raunu prorauna upravlja ministar
financija, odnosno Poglavarstvo.
Novana sredstva mogu se polagati u HNB, poslovnu banku te ulagati u dravne vrijednosne papire. Ne smije se
ulagati u dionice i udjele trgovakog drutva.
198. Zaduivanje i upravljanje dugovima?
Financijske obveze preuzete u ime i za raun drave ine dravni dug te su dravna obveza. Drava se moe
zaduiti u zemlji i inozemstvu. Dravni dug moe biti u obliku ugovora o zajmu ili emisije vrijednosnih papira ili u
drugim odgovarajuim oblicima zaduivanja, a moe se ugovoriti i platiti u kunama ili stranoj valuti. RH trenutno ima
dravni dug vei od 30 milijardi USD.
Dravni dug nastaje u slijedeim sluajevima:
- za financiranje proraunskog deficita
- za financiranje investicijskih projekata i posebnih programa
- za refinanciranje naplaenog dravnog duga
- za podmirenje dospjelih plaanja u svezi s dravnim jamstvima
- za potporu dravnoj platnoj bilanci
199. Od ega se sastoji dravni proraun?
prihodi i primici dravnog prorauna te prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
- porezi i prihodi
- neposredni prihodi kao to je dobit od javnih ili dravnih poduzea, dobit HNB, prihodi od pristojbi te novanih
kazni za kaznena dijela, prihod od otplate danih zajmova
- prihodi ostvareni od obavljanja osnovne djelatnosti proraunskih korisnika po posebnim propisima
- domae i inozemne potpore
- domae i inozemno zaduivanje za financiranje manjka dravnog prorauna
- zaduivanje jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
izdaci i druge isplate dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
- tekui izdaci (plae, naknade, izdaci za proizvode i dr. usluge, plaanje kamata, potpore)
- kapitalni izdaci (pribavljanje dugotrajne imovine, kapitalni transferi, plaanje kamata i potpora u novcu i
stvarima)
- pozajmljivanje
- udjel u osnivakom kapitalu
- otplata glavnice po osnovi zaduenja
Transakcije svih prihoda, primitaka, izdataka i plaanja dravnog prorauna upisuju se u glavnu knjigu riznice
(Riznica je upravna organizacija u sastavu ministarstva).
200. Koje su ovlasti ministra financija?
- do 15.10. mora izraditi nacrt prorauna i predati ga Vladi
- obavezan je otvoriti i drati otvorenim jedan ili vie bankovnih rauna za prijenos sredstva kod HNB.
- ovlaten je uloiti dio salda ili cijeli dravnog prorauna u depozit kod poslovnih banaka, na osnovi ponuda
- zakljuuje ugovor s HNB-om radi voenja bankovnih rauna drave i prekoraenja prorauna (uz suglasnost
Vlade)
- moe odgoditi neko plaanje ili dopustiti plaanje u obrocima
- nadzire korisnika dravnog prorauna
201. to s onima koji se ne ponaaju u skladu s zakonom ?
Kanjavaju se novanom kaznom od 500 000 do 1000 000 ili kaznom od 21 000 do 100 000 kn.

38 / 125

3. UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOROVI

Zakon o opem upravnom postupku ZUP
202. Kojim propisom je ureen opi upravni postupak?
Upravni postupak je ureen Zakonom o opem upravnom postupku.
1234-

skup pravnih pravila

to? koja ureuju nain postupanja
tko? svih pravnih osoba sa javnim ovlastima
kada? kada u pravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima (na rad, na plau, na
graenje), obvezama (plaanje poreza, carine) ili pravnim interesima subjekata u upravnom postupku

203. Ope odredbe ZUP-a?

1 po ZUP-u moraju postupati sve pravne osobe koje imaju javne ovlasti
2 supsidijarna primjena ZUP-a
204. Upravni postupak kako se definira i emu slui?
Upravni postupak je postupak kojeg provode tijela dravne uprave i druga dravna tijela, ustanove i druge pravne
osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rjeavaju u upravnim stvarima.
205. Svrha upravnog postupka?
pravilno postupanje (provedba Ustavnih naela)
da stranke znaju koja su im prava, obveze, posljedice, te kako tee postupak
slubenici moraju znati postupak
206. Upravna stvar?
Upravna stvar predstavlja predmet upravnog postupka.
207. Upravni akt?
Upravni akt je akt kojim dravna tijela i organizacije u vrenju javnih ovlasti rjeavaju o stanovitom pravu ili obvezi
odreenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari.
208. Tko i kada je duan postupati po zakonu o opem upravnom postupku?
Po ovom zakonu duni su postupati tijela dravne uprave i druga dravna tijela, kad u upravnim stvarima,
neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima graana odnosno pravnih
osoba ili druge stranke.
1) tijela dravne uprave
2) dravna tijela (Sabor, Vlada)
3) pravne osobe s javnim interesom (HZZO, HAK)
4) tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
39 / 125

Po ovom zakonu dune su postupati i druge pravne osobe (npr. kole kad izdaju svjedodbe), kad u obavljanju
javnih ovlasti rjeavaju u upravnim stvarima.
209. Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukije nego po ZUP-u? Kako?
Mogu.
Pojedina pitanja za odreeno upravno podruje mogu se posebnim zakonom urediti drugaije, ako je to nuno za
postupanje i nije protivno naelima ZUP-a.
U tom se sluaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona, to znai da ZUP ima supsidijarnu
(pomonu, drugostupanjsku) primjenu u odnosu na posebni postupovni zakon (carinski, porezni, imovinsko-pravni,
devizni mirovinski i dr.) to znai da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu ureena
posebnim zakonom.
210. to znai supsidijarna primjena zakona?
U svim pitanjima koja nisu ureena posebnim zakonom (poseban postupak) postupa se po odredbama ZUP-a.
supsidijarna primjena = pomona, drugostupanjska primjena
/samo Zakonom i samo pojedina pitanja u skladu s naelima ZUP-a/
211. to je to poseban postupak?
Pojedina postupovna pitanja mogu se posebnim zakonom urediti drugaije nego to je to ureeno ZUP-om, ako je
to nuno u toj upravnoj oblasti i nije protivno naelima ZUP-a.
212. Kako se pokree upravni postupak?
Upravni postupak se moe pokrenuti po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke.
213. Nabrojati i obrazloiti naela upravnog postupka?
1. naelo zakonitosti obveza je tijela da u postupanju u upravnim stvarima, rjeavaju na temelju zakona, drugih
propisa dravnih organa i opih akata ustanova i drugih pravnih osoba koje one donose na temelju javnih
ovlasti, a rjeenja moraju biti donesena u granicama ovlatenja i u skladu s ciljem u kojem je ovlatenje dano
2. zatita prava i zatita javnog interesa obveza je tijela da strankama omogui to laku zatitu i ostvarenje
njihovih prava, ali ne na tetu drugih osoba, niti sa zakonom utvrenim javnim interesom drugostupanjsko
tijelo moe izmijeniti prvostupanjsko rjeenje, ako je povrijeeno ovo pravo
3. naelo efikasnosti /kvalitetno i u rokovima/ tijela su duna osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa
graana i drugih pravnih osoba
4. naelo materijalne istine u postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari /materijalna istina/, i u tom cilju
moraju se utvrditi sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja izuzetak od
primjene ovog naela je u sluaju nagodbe
5. naelo sasluanja stranke prije donoenja rjeenja, stranci se mora pruiti mogunost izjanjavanja o
injenicama i okolnostima koje su od vanosti za donoenje rjeenja, osim kada je zakonom to doputeno
/skraeni postupak/
6. ocjena dokaza daje se ovlast ovlatenoj slubenoj osobi, da odlui koje e injenice uzeti kao dokazane, i to
na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog
postupka izuzeci od ovog naela su javne rasprave
7. samostalnost u rjeavanju pravo je i dunost tijela da vodi upravni postupak i donosi rjeenje samostalno, u
okviru ovlatenja danih zakonom, drugim propisima i opim aktima; takoer znai i ovlatenje za ovlatenu
slubenu osobu tijela nadlenog za voenje postupka, da samostalno utvruje injenice i okolnosti te na
njihovoj podlozi primjenjuje propise na konkretan sluaj
8. pravo albe pravo stranke na albu protiv prvostupanjskog rjeenja, osim ako zakonom to pravo nije
doputeno (ako je na neki drugi nain osigurana zatita prava i zakonitosti) protiv drugostepenog rjeenja
alba nije doputena
9. konanost rjeenja rjeenje protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku /kada nema
prava albe/, a kojim je stranka stekla kakva prava ili kojim su stranci odreene kakve obveze, moe se
ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su predvieni zakonom prvostupanjsko rjeenje postaje
konano danom dostave stranci ako alba nije doputena ili istekom roka za albu ako alba nije izjavljena,
tada postaje i pravomono i izvrno drugostupanjsko rjeenje postaje konano danom dostave rjeenja
stranci protiv konanog rjeenja se ne moe izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor
10. pravomonost rjeenja rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba ni pokrenuti upravni spor /formalna
pravomonost/, a kojim je stranka stekla odreena prava ili kojim su stranci odreene neke obveze, moe se
ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su predvieni zakonom /materijalna pravomonost/ formalno pravomonim rjeenjem vezana je stranka i ne moe ga vie pobijati, dok je materijalno pravomonim
rjeenjem vezao i tijelo koje ga ne moe opozvati niti promijeniti materijalnu pravomonost stjee rjeenje koje
je postalo formalno pravomono, ali sva formalno pravomona rjeenja ne stjeu materijalnu pravomonost
rjeenja kojima je zahtjev stranke odbijen, ne mogu stei svojstvo materijalne pravomonost (negativna
40 / 125

rjeenja)
11. ekonominost postupka postupak je potrebno voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za
stranku i druge osobe koje sudjeluju u postupku, ali ne pod svaku cijenu, mora se pribaviti sve to je potrebno
za pravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja
12. pomo neukoj stranci neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku, ne smiju biti na
tetu prava koja im zakonom pripadaju slubena osoba mora neupuene sudionike postupka upozoriti na
njihova prava kao i na pravne posljedice njihovih radnji ili propusta u postupku
13. upotreba jezika i pisma upravni postupak se vodi na jeziku i pismu koji je u slubenoj uporabi kod tijela kod
kojeg se vodi postupak, ali je svim narodima i manjinama zajamena sloboda sluenja svojim jezikom i pismom
214. 4 cjeline upravnog postupka?
o ope odredbe
o prvostupanjski postupak
o pravni lijekovi (alba = jedini redovni pravni lijek)
o izvrenje
215. Upravni postupak slijed dogaanja?
ZUP upravni postupak
ZUS SUD upravni spor kontrola zakonitosti upravnog postupka

PRAVO
NA
ALBU

- npr. zahtjev za gra. dozvolu

- npr. inspektori

15 dana

RJEAVANJE

NADLENO
TIJELO
(po slubenoj
dunosti)

u roku od 2 mjeseca
provesti postupak

dokazi (injenice) materijalna istina

rjeenje (ili zakljuak)
materijalna istina utvrivanje injenica
putem dokaza
RJEENJE bit postupka (ima ili nema
pravo/obvezu)

ili zakljuak da li je potreban uviaj,

vjetaenje

(ili zakljuak)

ALBE

RJEENJE

NEMA

STRANKA
(zahtjev)

(slijedi samo tuba)

1 (prvostupanjski) postupak

ALBA NIJE DOPUTENA

2(drugostupanjski)
postupak
(kontrola vieg upravnog
tijela nad niim)

alba je iskljuena TUBA pokree se upravni spor (Upravni sud RH) rok 30 dana

216. Postupak izvrenja?

Izvrenje upravni postupak je gotov, ALI se moe izloiti alba
pravomono rjeenje KRAJ

IZVRENJE administrativno izvrenje nenovane obveze (npr. nalog inspekcije)

sudsko izvrenje novane obveze (npr. porez)

Donosi se poseban zakljuak o izvrenju.

217. to je nadlenost?
Nadlenost je pravo i dunost tijela da vodi postupak u odreenoj upravnoj stvari i donese rjeenje.
Ni jedno tijelo ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog tijela i sam ju rijeiti, kao ni prenijeti
rjeavanje na drugo tijelo, osim ako je to predvieno zakonom.
218. Koje su vrste nadlenosti?
- Stvarna nadlenost odreuje se po propisima kojima se ureuje odreena upravna oblast ili se odreuje
41 / 125

nadlenost pojedinih tijela /nadlenost za postupanje u odreenom ovlasnom podruju/

Mjesna nadlenost odreuje se po propisima o politiko-teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji
pojedinih tijela /nadlenost za postupanje u odreenom mjesnom podruju/
Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom tijela i stranaka, ni dogovorom
tijela, osim ako je zakonom drugaije odreeno.
-

219. Kako se odreuje mjesna nadlenost?

Mjesna nadlenost se odreuje po propisima o politiko teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih
tijela, a odreuje se u stvarima koje se odnose na:
1.
nekretninu prema mjestu na kojem se ona nalazi
2.
djelatnost nekog dravnog tijela, ustanove ili druge pravne osobe ili poslovne jedinice prema mjestu njihova
sjedita (kod djelatnosti poslovnih jedinica - prema sjeditu poslovne jedinice)
3.
voenje radnje ili za profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u odreenom
mjestu prema sjeditu radnje ili mjestu gdje se djelatnost obavlja
4.
u ostalim stvarima prema prebivalitu stranke; ako ih ima vie prema prebivalitu stranke prema kojoj je
zahtjev upravljen; ako stranka nema prebivalite u RH prema mjestu boravita, a ako nema ni boravite
odreuje se prema mjestu njezina posljednjeg prebivalita odnosno boravita u RH
5.
ako se ne moe odrediti prema niti jednoj od prethodnih toaka, odreuje se prema mjestu nastanka povoda
za voenje postupka
6.
na brodu ili u zrakoplovu prema matinoj luci broda ili matinom pristanitu zrakoplova
U sluaju istovremene mjesne nadlenosti dvaju tijela, nadleno je tijelo koje je prvo pokrenulo postupak. Tijelo
koje je pokrenulo postupak moe ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo nadleno ako se
time znatno olakava postupak, osobito za stranku.
220. Gdje je propisana stvarna nadlenost?
Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se po propisima kojima se ureuje odreeno
upravno podruje ili se odreuje nadlenost pojedinih tijela. Podrazumijevaju skup poslova koje upravno tijelo
obavlja.
Za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno su nadlena tijela utvrena propisima o ustrojstvu
dravne uprave, propisima kojima se ureuje pojedino upravno podruje, odnosno drugim propisima.
Ako propisima nije utvrena stvarna nadlenost, za postupanje su nadlena tijela za poslove ope uprave.
Niti jedno tijelo ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog tijela i sam je rijeiti osim ako je
to zakonom predvieno. Nadlenosti se ne mogu mijenjati dogovorom stranaka, stranke i tijela, ni dogovorom tijela.
Stvarna nadlenost odreenog tijela propisana je pravnim aktom o djelokrugu rada (npr. Carinskim zakonom
odreeno je koje poslove obavlja carina; ili npr. Zakon o unutarnjim poslovima; ili npr. "diplomatski imunitet" poloaj ureen meunarodnim pravom).
221. Kako se postupa sa strankama s diplomatskim imunitetom?
Strana drava, meunarodna organizacija, odnosno osobe koje uivaju pravo imuniteta imaju u pravnom postupku
poloaj ureen meunarodnim pravom, odnosno meunarodnim ugovorima, priznatim po nadlenim dravnim
tijelima.
222. to se dogaa ako rjeenje donese nenadleno tijelo?
Takvo rjeenje e se ponititi od strane drugostupanjskog tijela.
223. Kada nastaje sukob nadlenosti i tko ga rjeava?
Nastaje kada dva ili vie tijela imaju nadlenost (bar djelominu) za rjeavanje iste upravne stvari, te se postavlja
pitanje: Tko e rjeavati po toj upravnoj stvari?
pozitivan sukob kada dva ili vie tijela prisvajaju nadlenost ili
negativan sukob kada se dva ili vie tijela odriu nadlenosti (tj. kada nitko ne eli uzeti predmet)
Sukob nadlenosti rjeava:
1. izmeu tijela dravne uprave
Vlada RH, ako je sukob nastao na razini RH
odgovarajue izvrno tijelo jedinice lokalne samouprave, ako je nastao na njihovom podruju
2. izmeu tijela dravne uprave iste upravne oblasti raznih razina
nadleno ministarstvo ili drugo nadleno republiko tijelo dravne uprave
3. izmeu tijela dravne uprave i izvrnih tijela
Vlada RH
4. izmeu Vlade RH i ministarstava ili drugih tijela dravne uprave
Sabor RH
5. izmeu tijela dravne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima
Vlada RH
6. ostale sukobe nadlenosti
republiki sud nadlean za upravne sporove (Upravni sud RH)
42 / 125

224. Tko je slubena osoba za voenje postupka i za rjeavanje?

To je rukovoditelj tijela ili druga struna slubena osoba koju on za to ovlasti. Ta osoba vri sve radnje u postupku
do donoenja rjeenja.
Rjeenje donosi onaj tko ga potpisuje (rukovoditelj).
Tuba protiv nezakonite radnje podnosi se protiv slubene osobe koja vodi postupak.
U upravnoj stvari za ije je rjeavanje nadleno dravno tijelo rjeenje u upravnom postupku donosi rukovoditelj
tijela, ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisima nije drukije odreeno. Rukovoditelj
moe ovlastiti drugu slubenu osobu istog tijela za rjeavanje u upravnim stvarima iz odreene vrste poslova.
Ovlatenje za rjeavanje obuhvaa i voenje postupka koje prethodi rjeavanju.
U kolegijalnim tijelima rjeavanje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo.
U upravnim stvarima u kojima rjeava pravna osoba s javnim ovlastima, rjeenje donosi ravnatelj te pravne
osobe.
NADLENO TIJELO U UPRAVNOJ STVARI
RJEENJE U UPRAVNOM POSTUPKU DONOSI
Dravno tijelo
Rukovoditelj tijela
Kolegijalno tijelo
Kolegijalno tijelo
Pravna osoba s javnim ovlastima
Ravnatelj pravne osobe
225. to oznaava pravna pomo (upravnom tijelu)?
Za izvrenje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan podruja nadlenosti tijela, to e tijelo
zamoliti tijelo uprave na ijem se podruju radnja ima poduzeti.
Tijelo nadleno za rjeavanje u upravnoj stvari moe radi lakeg i breg obavljanja radnje ili izbjegavanja
nepotrebnih trokova, vrenje radnje u postupku povjeriti odgovarajuem drugom tijelu ovlatenom za
poduzimanje takve radnje.
Pravna pomo oznaava provoenje pojedinih radnji u upravnom postupku na zahtjev drugog tijela
(sasluanje svjedoka, vrenje uviaja, vjetaenje, dostavu spisa):
1. Unutarnja pravna pomo
izmeu domaih tijela
2. Meunarodna pravna pomo izmeu domaih i inozemnih tijela (primjenjuju se odredbe meunarodnih
ugovora, a ako ih nema, primjenjuje se naelo uzajamnosti. Ako meunarodnim ugovorima nije predviena
mogunost neposrednog saobraanja sa inozemnim organima, organi saobraaju preko tijela dravne
uprave nadlenog za inozemne poslove.)
3. Obvezna pravna pomo
izmeu dravnih tijela, ustanova, drugih tijela i pravnih osoba oni su
duni jedni drugima ukazivati pravnu pomo u upravnom postupku, a ona se pomo trai posebnom
molbom. Zamoljeno tijelo duno je postupiti po molbi u granicama svojeg djelokruga, bez odgode, a
najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka molbe.
4. Fakultativna pravna pomo od sudova (samo u okviru posebnih propisa)
226. to je to izuzee slubene osobe i kada je to mogue?
To je situacija kada slubena osoba mora biti izuzeta iz upravne stvari zbog dovoenja u pitanje njezine
objektivnosti i nepristranosti. Izuzee se moe izvriti na prijedlog same slubene osobe ili stranke, a o njemu
zakljukom odluuje rukovoditelj, protiv kojega alba nije doputena.
Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava ili obavlja pojedine radnje u postupku, izuzet e se od rada u
predmetu:
1.
ako je u predmetu u kojem se vodi postupak: stranka, suovlatenik odnosno suobveznik, svjedok,
vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke;
2.
ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke, srodnik po krvi u prvoj liniji, a u pobonoj
liniji do etvrtog stupnja zakljuno, brani suprunik ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zakljuno, pa i onda
kad je brak prestao;
3.
ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staratelja, usvojitelja, usvojenika
ili hranitelja;
4.
ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovala u voenju postupka ili u donoenju rjeenja.
Slubena osoba im sazna da postoji koji od razloga izuzea, duna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o
tome obavijestiti tijelo nadleno za rjeavanje o izuzeu. Stranka moe zahtijevati izuzee slubene osobe ako
smatra da postoji jedan od gore navedenih razloga ili druge okolnosti koje dovode u sumnju njezinu nepristranost.
227. Tko je i tko moe biti stranka u upravnom postupku?
Stranka je svaka osoba o ijem se pravu, obvezi ili pravnom interesu rjeava u upravnom postupku.
Stranka moe biti svaka fizika ili pravna osoba, ako moe biti nosilac prava i obveza.
fizika osoba ako je potpuno poslovno sposobna i moe sama obavljati radnje u postupku (procesna sposobnost)
pravna osoba RH, upanija, grad, opina, ustanove i zajednice ustanova, trgovaka drutva i trgovac pojedinac,
drutvena i javna poduzea, dionika drutva, poduzea u vlasnitvu RH, vjerske zajednice, politike stranke,
drutvene organizacije, udruge graana, zadruge, zaklade i fundacije
Stranka je osoba:
43 / 125

na iji je zahtjev pokrenut postupak /aktivna/

protiv koje se vodi postupak /pasivna/, npr. porezni obveznici i sl.
koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku /uzgredna/, npr. susjedi
Postupak pokree tijelo, a ne stranka.
U postupku se mogu pojaviti slijedee osobe:
- stranka - fizika ili pravna osoba
- dravno tijelo, poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe, grupa osoba, naselje
- sindikalne organizacije
- zastupnik stranke - zakonski ili privremeni
- punomonik
- zajedniki opunomoenik
228. to se ne smije zahtijevati od stranke?
Da u postupku pribavlja uvjerenja o injenicama o kojima slubene oevidnike vode tijela dravne uprave, tijela
lokalne samouprave ili druge pravne osobe s javnim ovlastima.
Takva uvjerenja moraju se pribaviti po slubenoj dunosti.
229. Kada stranka, u upravnom postupku pred tijelima dravne uprave, ima pravo na naknadu nastalih trokova
(od strane tijela koje vodi postupak)?
Onda kada se odazove pozivu, i kada bez njihove krivnje, slubena radnja radi koje su pozvani nije obavljena,
imaju pravo zahtijevati naknadu odazivom nastalih trokova.
Naknada se odreuje na temelju propisa kojim je ureena naknada trokova svjedocima, a trokovi se isplauju na
teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak.
Ukoliko slubena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepanje slubene osobe, postoji pravo regresa
prema slubenoj osobi za isplaenu naknadu trokova.
230. Procesna (stranaka) sposobnost?
procesna sposobnost stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku
- To je sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku. Tu sposobnost ima svaka fizika i pravna osoba.
- stranaku sposobnost imaju i neki subjekti koji nemaju svojstvo pravne osobe, a to su dravni organi, naselje,
skupine osoba, sindikalna organizacija.
procesna nesposobnost pravne osobe i oni koji nemaju svojstvo pravne osobe (naselja odnosno grupe osoba)
- za procesno nesposobnu osobu radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik koji se odreuje na temelju
zakona.
- pravne osobe i dravna tijela obavljaju radnje u postupku preko zakonskog zastupnika ili predstavnika.
- fizike osobe koje nisu punoljetne i osobe koje su liene poslovne sposobnosti (duevne bolesti) nemaju
procesnu sposobnost.
231. Tko obavlja radnje u upravnom postupku za procesno nesposobnu stranku?
Radnje obavlja zakonski zastupnik, koji se odreuje na temelju zakona ili aktom nadlenog dravnog tijela
donesenim na temelju zakona.
Pravna osoba radnje u postupku obavlja preko svojeg predstavnika (zakonskog zastupnika), dravno tijelo preko
zakonom odreenog predstavnika, a ustanove i druge pravne osobe preko osobe koja rukovodi radom poslovne
jedinice.
232. Tko moe vriti zastupanje stranke?
zakonski zastupnik ili predstavnik izabran (dodijeljen) po zakonu
privremeni zastupnik postavlja ga tijelo koje vodi postupak
zajedniki predstavnik ili punomonik samostalno izabran
punomonik samostalno izabran
233.

Tko su zakonski zastupnici procesno nesposobnih fizikih i pravnih osoba?

za maloljetnika roditelj
za maloljetnika koji je bez roditelje ili o kojemu se roditelji ne brinu staratelj
za maloljetnog usvojenika usvojitelj
za punoljetnu osobu nad kojom je produeno roditeljsko pravo roditelj
za punoljetnu osobu kojoj je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost staratelj
Republiku Hrvatsku Vlada RH
opinu, grad, upaniju, Grad Zagreb opinski naelnik, gradonaelnik, upan, gradonaelnik Grada Zagreba
ustanove ravnatelj
trgovaka drutva osoba koja je upisana u sudski registar
naselja odnosno grupe osoba koje nemaju svojstvo pravne osobe preko osobe koju odrede

234. Kada se odreuje privremeni zastupnik?

Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika, ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe ije je
boravite nepoznato, a koja nema punomonika, organ koji vodi postupak postavit e takvoj stranci privremenog
44 / 125

zastupnika ako to trai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti.

Privremeni zastupnik sudjeluje u postupku za koji je izriito postavljen i dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili
predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomonik.
Da bi se mogao postaviti privremeni zastupnik potrebno je da su ispunjena dva uvjeta:
- da se provoenje postupka trai zbog hitnosti predmeta
- da se radi o predmetu u kojem se postupak mora provesti
235. Kada moe nastupati zajedniki predstavnik?
Dvije ili vie stranka mogu, ako posebnim propisom nije drugaije odreeno, u istom predmetu nastupati zajedniki.
Dune su naznaiti tko e od njih istupiti kao njihov zajedniki predstavnik ili postaviti zajednikog punomonika.
U sluaju odreivanja zajednikog predstavnika odnosno punomonika svaka stranka zadrava pravo da nastupa
kao stranka u postupku, da daje izjave te da samostalno izjavljuje albe i koristi pravne lijekove.
Tijelo koje vodi postupak moe zakljukom odrediti strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima
da naznae tko e ih izmeu njih predstavljati ili da postave zajednikog punomonika, a moe im i samo odrediti
ako stranke ne postupe prema zakljuku. U sluaju odreivanja zajednikog predstavnika svaka stranka zadrava
pravo nastupa kao stranka u postupku (da daju izjave, samostalno izjavljuju albu).
236. Tko je punomonik?
Punomonik je osoba koju stranka odnosno njen zakonski zastupnik odredi da je zastupa u postupku. Zastupa
stranku sa istim pravnim uinkom kao i sama stranka, osim u radnjama u kojima je potrebno da stranka sama
daje izjave. Stranka koja je prisutna kada njezin punomonik daje usmenu izjavu, moe neposredno nakon dane
izjave izmijeniti ili opozvati opunomoenika.
Punomonik moe biti svaka osoba koja je poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. (koja nije
struno kolovana za taj nain posla).
237. to je punomo?
Punomo je privatna isprava dana pismeno, iz koje se vidi ovlatenje za zastupanje stranke i opseg ovlatenja.
Moe se dati i usmeno u zapisnik.
Punomo ne prestaje smru stranke, gubitkom njezine procesne sposobnosti...
Stranci e se dopustiti da u stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka
dovede struna osoba koja e joj davati obavijesti i savjete (NE ZASTUPA STRANKU). Ta osoba se zove struni
pomaga i ona ne zastupa stranku. (savjetovanje u strunim pitanjima)
Odredbe punomoi mogu biti:
za cijeli postupak
za pojedine radnje
moe se vremenski ograniiti.
238. Tko je struni pomaga?
To je osoba koja ima struno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka te koja e stranci davati obavijesti i
savjete, ali ta osoba ne zastupa stranku.
Stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaa osobu koja nije poslovno sposobna ili se bavi nadripisarstvom.
239. to smatramo podneskom?
Slui za komuniciranje upravnih tijela sa strankama.
Podnesak je svako priopenje kojim se stranka obraa tijelima, a to su: zahtjevi, obrasci za automatsku obradu
podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovor, te druga priopenja kojima se pojedinci ili druge pravne osobe
odnosno organizacije obraaju tijelima.
PODNESAK sve to stranka upuuje tijelima.
PISMENO sve to tijela upuuju stranci.
240.
-

Kako se pokree, odnosno ime poinje upravni postupak?

po slubenoj dunosti
zahtjevom stranke
ma kojom radnjom nadlenog tijela

241. Kako komuniciraju tijela dravne uprave i stranke?

Tijela dravne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i stranke komuniciraju preko pismena, odnosno putem:
- izjava na zapisnik
- poziva
- naknada teta
- zapisnika
- rjeenja
- zakljuaka
- i drugih spisa
45 / 125

242. Nain predaje podneska?

Pismeno - neposredno
- potom (preporueno)
- telegrafski
Usmeno - priopenjem u zapisnik
- telefonski (samo kratka i hitna priopenja)
Tijelo koje je nadleno za primitak podneska odnosno usmenog priopenja duno je primiti podnesak koji mu se
predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno priopenje, a slubena osoba koja primi priopenje duna je i na
usmeno traenje podnosioca podneska potvrditi njegov primitak. Za tu se potvrdu ne plaa taksa.
Ako tijelo nije nadleno za primitak podneska slubena osoba upozorit e na to podnosioca i uputiti ga nadlenom
tijelu. Ako podnosilac i dalje insistira na primitku, slubena ga osoba mora primiti, nakon ega e tijelo ako nije
nadleno, zakljukom odbaciti podnesak. Kad tijelo dobije potom podnesak za iji primitak nije nadleno, poslat e
ga nadlenom tijelu i o tome obavijestiti stranku.
243. to mora sadravati podnesak da bi se po istom moglo postupati?
Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati, a to je:
oznaku (naziv) tijela kojem se upuuje
predmet na koji se odnosi: zahtjev, prijava, molba, alba i to se trai
tko je zastupnik ili punomonik, ako ga ima
ime i prezime te adresa podnositelja, odnosno zastupnika ili punomonika
vlastoruni potpis podnositelja
244. Formalni nedostaci podneska i kako se otklanjaju?
- ako nema vlastorunog potpisa stranke
- ako je podnesak nepotpun ili nerazumljiv
- ako nema biljega pravne osobe
Zbog navedenih razloga, podnesak ne moe biti odbaen, ve e tijelo koje je primilo podnesak uiniti sve da se
nedostatak ukloni te e podnositelju odrediti rok u kojem je to duan uiniti. O uinjenom priopenju, tijelo e staviti
zabiljeku na spisu.
Ukoliko stranka ukloni nedostatke u navedenom roku, podnesak e se smatrati urednim od poetka, a u protivnom,
smatrat e se da podnesak nije ni podnesen, o emu e tijelo donijeti zakljuak na koji je mogue izjaviti posebnu
albu.
245. Kako se poziva stranka i sadraj poziva?
Tijelo koje vodi postupak ovlateno je pozvati sve osobe ija je prisutnost u postupku potrebna, ali samo osobe
koje borave na podruju na kojem je to tijelo nadleno. Iznimno, na usmenu raspravu moe biti pozvana i osoba
koja boravi izvan podruja tijela koje vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne
uzrokuje vee trokove ni veu dangubu za pozvanoga.
Pozivanje se vri pismenim putem, ako nije drugaije propisano.
U pisanom pozivu mora se oznaiti:
naziv tijela koje poziva
ime prezime i adresa osobe koja se poziva
mjesto, dan, a kada je to mogue i sat (vrijeme) dolaska pozvanoga
predmet zbog kojeg se poziva
u kojem se svojstvu poziva (kao stranka, svjedok, vjetak)
koja pomona i dokazna sredstva treba ponijeti sa sobom
mora se navesti da li je pozvana osoba duna doi osobno ili moe poslati punomonika koji e je zastupati
upozoriti da je u sluaju sprijeenosti duna o tome izvijestiti tijelo koje je izdalo poziv
upozoriti pozvanoga na posljedice ako se ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da je sprijeen doi
246. to ako se pozvana osoba ne odazove pozivu?
Ako je pozvana osoba zbog opravdanog razloga sprijeena doi, duna je obavijestiti tijelo koje je izdalo poziv.
Ako se osoba kojoj je osobno dostavljen poziv ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, moe biti privedena, a
pored toga i kanjena novanom kaznom.
Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili slubenik policije, organ e se obratiti komandi te osobe sa zahtjevom
da se ona dovede, a moe joj odrediti snoenje trokova.
247. to je zapisnik?
Zapisnik je javna isprava, koja se sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku kao i u vanijim
izjavama stranki ili treih osoba u postupku.
O manje vanim radnjama i izjavama, koje nemaju bitnog utjecaja na rjeenje stvari, o priopenjima, slubenim
opaanjima i sl., u pravilu se ne sastavlja zapisnik, ve se u samom spisu stavlja zabiljeka, koju potvruje
46 / 125

slubena osoba koja ju je stavila, uz oznaku datuma.

248.
-

Vanije usmene izjave stranke?

zahtjev za pokretanje upravnog postupka
izjava albe na prvostupanjsko rjeenje
prijedlozi za povrat na prijanje stanje
prijedlozi za obnovu postupka
prijedlozi za osiguranje dokaza
prijedlozi za izvrenje rjeenja

249. Vanije radnje u postupku?

- obavljanje uviaja
- izvoenje vjetaenja
- uzimanje izjave stranke
- sasluanje svjedoka

npr.
Predmet: graevinska dozvola
Radnja:
uviaj

250. Manje vane radnje i izjave za koje se sastavlja zabiljeka?

- koje nemaju bitnih utjecaja na rjeenje stvari
- o upravljanju tokom postupka
- o priopenjima, slubenim opaanjima
- usmenim uputama i nalazima
- o okolnostima koje se tiu samo unutarnjeg rada tijela kod kojeg se vodi postupak

47 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

251. Dijelovi zapisnika?

- naziv tijela koje obavlja radnju
- mjesto gdje se obavlja radnja
- dan i sat kada se obavlja
- predmet u kojem se obavlja
- imena slubenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika
- toan i kratak tok i sadraj u postupku izvrene radnje i danih izjava (pri tome se mora ograniiti na ono to se
tie samog predmeta postupka)
- navode se sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene u raspravi (prema potrebi se i prilau zapisniku)
- sve izjave osoba koje sudjeluju u postupku, a koje su bitne za donoenje rjeenja (po potrebi citirati)
- svi zakljuci koji se donesu tijekom radnje
- ako se sasluanje obavlja preko tumaa, oznaiti na kojem je jeziku sasluani govorio i tko je bio tuma
- planovi, skice, crtei, fotografije, ukoliko su izraeni ili pribavljeni tijekom radnje, ovjerit e se i prikljuiti
zapisniku
252. Voenje zapisnika?
Zapisnik se vodi tijekom vrenja slubene radnje. Ako se radnja ne moe zavriti istoga dana, unijet e se svakoga
dana posebno, i to e se propisno potpisati. Mora se voditi uredno, a greke se ne smiju brisati ve se precrtavaju
(moraju ostati itljive) uz ovjeru osobe koja rukovodi radnjom postupka.
Prije zakljuivanja mora se proitati onima koji sudjeluju.
Zapisnik potpisuju svi sudionici u radnji (svaka svoj dio), a ovjerava ga slubena osoba koja je radnju vodila.
Eventualne dopune u ve zakljueni zapisnik, uvode se u dodatak zapisnika te se ponovno potpisuju i ovjeravaju.
253. Koja je snaga zapisnika?
Zapisnik sastavljen u skladu sa zakonom jest javna isprava.
Zapisnik je dokaz o toku i sadraju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je sasluana
osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.
Doputeno je dokazivati netonost zapisnika.
254. Razgledavanje spisa i obavijesti o toku postupka?
Stranke (a i svi ostali koji imaju opravdani pravni interes vezan uz predmet) uz zahtjev (pismeni ili usmeni), imaju
pravo razgledati spise predmeta i o svojem troku prepisati potrebne spise. Razgledanje i prepisivanje spisa vri se
pod nadzorom odreene slubene osobe. Navedeni, takoer imaju pravo obavjetavati se o toku postupka.
Ne mogu se razgledati ni prepisivati:
- zapisnik o vijeanju i glasovanju
- slubeni referati i nacrti rjeenja
- ni drugi povjerljivi spisi, ako bi se time mogla omesti svrha postupka ili se to protivi javnom interesu ili interesu
jedne stranke
255. to su pismena?
Pismenima se smatraju slubeni spisi i akti, koje tijela dravne uprave ili pravne osobe sa javnim ovlastima
dostavljaju strankama i drugim sudionicima u postupku (pozivi, rjeenja, zakljuci, i drugi slubeni spisi).
256. Kako se obavlja dostava pismena?
Dostava pismena, u pravilu se obavlja tako da se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno.
Nain dostave odreuje tijelo ije se pismeno dostavlja.
- potom (moe i nedjeljom, i praznikom)
- putem slubene osobe (samo radnim danom i to danju, iznimno nedjeljom i praznikom i nou ako je neodgodivo)
- iznimno se osobu moe pozvati radi primitka pismena
Dostava se obavlja u pravilu u stanu ili na mjestu gdje je osoba zaposlena, a odvjetniku u njegovu uredu. Ako
takvih prostorija nema, dostava se moe izvriti gdje god se osoba zatekne.
257. Naini dostave pismena predvieni ZUP-om?
Dostava pismena se obavlja tako to se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno.
Obavlja se preko pote ili je obavlja tijelo preko svoje slubene osobe, no kada to zahtjeva priroda pismena, osoba
moe biti pozvana radi primitka nain dostave odreuje tijelo ije se pismeno dostavlja.
Dostava se obavlja radnim danom danju, moe se obaviti i neradnim danom ili nou, ali samo iz osobito vanih
razloga, i to u stanu ili poslovnoj prostoriji (ako nema tih prostorija, onda tamo gdje se osoba zatekne).
Posredna dostava
- Kad se osoba ne zatekne u stanu dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih lanova njezina
domainstava (moe i nadstojniku li susjedu ako pristane), a kad se ne zatekne u poslovnim prostorijama dostava
se moe izvriti osobi koja je na istom radnom mjestu zaposlena ako pristane na primitak. Dostava se ne moe
izvriti osobi koja u istom postupku sudjeluje sa suprotnim interesom. l. 84.
- Ako je osoba odsutna vratit e se pismeno tijelu koje ga je izdalo uz naznaku gdje se odsutni nalazi. Ako je
boravite nepoznato tijelo e postaviti toj osobi privremenog zastupnika i njemu predati pismeno.
48 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

- Ako nije utvreno da je osoba odsutna, dostavlja e predati pismeno nadlenom tijelu opine na ijem je
podruju boravite osobe ili poti u mjestu boravka. Na vratima stana ili poslovne prostorije dostavlja e pribiti
priopenje gdje se pismeno nalazi. Pribijanjem priopenja dostava se smatra izvrenom, a kasnije oteenje ili
unitenje priopenja nema utjecaja na valjanost dostave (dostavlja mora na priopenju i na samom pismenu
navesti razlog takve dostave, dan dostave te se potpisati) l. 86.
Neposredna dostava Obvezna osobna dostava:
- dostava koja se mora izvriti osobno osobi kojoj je pismeno namijenjeno:
kada je takva dostava odreena ZUP-om ili drugim propisom
kada od dana dostave poinje tei rok koji se ne moe produavati ili
kada to osobno naredi tijelo koje je naredilo dostavu
- kada se osoba ne zatekne u stani ili nekom drugom mjestu, , ostavlja se pismena obavijest (l. 84. - lanu
obitelju, kolegi s radnog mjesta, ako oni na to pristanu) da u odreeni dan i sat bude u svojem stanu ili na radnom
mjestu, radi primanja pismena
- ako ni nakon ponovljene dostave, dostavlja ne zatekne traenu osobu, pribit e priopenje na vrata (l. 86.), i
tada e se smatrati da je dostava izvrena
- dostavom pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za primanje pismena (l. 89.) smatra se
da je dostava izvrena samoj stranci
Posebni sluajevi dostave:
1. dostava zakonskom zastupniku i punomoniku (isto kao dostava stranci)
2. dostava punomoniku za primanje pismena l. 89.
a.
on je duan bez odgode dostaviti akt stranci
b.
tijelo moe naloiti stranci da postavi punomonika (npr. kada su i stranka
i njezin zastupnik izvan RH)
3. dostava dravnim tijelima, ustanovama i drugim pravnim osobama
- obavlja se predajom pismena slubenoj osobi nadlenoj za primanje pismena
4. dostava ostalim osobama
a.
strankama
u
inozemstvu,
stranim
dravama,
meunarodnim
organizacijama dostava izvoda iz matinih knjiga, svjedodbi, potvrda i dr. pismena, obavlja se preko
odgovarajuih diplomatskih i konzularnih predstavnitava
b.
slubenim osobama u suhozemnom, pomorskom, rijenom i zranom
prometu, dostava se moe izvriti putem slubenih tijela ili drugih pravnih osoba u kojima su zaposlene
c.
osobama koje su liene slobode, dostava se vri preko ustanove u kojoj
se nalaze
5. dostava javnim priopenjem kada se radi o veem broju ljudi koji tijelu nisu poznati
- oglasna ploa (nakon 15 dana smatra se da je dostava izvrena, ako tijelo ne propie dui rok)
- novine (ili dr. sredstvo javnog informiranja, tj. dr. mediji)
6. odbijanje primitka
- tada e se pismeno ostaviti u stanu, poslovnoj prostoriji ili e se pribiti na vrata, uz zabiljeku na dostavnici:
dan, sat i razlog odbijanja te mjesto gdje je pismeno ostavljeno
7. promjena stana
a.
stranka je duna obavijestiti tijelo o promjeni adrese
b.
u protivnom e tijelo odrediti da se dostava vri pribijanjem na oglasnu
plou, dostava se smatra izvrenom nakon isteka 8 dana od dana pribijanja.
c.
ako punomonik za primanje pismena ne izvijesti tijelo o promjeni
sjedita/prebivalita, tada e se dostava vriti kao da isti nije ni postavljen
258. to je to dostavnica?
Potvrda o dostavi.
Dostavnica je akt koji sadri podatke o pismenu, osobi kojoj se dostavlja danu predaje pismena te dostavljau.
Dostavnicom se dokazuje dostava pismena, a potpisuje ju i primalac i dostavlja.
259. Greke u dostavi?
Smatrat e se da je dostava izvrena onog dana za koji se utvrdi da je osoba stvarno primila pismeno.
Ako je dostavnica nestala, dostava se moe dokazati i drugim sredstvima.
260. Zato postoje rokovi u upravnom postupku?
Rokovi se odreuju za poduzimanje odreenih (pojedinih) radnji u postupku. Ako rokovi nisu odreeni zakonom,
odreuje ih slubena osoba i rok odreen propisima za kojeg je predviena mogunost produenja moe se
produiti ako postoje opravdani razlozi.
Rokovi ine odreeno razdoblje vremena unutar kojeg se mora poduzeti odreena radnja, sa svrhom da
proizvede odreeni pravni uinak.
Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na okolnosti sluaja, slubena
osoba koja vodi postupak.
Rokovi se mogu se produiti (uz molbu), ako postoje opravdani razlozi.
49 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

261. Kako se raunaju rokovi u upravnom postupku kada poinju tei i kada zavravaju?
Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine (1 postupak).
Rokovi se mogu se produiti (uz molbu), ako postoje opravdani razlozi.
Rokovi poinju tei od prvog narednog dana od dana dostave pismena.
Kada je rok odreen u danima tee od prvog narednog dana od dana dostava.
Kada je rok odreen u mjesecima ili godinama istie zadnjeg dana u mjesecu ili godini.
Svretak roka moe se oznaiti i stanovitim kalendarskim datumom.
Ako je posljednji dan roka neradni da (nedjelja, praznik i sl.), rok istjee istekom prvog slijedeeg radnog dana.
Podnesak je podnesen u roku ako je prije isteka roka:
- stigao tijelu kojemu je trebao biti predan
- poslan potom (datum na potanskom igu)
- predan odgovarajuoj komandi (za osobe u oruanim snagama)
- dan predaje tijelu kojemu je upuen (za osobe liene slobode)
primjer izrauna:
na dane - rok za albu 15 dana
15.01. - datum primitka (rauna se od idueg dana nakon dostave)
16.01. - prvi dan roka
30.01. - posljednji dan roka (ako je neradni dan prvi slijedei radni dan)
na mjesece rok za albu 1 mjesec istekom dana toga mjeseca (30.04. - 30.05.)
15.01. - datum primitka = prvi dan roka
15.02. - posljednji dan roka
na godine = kao i na mjesece istekom dana te godine (30.04.2003. - 30.04.2004.)
262. Kakvih vrsta rokova ima?
Zakonski rokovi odreeni zakonom ili drugim propisom NEPROMJENJIVI ( neproduivi) materijalni
Slubeni rokovi odreuje ih slubena osoba koja vodi postupak PROMJENJIVI ( produivi) procesni
voditelj postupka je duan pokuati izvui nagodbu suprotnih strana
ako je postupak u javnom interesu, a stranka ga eli prekinuti (odustati od zahtjeva)

voditelj moe zatraiti nastavak postupka

iii. Instruktivni rok kada tijelo moe rijeiti predmet i kasnije u sluaju skraenog postupka (to prije, a
najkasnije 1 mjesec) u sluaju posebnog ispitnog postupka
iv. Primjereni rok
u sluaju utnje administracije moe se pokrenuti tuba Upravnom sudu ili alba 2 tijelu,
kao da je zahtjev odbijen
i.
ii.

263. to je povrat u prijanje stanje?

Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila u roku predati podnesak ili izvriti neku radnju postupka, dopustiti
e se, na njezin prijedlog, povraaj u prijanje stanje.
264. to je prekluzivni rok?
Kada stranka u roku ne poduzme odreenu radnju, gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju. To se zove
PREKLUZIJA tj. PREKLUZIVNI ROKOVI.
Da bi se uklonile posljedice do kojih dolazi zbog prekluzije postoji POVRAAJ U PRIJANJE STANJE, kada se
postupak vraa u ono stanje u kojem se nalazio prije.
265. Iz kojih se razloga moe odobriti povrat u prijanje stanje?
Prijedlog za povraaj u prijanje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo izvriti proputenu radnju, a u
njemu je duna iznijeti okolnosti zbog kojih je bila sprijeena da u roku izvri proputeno.
Povrat u prijanje stanje moe se odobriti iz slijedeih razloga:
- zbog (iz opravdanih razloga) proputene radnje u postupku
- zbog predaje nenadlenom upravnom tijelu (zbog neznanja ili oito grekom)
- zbog prekoraenja roka za predaju podneska (oitom grekom), ali je podnesak ipak primljen od nadlenog tijela
najkasnije 3 dana nakon isteka
Prijedlog za povraaj podnosi se:
Subjektivni rok = 8 dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje ili od dana saznanja
Objektivni rok = 3 mjeseca od dana proputanja nakon toga nastupa zastara te se ne moe se traiti povraaj
u prijanje stanje
O prijedlogu za povrat u prijanje stanje odluuje (zakljukom) upravno tijelo kod kojeg je trebalo izvriti
proputeno. Zakljukom se prijedlog moe odbaciti, uvaiti ili odbiti.
Nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka nije doputena alba.
Protiv zakljuka kojim se doputa prijedlog (osim na nepravovremeno podnesen ili na nedoputen prijedlog) nije
doputena alba.
50 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

Protiv zakljuka kojim se ne doputa prijedlog (ako je zakljuak donijelo tijelo prvog stupnja) doputena je
posebna alba.
Prijedlog za povrat u prijanje stanje ne zaustavlja tijek postupka, ali tijelo nadleno za odluivanje o prijedlogu
moe privremeno prekinuti postupak dok zakljuak o prijedlogu ne postane konaan.
Ako prijedlog bude uvaen i povrat doputen, postupak se vraa u ono stanje u kojem se nalazio prije proputanja,
a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je upravno tijelo donijelo u svezi s proputanjem.
266. Kako se odrava red tijekom voenja postupka?
Slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka duna je brinuti se o odravanju reda pri radu. Pri tome, osobama
koje su nepristojne ili ometaju rad, moe izrei: - opomenu
- novanu kaznu
- udaljenje
Osoba koja i pored opomene ometa rad ili je nepristojna pri obavljanju radnje postupka, moe biti udaljena. Osoba
koja se udaljava treba postaviti punomonika, a ako to odbije, slubena osoba na troak stranke moe postaviti
svog punomonika.
Protiv zakljuka o kazni, moe se izjaviti alba, ali ona ne odgaa izvrenje kazne.
267. Trokovi postupka (tijela i stranaka)?
To su trokovi odnosno posebni izdaci u gotovu novcu, koje je imalo tijelo koje vodi postupak, a mogu biti:
1. trokovi tijela (za uviaj, za putne trokove svjedoka, vjetaka, tumaa, slubene osobe, oglase)
2. trokovi stranke (u naelu ih snosi sama)
U pravilu, navedeni trokovi padaju na teret onoga tko je izazvao cijeli postupak.
Ako je postupak pokrenut po slubenoj dunosti zavrio povoljno po stranku, trokove snosi dravno tijelo koje je
postupak pokrenulo.
Stranka koja je izazvala postupak koji je okonan na njezinu tetu, duna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane
trokove nastale sudjelovanjem u postupku. Stranka koja je obijeu uzrokovala protivnoj stranci trokove u
postupku, duna ih je nadoknaditi.
Moe se sklopiti nagodba svatko sam snosi svoje trokove.
U rjeenju kojim se postupak zavrava, tijelo odreuje tko snosi trokove postupka, njihov iznos i rok za plaanje te
da li se moraju nadoknaditi trokovi drugoj stranci. Ako tijelo ne odlui o trokovima, navest e u rjeenju da e o
tome donijeti poseban zakljuak.
268. Oslobaanje od plaanja trokova?
Tijelo koje vodi postupak moe osloboditi stranku od snoenja trokova u cijelosti ili djelomino, ako se utvrdi da
ona ne moe podnijeti trokove bez tete za nuno uzdravanje sebe i svoje obitelji, a na temelju uvjerenja o
imovnom stanju (izdaje ga jedinica lokalne samouprave).
269. Kako se pokree upravni postupak?
Pokree ga nadleno tijelo po slubenoj dunosti ili u povodu zahtjeva stranke.
270. Kada e nadleno tijelo pokrenuti postupak?
Po slubenoj dunosti pokree se kada to odreuje zakon ili na zakonu utemeljen propis te kada je to potrebno
radi zatite javnog interesa. Pri pokretanju po slubenoj dunosti, nadleno tijelo uzima u obzir eventualne
predstavke graana i pravnih osoba te upozorenje tijela.
Po zahtjevu stranke pokree ga nadleno tijelo ili pravna osoba s javnim ovlastima.
- Upravni postupak je pokrenut im je nadleni organ izvrio bilo koju radnju u cilju voenja postupka.
- Ako nadleno tijelo u povodu stavljenog zahtjeva stranke nae da po vaeim propisima nema uvjeta za
pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, protiv kojeg je doputena posebna alba.
271. Spajanje stvari u jedan postupak?
Ako se prava i obveze stranaka temelje na istome ili slinom injeninom stanju i na istoj pravnoj osnovi, i ako je
organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadlean, moe se pokrenuti i voditi jedan postupak i
onda kad se radi o pravima i obvezama vie stranaka.
Uz iste uvjete jedna stranka ili vie stranaka mogu u jednom postupku ostvariti i vie razliitih zahtjeva.
Nadleno tijelo moe, putem javnog priopenja, pokrenuti postupak prema veem broju osoba, ako mu iste nisu
poznate ili se u postupku ne mogu odrediti ali svaka stranka nastupa odvojeno.
O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleno tijelo donijet e poseban zakljuak protiv kojega se
moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donijelo drugostupanjsko tijelo.
272. Kada se moe izmijeniti zahtjev za voenje postupka?
Nakon to je postupak pokrenut, stranka moe stavljeni zahtjev izmijeniti: moe ga proiriti ili staviti drugi zahtjev
51 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

umjesto prijanjega.
273. Kada se moe odustati od zahtjeva?
1. Tijekom cijelog postupka. Postupak se obustavlja zakljukom o obustavi postupka. Stranka odustaje od svojeg
zahtijeva izjavom koju daje u zapisnik.
2. Kad je postupak pokrenut u povodu zahtijeva stranke, stranka odustane od svojeg zahtijeva, organ koji vodi
postupak donijeti e zakljuak kojim se postupak obustavlja. O tome e biti obavijetena protivna stranka ako je
ima.
3. Ako je daljnje voenje postupka potrebno u javnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadleni
organ produiti e voenje postupka.
4. Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, tijelo moe obustaviti postupak. Ako je postupak u istoj stvari
mogao biti pokrenut i na zahtjev stranke, postupak e se nastaviti ako stranka to zahtijeva.
5. Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak, doputena je posebna alba.

Stranka odustaje od svojeg zahtjeva izjavom koju daje tijelu koje vodi postupak. Dok tijelo koje vodi postupak
ne donese zakljuak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoje odustajanje od
zahtjeva.
Pojedina radnja ili proputanje stranke moe se smatrati njezinim odustajanjem od zahtjeva samo kad je to
zakonom odreeno.
Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon donoenja prvostupanjskog rjeenja, a prije isteka roka za
albu, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostupanjsko rjeenje, ako je njime zahtjev stranke bio
pozitivno ili djelomino pozitivno rijeen.
Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon izjavljene albe, a prije nego to joj je dostavljeno rjeenje
u povodu albe, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostupanjsko rjeenje, kojim je zahtjev stranke
bio usvojen, bilo u cijelosti ili djelomino, ako je stranka u cijelosti odustala od svojeg zahtjeva.
Stranka koja je odustala od zahtjeva, duna je snositi sve trokove koji su nastali do obustavljanja postupka,
osim ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.

274. Koji je znaaj nagodbe u upravnom postupku?

Ako u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim zahtjevima, slubena osoba koja vodi postupak,
nastojat e tijekom cijelog postupka da se stranke nagode, potpuno ili barem u pojedinim spornim tokama.
Nagodba moe biti potpuna /kada su se stranke nagodile u svim spornim tokama zahtjeva/ ili djelomina samo u
pojedinim spornim tokama/.
Nagodba mora biti uvijek jasna i odreena i ne smije biti na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog
interesa treih osoba. Nagodba se upisuje u zapisnik. Nagodba je zakljuena kad stranke nakon proitanog
zapisnika o nagodbi potpiu zapisnik. Nagodba ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku.
275. to je dokazni (ispitni) postupak tj. postupak do donoenja rjeenja?
To je postupak kada se prije donoenja rjeenja moraju utvrditi sve injenice i okolnosti koje su znaajne za
rjeenje i strankama omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese.
To se moe izvriti u skraenom postupku ili u posebnom ispitnom postupku.
Prije donoenja rjeenja moraju se utvrditi sve injenice i okolnosti koje su znaajne za rjeenje i strankama
omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese.
276. Skraeni postupak?
Tijelo moe, po skraenom postupku, neposredno (bez obavljanja ikakvih procesnih radnji) donijeti rjeenje:
1. ako je stranka u zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na podlozi kojih se moe utvrditi stanje stvari ili
ako se to stanje moe utvrditi na temelju opepoznatih injenica ili tijelu poznatih injenica
2. ako se stanje stvari moe utvrditi na temelju slubenih podataka kojima tijelo raspolae, a nije potrebno
posebno sasluanje stranke radi zatite njezinih prava
3. u sluaju kada je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti temeljem injenica ili okolnosti koje nisu potpuno
dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju, pa su injenice ili okolnosti uinjene vjerojatnim, a iz svih
okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti
4. kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera, koje se ne mogu odgaati, a injenice na kojima se
treba zasnivati rjeenje su utvrene ili uinjene vjerojatnim
Rok je to prije, a najkasnije unutar 1 mjeseca.
277. Poseban ispitni postupak?
Provodi se kad je to potrebno zbog utvrivanja injenica (vjetaenje) i okolnosti koje su znaajne za razjanjenje
stvari ili zbog davanja mogunosti strankama da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese.
Rok je max. 2 mjeseca.
278. Prethodno pitanje u postupku?
To je pitanje bez ijeg se rjeavanja ne moe rijeiti sama stvar, a to pitanje ini samostalnu pravnu cjelinu, za ije
je rjeenje nadlean sud ili koji drugi organ (prethodno pitanje). tijelo moe samo raspraviti to pitanje (uz uvjete
52 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

propisane ZUP-om) ili postupak prekinuti dok nadleno tijelo to pitanje ne rijei.
O prekidu postupka donosi se zakljuak protiv kojega je doputena posebna alba, osim ako je zakljuak donio
drugostupanjsko tijelo, a postupak se moe prekinuti ako se prethodno pitanje odnosi na:
postojanje kaznenog djela
postojanje braka
utvrivanje oinstva
kada je to zakonom odreeno
279. Usmena rasprava u postupku?
Slubena osoba koja vodi postupak odreuje, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke, usmenu raspravu u
svakom sluaju kad je to korisno za razjanjenje stvari, a mora je odrediti:
1. u stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili vie stranaka s protivnim interesima, ili
2. kad se ima izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka
Usmena rasprava je javna, ali slubena osoba koja vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu raspravu ili samo
za jedan njezin dio:
1. ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti
2. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost usmene rasprave
3. ako se treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji
4. ako se treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu, znanstvenu ili
umjetniku tajnu.
280. to je dravna tajna?
Dravnom tajnom smatraju se podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadlenog tijela
donesenom na temelju zakona proglaeni dravnom tajnom, te ije bi odavanje imalo ili je moglo imati tetne
posljedice za politike, ekonomske ili vojne interese zemlje.
281. to je slubena tajna?
Slubenom tajnom smatraju se podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadlenog tijela
donesenom na temelju zakona proglaeni slubenom tajnom, te ije bi odavanje moglo imati tetne posljedice za
slubu.
282. to je poslovna tajna?
Poslovna tajna je, odnosno smatraju se, podaci koji su propisom nadlenog dravnog tijela ili odlukom nadlenog
tijela upravljanja poduzeem, proglaeni poslovnom tajnom.
283. to je svrha dokazivanja?
Svrha ispitnog postupka je da se utvrde sve injenice koje su znaajne za rjeenje i da strankama omogui
ostvarenje i zatitu svojih prava i pravnih interesa.
injenice na temelju kojih se donosi rjeenje utvruju se dokaznim sredstvima (dokazima).
284. to se koristi kao dokazno sredstvo?
Kao dokazno sredstvo upotrijebit e se sve to je podneseno za utvrivanje stanja stvari i to odgovara pojedinom
sluaju:
- isprave (odnosno mikrofilmske kopije isprava ili reprodukcije)
- svjedoci
- izjava stranaka
- vjetaci i tumai
- uviaj
Dokazi se u pravilu izvode nakon to se utvrdi to je u injeninom pogledu sporno ili to treba dokazivati.
Treba li neku injenicu dokazati ili ne odluuje slubena osoba koja vodi postupak.
285. to se smatra javnom ispravom?
Javnom ispravom se smatra isprava (pismena i dokumenti) to ju je u propisanom obliku izdalo dravno tijelo u
granicama svojih nadlenosti, a koja moe biti prilagoena elektronikoj obradi podataka, a i isprava koju je u
takvom obliku (na propisan nain, sadrajem, oblikom, formom, izgledom) izdala ustanova ili druga pravna osoba s
javnim ovlastima. Isprava dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje /domovnica, putovnica, rodni list,
ronilaka dozvola, uvjerenja/. Isprave podnose stranke ili ih pribavlja tijelo koje vodi postupak.
Javne isprave donosi nadleno tijelo
Izgled javne isprave utvren je zakonom ili propisom
Javna isprava ne podlijee slobodnoj ocjeni dokaza
286. to su uvjerenja?
Uvjerenja, odnosno druge isprave, su vrsta javne isprave koja imaju dokaznu snagu o injenicama (certifikati,
53 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

potvrde), a izdaju ih tijela dravne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, na temelju slubenih i propisanih
evidencija.
Ta uvjerenja imaju znaenje javne isprave, a izdaju stranci na usmeni zahtjev najkasnije u roku od 15 dana, a u
pravilu istog dana, ako propisom kojim je ustanovljena slubena evidencija nije drugaije propisano.
Dravna tijela izdaju uvjerenja odnosno druge isprave (certifikate, potvrde i dr.) o injenicama o kojima vode
slubenu evidenciju.
Ako dravno tijelo izda uvjerenje o injenicama o kojima ne vodi slubenu evidenciju, takvo uvjerenje ne vezuje
tijelo kojem je podneseno kao dokaz.
287. Koje su vrste uvjerenja?
Uvjerenja (druge isprave) o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija imaju znaenje javne isprave
(certifikati, potvrde) izdaju se na usmeni zahtjev odmah ili najkasnije u roku od 15 dana.
Uvjerenja (druge isprave) o injenicama o kojima se ne vodi slubena evidencija nemaju znaenje javne isprave
(dokazuju se) najkasnije u roku od 30 dana ili se smatra da je zahtjev stranke odbijen.
288. Koje podatke mora sadravati uvjerenje kao i druge isprave?
- naziv tijela (odnosno ustanove ili druge pravne ustanove) koje je izdalo uvjerenje
- naziv isprave (uvjerenje, potvrda, izvod, certifikat)
- na iji se zahtjev izdaje
- propis na osnovi kojeg se izdaje
- sadraj injenica, odnosno injenice koje se uvjerenjem (ili drugom ispravom) potvruju, izdaje li se na osnovi
slubene evidencije ili na osnovi izvedenih dokaza i kojih
- navod o naplati takse, odnosno o oslobaanju od takse
289. Tko moe biti svjedok i koje su njegove dunosti?
o Svjedok je svaka osoba koja je bila sposobna opaziti injenicu o kojoj treba svjedoiti, i koja je u stanju to svoje
opaanje priopiti.
o Dunost mu je da se odazove i svjedoi.
o Ako se svjedok ne odazove pozivu, moe biti prisilno doveden, snositi trokove dovoenja, a moe se i novano
kazniti.
o Svjedoci se sasluavaju sami, pojedinano, a moe ih se i suoiti. Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi
postupak, ispitat e se preko tumaa.
o Ako je svjedok gluh, pitanja e se postavljati pismeno.
o Svjedok e se prethodno upozoriti da jer duan:
(1)
govoriti istinu,
(2)
da ne smije nita preutjeti i
(3)
da na svoj iskaz moe biti zaklet,
pa e mu se predoiti posljedice davanja lanog iskaza i uvijek e biti pitan otkud mu je poznato ono to svjedoi.
290. Tko ne moe biti svjedok?
- osoba koja u postupku sudjeluje u svojstvu slubene osobe
- osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene, dravne ili vojne tajne, dok je nadleno tijelo
ne oslobodi te dunosti
291. Kada svjedok moe, ako to eli, uskratiti svjedoenje na pojedina pitanja?
a) na pitanje iji bi ga odgovor izloio:
tekoj sramoti,
znatnoj imovinskoj teti ili
kaznenom gonjenju
njega (sebe), srodnika po krvi u prvoj liniji, a u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno, njegova suprunika ili
srodnika po tazbini do drugog stupnja zakljuno, i onda kad je brak prestao, a i njegova staratelja ili staranika,
usvojitelja ili usvojenika
b) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obvezu odnosno pravo da uva poslovnu,
profesionalnu, umjetniku ili znanstvenu tajnu
c)
o onome to je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoniku
d) o onome o emu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku
292. Kada svjedok ne moe uskratiti svjedoenje?
Ne moe uskratiti svjedoenje pa ni u sluaju opasnosti od imovinske tete u slijedeim pitanjima:
o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao svjedok, pisar ili posrednik
o radnjama koje je u vezi sa spornim odnosom preuzeo kao pravni prednik (posrednik) ili zastupnik jedne od
stranaka
o svakoj onoj radnji o kojoj je na temelju posebnih propisa duan podnijeti prijavu ili dati izjavu
293. U kojim sluajevima se moe dokazivati izjavom stranke?
54 / 125

www.ic.ims.hr
-

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

/naelo slobodne ocjene dokaza/

ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz
ako se odreena injenica ne moe utvrditi na osnovi drugih dokaznih sredstava u stvarima od malog
znaenja, bez pribavljanja drugih dokaza, bilo oteano ostvarenje prava stranke

294. Vjetak pojam?

o Vjetaci su strune osobe koje imaju posebno ovlatenje za davanje miljenja vezano za odreenu oblast. To su
osobe koje koristei svoje struno znanje mogu razjasniti neki predmet ili injenice vane za rjeavanje stvari,
njihovo vjetaenje odnosno izjava koristi se kao dokaz. Kad je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice vane za
rjeavanje stvari potrebno struno znanje kojim ne raspolae slubena osoba koja vodi postupak, izvest e se
dokaz vjetaenjem.
o Vjetaenje je utvrivanje odreenih injenica uz pomo struno osposobljenih osoba, koje pri svom radu mogu
koristiti odreena pomagala i ureaje.
o Vjetak se odreuje po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke.
o Za vjetaka se ne moe uzeti osoba koja ne moe biti svjedok.
o Svatko tko ima potrebnu strunu spremu mora se primiti dunosti vjetaka, osim ako ga slubena osoba koja vodi
postupak oslobodi od toga, iz opravdanih razloga (npr. preoptereenost vjetaenjima, drugim poslovima i sl.).
o Vjetak moe uskratiti vjetaenje iz istih razloga kao i svjedok.
295. Tuma (prevoditelj) u postupku?
Tuma je osoba koja zna jezik na kojem se vodi postupak i jezik osobe koju treba sasluati.
Na njih se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ZUP-a kao za vjetake.
To je nain na koji se uzima izjava.
296. Kada se koristimo uviajem?
Uviaj se obavlja kada je za utvrivanje neke injenice ili za razrjeenje bitnih okolnosti potrebno neposredno
opaanje slubene osobe koja vodi postupak, odnosno kada na temelju nekog drugog dokaza ne moemo
rekonstruirati sluaj u postupku.
Koje e osobe, osim stranke, prisustvovati uviaju (vjetak, svjedoci) odreuje slubena osoba koja vodi
postupak.
Slubena osoba takoer e paziti da uviaj ne bude zloupotrebljen i da ne bude povrijeena niija poslovna,
profesionalna, znanstvena ili umjetnika tajna.
Stranka ima pravo prisustvovati uviaju.
297. Osiguranje dokaza?
Izvodi se kada postoji opravdana bojazan da se dokaz nee poslije moi izvesti ili da e njegovo izvoenje biti
oteano (moe se izvesti ak i prije no to je postupak pokrenut).
Osiguranje dokaza vri se po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke odnosno osobe koja ima pravni interes.
O tome se donosi zakljuak protiv kojeg je doputena alba.
298. to je akt u upravnom postupku?
Upravni akt je akt kojim tijelo dravne uprave ili organizacija sa javnim ovlastima rjeava o nekom pravu ili obvezi
odreenog pojedinca ili organizacije u nekojoj upravnoj stvari, a to su:
rjeenja - nose se na neije pravo ili obvezu
zakljuci - donose se na pitanje postupka kad se ne odluuje o neijem pravu
pozivi - to su sve pismena
299. to je rjeenje?
Rjeenje je akt (pismeno), donesen u upravnom postupku, kojim se odluuje o pravu ili obvezi stranke.
To je najvanija faza upravnog postupka.
300. to prethodi donoenju rjeenja?
Prethodi mu dokazni postupak u kojem je nadleno tijelo duno utvrditi injenice i okolnosti koje su od vanosti za
donoenje rjeenja, te stranci pruiti mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima.
301. Na temelju ega se moe donijeti rjeenje?
Na temelju injenica koje su utvrene u (dokaznom) postupku, a primjenom materijalnog prava tijelo donosi
rjeenje o stvari koja je predmet postupka.
302. Tko je nadlean za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju?
uredi dravne uprave
tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
303. Tko donosi rjeenja (nadleno tijelo)?
55 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

Za donoenje rjeenja u pravilu je nadleno jedno tijelo.

Na temelju injenica utvrenih u postupku, tijelo nadleno za rjeavanje donosi rjeenje o stvari koja je predmet
postupka. Kad rjeava kolegijalno tijelo, ono moe rjeavati kad je nazono vie od polovice njegovih lanova, a
rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova.
Iznimno, kada je zakonom ili drugim propisom odreeno da o jednoj stvari rjeavaju dva ili vie tijela, odnosno da
rjeenje donosi jedno tijelo: - uz prethodnu suglasnost drugog tijela
- u suglasnosti sa drugim tijelom, sporazumom
- uz potvrdu ili odobrenje drugog tijela
- nakon pribavljenog miljenja drugog tijela
Rok za davanje suglasnosti ili miljenja je mjesec dana.
304. Oblik i sastavni dijelovi rjeenja?
Svako rjeenje mora se kao takvo i oznaiti (RJEENJE).
Rjeenje se mora dostaviti stranci u izvorniku ili ovjerenom prijepisu.
Ono se donosi pismeno, a u iznimnim sluajevima, moe se donijeti i usmeno.
Pismeno rjeenje sadri: 1.) uvod
2.) dispozitiv (izreku)
3.) obrazloenje
4.) uputu o pravnom lijeku
5.) naziv tijela s brojem i datumom rjeenja
6.) potpis slubene osobe
7.) peat tijela koje je donijelo rjeenje
305. to sadri uvod rjeenja?
1. naziv tijela koje donosi rjeenje
2. propis o nadlenosti tijela
3. ime stranke i njezinog zakonskog zastupnika ili punomonika (ako ga ima)
4. kratku oznaku predmeta postupka
5. dan sjednice na kojoj je stvar rijeena
6. navoenje da su rjeenje donijela dva ili vie tijela, jedno uz suglasnost ili nakon pribavljenog miljenja drugog
306. to sadri dispozitiv (izreka)?
Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cijelosti najvaniji sastavni dio rjeenja a mora sadravati:
1. odluku o predmetu postupka u cijelosti
2. odluku o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno rijeeno
3. odluku o trokovima postupka, ako ih je bilo, odreuje njihov iznos, tko ih je duan platiti te kome i u kojem roku.
Ako se dispozitivom ne rjeava o trokovima, valja navesti da e se o njima donijeti poseban zakljuak.
4. rok do kojeg se radnja mora obaviti (tzv. PARICIONI ROK), ako se rjeenjem nalae izvrenje kakve radnje
5. kad je propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja to mora biti navedeno u dispozitivu
307. to sadri obrazloenje?
Rjeenje moe imati skraeno ili potpuno obrazloenje.
Kratko obrazloenje u jednostavnim stvarima, a tada se rjeenje moe izdati i na propisanom obrascu sadri:
kratko izlaganje zahtijeva stranke i pozivanje na pravne propise na temelju kojih je stvar rijeena.
Potpuno obrazloenje rjeenja mora sadravati:
1. kratko izlaganje zahtijeva stranaka
2. utvreno injenino stanje
3. razloge koji su bili odluni pri ocjeni dokaza (prema potrebi)
4. razloge zbog kojih nije uvaen koji od zahtjeva stranaka
5. pravne propise i razloge koji s obzirom na utvreno injenino stanje upuuju na onakvo rjeenje kakvo je dano
u dispozitivu
6. propis koji predvia da alba ne odgaa izvrenje rjeenja (u nekim sluajevima)
7. obrazloenje zakljuaka protiv kojih nije doputena posebna alba
308. to sadri uputa o pravnom lijeku?
Uputom o pravnom lijeku stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor ili
drugi postupak pred sudom.
U sluaju kada je doputena alba protiv prvostupanjskog rjeenja, uputa mora sadravati:
1. kome se alba izjavljuje (navoenje drugostupanjskog tijela)
2. kome se alba predaje (navoenje tijela koje je rjeavalo u prvom stupnju)
3. rok predaje /15 dana/
4. iznos takse
5. uputa da se alba moe izjaviti i na zapisnik
U sluaju kada se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor (to su u pravilu drugostupanjska rjeenja, iznimno
56 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

prvostupanjska), uputa mora sadravati slijedee podatke:

- kojem se sudu podnosi tuba (to je Upravni sud RH)
- u kojem se roku podnosi /30 dana od dana dostave rjeenja/
Kada u rjeenju nije dana nikakva uputa ili je ona nepotpuna ili pak pogrena, stranka moe postupiti po vaeim
propisima, a moe u roku od 3 mjeseca traiti od tijela da dopuni/ispravi donijeto rjeenje. Tada rok za albu/tubu
poinje tei od dana dostave upotpunjenog rjeenja.
309. Naziv tijela s brojem i datumom rjeenja?
U praksi se ono navodi u gornjem lijevom kutu rjeenja.
310. Potpis slubene osobe i peat tijela?
Rjeenje donosi i potpisuje rukovoditelj tijela i druga slubena osoba, ako je to odreeno propisom o
ustrojstvu upravnih tijela, (npr. inspektor u inspekcijskom nadzoru).
Rjeenje koji je donijelo kolegijalno tijelo, potpisuje predsjedavajui, ako zakonom ili posebnim propisom nije
drugaije odreeno.
311. Usmeno rjeenje?
Kada se radi o poduzimanju hitnih mjera, u cilju osiguranja javnog reda, mira i sigurnosti ili zbog otklanjanja
neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu, nadlena ovlatena osoba moe rjeenje donijeti i
usmeno.
Tijelo koje je donijelo usmeno rjeenje, moe narediti njegovo izvrenje bez odgode.
Na zahtjev stranke (u roku od 2 mjeseca od dana donoenja usmenog rjeenja), tijelo koje je donijelo usmeno
rjeenje, duno je izdati ga stranci u pismenom obliku, i to najkasnije u roku od 8 dana od dana podnoenja
zahtjeva.
312. Koje su vrste posebnih rjeenja?
1.) Djelomino - kad se o jednoj stvari rjeava u vie toaka, nadleno tijelo moe donijeti posebno rjeenje samo
o pojedinim tokama dozrelim za rjeavanje, ako se to pokae kao svrsishodno.
2.) Dopunsko

- ono slijedi kada rjeenjem jo nisu rijeene sve toke predmeta, odnosno, ako nadleno tijelo nije
rjeenjem odluilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, ono moe, na prijedlog
stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti posebno rjeenje o pitanjima koja ve donesenim
rjeenjem nisu obuhvaena
3.) Privremeno - donosi se kada je prijeko potrebno, prije okonanja postupka, urediti neka sporna pitanja ili
odnose - ono mora biti izriito naznaeno kao takvo /privremeno rjeenje/, te se rjeenjem u
glavnoj stvari ukida privremeno rjeenje /konano rjeenje/ - izvrenje privremenog rjeenja moe
se provoditi samo u onom opsegu i u onim sluajevima ukoliko je doputeno izvrenje radi
osiguranja
Sva tri rjeenja u pogledu pravnih lijekova i izvrenja smatraju se kao samostalna rjeenja.
Pravno vezana rjeenja su ona kod kojih upravna stvar mora biti rijeena u skladu s pozitivnim propisima i
utvrenim injeninim stanjem.
Rjeenja po slobodnoj ocjeni - u pojedinim upravnim stvarima moe biti ovlaten za donoenje rjeenja po
slobodnoj ocjeni.
Formalno rjeenje protiv njega se ne moe pokrenuti alba ni upravni spor.
Materijalna pravomona rjeenja kad smo dobili rjeenje o nekoj stvari, onda ne moemo naknadno za istu stvar
traiti neto drugo (npr. ako smo dobili rjeenje o povratu radnog prostora, onda ne moemo traiti da nam se to
naknadno isplati u vrijednosnim papirima).
313. Rokovi za izdavanje rjeenja?
Kada se postupak pokree u povodu zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj dunosti, a prije donoenja rjeenja
nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog ega se rjeenje ne moe donijeti
bez odgode, nadleno tijelo duno je donijeti rjeenje u roku od mjesec dana od dana predaje zahtjeva.
U ostalim sluajevima u roku od 2 mjeseca, ako posebnim zakonom nije odreeno drugaije.
Ako nadleno tijelo ne donese rjeenje u tom roku, stranka ima pravo albe, kao da je njezin zahtjev odbijen.
314. Ispravljanje greaka u rjeenju?
Tijelo koje je donijelo rjeenje, u svako vrijeme moe ispraviti greke u rjeenju, kao to su greke u imenima ili
brojevima, pisanju ili raunanju, te druge oite netonosti.
Ispravak greke proizvodi pravni uinak od dana od kojeg proizvodi pravni uinak rjeenje koje se ispravlja.
O ispravku greke se donosi zakljuak o ispravku, koji je potrebno dostaviti svim strankama kojima je dostavljeno i
rjeenje.
Protiv zakljuka kojim se ve doneseno rjeenje ispravlja, ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje, doputena je
posebna alba.
315. Obveza slubene osobe?
57 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

Da bi se na neki nain osiguralo potivanje zakonskih rokova za donoenje rjeenja, i omoguilo stranci da zatiti
svoje pravo ili pravni interes, slubena osoba koja vodi upravni postupak, odnosno koja donosi rjeenje, duna je u
roku od 8 dana nakon isteka roka za rjeavanje, pismeno obavijestiti stranku o razlozima zbog kojih rjeenje nije
doneseno i o tome koje e se radnje poduzeti u svrhu njegovog donoenja.
316. to je to zakljuak?
Zakljuak je pismeno kojim se ureuje odreeno pitanje, koje se odnosi na sam postupak.
Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka, i o pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s
provoenjem postupka, a koja se ne rjeavaju rjeenjem.
Ako se zakljukom nalae izvrenje neke radnje odreuje se njen rok.
Zakljuak se priopuje zainteresiranim stranama usmeno, a pismeno se izdaje na zahtjev osobe koja moe protiv
zakljuka izjaviti posebnu albu ili kada se moe odmah traiti izvrenje zakljuka.
317.
-

Zakljuak o pitanjima koja se tiu postupka?

o obustavi postupka u sluaju smrti stranke
o obustavi postupka zbog odustajanja stranke od zahtjeva
o obustavi postupka (u cijelosti ili djelomino) u vezi sa zakljuenom nagodbom
o odbacivanju podneska zbog neutvrene nadlenosti ili zbog formalnog nedostatka
o prekidu postupka dok nadleno tijelo ne rijei prethodno pitanje

318.
-

Zakljuak kojim se odluuje u sporednim stvarima?

o izuzeu slubene osobe
o izuzeu zapisniara
o kazni zbog naruavanja reda
o trokovima ili novanoj kazni svjedoka

319. Tko donosi zakljuak?

Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet
zakljuka, ako zakonom ili drugim propisima nije drugaije odreeno.
Ako se zakljukom nalae izvrenje neke radnje, odredit e se i rok u kojem se ta radnja ima izvriti.
320. alba na zakljuak?
alba se izjavljuje u istom roku, na isti nain i istom tijelu kao i alba na rjeenje.
alba ne odgaa izvrenje zakljuka, osim ako je zakonom drugaije odreeno.
alba protiv zakljuka NE ODGAA izvrenje
alba protiv rjeenje ODGAA izvrenje
321. Pravni lijekovi?
1. redovni pravni lijek alba
2. izvanredni pravni lijek obnova postupka, mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi s upravnim sporom, zahtjev
za zatitu zakonitosti, ponitavanje i ukidanje rjeenja po pravu nadzora, ukidanje i
mijenjanje rjeenja pravomono uz pristanak ili na zahtjev stranke, izvanredno
ukidanje, proglaenje rjeenja nitavnim.
322. to je alba?
alba je podnesak kojim se stranka obraa tijelu. Ona je jedino redovno pravno sredstvo (pravni lijek).
323. Pravo albe?
1. stranka ima pravo albe protiv prvostupanjskog rjeenja
2. dravni odvjetnik, javni pravobranitelj i druga dravna tijela, kad su zakonom ovlateni, mogu izjaviti albu protiv
rjeenja kojim je povrijeen zakon u korist pojedinca ili pravne osobe, a na tetu zajednice
3. protiv prvostupanjskog rjeenja ministarstva i drugih republikih tijela dravne uprave, alba se moe izjaviti
samo kada je to zakonom predvieno
324. Prema odredbama ZUP-a, alba je iskljuena?
alba nije doputena:
protiv prvostupanjskih rjeenja sredinjih tijela dravne uprave (ministarstva, dravne upravne organizacije,
uredi dravne uprave)
protiv rjeenja Sabora i Vlade RH
protiv drugostupanjskog rjeenja
protiv rjeenja o ponitavanju i ukidanju po pravu nadzora
protiv prvostupanjskog rjeenja samo kada je ono konano
protiv rjeenja o proglaenju rjeenja nitavnim, ako ga je donijelo drugostupanjsko tijelo ili ministarstvo,
odnosno drugo tijelo dravne uprave ili Vlade RH
58 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

Ako alba nije doputena, neposredno se moe pokrenuti upravni spor.

Formalno rjeenje protiv njega se ne moe pokrenuti alba ni upravni spor.
Materijalna pravomona rjeenja kad smo dobili rjeenje o nekoj stvari, onda ne moemo naknadno za istu
stvar traiti neto drugo (npr. ako smo dobili rjeenje o povratu radnog prostora, onda ne moemo traiti da nam
se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima).
325. Tko moe izjaviti albu?
Pravo da izjavi albu, prije svega ima stranka.
Kao stranke mogu se pojaviti:
- fizika i pravna osoba
- dravna tijela, poslovna jedinica, naselje, skupina osoba i drugi koji nemaju svojstvo pravne osobe, kada su
nositelji prava i obveza o kojima se rjeava u upravnom postupku
- sindikalna organizacija, ako se stvar odnosi na kakvo pravo ili pravni interes radnika
- ustanova ili druga pravna osoba, drutvena organizacija, udruenje graana
- dravni odvjetnik, javni pravobranitelj, druga dravna tijela i puki pravobranitelj
326. Nadlenost tijela za rjeavanje o albi?
- protiv prvostupanjskog rjeenja tijela dravne uprave nie razine, alba se moe izjaviti nadlenom ministarstvu,
odnosno drugim tijelima dravne uprave, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno
- pitanjima koja su u nadlenosti uih teritorijalnih jedinica, o albama protiv prvostupanjskog rjeenja odluuju
tijela predviena zakonom, odnosno propisom
- drugostupanjsko tijelo moe samo ponititi pobijano rjeenje, a ne moe ga izmijeniti (rjeenje doneseno od
strane vie tijela ili suglasnosti vie tijela tijelo koje je nadleno za rjeavanje o albi protiv rjeenja koje je
donijelo pobijano rjeenje)
- albi protiv prvostupnog rjeenja ustanove ili druge pravne osobe, rjeava tijelo odreeno statutom ustanove ili
pravne osobe, (ako je doneseno u vrenju javnih ovlasti, onda rjeava tijelo uprave)
327. Rok za podnoenje albe?
alba se podnosi u roku od 15 dana ako zakonom nije drugaije odreeno. Rok za podnoenje albe rauna se od
dana dostave rjeenja.
U toku roka za albu rjeenje se ne moe izvriti, osim ako je to zakonom predvieno i ako se radi o izvrenju
hitnih mjera ili bi zbog odgode bila nanesena teta koja se ne bi mogla popraviti.
Kada je alba propisno izjavljena, rjeenje se ne moe izvriti sve dok se rjeenje koje je doneseno o albi ne
dostavi stranci, iznimno ako je to zakonom predvieno.
328. Kome se predaje alba?
alba se predaje tijelu koje je donijelo rjeenje, a ono provjerava da li je doputena i pravovremena te ju prosljeuje
prvostupanjskom tijelu, osim ako zakonom nije predvieno drugaije.
329. Sadraj albe?
alba mora sadravati:
- naznaku rjeenja koje se pobija
- razloge pobijanja rjeenja
- naziv tijela koje je donijelo rjeenje
- broj i datum
Dovoljno je da alitelj izloi u albi u kojem je pogledu nezadovoljan rjeenjem, ali albu ne mora posebno
obrazloiti.
Ukoliko se izlau nove injenice i dokazi, alitelj je duan obrazloiti zbog ega ih nije iznio u prvostupanjskom
postupku, te svaka stranka ima pravo da se izjasni o novim navodima (rok je min. 8 dana, a max. 15 dana).
Ako u postupku sudjeluje dvije ili vie stranaka, albi se prilae i onoliko prijepisa koliko ima stranaka.
330. Predavanje albe?
alba se neposredno predaje ili alje potom tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rjeenje.
Ako je alba predana ili poslana neposredno drugostupanjskom tijelu, ono je odmah prosljeuje prvostupanjskom
tijelu, a u pogledu roka, takva alba se smatra kao da je odmah predana prvostupanjskom tijelu.
331. Rad prvostupanjskog tijela o albi?
Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe.
Prvostupanjsko tijelo ovlateno je da samo donese odluku o albi izjavljenoj protiv rjeenja, i to:
1.) odbacivanjem albe
Tijelo prvog stupnja ispituje da li je alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe. U koliko nije
odbacuje se rjeenjem na koje stranka ima pravo albe.
Ako tijelo koje je donijelo rjeenje nae da je alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, moe
stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti albom pobijano rjeenje. Protiv novog rjeenja stranka ima
59 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

pravo albe.
2.) izmjenom (uvaavajui albene navode) odnosno zamjenom rjeenja novim
- bez provoenja postupka - ako tijelo nae da je alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni
postupak - alba je doputena
- dopuna podneska - ako tijelo nae da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo utjecati na
rjeavanje o stvari - kad alilac iznese u albi takve injenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drukije
rjeenje stvari - alba je doputena
- provoenje postupka - kad je rjeenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji
je bio obvezan ili stranci nije dana mogunost da se o injenicama izjasni, a stranka u albi trai da se provede
poseban ispitni postupak i mogunost izjanjenja
O istoj stvari se ne mogu izdati dva rjeenja.
3.) dostava drugostupanjskom tijelu
Ako je podnijeta alba doputena, a novim rjeenjem se nije zamijenilo rjeenje koje se albom pobija,
prvostupanjsko tijelo duno je bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana poslati albu tijelu nadlenom za
rjeavanje albi, i uz albu priloiti sve spise koji se odnose na predmet.
Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci albu, predmet u rjeavanje uzima drugostupanjsko tijelo.
Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe. Nedoputenu,
nepravovremenu i od neovlatene osobe izjavljenu albu tijelo prvog stupnja e odbaciti rjeenjem, protiv kojeg je
doputena alba.
332. Rjeavanje drugostupanjskog tijela o albi?
1. odbaciti albu
nedoputena, nepravovremena ili izjavljena od neovlatene osobe
2. odbiti albu
neosnovana rjeenje je pravilno i donijeto na temelju zakona
uslijed malih nedostataka (koji su takvi da nisu mogli utjecati na rjeenje)
3. ponititi rjeenje u cijelosti ili djelomino
ako je prvostupanjsko rjeenje donijelo nenadleno tijelo (dostavit e predmet nadlenom tijelu)
ako se stvar mora rijeiti drugaije u upotpunjenom postupku
ako je u prvostupanjskom rjeenju pogreno ocijenjen dokaz
da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak u pogledu injeninog stanja
da je pogreno primijenjen pravni propis na temelju kojeg se rjeava stvar
nae da je na temelju slobodne ocijene dokaza trebalo donijeti drugaije rjeenje
4. proglasiti rjeenje nitavnim
ako je u prvostupanjskom postupku uinjena nepravilnost koja ga ini nitavnim
5. upotpuniti postupak
ako je u prvostupanjskom postupku injenice nepotpuno ili pogreno utvrene
6. izmijeniti rjeenje
ako je prvostupanjsko rjeenje pravilno glede injenica i zakona, ali se svrha zbog koje je donijeto moe
postii i drugim sredstvima, povoljnijim za stranku
Rok za rjeavanje je 2 mjeseca.
333. alba kada prvostupanjsko rjeenje nije doneseno (administrativna utnja)?
- Drugostupanjsko tijelo e zatraiti da mu prvostupanjsko tijelo priopi razloge zbog kojih rjeenje nije donio u roku
- Ako utvrdi da rjeenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga, ili zbog krivnje stranke, odrediti e
prvostupanjskom tijelu rok za donoenje rjeenja koji ne moe biti dui od mjesec dana.
- Ako razlozi zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku nisu opravdani, drugostupanjsko tijelo trait e od
prvostupanjskog da mu poalje spise predmeta.
- Ako drugostupanjsko tijelo moe rijeiti stvar prema spisima predmeta, donijeti e svoje rjeenje, a ako ne moe,
sam e provesti postupak i rijeiti stvar. Iznimno zbog breg i ekonominijeg provoenja postupka
drugostupanjsko tijelo naloiti e prvostupanjskom provedbu postupka i zatraiti prikupljene podatke u
odreenom roku, nakon ega e samo rijeiti stvar. Takvo je rjeenje konano.
334. Kada drugostupanjsko tijelo moe rijeiti albu na tetu alitelja?
U pravilu postoji zabrana ovog instituta, pa su pravila drugostupanjskom tijelu jasno ograniena:
1. ako se rjeenje ponitava po pravu nadzora
2. ukidanje rjeenja u izvanrednim prilikama
3. ako se rjeenje proglaava nitavim
335. Rok za donoenje rjeenja o albi?
Rjeenje o albi mora se donijeti i dostaviti stranci im je to prije mogue, a najkasnije u roku od 2 mjeseca,
60 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

raunajui od dana predaje albe, ako posebnim propisom nije odreen krai rok.
Kada o albi stranke drugostupanjsko tijelo nije donijelo rjeenje u zakonskom roku, a ne donese ga ni u daljnjem
roku, 7 dana nakon ponovnog traenja, stranka ima pravo pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena.
Ako stranka odustane od albe, postupak o albi obustavlja se zakljukom.
336. Dostava drugostupanjskog rjeenja?
Tijelo koje je rijeilo stvar u drugom stupnju, dostavlja svoje rjeenje sa spisima prvostupanjskom tijelu, koje je
duno rjeenje dostaviti strankama u roku od 8 dana od dana primitka spisa.
337. Obnova postupka?
To je izvanredno pravno sredstvo koje se koristi u upravnom postupku, kada je isti okonan konanim ili
pravomonim rjeenjem ili zakljukom, odnosno kada su iskoriteni svi redovni pravni lijekovi u upravnom postupku
(alba). Dozvoljava se zbog velike povrede koja je precizno definirana zakonom.
Postupak okonan rjeenjem ili zakljukom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku
obnoviti e se:
1. ako se sazna za nove injenice ili dokaze koji bi mogli dovesti do drugaijeg rjeenje
2. ako je rjeenje doneseno na podlozi lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka
3. ako se rjeenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom
prijestupu, a ta presuda je pravomono ukinuta
4. ako je tijelo na temelju neistinitih navoda stranke dovedeno u zabludu
5. ako se rjeenje temeljilo na nekom prethodnom pitanju koje se kasnije rijeilo drugaije
6. ako je u donoenju rjeenja sudjelovala slubena osoba koja je morala biti izuzeta
7. ako je rjeenje donijela slubena osoba koja nije bila ovlatena
8. ako kod kolegijalnog organa za rjeenje nije glasala propisana veina ili sastav nije propi
9. ako stranci nije dana mogunost sudjelovanja u postupku
10. ako stranku nije zastupao zakoniti zastupnik, a po zakonu je trebao
11. ako se stranka nije mogla sluiti svojim jezikom
- Ako je rjeenje po kojem se trai obnova upravnog postupka bilo predmet upravnog spora, obnova se moe
dopustiti samo zbog onih injenica koje je tijelo utvrdilo u prijanjem upravnom postupku, a ne i zbog onih koje je
utvrdio sud u svojem postupku.
- Postupak se ne moe obnoviti zbog pogrene primjene pravnog propisa.
- Postupak koji je okonan konanim rjeenjem ne moe se obnoviti zbog toga to je donijet novi propis ili to je
izmijenjena sudska praksa o nekom pravnom propisu.
338. Tko moe i u kojem roku traiti obnovu postupka?
Obnovu postupka moe traiti: - stranka (ako bez svoje krivnje nije bila u stanju u prijanjem postupku iznijeti
okolnosti zbog kojih trai obnovu)
- dravni odvjetnik (pod istim uvjetima kao i stranka)
- tijelo koje je donijelo rjeenje kojim je postupak okonan (po slubenoj dunosti)
Nakon isteka roka od pet godina od dostave rjeenja stranci, obnova postupka se ne moe traiti niti se moe
pokrenuti po slubenoj dunosti. Iznimno i nakon roka od pet godina obnova postupka moe se pokrenuti samo iz
razloga navedenih u lanku 249. stavak 2, 3 i 5. (lana izjava, presuda po krivinom prijavom, rjeenje se temelji na
prethodnom pitanju koje je rijeeno bitno drugaije.)
Upravno tijelo takoer moe pokrenuti obnovu postupka, ali samo u sluajevima zahtijeva stranke kada bez svoje
krivnje nije bila u stanju da u prijanjem postupku iznese okolnosti zbog kojih trai obnovu i to lana 249. stavak 1.
podstavak 1., 6., 7., 8., i 11.
Obnovu postupka moe traiti stranka u roku od mjesec dana od dana kada je saznala za razlog obnove, odnosno
kada je saznala za nove injenice, dokaze, presudu u krivinom postupku Ako je stranka saznala za razlog
obnove prije nego to je rjeenje u upravnom postupku postalo konano, dan roka za obnovu postupka rauna se
od dana kada rjeenje postane konano, odnosno od dana dostave stranci.
Nakon 5 godina od dostave rjeenja stranci, obnova se ne moe traiti, niti moe biti pokrenuta po slubenoj
dunosti.
339. Rjeavanje o prijedlogu za obnovu postupka?
Prijedlog stranka predaje tijelu koje je o predmetu rjeavalo u prvom stupnju ili tijelu koje je donijelo rjeenje kojim
je postupak okonan.
O tom prijedlogu rjeava tijelo koje je donijelo rjeenje kojim je postupak okonan.
Nadleno tijelo, ovisno o injeninom stanju, moe:
- odbaciti prijedlog /zakljuak/ - tijelo nadleno za rjeavanje o prijedlogu ispitati e da li je prijedlog
pravovremen i izjavljen od ovlatene osobe, a okolnost vjerojatna (ako nije,
61 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

odbacuje se zakljukom)
- odbiti prijedlog /rjeenje/ - ako su uvjeti ispunjeni, tijelo e ispitati da li su dokazi koji se iznose takvi da bi
mogli dovesti do drukijeg rjeenja (ako nisu odbija se rjeenjem)
- usvojiti prijedlog, odnosno dopustiti obnovu postupka /zakljuak/
- ako tijelo ne odbaci, niti odbije prijedlog, donijeti e zakljuak da se obnova
postupka dopusti i odrediti e u kojem e se opsegu postupak obnoviti
Kada je mogue, a u interesu je ubrzanja postupka, nadleno tijelo moe prijei na one radnje koje se imaju
obnoviti, ne donosei poseban zakljuak kojim se obnova doputa.
Na podlozi podataka pribavljenih u prijanjem i obnovljenom postupku, nadleno tijelo donosi rjeenje o stvari koja
je bila predmet postupka i njime moe prijanje rjeenje, koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili zamijeniti
novim, u kome se sluaju obzirom na okolnosti pojedinog sluaja prijanje rjeenje moe ponititi ili ukinuti.
340. Izjava albe protiv zakljuka, odnosno rjeenja, u sluaju obnove postupka?
Protiv zakljuka donesenog u prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv rjeenja donesenog u obnovljenom
postupku, moe se izjaviti alba samo kada je zakljuak/rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo, a ukoliko ga je
donijelo drugostupanjsko tijelo, moe se neposredno pokrenuti upravni spor.
Prijedlog za obnovu postupka NE odgaa izvrenje rjeenja.
Ako je zakljuak/rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo
ALBA JE DOPUTENA
Ako je zakljuak/rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo
NEMA ALBE UPRAVNI SPOR
alba se moe izjaviti:
- protiv zakljuka kojim je prijedlog za obnovu odbaen
- protiv zakljuka kojim je doputena obnova postupka
- protiv rjeenja kojim se prijedlog za obnovu odbija
- protiv rjeenja u obnovljenom postupku, ali samo kad je taj zakljuak odnosno rjeenje donijelo tijelo prvog
stupnja.
341. Odgoda izvrenja rjeenja po kojem se trai obnova postupka?
Prijedlog za obnovu postupka u pravilu ne odgaa izvrenje rjeenja po kojem se obnova trai, ali tijelo koje je
nadleno za odluivanje o prijedlogu, ako smatra da e prijedlog za obnovu biti uvaen, moe rijeiti da se odgodi
izvrenje, dok se ne odlui o pitanju obnove postupka.
Zakljuak kojim se doputa obnova postupka odgaa izvrenje protiv kojeg je obnova doputena.
342. Osobiti sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja (izvanredni pravni lijekovi)?
1. mijenjanje i ponitenje rjeenja u vezi sa upravnim sporom
2. zahtjev za zatitu zakonitosti
3. ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora
4. ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke
5. izvanredno ukidanje
6. proglaavanje rjeenja nitavim
343. Mijenjanje i ponitenje rjeenja u vezi sa upravnim sporom ?
Tijelo protiv ijeg je rjeenja pokrenut upravni spor moe do okonanja spora, ako uvaava sve zahtjeve tube,
ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje, ako se time ne vrijea pravo stranke u upravnom postupku ili tree osobe.
Nadleno tijelo koje je donijelo rjeenje moe ga ponititi ili izmijeniti ako su kumulativno ispunjeni slijedei uvjeti:
1. da se ponitavanje ili izmjena rjeenja provodi u smislu zahtjeva iz tube
2. da se rjeenje ponitava ili mijenja iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takovo rjeenje
3. da se ponitavanjem ili izmjenom rjeenja ne vrijea pravo stranke u upravnom postupku ni tree osobe
Ponititi ili izmijeniti rjeenje protiv kojeg je pokrenut upravni spor moe tijelo prvog stupnja ako je njegovo rjeenje
postalo konano. Ako nadleno tijelo do zavretka upravnog spora donese novo rjeenje, osim tuitelju, dostavit e
ga i sudu pred kojim je spor pokrenut.
344. Zahtjev za zatitu zakonitosti?
a) dravni odvjetnik, ako smatra da je rjeenjem povrijeen zakon, ima pravo podignuti zahtjev za zatitu
zakonitosti, protiv pravomonog rjeenja donesenog u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor, a sudska
zatita nije osigurana ni izvan upravnog spora
b) zahtjev moe se podii u roku od mjesec dana, od dana dostave rjeenja dravnom odvjetniku, a ako mu nije
dostavljeno u roku od 6 mjeseci od dana dostave stranci
c) zahtjev podie dravni odvjetnik RH
d) o zahtjevu rjeava nadleno drugostupanjsko tijelo, a ako takvog tijela nema onda Vlada RH
e) u povodu zahtjeva, nadleno tijelo moe ukinuti pobijano rjeenje ili odbiti zahtjev
Protiv rjeenja donesenog o zahtjevu za zatitu zakonitosti alba nije doputena.
62 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

345. Kada prvostupanjsko rjeenje postaje pravomono?

1.) istekom roka za albu ako alba nije izjavljena
2.) istekom roka za pokretanje upravnog spora ako protiv prvostupanjskog rjeenja alba nije doputena, a
stranka nije pokrenula, odnosno propustila je pokrenuti upravni spor
3.) danom dostave drugostupanjskog rjeenja kojim je alba odbijena ili odbaena
4.) danom dostave sudske odluke kojom je tuba odbijena, kada je stranka pokrenula upravni spor protiv
drugostupanjskog rjeenja, kojim je alba odbijena
346. Kada drugostupanjsko rjeenje postaje pravomono?
1.) istekom roka za pokretanje upravnog spora kada stranka iako je imala pravo nije pokrenula spor
2.) danom dostave drugostupanjskog rjeenja kojim je alba u cijelosti ili djelomino usvojena kada se,
iznimno, protiv drugostupanjskog rjeenja nije mogao pokrenuti upravni spor
3.) danom dostave sudske odluke kojom je tuba odbijena kao neosnovana, a drugostupanjskim rjeenjem
alba je bila djelomino usvojena
347. Ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora?
Po pravu nadzora mogu se ponititi samo konana rjeenja, i to:
1. ako je rjeenje donijelo stvarno nenadleno tijelo, a ne radi se o sluaju nitavog rjeenja donesenog u
upravnom postupku u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se u upravnom postupku uope ne moe
rjeavati (rok 5 g.)
2. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomono rjeenje kojim je ta upravna stvar drugaije rijeena (rok 5 g.)
3. ako je rjeenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja drugog tijela, a ono je po
zakonu potrebno (rok 5 g.)
4. ako je rjeenje donijelo mjesno nenadleno tijelo (rok 1 g.)
5. ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedoputene radnje (uvijek)
Prvostupanjsko rjeenje moe ponititi ili ukinuti samo drugostupanjsko tijelo. Ako tog tijela nema, onda to moe
uiniti tijelo odreeno zakonom, ministarstvo ili drugo tijelo, te Vlada.
Nadleno tijelo donosi rjeenje:
o ponitenju rjeenja - po slubenoj dunosti
- na zahtjev stranke
- na zahtjev dravnog odvjetnika ili pukog pravobranitelja
o ukidanju konanog rjeenja - po slubenoj dunosti
- na zahtjev dravnog odvjetnika ili pukog pravobranitelja
Protiv rjeenja o ponitenju i ukidanju rjeenja po pravu nadzora nije doputena alba, nego se neposredno moe
pokrenuti upravni spor.
Rok za ponitenje odnosno ukidanje rjeenja, ako je njime povrijeen materijalni zakon, je godinu dana, odnosno
pet godina ovisno o nainu donoenja rjeenja i tijela koje je donijelo rjeenje, a i bez ogranienja ako je rjeenje
doneseno pod prisilom. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima, rjeenje se moe
ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. (5 god.).
348. Ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke ?
Ako je pravomonim rjeenjem stranka stekla kakvo pravo, a tijelo koje je donijelo to rjeenje smatra da je u tom
rjeenju nepravilno primijenjen materijalni zakon, moe rjeenje ukinuti ili izmijeniti zbog njegova usklaivanja sa
zakonom samo ako stranka, koja je na temelju tog rjeenja stekla pravo, na to pristane i ako se ne vrijea pravo
tree osobe. Pristanak stranke obvezan je i za izmjenu na tetu stranke pravomonog rjeenja kojim je stranci
odreena obveza.
Uz pristanak ili na zahtjev stranke zakonom nije utvren (ogranien) rok.
Izmjena rjeenja na temelju ovoga djeluje samo ubudue.
alba protiv novog rjeenja dozvoljena je samo ako je to rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo, a ako je rjeenje
donijelo drugostupanjsko tijelo, ili ako je rjeenje prvostupanjskog tijela konano, protiv tog rjeenja moe se
pokrenuti upravni spor.
349. Izvanredno ukidanje?
Izvrno rjeenje moe se ukinuti ako je to potrebno u cilju:
otklanjanja teke, neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral
otklanjanja poremeaja u privredi ako se to ne bi moglo uspjeno otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje
diralo u steena prava
Zakonom nije utvren (ogranien) rok.
Rjeenje se moe ukinuti i samo djelomino u opsegu koliko je neophodno da se opasnost otkloni ili zatite
navedeni opi drutveni interesi.
63 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

Ako je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo, ono ga moe ukinuti, a ako to tijelo ne uini, ukinuti ga moe
drugostupanjsko tijelo (ministarstvo ili drugo tijelo).
Stranka koja zbog ukidanja rjeenja trpi tetu, ima pravo na naknadu samo stvarne tete.
350. Proglaavanje rjeenja nitavim?
Nitavnim se proglaava rjeenje:
1. koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se uope ne moe
rjeavati u upravnom postupku
2. koje bi svojim izvrenjem moglo uzrokovati neko djelo kanjivo po kaznenom zakonu
3. ije izvrenje uope nije mogue
4. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje rjeenja stranka nije naknadno, izrino niti
preutno pristala
5. koje sadri nepravilnost koja je po nekoj izrinoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog nitavosti
6. ije bi izvrenje bilo protivno osnovnim naelima pravnog poretka
Rjeenje proglaava nitavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo.
Rjeenje se moe proglasiti nitavim u svako doba: - po slubenoj dunosti
- na prijedlog stranke
- po prijedlogu dravnog odvjetnika
Rjeenje se moe proglasiti nitavim u cijelosti ili djelomino.
351. Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja?
Ponitavanjem i proglaenjem nitavnim rjeenja ponitavaju se i sve pravne posljedice koje je takvo rjeenje
proizvelo
Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo, ali se onemoguava daljnje
proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja.
Tijelo koje sazna za rjeenje kojim je povrijeen zakon, a povreda moe biti razlog za obnovu postupka, odnosno
ponitenje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja, duno je bez odgode o tome obavijestiti tijelo nadleno za pokretanje
postupka i donoenje rjeenja.
352. Kada rjeenje postaje izvrno?
Rjeenje u upravnom postupku izvruje se kada ono postane izvrno.
Prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno:
5.) istekom roka za albu ako alba nije izjavljena
6.) dostavom stranci ako alba nije doputena
7.) dostavom stranci ako alba ne odgaa izvrenje (moe se izjaviti posebna alba)
8.) dostavom stranci ako se rjeenjem alba odbacuje ili odbija
Drugostupanjsko rjeenje postaje izvrno dostavom rjeenja stranci.
Ako je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u ostavljenom roku, s izvrenjem
rjeenja moe se zapoeti istekom tog roka. Ako rjeenjem nije odreen rok za izvrenje radnje, rjeenje postaje
izvrno u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja.
Izvrenje se moe provesti i na temelju nagodbe, ali samo protiv osobe koja je sudjelovala u nagodbi.
Ako se rjeenje odnosi na dvije ili vie stranaka, koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima, alba ma
ijedne takve stranke sprjeava izvrnost rjeenja.
Nakon isteka roka od 5 godina od dana kada je rjeenje postalo izvrno, ne moe se traiti njegovo izvrenje.
353. Kada zakljuak postaje izvran?
Zakljuak donesen u upravnom postupku izvruje se poto postane izvran.
(SVE ISTO KAO ZA PRVOSTUPANJSKO RJEENJE)
354. Provoenje izvrenja?
(1) Kada postoji mogunost da se izvrenje provede na vie naina i primjenom raznih sredstava, izvrenje e se
provesti na onaj nain i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja, a koje je za izvrenika najblae.
(2) Nedjeljom, praznikom, a i nou, radnje izvrenja mogu se provoditi samo ako postoji opasnost od odgode, i ako
je tijelo koje provodi izvrenje izdalo za to pismeni nalog.
(3) Izvrenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu ( IZVRENIK), odnosno njegovih pravnih
sljednika.
(4) Izvrenje se provodi po slubenoj dunosti (kada to nalae javni interes) ili na prijedlog stranke (koje je u
interesu stranke) (TRAILAC IZVRENJA).
355. Predmet i vrste (nain) izvrenja?
Predmet izvrenja je uvijek:
2.
novano potraivanje ili
3.
nenovana obveza, (izvrenje kakve radnje, davanje odreene stvari osim novca, uzdravanje od
64 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

odreene radnje, dunost da izvrenik neto trpi ili dopusti)

Vrste izvrenja, ovisno o vrsti obveze, su:
- administrativno izvrenje radi ispunjenja nenovanih obveza (izvrenik mora izvriti neku radnju ili se mora od
odreene radnje suzdrati ili neto trpjeti, odnosno dopustiti)
- sudsko izvrenje radi ispunjenja novanih obveza
356. Administrativno izvrenje?
Provodi ga tijelo koje je o stvari rjeavalo u prvom stupnju, ako posebnim propisom nije za to odreeno drugo tijelo,
i to po odredbama ZUP-a odnosno posebnih zakona.
Administrativno izvrenje provodi tijelo koje je o stvari rjeavalo u prvom stupnju, a to izvrenje provodi se na
temelju rjeenja koje je postalo izvrno i zakljuka o dozvoli izvrenja.
Ukoliko tijelo uprave u tijeku izvrenja naie na otpor ima pravo zatraiti pomo od najblie postrojbe MUP-a, koja
je duna takvu pomo u izvrenju i pruiti.
U postupku administrativnog izvrenja moe se izjaviti alba koja se odnosi samo na izvrenje, a njome se ne
moe pobijati pravilnost rjeenja koje se izvruje. alba ne odgaa zapoeto izvrenje.
Administrativno izvrenje moe se u svakom stadiju upravnog postupka obustaviti, po slubenoj dunosti uz
istovremeno ponitenje svih provedenih radnji izvrenja, ako se na bilo koji nain sazna, odnosno utvrdi:
- da je obveza ve izvrena
- da izvrenje nije bilo uope doputeno
- da se radi o osobi koja nije bila u obvezi
- da je traitelj izvrenja odustao od svog zahtjeva iako je izvrni naslov poniten ili ukinut
357. Zakljuak o dozvoli izvrenja?
Donosi ga tijelo koje je nadleno za provoenje administrativnog izvrenja, i to:
(1) po slubenoj dunosti - tijelo nadleno za administrativno izvrenje duno je zakljuak donijeti bez odgode
kada je takvo rjeenje postalo izvrno, a najkasnije u roku od 30 dana; ne donoenje zakljuka do tog roka ne
iskljuuje obvezu njegova donoenja
(2) na zahtjev traioca izvrenja - kada administrativno izvrenje ne provodi tijelo koje je donijelo prvostupanjsko
rjeenje, trailac izvrenja podnosi prijedlog za izvrenje tijelu, ustanovi ili drugoj pravnoj osobi koja je donijela
rjeenje koje se ima izvriti - ako je rjeenje postalo izvrno, to tijelo stavlja na rjeenje potvrdu da je postalo
izvrno (potvrda izvrnosti) i dostavlja ga, radi izvrenja, tijelu nadlenom za izvrenje - oni e istovremeno
predloiti i nain izvrenja
Kada se po slubenoj dunosti ima provesti rjeenje tijela koje nije ovlateno za provoenje izvrenja, postupak e
biti identian kao na zahtjev traioca izvrenja.
Zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se ima izvriti postalo izvrno i odreuje se nain izvrenja.
Protiv tog zakljuka doputena je alba drugostupanjskom tijelu.
Zakljuak postaje izvran, im se dostavi izvreniku.
358. Sudsko izvrenje?
(Provodi nadleni sud po propisima koji vae za sudsko izvrenje)
Kad se ima provesti sudsko izvrenje rjeenja donesenoga u upravnom postupku, tijelo ije se rjeenje ima izvriti
stavlja na rjeenje potvrdu izvrnosti i dostavlja ga radi izvrenja sudu.
Takvo je rjeenje osnova za sudsko izvrenje.
Izvrenje rjeenja radi ispunjenja novanih obveza izvrenika, a rjeenje e se izvriti sudskim putem.
U takvom sluaju nadleno tijelo ije e se rjeenje/zakljuak izvriti, stavlja na rjeenje potvrdu (klauzulu)
izvrnosti i nakon toga dostavlja rjeenje nadlenom sudu radi izvrenja.
Neosnovanu potvrdu izvrnosti ukinut e rjeenjem tijelo koje je potvrdu stavilo, a rjeenje e odmah dostaviti sudu
nadlenom za izvrenje.
Nadleni sud provodi izvrenje prema propisima koji vrijede za sudsko izvrenje.
Iznimno, zbog ispunjenja novanih obveza iz primanja na temelju radnog odnosa, provodi se administrativnim
putem, i to samo uz pristanak izvrenika.
359. Uplata novanih kazni po ZUP-u?
Novane kazne izreene po ZUP-u izvravaju tijela nadlena za izvrenje novanih kazni izreenih za prekraje.
Novana kazna uplauje se u korist RH.
360. Izvrenje nenovanih obveza?
Izvrenje radi ostvarivanja nenovanih obveza izvrenika provodi se preko drugih osoba ili putem prisile.
a) Izvrenje preko drugih osoba - ako se izvrenikova obveza sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti i druga
osoba, a izvrenik je ne izvri uope ili ne u cijelosti, ta e se radnje izvriti preko druge osobe, na troak
izvrenika - izvrenik mora biti na to prethodno opomenut - tijelo moe zakljukom naloiti izvreniku da
unaprijed poloi iznos potreban za podmirivanje trokova izvrenja, a da se obraun izvri naknadno - zakljuak
65 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

o polaganju takvog iznosa je izvran

b) Izvrenje putem prisile - ako je izvrenik duan neto dopustiti ili trpjeti, ili ako je predmet izvrenja radnja koju
umjesto izvrenika ne moe izvriti druga osoba, tijelo koje provodi izvrenje prisilit e izvrenika na ispunjenje
obveze novanim kaznama - tijelo e najprije zaprijetiti primjenom prisilnoga sredstva ako izvrenik ne izvri
svoju obvezu u odreenom roku, a po isteku roka, zaprijeeno prisilno sredstvo e se odmah izvriti, ujedno e
se odrediti novi rok i zaprijetiti novom stroom prisilnom mjerom - naplaena novana kazna se ne vraa
Kad je na temelju rjeenja provedeno izvrenje, a rjeenje je kasnije poniteni ili izmijenjeno, izvrenik ima pravo
da mu se vrati ono to mu je oduzeto, odnosno da se vrati u stanje koje proizlazi iz novog rjeenja.
361. Izvrenje radi osiguranja i privremeni zakljuak o osiguranju?
Radi osiguranja izvrenja, moe se zakljukom /privremeni zakljuak o osiguranju/ dopustiti izvrenje rjeenja i prije
nego je ono postalo izvrno, ako bi bez toga moglo biti sprijeeno ili znatno oteano izvrenja nakon izvrnosti
rjeenja.
Takvo se osiguranje postie pod istim uvjetima kao i davanje privremenog rjeenja, a moe se provoditi
administrativnim ili sudskim putem.
Doputena je posebna alba, ali ona ne odgaa provoenje izvrenja.
Izvrenje privremenog rjeenja moe se provoditi samo u onom opsegu i u onim sluajevima ukoliko je doputeno
izvrenje radi osiguranja.
Ako se pravomonim rjeenjem utvrdi da je privremeni zakljuak bio neopravdan, predlaga u iju je korist donesen
zakljuak nadoknadit e oteenoj stranci tetu, koja je uzrokovana donesenim zakljukom.
Ako se utvrdi da je privremeni zakljuak bio isposlovan iz obijesti, predlaga e se kazniti novanom kaznom, protiv
zakljuka o kazni doputena je posebna alba koja ne odgaa izvrenje zakljuka.
Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem.
362. Odgoda odlaganje izvrenja?
Administrativno izvrenje koje je zapoelo u svakom e se stadiju izvrenja postupka odloiti ako se utvrdi:
- da je traitelj izvrenja ili tijelo koje je pokrenulo izvrenje po slubenoj dunosti dozvolilo izvreniku poek
- da je rjeenje koje je doneseno na glavnoj raspravi razliito od privremenog rjeenja koje se izvrava
363. Provoenje zakona?
Pravne osobe sa javnim ovlastima ne mogu u upravnom postupku same izricati kazne i primjenjivati prisilne mjere
predviene ZUP-om.
U tijelima dravne uprave i pravnim osobama sa javnim ovlastima, ako zakonom ili propisom nije drugaije
odreeno, ovlatenje za poduzimanje radnji u upravnom postupku i ovlatenje za rjeavanje moe se dati samo
osobi koja ima odgovarajuu strunu spremu, radno iskustvo i poloen dravni struni ispit (propisuje se uredbom
Vlade).
Nadzor nad provoenjem ZUP-a obavlja ministarstvo nadleno za poslove ope uprave, a odgovornost za njegovo
provoenje snose ravnatelji drugih tijela dravne uprave, i pravnih osoba s javnim ovlastima koje rjeavaju u
upravnim stvarima.
364. Rokovi u upravnom postupku?
- Podjela rokova:
na zakonske i na rokove koje odreuje slubena osoba
- Raunanje rokova:
na dane mjesece i godine,
- Rokovi teku iznova kada dolazi do prekida postupka zbog prethodnog pitanja ili kada se rjeava prijedlog za
povrat u prijanje stanje.
- Formalno - stranka nije dostavila materijale za raspravu u roku, ali su doli prije zakazane rasprave.
- Rok za podnoenje prijedloga za povrat u prijanje stanje:
stranka: subjektivni rok - 8 dana
objektivni rok - 3 mjeseca
Rok za obnovu postupka konanog rjeenja:
Rok za podnoenje prijedloga je mjesec dana - subjektivni rok, od dana kada je stranka saznala razloge obnove.
Objektivni rok iznosi pet godina. Obnova postupka ne moe se traiti niti pokrenuti nakon isteka roka od pet godina,
raunajui od dana dostave rjeenja stranci kojim je postupak okonan, osim iz razloga u tokama 2, 3, i 5. l. 249,
ZUP-a (lana izjava, presuda po krivinom prijavom, rjeenje se temelji na prethodnom pitanju koje je rijeeno bitno
drugaije).
Rok za mijenjanje i ponitenje rjeenja u vezi sa upravnim sporom odreen je uvjetom da je podignuta tuba,
odnosno mijenjanje se moe izvriti za vrijeme trajanja upravnog spora.
Rok za ponitenje rjeenja po zahtjevu za zatitu zakonitosti:
dravni odvjetnik:
1 mjesec, ako mu je rjeenje dostavljeno
6 mjeseci, ako je rjeenje dostavljeno samo stranci
Rok za ukidanje i ponitavanje rijeena uz pristanak ili na zahtjev stranke nije zakonom ogranien odnosno
utvren.
- Rok za ponitenje ili ukidanje po pravu nadzora:
ako je nekim rjeenjem oigledno povrijeen materijalni zakon,
za ponitenje rjeenja - po slubenoj dunosti
66 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

na zahtjev stranke
na zahtjev dravnog odvjetnika ili pukog pravobranitelj.
za ukidanje rjeenja - po slubenoj dunosti
na zahtjev dravnog odvjetnika ili pukog pravobranitelj.
- Rok za ponitenje odnosno ukidanje rjeenja je jednu odnosno pet godina, ovisno o nainu donoenja rjeenja i
tijela koje je donijelo konano rjeenje, odnosno bez ogranienja ako je rjeenje doneseno pod prisilom.
- Rok za izvanredno ukidanje izvrnog rjeenja zakonom nije odreen (ogranien), podrazumijeva se kad je
rjeenje postalo izvrno i do trenutka izvrenja.

67 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

Zakon o upravnim sporovima ZUS

1. Kojim se propisom ureuju upravni sporovi?
Ureuju se Zakonom o upravnim sporovima (ZUS).
2. Tko je nadlean za rjeavanje upravnih sporova?
Upravne sporove rjeava Upravni sud Hrvatske, na nejavnoj sjednici.
Sud odluuje u vijeima sastavljenim od trojice sudaca, ako zakonom nije drugaije odreeno.
3. to je upravni spor?
Upravni spor je oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole upravnog (pojedinanog
individualnog) akta. Dakle, to je spor u kome se odluuje o zakonitosti akata kojima dravna tijela i organizacije
koje imaju javne ovlasti rjeavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima.
4. Zbog ega se vode upravni sporovi?
Radi osiguravanja sudske zatite prava graana i pravnih osoba te radi zakonitosti, sud u upravnom postupku
odluuje o zakonitosti akata kojima dravna tijela i organizacije koje imaju javne ovlasti rjeavaju o pravima i
obvezama u upravnim stvarima.
Upravni spor moe se voditi:
- samo protiv upravnog akta.
- protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju.
- protiv prvostupanjskog upravnog akta, protiv kojega nema mjesta albi u upravnom postupku.
5. Koja je svrha sudskog nadzora?
sudska zatita prava graana i pravnih osoba
osiguranje zakonitosti kojima tijela dravne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti rjeavaju o pravima i
obvezama u upravnim sporovima
6. Tko moe pokrenuti upravni spor?
1. Pojedinac ili pravna osoba - ako smatra da je upravnim aktom povrijeeno kakvo pravo ili neposredni osobni
interes utemeljen na zakonu.
2. Dravni organ, organizacija, poslovna jedinica privredne organizacije, naselje i sl. ili skupina osoba, iako nemaju
svojstva pravne osobe - ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rjeavalo u upravnom postupku.
3. Tijelo jedinice lokalne samouprave koje je rjeavalo upravni postupak u prvom stupnju, moe pokrenuti upravni
spor protiv drugostupanjskog tijela, ako smatra da je drugostupanjskim aktom povrijeeno njezino samoupravno
pravo.
4. Nadleni dravni odvjetnik ili drugo zakonom ovlateno tijelo - ako je upravnim aktom povrijeen zakon u korist
pojedinca ili organizacije, odnosno jedinice lokalne samouprave i druge pravne osobe.
5. Dravni (javni) pravobranitelj - kad je povrijeen zakon na tetu jedinice lokalne samouprave, odnosno
organizacije koju on po zakonu zastupa.
7. to je upravni akt u smislu ZUS-a?
Upravni akt je akt kojim dravna tijela i organizacije u obavljanju javnih ovlasti rjeavaju o stanovitom pravu ili
obvezi odreenog pojedinca ili organizacije kakvoj upravnoj stvari.
Upravni spor moe se voditi samo protiv upravnog akta.
8. Kada se moe pokrenuti upravni spor?
Upravni spor moe se pokrenuti protiv upravnog akta donesenog u drugom stupnju, a moe se pokrenuti i protiv
prvostupnog upravnog akta kod kojeg nema mjesta albi u upravnom postupku.
To su:
1. rjeenja
2. zakljuka
3. protiv drugostupanjskog rjeenja ili onog gdje nije bila doputena alba
1. moe se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju
2. protiv prvostupanjskog upravnog akta protiv kojega nema mjesta albi u upravnom postupku
3. kada nadleno tijelo u zahtjevu, odnosno o albi stranke, nije donijelo odgovarajui upravni akt, uz uvjete
predviene ZUS-om
a) rjeenje kojim se odbija zahtjev stranke da joj se uvai ve donijeto rjeenje - nije upravni akt
b) ekovna uplatnica koju je porezno tijelo dostavilo poreznom obvezniku - nije upravni akt
c) rjeenje o iskljuenju iz lanstva borakog udruenja u stegovnom postupku - nije upravni akt

68 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

9. Protiv kojih se akata ne moe voditi upravni spor?

Ne moe se voditi protiv akata u stvarima u kojima je osigurana sudska zatita, izvan upravnog suda.
10. Iz kojih se razloga upravni akt moe pobijati?
Upravni akt se moe pobijati:
a) to u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis utemeljen na zakonu ili drugi zakonito donesen
propis ili opi akt
b) to je akt donesen od nenadlenog tijela
c) to se u postupku koji je aktu prethodio, nije postupilo prema pravilima postupka, a osobito to injenino stanje
nije pravilno utvreno, ili to je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog stanja.
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Drugaije reeno (slobodnim rijeima) upravni akt se moe pobijati:

to je rjeenje doneseno od nenadlenog tijela (ponitavanje)
zbog pogrene primjene pravnog propisa, na osnovi kojeg se stvar rjeavala
to se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi mogla biti od utjecaja na rjeenje stvari
to su injenice pogreno ili nepotpuno utvrene
to je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak u vezi sa injeninim stanjem
to je u postupku uinjena nepravilnost, koja rjeenje ini nitavnim

Nema nepravilne primjene propisa, kada je nadleno tijelo rjeavalo po slobodnoj ocjeni na temelju i u granicama
ovlatenja koje mu je dano pravnim propisima, u skladu sa svrhom u kojoj je ovlatenje dano.
11. Tko su tuitelj, tuena strana i stranka?
Tuitelj u upravnom sporu moe biti pojedinac, pravna osoba, organizacija, skupina osoba, naselje i slino, koji
smatra da mu je upravnim aktom povrijeeno kavo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu.
Tuena strana u upravnom sporu jest tijelo iji se akt osporava (koje je izdalo rjeenje).
Stranka je zainteresirana osoba tj. trea osoba kojoj bi ponitaj osporenog upravnog akta neposredno bio na tetu.
12. Da li se pokretanjem upravnog spora (tubom) odgaa izvrenje upravnog akta?
Tuba u pravilu ne sprjeava izvrenje upravnog akta protiv kojega je donesena .
Tijelo iji se akt izvrava, odnosno organ koji je nadlean za izvrenje, ako je u pitanju akt organizacije koja nije
nadlena za izvrenje, odgodit e pravne uinke rjeenja, odnosno izvrenja rjeenja do konane sudske odluke:
- ako bi izvrenje nanijelo tuitelju tetu koja bi se teko mogla popraviti
- ako zakonom nije propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja
- ako odgoda nije protivna javnom interesu
- niti bi se odgaanjem nanijela vea nenadoknadiva teta protivnoj stranci
13. Nadlenost i pravni lijekovi?
Zahtjev za zatitu zakonitosti nadleni dravni odvjetnik moe podnijeti protiv odluke suda, ako je tom odlukom
povrijeen zakon, drugi propis ili opi akt. O tom zahtjevu odluuje Vrhovni sud u vijeu sastavljenom od 5 sudaca.
Pravnih lijekova NEMA, ali kao izvanredna sredstva po ZUS-u mogu biti:
redovni zahtjev za zatitu zakonitosti
izvanredni ponavljanje postupka
14. Kako se i u kojem roku pokree postupak (upravni spor)?
i. Pokree se tubom, koja se podnosi u roku od 30 dana, od dana dostave upravnog akta stranci koja ju podnosi.
- predaje se sudu neposredno ili potom (preporueno)
- moe se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadlenog za poslove pravne pomoi
ii. Ako akt nije dostavljen tijelu ovlatenom za podnoenje tube, onda ono moe podnijeti tubu u roku od 60 dana
od dana dostave stranci u iju je korist akt donesen.
iii. Povrat u prijanje stanje zbog proputenog roka nije doputen.
iv. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana, ili u posebnim propisom odreenom kraem roku, donijelo
rjeenje o albi stranke protiv prvostupanjskog rjeenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon
ponovljenog traenja, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena (administrativna utnja).
v. Ako prvostupanjsko tijelo u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku nije donijelo
nikakvo rjeenje o zahtjevu, stranka se ima pravo obratiti drugostupanjskom tijelu.
15. Kada se moe pokrenuti upravni spor i ako nije donesen upravni akt?
a) stranka mora postaviti traenje neposredno tuenom tijelu, kao da joj je alba odbijena, ako drugostupanjsko
tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rjeenje o albi protiv prvostupanjskog rjeenja, a ne donese ga niti u roku
od 7 dana od ponovnog traenja
b) utnja administracije postoji i kad je rjeenje doneseno ali nije dostavljeno stranci odnosno ako nadleni organ
nije donio odgovarajui upravni akt o albi ili se nije uope oitovao o zahtjevu
69 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

c) jednom tubom moe se pokrenuti upravni spor zbog ne donoenja jednog odgovarajueg upravnog akta
d) u postupku administrativnog izvrenja radi se o utnji administracije ako se ne donese zakljuak o dozvoli
izvrenja po zahtjevu stranke
16. Sadraj tube?
U tubi se mora navesti:
- ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja, odnosno naziv i sjedite tuitelja
- upravni akt protiv kojega je tuba upravljena,
- kratko izlaganje zbog ega se tui
- u kojem se pravcu i opsegu predlae ponitavanje upravnog akta
- potpis podnosioca
- podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu
Ako se tubom trai povrat stvari ili naknada tete, mora se staviti i odreeni zahtjev u vezi sa stvarima ili visinom
pretrpljene tete
Uz tubu se podnosi i po jedan prijepis tube i priloga za tueno tijelo i za sve zainteresirane osobe, ako ih ima.
Tuitelj moe odustati od tube, sve do otpreme odluke suda, u kom sluaju sud rjeenjem obustavlja postupak.
17. Kada sud moe odbaciti tubu?
Sud e rjeenjem odbaciti tubu u svakom stadiju postupka, ako utvrdi:
1. da je tuba podnesena nepravovremeno
2. da akt koji se tubom osporava nije upravni akt
3. da je oito da se upravnim aktom koji se tubom osporava ne dira u pravo tuitelja ili njegov neposredni osobni
interes utemeljen na zakonu
4. da se protiv upravnog akta koji se tubom osporava mogla podnijeti alba pa nije uope ili pravovremeno
podnesena
5. da je rije o stvari u kojoj je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora
6. da ve postoji pravomona odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari
Ako je tuba nepotpuna ili nerazumljiva, predsjednik vijea pozvati e tuitelja da otkloni nedostatke tube. Ako
tuitelj u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke sud e rjeenjem odbaciti tubu kao neurednu, ako ne nae da je
osporeni upravni akt nitavan.
18. Kada sud moe presudom ponititi akt i bez dostave tube na odgovor ?
Ako sud, osim navedenog utvrdi da u aktu postoje bitni nedostaci koji sprjeavaju ocjenu zakonitosti akta, moe
presudom ponititi akt i bez dostave tube na odgovor.
Zakonitost osporavanog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtijeva iz tube, ali pri tome nije vezan
razlozima tube.
Na nitavnost pazi po slubenoj dunosti.
19. Kako odluuje Upravni sud RH?
Sud donosi presudu, odnosno rjeenje veinom glasova
O vijeanju i glasovanju vodi se poseban zapisnik, koji potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar.
Vijeanje i glasovanje obavlja se bez prisutnosti stranaka.
20. Kako sud rjeava spor?
O upravnim sporovima sud rjeava spor presudom na nejavnoj sjednici.
Presudom se tuba uvaava ili odbija kao neosnovana.
Ako se tuba uvaava, sud ponitava osporeni upravni akt (odrediti e se u kojem e smislu tuena strana donijeti
rjeenje ili e se presudom rijeiti upravni spor).
Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv
kojeg je pokrenut upravni spor, to e tijelo izvijestiti tuitelja i sud. Ako tuitelj izjavi (u roku od 15 dana) da je tim
aktom zadovoljan sud e donijeti rjeenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak.
21. Usmena rasprava?
U pravilu sud rjeava na nejavnoj sjednici.
Sud odluuje u vijeima sastavljenim od trojice sudaca, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Ako je to potrebno sud moe odluiti da se odri usmena rasprava. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne
zadrava rad suda, ve se njihovi podnesci samo proitaju.
Raspravom rukovodi predsjednik vijea.
Prvo lan vijea (izvjestilac) izlae stanje i bit spora nakon toga govori tuitelj, koji obrazlae tubu pa
zastupnik tuene stranke pa zainteresirana osoba koja obrazlae svoje gledite.
Ako je odrana usmena rasprava, sud e odmah nakon rasprave usmeno objaviti presudu, odnosno rjeenje,
zajedno s najvanijim razlozima u sloenim sluajevima sud moe odustati od usmene rasprave, ali mora
najkasnije u roku od 8 dana donijeti presudu (rjeenje).
Ako sud nakon usmene rasprave ne moe izrei presudu (rjeenje), jer je jo potrebno utvrditi kakvu injenicu
za koju nije potrebna nova usmena rasprava, sud e presudu (rjeenje) donijeti bez rasprave, i to najkasnije u
roku od 8 dana od dana kada utvrdi tu injenicu.
70 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

22. Kada e sud ponititi akt?

Sud rjeava spor na temelju injenica koje su utvrene u upravnom postupku.
Sud e osporeni akt ponititi presudom:
1. ako u pogledu utvrenih injenica postoji proturjenost u spisima
2. ako su injenice u bitnim tokama nepotpuno utvrene
3. ako je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak
4. ako se nae da se u upravnom postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka
U tom sluaju nadleno tijelo je duno postupati po presudi.
Sud moe i sam utvrditi injenino stanje i na temelju toga donijeti presudu, odnosno rjeenje:
ako bi ponovno voenje kod nadlenog tijela izazvalo za tuitelja tetu koja bi se teko mogla nadoknaditi
ako je na temelju javnih isprava oito da je injenino stanje drukije od utvrenog u upravnom postupku
ako je ve poniteni upravni akt u istom sporu, a nadleno tijelo nije postupilo po presudi
23. Granice suenja tj. granice zahtjeva iz tube?
Sud ispituje zakonitost osporenog akta u granicama zahtjeva iz tube, ali pri tome nije vezan razlozima tube.
24. Utjecaj tube na izvrenje konanog upravnog akta suspenzivni uinak tube?
Suspenzivnog uinka nema Tuba u pravilu NE sprjeava izvrenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena.
izvrenje se moe odgoditi kada se teta ne bi mogla popraviti.
25. Odgoda izvrenja u vezi upravnog spora?
Na zahtjev tuitelja tijelo nadleno za izvrenje, ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlatena za izvrenje,
odgoditi e pravne uinke rjeenja do konane sudske odluke:
- ako bi izvrenje nanijelo tuitelju tetu koja bi se teko mogla popraviti
- ako u zakonu nije propisano da alba ne odgaa izvrenje ili odgoda nije protivna javnom interesu, niti bi se
odgaanjem nanijela vea nenadoknadiva teta protivnoj stranci
Tuba ne sprjeava (u pravilu) izvrenje upravnog akta protiv kojega je podnesena.
26. Donoenje drugog akta za vrijeme trajanja sudskog postupka?
Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv
kojeg je pokrenut upravni spor, to e tijelo izvijestiti tuitelja i sud.
Ako tuitelj izjavi da je tim aktom zadovoljan, sud e donijeti rjeenje o obustavi postupka u suprotnom sud
nastavlja postupak.
27. Kojim aktom sud rjeava upravni spor presuda rjeenje?
Sud donosi presudu odnosno rjeenje veinom glasova. Vijeanje se obavlja bez nazonosti stranaka. Sud rjeava
spor presudom kojom se tuba uvaava ili odbija kao neosnovana.
Ako se tuba uvaava, sud ponitava osporeni upravni akt. Kad sud nae da se osporeni upravni akt ima ponititi,
ako je to mogue moe presudom rijeiti upravnu stvar. Presudom kojom se osporeni akt ponitava, sud e odluiti
i o zahtjevu tuitelja za povrat stvari, odnosno naknadu tete.
Kad se tuba koja je podnesena zbog utnje administracije uvaava, odredit e se u kojem e smislu tuena
strana donijeti rjeenje ili e se presudom rijeiti stvar.
Ako je odrana usmena rasprava, sud e odmah nakon rasprave objaviti presudu ili najkasnije u roku od 8 dana.
Ako nakon usmene rasprave ne moe izrei presudu jer jo treba utvrditi injenice, nije potrebna nova rasprava.
28. to sadri presuda, odnosno rjeenje?
- oznaku suda
- ime i prezime predsjednika vijea i lanova vijea i zapisniara
- oznaku stranaka i njihovih zastupnika
- kratko izlaganje predmeta spora
- dan kada je presuda, odnosno rjeenje izreeno i objavljeno
- dispozitiv (izreku)
- obrazloenje
- pouku o albi (ako je alba doputena)
Dispozitiv mora biti odvojen od obrazloenja.
Izvornu presudu, odnosno rjeenje, potpisuju predsjednik vijea i zapisniar.
Presuda, odnosno rjeenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu.
29. Postupak po zahtjevu za zatitu zakonitosti redovni pravni lijek ?
O zahtjevu za zatitu Ustavom zajamenih prava i sloboda ovjeka i graanina, ako je takva sloboda ili pravo
povrijeeno konanim pojedinanim aktom, a nije osigurana druga sudska zatita odluuje sud nadlean za
upravne sporove.
Postupak za zatitu ustavom zajamenih prava i sloboda ovjeka i graanina pokree se tubom zbog nezakonite
radnje.
Zahtjev za zatitu zakonitosti - predaje se Upravnom sudu RH, protiv odluke suda u roku od 3 mjeseca od dana
71 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

dostave odluke strankama, protiv koje se podnosi zahtjev

Zahtjev sadri oznaku sudske odluke protiv koje se zahtjev podnosi, razloge zbog kojih se sudska odluka pobija i
oznaku podnositelja zahtjeva.
oznaku suda, oznaku strane s prebivalitem/sjedite
oznaku nezakonite radnje (mjesto, vrijeme i po mogunosti uinitelja radnje)
dokaze o uinjenoj radnji
tubeni zahtjev
Nepravovremen zahtjev za zatitu zakonitosti ili zahtjev koji je podnijela neovlatena osoba, sud e odbaciti
rjeenjem.
Ako ne odbaci, sud dostavlja protivnoj stranci, koja podnosi odgovor. Sud presudom odbija ili uvaava zahtjev
(moe ukinuti ili preinaiti sudsku odluku).
Tuba se moe podnijeti sve dok radnja traje. O njoj odluuje upanijski sud na ijem je podruju uinjena. Sud
tubu dostavlja tijelu dravne vlasti koje je uinilo radnju kako bi na nju odgovorilo. O osnovanosti sud odluuje
presudom (ako prihvaa zahtjev sud zabranjuje daljnje vrenje nezakonite radnje; mogua alba koja ne odgaa
izvrenje).
Izvrnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalae uspostava ranijeg stanja, tijelo
dravne vlasti duno je izvriti u roku od 3 dana od dostave presude. Ako izvrna odluka ne bude izvrena u roku,
izvrenje e se provesti prema odredbama Zakona o izvrnom postupku.
U postupku zatite od nezakonitih radnji primjenjivati e se na odgovarajui nain odredbe Zakona o parninom
postupku.
30. Ponavljanje postupka izvanredni pravni lijek?
Postupak dovren presudom ili rjeenjem, ponovit e se na prijedlog stranke:
1. ako stranka sazna za nove injenice ili nove dokaze na temelju kojih bi spor bio povoljnije rijeen za nju da su
te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijanjem sudskom postupku
2. ako je do odluke suda dolo zbog krivinog dijela suca ili radnika u sudu ili je odluka isposlovana prijevarnom
radnjom zastupnika ili punomonika stranke ili njegova protivnika, a takva je radnja kazneno djelo
3. ako je odluka utemeljena na presudi donesenoj u krivinoj ili graanskoj stvari, a ta je presuda kasnije ukinuta
drugom pravomonom sudskom odlukom
4. ako je isprava na kojoj se odluka temelji lana ili lano preinaena, ili ako je svjedok, vjetak ili stranka dala
lani iskaz, a odluka suda se temelji na tom iskazu
5. ako stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi prijanju odluku donesenu u istom upravnom sporu
6. ako zainteresiranoj osobi nije dana mogunost da sudjeluje u upravnom sporu
Ponavljanje postupka moe se traiti najkasnije u roku od 30 dana, od dana kada je stranka saznala za razlog
ponavljanja. Nakon proteka 5 godina od pravomonosti odluke ponavljanje se ne moe traiti.
Iznimno, i poslije roka od 5 godina obnova se moe traiti zbog zakonskih osnova u prethodno nabrojenim tokama
od 2. do 4.
O prijedlogu za ponavljanje postupka rjeava Upravni sud RH u vijeu sastavljenom od 5 sudaca.
U prijedlogu se mora osobito navesti:
1. presuda ili rjeenje doneseno u postupku ije se ponavljanje trai
2. zakonska osnova ponavljanja i dokazi, odnosno okolnosti koje ine vjerojatnim postojanje te osnove
3. okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i ime se to dokazuje
4. u kom se pravcu i u kom opsegu predlae izmjena presude, odnosno rjeenja donesenog u postupku ije se
ponavljanje trai
31. Kada e sud odbaciti prijedlog za ponavljanje postupka?
Sud e odbaciti prijedlog ako utvrdi:
da ga je podnijela neovlatena osoba
prijedlog nije pravovremen
stranka nije uinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje
Ako sud ne odbaci prijedlog dostaviti e ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15
dana odgovore na prijedlog.
Nakon proteka tog roka sud rjeava o prijedlogu te ako se ponavljanje dopusti staviti e se prijanja odluka izvan
snage. Presudom kojom se doputa ponavljanje, odluiti e se o glavnoj stvari (pravni lijekovi koji su doputeni u
glavnoj stvari).
32. Ostale odredbe unutar ZUS-a?
Ako ZUS ne sadri odredbe o postupku u upravnim sporovima, na odgovarajui e se nain primjenjivati
odredbe Zakona o parninom postupku.
U upravnim sporovima svaka stranka podmiruje svoje trokove.
72 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

O tubi se rjeava rjeenjem kada se tuba odbija, odnosno kada se raspravlja o postupku, a presudom se
rjeava kad se raspravlja o upravnoj stvari.
Upravni spor se ne moe voditi:
1. ako akt nije upravni akt
2. da je tuba dozvoljena, da se mogla podnijeti alba
3. ako postoji osigurana sudska zatita
4. ako postoji pravomona odluka u upravnom sporu o istoj stvari
33. Obveznost presude pravni uinci presude suda?
Presuda suda donesena u upravnom sporu obvezna je.
Kada sud poniti akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraa u stanje u kojemu se nalazio
prije nego to je poniteni akt donesen. Drugi akt duno je nadleno tijelo donijeti bez odgode, a najkasnije u
roku od 30 dana od dana dostave presude. Nadleno je tijelo pri tome vezano pravnim shvaanjem suda i
primjedbama suda u vezi s postupkom.
Ako nadleno tijelo nakon ponitenja upravnog akta, donese akt protivno pravnom shvaanju suda ili protivno
primjedbama suda u vezi s postupkom, pa tuitelj ponovno podnese tubu, sud e ponititi osporeni akt i, u
pravilu, sam rijeiti stvar presudom, koja tada zamjenjuje akt nadlenog tijela. O takvom sluaju sud izvjetava
tijelo koje vri nadzor.
Ako nadleno tijelo nakon ponitenja akta ne donese u roku od 30 dana novi upravni akt stranka moe
posebnim podneskom traiti donoenje takvog akta. Ako tijelo ne donese akt ni za 7 dana od traenja, stranka
moe traiti donoenje akta od suda koji je donio presudu.
Sud e po takvom zahtjevu zatraiti od nadlenog tijela obavijest o razlozima zbog kojih nije donio akt. Tijelo je
duno dati obavijest u roku od 7 dana, a ako to ne uini, sud e donijeti rjeenje koje u svemu zamjenjuje akt
tijela. Sud e to rjeenje dostaviti tijelu nadlenom za izvrenje koje je duno bez odgode izvriti rjeenje.
34. Posebne odredbe - Zatita ustavom zajamenog prava i slobode ovjeka i graanina ?
- o zahtjevu, ako nije osigurana druga sudska zatita, odluuje sud nadlean za upravne sporove, odgovarajuom
primjenom ZUS-a
- postupak za zatitu, ukoliko je do povrede dolo nezakonitom radnjom slubene osobe, ako nije osigurana
druga sudska zatita, pokree se tubom zbog nezakonite radnje
tuba mora sadravati: oznaku suda, oznaku stranaka s prebivalitem, tj. sjeditem, oznaku nezakonite radnje
(mjesto, vrijeme i po mogunosti uinitelja radnje), dokaze o uinjenoj radnji i tubeni zahtjev
tuba se moe podnijeti sve dok radnja traje
ako tubu ne moe sama podnijeti osoba prema kojoj je uinjena radnja, tubu moe podnijeti i njezin brani
drug, dijete, roditelj ili drugi bliski srodnik
- o tubi odluuje okruni sud na ijem je podruju radnja uinjena, u vijeu sastavljenom od 3 suca
- okruni sud postupa prema tubi hitno i na nain kojim se , uvajui osnovna naela postupka, osigurava
uspjena zatita prava i interesa graana i tijela dravne vlasti, odnosno poduzea i drugih pravnih osoba
- sud e bez odgode dostaviti tubu tijelu dravne vlasti, odnosno poduzeu ili drugoj pravnoj osobi, ovisno o tome
koja je uinila radnju odgovor na tubu dostavlja se u roku koji je odredio sud a ovisno o tubi, sud moe
donijeti odluku i bez prethodne dostave tube na odgovor, ako podaci u tubi daju za to pouzdanu osnovu
- sud o osnovanosti tubenog zahtjeva odluuje presudom njome e sud zabraniti daljnje vrenje nezakonite
radnje i prema potrebi naloiti uspostavu stanja kakvo je bilo prije vrenja nezakonite radnje
- protiv odluke suda, stranke mogu podnijeti albu u roku od 3 dana od dana dostave strankama, a o albi odluuje
Vrhovni sud RH alba ne odgaa izvrenje odluke
- u postupku e se na odgovarajui nain primjenjivati odredbe Zakona o parninom postupku
- izvrnu presudu kojom se zabranjuje daljnje odvijanje nezakonite radnje, tueni je duan izvriti u roku od 3 dana
od dana dostave izvrne presude u protivnom e se protiv tuenika pokrenuti postupak zbog tee povrede
radne dunosti, a moe se kazniti i novanom kaznom
- ako izvrna odluka ne bude izvrena u zakonskom roku (3 dana), izvrenje e se provesti prema odredbama
Zakona o izvrnom postupku

73 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

4. UREDSKO POSLOVANJE
365. Kojim je propisima ureeno uredsko poslovanje?
Uredsko poslovanje ureeno je:

Uredbom o uredskom poslovanju

Uputstvom za izvrenje Uredbe o uredskom poslovanju

Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojanim oznakama stvaratelja i primatelja akata

Uz navedene propise na uredsko poslovanje dijelom se primjenjuju i odredbe:

Zakon o peatu i igu s grbom Republike Hrvatske

Zakon o upravnim pristojbama

Uredbe o natpisnoj ploi i zaglavlju akta tijela dravne uprave, lokalne, podrune (regionalne) i mjesne
samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti

Zakona o zaprimanju poiljaka s oznakom povjerljivosti

Navedeni propisi slue za meusobno povezivanje svih dravnih tijelatj. za postizanje stupnja jednoobraznosti i
kvalitete rada u svim tijelima.
366. to je djelokrug, a to nadlenost?
Djelokrug upravno podruje = podruje u kojem djeluje neko tijelo dravne uprave
Nadlenost imaju je pojedina tijela unutar djelokruga
Npr. MUP

policijska uprava je nadlena za izdavanje osobne iskaznice, unutar djelokruga Ministarstva

unutarnjih poslova.

367. to se ureuje uredbom o uredskom poslovanju?

Ureuje se uredsko poslovanje tijela uprave i samoupravnih organizacija i zajednica, koje na osnovi zakona ili
propisa donesenih na osnovi zakona vre javna ovlatenja.
Primjenjuje se i na uredsko poslovanje strunih slubi skuptina drutveno-politikih zajednica i njihovih izvrnih
organa, ako za njihovo uredsko poslovanje nema posebnih propisa.
368. to je i to obuhvaa uredsko poslovanje?
Uredsko poslovanje je onaj dio administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje aktima (spisima), a koji se
odvija u pisarnici.
Uredsko poslovanje obuhvaa:
- primanje i pregled akata
- upisivanje akata u evidencije
- dostavu akata u rad
- administrativno-tehniku obradu akata
- otpremu akata
- razvoenje akata
- arhiviranje i uvanje akata
369. Koja su naela uredskog poslovanja (prema kojim radnjama se vodi) ?
1. jednostavnost
2. preglednost
3. ekspeditivnost
4. jednoobraznost
5. ekonominost
6. tonost
370. to je akt u uredskom poslovanju i kako se klasificira?
To je svaki pisani sastav kojim se pokree, dopunjuje, mijenja, prekida ili zavrava neka slubena radnja kod tijela
uprave i organizacija (tijela dravne uprave ili dravne upravne organizacije, pred tijelima lokalne uprave i
samouprave ili pred pravnim osobama s javnim ovlastima).
Akti mogu biti oznaeni odreenim stupnjem povjerljivosti:
1. strogo povjerljivo takvog ga oznaava poiljatelj, propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrauje, a
otvara ga rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti
2. povjerljivo takvog ga oznaava poiljatelj, propis ili rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti
3. interno
obino rukovoditelj moe obian akt proglasiti i oznaiti povjerljivim
hitno prema propisu su hitni ili vezani uz rok ili ih je takvim oznaila ovlatena osoba, ili se ukazuju hitnim po
naravi stvari, s tim aktom treba postupati bez odgaanja
74 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoit

Mogu se obraivati koritenjem klasinih birotehnikih sredstava ili automatskom obradom dokumenata.

75 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

371. Kako nastaju akti?

- podnoenjem zahtjeva stranke
- po slubenoj dunosti (npr. rjeenje inspekcije)
372. Koje su vrste poiljaka?
a)
obine,
preporuene
b)
povjerljive,
strogo povjerljive

i
i

vrijednosne
interne

373. Tko otvara poiljke oznaene odreenim stupnjem tajnosti?

Povjerljive i strogo povjerljive poiljke otvara rukovoditelj tijela dravne uprave, odnosno radnik kojeg on za to
pismeno ovlasti.
Obine poiljke i sve to ne glasi na ime ili nema oznaku povjerljivosti otvara radnik u pisarnici.
Novana pisma i druge vrijednosne poiljke otvara radnik odgovoran za materijalno-financijske poslove.
Natjeajnu dokumentaciju (ponudu) otvara posebna komisija..
Ako sluajno stiu akti putem automatske obrade podataka (elektronska pota) i nose odreeni stupanj
povjerljivosti, pregled tih akata moe vriti samo radnik koji za to ima dozvolu.
374. Uredski poslovi u tijelima uprave i organizacijama?
Obavljaju se, u pravilu, u posebno organiziranoj slubi PISARNICI.
Posredstvom pisarnice unose se u bazu dokumenata i akti koji se obrauju automatskom obradom dokumenata.
Ako se akti koji su oznaeni odreenim stupnjem povjerljivosti primaju putem automatske obrade dokumenata
(elektronske pote), pristup do baze podataka tih akata moe imati samo radnik koji za to ima (dozvolu rada
dozvolu daje, u pismenom obliku, rukovodilac tijela uprave odnosno organizacije).
Primljeni akti razvrstavaju se na akte predmeta upravnog postupka i na ostale akte (neupravnog postupka), te se
rasporeuju na unutranje organizacione jedinice.
Njome rukovodi odreeni rukovoditelj koji je odgovoran za njezin rad. Svako tijelo, osim manjih, ima jednu sredinju
pisarnicu, a mogu postojati i posebne pisarnice kod organizacijskih jedinica gdje to trae opravdani razlozi. Kod
tijela u kojima je uredsko poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice moe obavljati odreeni radnik i uz druge
poslove.
375. Evidencija (oevidnik) akata?
Svako tijelo duno je voditi evidenciju o svim primljenim i o svim vlastitim aktima.
- osnovna knjiga za voenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka = upisnik upravnog postupka
- osnovna knjiga za voenje evidencije o ostalim aktima (predmeta neupravnog postupka) = urudbeni zapisnik
- mogu se voditi i posebno propisane evidencije (upisnik osoba pod starateljstvom i dr.)
- ako se akti obrauju automatskom obradom dokumenata, funkciju evidencije vre odgovarajue baze
dokumenata (baza dokumenata predmeta upravnog postupka, neupravnog postupka)
Evidencija je sreen popis podataka o injenicama i okolnostima nekih osoba, stvari, dogaaja i slino. Evidencija
moe biti samostalna i povezana u sustav s drugom evidencijom. Evidencije treba osnivati paljivo da se trajno
popunjavaju te savjesno, tono i pregledno vode kao:
a) evidencija u knjizi (OEVIDNIK) s uvezanim i brojanim stranicama, koje mogu u osobitim sluajevima biti
proivene uzicom na kraju i ovjerene od slubene osobe
b) kartoteka (SUSTAVNA ZBIRKA) niz pojedinanih listova koji se slau prema odreenim osobinama ili
podacima i razvrstavaju prema skupinama pomou razdijeljenih kartona, meaa i jahaa. Kartoteka je
uspravna, vodoravna ili leea, stojea ili okomita, visea. Kartoteke se mogu razvrstati prema slovima,
brojevima, znakovima, bojama papira, vremenu itd.
376. Voenje upisnika upravnog postupka 1 i 2 i urudbenog zapisnika?
Vode se po sistemu klasifikacijskih oznaka i urudbenih brojeva.
- Klasifikacijska brojana oznaka predmeta koja ga oznaava prema sadraju, vremenu nastajanja i obliku a
sastoji se od: glavne grupe, grupe, podgrupe, djelatnosti unutar podgrupe, godine otvaranja predmeta te
brojane oznake dosjea i predmeta (KLASA: UP/I 112-06/03-01/73) utvruje se prilikom evidentiranja prvog
akta kojim se osniva predmet.
- Urudbeni broj brojana oznaka koja oznaava mjesto i godinu nastajanja te redni broj akta a sastoji se od:
broja koji oznaava mjesto nastajanja akta (oznaka organizacione jedinice i brojana oznaka stvaraoca akta),
godine nastajanja akta i rednog broja akta (URBROJ: 2170-01-09-02-04-9).
UP akti predmeta upravnog postupka utvruje se prilikom evidentiranja svakog akta.
Jedinstvene klasifikacijske i brojane oznake stvaralaca i primalaca utvruje pravilnikom rukovodilac dravnog tijela
uprave nadlenog za poslove ope uprave.
Za akte koji su oznaeni posebnim stupnjem povjerljivosti vode se posebni urudbeni zapisnici, odnosno osnivaju
se odgovarajue baze dokumenata. Svako tijelo uprave svojim aktom odreuje kako se s njima postupa.
- Osim upisnika upravnog postupka i urudbenog zapisnika, tijela uprave i organizacije, radi lakeg i breg
rukovanja aktima, vode i pomone knjige evidencije: registar (kazalo), interna dostavna knjiga, dostavna
knjiga za mjesto, dostavna knjiga za potu i drugo.
- Kod automatske obrade dokumenata funkciju pomonih evidencija preuzimaju sredstva automatske obrade.
76 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

377. Postupak rada sa aktima?

primljeni akti moraju se istoga dana upisati u odgovarajue propisane evidencije te se dostaviti na rad
unutranjim organizacionim jedinicama
radnici unutranjih organizacionih jedinica duni su rijeene predmete odmah vratiti pisarnici s posebnom
uputom za rad pisarnice (otprema, dranje u rokovniku, stavljanje u arhivu i sl.)
otpremanje akata vri pisarnica, iznimno unutranje organizacione jedinice koje vode zasebne evidencije sve
akte zaprimljene tokom dana, pisarnica mora otpremiti istoga dana akte zaprimljene pred kraj radnog vremena
odnosno u toku zakljuivanja otpremnih knjiga, ako nisu hitni, otpremit e idueg radnog dana
dovreni predmeti stavljaju se u arhivu, koja se nalazi u sastavu pisarnice i u njoj se uvaju do predaje
ovlatenoj organizaciji (arhivu) unutranje organizacione jedinice koje vode zasebne evidencije, mogu drati
dovrene predmete u svojoj organizacionoj jedinici max. 2 godine, a potom su ih dune predati na daljnje
uvanje arhivi pisarnice tijela uprave ili organizacije, zajedno sa svim odgovarajuim evidencijama
akti obraeni automatskom obradom dokumenata, arhiviraju se na mikrofilmu
dovreni predmeti stavljaju se u arhivu i sreuju po klasifikacijskim oznakama
378. Kako se razvrstavaju primljeni akti?
Zaprimljene, pregledane i otvorene poiljke razvrstavaju se po kriteriju UPRAVNIH i NEUPRAVNIH predmeta, radi
upisivanja u odgovarajue uredske knjige, te rasporeuju na unutarnje ustrojstvene (organizacijske) jedinice.
Primljene akte razvrstava i rasporeuje slubenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene poiljke, ali
rukovoditelj tijela moe privremeno odrediti i drugog radnika.
Rasporeivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice obavlja se stavljanjem oznake unutarnje organizacijske
jedinice prijemnog tambilja (odreena planom klasifikacijskih i brojanih oznaka tijela).
Nakon zavrenog rasporeivanja akti se predaju odreenom radniku pisarnice radi upisivanja u urudbeni zapisnik
odnosno upisnik predmeta upravnog postupka.
379. Sadraj akata slubenog dopisivanja?
Akti tijela uprave i organizacija kojima se obavlja slubeno dopisivanje, moraju sadravati naroito:
- zaglavlje
- vezu brojeva
- brojanu oznaku
- tekst akt
- naziv i adresu primaoca
- otisak slubenog peata
- kratku naznaku sadraja akta (predmeta)
- potpis ovlatene slubene osobe
Akti slubenog dopisivanja koji se otpremaju sredstvima automatske obrade dokumenata (elektronska pota) ne
moraju imati otisak peata, a umjesto potpisa ovlatene slubene osobe moe stajati oznaka v.r. (vlastoruno).
380. Zatita akata i drugih materijala?
U toku radnog vremena akti i drugi materijali kao i sredstva automatske obrade dokumenata ne smiju se ostavljati
bez nadzora.
Nakon zavretka radnog vremena, akti i drugi materijali, sredstva automatske obrade dokumenata, peati, igovi i
tambilji, uredski pribor i drugo, dre se zakljuani u stolovima, ormarima ili u radnim prostorijama u kojima su
potpuno osigurani.
381. Tko vri nadzor nad primjenom propisa o uredskom poslovanju?
Nadzor nad primjenom propisa o uredskom poslovanju kod organa (tijela) uprave i organizacija vre:
1. republiko tijelo uprave nadleno za poslove ope uprave kod svih tijela uprave i organizacija na teritoriju RH
2. tijelo uprave gradske zajednice opina nadleno za poslove ope uprave kod tijela uprave opina i
organizacija koje vre javna ovlatenja na podruju gradske zajednice opina
3. opinsko tijelo uprave nadleno za poslove ope uprave kod tijela uprave i organizacija koje vre javna
ovlatenja na podruju opine odnosno koje imaju sjedite na podruju opine
382. Temeljni pojmovi uredskog poslovanja?
AKT
svaki pisani sastav kojim se pokree, dopunjuje, mijenja, prekida ili zavrava neka slubena
radnja kod tijela uprave i organizacija s javnim ovlastima
PRILOG
pisani sastav (tablica, grafikon, crte, i sl.) ili fiziki predmet koji se prilae uz akt radi dopune,
objanjenja ili dokazivanja sadraja akta
DOKUMENT akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak ine dokument akt + prilog = dokument
PREDMET
skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak i ine posebnu cjelinu
DOSJE
skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fiziku osobu
FASCIKL
skup vie dosjea iste djelatnosti unutar pod grupe koji se poslije zavrenog postupka uvaju
sreeni u istom omotu
OMOT
(kutija, korice, kouljica i sl.) ili kouljica je poseban omot u koji se ulae prvi akt, kojim se osniva
predmet, i kasnije se ulau i ostali akti , pri vrhu omota sa lijeve strane ispisuje se klasifikacijska
oznaka i urudbeni broj i ispod toga kratak sadraj predmeta, akti se slau prema datumu
prijema, odnosno stariji na dnu
77 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

PISARNICA posebno organizirana sluba u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja za tijela dravne
uprave i druga dravna tijela, jedinice lokalne i podrune samouprave i pravne osobe koje imaju
javne ovlasti i to:
1. primanje i pregled
2. razvrstavanje i rasporeivanje
3. upisivanje i dostava u rad
4. otpremanje i razvoenje (bez administrativno-tehnike obrade)
5. arhiviranje i uvanje akata
ARHIVA
sastavni dio pisarnice gdje se uvaju dovreni predmeti, urudbeni zapisnici, upisnici predmeta
upravnog postupka i druge knjige te ostali materijali kao i dokumenti na magnetskom i
mikrofilmskom mediju do predaje nadlenom arhivu ili do njihovog unitenja, prema propisanim
rokovima za uvanje arhivske grae
383. Organizacija uredskog poslovanja (unutar pisarnice)?
Uredsko poslovanje se odvija najveim dijelom u jedinstveno organiziranoj pisarnici, a neki se uredski poslovi
obavljaju i u organizacijskim jedinicama tijela dravne uprave.
Ako je obujam poslova manji, posao moe obavljati jedan ili nekoliko slubenika uz druge poslove.
Ako je obujam poslova vei, pisarnica se kao sluba moe ustrojiti u nekoliko odjeljaka kao samostalnih cjelina, i to
u odjeljak: prijama
otpreme
dostave
arhive i dr.
384. Glavni odjeljci pisarnice?
1. urudbeni zapisnik (prijamnica, prijamna kancelarija) odjeljak u kojem se svi podnesci i drugi akti naslovljeni
na tijela dravne uprave predaju, preuzimaju i upisuju u uredske knjige po predmetu i broju.
2. prijepis (daktilografski ured) odjeljak u kojem se piu (prepisuju) istopisi, prilozi, kopije i drugi akti, prima
diktat, piu matrice, te usporeuje sve to je napisano (moe biti organiziran i izvan pisarnice).
3. otpravnitvo (expedit) odjeljak u kojem se rijeeni, odobreni i prepisani akti i prilozi moraju srediti, koji mora
pribaviti potpis i peat, opremiti spise prilozima i otpremiti ih.
4. dostavni ured u veim tijelima dravne uprave, dostavlja odnosno uruuje otpravke i druge akte naslovnicima.
5. arhiv (registar, pismohrana) odjeljak i sastavni dio pisarnice gdje se uvaju dovreni predmeti, urudbeni
zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige i evidencije do predaje nadlenom arhivu ili do
unitenja.
385. Tko rukovodi pisarnicom?
Na elu pisarnice je rukovoditelj koji neposredno rukovodi njenim radom i odgovara za taj rad.
386. Tko prima akte, kada se upisuju?

Primanje akata obavlja se na odreenom mjestu u pisarnici (neposredna predaja stranke ili potanska sluba).
Iznimno za unutarnje organizacijske jedinice koje vode poseban urudbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta
upravnog postupka, rukovoditelj tijela moe odrediti da se akti upueni ovim organizacijskim jedinicama primaju u
tim jedinicama.

Poiljke se primaju u redovno radno vrijeme, a prima ih odreeni radnik pisarnice. Izvan radnog vremena
poiljke prima deurni radnik.

Radnik pisarnice provjerit e da li akt podlijee plaanju upravne pristojbe i ako da, da li je plaena. Ako
upravna pristojba nije plaena odbit e se prijam akta. Takoer ako to tijelo nije nadleno za primanje tog akta
upozorit e podnosioca, ali ako ovaj insistira na prijemu, primit e akt ali e sastaviti biljeku. (ZUP)

U sluaju da je poiljka oteena radnik ne smije primiti odnosno podii poiljku (komisijski utvrditi stanje i
sadraj poiljke).

Kod prijema nekih poiljki npr. natjeajna dokumentacija na poiljku se pie vrijeme (sat i minuta).

Prijam obinih poiljki se ne potvruje (potvrdom o primitku), dok se prijam preporuenih poiljki i novanih
pisama evidentira u knjizi primljene pote. Akti se upisuju poto su primljeni, razvrstani i rasporeeni. Upisuju se u
upisnik predmeta upravnog postupka ili urudbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i
akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana
upisat e se najkasnije slijedeeg dana, prije upisivanja novo primljenih akata i to pod datumom kad su primljeni.

Poiljke sa odreenim stupnjem povjerljivosti prima elnik tijela, odnosno soba koju on za to pismeno ovlasti.
387. Rok za upisivanje primljenih akata u odgovarajui upisnik?
Primljeni akti upisuju se u upisnik istog dana kada su primljeni.
Akti se upisuju poto su primljeni, razvrstani i rasporeeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili
urudbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i
odmah se dostavljaju u rad.
Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat e se najkasnije slijedeeg dana, prije upisivanja novoprimljenih
akata i to pod datumom kad su primljeni.
78 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

388. Postupak s aktima koji podlijeu taksiranju?

Radnik je duan pri primitku akta/isprave voditi rauna o slijedeem:
- da li podlijeu taksiranju
- kolika je visina takse predviena za pojedine vrste
- kada postoji osnov za oslobaanje od plaanja takse
Ako je akt netaksiran ili nedovoljno taksiran ili se utvrdi neispravnost u taksiranju, radnik e postupiti na slijedei
nain:
- odbit e prijem ako se akt podnosi neposredno od stranke
- konstatirat e to kratkom biljekom (pored tambilja)
389. Prijemni tambilj?
Nakon otvaranja i pregleda na svaki se akt stavlja prijamni tambilj. Otisak prijamnog tambilja stavlja se u gornjem
desnom uglu prve strane akta. Ako tu nema mjesta, otisak treba staviti na pogodno mjesto prve strane akta. Ako na
prednjoj strani nema mjesta, otisak treba staviti na poleinu akta u gornjem lijevom kutu. Ako su stranice akta
potpuno popunjene tekstom, otisak se stavlja na komad istog papira koji se privruje uz akt.
Ako je tekst akta pisan u produetku nakon ranijeg akta, prijamni tambilj se stavlja na desno ispod teksta
posljednjeg akta u produetku. Otisak se ne stavlja na priloge akta.
U otisak prijamnog tambilja upisuju se:
- naziv RH
- naziv tijela koje prima akt i brojana oznaka tijela (514 Ministarstvo uprave)
1. datum prijema akta
2. klasifikacijska oznaka predmeta
3. urudbeni broj
4. organizacijska jedinica brojana oznaka unutranje organizacione jedinice, odnosno referenta kojem se akt
rasporeuje
5. prilozi ukupan broj priloga
6. vrijednost ukupan iznos novca ili drugih vrijednosti (neponitenih taksenih maraka) koje se prilau aktu
PRIJAMNI TAMBILJ
Republika Hrvatska
514 - Ministarstvo uprave

primljeno: 9.1.2004.
k.o.
Org. jedinica
081-01/01-04/2
5
Ur.broj
priloga
525-5-04-1
2

vrijednost
-

390. to je klasifikacijska oznaka?

Brojana oznaka predmeta koja taj predmet oznaava prema sadraju, vremenu nastanka i obliku.
Odreuje se u trenutku stvaranja prvog vlastitog akta u predmetu ili zaprimanjem prvog akta u predmetu s prilogom
ili bez i to u pisarnici tijela.
Jedinstvene klasifikacijske oznake i brojane oznake stvaratelja i primatelja akta utvruju se pravilnikom
rukovoditelja tijela nadlenog za poslove ope uprave (ministarstva uprave, pravosua i lokalne samouprave).
Plan klasifikacijskih oznaka i brojanih oznaka stvaratelja i primatelja akata za pojedino tijelo utvruje rukovoditelj
tijela.
Prvi akt u predmetu nakon oznake sadraja prijamnog tambilja stavlja se u omot spisa na koji se takoer upisuje:
- klasifikacijska oznaka predmeta
- kratka naznaka sadraja predmeta
- urudbeni broj
Svi ostali akti koji se odnose na isti predmet ulau se u isti omot spisa.
XXX - XX/ XX- XX/ XX
123 - 4 / 5 - 6 / 7

Sadraj
Vrijeme nastanka
Oblik

Klasa: 133 02/02 01/56

1 glavna grupa
2 grupa
3 podgrupa
4 djelatnost unutar podgrupe
5 godina otvaranja predmeta
6 broj dosjea
7 broj predmeta

Klasifikacijska oznaka je brojana oznaka predmeta koja ga oznaava prema:

a) sadraju (5 brojeva) odreuje se na temelju sadraja akta (u sladu sa Planom klasifikacijskih oznaka
primatelja i stvaratelja akata koje donosi elnik tijela temeljem Uredbe o uredskom poslovanju)
79 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

neupravni predmet iz komunalnih djelatnosti: 363 02/

radni odnos na neodreeno vrijeme: 122 02/
dravni struni ispit: 133 02/
023-02/ ( 0=gl.grupa, 2=grupa, 3=podgrupa, 02=djelatnost unutar podgrupe)
b) vremenu odreuje godinu otvaranja predmeta (dva posljednja broja godine u kojoj je predmet otvoren)
u godini 2002. : 133-02/02c) obliku broj unutar klasifikacije prema vremenu, a sastoji se od broja dosjea (01) i broja predmeta (56)
133-02/02-01/56
Akti upravnog postupka dobivaju i posebnu oznaku UP/I za predmet upravnog postupka u prvom stupnju ili UP/II
za predmet upravnog postupka u drugom stupnju. Klasa: UP/I 133 02/02 01/56
391. Prijenos klasifikacijske oznake?
U sluaju da su kod neke klasifikacije popunjena sva mjesta predviena za urudbene brojeve, radi se prijenos
klasifikacijske oznake.
Klasifikacijska oznaka koja se prenosi ponovno se upisuje na list urudbenog zapisnika koji je oznaen istom
klasifikacijskom oznakom koja se prenosi i to za posljednje upisane klasifikacijske oznake i u vrijeme kad se
prijenos obavlja.
Da bi se moglo utvrditi gdje se upisuju daljnji urudbeni brojevi neke klasifikacijske oznake koja se prenosi, treba u
donjem dijelu rubrike klasifikacijska oznaka oznaiti brojeve stranica urudbenog zapisnika na kojem su upisane
te klasifikacijske oznake.
392. to je urudbeni broj?
Urudbeni broj oznaava stvaratelja i primatelja akta unutar predmeta, vrijeme nastanka akta i redni broj akta
unutar predmeta. Vrijeme nastanka svakog akta u predmetu i redni broj akta, mijenjaju se sa svakom pisanom
radnjom u predmetu.
Urudbeni broj sastoji se od:
1. brojane oznake mjesta nastajanja akta oznaava stvaratelja akta u skladu s Pravilnikom i planom
klasifikacijskih i brojanih oznaka stvaratelja i primatelja akata
2. brojane oznake godine nastajanja akta posljednje dvije znamenke godine u kojoj je akt nastao
3. rednog broja akta unutar predmeta redoslijed akata unutar istog predmeta upisan u urudbenom zapisniku ili
upisniku predmeta upravnog postupka
Urudbeni broj se odreuje prilikom evidentiranja svakog pojedinog akta.
npr.
URBROJ: 514-11-02-01-02-07
514 brojane oznake mjesta nastajanja akta Ministarstvo uprave,
11
oznaka organizacijske jedinice Ured za lokalnu samoupravu,
02-1 oznaka stvaraoca akta Odjel za ustrojstvo i naelnik odjela,
02
brojana oznaka godine nastajanja akta godina nastanka,
07
redni broj akta unutar predmeta
393. Koje su osnovne, a koje pomone vrste knjiga za voenje evidencije?
Osnovne (glavne) uredske knjige su:
upisnik predmeta upravnog postupka (prvog/drugog stupnja) - vodi se u nepovezanim svescima, na kraju
tekue godine se zakljuuje stavljanjem slubene biljeke o ukupnom broju upisanih predmeta, to se nakon
stavljanja datuma ovjerava slubenim peatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja
urudbeni zapisnik - vodi se u nepovezanim svescima, na kraju tekue godine se zakljuuje stavljanjem
slubene biljeke o ukupnom broju upisanih predmeta i to brojkom i slovima, to se nakon stavljanja datuma
ovjerava slubenim peatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja - ispod biljeke ispisuju se
klasifikacijski brojevi svih nerijeenih predmeta iz te godine, koji se kad budu rijeeni precrtavaju crvenom olovkom
ili tintom
Pomone uredske knjige su:
1. registrator - upis sve pote bez obzira na upravni odnosno neupravni postupak
2. knjiga primljene pote
3. interna dostavna knjiga - slui za dostavljanje akata u rad unutarnjim organizacijskim jedinicama, odnosno
referentima, to je pomona knjiga za evidenciju o predmetima
4. dostavna knjiga za mjesto - upisuju se akti koje treba hitno otpremiti u isto mjesto gdje je sjedite tijela
5. dostavna knjiga za potu - slui kao evidencija o izvrenoj otpremi akata putem potanske slube i radi
pravdanja utroenog novca na ime potanskih trokova
6. kontrolnik potarine radi evidentiranja i pravdanja potarine, vodi se u ukorienoj knjizi s numeriranim
stranicama
7. arhivska knjiga
8. knjiga deurstva
9. popis tambilja peata i igova
10.rokovnik
Navedene knjige se moraju obvezatno voditi u svakom tijelu ako pojedino tijelo nije izriito osloboeno da vodi koju
od njih.
80 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

394. to je urudbeni zapisnik?

Urudbeni zapisnik je glavna (osnovna) knjiga za voenje evidencije o aktima neupravnog postupka, a sadrava:
klasifikacijsku oznaku
urudbeni broj
kratak sadraj predmeta ili pojedinog akta
datum primitka akta
ime i prezime (naziv) podnositelja akta
datum nastanka akta
organizacijsku jedinicu
datum i oznaku razvoenja
Urudbeni zapisnik se vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekue godine se zakljuuje stavljanjem slubene
biljeke o ukupnom broju upisanih predmeta, to se nakon stavljanja datuma ovjerava slubenim peatom i
potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja.
Urudbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudbenih brojeva.
Za akte oznaene odreenim stupnjem povjerljivosti, vode se posebni urudbeni zapisnici. Ispod prijamnog
tambilja stavlja se skraenica POV, STR. POV ili INTER. Ovjeru svih urudbenih zapisnika vri rukovodilac
organa svojim potpisom uz stavljanje slubenog peata.
395. to je upisnik predmeta upravnog spora?
Upisnik predmeta upravnog postupka je glavna (osnovna) knjiga za voenje evidencije o aktima upravnog
postupka (prvog i drugog stupnja), a sadrava:
- klasifikacijsku oznaku
- urudbeni broj
- datum primitka akta
- ime i prezime (naziv) podnositelja zahtjeva
- kratak sadraj
- odluku o zahtjevu i datum odluke
- rad prvostupanjskog tijela o albi
- datum odluke
- administrativno izvrenje
- datum izvrenja
Vodi se u nepovezanim svescima. Na kraju tekue godine se zakljuuje stavljanjem slubene biljeke o
ukupnom broju upisanih predmeta, to se nakon stavljanja datuma ovjerava slubenim peatom i potpisom radnika
koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja.
Urudbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudbenih brojeva. Plan klasifikacijskih oznaka i
brojanih oznaka stvaratelja i primatelja akata za pojedino tijelo utvruje rukovoditelj tijela.
Tijela vode, u pravilu, samo jedan urudbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, a ako se
akti obrauju automatskom obradom podataka osnivaju se odgovarajue baze dokumenata.
Iznimno, pojedine unutarnje organizacijske jedinice tijela mogu voditi posebne urudbene zapisnike odnosno
upisnike predmeta upravnog postupka ili osnivati odgovarajue baze podataka, ako je to predvieno propisima o
njihovoj organizaciji i nainu rada.
Za akte koji su odreeni odreenim stupnjem povjerljivosti vode se posebni urudbeni zapisnici odnosno
osnivaju odgovarajue baze dokumenata.
396. Zdruivanje akata (s predmetom)?
Prije dostavljanja akata u rad koji su upisani pod urudbenim brojem 2 i slijedeim urudbenim brojevima iste
klasifikacijske oznake, mora se izvriti njihovo udruivanje s predmetom.
Zdruivanje akata obavlja se tako da se na temelju podataka iz urudbenog zapisnika odnosno upisnika predmeta
upravnog postupka utvruje gdje se nalazi predmet.
Ako se predmet nalazi u radu kod unutarnje organizacijske jedinice, treba uz otisak prijamnog tambilja staviti
datum od kada se predmet nalazi u unutarnjoj organizacijskoj jedinici.
397. Poetak voenja i zakljuivanja te uvezivanje urudbenog zapisnika odnosno upisnika predmeta upravnog
spora?
- Vode se u nepovezanim svescima.
Kod automatske obrade dokumenata prenose se na magnetske trake svaka tri dana, a odtampani primjerak
se snima na mikrofilmu.
- Zakljuuju se (zakljuno sa 31. prosinca tekue godine) stavljanjem slubene biljeke o ukupnom broju upisanih
predmeta i to brojem i slovima.
Biljeka se nakon stavljanja datuma ovjerava slubenim peatom te potpisom radnika koji ga vodi i
neposrednog rukovodioca.
Ispod biljeke se ispisuju klasifikacijske oznake nerijeenih predmeta, koje se po njihovom rjeenju precrtavaju
crvenom bojom.
- Uvezuju se u jednu ili vie knjiga.
Kod automatske obrade dokumenata iz mikrofilmskih rola formira se "microjacket" (mikrodekit).
81 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

398. to je to registar (kazalo)?

Vodi se radi lakeg i breg pronalaenja klasifikacijske oznake predmeta.
Podaci u registru upisuju se prema predmetu, a po potrebi i prema poiljatelju.
Podaci se upisuju:
- po predmetu - prema poetnom slovu prezimena fizike osobe odnosno naziva tijela/organizacije na koju se
predmet odnosi
- prema poetnom slovu rijei koja oznaava bitni sadraj predmeta
- po poiljaocu - prema poetnom slovu naziva poiljaoca
- po potrebi upisivanje se vri ako to zahtijeva specifinost poslovanja tijela/organizacije
U registar se upisuju podaci iz urudbenog zapisnika odnosno upisnika predmeta upravnog spora.
Upisivanje podataka vri se na slijedei nain:
- u rubruku 1.
upisuje se rimskim brojem mjesec u kojem je predmet upisan u urudbeni zapisnik
odnosno upisnik predmeta upravnog postupka
- u rubruku 2.
upisuje se prezime i ime fizike osobe odnosno naziv tijela/organizacije na koju se
predmet odnosi (ako se odnosi na vie osoba po potrebi e se upisati i svaka od tih osoba)
- u rubruku 3.
upisuje se mjesto (prebivalite/sjedite) poiljaoca
- u rubruku 4.
upisuje kratki sadraj ili oznaka predmeta
- u rubruku 5.
upisuje se klasifikacijska oznaka
- u rubruku 6.
upisuje se urudbeni broj akta
- u rubruku 7.
upisuje se strana urudbenog zapisnika odnosno upisnika na kojoj je upisana
klasifikacijska oznaka i urudbeni broj akta
399. Dostavljanje akata u rad?
Poslije upisivanja akata u urudbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, svi akti moraju biti
istog dana dostavljeni u rad u unutarnjim ustrojstvenim jedinicama. U iznimnim sluajevima moraju biti dostavljeni u
rad najkasnije do poetka radnog vremena slijedeeg radnog dana. To se obavlja preko interne dostavne knjige.
Primanje akata referenti potvruju potpisom i oznakom datuma primitka.
Ne upisuju se dostavnice, povratnice, slubeni listovi, broure, asopisi...
400. Administrativno-tehnika obrada akata?
- prikupljanje podataka
- sastavni dijelovi akta
- izrada akata
- ostali postupci u vezi s obraivanjem akata
- pisanje akata na pisaem stroju
- pripremanje akata za potpis
- vraanje rijeenih predmeta pisarnici
401. Sastavni dijelovi akta?
1. zaglavlje akta stavlja se u gornji lijevi kut
2. adresa primaoca pie se na desnoj strani
3. predmet oznaka na lijevoj strani, npr.: Marko Marki dostava spisa
4. tekst akta
5. potpis ovlatene osobe
6. slubeni peat
7. prilozi
8. nain otpreme pie se samo ako se akt ne alje obinom potom
9. dostaviti oznaka kome je sve akt dostavljen
402. Otpremanje akata?
Otpremanje akata vri pisarnica. Sve akte to ih tijekom dana primi na otpremu, pisarnica mora otpremiti istog
dana. Akti primljeni pred kraj radnog vremena ako nisu hitni otpremit e se idueg radnog dana.
Rijeeni predmeti iz unutarnjih ustrojstvenih jedinica dostavljaju se pisarnici sa uputom radi otpreme, stavljanja u
rokovnik ili arhiviranja.
- Dostavna knjiga za potu slui za evidenciju o izvrenoj otpremi akata potom i pravdanja trokova potarine.
- Kontrolnik pote vodi se radi evidentiranja i pravdanja potarine.
- Dostavna knjiga za mjesto slui za upisivanje akata koji se otpremaju vlastitom otpremom slubenom tijelu
(dostava u istom mjestu).
Na otpremljene akte se stavlja daktilografski tambilj (prijemni tambilj-otpremni) s datumom i potpisom slubenika
koji je otpremio akte.
403. to je to izvorno rjeenje?
Rjeavanje u produetku akta ili izvorno rjeavanje prosljeuje se dalje, npr. dobijemo neki akt za koji nismo
nadleni, nego ga proslijedimo dalje, npr. drugoj inspekciji, karakteristika izvornog rjeavanja je da nema akta za
82 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

arhivu, sve se proslijedi dalje.

404. Razvoenje akata?
Poslije izvrenog otpremanja vri se razvoenje akata u urudbenom zapisniku odnosno upisniku predmeta
upravnog postupka prema uputama dobivenim od slubenika. Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte
koji su rijeeni izvorno tj. u produenju izvornog akta bez primjera za arhivu.
Razvoenje ostalih akata vri se na taj nain da se u glavnim uredskim knjigama upisuje datum razvoda i
odgovarajua oznaka:
1. "a/a" rad potpuno dovren i treba ga staviti u arhivu, a ako predmet treba uvati, stavlja se i broj godina
uvanja ("a/a 10 godina, ili a/a trajno kao arhivska graa)
2. "R" (rok) i datum (vraanja iz rokovnika) do kada se pretpostavlja da e se po traenju postupati ili kada
predmet treba ponovo uzeti u rad (npr.: "R 30 IX 1988")
3. ako se akt ustupa unutranjoj organizacionoj jedinici istog organa, stavit e se u ovu rubriku oznaka jedinice
kojoj se akt ustupa.
4. izvorno i naziv i sjedite tijela kojem je akt otpremljen ako se obavlja razvoenje akata koji se rjeava
izvorno.
Poslije razvoenja akti se ve prema vrsti razvoenja arhiviraju ili stavljaju u rokovnik.
405. to je to rokovnik predmeta (pomona knjiga) ?
Rokovnik slui za ulaganje predmeta koji su vezani za rok (tj. da se dre u pisarnici do odreenog roka), a kao
rokovnik se mogu koristiti fascikl ili ormar s pregradama na kojima su oznaeni datumi. Predmeti se u rokovnik
slau po prema datumu iz tekueg mjeseca redoslijedom prva tri broja klasifikacijske oznake, a iz rokovnika se
uzimaju na odreeni dan i dostavljaju u rad internom dostavnom knjigom.
Predmeti koji se ulau u rokovnik, oznauju se sa R i naznakom roka. Ako rok istjee u neradni dan, predmeti se
iz rokovnika uzimaju dan ranije i dostavljaju u rad.
Rokovnik predmeta moe se koristiti i kao podsjetnik za pravovremeno obavljanje drugih obveza i poslova koje
tijelo redovito obavlja u unaprijed odreenim rokovima.
Ako je predmet u rokovniku, a stranka donosi akt koji spada pod taj predmet, onda se akt ulae uz taj predmet i
eka rok, kad se vadi i daje organu na rjeavanje
Predmet je u roku - pie se oznaka R - i datum do kada se predvia da e se po traenju postupiti ili kada
predmet treba ponovo uzeti u rad.
Ti se predmeti dre u evidenciji pisarnice do odreenog roka, stavljaju se u rokovnik predmeta po datumu iz
tekueg mjeseca, na dan roka uzimaju se iz rokovnika i predaju u rad odgovarajuim organizacijskim jedinicama.
406. Postupanje s rijeenim predmetom?
Slubenici unutar organizacijskih jedinica tijela duni su rijeene predmete odmah vratiti pisarnici s potrebnom
uputom za rad u pisarnici (otprema, dranje u rokovniku, stavljanje u arhivu). Rijeeni predmeti vraaju se pisarnici
preko interne dostavne knjige.
Prilikom preuzimanja predmeta preko interne dostavne knjige radnik pisarnice duan je provjeriti formalnu
ispravnost predmeta te upozoriti na nedostatke slubenika i vratiti mu na nadopunu.
407. Arhiviranje i uvanje predmeta?
Rijeeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj uvaju do predaje ovlatenom arhivu.
U arhivi se sreuju po klasifikacijskim oznakama. Unutarnja organizacijska jedinica tijela koja vode posebne
urudbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka mogu drati dovrene predmete u svojoj
pisarnici najdulje dvije godine, poslije tog roka su dune predmete predati na daljnje uvanje arhivi pisarnice tijela.
Za uvanje due od dvije godine potrebno je odobrenje rukovoditelja tijela.
Ako se akti obrauju automatskom obradom dokumenata, rijeeni predmeti snimaju se na mikrofilm i uvaju u
obliku jacketa (dekita) i mikrofilmske role dislocirano od pisarnice.
Prije stavljanja u arhivu, treba u svakom predmetu kronolokim redom sloiti urudbene brojeve i priloge i tom
prilikom provjeriti je li predmet dovren.
Postupak prije stavljanja u arhivu - Prije stavljanja u arhiv treba u svakom predmetu kronolokim redom sloiti
urudbirane brojeve i priloge, te provjeriti da li je predmet dovren ("a/a" je oznaka koja se stavlja na dovreni
predmet, uz vrijeme uvanja, datum arhiviranja i potpis), da li se u predmetu nalaze prilozi ili dokumenti koje bi
trebalo vratiti strankama ili su pak grekom pripojeni neki drugi predmeti
Arhiviranje predmeta
Sreivanje i uvanje predmeta u arhivu - Za svaku klasifikacijsku oznaku treba predvidjeti u arhivi, u pravilu,
posebnu fasciklu, gdje e se predmeti slagati po broju predmeta unutar dosjea. - Posebno se odlau upravni od
neupravnih predmeta. - Predmeti odreenog stupnja povjerljivosti uvaju se odvojeno i to na nain koji osigurava
uvanje njihove povjerljivosti, po mogunosti u eljeznom ormaru (kasi) ili blagajni.
Rukovanje predmetima stavljenim u arhivu - Predmetima stavljenim u arhivu rukuje odreeni radnik pisarnice.
Ako se predmet iz arhive prikljuuje aktima primljenim nakon arhiviranja tog predmeta, vadi se iz arhive bez
potvrde. Dok se u ostalim sluajevima vadi uz potvrdu koja se dri u fasciklu, a po povratu predmeta potvrda se
vraa referentu. Potvrda mora sadravati: klasifikacijsku oznaku predmeta, urudbeni broj, datum uzimanja
predmeta, rok vraanja i potpis referenta koji preuzima predmet uz oznaku jedinice u kojoj radi. Davanje na uvid
te izdavanja i ovjeravanje prijepisa arhivske grae strankama izvan tijela uprave/organizacije, dozvoljeno je samo
83 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

uz pismeno odobrenje nadlenog rukovodioca i prema postojeim propisima. Pisarnice su dune voditi arhivsku
knjigu.
408. Arhivska knjiga?
Arhivska knjiga (obrazac br. 12) slui za opi inventarni pregled cjelokupnog arhivskog materijala iz ranijih godina.
- rubruka: "redni broj" redni brojevi produavaju se bez obzira na godinu u kojoj se vri upis, pa se arhivska
knjiga krajem kalendarske godine ne zakljuuje.
- rubruka: "datum upisa"
- rubruka: "godina" na koju se odnosi arhivski materijal
- rubruka: "opis" oznaka iz ega se sastoji arhivski materijal
npr. upis arhivskog materijala (prvog) tijela uprave iz 2005. god. izvrit e se na slijedei nain:
- urudbeni zapisnik knjiga
- registar uz urudbeni zapisnik knjiga
- upisnik predmeta upravnog spora knjiga
- registar uz upisnik predmeta upravnog spora knjiga
- akti predmeta neupravnog spora fascikl
- kartice poreznih obveznika kutija itd.
- rubruka: "ukupni broj" stavlja se koliina odgovarajueg dijela arhivskog materijala
npr. ako urudbeni zapisnik ima 5 knjiga upisuje se broj "5"
ako predmet UP-a ima 75 dosjea upisuje se broj "75" itd.
- rubruka: "primjedba" upisuju se podaci o mjestu gdje se dri i uva odnosni arhivski materijal (npr. broj sobe,
ormara i sl.), a upis se vri olovkom kako bi se mogao brisati, ukoliko doe do smjetaja arhivskog materijala na
drugo mjesto.
409. Razlika izmeu peata, iga i tambilja?
Peat i ig su okruglog oblika, njima se potvruje vjerodostojnost akta, moraju se uvati pod kljuem - sadre
grb, naziv i sjedite pravne osobe
Peat je izraen od gume ili drugog mekog odgovarajueg materijala (silikona), a slui za otiskivanje na papir ili
drugu podlogu - stavlja se lijevo od naznake funkcije potpisnika akta, po mogunosti da zahvati potpis
ig je izraen od metala ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za (suho) utiskivanje u papir ili drugu
podlogu (vosak) - npr. na diplomama, na ovjerama sa vrpcom i voskom
tambilj je pravokutnog oblika, bez odreenih dimenzija, nema grb RH, a izraen je od gume ili drugog
odgovarajueg materijala, a slui za otiskivanje na papir u koji se kasnije rukom unose podaci - stavlja se na akt i to
samo interno unutar tijela uprave/organizacije, to je u stvari tehniko pomagalo pri upisivanju podnesaka i sl.
410. Koja je svrha peata i iga s grbom RH?
Peatom i igom s grbom RH potvruje se vjerodostojnost akta.
Grb RH oznaava da tijelo/organizacija ima javne ovlasti.
Oni se stavljaju na akte koji donose tijela dravne uprave, kojima se meusobno ophode ili ih
upuuju pravnim osobama ili graanima.
Veliki dravni peat 80 mm (38 mm)
GRB, REPUBLIKA HRVATSKA, kruno oko toga je STAROHRVATSKI TROPLET
-utiskuje se u peatni vosak
-stavlja se na ratifikacijske isprave, vjerodajnice i pisma ovlatenja koja potpisuje predsjednik RH
Mali dravni peat 50 mm (25 mm) - isti sadraj kao veliki
-namijenjen za otisak crnilom
-stavlja se na odluke o proglaenju zakona, odlikovanja i dr. akte koje donosi predsjednik RH
411. Tko ima ovlasti koritenja iga i peata?
Slubenik kojeg za to ovlasti odgovarajui elnik tijela odnosno organizacije.
412. Tko ima ovlasti za izradu igova i peata s grbom RH?
Ovlateni obrtnici ili trgovaka drutva
413. Tko donosi rjeenje o ovlatenju za izradu igova i peata s grbom RH ?
Ministarstvo unutarnjih poslova
414. Tko daje odobrenje za izradu igova i peata sa grbom RH ?
Ministarstvo pravosua
415. U kojim sluajevima postoji dunost unitavanja igova i peata s grbom RH ?
1. koji se zbog promjene naziva tijela, istroenosti ili drugog razloga stavljaju izvan uporabe
2. koje rabe tijela koja prestaju s radom
3. koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima, a koja je promijenila naziv, prestala s radom ili nema vie javne
ovlasti
84 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

416. Za to se plaaju upravne pristojbe?

Upravne pristojbe plaaju se za akte i radnje pred tijelima dravne uprave, diplomatskim i konzularnim i drugim
predstavnikim tijelima RH u inozemstvu, upravnim tijelima, jedinicama lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, a sve sukladno zakonu o upravnim pristojbama.
417. Tko je pristojbeni obveznik?
Pristojbeni obveznik je osoba na iji se zahtjev pokree postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je u "Tarifi"
propisano plaanje pristojbe. Ako za isti spis ili radnju postoji vie pristojbenih obveznika njihova je obveza
solidarna). Ako vie osoba podnosi zajedniki zahtjev, plaa se jedna pristojba.
418. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza ?
Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rjeenja ili druge isprave, odnosno u trenutku
podnoenja podneska.
419. Kada se pristojbena obveza mora platiti?
Pristojbe se plaaju u trenutku nastajanja pristojbene obveze, ako za pojedine sluajeve nije drukije propisano.
420. to se mora uiniti u sluaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu ?
Ako pristojbeni obveznik ne plati upravnu pristojbu, nee se postupiti po podnesku dok stranka ne plati pristojbu,
odnosno potom e se poslati opomena za plaanje pristojbe uveana za pristojbu za opomenu, a ako ni tada ne
plati rjeenje se nee dostaviti stranci. Iznimno ako je radnja ve obavljena, pristojba e se naplatiti prisilno.
421. Na koji nain se moe platiti pristojba?
Pristojbe se plaaju u dravnim biljezima.
Iznimno se uplauje izravno na propisani raun:
- ako je iznos vie od 100 kn.
- ako je propisano da se uplauje na propisani raun bez obzira na iznos
422. Tko je osloboen od plaanja upravnih pristojbi?
Opa osloboenja:
1. RH, tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune samouprave i njihova tijela
2. ustanove iz podruja predkolskog uzrasta, prosvjete, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne skrbi
3. invalidske i sline organizacije
4. graani iji dohodak ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i nemaju znaajnije imovine ija ukupna vrijednost
ne prelazi 30.000 kn
5. invalidi domovinskog rata
6. suprunici i djeca branitelja poginulih, zatoenih i nestalih u domovinskom ratu
7. prognanici i izbjeglice
8. strani dravljani za vizu i odobrenje za produeni boravak u RH koji kao hrvatski stipendisti dolaze u RH
9. traitelji azila i stranci u postupku priznavanja privremene zatite
Predmetna osloboenja:
Utvruju se za odreene spise i radnje pred tijelima koja u okviru svojeg djelokruga i ovlasti vode postupak ili
obavljaju upravnu radnju.
1. predstavke i pritube te prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima
2. molbe za pomilovanja i rjeenja o tim molbama
3. zahtjevi za naknadu tete osoba nepravedno osuenih i neosnovano lienih slobode te rjeenja o tim
predmetima
4. spise i radnje u postupku pribavljanja dokaza o slabom imovnom stanju radi osloboenja od plaanja pristojbe
5. spise i radnje u postupku za povrat vie plaenih obveza
6. spise i radnje u postupku za ispravljanje greaka u rjeenjima, ispravama i slubenim oevidnicima
7. spise i radnje u postupku sastavljanja i ispravljanja popisa biraa
8. spise i radnje za upis u knjigu dravljana i dravne matice te zahtjeve za izdavanje isprava iz tih knjiga
9. spise i radnje u postupku usvojenja i postavljanja strategije
10. sve prijave i prijedloge za utvrivanje poreza i pristojbi te za koritenje poreznih osloboenja i olakica
11. spise i radnje u postupku vraanja, odnosno ostvarenja prava naknade za oduzetu imovinu
12. sve spise i radnje za ostvarivanje prava iz mirovinskog, invalidskog, zdravstvenog osiguranja te socijalne skrbi
13. spise i radnje u svezi s redovnim kolovanjem uenika i studenata, osim pristojbi za svjedodbu po zavrenom
kolovanju ili diplomu
14. spise i radnje u svezi s zasnivanjem radnog odnosa i ostvarivanjem prava iz radnog odnosa
15. spise i radnje s pomorskim i brodskim knjiicama i sve upise u njih osim vize
16. spise i radnje u svezi primanja poklon paketa i darova od dobrotvornih i humanitarnih organizacija iz
inozemstva
17. spise i radnje u svezi s ureivanjem prava i dunosti s podruja obrane
85 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

18. spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hrvatskim dravljanima i osobne karte koja se izdaje
strancima s trajnim nastanjenjem
19. spise i radnje u svezi s zatitom kulturnih dobara
20. podneske upuene tijelima za predstavke i pritube i dravnom odvjetnitvu
21. spise i radnje u postupku za pogreb umrlih osoba
22. spise i radnje koji se vode po slubenoj dunosti
23. spise i radnje u postupku za ostvarivanje prava na doplatak za djecu
24. prijave i odjave prebivalita osoba, boravita i adrese stanovanja osoba
25. spise i radnje u postupku prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo
26. uvjerenje o matinom broju graana
423. Povrat pristojbe?
Pravo na povrat pristojbe ima osoba koja:- plati pristojbu koju nije bila obvezna platiti
- plati pristojbu u veem iznosu od propisanog
- plati pristojbu za radnju koju tijelo nije obavilo
Postupak povrata pristojbe se pokree na zahtjev stranke, a rjeava ga tijelo za iji je rad pristojba plaena.
Zahtjev za povrat pristojbe od pravnih osoba s javnim ovlastima rjeava ispostava Porezne uprave.
424. Prisilna naplata upravne pristojbe?
Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku, nee se postupiti po podnesku. Iznimno ako je radnja
ve obavljena, pristojba e se naplatiti prisilno i to prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.
425. Kada zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe ?
Pravo na naplatu i pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je trebala biti
plaena odnosno u kojoj je vie plaena.
U svakom sluaju zastara nastupa nakon isteka pet godina od dana kada je prvi put poela tei.
426. Pripadnost prihoda od pristojbi?
(1) od dravnih biljega zajedniki prihod dravnog prorauna i prorauna lokalne ili podrune (regionalne)
samouprave
(2) od pristojbi uplaenih izravno na propisani raun prihod dravnog prorauna ili prorauna lokalne ili
podrune (regionalne) samouprave, ovisno pred ijim je tijelima plaena
(3) od pristojbi uplaenih izravno na propisani raun za spise i radnje pravnih osoba s javnim ovlastima prihod
dravnog prorauna ili prorauna lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, ovisno o tome na temelju ijeg
ovlatenja pravna osoba s javnim ovlastima obavlja poslove
427. Ovlasti u provedbi zakona?
Vlada RH moe mijenjati iznose iz Tarife.
Ministar financija propisuje izdavanje, raspaavanje, povlaenje iz uporabe i zamjenu dravnih biljega
izdaje ovlatenje za maloprodaju dravnih biljega ostalim pravnim i fizikim osobama
odreuje visinu provizije koja pripada prodavatelju dravnih biljega
Maloprodaju dravnih biljega mogu obavljati tijela dravne uprave, upravne organizacije, jedinice lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i njihova tijela, sudovi, banke, FINA, Hrvatska pota i javni biljenici.
428. to se propisuje Uredbom o natpisnoj ploi i zaglavlju akata?
Propisuje se izgled i nain isticanja natpisne ploe, sadraj zaglavlja, te nain ispisivanja dvojezine ili viejezine
ploe i zaglavlja akta za:
a) tijela dravne uprave
b) tijela jedinica lokalne samouprave
c) tijela jedinica podrune (regionalne) samouprave
d) mjesnu samoupravu
e) pravne osobe koje imaju javne ovlasti
429. Izgled i nain isticanja natpisne ploe te sadraj natpisne ploe i zaglavlja akta?
Naziv tijela dravne uprave i lokalne samouprave ispisuje se na staklenoj ploi etvrtastog oblika irine 60 cm i
visine 40 cm s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploe.
Tekst mora biti tiskan velikim slovima (helvetika) u zlatnoj boji na crnoj podlozi. Natpisna ploa tijela dravne uprave
smjetena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu.
Natpisna ploa tijela jedinica lokalne samouprave smjetena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu, a s lijeve
strane ako imaju zajedniko sjedite s tijelima dravne uprave.
Dvojezine ili vie jezine natpisne ploe prvo imaju ispis na hrvatskom jeziku i latininom pismu i moe biti
dimenzija 70 x 50.
Ako su ta dravna tijela smjetena u zgradama koje su spomenici kulture tada o mjestu stavljanja odluuje i daje
miljenje tijelo dravne uprave nadleno za zatitu kulturnih dobara.
86 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA
I PROSTORNOG UREENJA
uprava za inspekcijske poslove
odjel inspekcijskog nadzora
podruna jedinica u Rijeci

naziv
naziv ministarstva ili dravne
upravne organizacije
naziv upravne organizacije

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA
I PROSTORNOG UREENJA
uprava za inspekcijske poslove
odjel inspekcijskog nadzora
podruna jedinica u Rijeci
KLASA:
URBROJ:
mjesto, datum

R E P U B L I K A H R V AT S K A
PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA
GRAD RIJEKA
odjel gradske uprave za komunalni sustav
direkcija zajednike komunalne djelatnosti
KLASA: UP/I 112-06/03-01/73
URBROJ: 2170-01-09-02-04-9
Rijeka,

87 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

5. SLUBENIKI ODNOSI
430. to se ureuje Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima?
Ovim se zakonom ureuju prava, obveze, odgovornosti i nain utvrivanja plaa dravnih slubenika i
namjetenika u tijelima dravne uprave, pravosudnih tijelima, kaznenima tijelima, strunim slubama Hrvatskog
sabora, strunim slubama Vlade Republike Hrvatske, strunim slubama Ustavnog suda, strunim slubama
pukog pravobranitelja, Dravnom uredu za reviziju, Uredu predsjednika RH i u drugim tijelima koja se osnivaju za
obavljanje dravne slube.
Rad dravnih slubenika temelji se na Ustavu, Zakonu i drugim propisima, te znanstvenim i strunim dostignuima i
pravilima struke.
431. Tko su dravni slubenici?
Dravni slubenici su osobe visoke, vie ili srednje strune spreme u dravnim tijelima koji kao redovito zanimanje
obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrenih Ustavom, zakonom, uredbom ili poslovnikom donijetim na temelju
Ustava i zakona. I oni koji obavljaju informatike, materijalno-financijske i raunovodstvene poslove (VSS, VS,
SSS). Primaju se NATJEAJEM.
432. Tko su dravni namjetenici?
Namjetenici su osobe srednje i nie strune spreme koji u dravnim tijelima rade na pomono-tehnikim
poslovima i ostalim poslovima (vozai, domari, kuhari, portiri) ije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i
kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga dravnih tijela. Primaju se OGLASOM.
Slubenici i namjetenici primaju se i rasporeuju na radna mjesta utvrena Pravilnikom o unutarnjem redu
dravnog tijela: radna mjesta, opis poslova, struni i drugi uvjeti za raspored, broj slubenika i namjetenika.
Pravilnik se dostavlja na miljenje ministarstvu nadlenom za poslove ope uprave. Rjeenja za prijem u dravnu
slubu i rasporeivanju na radno mjesto donosi ministar (elnik) kao i rjeenje o prestanku dravne slube.
433. Koji su uvjeti za prijam u dravnu slubu?
Opi uvjeti za prijam osobe u dravnu slubu su:
- punoljetnost
- odgovarajua struna sprema
- hrvatsko dravljanstvo
Osim ovih uvjeta propisuju se posebni uvjeti za prijam i rasporeivanje na pojedino radno mjesto:
- odreena struna sprema i struka
- radni sta u struci
- poloen dravni struni ispit
- posebne strune vjetine i znanja
- posebna zdravstvena sposobnost
Strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva pored osnovnih uvjeta mora imati odobrenje ministarstva nadlenog
za poslove ope uprave.
434. Imaju li dravni slubenici pravo na sindikalno udruivanje?
Dravnim slubenicima zajameno je pravo na sindikalno organiziranje.
Temeljem konvencije Meunarodne Organizacije Rada (MOR-a) i Ustava RH, pravo na sindikalno
organiziranje moe se ograniiti samo u vojsci i policiji.
435. Koja je razlika izmeu radnog staa i godina slube (slubeniki staa)?
Radni sta
- godine rada koje se slubenicima raunaju kao mirovinski sta
- to je kriterij za razvrstavanje u platne razrede (u okvirima svog zvanja)
Godine slube - radni sta proveden u svojstvu dravnog slubenika odnosno ostvaren u tijelima dravne uprave
- slubeniki sta je znaajan za promicanje dravnih slubenika.
436. Rjeenje o prijemu u dravnu slubu?
Rjeenje kojima se odluuje o prijemu u dravnu slubu, rasporeivanje na radno mjesto, te o drugim pravima,
obvezama i odgovornostima slubenika, kao i o prestanku dravne slube donosi ministar, odnosno drugi elnik
dravnog tijela. Donosi se najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za podnoenje prijava.
Rjeenje o prijemu u dravnu slubu dostavlja se svima u roku od 15 dana od donoenja. U roku od 15 dana od
primitka tog rjeenja moe se staviti prigovor elniku. Prigovor odgaa izvrenje rjeenja o prijemu u dravnu
slubu. elnik u roku 15 dana mora odgovoriti. Rjeenje o prigovoru je konano, pokretanje upravnog spora u roku
od 30 dana. Natjeaj se moe i ponititi (npr. ako se nitko ne javi na natjeaj,....)
Ukoliko je protiv kojeg rjeenja pokrenut upravni spor, Upravni sud e o tome obavijestiti tijelo nadleno za nadzor i
zastati s postupkom. To nadleno tijelo e u roku od 15 dana obavijestiti upravni sud da li je sporno rjeenje
poniteno ili ukinuto.
88 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

437. Zapreke za prijam u dravnu slubu?

Zapreke za prijam u dravnu slubu postoje za osobu:
1. protiv koje se vodi istrani ili kazneni postupak
2. osuenu na bezuvjetnu kaznu zatvora od tri godine, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno
3. koja je osuena za kazneno djelo protiv ivota i tijela na bezuvjetnu kaznu od najmanje jedne godine, odnosno
osobe za koje je pokrenut postupak za kaznena djela propisan zakonom, kao to su kaznena djela:
protiv slobode i prava ovjeka i graana
protiv Republike Hrvatske
protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom
protiv ivota i tijela
protiv spolne slobode i spolnog udorea
protiv braka, obitelji i mladei
protiv ope sigurnosti ljudi i imovine
protiv imovine
protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja
protiv pravosua
protiv vjerodostojnosti isprava
protiv slubene dunosti
Zapreka za prijam u dravnu slubu postoji za osobu koja obavlja samostalno profesionalnu ili gospodarsku
djelatnost odnosno ima vlastiti obrt, koja je veinski vlasnik ili lan uprave odnosno nadzornog odbora trgovakog
drutva ili obavlja druge djelatnosti, ako se prima u tijelo dravne uprave koje je stvarno i mjesno nadleno za
obavljanje inspekcijskog nadzora ili nadzora nad zakonitou nad tim djelatnostima odnosno pravnim ili fizikim
osobama i ako se prima na radno mjesto za obavljanje tog nadzora.
438. Natjeaj za prijam u dravnu slubu?
Osobe se u dravnu slubu primaju putem natjeaja, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Natjeaj se
obavezno objavljuje u "Narodnim novinama" i jednom ili vie dnevnih listova. Mora sadravati:
naziv dravnog tijela u koje se osobe primaju
naziv radnog mjesta
ope i posebne uvjete za prijam u slubu
raspored na radno mjesto
isprave koje se trebaju priloiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta
rok za podnoenje prijave
rok u kojem e natjecatelji biti obavijeteni o rezultatima natjeaja
Ako se strune sposobnosti natjecatelja utvruju putem provjere znanja i sposobnosti prije izbora ili probnim
radom, ovi se uvjeti moraju navesti u natjeaju. Rok za podnoenje prijave na natjeaj ne smije biti krai od 8 niti
dui od 15 dana.
O potrebi prijama u dravnu slubu odluuje elnik tijela u okviru slobodnih radnih mjesta predvienih pravilnikom o
unutarnjem redu dravnih tijela. Odluku o raspisivanju dostaviti Ministarstvu financija i Min. ope uprave (15 dana
za oitovanje) jer se radno mjesto ne smije popuniti ako nisu osigurana proraunska sredstva ili mjesto nije
propisano pravilnikom.
Primanje na neodreeno probni rok tri mjeseca; ako ne zadovolji otkazuje se dravna sluba rjeenjem u roku od
8 dana od isteka probnog roka.
Rjeenje o rasporedu na radno mjesto sadri: radno mjesto, struna sprema i struka, radni sta, vrijeme trajanja
slube, plaa, trajanje probnog rada, plaa, rok za polaganje dravnog strunog ispita. Osoba postaje dravni
slubenik danom poetka rada u dravnoj slubi.
Temeljem odredbe lanka 114., stavka 2., Ustava RH, dravni slubenici primaju se u slubu putem natjeaja.
Slubenici u dravnoj upravi imenuju se na temelju natjeaja ako zakonski nije drugaije odreeno"
Natjeaj se ne raspisuje kada se u dravnu slubu primaju osobe:
a) na odreeno vrijeme
b) koje se unutar istog tijela dravne uprave postavljaju na slobodna slubenika mjesta
c) koje se postavljaju iz jednog tijela dravne uprave u drugo
d) koje po ugovoru o kolovanju ili stipendiji imaju obvezu stupiti u dravnu slubu
e) koje su zaposlene u upravnim odjelima te jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave
f) pravnim osobama s javnim ovlastima
Obveze slubenika poslove treba obavljati savjesno, u radu koristiti nova saznanja, izvravati naloge elnika tijela
i nadreenog slubenika, ne smije za vrijeme radnog vremena napustiti radne prostorije (osim za dnevni odmor)
bez odobrenja nadlenog slubenika.
Popis slubenika i namjetenika: (vodi Ministarstvo nadleno za poslove ope uprave)
a) sredinji popis slubenika i namjetenika prema strunoj spremi i struci, nazivima radnih mjesta i koeficijentima
b) osobni oevidnik vodi svako dravno tijelo
Posebne oevidnike vodi pravosue i obrana.
Nema popisa za jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
89 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Po raspisanom natjeaju ne mora se izvriti izbor. U tom sluaju kao i u sluaju da se na natjeaj ne javi ni
jedan kandidat, koji ispunjava postavljene uvjete, donosi se odluka o ponitenje natjeaja najkasnije jedan mjesec
od dana isteka roka za podnoenje prijava.
Poloaj dravnog slubenika izabrana osoba stjee tek postavljenjem u zvanje i stupanjem na dunost.

Obvezatni probni rok je tri mjeseca za sve dravne slubenike koji se primaju u slubu.

Ministarstvo nadleno za poslove ope uprave ukinut e rjeenje o prijemu u dravnu slubu, ako je elnik
donio rjeenje unato obavijesti o zabrani popunjavanja radnog mjesta (ako nisu predviena proraunska mjesta ili
to mjesto nije predvieno Pravilnikom o unutarnjem redu ili ako postoji slubenik koji je na raspolaganju i ispunjava
uvjete). Rjeenje o ukidanju moe se donijeti u roku od jedne godine.
439. Prijam u dravnu slubu na odreeno vrijeme?
Za obavljanje privremenih poslova ili poslova iji se opseg privremeno poveao, a koji nisu trajnijeg karaktera kao i
radi zamjene due vrijeme odsutnog slubenika, osobe se mogu primati u dravnu slubu na odreeno vrijeme dok
traju privremeni poslovi, odnosno do povratka odsutnog slubenika. Dravna sluba na odreeno vrijeme moe
trajati 6 mjeseci i moe se produiti, ali najvie za jo 6 mjeseci. Osobe koje se u dravnu slubu na odreeno
vrijeme primaju putem oglasa koji se objavljuje putem nadlene slube za zapoljavanje. Rok za podnoenje
prijava na oglas je 8 dana.
Ministarstvo ope uprave nadzire zakonitost rjeenja o prijemu u dravnu slubu, rasporedu na rad, premjetaju,
stavljanju na raspolaganje, prestanku dravne slube. Ono vodi sredinji popis dravnih slubenika i namjetenika
prema strunoj spremi i struci, jedinstvenim nazivima radnih mjesta, koeficijentima. Podaci iz oevidnika i
sredinjeg popisa su slubena tajna.
440. Odgovornosti dravnih slubenika za povredu slubene dunosti?
Slubenici odgovaraju za povredu dunosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, struno i u predvienim
rokovima, ako se ne pridravaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponaanju za vrijeme slube ili u vezi
sa slubom. Kaznena odgovornost ne iskljuuje odgovornost za povredu slubene dunosti, ako djelo koje je
predmet kaznenog postupka ujedno predstavlja i povredu slubene dunosti. Osloboenje od kaznene
odgovornosti ne predstavlja osloboenje od odgovornosti za povredu dunosti, ako je izvreno djelo propisano kao
povreda slubene dunosti.
Odgovornost za tetu kada slubenik odgovara za tetu
Za onu koju je u slubi ili u svezi sa slubom poinio NAMJERNO ili IZ KRAJNJE NEPANJE nanesene dravnom
tijelu. Nastanak tete i njenu visinu i okolnosti utvruje elnik tijela, rjeenjem (prije toga duan je sasluati
slubenika). Ovo rjeenje nije upravni akt. Protiv rjeenja slubenik moe uloiti prigovor u roku od 8 dana, elnik je
duan u roku od 8 dana odgovoriti. Prigovor zadrava ovrhu rjeenja. Slubenik ima pravo podnoenja tube sudu
ope nadlenosti u roku od 15 dana (ako o prigovoru nije odlueno). (ovo nije upravni akt pa je i rok za tubu krai).
441. Prava dravnih slubenika?
Slubenici u dravnim tijelima imaju pravo na sindikalno okupljanje sukladno opim propisima o radu. Protiv svih
rjeenja kojima se odluuje o pravima i obvezama iz slube, slubenik ima pravo podnoenju prigovora elniku
tijela u roku od 15 dana od dana primitka rjeenja. elnik tijela duan je o prigovoru odluiti u roku od 15 dana od
dana njegova primitka. Protiv rjeenja o prigovoru slubenik ima pravo pokretanja upravnog spora (u roku od 30
dana od dana primitka rjeenja). Ako o prigovoru nije odlueno u roku, a ne odlui se ni nakon proteka daljnjeg
roka od 7 dana u kojem je zatraeno odluivanje o prigovoru u pisanom obliku, moe se pokrenuti upravni spor kao
da je prigovor odbijen.
442. Postupak u sluaju nezakonitog naloga nadreene osobe?
Slubenik je ovlaten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit, suprotan
pravilima struke ili ako ocjeni da izvrenje naloga moe izazvati veu tetu. Ponovljeni nalog u pisanom obliku
slubenik je duan izvriti, te je u tom sluaju osloboen od odgovornosti za posljedice njegovog izvrenja.
Ponovljeni pisani nalog, ije bi izvrenje predstavljalo kazneno djelo, slubenik je duan i ovlaten zadrati od
izvrenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadreena onome koji je nalog potpisao, ili
dravnom tijelu ovlatenom za nadzor ako je nalog potpisao elnik dravnog tijela. Za izvrenje naloga ije
izvrenje predstavlja kazneno djelo slubenik odgovara zajedno s nadreenim slubenikom ili elnikom koji je
nalog izdao.
443. Slubena tajna?
Slubenik je duan uvati slubenu ili drugu tajnu utvrenu zakonom ili drugim propisom. Obveza uvanja slubene
ili druge tajne traje i po prestanku slube, a najdulje 5 godina od prestanka slube, ako posebnim zakonom nije
drukije odreeno. elnik dravnog tijela moe slubenika osloboditi obveze uvanja slubene ili druge tajne u
sudskom ili upravnom postupku, ako se radi o podacima bez kojih u tom postupku nije mogue utvrditi injenino
stanje i donijeti zakonitu odluku.
444. Koje su vrste povreda slubene dunosti?
Povrede slubene dunosti su lake (propisuju se zakonom, uredbom Vlade i pravilnikom elnika tijela) i teke
(propisuju se zakonom).
Lake povrede dunosti su:
90 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

uestalo zakanjenje na posao ili raniji odlazak s posla

naputanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga
neuredno uvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije
neopravdan izostanak s posla jedan dan
neobavjeivanje nadreenog slubenika o sprijeenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih
razloga
druge lake povrede utvrene Uredbom Vlade ili pravilnikom ministra ili drugog elnika tijela dravne vlasti

Teke povrede slubene dunosti su:

neizvravanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvravanje slubenih obveza
nezakoniti rad ili proputanje poduzetih mjera ili radnji na koje je slubenik ovlaten radi sprjeavanja
nezakonitosti
davanje netonih podataka kojima se utjee na donoenje odluka nadlenih tijela ili time nastaju druge tetne
posljedice
zlouporaba poloaja ili prekoraenje ovlasti u slubi
odbijanje izvrenja zadae ako za to ne postoje opravdani razlozi
neovlatena posluga sredstvima povjerenima za izvrenje poslova
odavanje slubene ili druge tajne
obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja elnika tijela
onemoguavanje graana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnoenje zahtjeva, albi, prigovora i
predstavki ili drugih zakonskih prava
neopravdano odugovlaenje obavljanja slubenih poslova
uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u slubi
nedolino ponaanje koje nanosi tetu ugledu slube
neopravdan izostanak s posla dva do etiri dana u jednom mjesecu
ponaanje radi kojega je tri puta izreena kazna za laku povredu slubene dunosti
druge povrede slubene dunosti koje su kao teke propisane posebnim zakonom
U postupku za lake povrede slubene dunosti odgovarajue se primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom
postupku, a za teke povrede slubene dunosti Zakon o kaznenom postupku.
445. Kazne za povrede slubene dunosti?
Za lake povrede slubene dunosti mogu se izrei kazne:
1. opomena i javna opomena
2. novana kazna u visini od 1 do 10% plae slubenika isplaene u mjesecu kada je kazna izreena
Za teke povrede slubene dunosti mogu se izrei kazne:
1. javna opomena
2. novana kazna na vrijeme od jednog do 6 mjeseci, s tim da kazna ne moe mjeseno iznositi vie od 20%
ukupne plae isplaene u mjesecu u kojem je izreena
3. premjetaj na drugo radno mjesto nie sloenosti poslova za koje je kao uvjet propisana ista struna sprema
(smjenjivanje s poloaja)
4. prestanak dravne slube
5. otpust iz dravne slube s privremenom zabranom prijama u dravnu slubu na vrijeme od 1 do 3 godine
6. otpust iz dravne slube s trajnom zabranom prijama u dravnu slubu
Zbroj kazni izreenih u jednom mjesecu za lake i teke povrede ne moe prelaziti vie od 30% ukupne plae za taj
mjesec.
446. Tko pokree postupke za laku, a tko za teu povredu?
Postupak zbog lake povrede slubene dunosti pokree zakljukom elnik dravnog tijela na vlastiti poticaj ili po
pisanom prijedlogu nadreenog slubenika. Postupak zbog teke povrede slubene dunosti pokree elnik
dravnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadlenom slubenikom sudu. Zastara za
pokretanje postupka za laku povredu slubene dunosti nastupa u roku od 3 mjeseca najmanje, a najkasnije 6
mjeseci. Zastara za teu povredu nastupa u roku od godine dana najmanje od dana saznanja a najkasnije 2 godine
od poinjenja tj. od izvrene povrede.
447. Tko odluuje o povredama slubene dunosti?
Tijela za voenje postupka i izvrenje kazni zbog povrede slubene dunosti.
lakim povredama slubene dunosti odluuje ministar ili drugi elnik tijela dravne vlasti, na vlastiti poticaj ili po
pismenom prijedlogu odreenog slubenika, odnosno dravni slubenik koga on ovlasti, ako posebnim zakonom
za slubenike pojedinih tijela nije drugaije odreeno
tekim povredama slubenih dunosti odluuju slubeniki sudovi, ako za slubenike pojedinih tijela dravne
vlasti nije posebnim zakonom drugaije odreeno, kao i za dravne slubenike koja na odreene poloaje
imenuje Vlada.
Slubenike sudove i vie slubenike sudove ustrojava Vlada, 2 3 lana, a ustrojava se za pojedino ili vie
dravnih tijela. Kazne izreene u postupku zbog povrede slubene dunosti izvrava elnik tijela ili osoba koju on
za to pismeno ovlasti.
91 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Laka povreda brie se nakon 2 godine, a teke nakon 4 godine pod uvjetom da nisu uinjene nove povrede.
448. Postupak zbog povrede slubene dunosti, slubeniki sud?
Postupak zbog lakih povreda slubene dunosti vodi se sukladno s pravilima opeg upravnog postupka, ako
propisima za pojedine slube nije drugaije odreeno.
U postupku zbog tekih povreda slubene dunosti, odgovarajue se primjenjuju odredbe kaznenog zakona.
disciplinska komisija
laka povreda opomena
javna opomena
tea povreda raspored na drugo radno mjesto
novana kazna
prestanak radnog odnosa
materijalna odgovornost ako je teta uinjena namjerno ili iz krajnje nepanje
krivina odgovornost
449. Pravo albe?
Protiv rjeenja u postupku zbog lake povrede slubene dunosti slubenik protiv kojeg se vodi postupak, ima pravo
albe nadlenim slubenikom sudu, u roku od 8 dana od primitka rjeenja o izricanju kazne.
Protiv odluke o postupku zbog teke povrede slubene dunosti, slubenik protiv kojeg se vodi postupak i elnik
tijela imaju pravo albe viem slubenikom sudu u roku od 8 dana od primitka odluke. Odluka kojom je odlueno o
albi je konana i ovrna.
Protiv drugostupanjske odluke o postupku zbog povrede slubene dunosti moe se pokrenuti upravni spor.
450. Kakav je sastav slubenikih sudova?
Slubeniki sud ima predsjednika i 6 lanova od kojih se predsjednik i najmanje jedan lan imenuje iz reda sudaca.
Vii slubeniki sud ima predsjednika i 10 lanova od kojih se predsjednik i najmanje dva lana imenuje iz reda
sudaca. Predsjednike i lanove slubenikih sudova i vieg slubenikog suda imenuje Vlada. Slubeniki sud i vii
slubeniki sud odluuju u vijeu od 3 lana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini sluaj Vijeu uvijek presjeda
lan imenovan iz reda sudaca.
451. Kad e se dravnog slubenika udaljiti iz slube? (nije isto to i prestanak dravne slube)
1. kada je pokrenut istrani postupak i odreen pritvor,
2. kada izdrava kaznu do 6 mjeseci
3. kada je pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teke povrede slubene dunosti, a koji bi mogao tetiti
interesima slube
Protiv rjeenja o udaljavanju moe se uloiti alba nadlenom slubenikom sudu u roku od tri dana od dana
dobivanja rjeenja
Udaljavanje moe trajati
- do okonanja postupka, ili
- do isteka pritvora, odnosno kazne zatvora do 6 mjeseci
Rjeenjem elnika tijela slubenika se moe udaljiti iz slube ako je
protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teke povrede slubene dunosti, a povreda je takve
prirode da bi ostanak u slubi, dok traje taj postupak, mogao natetiti interesima slube (elnikova procjena)
smatra se da je udaljen iz slube slubenik protiv kojeg je pokrenut istrani postupak i odreen pritvor o emu
se donosi rjeenje (po sili zakona)
Slubeniku koji izdrava kaznu zatvora do 6 mjeseci, za vrijeme trajanja izdravanja kazne zatvora, prava iz rada i
po osnovi rada iz dravne slube miruju.
Za vrijeme udaljenja iz slube slubeniku pripada naknada plae u iznosu od 60%, a ako uzdrava obitelj 80%
plae isplaene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz slube.
Puna plaa pripada slubeniku od dana vraanja u slubu. Slubeniku se vraa obustavljeni dio plae od prvog
dana udaljenja u slijedeim sluajevima:
ako slubeniki sud uvai njegovu albu protiv rjeenja o udaljenju
ako je pravomonim rjeenjem obustavljen kazneni, odnosno postupak zbog teke povrede dunosti
ako je pravomonom presudom u kaznenom, odnosno pravomonom odlukom u postupku zbog teke povrede
slubene dunosti OSLOBOEN od odgovornosti
albu protiv rjeenja o udaljenju iz slube slubenik podnosi slubenikom sudu.
452. Vjebenici?
Slubenici se osposobljavaju za dravnu slubu obavljanjem vjebenike prakse. Broj vjebenika za narednu
godinu utvruje Vlada
Osobe sa zavrenim obrazovanjem odreene strune spreme, i struke, bez radnog staa u struci ili s radnim
staem kraim od vremena odreenog za vjebeniki sta, primaju se u dravnu slubu u svojstvu vjebenika.
Vjebeniki sta za vjebenika traje:
- 16 mjeseci za obavljanje poslova I. vrste zvanja
- 14 mjeseci za poslove obavljanja II. vrste zvanja
- 12 mjeseci za obavljanje III. vrste zvanja
Plaa vjebenika je 85% plae poslova radnog mjesta najnie sloenosti njegove vrste.
92 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Vjebenici se primaju putem natjeaja, na odreeno vrijeme, a nakon vjebenike prakse dravna sluba im se
moe produiti na neodreeno ako u tijelu dravne uprave postoji slobodno mjesto na koje ga se moe rasporediti.
Vjebenici nisu slubenici i oni se ne rasporeuju na radno mjesto.
453. to se dogaa ako vjebenik ne poloi dravni struni ispit?
Vjebeniku koji ne poloi u roku dravni str. ispit, prestaje sluba istekom tog roka.
Ako ne poloi iz opravdanih razloga, moe ga se zadrati u istom svojstvu ali najdue do 3 mjeseca.
454. Tko je osloboen polaganja dravnog strunog ispita?
Dravni slubenik koji ima - poloen pravosudni ispit ili
- znanstveno zvanje magistra ili
- doktora znanosti
Moe ga se osloboditi ako ima 10 godina radnog staa u odgovarajuoj struci, ako posebnim zakonom nije to
drugo odreeno.
455. Kada se moe dravnog slubenika premjestiti?
Po potrebi slube, moe se premjestiti na drugo slubeniko mjesto
- u istom ili drugom tijelu dravne vlasti,
- u istom ili drugom mjestu rada,
ali samo u njegovom zanimanju, u istom zvanju i istom platnom razredu.
Ne moe ga se premjestiti bez njegove suglasnosti iz jednog u drugo mjesto rada, ako ima 20 godina radnog staa.
Ako je sjedite novog tijela udaljeno vie od 50 km, od mjesta stanovanja, mora se dravnom slubeniku u roku 6
mjeseci osigurati uvjete za smjetaj , a do tada ima pravo na naknadu za odvojeni ivot i naknadu trokova
putovanja u mjesto stanovanja obitelji u dane tjednog odmora .
456. Stavljanje slubenika na raspolaganje?
- Kad se ukine dravno tijelo, slubenike ukinutog dravnog tijela preuzima novo dravno tijelo koje preuzima i
obavljanje poslova ukinutog tijela. Preuzeti slubenici mogu biti rasporeeni i u druga dravna tijela. Ako do toga ne
doe (nema slobodnih mjesta, ne ispunjavaju strune uvjete itd.) stavljaju se na raspolaganje Vladi rjeenjem
elnika tijela koje ih je preuzelo.
- U sluaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u dravnom tijelu, slubenici e se rasporediti na druga radna mjesta
u okviru svoje strune spreme, u tom ili drugom dravnom tijelu najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana ukidanja
radnih mjesta. Ako do toga ne doe, stavljaju se na raspolaganje Vladi.
- Slubenici koji ne budu rasporeeni u rokovima prema opim propisima o radu. Za vrijeme trajanja raspolaganja
slubenik ostvaruje pravo na naknadu plae u visini plae isplaene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na
raspolaganje. Za vrijeme trajanja raspolaganja, slubenika se moe privremeno ili trajno premjestiti ili rasporediti na
radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje dravno tijelo, koje nije udaljeno vie do 100 km od mjesta njegova
stanovanja. Ako slubenik odbije premjetaj i raspored, smatra se da je otkazao dravnu slubu danom kada je
trebao poeti raditi na radnom mjestu na koje je rasporeen.
Ako se unutar tijela ukine pojedino radno mjesto, a nema mogunosti da se slubenik rasporedi na bilo koje radno
mjesto za koje ispunjava uvjete, tada je on NERASPOREEN. Nerasporeen moe biti najdulje 3 mjeseca. Ako se
nakon toga ne rasporedi, onda se stavlja na RASPOLAGANJE i poinje mu tei otkazni rok. Nakon idua 3
mjeseca po sili zakona dobiva otkaz. Otkazni rok je od 15 dana do 3 mjeseca. Otkazni rok i otpremnine su prema
Zakonu o radu.
Kod namjetenika nema stavljanja na raspolaganje, nego odmah poinje tei otkazni rok.
457. Prestanak slube?
Dravna sluba prestaje:
1. sporazumom (na temelju pismenog sporazuma dravnog slubenika i elnika tijela dravne vlasti odnosno
nadlenog tijela koje ga je imenovalo)
2. istekom roka (na koji je slubenik bio primljen u sluaju dravne slube na odreeno vrijeme)
3. otkazom (pisani otkaz kojega tijelu podnese slubenik)
4. otpustom (tea povreda radne dunosti, ocijenjen negativno dvije godine uzastopno)
5. po sili zakona
Slubeniku prestaje dravna sluba po sili zakona
smru
kad je izabran ili imenovan na dunost koja prema posebnim propisima nije spojiva sa dravnom slubom
dostavom rjeenja o mirovini zbog ope nesposobnosti za rad
kad navri 65 godina ivota i najmanje 15 godina mirovinskog staa
kad je osuen na kaznu zatvora u trajanju duem od 6 mjeseci
kad neopravdano odsustvuje s rada 5 radnih dana uzastopce
ako ne poloi dravni struni ispit u propisanom roku
istekom roka raspolaganja
kad mu je izreena kazna prestanaka slube u postupku zbog teke povrede dunosti
ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava"
93 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

ako se po premjetaju neopravdano ne javi na dunost u roku

(ukupno ima 15 toaka)
458. Razlika izmeu otpusta i otkaza i tko ih daje?
Otkaz se daje u pismenom obliku, ima ga pravo dati dravni slubenik svakodobno, ali je duan ostati u
slubi do isteka otkaznog roka
Otpust - dravni slubenik se otputa istekom probnog roka i raspolaganja, kada je dvije godine uzastopce
ocijenjen ocjenom ne zadovoljava
Slubenik ima pravo i dunost ostati na poslu za vrijeme trajanja otkaznog roka.
OTPUST
- daje ga tijelo dravne vlasti
OTKAZ
- osim tijela, moe ga dati i slubenik
459. Radna mjesta dravnih slubenika i namjetenika?
Ovisno o strunoj spremi kao opem uvjetu za raspored na radna mjesta utvruju se radna mjesta slubenika:
radna mjesta I vrste zvanja za koje je opi uvjet visoka struna sprema (VSS)
radna mjesta II vrste za koje je opi uvjet via struna sprema (VS)
radna mjesta III. vrste za koje je opi uvjet srednja struna sprema (SSS)
Obvezan poseban uvjet za raspored na radno mjesto slubenika je poloen dravni struni ispit.
Ovisno o strunoj spremi kao opem uvjetu za raspored na radna mjesta utvruju se radna mjesta namjetenika
radna mjesta III. vrste za koje je opi uvjet srednja struna sprema
radna mjesta IV. vrste za koje je opi uvjet nia struna sprema ili osnovna kola
460. Skupine poslova u dravnoj upravi?
Poslovi u dravnim tijelima koje obavljaju slubenici, ovisno o njihovoj vrsti i sloenosti, te strunoj spremi i ostalim
uvjetima potrebnim za njihovo obavljanje razvrstavaju se u skupine te se utvruju jedinstvenim nazivima radnih
mjesta na kojima se obavljaju poslovi u okviru iste skupine poslova. Poslovi u dravnim tijelima rasporeuju se u
skupine:
a) upravno pravni poslovi
poslovi neposrednog izvravanja zakona
inspekcijski poslovi inspektor II vrste, inspektor I vrste, vii inspektor
b) analitiko normativni, financijski planski i drugi struni poslovi
c) materijalno financijski i raunovodstveni poslovi (ekonom, raunovodstveni referent)
d) informatiki poslovi
e) opi i administrativni poslovi
Upravno pravni poslovi

analitiko normativni, financijski

planski i drugi struni poslovi

informatiki poslovi

opi i administrativni poslovi

upravni referent
vii upravni referent
samostalni upravni referent
upravni savjetnik
vii upravni savjetnik
struni referent
vii struni referent
struni suradnik
struni savjetnik
vii struni savjetnik
informatiki referent
vii informatiki referent
informatiki suradnik
informatiki savjetnik
vii informatiki savjetnik
administrativni referent
administrativni tajnik
daktilograf

SSS
VS
VSS
VSS + 5 godina radnog staa
VSS + 10 godina radnog staa
SSS
VS
VSS
VSS + 5 godina radnog staa
VSS + 10 godina radnog staa
SSS
VS
VSS
VSS + 5 godina radnog staa
VSS + 10 godina radnog staa
SSS
SSS
SSS

5 godina staa moe se zamijeniti s 4 godine radnog staa i dvije godine za redom ocijenjen naroito uspjean, a
10 godina s 8 godina i 2 godine za redom naroito uspjean.
POLOAJI radna mjesta na kojima se upravlja pojedinim ustrojstvenim jedinicama. Slubenici rasporeeni na
poloaje u odnosu na slubenike u ustrojstvenoj jedinici kojom upravljaju su nadreeni slubenici.
461. Tko moe biti imenovan u zvanje dravnog savjetnika?
Redovni profesor sveuilita, visokih uilita i drugi posebno istaknuti strunjaci bez prijama u dravnu slubu.
Plau im odreuje Vlada RH.
462. Dravni struni ispit?
Dravni struni ispit polae se pred dravnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri ministarstvu nadlenom za
poslove dravne uprave. (Sredinji dravni ured za upravu). Ispit se sastoji iz opeg i posebnog dijela.
Opi dio zajedniki je za sve vjebenike iste vrste bez obzira na poslove za koje se osposobljavaju, a posebni dio
94 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

ispita se sastoji od provjere posebnih znanja potrebnih za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga dravnih tijela
za koje se vjebenik osposobljava.
Program opeg dijela nadlean je za pojedino upravno podruje. Vjebenik moe pristupiti polaganju dravnog
ispita najranije dva mjeseca prije isteka propisanog vjebenikog staa, a duan ga je poloiti najkasnije do isteka
vjebenikog staa. Vjebeniku koji iz opravdanih razloga ne poloi dravni ispit moe se produiti vjebeniki sta
za najvie tri mjeseca. Trokovi polaganja dravnog ispita terete dravno tijelo. Dravni struni ispit nije duan
polagati dravni slubenik koji ima poloen pravosudni ispit.
Dravni struni ispit mogu polagati i osobe koje nisu zaposlene u dravnim tijelima ukoliko imaju dvostruko vie
radnog staa u struci od vremena trajanja vjebenikog staa. Sami snose troak polaganja ispita.
Osobe koje se zapoljavaju u dravna tijela, ali ne na vjebenika mjesta duna su u roku od godinu dana poloiti
dravni struni ispit ako ga nemaju poloenog. Ako u tom roku ne poloe prestaje dravna sluba istekom
posljednjeg dana za polaganje. U sluaju privremene sprijeenosti (bolovanje, porodiljski....) taj e se rok produiti
onoliko koliko je trajala privremena sprijeenost.
463. Ocjenjivanje?
Slubenici i namjetenici ocjenjuju se svake godine najkasnije do 31. oujak za prethodnu kalendarsku godinu. Ne
ocjenjuju se slubenici i namjetenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od 6 mjeseci, bez obzira
na razlog. Slubenike i namjetenike ocjenjuje elnik tijela, na prijedlog neposredno nadreenog slubenika, koji se
temelji na podacima o strunom znanju, uinkovitosti rada i potivanju slubene odnosno radne dunosti. Ocjene
kojima se ocjenjuju slubenici i namjetenici su naroito uspjean, uspjean, zadovoljava i ne zadovoljava.
Ocjene mora biti obrazloena. O ocjeni se donosi rjeenje.
Ako je slubenik ocijenjen s ocjenom "naroito uspjean" dobiva jedan dan vie za godinji odmor.
464. to ako se dobije ocjena "ne zadovoljava"?
Prvi puta
- zaustavlja se u promicanju za vrijeme od 1 godine
Drugi puta
- otputa se iz dravne slube
465. Koje su ocjene za namjetenike?
ne zadovoljava, zadovoljava i uspjean
466. Struno usavravanje?
Slubenici su duni za vrijeme trajanja dravne slube struno se usavravati za obavljanje poslova odgovarajue
struke. Usavravanje organiziraju i provode dravna tijela u okviru svoje nadlenosti, a prilikom organiziranja i
provoenja strunog usavravanja duna su suraivati s drugim dravnim tijelima i visokokolskim ustanovama. Za
provedbu usavravanja odgovoran je elnik tijela, a sredstva se osiguravaju u dravnom proraunu.
Ostvaruje se putem teajeva, seminara i kolovanjem na viu strunu spremu od one koju imaju.
Prije poetka usavravanja elnik tijela i slubenik sklapaju ugovor o meusobnim pravima i obvezama. Ako je
slubenik proveo najmanje dvije godine u dravnom tijelu, moe ii na usavravanje u inozemstvo. Po povratku iz
inozemstva, slubenik je duan ostati u slubi najmanje dvostruko vremena koliko je trajalo usavravanje. Ukoliko
ne ostane duan je vratiti cjelokupni iznos sredstava uloenih u usavravanje. Takoer sredstva mora vratiti ako
odustane ili ne zavri usavravanje.
467. Plae dravnih slubenika?
Plau slubenika ini osnovna plaa utvrena sustavom platnih razreda.
Plau slubenika odnosno namjetenika ini umnoak koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta na koje je
slubenik odnosno namjetenik rasporeen i osnovice za izraun plae, uvean za 0,5% za svaku godinu radnog
staa.
PLAA = osnovna plaa + dodaci
PLAA = koef. RADNOG MJESTA
x OSNOVICA + 0,5% po stau
utvreni
uredbom Vlade

utvreni
kolektivnim ugovorom

Osnovica za izraun plae utvruje se kolektivnim ugovorom (na temelju prosjene bruto plae zaposlenih u RH,
koju odreuje Dravni zavod za statistiku i objavljuje u NN, ali osnovicu moe utvrditi i Vlada).
Vrijednost koeficijenta sloenosti poslova radnih mjesta utvruju se rasponi koeficijenta u kojima se mogu kretati
vrijednosti koeficijenata poslova radnih mjesta u pojedinim vrsta i to za:
radna mjesta I. vrste
1,05 - 3,50
radna mjesta II. vrste 0,90 - 1,20
radna mjesta III. vrste 0,65 - 1,10
radna mjesta IV. vrste 0,50 - 0,75
Za natprosjene rezultate u radu slubenici i namjetenici mogu svake godine ostvariti dodatak za uspjenost na
radu koji moe iznositi najvie 3 plae slubenika ili namjetenika koji ostvaruje dodatak i ne moe se ostvariti kao
95 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

stalni dodatak uz plau. Vlada uredbom utvruje poslove s posebnim uvjetima rada te pravo na posebne dodatke
za slubenike i namjetenike koji rade na tim poslovima.
Vrijednosti koeficijent radnih mjesta utvruje Vlada Uredbom. Prethodno dostavlja na miljenje ministarstvu
financija, ministarstvu nadlenom za pojedinu javnu slubu i sindikatu, ako se ne oituju u roku od 15 dana smatra
se da su suglasni.
Zakon o plaama u javnim slubama ovaj zakon se odnosi na sve koji svoje plae primaju iz dravnog prorauna
i HZMO, HZZO, Hrvatski zavod za zapoljavanje.
Kolektivni ugovor se donosi na temelju Zakona o plaama u javnim slubama. Ugovor izmeu Vlade i sindikata
javnih slubi. Njime se utvruje osnovica za plau, a ako se ne utvrdi do donoenja prorauna tada e je utvrditi
Vlada.
468. Koliko ima platnih razreda i to odreuje?
Platnih razreda ima 26.
Platni razred odreuje razvrstavanja ovisno o strunoj spremi i godinama radnog staa.
Zvanja slubenika razvrstavaju se Zakonom, a radna mjesta namjetenika uredbom Vlade.
469. Premjetaj?
Slubenika se moe po potrebi slube premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom dravnom tijelu, u istom
ili drugom mjestu rada ili samo u okviru iste skupine poslova i ako su propisani uvjeti tog radnog mjesta isti kao
uvjeti radnog mjesta na kojem se slubenik nalazi u trenutku premjetaja (savjetnik na mjesto savjetnika).
Suglasnost slubenika za premjetaj se trai ako ima vie od 20 godina radnog staa ili ako bi se premjetajem
bitno pogorale njegove obiteljske prilike.
Slubeniku koji se premjeta u dravno tijelo udaljeno vie od 100 km od mjesta njegovog stanovanja, mora se u
roku od 6 mjeseci osigurati smjetaj za njega i njegovu obitelj, a do osiguranja uvjeta ima pravo na naknadu
poveanih trokova. Rjeenje o premjetaju donosi elnik onog dravnog tijela iz kojeg se slubenik premjeta (uz
prethodni pisani sporazum s elnikom dravnog tijela u koje se slubenik premjeta). Kada je to rjeenje o
premjetaju postalo konano, donosi se novo rjeenje o rasporedu na radno mjesto, ako se to rjeenje ne donese u
roku od 3 dana, elnik ponitava rjeenje o premjetaju.
- Ako se slubenik koji je premjeten ne javi na novu dunost prestaje dravna sluba.
Privremeni premjetaj premjetaj na drugo radno mjesto u istom ili drugom dravnom tijelu, u istom ili drugom
mjestu, ali na rok koji ne smije biti dui od 6 mjeseci.
Nadzor ministarstvo nadleno za poslove ope uprave, a provodi upravna inspekcija pri ministarstvu.
470. Redovno promaknue?
Dravni slubenici promiu se prema:
strunoj sposobnost
uspjehu u radu
radnom stau i
godinama slube
postavljenjem u vii platni razred odnosno utvrivanjem prava na periodske poviice,
postavljenjem u vie zvanje
imenovanjem na vii poloaj ili
dobivanjem vee poloajne plae
Dravni slubenik u tijeku slube ne moe biti vraen u nie zvanje od onog kojeg je stekao.
471. Izvanredno promaknue?
Dravni slubenik koji je tri godine uzastopce ocijenjen najmanje ocjenom Uspjean, moe se promaknuti u
neposredno vie zvanje neovisno o uvjetima potrebnim za redovno promaknue, ako ima najmanje polovinu
radnog staa potrebnog za postizanje najvieg platnog razreda u svom zvanju. ili tri godine ocijenjen ocjenom
Naroito uspjean moe se promaknuti u neposredno vie zvanje neovisno o uvjetima potrebnim za redovno
napredovanje, ako ima najmanje jednu treinu staa potrebnog za postizanje najviega platnog razreda u svojem
zvanju
472. to je to struna sprema?
To je zavreno kolovanje odreene razine o emu je izdana javna isprava.
473. to je to struka?
Posjedovanje potrebnih znanja iz pojedinoga znanstvenog ili strunog podruja koji su steeni
odgovarajuom strunom spremom.
474. to je to zanimanje?
Obavljanje srodnih poslova odreene struke, kao i drugih odgovarajuih poslova.
96 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

475. to je to zvanje?
Skup uvjeta za obavljanje poslova pojedinog slubenikog mjesta s obzirom na strunu spremu, radni sta i godine
slube, kao i drugih posebnih uvjeta utvrenih zakonom.
476. to je to poloaj?
Skup uvjeta potrebnih za stjecanje odreenog zvanja te ovlasti i odgovornosti u upravljanju pojedinom
ustrojstvenom jedinicom.
477. to je to slubeniko mjesto?
skup poslova za ije se obavljanje trai odreeno zvanje, odnosno poloaj.
478. to je to radna ocjena?
Ocjena strunosti i uinkovitosti rada dravnih slubenika utvrena na nain i po postupku utvrenom zakonom.
479. to je to rjeenje o prijamu u dravnu slubu?
O prijamu u dravnu slubu donosi se rjeenje najkasnije u roku od 30 dana od isteka roka za podnoenje prijava,
Rjeenjem se utvruje i rok trajanje slube.
480. to je to rjeenje o imenovanju?
Za dravne slubenike primljene u dravnu slubu donosi se rjeenje o postavljenju u zvanja, a za dravne
slubenike na poloajima i o imenovanju na poloaj. Rjeenje o postavljenju, odnosno imenovanju donosi se i za
dravnog slubenika koji mijenja zvanje ili poloaj.
481. Prijam u slubu na odreeno vrijeme?
Za obavljanje izvanrednih ili privremenih poslova ili poslova iji se opseg privremeno i ne predvidivo poveao, a koji
nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene due vrijeme odsutnog dravnog slubenika, slubenici se mogu primati
u dravnu slubu na odreeno vrijeme. dok traju izvanredni ili privremeni poslovi, a njdue na 6 mjeseci odnosno
do povratka odsutnog dravnog slubenika. Dravna sluba na odreeno vrijeme moe se produiti ali najdue na
jo 6 mjeseci
482. Izvravanje naloga elnika?
Dravni slubenik mora povjerene poslove obavljati savjesno, pridravajui se zakona, drugih propisa i pravila
struke, kao i pridravati se pri radu propisa o slubenoj dunosti i pravila slube
483. Postupak u sluaju nezakonitog naloga nadreenog?
Ako dravni slubenik smatra da je izdani nalog nezakonit, suprotan pravilima struke ili da moe izazvati
nenadoknadivu tetu, duan je o tome pismeno upozoriti nalogodavca. ponovljeni pismeni nalog duan je izvriti, i
ne snosi odgovornost, osim ako bi time poinio kazneno djelo, u kom sluaju je ovlaten, nalog zadrati od
izvrenja, o odmah dostaviti primjedbu nadreenog dravnom slubeniku koji je nalog potpisao ili neposredno
viem tijelu dravne vlasti, ako je nalog potpisao ministar ili drugi elnik tijela dravne vlasti.
484. Odgovornost slubenika za tetu?
Dravni slubenik duan je naknaditi tetu koju je u slubi ili u svezi sa slubom namjerno ili krajnjom nepanjom
nanio tijelu dravne vlasti odnosno tetu koju je tijelo dravne vlasti imalo naknaujui graanima i pravnim
osobama tetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepanjom dravnog slubenika
485. Rjeenje o prestanku slube?
Rjeenje o prestanku dravne slube mora se donijeti u roku od sedam dana od nastupa okolnosti koje su razlog
za prestanak dravne slube
486. Posebne odredbe o namjetenicima?
U tijelima dravne vlasti radna mjesta namjetenika propisuju se pravilnikom o unutarnjem redu. Namjetenici rade
na radnim mjestima na kojima se obavljaju:
raunovodstveni i uredski poslovi, poslovi obrade podataka, te tehniki i pomoni poslovi.
487. Da li se zakon o radu primjenjuje na dravne slubenike?
Na dravne slubenike u pogledu radnih odnosa primjenjuje se samo Zakon o dravnim slubenicima i
namjetenicima i o plaama nositelja pravosudnih dunosti, a Zakon o radu samo ondje gdje to ne obuhvaa ovaj
zakon.
488. Koji su upravni akti u slubenikim odnosima?
U slubenikim odnosima upravni akti su sva rjeenja u kojima se odluuje o svim pitanjima u vezi:
- prijama u dravnu slubu
- prestanku slube
- postavljenju, imenovanju i razrjeenju
- poloaju, pravima obvezama i odgovornosti dravnih slubenika
97 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

489. Uredba o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika?

odnosi se na sve slubenike, osim na slubenike koji obavljaju strune i administrativne poslove u pravosudnim
tijelima.
Struni voditelj osoba pod ijim se nadzorom obavlja vjebenika praksa
- duan je pomagati vjebeniku u pripremama za polaganje dravnog strunog ispita
- ima istu strunu spremu i 5 godina radnog staa na poslovima za koja se vjebenik osposobljava
STRUNO OSPOSOBLJAVANJE to je struna izobrazba vjebenika i polaganje dravnog strunog ispita
(DSI) u dravnom tijelu.
DSI podnosi se prijava najkasnije 2 mjeseca prije isteka roka za polaganje.
prijava se dostavlja ministarstvu nadlenom za poslove ope uprave i sadri:
rjeenje o prijemu u dravnu slubu, odnosno rasporedu na radno mjesto
opis poslova tog radnog mjesta
preslika svjedodbe ili diplome o zavrenom kolovanju
preslika radne knjiice
dokaz o promjeni osobnog imena, ako je ono bilo mijenjano
Osoba mora primiti poziv za polaganje DSI najkasnije 15 dana do dana predvienog za polaganje.
Moe se odgoditi DSI i to najkasnije 3 dana prije dana polaganja (obavijestiti ministarstvo nadleno za poslove
ope uprave). Takoer osoba je duna o odgaanju i o odustanku obavijestiti i tijelo koje ju alje na polaganje.
Ako osoba odustane od polaganja DSI, a ne odgodi, smatrat e se da ispit nije poloila.
Ako na sam dan polaganja zbog zdravstvenih problema odustane od zapoetog polaganja Dravna ispitna
komisija donosi odluku o odgaanju.
Trokove polaganja DSI prvi puta snosi tijelo koje alje osobu na polaganje. Pod prvim polaganjem smatra se i
popravni ispit koji se polae prvi puta.
U sluaju odgaanja DSI trokovi polaganja priznaju se za naredno polaganje.
DSI sastoji se od opeg i posebnog dijela, opi se polae usmeno, a posebni i pismeno i usmeno, ocjene su
poloio i nije poloio. Izrada pisane zadae traje 4 sata.
Dravna ispitna komisija- donosi odluku o pokazanom znanju. Osoba koja ne poloi najvie 2 predmeta upuuje
se na popravni iz tih predmeta u roku od mjesec dana. Osoba koja ne poloi tri ili vie predmeta smatra se da nije
poloila DSI i moe pristupiti ponovnom polaganju, najkasnije u roku od 2 mjeseca i ponovno je duan pisati novu
prijavu.
Dobiva se svjedodba o poloenom DSI, potpisuje ju predsjednik komisije.
Dravna ispitna komisija ine ju predsjednik i dva lana, moraju imati VSS i odgovarajue radno iskustvo na
poslovima koji su u vezi s predmetima koje ispituju. Imaju pravo na naknadu, koju odreuje ministar nadlean za
poslove ope uprave.
Tajnik Dravne ispitne komisije ima dunost za svaku osobu koja polae ispit utvrditi:
identitet
upozoriti osobu na njeno pravo i obveze
uruiti temu pisane zadae i potrebna tehnika i struna pomagala i druge materijale za obradu
da li su plaeni trokovi
voditi brigu o osobama koje polau DSI za vrijeme pauze
prisustvovati usmenom dijelu DSI i voditi zapisnik
administrativno-tehnika obrada predmeta
dostaviti svjedodbu osobi koja je poloila DSI
STRUNO USAVRAVANJE: (obavlja se sukladno godinjem planu kojeg utvruje Vlada)
Obavlja se radi kontinuiranog unapreenja strunosti slubenika u toku rada. Obuhvaa redovite i povremene
seminare, a ako je potreba dravnog tijela, slubenici se mogu usavravati i na poslijediplomskim studijama u
zemlji i inozemstvu. Ovisno o potrebama dravnog tijela slubenici se mogu struno usavravati u odgovarajuim
slubama institucija u EU ili u tijelima drave kandidata u trajanju najvie do 6 mjeseci.
Ukoliko je slubenik bio na usavravanju na teret dravnog prorauna due od 4 mjeseca, duan je ostati u slubi u
tijelu koje ga je uputilo na usavravanje 2 godine neprekidno od dana povratka sa str. usavravanja.
Za vrijeme trajanja usavravanja slubenik ostvaruje pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Natjeaj za dodjelu stipendija raspisuje nadleno dravno tijelo i obavezno se objavljuje u dnevnom tisku. Osniva
se Povjerenstvo koje sastavlja listu kandidata na temelju dokumentacije koja je dobivena na natjeaju.
Povjerenstvo predlae listu kandidata na temelju koje elnik dravnog tijela odluuje.

98 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

ZAKON O RADU
(Za slubenike i namjetenike nije potrebno ulaziti u dubinu, samo informativno)
1. to se ureuje Zakonom o radu?
Ovim se zakonom ureuju radni odnosi u RH ako drugim zakonom ili meunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i
potvren u skladu s Ustavom te objavljen, nije drukije odreeno.
2. Zaposlenik (radnik) i poslodavac?
Zaposlenik (radnik)u smislu ovog zakona je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za
poslodavca. Poslodavac u smislu ovog zakona je fizika ili pravna osoba za koju zaposlenik (radnik) u radnom
odnosu obavlja odreene poslove. Prije stupanja radnika na rad poslodavac mu mora omoguiti da se upozna s
propisima, organizacijom rada i zatitom na radu.
3. Ugovor o radu?
Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme i obvezuje stranke dok
ga jedna od njih ne otkae ili dok ne prestane na neki drugi nain odreen ovim zakonom. Ako ugovorom o radu
nije odreeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme. Na odreeno vrijeme
do 3 godine.
4. Probni rad?
Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad koji ne smije trajati due od 6 mjeseci. Ako je
ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 dana.
5. Radno vrijeme?
Puno radno vrijeme ne smije biti due od 40 sati tjedno; nepuno radno vrijeme moe se sklopiti ugovorom o radu;
skraeno radno vrijeme za poslove na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatiti zaposlenika
od tetnih utjecaja.
6. Prekovremeni rad?
U sluaju vie sile, izvanrednog poveanja opsega rada i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe zaposlenik
na zahtjev poslodavca mora raditi due od punog radnog vremena, najvie do 10 sati tjedno.
7. Godinji odmor?
Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih
dana.
Stanka u toku dana najmanje 30 minuta.
Dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana najmanje 12 sati.
Tjedni odmor nedjeljom u trajanju najmanje 24 sata neprekidno.
Radnik se ne moe odrei prava na godinji odmor i umjesto toga uzeti novanu naknadu. Radnik stjee pravo na
godinji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada. Poslodavac moe radniku na njegov zahtjev odobriti neplaeni
dopust.
Zabranjena je svaka diskriminacija (spol, jezik, vjera, osobe koja trai zaposlenje i osobe koja se zaposli,
uznemiravanje i spolno uznemiravanje, takoer su diskriminacija za diskriminaciju osobe koja trai posao moe
traiti naknadu.)
8. Plae?
Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ne smije zaposleniku obraunati i isplatiti plau u iznosu manjem od
iznosa odreenog kolektivnim ugovorom. Jednake su za ene i za mukarce u istim poslovima, isplauju se nakon
obavljenog rada (najkasnije do 15. u narednom mjesecu za prethodni mjesec) isplauju se u novcu uz uruivanje
obrauna plae.
9. Prestanak ugovora o radu?
Ugovor o radu sadri: naziv stranaka s prebivalitem, mjesto rada, naziv i vrsta rada, dan otpoinjanja rada,
oekivano trajanje ugovora, trajanje godinjeg odmora i redovitog radnog dana i tjedna, osnovna plaa i otkazni
rokovi.
Ugovor o radu prestaje:
smru zaposlenika
istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme
kada zaposlenik navri 65 godina i 20 godina staa osiguranja, ako se poslodavac i radnik drukije ne dogovore
dostavom pravomonog rjeenja o mirovini zbog ope nesposobnosti za rad
sporazumom zaposlenika i poslodavca
otkazom (redoviti ili izvanredni)
odlukom nadlenog suda
99 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Redoviti otkaz prestanak potrebe za obavljanje odreenog posla, osobno uvjetovani ili loe ponaanje.
Izvanredni otkaz teka povreda obveze iz radnog odnosa.
Poslodavac je duan u roku od 8 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i
primjerak odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu na njegov zahtjev izdati potvrdu o vrsti
poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
10. Otkaz?
Otkaz mora imati pisani oblik; poslodavac mora u pisanom obliku obrazloiti otkaz; otkaz se mora dostaviti osobi
kojoj se otkazuje; otkazni rok poinje tei od dana dostave otkaza; otkazni rok ne tee za vrijeme trudnoe,
porodiljskog dopusta, godinjeg odmora, plaenog dopusta, vojne slube privremene nesposobnosti za rad itd.
11. Otkazni rok?
U sluaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje dva tjedna, ako zaposlenik u radnom odnosu kod istog
poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana. Najvei otkazni rok je 6 mjeseci, ako je zaposlenik u radnom
odnosu kod istog zaposlenika proveo neprekidno 20 godina.
12. trajk?
Sindikati ili njihove udruge vie razine imaju pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom zatite i promicanja
gospodarskih i socijalnih interesa svojih lanova ili zbog neisplaene plae, odnosno naknade plae u roku od 30
dana od dana dospijea. trajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren.
trajk se ne smije zapoeti prije okonanja postupka mirenja predvienog ovim zakonom, odnosno prije
provoenja drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.
Sredinji popis slubenika i namjetenika vodi Ministarstvo nadleno za poslove ope uprave prema strunoj
spremi, nazivima radnih mjesta i koeficijentima. Ministarstvo obrade RH i Ministarstvo unutarnjih poslova RH samo
vode sredinji popis svojih slubenika
Svako tijelo vodi osobne oevidnike slubenika koji su u njemu zaposleni. O davanju podataka iz sredinjeg
popisa odluuju elnici tijela. Osobni oevidnik i sredinji popis predstavljaju slubenu tajnu. Slubenik ima pravo
biti upoznat sa svim podacima u svom dosjeu, te na koritenje podataka iz sredinjeg popisa koji se na njega
odnose.
UGOVOR O RADU sadri naziv stranaka s prebivalitem, mjesto rada, naziv i vrstu rada, datum otpoinjanja rada,
oekivano trajanje ugovora, trajanju godinjeg odmora i redovitog radnog dana i tjedna, osnovna plaa, otkazni rok.
ZAPOLJAVANJE MALOLJETNIKA osoba mlaa od 15 godina ne smije se zaposliti (iznimno film, reklame,
umjetnost). Malodobnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, razvoj i udoree.
ZATITA PRIVATNOSTI RADNIKA I ZDRAVLJA RADNIKA prilikom sklapanja ugovora o radu poslodavac ne
smije traiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. Poslodavac je duan pribaviti i
odravati postrojenja, ureaje, opremu, mjesto rada i pristup mjestu rada na nain koji osigurava zatitu ivota i
zdravlja radnika.
OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD - poslodavac je duan omoguiti radniku (u skladu s
mogunostima i potrebama rada) kolovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje. Osoba koja se prvi
puta zapoljava u zanimanju za koje se kolovala, poslodavac moe zaposliti kao pripravnika. Pripravniki sta
traje najdue godinu dana, a nakon toga polae struni ispit (ako je zakonom ili drugim propisom propisano)
VOLONTERSKI RAD je kada poslodavac uzme osobu koja je zavrila kolovanje za takvo zanimanje na struno
osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Razdoblje volontiranja ubraja se u pripravniki sta i radno
iskustvo.
NONI RAD rad u vremenu od 22 do 6 sati ujutro, a u poljoprivredi od 22 do 05. Zabranjen je rad maloljetnika u
industriji od 19 do 07 i u izvan industrijskom radu 20 do 06, zabranjen je noni rad ena u industriji.
PRIVREMENA I TRAJNA NESPOSOBNOST ZA RAD dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od
profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog lijeenja ili oporavka, poslodavac mu ne moe otkazati.
ZATITA MAJINSTVA
ena ne smije obavljati osobito teke fizike poslove, radove pod zemljom ili pod vodom.
Poslodavac ne smije odbiti zaposliti enu zbog trudnoe ili joj otkazati ugovor o radu. Za vrijeme trudnoe, poroda i
njege djeteta radnica ima pravo na porodni dopust od 45 dana (28 dana) prije oekivanog poroda do godine dana
djetetova ivota (obvezni porodiljni do 6 mjeseci djetetova ivota). Za blizance, trojke, etvorke do navrene 2.
godine djetetovog ivota.

100 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

ZABRANA TAKMIENJA RADNIKA S POSLODAVCEM zakonska zabrana utakmice

Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, sklopiti poslove iz djelatnosti koju obavlja
poslodavac.
PRAVILNIK O RADU
Duan ga je donijeti poslodavac koji zapoljava vie od 20 radnika.
SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU
Radnici na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasovanjem biraju jednog ili vie svojih predstavnika koji e ih
zastupati kod poslodavca to je RADNIKO VIJEE koje titi i promie interese radnika zaposlenih kod
odreenog poslodavca, savjetovanjem, suodluivanjem ili pregovorima s poslodavcem
SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA
Radnici imaju pravo po svom slobodnom izboru utemeljiti sindikat te se u njega ulaniti. Poslodavci imaju pravo po
svom slobodnom izboru utemeljiti udrugu poslodavaca te se u nju ulaniti
KOLEKTIVNI UGOVORI
na strani poslodavca 1 ili vie poslodavac, udruga
Stranke kolektivnih ugovora
na strani radnika- sindikat ili udruga sindikata vie razine
koja je spremna i sposobna sredstvima pritiska tititi i promicati interese svojih lanova prilikom pregovora o
sklapanju kolektivnog ugovora.
GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEE
Osniva se radi utvrivanja i ostvarivanja usklaenih djelatnosti s ciljem zatite i promicanja socijalnih prava
odnosno interesa radnika i poslodavaca.
AGENCIJA ZA PRIVREMENO ZAPOLJAVANJE
Ustupanje radnika drugom poslodavcu (korisniku) za obavljanje privremenih poslova.
RADNA KNJIICA
Javna isprava na dan otpoinjanja rada, radnik predaje radnu knjiicu poslodavcu. Na dan prestanka ugovora o
radu, poslodavac je duan radniku vratiti radnu knjiicu.
VOJNA OBVEZA
Za vrijeme sluenja vojnog roka ili civilne slube, prava i obveze iz radnog odnosa miruju
KAZNENE ODREDBE
laki prekraji poslodavca kanjavaju se novanom kaznom od .. 10.000-30.000 kn
tei prekraji poslodavca 31.000 60.000 kn
najtei prekraji poslodavca 61.000 100.000 kn
prekraji sindikata 5.000 20.000 kn
prekraji udruga poslodavaca 5.000 20.000 kn

101 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

6. SUSTAV LOKALNE I PODRUNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE
490. Europska povelja o lokalnoj samoupravi?
Potpisana je 15.10.1985. godine u Strasbouru od zemalja lanica Vijea Europe, a RH prihvatila je naela i institute
(odredbe) Europske povelje o lokalnoj samoupravi putem Zastupnikog doma Sabora dana 28.12.1992.
Svaka se drava potpisnica obvezuje na potivanje 10 odredbi prvog dijela povelje koji govori o :
1. ustavnom i zakonskom temelju samouprave
2. koncepciji lokalne samouprave
3. djelokrugu lokalne samouprave (njihovo obavljanje ne smije biti ogranieno od sredinje ili regionalne vlasti)
4. zatita podrunih granica
5. prilagoavanje upravnog ustroja i sredstava zadaama lokalnih jedinica
6. uvjeti obnaanja dunosti na lokalnoj razini
7. upravni nadzor akata lokalnih jedinica
8. financijski izvori lokalnih jedinica
9. pravo udruivanja u lokalne jedinice
10. pravna zatita lokalne samouprave
Izvjee glavnom tajniku Vijea Europe moraju, dostavljati sve potpisnice o svim izmjenama zakona.
491. Ustavno ureenje lokalne i podrune (regionalne) samouprave?
Ustavom se graanima jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.
Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih (regionalnih) predstavnikih tijela koja su
sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega
birakog prava.
Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih
oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom.
492. Zakonsko ureenje lokalne i podrune (regionalne) samouprave?
Zakonom o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi ureuju se jedinice lokalne samouprave i jedinice
podrune (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, nain rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim
aktima i radom i druga pitanja od znaenja za njihov rad. Ovaj zakon se odnosi i na grad Zagreb, ako Zakonom o
gradu Zagrebu nije drukije utvreno.
493. to su jedinice lokalne samouprave ?
Opine i gradovi - njihovo podruje odreuje se na nain propisan zakonom.
Imaju pravo odluivanja o potrebama i interesima graana lokalnog znaenja, tj. u svom samoupravnom djelokrugu
obavljaju poslove od lokalnog znaaja (imaju samostalnost odluivanja u svom djelokrugu), kojima se neposredno
ostvaruju potrebe graana, a koja nisu Ustavom ili zakonom dodijeljena dravnim tijelima i to:
ureenje naselja i stanovanja
prostorno i urbanistiko planiranje
komunalne djelatnosti
brige o djeci
socijalna skrb
primarna zdravstvena zatita
odgoj i osnovno obrazovanje
kultura
port, tjelesna i tehnika kultura
zatita potroaa
zatita i unapreenje prirodnog okolia
protupoarna civilna zatita
494. to su jedinice podrune (regionalne) samouprave?
upanije - njihovo podruje odreuje se na nain propisan zakonom.
upanija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaaja i to
osobito:
kolstvo (obrazovanje)
zdravstvo
prostorno i urbanistiko ureenje
gospodarski razvoj
promet i prometna infrastruktura
102 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova

Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim gradovima u Republici Hrvatskoj
zakonom se mogu dati ovlasti upanije.
495. Pojam "Veliki grad"?
- nije posebna jedinica
- u njima je sjedite upanija
- imaju preko 35.000 stanovnika
- djelokrug je isti kao kod grada uz dodatak nadlenosti nad izdavanjem lokacijskih i graevinskih dozvola i drugih
akata vezanih uz gradnju
496. Kakav status imaju opina, grad, upanija?
OPINA
Jedinica lokalne samouprave. Osniva se, u pravilu, za podruje vie naseljenih mjesta koja
predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu te koja su povezana zajednikim interesima stanovnitva.
GRAD
Jedinica lokalne samouprave. Sjedite upanije te svako mjesto s vie od 10.000 stanovnika.
Predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu te se u sastav grada mogu prikljuiti i
prigradska naselja ako s gradom ine gospodarsku i drutvenu cjelinu. Iznimno, zbog povijesnih ili prometnih
razloga gradom se moe proglasiti mjesto s manje od 10.000 stanovnika (postoje izuzeci zbog povijesnih razloga,
npr. Hum). Grad s preko 30.000 moe na svom podruju obavljati i poslove zakonom predviene za upanije,
ukoliko se osiguravaju uvjeti za njihovo obavljanje, i to sve osim planiranja i razvoja mree obrazovnih,
zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.
UPANIJA Jedinica podrune (regionalne) samouprave. Predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu,
gospodarsku, drutvenu i samoupravnu cjelinu. Ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunog (regionalnog)
interesa (znaaja).
497. to je zajedniko za opinu, grad, upaniju?
Lokalna samouprava je sustav organiziranja poslova i njihovog povjeravanja lokalnim jedinicama u njihov
samoupravni krug.
Podruje opine ili grada odreuje se nakon prethodno pribavljenog miljenja stanovnitva tog podruja.
Opina, grad i upanija:
imaju statut (statutom se podrobnije ureuje samoupravni djelokrug, obiljeja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada,
provoenje referendumom, mjesna samouprava itd.), ustrojstvo i djelokrug tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave (tj. ustrojstvo i rad javnih slubi, te oblici njihove suradnje)
pravne su osobe mogu nastupati u postupku kao stranka
mogu imati svoj grb i zastavu u pravilu preuzimaju povijesni grb; grb se sastoji od tita i sadraja unutar njega
meusobno surauju na unapreenju gospodarskog i drutvenog razvitka svojih zajednica
samostalne su u odluivanju, i u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom RH i ovim
Zakonom i podlijeu samo nadzoru zakonitosti koji obavlja Vlada RH
pojedinu osobu mogu proglasiti poasnim graaninom (moe se i opozvati)
mogu osnivati svoje udruge radi promicanja zajednikih interesa
pod uvjetima utvrenim zakonom mogu pristupati meunarodnim udruenjima lokalnih jedinica i suraivati s
odgovarajuim lokalnim jedinicama drugih drava, te mogu radi promicanja zajednikih interesa i unapreenja
suradnje osnivati nacionalni savez jedinica lokalne samouprave
498. Razlika izmeu "jedinica lokalne samouprave" i "jedinica podrune (regionalne) samouprave"?
Ustrojstvo i djelokrug jedinica lokalne samouprave ureuje se statutom u skladu sa Zakonom, jedinice su
samostalne, a podlijeu samo zakonitosti ovlatenih dravnih tijela.
Ustrojstvo i djelokrug poslova dravne uprave mogu se prenijeti na tijela jedinica lokalne samouprave koja su u
obavljanju tih poslova podreena sukladno zakonu, tijelima dravne uprave. Tada su to jedinice lokalne podrune
(regionalne) samouprave.
499. Statut opine, grada, upanije?
Statutom se ureuje ustrojstvo i djelokrug tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Dostavlja se upanu u roku od 8 dana po donoenju.
Statut sadri: -

popis naselja
oblike mjesne samouprave
odredbu o ustrojstvu
djelokrug

Statutom se odreuje:

- unutarnje ustrojstvo i nain rada,

- nain izbora lanova poglavarstva
- nain izbora izvrnog organa
- broj lanova poglavarstva
- osnivanje i djelokrug rada mjesnog odbora
103 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Statutom opine, grada odreuje se:- njihov samoupravni djelokrug

- utvruje ustrojstvo
- ovlatenja i nain rada njihovih tijela i organa
- oblici konzultiranja graana
- provoenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga
- osnivanje i rad jedinica mjesne samouprave
- ustrojstvo i rad javnih slubi
- oblici suradnje jedinica lokalne samouprave
Statutom upanije ureuje se:

- unutarnje ustrojstvo
- nain rada tijela upanije

500. Djelokrug poslova opine, grada, upanije?

Opina u okviru samoupravnog djelokruga:
1. osigurava uvjete za razvitak gospodarskih, drutvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od vanosti za podruje
opine
2. osigurava uvjete za ureenje prostora, urbanistiko planiranje te zatitu ovjekovog okolia
3. vodi brigu o ureenju naselja, kvaliteti stanovanja, komunalnim objektima, obavljanja komunalnih i drugih
uslunih djelatnosti te lokalne infrastrukture, ako zakonom nije drugaije odreeno
4. osigurava lokalne potrebe stanovnika u oblasti brige o djeci, obrazovanju i odgoju, javnom zdravlju,
zdravstvenoj zatiti ivotinja i zatiti bilja, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi i portu
5. upravlja opinskom imovinom
6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe u skladu sa zakonom radi ostvarivanja odreenih gospodarskih,
komunalnih, drutvenih i drugih socijalnih interesa i potreba stan
7. ureuje i druga pitanja u skladu sa zakonom
Grad - pored poslova kojima se bavi i opina, obavlja i sve druge poslove koji su u neposrednoj svezi s interesom
gradske zajednice za njezin gospodarski, kulturni i socijalni napredak, a nisu u nadlenosti drugih tijela .
upanija u okviru samoupravnog djelokruga:
1. usklauje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i drutvenog razvitka opina i
gradova u sastavu upanije i upanije kao cjeline
2. usklauje stajalita opina i gradova o pitanjima o kojima odluuju tijela dravne vlasti
3. odreuje uvjete ureenja i zatite prostora upanije
4. usklauje razvitak i mreu odgojnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, socijalnih komunalnih i drugih
institucija, kao i objekata infrastrukture, od vanosti za podruje upanije kao cjeline
5. obavlja poslove koje su opine i grad prenijele iz svog samoupravnog djelokruga na upaniju
6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe u skladu sa zakonom radi ostvarivanja zajednikih ciljeva opina,
gradova i upanije kao cjeline
7. ureuje i druga pitanja od zajednikog interesa za opine, gradove i upaniju kao cjelinu u skladu sa zakonom
501. Oblici neposrednog i posrednog odluivanja graana?
Neposredno odluivanje
Graani mogu neposredno sudjelovati u odluivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora
graana (ako ga je mogue organizirati) u skladu sa zakonom i statutom opine odnosno grada.
Posredno odluivanje
Odluivanje preko predstavnika u predstavnikim tijelima.
502. Raspisivanje referenduma?
Referendum o lokalnim pitanjima, je neposredni nain odluivanja radi:
- promjene statuta opine ili grada
- prijedlog opeg akta
Raspisuje ga opinsko ili gradsko vijee (predstavniko tijelo) na temelju prijedloga min. 1/3 lanova
gradskog vijea (predstavnikog tijela), ili na prijedlog poglavarstva, ili min. 1/2 lanova svih mjesnih
odbora ili na prijedlog 20% biraa upisanih u biraki popis opine ili grada (s podruja jedinice).
Pravo glasovanja na referendumima imaju graani koji imaju prebivalite u toj opini, gradu, upaniji i
upisani su u popis biraa.
Odluka je obvezna za predstavniko tijelo.
Graani imaju pravo predlagati vijeu donoenje akata uz 10 % biraa

104 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

503. Koja tijela postoje u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave?

predstavnika tijela
- opinsko ili gradsko vijee, i upanijska skuptina (Grad Zagreb gradska skuptina)
izvrna tijela
- opinsko ili gradsko i upanijsko poglavarstvo
nositelj izvrne vlasti
- naelnik, gradonaelnik i upan
(obavljaju izvrne poslove lokalne samouprave)
504. Djelokrug i ovlasti predstavnikih tijela?
Opina, grad i upanija su samostalne u odluivanju u poslovima svog samoupravnog djelokruga - podlijeu
nadzoru zakonitosti - Vlada RH.
Predstavnika tijela imaju predsjednika i dva potpredsjednika, prava i dunosti predsjednika utvreni su
poslovnikom.
Ona donose akte (statut, odluke i ope akte) u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa
zakonom i statutom.
Predstavnika tijela donose:
statut (opi akt koji ureuje osnovna pitanja koja se tiu funkcioniranja neke lokalne jedinice. Donosi ga
predstavniko tijelo veinom glasova)
odluke i ope akte, u okviru prava i dunosti, tj. kojima se ureuje pitanje iz samoupravnog djelokruga
proraun i zavrni raun
poslovnik
bira i razrjeava nositelja izvrne vlasti (naelnika, gradonaelnika, upana i njihove zamjenike, lanove
poglavarstva)
osniva i bira lanove radnih tijela vijea odnosno skuptine
ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela (odbore i povjerenstva)
osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa
obavljaju i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave
Odluke donose veinom glasova ako je na sjednici prisutna veina lanova predstavnikog tijela.
Statut proraun i zavrni raun donosi se veinom glasova svih lanova predstavnikog tijela
Djelokrug i nain rada predstavnikog tijela utvruje se poslovnikom.
Poslovnik predstavnikog tijela ureuje:
unutarnje ustrojstvo i nain rada
donosi se veinom glasova svih lanova predstavnika tijela
prava i dunosti predsjednika
Nositelji izvrne vlasti odgovorni su za obavljanje poslova dravnih organa prenijetih u njihov djelokrug.
505. Mandat i izbor lanova predstavnikog tijela?
Mandat lanova predstavnikog tijela izabranog na redovnim izborima traje 4 godine. Mandat lanova
predstavnikog tijela izabranog na izvanrednim izborima traje do isteka tekueg mandata predstavnikog tijela
izabranog na redovnim izborima. Mandat nije obvezujui. lanove predstavnikih tijela biraju graani tajnim
glasanjem.
Izbor se vri na lokalnim izborima:
1/2 (1/4) lanova bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira po jedan lan
1/2 (3/4) bira se za podruje cijele jedinice lokalne samouprave ini jednu izbornu jedinicu - kandidacijska lista
Nain rada predstavnikog tijela ureuje se poslovnikom, u skladu s ovim zakonom i statutom, a isti se donosi
veinom svih glasova. Sjednice saziva predsjednik barem jednom u 3 mjeseca ili na obrazloeni zahtjev 1/3
lanova, u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Predstavniko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika.
Prava i dunosti lanova predstavnikog tijela utvruju se statutom jedinice lokalne samouprave.
Okvirni broj lanova predstavnikog tijela odreuje se statutom, prema broju stanovnika jedinice:
opina do 3.000 stanovnika 7-13 lanova /11/
opina od 3.001 do 10.000 stanovnika 9-15 lanova /13/
opina i grad od 10.001 do 30.000 stanovnika 13-19 lanova /15/
grad s vie od 30.000 stanovnika 19-35 lanova /25/
grad Zagreb 51 lan
upanija 31-51 lan /41/
506. Rasputanje predstavnikog tijela?
Na prijedlog sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu Vlada RH,
raspustit e predstavniko tijelo:
1.
ako donese odluku ili drugi akt kojim ugroava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH,
2.
ako predstavniko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne)
samouprave ne donese statut u roku od 60 dana od dana ustrojavanja (konstituiranja) tijela,
3.
ako uestalo donosi ope akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog uestalih, teih
povreda zakona i drugih propisa,
105 / 125

www.ic.ims.hr
4.
5.
6.
7.
8.

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

ako ne izabere opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana u roku od 30 dana od dana
konstituiranja predstavnikog tijela ili od iskazanog nepovjerenja opinskom naelniku, gradonaelniku,
odnosno upanu, odnosno od podnoenja ostavke opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana,
ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez minimalnog broja lanova potrebnih za rad i donoenje
odluka (ostavkom 50 % lanova predstavnikog tijela),
ako ne moe donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca,
ako u zakonom odreenom roku ne donese proraun (do kraja tekue godine +3 mjeseca),
odnosno ako ne donese odluku o privremenom financiranju,
ako u zakonom odreenom roku ne donese prostorni plan,
u sluaju smrti, promjene prebivalita, prestanka dravljanstva, poslovne nesposobnosti
izbori se provode dva mjeseca nakon rasputanja predstavnikog tijela

Vlada RH e imenovati povjerenika (treba biti nestranaka osoba i ne iz lanova vijea) u jedinici lokalne odnosno
podrune (regionalne) samouprave:
1. kada raspusti njeno predstavniko tijelo
2. kada se u jedinici sukladno zakonu ne odre izbori za novo predstavniko tijelo
3. kada se ni u roku 90 dana od dana objave slubenih rezultata ne konstituira predstavniko tijelo
Ovlasti opinskog naelnika, gradonaelnika ili upana preuzima povjerenik Vlade RH i njegova ovlast traje do
dana konstituiranja novog predstavnikog tijela.
507. Biranje nositelja izvrne vlasti i lanova izvrnih tijela?
opina
- opinsko poglavarstvo
- opinski naelnik
grad
- gradsko poglavarstvo
- gradonaelnik
upanija - upanijsko poglavarstvo - upan
Openito, bira ih predstavniko tijelo i njima su odgovorni (vijeima i skuptini), te ih oni mogu i smijeniti. U opini i
gradu koji ima poglavarstvo opinskog naelnika i gradonaelnika, biraju opinsko tj. gradsko vijee iz reda svojih
lanova u skladu sa zakonom i statutom.
Ako dunost poglavarstva obavlja predstavniko tijelo, dunost opinskog naelnika i gradonaelnika obavlja
predsjednik opinskog odnosno gradskog vijea (opina s manje od 3.000 stanovnika).
upana bira upanijska skuptina iz reda svojih lanova u skladu sa zakonom i statutom. Imaju po dva zamjenika
koji se biraju na isti nain (veinom glasova). Zastupaju opinu, grad odnosno upaniju . Predstavniko tijelo iz
reda svojih lanova bira i ostale lanove poglavarstva (na 4 godine). Svaki lan moe biti zaduen za jedno ili vie
podruja iz djelokruga lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave. Odgovorni su sredinjim tijelima
dravne uprave.
Upravljaju imovinom i izvravaju odluke. Ima pravo obustaviti od primjene opi akt predstavnikog tijela za koji
procijeni da nije u skladu sa zakonom ili drugim propisima te zatraiti da se u roku 15 dana uklone nedostaci. Inae
je u roku od 8 dana duan obavijestiti elnika sredinjeg tijela dravne uprave ovlatenog za nadzor nad
zakonitou. U opini do 3.000 stanovnika (i grad s manje od 10.000 stanovnika) moe statutom odrediti da se za
izvrne poslove ne bira poglavarstvo. Ve da iste obavlja predstavniko tijelo.
508. Izbor lanova izvrnih tijela (poglavarstva)?
lanovi su u pravilu proelnici upravnih odjela jedinica lokalne samouprave.
Bira ga predstavniko tijelo veinom glasova svih lanova.
Broj lanova mora biti neparan i utvruje se statutom:
opinsko poglavarstvo
3 5
opina s 3.001 10.000 stanovnika
opinsko poglavarstvo
5 7
opina s 10.001 30.000 stanovnika
gradsko poglavarstvo
5 7
grad s 10.001 30.000 stanovnika
gradsko poglavarstvo
7 9
grad s vie od 30.00 stanovnika
gradsko poglavarstvo
9 15
Grad Zagreb
upanijsko poglavarstvo
7 13
U opini do 3.000 stanovnika za obavljanje izvrnih poslova ne bira se poglavarstvo, ve njegove dunosti obavlja
predstavniko tijelo (opinsko vijee).
509. Opinski naelnik, gradonaelnik, upan poslovi i odgovornost?
zastupa opinu, grad, odnosno upaniju
odgovoran je sredinjim tijelima dravne uprave za obavljanje poslova dravne uprave prenijetih u djelokrug
tijela opine, grada, odnosno upanije
u obavljanju poslova iz svojeg samoupravnog djelokruga ima pravo obustaviti od primjene opi akt
predstavnikog tijela, ako ocijeni da je tim aktom povrijeen zakon ili drugi propis te zatraiti od predstavnikog
tijela da u roku od 15 dana otkloni uoene nedostatke ako predstavniko tijelo to ne uini, duan je u roku od
8 dana o tome obavijestiti elnika sredinjeg tijela dravne uprave ovlatenog za nadzor nad zakonitou rada
tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
106 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

obavlja poslove utvrene statutom opine, grada, odnosno upanije u skladu sa zakonom

ima, u skladu sa statutom i zakonom, do dva zamjenika koji se biraju veinom glasova svih lanova opinskog
vijea, gradskog vijea te upanijske skuptine
u sluaju due odsutnosti ili drugih razloga sprijeenosti u obavljanju svoje dunosti, zamjenjuje ga jedan od
zamjenika koje on odredi, u skladu sa statutom
u skladu sa statutom, moe obavljanje odreenih poslova iz svog djelokruga povjeriti jednom od svojih
zamjenika. Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik je duan pridravati se uputa opinskog naelnika,
gradonaelnika, odnosno upana povjeravanjem poslova iz svog djelokruga zamjeniku, ne prestaje
odgovornost opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana za njihovo obavljanje

510. Djelokrug i ovlasti izvrnih tijela (poglavarstva)?

Ustrojstvo, nain rada i odluivanja poglavarstva odreuju se poslovnikom.
Donosi odluke veinom glasova, ako je na sjednici nazona veina.
Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama i pokretninama u vlasnitvu donosi veinom svih lanova.
1. priprema prijedloge opih akata
2. izvrava ili osigurava izvravanje opih akata predstavnikog tijela
3. usmjerava djelovanje upravnih tijela (upravni odjeli i slube) jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne)
samouprave u obavljanju poslova iz njihova samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad
4. upravlja i raspolae nekretninama i pokretninama u vlasnitvu jedinca lokalne, odnosno podrune (regionalne)
samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom
5. obavlja druge poslove odreene statutom
upravlja imovinom ( nekretnine i pokretnine, prihodi i rashodi)
predlae proraun i odgovara za njegovo izvrenje
imenuje i razrjeava proelnike (elnika upravnog odjela)
lanove poglavarstva bira predstavniko tijelo na vrijeme od 4 godine.
Predsjednik poglavarstva:
nositelj je izvrne vlasti
zastupa grad
odgovoran je za obavljanje poslova dravne uprave prenijete u djelokrug tijela jedinice lokalne samouprave
ima pravo zadrati od izvrenja opi akt predstavnikog tijela ako je njime povrijeen zakon ili propis.
511. Pitanje povjerenja poglavarstvu?
Najmanje 1/3 lanova predstavnikog tijela moe pokrenuti pitanje povjerenja bilo kojem lanu poglavarstva,
naelniku, gradonaelniku, upanu ili cijelom poglavarstvu. Ukoliko se izglasa nepovjerenje, izbor novog u roku od
30 dana (bivi radi do izbora novog). Ukoliko se izglasa povjerenje, 6 mjeseci se ne moe podnijeti isti prijedlog za
izglasavanje nepovjerenja.
512. Upravni odjeli i slube jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave?
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokale i podrune (regionalne) samouprave kao i
poslova dravne uprave prenijetih na te jedinice, ustrojavaju se upravni odjeli i slube (upravna tijela). Njihovo
ustrojstvo ureuje se opim aktom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, u skladu sa zakonom i
statutom.
poslove dravne uprave
i poslove iz djelokruga samouprave
Upravnim tijelima upravljaju proelnici koje na temelju javnog natjeaja imenuje poglavarstvo. Statutom upanije
upravljaju proelnici koje na temelju javnog natjeaja imenuje poglavarstvo. Statutom upanije mogu se za
obavljanje nekih poslova iz njezina samoupravnog djelokruga osnovati upravna tijela i izvan njezina sjedita.
Upravne, strune i ostale poslove u tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave obavljaju
slubenici (upravni i struni poslovi) i namjetenici (pratei i pomoni poslovi).
U izvravanju opih akata predstavnikog tijela, upravna tijela donose pojedinane akte kojima rjeavaju o pravima
i obvezama pravnih i fizikih osoba. Protiv akata opina i gradova, albe se ulau upanijskom upravnom tijelu, a
protiv akata upanijskog tijela nadlenom ministarstvu.
Proelnici upravnih tijela:
lanovi su poglavarstva
1/4 lanova predstavnikog tijela moe pokrenuti pitanje povjerenja poglavarstvu
glasuju vijenici predstavnikog tijela
513. to su mjesni odbori (gradske etvrti)?

107 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja graana u
odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana. Mjesni odbor
osnivaju graani na svom zboru sa najmanje 10 % biraa upisanih u popis biraa naselja.
Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, vie meusobno povezanih manjih naselja ili za dio veeg naselja
odnosno grada, koji u odnosu na ostale dijelove ini razgranienu cjelinu.
Postupak osnivanja, djelokrug i ovlasti, utvreni su statutom grada ili opine.
Mjesna samouprava ostvaruje se kroz mjesni odbor. U gradovima se statutom mogu se osnivati gradski kotari ili
gradske etvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Djelokrug i ovlasti odreuju se statutom. Mjesni odbor,
gradske etvrti i gradski kotarevi su pravne osobe.
514. Tijela mjesnog odbora?
Tijela mjesnog odbora su: - vijee mjesnog odbora (upravlja radom mjesnog odbora)
- predsjednik vijea mjesnog odbora
(predstavlja mjesni odbor, za svoj rad odgovara vijeu mjesnog odbora, naelniku ili
gradonaelniku)
Vijee mjesnog odbora moe sazvati zbor graana.
- donose program rada mjesnog odbora
- pravila i poslovnik
- financijski plan
- obavljaju ostale poslove utvrene zakonom i statutom
- biraju ih graani, neposredno tajnim glasanjem, svake 4 godine
Vijee mjesnog odbora, u skladu sa statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima graana te davanja
prijedloga za rjeavanje pitanja od mjesnog znaaja, moe sazivati mjesne zborove graana. Nadzor nad
zakonitou obavlja poglavarstvo koje moe i raspustiti vijee mjesnog odbora ako uestalo kri statut ili ne
izvrava poslove.
515. Financiranje jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave?
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju prihode u okviru svog samoupravnog djelokruga
slobodno raspolau. (vlastiti proraun) Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, moraju biti
razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela u skladu sa zakonom.
Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave su:
1.
opinski, gradski, odnosno upanijski:
porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe
prihodi od stvari u njezinu vlasnitvu i imovinskih prava (prihodi od vlastite imovine)
novane kazne i oduzeta imovinska korist za prekraje koje sama propie u skladu sa zakonom
2.
prihodi od trgovakih drutava i drugih pravnih osoba u njezinu vlasnitvu, odnosno u kojima ima dio ili
dionice
3.
prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavniko tijelo
4.
upravne pristojbe u skladu sa posebnim zakonom
5.
boravine pristojbe
6.
komunalne naknade
7.
naknade za uporabu javnih opinskih i gradskih povrina
8.
udio u zajednikim porezima s RH
9.
sredstva pomoi i dotacija RH predviena u dravnom proraunu
10.
drugi prihodi utvreni zakonom
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave donose proraun. Sve pokretne i nepokretne stvari te
imovinska prava koje pripadaju jedinici lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, ine njenu imovinu i njome
mora upravljati, koristiti se i raspolagati panjom dobrog domaina.
516. Akti jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave?
1. opi akt
- odnose se na sve graane jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave (npr. Odluka o komunalnoj
naknadi)
- predstavniko tijelo opine, grada i upanije u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge ope
akte, u skladu sa svojim statutom
- prije no to stupi na snagu, opi akt obvezno se objavljuje u slubenom glasilu jedinice stupa na snagu
najranije osmi dan od dana objave iznimno, opim se aktom moe iz osobito opravdanih razloga odrediti da
stupa na snagu danom objave opi akt ne moe imati povratno djelovanje
- osiguranje izvrenja opih akata te nadzora nad zakonitou rada upravnih tijela, vre opinski naelnik,
gradonaelnik i upan
- upravna tijela osnovana za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice, neposredno izvravaju i
nadziru provoenje opih akata svojih predstavnikih tijela u sluaju neprovoenja opeg akta, mogu
poduzimati mjere propisane tim aktom i zakonom
2. pojedinani akt
108 / 125

www.ic.ims.hr
-

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

upravna tijela jedinica u izvravanju opih akata predstavnikog tijela donose pojedinane akte kojima
rjeavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizikih i pravnih osoba
skraeni upravni postupak provodi se kod pojedinanih akata kojima se rjeava o:
- obvezi razreza lokalnih poreza, doprinosa i naknada, odnosno poreza, doprinosa i naknada koji su prihod
jedinice lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave
- pravima , obvezama i interesima fizikih i pravnih osoba od strane pravnih osoba kojima je osniva jedinica
lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave

517. Nadzor nad opim i pojedinanim aktima?

Obustave opeg akta dostavljaju se Sredinjem dravnom uredu koji odluku prosljeuje Vladi RH, a ona
Ustavnom sudu RH (ako je opi akt neustavan ili nezakonit). Sud moe ukinuti akt u cijelosti ili pojedinu odluku
unutar akta.
Nadzor nad pojedinanim aktima vri se kao i kod upravnog akta (rjeenja, zakljuci).
Ako pomoni akt donese upravno tijelo opine/grada albu rjeava upravno tijelo upanije.
Ako je 1rjeenje donijela upanija ili Grad Zagreb alba se podnosi nadlenom sredinjem tijelu dravne
uprave (ministarstvu).
Protiv 2akata podnosi se tuba Upravnom sudu.
518. Dravni nadzor i zatita lokalne i podrune (regionalne) samouprave?
1. Nadzor nad zakonitou opih akata predstavnikog tijela jedinice u njihovom samoupravnom djelokrugu
obavlja tijelo sredinje dravne uprave nadleno za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.
Nositelji izvrne vlasti (opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan) duni su u roku od 8 dana od dana
donoenja statuta i opeg akta dostaviti proelniku upanijskog ureda.
Sredinje tijelo dravne uprave moe obustaviti primjenu opeg akta. Ono e u roku od 8 dana ocijeniti
osnovanost od obustave opeg akta i donijeti odluku o obustavi od primjene koju e dostaviti Vladi RH, te e
predloiti Vladi RH pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom RH.
2. Nadzor nad obavljanjem prenijetih poslova dravne uprave vri nadleno ministarstvo koje je te poslove i
prenijelo. Ono moe davati naredbe nositelju izvrne vlasti, a ako nositelj ne postupa po njima, Vlada RH moe
tijelu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave oduzeti ovlast za obavljanje prenijetih poslova.
3. Rasputanje predstavnikog tijela i zatita prava na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu vri Vlada RH
na prijedlog sredinjeg tijela dravne uprave.
4. Povjerenike Vlade RH u jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave imenovat e Vlada RH.
Danom stupanja na snagu rjeenja o imenovanju povjerenika smatra se razrijeenim i nositelj izvrne vlasti, a
njegove ovlasti preuzima povjerenik.
Danom konstituiranja predstavnikog tijela prestaje ovlast povjerenika za obavljanje poslova iz djelokruga
predstavnikog tijela, a danom izbora nositelja izvrne vlasti prestaje dunost povjerenika u cijelosti.
519. Prava izabranih (imenovanih) osoba?
Opim aktom predstavnikog tijela moe se odrediti da nosioci izvrne vlasti i njihovi zamjenici svoje dunosti
obavljaju profesionalno, tj. da ostvaruju pravo na plau, odnosno naknadu plae, kao i druga prava iz rada.
Nositelji vlasti i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu plae i sta osiguranja za vrijeme od 180 dana po
prestanku dunosti i to u visini prosjene plae prethodnih 12 mjeseci. To pravo prestaje na vlastiti zahtjev,
zapoljavanjem, umirovljenjem ili izborom na drugu dunost koju obavlja profesionalno.
lanovima predstavnikog tijela prava na temelju obavljanja dunosti prestaju:
- istekom mandata, osim kada je ovim Zakonom drugaije odreeno
- danom donoenja odluke o razrjeenju dunosti kada ih je predstavniko tijelo razrijeilo prije isteka mandata,
osim ako odlukom nije drugaije odreeno
- danom kada predstavniko tijelo utvrdi injenicu podnoenja ostavke na dunost, a najkasnije 30-tog dana od
dana podnoenja ostavke
- danom imenovanja povjerenika Vlade RH, kada su nastupile zakonom predviene okolnosti njegovog
imenovanja
odluka o prestanku ostvarivanja prava na temelju prestanka obavljanja odreene dunosti dostavlja se osobi kojoj
je prestala dunost i slubi koja obavlja kadrovske poslove.
Nositeljima izvrne vlasti, njihovim zamjenicima te lanovima poglavarstva prava na temelju obavljanja dunosti
prestaju:
- danom izbora novog opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana
- danom kada ga predstavniko tijelo razrijei dunosti povodom podnijete ostavke na dunost ili iskazanog
nepovjerenja
- danom imenovanja povjerenika Vlade RH, kada su nastupile zakonom predviene okolnosti njegovog
imenovanja
520. Nadzor materijalnog i financijskog poslovanja?
109 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Predstavniko tijelo nadzire materijalno i financijsko poslovanje opine, grada i upanije. Ministarstvo financija
nadzire zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
521. Dravni nadzor i zatita lokalne i podrune (regionalne) samouprave ?
Drava radi zatite ustavnosti i zakonitosti kao i zatite prava graana obavlja nadzor nad zakonitou rada i opih
akata tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Nadleno ministarstvo u obavljanju poslova
dravne uprave koji su prenijeti na tijela jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave moe
opinskom naelniku, gradonaelniku, i upanu davati naredbe.
522. upanije u RH?

Zakonom o podrujima upanija gradova i opina odreuje se njihov naziv i podruje te ureuju i druga pitanja
od vanosti za teritorijalno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave.

Granice se vode rubnim podrujima katastarskih opina, odnosno granicama rubnih podruja naselja gdje se
ove dvije ne poklapaju. /Granice rubnih naselja trebale bi se poklapati s katastrom - slubena evidencija jedinica ili
dogovor, a ako ne postoji povjerenstvo./ Odreeni su i nazivi mjesta u sastavu opina i gradova.

Eventualni prigovor se dostavlja Vladi RH u roku od 30 dana. Odluka Vlade je konana i izvrna. Postoji
mogunost pokretanja sudskog spora.

Naziv jedinice lokalne samouprave odreuje se ovim Zakonom prema nazivu naselja u kojem je njezino
sredite ili prema povijesnom i zemljopisnom obiljeju.

Naziv pojedinog naselja u sastavu opine ili grada odreuje gradsko-opinsko vijee u skladu sa posebnim
zakonom.
U RH ima 20 upanija plus Grad Zagreb koji ima poloaj (status) upanije.
1. Zagrebaka
Zagreb
2. Krapinsko-zagorska
Krapina
3. Sisako-moslavaka
Sisak
4. Karlovaka
Karlovac
5. Varadinska
Varadin
6. Koprivniko-krievaka
Koprivnica
7. Bjelovarsko-bilogorska
Bjelovar
8. Primorsko-goranska
Rijeka
9. Liko-senjska
Gospi
10. Virovitiko-podravska
Virovitica
11. Poeko-slavonska
Poega
12. Brodsko-posavska
Slavonski Brod
13. Zadarska
Zadar
14. Osjeko-baranjska
Osijek
15. ibensko-kninska
ibenik
16. Vukovarsko-srijemska
Vukovar
17. Splitsko-dalmatinska
Split
18. Istarska
Pazin
19. Dubrovako-neretvanska
Dubrovnik
20. Meimurska
akovec
21. Grad Zagreb
posebna jedinstvena teritorijalna jedinica
U sastavu pojedinih upanija su kotarevi sa posebnim samoupravnim poloajem i to:
u upaniji Sisakoj
je kotar Glina
u upaniji Zadarsko -kninskoj
je kotar Knin
523. Zakon o Gradu Zagrebu?
Ovim Zakonom se ureuje poloaj, djelokrug i ustrojstvo Grada Zagreba.
Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina. Grad Zagreb ima poloaj upanije (tj. specifian
status grada i upanije - Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim gradovima u
Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti upanije).
Grad Zagreb ima statut, grb i zastavu.
524. Djelokrug Grada Zagreba?
U okviru svog samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada (iz svog samoupravnog djelokruga) i
djelokruga upanije (poslove dravne uprave - npr. gradski ured za opu upravu, matiarstvo, imovinsko-pravne
poslove) te druge poslove u skladu sa zakonom.
Obavljanje poslova dravne uprave iz djelokruga ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne)
samouprave i drugih poslova dravne uprave utvrenih posebnim zakonima, povjeravaju se upravnim tijelima
110 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Grada Zagreba. Upravna tijela Grada Zagreba imaju ovlasti i obveze tijela dravne uprave sukladno zakonu kojim
se ureuje sustav dravne uprave.
Ima gradske urede, a ne odjele.
525. Ustrojstvo Grada Zagreba?
Posebni oblici mjesne samouprave u Gradu Zagrebu su gradske etvrti i mjesni odbori.
Predstavniko tijelo gradska skuptina predsjednik i potpredsjednici - lanovi mogu profesionalno obavljati
dunost (51 lan) - za obavljanje poslova iz djelokruga Grada ustrojavaju se upravna tijela
Grada Zagreba, upravnim tijelima upravljaju proelnici (imenuju se na 4 godine, odgovaraju
gradonaelniku i gradskom poglavarstvu) - odluke se donose veinom ako je prisutna veina
lanova predstavnikog tijela - donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada
Zagreba, poslovnik, te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom:
donosi statut
donosi odluke i druge ope akte kojima se ureuje pitanja iz samoupravnog djelokruga
bira i razrjeuje opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i njihove zamjenike te
lanove poglavarstva tj. izvrne vlasti
osniva i bira lanove radnih tijela vijea odnosno skuptine
ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela
osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa
drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug
Izvrna tijela
gradonaelnik nositelj izvrnih poslova (izvrne vlasti) te predstavlja i zastupa Grad
Zagreb - bira ga gradska skuptina na nain i po postupku odreenom poslovnikom, izbor
potvruje predsjednik RH (izbor je jednak izboru upana) - ima dva zamjenika iz reda
lanova gradske skuptine odgovoran Vladi RH - vri nadzor nad zakonitou akata koje
donosi Gradska skuptina
gradsko poglavarstvo obavlja izvrne poslove Grada i poslove dravne uprave koji su
mu povjereni - lanovi gradskog poglavarstva, u pravilu, su proelnici upravnih odjela
gradske uprave - odgovorno je gradskoj skuptini 9-15 lanova - gradonaelnik je
predsjednik, a njegovi zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva
Upravna tijela
proelnici za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Zagreba - proelnici
odgovaraju gradonaelniku (predstojnik ureda dravne uprave u jedinici podrune
(regionalne) samouprave) ili povjereniku (ako ga imenuje Vlada RH)
Mjesna samouprava mjesni odbori i gradske etvrti djelokrug, ovlasti i tijela gradskih etvrti i mjesnih odbora
ureuju se Statutom, u skladu sa zakonom svrha im je ostvarenje interesa graana
526. Odnos Grada Zagreba i Zagrebake upanije?
Grad Zagreb i Zagrebaka upanija meusobno surauju radi rjeavanja pitanja od zajednikog interesa.
Ciljevi, uvjeti i oblici suradnje kao i meusobna prava i obveze u rjeavanju pitanja od zajednikog interesa
odreuju se sporazumom Grada Zagreba i Zagrebake upanije, sukladno Zakonu o lokalnoj i podrunoj
(regionalnoj) samoupravi.
Radi toga osnivaju zajedniko vijee, koje ine gradonaelnik Grada Zagreba i upan Zagrebake upanije te po
dva lana obje jedinice koje biraju njihova predstavnika tijela iz reda svojih lanova. Vijeem naizmjence po 3
mjeseca predsjedaju gradonaelnik Grada Zagreba i upan Zagrebake upanije.
Odluke se donose veinom glasova svih lanova zajednikog vijea.
527. Financiranje Grada Zagreba?
Kao i kod jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, samostalno raspolae financijama.
vlastiti porezi, prirez, naknade, doprinosi, pristojbe
prihodi od stvari u vlasnitvu grada i imovinskih prava
prihodi od trgovakih drutava
prihodi od koncesija koje dodjeljuje gradska skuptina
novane kazne i imovinska korist za prekraje koje grad propie
udio u zajednikim porezima RH
528. to se ureuje Zakonom o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ?
Ovim se zakonom utvruju izvori sredstava i financiranja poslova opina, grada i upanija.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave osiguravaju sredstva u svojem proraunu, tj. osiguravaju
prihode razmjerne rashodima za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga.
529. Koji su izvori sredstava?
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave stjeu prihode iz vlastitih izvora, od zajednikih poreza, te od
dotacija iz dravnog i upanijskog prorauna.
Vlastiti izvori sredstava upanije:
1. prihodi od vlastite imovine:
porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe
111 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

prihodi od stvari u njezinom vlasnitvu i imovinskih prava

prihodi od trgovakih drutava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasnitvu, odnosno u kojima ima udio ili
dionice
prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavniko tijelo
2. upanijski porezi:
porez na nasljedstva i darove za nekretnine, gotovinu, vrijednosnice i pokretnine vrjednije od 50.000 kn
(po stopi od 5%, ali, ne plaa se ako se na njih plaa PDV) ne plaaju ga: brani drug, krvni srodnici
u ravnoj liniji, te posvojenici i posvojitelji; braa i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ako su ivjeli u
zajednikom kuanstvu; fizike i pravne osobe kojima daruje RH ili jedinica samouprave; RH, jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, javne ustanove, vjerske zajednice, zaklade i fondacije,
Crveni kri i dr. humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa; fizike i pravne osobe
kada primaju darove (donacije) za svrhe utvrene posebnim propisima
porez na cestovna motorna vozila plaaju vlasnici registriranih osobnih vozila i motocikala prema snazi
motora (u kW) i godinama starosti
porez na plovila plaaju vlasnici plovila i to za brod (jahta ili brodica) i za amac (sportski, rekreacijski)
prema snazi motora (u kW), godinama starosti i duini plovila te ima li ono kabinu ili ne
porez na automate za zabavne igre plaa onaj tko stavlja automate (skupina A: videoigre, simulatori i dr.
elektronski automati; skupina B: fliper, biljar, stolni nogomet, pikado i dr. mehaniki automati) u uporabu
u zabavnim klubovima (min. povrina objekta je 30 m 2 sa 5 automata), ugostiteljskim objektima
(mjeseno 100 kn)
3. novane kazne i oduzeta imovinska korist za prekraje koje same propiu
4. i drugi prihodi utvreni posebnim zakonom (upravne pristojbe, boravine pristojbe, komunalne naknade,
doprinosi i dr. naknade, naknade za uporabu javnih, opinskih ili gradskih povrina)
upanijski porezi mogu se u cijelosti ili dijelom ustupiti gradu ili opini na ijemu je podruju prebivalite, odnosno
sjedite poreznog obveznika.
Vlastiti izvori sredstava opine i grada:
1. prihodi od vlastite imovine:
porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe
prihodi od stvari u njezinom vlasnitvu i imovinskih prava
prihodi od trgovakih drutava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasnitvu, odnosno u kojima ima udio ili
dionice
prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavniko tijelo
2. opinski, odnosno gradski porezi:
prirez porezu na dohodak opina po stopi do 10%, grad ispod 30.000 stanovnika po stopi do 12%, grad
iznad 30.000 stanovnika po stopi do 15%, Grad Zagreb po stopi do 30%
porez na potronju i to alkoholnih i bezalkoholnih pia u ugostiteljskim objektima (po stopi do 3% od
osnovice na koju se plaa porez na potronju)
porez na kuu za odmor od 5,00 do 15,00 kn po m 2 korisne povrine podatke o mjestu i korisnoj povrini,
porezni obveznik mora dostaviti do 31. oujka godine za koju se utvruje porez; a plaa se u roku od
15 dana po dostavi rjeenja
porez na neobraeno obradivo poljoprivredno zemljite po jednom hektari u iznosu: do 500,00 kn godinje
na oranice, do 800,00 kn godinje na povrtnjake, do 1.000,00 kn godinje na vonjake, maslinike i
vinograde te do 250,00 kn godinje na livade podatke o mjestu, veliini, klasi i kulturi zemljita,
porezni obveznik mora dostaviti do 31. oujka godine za koju se utvruje porez; a plaa se u roku od
15 dana po dostavi rjeenja
porez na nekoritene poduzetnike nekretnine od 5,00 do 15,00 kn po m 2 korisne povrine podatke o
mjestu i korisnoj povrini, porezni obveznik mora dostaviti do 31. oujka godine za koju se utvruje
porez; a plaa se u roku od 15 dana po dostavi rjeenja
porez na neizgraeno graevinsko zemljite od 1,00 do 5,00 kn po m 2 povrine podatke o mjestu i
povrini zemljita, porezni obveznik mora dostaviti do 31. oujka godine za koju se utvruje porez; a
plaa se u roku od 15 dana po dostavi rjeenja
porez na tvrtku ili naziv obveznici plaanju su pravne i fizike osobe koje su obveznici poreza na dobit ili
poreza na dohodak i registrirane su za obavljanje djelatnosti do 2.000,00 kn po svakoj tvrtki ili nazivu
porez na koritenje javnih povrina
3. novane kazne i oduzeta imovinska korist za prekraje koje same propiu
4. upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom
5. boravine pristojbe u skladu s posebnim zakonom
6. komunalne naknade, doprinosi i druge naknade utvrene posebnim zakonom
7. naknade za uporabu javnih, opinskih ili gradskih povrina
8. i drugi prihodi utvreni posebnim zakonom
Zajedniki porezi su:
1. porez na dohodak
2. porez na dobit

dijele se izmeu drave, opine, grada i upanije

dijele se izmeu drave, opine, grada i upanije
112 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

3. porez na promet nekretninama

dijele se izmeu drave, opine i grada

530. Naini financiranja?

1. proraun
2. godinji obraun prorauna
3. stalna rezerva
4. posebni rauni
531. Proraun?
Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ima proraun.
U proraunu se iskazuju: - svi prihodi koji pripadaju jedinici te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog
djelokruga
- svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasnitvu jedinice
Prihodi i rashodi prorauna moraju biti uravnoteeni.
Jedinice sastavljaju bilancu imovine u kojoj iskazuju vrijednost svoje imovine u skladu s raunovodstvenim
propisima.
Sredstva koja tijela jedinice te ostali korisnici proraunskih sredstava ostvare obavljanjem vlastite djelatnosti
unose se u vlastiti proraun.
Proraun - donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
- donosi se za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen (tj. Izvrava se od 1. sijenja
do 31. prosinca godine za koju se donosi)
upanijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu prorauna jedinicama lokalne samouprave na svojemu
podruju.
Prijedlog prorauna utvruje poglavarstvo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, na osnovi
zahtijeva korisnika proraunskih sredstava.
Privremeno financiranje - proraun mora biti donesen prije poetka godine za koju se donosi u protivnom se
donosi odluka o privremenom financiranju, i to najdue za razdoblje od 3 mjeseca,
- moe se vriti do svote koja odgovara koja odgovara prosjenoj mjesenoj svoti
ostvarenih ukupnih proraunskih prihoda za zadnje tromjeseje protekle godine
- odluku o privremenom financiranju donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne i
podrune (regionalne) samouprave
Proraunska sredstva koriste se (tedljivo) za namjene utvrene posebnim zakonima i odlukama jedinice lokalne
i podrune (regionalne) samouprave.
Nadzor nad koritenjem proraunskih sredstava obavlja predstavniko tijelo jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave samostalno ili na nain utvren statutom i Dravni ured za reviziju.
Proraun ima opi i posebni dio.
Opi dio sadri:
- ukupnu svotu predvienih prihoda i rashoda
- tekuu rezervu prorauna (za nepredviene i nedovoljno predviene poslove) - njima raspolae poglavarstvo
- visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu
- bilancu prihoda i rashoda prorauna (prihodi su prikazani po izvorima i vrstama, a rashodi po osnovnim
namjenama i to po grupama konta i po kontima)
- raun financiranja (iskazuje se zaduivanje i otplata duga)
- odredbe o pravima i obvezama korisnika proraunskih sredstava glede izvravanja prorauna
Posebni dio sadri detaljan raspored rashoda po: - nositeljima
- korisnicima i
- namjenama
Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
- moe raspolagati onim prihodima koji su bili uplaeni u njen proraun do kraja godine
- tijekom godine moe mijenjati i dopunjavati svoj proraun (obavlja se po postupku koji je propisan za
donoenje prorauna)
Proraun se moe: - poveavati ili smanjivati ako se prihodi ostvaruju u veim ili manjim svotama od planiranih
ili ako se planirani prihodi moraju uskladiti s poveanim i smanjenim obujmom rashoda
- izmijeniti ili dopuniti i tada kada, u okviru ukupnog obujma rashoda, planirane proraunske
rashode za pojedine namjene treba drugaije rasporediti
Poglavarstvo moe mijenjati visine sredstava za posebne namjene, ako se time bitno ne ugroava obavljanje
poslova za koje su sredstva bila utvrena.
Ako se, radi neravnomjernog pritjecanja proraunskih prihoda izvravanje prorauna ne moe uravnoteiti, za
privremeno pokrie rashoda rabe se sredstva rezerve jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
532. Godinji obraun prorauna?
Po isteku godine za koju je donesen proraun, predstavniko tijelo donosi godinji obraun prorauna.
Opi dio sadri:
113 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

- ukupnu svotu ostvarenih prihoda

- ukupnu svotu izvrenih rashoda
- razliku izmeu ostvarenih prihoda i izvrenih rashoda
- odredbu o rasporedu vika prihoda
- odredbu o nainu pokria proraunskog manjka
- pregled izvrenja bilannog dijela prihoda i rashoda prorauna
- pregled nepodmirenih proraunskih obveza jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Posebni dio u okviru bilance izvrenja prorauna sadri rashode izvrene po:
- nositeljima sredstava i po
- osnovnim i potankim namjenama
Prijedlog godinjeg obrauna prorauna utvruje poglavarstvo jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i dostavlja ga predstavnikom tijelu do 15. svibnja tekue godine, a isti je potrebno dostaviti tijelu za
nadzor raspolaganja sredstvima do 15. travnja tekue godine.
533. Stalna rezerva?
Mogu se koristiti za:
1.podmirenje rashoda koji nastaju zbog izvanrednih okolnosti za koje sredstva nisu osigurana u proraunu (npr.
poplava, poar, potres i dr. nepogode, ekoloke nesree, suzbijanje zaraza, suzbijanje stonih zaraza, biljnih
tetoina i izvanredne djelatnosti tijela zatite)
2.pozajmice proraunu ako se njegovi prihodi ne ostvaruju ravnomjerno
3.pokrie proraunskog manjka
534. Posebni rauni?
Odreeni rashodi utvreni posebnim zakonima i odlukom predstavnikog tijela jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, mogu se financirati preko posebnih rauna.
Preko njih se financiraju neobvezni rashodi koji zahtijevaju utvrivanje financijskih sredstava za vie od jedne
godine, poseban nain upisivanja i koritenja sredstava.
535. Nadzor nad proraunom?
Nadzor nad koritenjem proraunskih sredstava obavlja predstavniko tijelo jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave samostalno ili na nain utvren statutom i Dravni ured za reviziju.
Poglavarstvo samostalno ili na nain utvren statutom nadzire financijsko, materijalno i raunovodstveno
poslovanje korisnika prorauna glede namjena, opsega i dinamike koritenja sredstava.
Ministarstvo financija nadzire uporabu prihoda jedinica lokalne samouprave i uprave.
Ministarstvo financija moe zahtijevati da Dravni ured za reviziju pregleda financijsko poslovanje jedinice lokalne
i podrune (regionalne) samouprave, glede sigurnosti, pouzdanosti, ekonominosti, djelotvornosti i svrsishodnosti
uporabe sredstava prorauna, u svezi s poslovima drave koji su preneseni na te jedinice.
Predsjednik poglavarstva mora izvjetaj o pregledu predloiti predstavnikom tijelu i odboru i u roku od tri
mjeseca izvijestiti Ministarstvo financija o poduzetim mjerama na osnovi izvjea o pregledu.
536. to se odreuje Zakonom o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave?
Ovim zakonom se ureuju izbori lanova predstavnikih tijela (opinskih i gradskih vijea te upanijskih skuptina i
Gradske skuptine Grada Zagreba) jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
537. Tko raspisuje izbore?
Izbore za lanove predstavnikih tijela jedinice lokalne samouprave raspisuje Vlada RH posebnom odlukom kojom
utvruje toan datum odravanja izbora.
Prijevremene izbore takoer raspisuje Vlada RH odlukom o rasputanju predstavnikog tijela u skladu sa posebnim
zakonom kojim se ureuje lokalna i podruna (regionalna) samouprava
538. Redovni i prijevremeni izbori?
Redovni izbori odravaju se tree nedjelje u svibnju mjesecu svake etvrte godine.
Mandat lanova predstavnikih tijela traje do objave odluke Vlade o raspisivanju izbora (4 god.) ili do objave odluke
Vlade o rasputanju predstavnikog tijela.
Mandat lanova predstavnikih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekueg mandata
predstavnikih tijela izabranih na redovnim izborima.
U sluaju rasputanja predstavnikog tijela, prijevremeni izbori moraju se odrati u roku od 60 dana od dana
rasputanja. Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne smije proi manje od 30 dana niti vie od 60 dana.
539. Prestanak mandata prije njegovog isteka?
lanu predstavnikog tijela mandat prestaje prije isteka redovitog etverogodinjeg mandata u slijedeim
sluajevima:
ako podnese ostavku danom dostave pisane ostavke sukladno ZUP-u
114 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

ako mu je pravomonom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograniena poslovna sposobnost danom
pravomonosti sudske odluke
ako je pravomonom sudskom presudom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od 6 mjeseci
danom pravomonosti sudske presude
ako odjavi prebivalite s podruja jedinice danom odjave
ako mu prestane hrvatsko dravljanstvo danom njegova prestanka
smru
lana predstavnikog tijela izabranog na stranakoj/neovisnoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotine liste s
koje je bio izabran lan, a kojega odredi politika stranka koja je predlagatelj liste, odnosno kod neovisne liste prvi
slijedei kandidat s liste.

540. Tko bira i tko moe biti biran u predstavniko tijelo?

lanove predstavnikih tijela biraju hrvatski dravljani s navrenih 18 godina, koji imaju prebivalite na podruju
jedinice za ije se predstavniko tijelo izbori provode. lanovi predstavnikog tijela biraju se na 4 godine (na
neposrednim izborima, tajnim glasovanjem).
Za lana predstavnikog tijela moe se kandidirati i biti izabran hrvatski dravljanin s navrenih 18 godina ivota
koji ima prebivalite na podruju jedinice za ije se predstavniko tijelo izbori provode.
Nitko ne moe istovremeno biti lan predstavnikog tijela i lan poglavarstva iste jedinice.
541. Kandidiranje?
Kandidate za lanove predstavnikih tijela jedinice lokalne samouprave mogu predlagati politike stranke
registrirane u RH (pojedinano i koalicija) i birai.
Kada birai predlau kandidate, kako bi kandidatura bila pravovaljana, potrebno je sakupiti:
100 potpisa za opinsku listu
150 potpisa za gradsku listu
500 potpisa za upanijsku listu, odnosno listu za izbor lanova Gradske skuptine Grada Zagreba
Podnositelji prijave nezavisne kandidacijske liste su prva tri po redu potpisnika nezavisne liste.
Potpisi biraa prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime, adresa i matini broj za svakog
potpisanog predlagatelja.
1. Prijedlozi lista moraju biti dostavljeni nadlenom izbornom povjerenstvu jedinice najkasnije 12 dana od dana
raspisivanja izbora.
Naziv liste navodi se punim imenom stranke, odnosno stranaka koalicije, a ako postoji navodi se i skraeni
naziv predlagatelja. Ako je listu predloila skupina biraa, njen naziv je "nezavisna opinska (gradska,
upanijska) lista" ili "nezavisna lista Grada Zagreba".
Nositelj liste je prvi predloeni kandidat na listi.
U prijedlogu liste obvezno se navode imena i prezimena predloenih kandidata te nacionalnost, adresa i
JMBG.
2. Nadleno izborno povjerenstvo sastavit e i u javnim glasilima objaviti sve pravovaljano predloene liste, kao i
zbirnu listu, i to u roku od 48 sati od isteka roka propisanog za postupak kandidiranja i podnoenja lista.
3. Izborna promidba poinje od dana objave zbirne kandidacijske liste (abecednim redom poredane sve
pravovaljano predloene liste), a traje zakljuno do 24 sata prije dana odravanja izbora.
4. Izborna utnja tijekom cijelog dana koji prethodi danu odravanja izbora kao i na dan izbora do zakljuno
21 sat, zabranjena je svaka promidba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata
izbora.
5. Pravo na naknadu izborne promidbe ostvarit e politike stranke i nositelji nezavisnih lista koji na izborima
dobiju najmanje jednog lana predstavnikog tijela. Visinu naknade utvruje Vlada RH najkasnije 20 dana prije
dana izbora (bilo redovnih ili prijevremenih).
542. Izbor lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne samouprave ?
Broj lanova predstavnikog tijela utvruje se statutom jedinice u skladu sa zakonom.
1/4 lanova predstavnikog tijela jedinica lokalne samouprave bira se u izbornim jedinicama u kojima se bira po
jedan lan u svakoj. Izborne jedinice utvruju se odlukom predstavnikog tijela tako da se na priblino isti broj
biraa bira po jedan lan. 3/4 lanova predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave bira se tako da podruje
itave jedinice ini jednu izbornu jedinicu i da svi birai koji imaju prebivalite na podruju te jedinice i koji pristupe
glasanju, biraju, na temelju kandidacijskih lista, sve lanove predstavnikih tijela.
Biraju se proporcionalnom izbornom metodom cijelo podruje jedinice ini jednu izbornu jedinicu.
Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavnikom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje
5% vaeih glasova biraa.
Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je odreena lista
dobila mjesta u predstavnikom tijelu jedinice.
543. Tijela za provedbu izbora?
Tijela za provedbu izbora:
- Dravno izborno povjerenstvo
- izborna povjerenstva u jedinicama (gradsko, opinsko i upanijsko) i
115 / 125

www.ic.ims.hr
-

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

biraki odbori

Dravno izborno povjerenstvo RH propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora, odnosno
obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i neposredno nadzire rad upanijskih izbornih povjerenstava i
gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba.
Stalni sastav predsjednik (predsjednik Vrhovnog suda RH), 4 lana (imenuje ih Ustavni sud RH iz reda sudaca
Vrhovnog suda RH i dr. istaknutih pravnika koji ne smiju biti lanovi politikih stranaka) i njihovi zamjenici
Proireni sastav odreuje se po prihvaanju, utvrivanju i objavi izbornih lista 3 predstavnika veinske
politike stranke i 3 dogovorno predloena predstavnika oporbenih stranaka i njihovi zamjenici
Ako se ne postigne dogovor o 3 predstavnika politikih stranaka i njihovim zamjenicima, njihov se izbor obavlja
kockom izmeu predloenih kandidata pred Ustavnim sudom RH.
Opinsko, gradsko, upanijsko izborno povjerenstvo te izborno povjerenstvo Grada Zagreba
Stalni sastav predsjednik (dipl. pravnik), 2 lana i njihovi zamjenici imenuje ih Dravno izborno povjerenstvo
Proireni sastav odreuje se po prihvaanju, utvrivanju i objavi izbornih lista 2 predstavnika veinske
politike stranke i 2 dogovorno predloena predstavnika oporbenih stranaka i njihovi zamjenici
Ako se ne postigne dogovor o 2 predstavnika politikih stranaka i njihovim zamjenicima, njihov se izbor obavlja
kockom izmeu predloenih kandidata.
Opinska i gradska izborna povjerenstva:
- brinu za zakonitu pripremu izbora za lanove opinskog/gradskog vijea
- imenuju lanove birakih odbora za opinske/gradske/upanijske izbore
- odreuju biraka mjesta za opinske/gradske/upanijske izbore
- nadziru rad birakih odbora
- obavljaju sve tehnike pripreme za obavljanje izbora na svom podruju
- na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuju opinske/gradske liste i sastavljaju zbirnu opinsku/gradsku listu
- nadziru pravilnost izborne promidbe za opinske/gradske izbore
- prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja na birakim mjestima te kad se radi o upanijskim izborima dostavljaju
ih izbornom povjerenstvu upanije
- objavljuju rezultate opinskih/gradskih izbora
Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba:
- brine za zakonitu pripremu izbora za lanove Gradske skuptine Grada Zagreba
- imenuje lanove birakih odbora za izbor lanova Gradske skuptine Grada Zagreba
- odreuje biraka mjesta
- nadzire rad birakih odbora
- obavlja sve tehnike pripreme za obavljanje izbora na svom podruju
- na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuje gradske liste i sastavlja zbirnu listu za izbor lanova Gradske
skuptine Grada Zagreba
- nadzire pravilnost izborne promidbe za izbor lanova Gradske skuptine Grada Zagreba
- prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na birakim mjestima na svom podruju
- objavljuje rezultate izbora za lanove Gradske skuptine Grada Zagreba
upanijsko izborno povjerenstvo:
- brine za zakonitu pripremu izbora za lanove upanijske skuptine
- nadzire rad opinskih/gradskih izbornih povjerenstava
- na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuje upanijske liste i sastavlja zbirnu listu upanijskih lista
- nadzire pravilnost izborne promidbe
- objavljuje rezultate izbora za lanove upanijske skuptine
Biraki odbori imenuju se za svako birako mjesto radi neposredne provedbe glasovanja i osiguranja
pravilnosti i tajnosti glasovanja predsjednik i zamjenik (u pravilu trebaju biti pravne struke) te 2 lana i njihovi
zamjenici imenuje ih nadleno izborno povjerenstvo 5 dana prije odravanja izbora.
544. Provoenje izbora?
Glasovanje se obavlja na birakim mjestima na podruju opine, grada i Grada Zagreba.
Nadlena izborna povjerenstva objavit e koja su biraka mjesta odreena (ovisno o broju biraa, odnosno
prostornoj udaljenosti), s naznakom koji birai imaju pravo glasovati na pojedinom mjestu, najkasnije 8 dana prije
izbora.
Za svako mjesto odredit e se posebna prostorija za glasovanje ureena i opremljena na nain koji osigurava
tajnost glasovanja.
Na svakom birakom mjestu trebaju biti vidljivo istaknute sve kandidacijske liste.
Politike stranke i birai koji su predloili liste imaju pravo odrediti promatrae koji e pratiti provedbu izbora
tijekom itavog izbornog postupka. Imaju pravo biti nazoni glasovanju i prebrojavanju glasova, upozoravati na
uoene nepravilnosti i traiti njihovo otklanjanje te u zapisnik izbornog tijela stavljati svoje primjedbe. Dravno
izborno povjerenstvo obvezatnim uputama podrobnije e utvrditi njihova prava i dunosti te nain praenja
provedbe izbora.
116 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

545. Glasovanje i utvrivanje rezultata glasovanja?

Glasovanje se obavlja na birakom mjestu, glasakim listiima tiskanim u dravnoj tiskari pod neposrednim
nadzorom Dravnog izbornog povjerenstva.
Glasaki listi na kojem se glasuje za kandidacijsku listu jedinice sadri: - naziv liste
- ime i prezime nositelja liste
- serijski broj
Glasaki listi popunjava se zaokruivanjem rednog broja ispred naziva kandidacijske liste za koju se glasuje.
Vaei glasaki listi je onaj za koji se na siguran i nedvojben nain moe utvrditi za koju je kandidacijsku listu bira
glasovao.
Nevaei glasaki listi je:
- nepopunjeni glasaki listi
- listi popunjen tako da se ne moe sa sigurnou tvrditi za koju je kandidacijsku listu bira glasovao
- listi na kome je bira glasovao za dvije ili vie kandidacijskih lista
Po zavrenom glasovanju biraki odbor e:
- najprije prebrojati neupotrijebljene glasake listie te ih zatvoriti u poseban omot
- potom utvruje, prema popisu biraa, ukupan broj biraa koji su glasovali
- i pristupa otvaranju kutije i prebrojavanju glasova
Ako se prebrojavanjem glasova utvrdi da je broj glasova prema popisu vei od broja glasova prema listiima, vrijedi
rezultat glasovanja prema glasakim listiima.
Ako se prebrojavanjem glasova utvrdi da je glasovao manji broj biraa od broja glasova u glasakoj kutiji, biraki
odbor se rasputa i imenuje se novi, a glasovanje se ponavlja nakon 15 dana.
Kada biraki odbor utvrdi rezultat glasovanja na birakom mjestu u zapisnik o svom radu, dostavit e ga izbornom
povjerenstvu opine/grada najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja biralita, a u njega e zabiljeiti:
- broj biraa prema popisu biraa, odnosno izvatku iz popisa biraa
- koliko je biraa pristupilo glasovanju prema popisu, a koliko uz potvrdu
- koliko je ukupno biraa glasovalo
- koliko je glasova dobila svaka kandidacijska lista
- koliko je listia proglaeno nevaeim
- i sve druge injenice koje su vane za glasovanje
- eventualne primjedbe lanova birakog odbora
- zapisnik potpisuju svi lanovi birakog odbora
546. Trokovi za provoenje izbora?
Sredstva se osiguravaju u proraunu jedinice, a njima raspolae izborno povjerenstvo te jedinice.
547. Zatita izbornog prava?
Ustavni sud RH obavlja opi nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora i rjeava sporove u skladu sa zakonom.
Jami se sloboda opredjeljenja biraa i tajnosti glasovanja. Nitko ne moe biti pozvan na odgovornost zbog
glasovanja ili zbog toga to nije glasovao. Nitko ne moe traiti od biraa da objavi svoje glasako opredjeljenje.
Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova opinskog i gradskog vijea rjeava
upanijsko izborno povjerenstvo. Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova upanijske
skuptine i Gradske skuptine Grada Zagreba rjeava Dravno izborno povjerenstvo. Prigovori se podnose
nadlenom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati od dana kada je izvrena radnja na koju je stavljen prigovor.
Protiv rjeenja nadlenog izbornog povjerenstva doputena je alba Ustavnom sudu RH (rok podnoenja 48 sati).
Ustavni sud RH duan je donijeti odluku o albi u roku od 48 sati.
548. Izbore lanova vijea nacionalnih manjina u jedinicama samouprave ?
lanovi vijea nacionalnih manjina koji se biraju u jedinicama sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina biraju se tako da podruje itave jedinice ini jednu izbornu jedinicu.
Izbore za vijea nacionalnih manjina raspisuje Vlada RH posebnom odlukom kojom utvruje toan datum
odravanja izbora.

117 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

7. OSNOVE SUSTAVA
EUROPSKE UNIJE
549. Kada je poeo proces kratka povijest?
Proces ujedinjavanja zemalja Europe zapoeo je nakon II. svjetskog rata, osnivanjem Europske zajednice za ugljen
i elik (Pariki ugovor - 1951.), a potom, osnivanjem Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za
atomsku energiju (Rimski ugovori - 1957.).
550. Slogan Europske unije?
Ujedinjeni u razliitosti.
Taj slogan odraava razliitost naroda koji ive u EU s obzirom na njihovu povijest, tradiciju, kulturu, jezik i druge
posebnosti. Unija je prepoznala te razliitosti, i obvezala se da e ih potovati kao izvore nacionalnog identiteta.
551. Simboli Europske unije?
1. HIMNA godine 1985. dio 9. simfonije "Oda radosti" skladatelja Ludwiga van Beethovena slubeno je postala
himnom Europske unije
ona ne zamjenjuje nacionalne himne zemalja lanica, nego slavi zajednike vrijednosti europskih
zemalja i simbolizira ideju slobode, mira i solidarnosti u Europi
2. ZASTAVA od godine 1986. Europska unija ima slubenu zastavu
zastava ima 12 utih zvjezdica poredanih u krug na plavoj podlozi
krug simbolizira solidarnost i sklad europskih naroda, a broj 12 savrenstvo i jedinstvo
ta zastava zapravo simbolizira ujedinjenost europskih naroda i zemalja u jednu zajednicu
3. VALUTA od 01. sijenja 2002. god. 12 zemalja Europske unije umjesto vlastitom nacionalnom valutom,
koristi se zajednikom valutom EUROM ()
za funkcioniranje eura brine se Europska sredinja banka (u Frankfurtu, Njemaka)
552. Na kojim se naelima temelji?
Temeljem Bijele knjige (1985.) definirana su naela o uspostavljanju velikog unutarnjeg trita najkasnije do
sijenja 1993. godine, datuma koji je trebao mobilizirati sve snage.
1. Naelo otvaranja granica to daje mogunost slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.
2. Naelo stvaranja solidarnih struktura uvoenjem zajednikih politika i odgovarajuih financijskih instrumenata.
3. Pravna naela
4. Naelo supsidijarnosti
553. Tri stupa Europske unije?
Aktivnosti i nadlenosti EU esto se opisuju pomou trostupnog proelja grkog hrama.
1. stup
ine tri zajednice: - Europska zajednica za ugljen i elik
- Europska ekonomska zajednica i
- Europska zajednica za atomsku energiju
2. stup
ini suradnja drava u vanjskoj i sigurnosnoj politici
3. stup
ini suradnja u pravosuu i unutarnjim poslovima
Osnovna razlika izmeu prvog i druga dva stupa lei u stupnju ograniavanja ovlasti odluivanja na razini drava
lanica, odnosno u nainu donoenja odluka. Jedino prvi stup koristi postupke odluivanja utemeljene jo Rimskim
ugovorima (iz 1957. god.) kojima usvojeni pravni akti postaju sastavni dio nacionalnih pravnih poredaka drava
lanica. Druga su dva stupa preteno u nadlenosti drava lanica, te su vie meudravnoga karaktera.
554. Primarno pravo temeljni ugovori temeljno pravo?
Primarni izvori prava su: - osnivaki ugovori i
- opa naela prava
555. Sekundarno pravo?
Sekundarni izvori prava ukljuuju pravne akte koje Vijee EU-a donosi na temelju primarnog zakonodavstva
(odluke, uredbe, direktive, miljenja, preporuke) te sudsku praksu Suda Europskih zajednica.
556. Pravna steevina?
Pravna steevina Europske Unije je skup prava i obveza koji sve drave lanice obvezuje i povezuje unutar EU-a.
Pravna steevina EU-a ne predstavlja samo pravo u uem smislu, budui da obuhvaa: sadraj, naela i politike
ciljeve osnivakih ugovora, zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivakih ugovora te presude Europskog suda,
deklaracije i rezolucije koje je EU usvojila, mjere koje se odnose na pravosue i unutarnje poslove te meunarodne
ugovore koje je sklopila Europska zajednica, kao i ugovore zakljuene izmeu drava lanica u podruju djelovanja
Europske unije. Svaka drava koja eli postati lanicom EU-a mora prihvatiti odluke iz osnivakih ugovora i
uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom steevinom Europske unije.
118 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

557. Osnivaki ugovori?

Osnovni postulati EU izneseni su u nizu ugovora:
Pariki ugovor - (1951.) - uspostavljena je Europska zajednica za ugljen i elik
Rimski ugovori - (1957.) - uspostavljene su Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za
atomsku energiju
Ti osnivaki ugovori postupno su se nadopunjavali:
Jedinstveni europski akt - (1986.)
Ugovor o Europskoj Uniji - (1992.) Ugovor iz Maastrichta
Ugovor iz Amsterdama
- (1997.)
Ugovor iz Nice - (2001.)
558. Pariki ugovor (1951.)?
- est zemalja potpisnica Ugovora (Francuska, Njemaka, Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska) osnivaju
Europsku zajednicu za ugljen i elik (EZU).
- Uspostavile su zajedniki okvir za dogovore o proizvodnji i distribuciji ugljena i elika te autonomni sustav
institucija koji e time upravljati iduih 50 godina (rok je istekao 23. srpnja 2002. god.).
- Cilj je bio ouvanje mira meu pobjednikim i pobijeenim narodima Europe (nakon II. svjetskog rata).
559. Rimski ugovori (1957.)?
- Njima su osnovane Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom).
- EEZ-om je ustanovljena carinska unija meu dravama potpisnicama (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska i Njemaka) te su postavljeni temelji i temeljni ciljevi stvaranja zajednikoga trita koje bi osiguralo
slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.
- Temeljna ideja EEZ-a bila je stvaranje zajednikog trita iroke palete proizvoda i usluga.
- Euratom je postavio ciljeve razvoja istraivanja nuklearne energije i njezine upotrebe u civilne svrhe. Stupanjem
na snagu Ugovora o Europskoj uniji Europska ekonomska zajednica preimenovana je u Europsku zajednicu, a
Ugovor o EEZ-u postao je Ugovor o EZ-u.
560. Jedinstveni europski akt (1986.)?
Jedinstveni europski akt je ugovor potpisan 18. veljae 1986. godine, kojim je prvi put znaajnije modificiran Rimski
ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici. Njime su dani pravni temelji za stvaranje jedinstvenoga trita do
01. sijenja 1993. godine.
Ovim aktom takoer su definirane nove nadlenosti Zajednice (socijalna politika, gospodarska i socijalna kohezija,
istraivanje i tehnoloki razvoj, zatita okolia), pokrenuta suradnja u podruju vanjskih poslova, proirene ovlasti
Europskoga parlamenta te pojednostavljen proces donoenja odluka u Vijeu ministara.
561. Ugovor o Europskoj uniji Ugovor iz Maastrichta (1992.)?
Potpisan je 1992. god., a stupio je na snagu 01. studenog 1993. god. Njime su zemlje lanice (12 lanica)
uspostavile Europsku uniju.
Ugovorom su postavljeni ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajednike vanjske i sigurnosne
politike zajednike obrambene politike, a zatim i obrane, uvoenja graanstva Unije, uske suradnje u pravosuu i
unutarnjim poslovima.
Ugovorom o Europskoj uniji ova je europska integracija iz preteno gospodarske integracije prerasla i u politiku
uniju.
562. Ugovor iz Amsterdama (1997.)?
Ugovor sadri neke dodatke Ugovoru o Europskoj uniji i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore, nego ravnopravno
ulazi u pravne akte Unije. Najvanije izmjene uvedene Amsterdamskim ugovorom jesu:
- jaanje uloge Europskoga parlamenta (ve i broj odluka koje se donose postupkom suodluivanja),
- uvoenje fleksibilnosti,
- mogunost suspenzije drave lanice iz postupka donoenja odluka,
- prenoenje dijela odredaba koje se odnose na suradnju u podruju pravosua i unutarnjih poslova (trei stup) u
prvi stup EU-a (vizni reim, azil, suradnja meu sudovima u civilnim pitanjima),
- uvrtavanje Schengenskoga sporazuma u pravnu steevinu EU,
- izmjene odredaba o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,
- ukljuivanje socijalnoga protokola u tekst Ugovora,
- te isticanje borbe za veom zaposlenou kao cilja Unije.
563. Ugovor iz Nice (2001.)?
Stupanjem na snagu Ugovora iz Nice te proirenjem na nove drave lanice promijenjen je sastav i nain
djelovanja Europskoga parlamenta, Vijea Europske unije, Europske komisije, Suda Europskih zajednica,
Revizorskoga suda, Gospodarskoga i socijalnoga odbora te Odbora regija.

119 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

564. Pravna naela?

1. Naelo nadreenosti prava EZ-a Pravni akti Zajednice u pravnom sustavu drava lanica imaju viu pravnu
snagu od nacionalnih zakona (poznato je i pod nazivom naelo prvenstva, superiornosti ili supremacije).
2. Naelo proporcionalnosti Pravni akti EZ-a svojim sadrajem ne nadilaze ono to je potrebno za ostvarivanje
ciljeva EU-a,
3. Naelo dodijeljene ovlasti Zajednica moe donositi odluke samo u podrujima u kojima su drave lanice
takvu ovlast na nju prenijele,
4. Naelo zabrane diskriminacije Zabrana razliitoga postupanja bilo izravno (zabrana izravne diskriminacije) ili
neizravno (zabrana neizravne diskriminacije).
565. Naelo supsidijarnosti?
Naelo supsidijarnosti ope je naelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u podrujima svoje
iskljuive ovlasti), osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.
Namjena je naela supsidijarnosti osigurati uinkovito donoenje odluka na razini to blioj graanima.
566. Institucije Europske unije?
1. Europska komisija
Izvrno tijelo Europske unije. Ona je jedna od temeljnih i ujedno najvea institucija EU-a, koja predstavlja i titi
interese Zajednice. Europska se komisija esto opisuje kao "motor integracije" s obzirom na to da ona ima
iskljuivo pravo predlaganja pravnih akata, politika i programa aktivnosti Zajednice. Osim toga, ima i ovlasti za
provedbu te upravljanje proraunom i politikama EU-a. Takoer osigurava provedbu osnivakih ugovora te
ostalih usvojenih zakonodavnih akata EU-a, a zaduena je i za predstavljanje Europske unije na meunarodnoj
sceni. Ona je pravna osoba prema treim zemljama.
Samo ime Europska komisija ima dva znaenja.
U uem smislu ime se odnosi na 25 lanova Komisije, tzv. povjerenika (po jedan iz svake drave lanice),
ukljuujui predsjednika i pet dopredsjednika. Povjerenike imenuje Vijee EU-a, a potvruje ih Europski
parlament kojemu je Komisija odgovorna. Mandat traje 5 godina. Svaki je od povjerenika nadlean za jedan ili
vie resora, tj. opih uprava (npr. Opa uprava za proirenje, Opa uprava za unutarnje trite)
U irem smislu ime se odnosi na samu instituciju i njezine zaposlenike.
Sjedite Europske komisije je u Bruxellesu, djelomino u Luksemburgu. Svoja predstavnitva ima u svim
dravama lanicama EU-a, a delegacije u treim zemljama (ukljuujui i Hrvatsku).
2. Vijee ministara / Vijee Europske unije
Najvanije je tijelo Europske unije, koje donosi odluke i koje se moe usporediti s nacionalnim zakonodavnim
tijelima parlamentima.
lanovi Vijea su resorni ministri drava lanica, koji se sastaju ovisno o temi o kojoj se raspravlja na Vijeu
(npr. ministri vanjskih poslova, poljoprivrede, gospodarstva, ekonomije, prometa, okolia). Bez obzira na
razliit sektorski sastav ministara Vijea, koji ovisi o temi o kojoj se raspravlja, Vijee djeluje kao jedinstvena
institucija.
Predsjedanje Vijeem rotira se izmeu drava lanica svakih 6 mjeseci po unaprijed predvienom rasporedu
(abecednim redom ime drave na njenom slubenom jeziku).
Amsterdamskim ugovorom odreeno je da glavni tajnik Vijea djeluje i kao visoki predstavnik za zajedniku
vanjsku i sigurnosnu politiku, a u radu mu pomae njegov zamjenik kojega izabere Vijee jednoglasnom
odlukom i koji je odgovoran za rad Glavnoga tajnitva Vijea.
U sklopu institucionalnog trokuta Unije (Europska komisija, Vijee EU-a i Europski parlament) Vijee zastupa
interese drava lanica.
3. Europski parlament
To je predstavniko tijelo svih stanovnika EU-a. Od 1979. god. zastupnici se u Parlamentu biraju izravnim
glasovanjem na mandat od 5 godina, a broj zastupnika koji se bira u pojedinoj dravi lanici, razmjeran je
udjelu stanovnika te drave u ukupnom broju stanovnika EU-a (455 mil.). trenutano broji 732 zastupnika
(Ustavni e ugovor gornju granicu pomaknuti na 736).
Ovlasti Parlamenta su: - sudjelovanje u donoenju zakonodavnih akata EU-a suodluivanjem, suradnjom i
savjetovanjem
- potvrda imenovanja i razrjeenje lanova Komisije;
- imenovanje pukoga pravobranitelja,
- lanova Europske sredinje banke,
- Revizorskoga suda i drugih institucija;
- nadziranje rada Komisije i Vijea EU-a;
- odobravanje godinjega prorauna i druge.
Sjedite Parlamenta je u Strasbourgu, iako se neka zasjedanja i sastanci parlamentarnih odbora odravaju u
Bruxellesu, a dio je administrativnih slubi smjeten u Luksemburgu.
U sklopu institucionalnoga trokuta Unije, Parlament predstavlja interese graana Unije.
to su tijela lanice institucionalnog trokuta

120 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

4. Sud Europskih zajednica

Jedini je ovlateni tuma odredaba osnivakih ugovora EU-a.
Njegova je funkcije dvojaka: - odgovornost za izravnu primjenu prava Zajednice u odreenim sluajevima
- opa odgovornost za tumaenje odredaba prava EU-a, pri emu treba nastojati
osigurati njegovu stalnu i jednaku primjenu.
Sud se moe pozvati da odlui o sluajevima koje podnose drave lanice, institucije Zajednice te pravne i
fizike osobe. On omoguuje istovjetno tumaenje zakona Zajednice na njezinu podruju putem tijesne
suradnje s nacionalnim sudovima kroz prethodni postupak za tumaenje prava Zajednice.
Sjedite Suda je u Luksemburgu.
5. Europski revizorski sud
Osnovan je 1977. godine radi kontrole prihoda i rashoda Unije te dodjele proraunskih sredstava. Sud se
sastoji od 25 sudaca revizora, od po jednoga iz svake drave lanice, koje imenuje Vijee ministara na est godina.
Sjedite je Revizorskoga suda u Luksemburgu.
6. Gospodarski i socijalni odbor
Gospodarski i socijalni odbor savjetodavno je tijelo Europske unije sastavljeno od razliitih gospodarskih i
socijalnih interesnih skupina (poslodavaca, zaposlenika, nevladinih udruga), koje daje miljenja drugim
institucijama, najee u sklopu procesa donoenja novih propisa EU-a. Odbor trenutano broji 317 lanova, koji
predstavljaju glas organizacija civilnoga sektora svih 25 drava lanica EU-a.
7. Odbor regija
Odbor regija je, uz Gospodarski i socijalni odbor, drugo savjetodavno tijelo Europske unije, koje se sastoji
od predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti. Odbor je osnovan Ugovorom iz Maastrichta, a zastupa interese regija i
jedinica lokalne samouprave na razini Unije u procesima stvaranja te provedbi zajednikih politika. Sastoji se od
317 lanova koje delegiraju tijela regionalnih i lokalnih vlasti drava lanica EU-a na etiri godine.
8. Europsko vijee
Utemeljeno je Jedinstvenim europskim aktom 1986. godine. Njime se opisuje praksa susreta elnika drava ili
vlada drava lanica EU-a tijekom kojih se odreuju politiki ciljevi razvoja Unije i njezinih politika. Europsko se
vijee odrava tri puta godinje, po potrebi i ee.
Po ugovorima Europsko vijee nije institucija, ali u praksi je. Stupanjem na snagu Ustavnoga ugovora
Europsko e se vije e uspostaviti kao zasebna institucija EU-a.
9. Vijee Europe
To je meunarodna organizacija koja u dravama lanicama promie demokraciju, potovanje ljudskih prava i
pravnu dravu, a njegovo je sjedite u Strasbourgu. Obrana i promicanje tih vrijednosti u Vijeu Europe nije tek
unutarnja stvar drava, nego zajednika odgovornost svih drava lanica. Vijee Europe takoer je aktivno u
odravanju i promicanju europskoga kulturnoga nasljea. Vijee Europe osnovalo je 1949. godine deset
europskih zemalja (Belgija, Danska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Norveka, Nizozemska, Ujedinjeno
Kraljevstvo i vedska), a danas broji 46 lanica. Sve lanice Europske unije lanice su i Vijea Europe.
Republika Hrvatske je lanica Vijea Europe od 1996. godine.
567. etiri slobode jedinstvenog poslovnog trita?
Jedinstveno ili unutarnje trite je oblik gospodarske integracije koja ukidanjem tehnikih i administrativnih prepreka
vodi stvaranju zajednikoga trita. Jedinstveno trite ini samu sr dananje Europske unije, a temelji se na
ostvarivanju tzv. etiriju sloboda slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.
568. Proirenje Europske unije?
Proirenje Europske unije izraz je kojim se opisuje proces primanja u punopravno lanstvo novih lanica.
Od svojih poetaka Europska je unija doivjela pet valova proirenja, od kojih je peti, dosad najvei val proirenja,
dovren 01. svibnja 2004. godine. U prva etiri vala proirenja dravama osnivaicama (Belgija, Francuska, Italija,
Luksemburg, Nizozemska i Njemaka) pridruile su se Danska, Irska i Velika Britanija (1973.), Grka (1981.),
Portugal i panjolska (1986.), Austrija, Finska i vedska (1995.). Petim valom proirenja lanicama EU-a postali su
Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka i Slovenija. Jo su etiri drave
trenutano kandidatkinje za lanstvo u Europskoj uniji: Bugarska, Hrvatska, Rumunjska i Turska.
Ciljevi proirenja Europske unije su poveanje sigurnosti, stabilnosti te blagostanja na europskom kontinentu.
569. Kriteriji za lanstvo?
Kriteriji iz Kopenhagena (1993.):
(1) POLITIKI: stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanje ljudskih prava i
prava manjina i prihvaanje politikih ciljeva Unije;
(2) GOSPODARSKI: postojanje djelotvornog trinog gospodarstva te sposobnost trinih imbenika da se nose s
konkurentskim pritiscima i trinim zakonitostima unutar EU-a;
(3) PRAVNI: usvajanje cjelokupne pravne steevine EU-a (franc. acquis communautaire ).
121 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Meutim, vrlo brzo se pokazalo da je potrebno postaviti jo jedan kriterij. Naime, iako je prihvaanje pravne
steevine EU-a vano, jo je vanije osigurati njegovu uinkovitu provedbu i primjenu kroz odgovarajue
administrativno ustrojstvo. Stoga je ve na sastanku Europskog vijea u Madridu (u prosincu 1995.) zakljueno da
provedbu svih reformi (politikih, gospodarskih i pravnih), nuno mora pratiti i odgovarajue administrativno
ustrojstvo.
Tako je u Madridu postavljen etvrti kriterij kao preduvjet za lanstvo:
(4) ADMINISTRATIVNI: prilagodba odgovarajuih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za
postupnu i skladnu integraciju (kao to su jaanje administrativne sposobnosti, stvaranje uinkovitog sustava
dravne uprave s ciljem osiguravanja uinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne steevine EU-a).
570. Kriteriji konvergencije?
Kriteriji konvergencije predstavljaju gospodarske uvjete utvrene Ugovorom iz Maastrichta kojima se procjenjuje
spremnost zemalja EU-a za sudjelovanje u treoj fazi Ekonomske i monetarne unije. Rije je o ovim kriterijima:
(1) visok stupanj cjenovne stabilnosti; stopa inflacije ne smije biti via od 1,5 % u odnosu na stopu inflacije u trima
dravama s najstabilnijim cijenama;
(2) proraunski manjak ne smije iznositi vie od 3 % BDP-a, a javni dug vie od 60 % BDP-a;
(3) sudjelovanje u europskom monetarnom sustavu najmanje dvije godine;
(4) nominalne dugorone kamatne stope ne smiju iznositi vie od 2 % u odnosu na kamatne stope triju zemalja
Unije s najniom stopom inflacije.
Navedeni kriteriji poznati su i pod nazivom kriteriji iz Maastrichta.
571. Pretpristupna strategija?
U kontekstu najnovijega vala proirenja Europska je unija 1997. godine definirala pretpristupnu strategiju za drave
kandidatkinje. Cilj je pretpristupne strategije pruanje potpore i pomoi dravama kandidatkinjama u pripremama za
prikljuenje Europskoj uniji.
Pretpristupna strategija ukljuuje etiri glavne sastavnice:
- sporazum o stabilizaciji i pridruivanju,
- pristupno partnerstvo i
- nacionalni program za usvajanje pravne steevine EU-a,
- te programe pretpristupne pomoi.
572. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju?
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju nova je generacija sporazuma o pridruivanju ponuena dravama
jugoistone Europe obuhvaenim procesom stabilizacije i pridruivanja.
Sporazumom se ureuju opa naela, politiki dijalog, regionalna suradnja, slobodno kretanje roba, kretanje
radnika, osnivanje pravnih osoba, pruanje usluga i kapitala, usklaivanje zakona, provedba zakona i pravila
trinoga natjecanja, pravosue i unutarnji odnosi, politike suradnje i financijska suradnja.
Ciljevi su toga sporazuma:
- razvijanje politikoga dijaloga izmeu Unije i drave potpisnice sporazuma,
- poetak postupnoga usklaivanja nacionalnoga zakonodavstva drave potpisnice s pravnom steevinom EU-a,
- promicanje gospodarskih odnosa dviju strana,
- postupno razvijanje podruja slobodne trgovine izmeu dviju strana te poticanje regionalne suradnje u sklopu
procesa stabilizacije i pridruivanja.
Sporazum daje dravi potpisnici status pridruenoga lana i potencijalne kandidatkinje za lanstvo u EU-u.
Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju 29. listopada 2001. godine, koji je, nakon
ratifikacije u dravama lanicama EU-a, Europskom parlamentu i Hrvatskom saboru na snagu stupio 01. veljae
2005. godine.
573. Pristupno partnerstvo?
Pristupno partnerstvo jedan je od instrumenata pretpristupne strategije EU-a namijenjene dravama
kandidatkinjama. Na temelju sporazuma o pridruivanju partnerstvom se odreuju kratkoroni i srednjoroni
prioriteti na putu k punopravnomu lanstvu.
Tim se instrumentom takoer odreuje financijska pomo EU-a u ispunjavanju prioritetnih ciljeva te uvjeti vezani uz
tu financijsku pomo.
574. Nacionalni program za usvajanje pravne steevine Europske unije ?
Nacionalni program za pridruivanje Europskoj uniji dokument je kojim se odreuju kratkoroni (jednogodinji)
ciljevi i zadaci dravne uprave u procesu pribliavanja Europskoj uniji.
Nacionalnim se programom utvruje, meu ostalim, plan usklaivanja nacionalnoga zakonodavstva s pravnom
steevinom Unije, a prioriteti su toga plana usklaeni s Europskim partnerstvom.
Od 2004. godine Plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju postao je sastavni dio Nacionalnoga
programa.
122 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

575. Programi pretpristupne pomoi?

Pretpristupni fondovi EU-a su programi financijske i tehnike pomoi dravama kandidatkinjama srednje i istone
Europe za pripremu za lanstvo u Europskoj uniji. Sredstva dobivena iz pretpristupnih fondova su bespovratna.
Trenutano su tri fonda na raspolaganju dravama kandidatkinjama PHARE, ISPA i SAPARD. Od 2007. god. biti
e samo jedan fond (IPA).
576. Privremeni sporazum?
Privremeni sporazum je sporazum kojim se ureuju trgovinska pitanja iz sporazuma o pridruivanju izmeu EU-a i
drave potpisnice sporazuma o pridruivanju, do trenutka stupanja na snagu sporazuma o pridruivanju.
577. Hrvatska na putu u Europsku uniju?
2001. - uspostava ugovornog sporazuma potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju i Privremeni
sporazum
2003. - RH podnosi zahtjev za lanstvo u EU
- prosljeivanje zahtjeva miljenje komisije Vijee EU-a zaduuje komisiju da izradi miljenje o
zahtjevu RH za lanstvo u EU
- RH primila (i predala) Upitnik Europske komisije
2004. - RH dobila pozitivno miljenje Europske komisije
- Europsko vijee u Bruxellesu dodijelilo RH status kandidata za punopravno lanstvo u EU
2005. - otpoinju pregovori (03. listopad 2005.)
-

ugovor o pristupanju
datum ulaska u lanstvo status drave pristupnice
dravno izaslanstvo
pregovarake skupine
odbor za praenje pregovora

123 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

NEKI VANIJI POJMOVI:

578. Europska zajednica?
Ime Europska zajednica rabilo se u neslubenom govoru (do pregovora o Europskoj uniji) za tri zajednice
utemeljene ugovorima u Parizu i Rimu. Zapravo bi ispravno ime za zajednicu koja obuhvaa Europsku zajednicu za
ugljen i elik, Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku zajednicu za atomsku energiju bilo Europske zajednice.
No, u slubenom govoru Europske unije spomenute se tri zajednice skraeno nazivaju Zajednica. Takoer, ime
Europska zajednica esto se koristi za Europsku ekonomsku zajednicu, tj. za prvi stup Unije.
579. Drava kandidatkinja?
Drava kandidatkinja je drava koja je zatraila punopravno lanstvo u Europskoj uniji i kojoj je, temeljem
pozitivnoga miljenja Europske komisije, Europsko vijee odobrilo status drave kandidatkinje za lanstvo. Status
drave kandidatkinje trenutano imaju Bugarska, Hrvatska, Rumunjska i Turska.
580. Drava pristupnica?
Drava pristupnica je drava koja je ispunila kriterije za lanstvo, zakljuila pregovore o lanstvu u EU-u, potpisala
ugovore o pristupanju s EU-om i koja eka punopravno lanstvo u Uniji. Ovaj se izraz u posljednje vrijeme najee
odnosio na drave srednje i istone Europe te na Maltu i Cipar, koje su ugovore o pristupanju potpisale u Ateni 16.
travnja 2003., a u punopravno lanstvo u EU ule 1. svibnja 2004. godine. Nove bi drave pristupnice u travnju
2005. trebale postati Bugarska i Rumunjska.
581. Zahtjev za lanstvo?
To je krae pismo koje potpisuje predsjednik drave i/ili predsjednik vade drave podnositeljice zahtjeva.
Njime se istie europska pripadnost drave podnositeljice, ukljuenje u EU kao cilj politike drave podnositeljice te
njezina spremnost za prihvaanje svih ciljeva Unije, kao i obveza koje proizlaze iz lanstva u Uniji. Zahtjev moe
pratiti dokument koji ga sadrajno podupire i u kojem se navode postignua drave podnositeljice zahtjeva u
procesu pribliavanja EU.
Zahtjev se upuuje Vijeu EU-a, odnosno dravi koja u to vrijeme njime predsjedava.
582. Screening?
Analitiki pregled usklaenosti zakonodavstva.
Postupak screeninga prva je od dviju faza u pregovorima o lanstvu s EU. Njime se utvruju podruja u
zakonodavstvu pojedine drave kandidatkinje koja je potrebno prilagoditi zakonodavstvu EU-a, ocjenjuje se
postojea razina usklaenosti te potreba daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU-a. Screening slui kao temelj za
bilateralne pregovore izmeu drava lanica EU-a i drave kandidatkinje za lanstvo.
583. Upitnik?
To je dokument koji Europska komisija upuuje dravi podnositeljici zahtjeva za lanstvo u EU tijekom postupka
razmatranja tog zahtjeva. Sastoji se od pitanja iz najrazliitijih podruja funkcioniranja drave podnositeljice
zahtjeva, a odgovore koje ta drava poalje, Europska komisija koristi kao jedan od osnovnih izvora na temelju
kojih donosi odluku o zahtjevu za lanstvo.
584. Miljenje?
Miljenje (AVIS) je pravni akt neobvezujueg karaktera koji donosi Vijee EU-a ili Komisija i koji se upuuje
dravama i/ili pravnim osobama na temelju planiranih inicijativa EU-a. Ono je sredstvo voenja nacionalnih
zakonodavstava u poeljnom smjeru.
585. Miljenje o zahtjevu za lanstvo?
To je dokument kojim se ocjenjuje sposobnost drave podnositeljice zahtjeva da postane punopravnom lanicom
EU-a. Izrauje ga Europska komisija na poziv Europskog vijea.
586. Bijela knjiga / Zelena knjiga?
Bijela knjiga je vrsta dokumenta Europske komisije koji sadri prijedloge buduih aktivnosti Zajednice u pojedinim
podrujima. Ponekad bijela knjiga slijedi zelenu knjigu, koju Komisija izdaje kako bi poela savjetovanje o nekom
pitanju na europskoj razini. U kontekstu pribliavanja drava srednje i istone Europe europskim integracijama
Europska je komisija 1995. godine izdala Bijelu knjigu o pripremi zemalja srednje i istone Europe za ukljuivanje
u unutarnje trite Europske unije kao vodi pridruenim dravama srednje i istone Europe u procesu
usklaivanja zakonodavstva u podruju ureenja unutarnjega trita. Taj dokument obrauje 22 od ukupno 31
poglavlja propisa sadranih u sklopu pravne steevine EU-a.
587. Europski puki pravobranitelj?
Europski puki pravobranitelj istrauje pritube na nepravilan rad ustanova ili tijela Europske unije. Te institucije
ukljuuju, na primjer, Europsku komisiju, Vijee Europske unije i Europski parlament. Samo Sud Europskih
zajednica i Prvostupanjski sud nisu u njegovoj nadlenosti. Puki pravobranitelj istrauje na temelju primljenih
pritubi, ali moe i samostalno pokrenuti istragu. Europski puki pravobranitelj ne ispituje pritube protiv
124 / 125

www.ic.ims.hr

Informatiki tutoriali, primjeri, za poetnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela vlasti, ak ni kada se pritube odnose na poslove vezane uz Europsku
uniju. Svaki graanin Europske unije i svaka fizika ili pravna osoba koja ima prebivalite ili ured registriran u dravi
lanici Europske unije moe se prituiti pukomu pravobranitelju pisanim putem potom, faksom ili elektronikom
potom.
588. Europski sporazumi?
Europski su sporazumi poseban oblik sporazuma o pridruivanju izmeu Europske unije i pojedinih drava srednje
i istone Europe, te baltikih zemalja. Osnovni je cilj sporazuma priprema pridruenih zemalja za prikljuivanje
Europskoj uniji. Temelji se na naelima potovanja ljudskih prava, demokracije, pravne drave i trinoga
gospodarstva.
Zakljuuju se na neodreeno vrijeme, a sastoje se od ovih elemenata: politiki aspekt, koji predvia bilateralne i
multilateralne konzultacije o svim pitanjima od zajednikoga interesa; trgovinski aspekt (stvaranje podruja
slobodne trgovine); gospodarska, kulturna i financijska suradnja te usklaivanje zakonodavstva (posebice u
podruju intelektualnoga vlasnitva i trinoga natjecanja).
U razdoblju izmeu potpisivanja i stupanja na snagu europskoga sporazuma na snazi su privremeni sporazum koji
ureuju trgovinska i s njima povezana pitanja izmeu pridruene lanice i EU-a. Europski sporazumi prestaju se
primjenjivati danom stupanja u punopravno lanstvo EU-a.

125 / 125