Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 66

Bakterioze krompira,

paradajza i paprike

BAKTERIOZE KROMPIRA, PAPRIKE


I PARADAJZA

Pectobacterium carotovorum subsp.


carotovorum, P. c. ssp. atrosepticum
Xanthomonas spp.
Pseudomonas syringae pv. syringae
Pseudomonas syringae pv. tomato
C. michiganensis subsp. michiganensis, C. m.
ssp. sepedonicus
Pseudomonas viridiflava
Ralstonia solanacearum
Streptomyces scabies

Bakterioze krompira
Bakteriozna uvelost i mrka
trule krtola

Ralstonia solanacearum
= Pseudomonas solanacearum

Crna noga i vlana trule

Pectobacterium carotovorum subsp. atrosepticum


= Erwinia carotovora subsp. atroseptica
Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum
= E. carotovora subsp. carotovora
Pectobacterium chrysanthemi
= E. chrysanthemi

Roze okca

Pseudomonas fluorescens

Prstenasta trule

Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus


= Corynebacterium sepedonicum

Obina krastavost

Streptomyces scabiei
= S. scabies
Streptomyces acidiscabies
Streptomyces turgidiscabies

Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum

Rasprostranjenost: svuda gde se gaji


krompir
tetnost: velika, kako tokom sezone tako i
tokom uvanja i transporta

Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum


Spektar domaina i specijalizacija patogena
Izraziti polifag
Parazitira krompir, papriku, paradajz, kupus, mrkvu
(otuda i naziv carotovora), luk, celer, lubenicu, dinju,
krastavac, duvan, kukuruz, suncokret, eernu repu
i mnoge druge biljke
Napadu podleu skoro svi zeljasti i soni organi
povrtarskih biljaka (plodovi, stablo, krtole, koren ili
lukovice)
Kod nas je patogen detaljnije prouavan kao parazit
krompira

Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum

EPIDEMIOLOKE KARAKTERISTIKE
- odrava se u zemljitu na ostacima obolelih
biljaka, zaraenom sadnom materijalu...
- prodire uglavnom kroz povrede nastale ishranom
insekata ili obradom useva, ali i kroz prirodne
otvore (lenticele, okca)
- iri se direktnim kontaktom, kinim kapima,
vetrom, vodom, zalivanjem, insektima,
mehanizacijom ...

Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum

irenje bakterija
omoguavaju
insekti (Dipterae),
kine kapi ili voda
za zalivanje,
upotreba raznih
poljoprivrednih
maina kojima se
oteuju krtole.

Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum

Poveana vlanost i visoka temperatura


pozitivno utiu na na razvoj i irenje bolesti

Visoke koliine azota pri ubrenju takoe


doprinose jaoj pojavi bolesti

Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum

CRNA NOGA KROMPIRA


VLANA TRULE KRTOLA KROMPIRA
Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum
(Erwinia carotovora subsp. carotovora)
P. carotovorum subsp. atrosepticum
(E. carotovora subsp. atroseptica)

VLANA TRULE PLODOVA PARADAJZA

P. carotovorum subsp. carotovorum


(Erwinia carotovora subsp. carotovora)

VLANA TRULE PLODOVA


PAPRIKE

P. carotovorum subsp. carotovorum


(Erwinia carotovora subsp. carotovora)

Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum

BAKTERIOLOKE ODLIKE
- gram-negativna, asporogena, tapiasta,
sa peritrihim rasporedom flagela
- fakultativno anaerobna
- stvara pektolitike fermente

Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum


MERE ZATITE
- zdrav sadni materijal
- unitavanje ostataka obolelih biljaka
- plodored
- spreavanje povreivanja biljaka, optimalno
vreme vadjenja
- zalivanje natapanjem putem brazda
- odravanje skladita
- bioloka borba

Prstenasta trule krtola krompira


Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus

Opisana prvo u Nemakoj 1913. godine, a do 1940.


godine se proirila po Evropi i SAD.

Prstenasta trule krtola krompira


Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus

Ciklus bolesti: Najvaniji izvor inokuluma je


zaraen sadni materijal. Bakterija se odrava u
ostacima zaraenih biljaka, na zaraenoj
mehanizaciji, u skladitu...
Sekundarne infekcije se ostvaruju kroz povrede
na liu ili korenovom sistemu nastale porastom
biljaka, ishranom insekata ili negom useva.
Meutim, sekundarne infekcije su od manjeg
znaaja u epidemiologiji.

Prstenasta trule krtola krompira


Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus

Simptomi: Na polju se
prve promene
uoavaju kasno posle
cvetanja biljaka na
pojedinanim
stablima. Uoava se
utilo i uvijanje donjeg
lia.

Prstenasta trule krtola krompira


Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus

Biljka zaostaje u
porastu, postepeno
vene i izumire. Na
stablu i lisnim
drkama mogu se
uoiti mrke pruge. Iz
spovodnih
elemenata stabla
curi mleno beli
bakterijski eksudat.

Prstenasta trule krtola krompira


Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus

Krtole bivaju zaraene preko stolona. Spolja


mogu biti teko prepoznatljive ali na poprenom
preseku uoava se svetlout prsten u zoni
sprovodnog sistema iz koga pod pritiskom curi
eksudat i razloeno tkivo.

Prstenasta trule krtola krompira


Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus
Bolest moe napredovati
tokom skladitenja pri
emu nastaju vidljive
pukotine na povrini krtola.

Prstenasta trule krtola krompira


Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus

Patogen: Sporo raste na podlozi, hidrolizuje


skrob i elatin, tolerie maksimalno 3-4% NaCl,
maksimalna temperatura razvoja je 34oC, stvara
kiseline iz manitola ali ne iz laktoze, trehaloze,
inozitola i salicina.
Prirodni domain je krompir, ali inokulacijom se
moe zaraziti i plavi patlidan to je dijagnostiki
test.

Prstenasta trule krtola krompira


Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus

Mere zatite:
Karantin
Nezaraene krtole za dalju reprodukciju
Viegodinji plodored
Unitavanje biljnih ostataka i samoniklih biljaka
Dezinfekcija skladista, maina i alata

Pegavost lia i krastavost plodova


paprike i paradajza
Xanthomonas campestris pv. vesicatoria

X. euvesicatoria (ex Doidge, 1921)


X. vesicatoria
X. perforans (Jones et al. 2004)
X. gardneri (uti, 1957)

Pegavost lia i krastavost plodova


paprike i paradajza

Najrasprostranjenija i ekonomski
najznaajnija bakterioza paprike i
paradajza
Patogen.- Postoje razlike na osnovu kojih
bi se dosadanja populacija patogena
mogla razdvojiti na najmanje 4 grupe (A,
B, C, D)

Pegavost lia i krastavost plodova paprike


i paradajza
Xanthomonas campestris pv. vesicatoria

EPIDEMIOLOKE KARAKTERISTIKE:
- prenosi se semenom, odrava se na ostacima
obolelih biljaka
- prodire kroz stome
- iri se kinim kapima, vetrom, vodom prilikom
zalivanja
- vlano i toplo vreme pogoduju irenju infekcije

Pegavost lia i krastavost plodova paprike i


paradajza
Xanthomonas campestris pv. vesicatoria

Simptomi: Ispoljavaju se na svim


nadzemnim delovima biljaka.

Pegavost lia i krastavost plodova


paprike i paradajza
Xanthomonas campestris pv. vesicatoria

Xanthomonas campestris pv. vesicatoria


BAKTERIOLOKE ODLIKE:
- gram-negativna, asporogena, tapiasta, sa
jednom polarnom flagelom
- poseduje fizioloke rase (u Srbiji su prisutne
P7, P8, T2)

Pegavost lia i krastavost plodova paprike i


paradajza
Xanthomonas campestris pv. vesicatoria

MERE ZATITE:
Dezinfekcija supstrata u toplim
lejama
Setva zdravog semena
Plodored 2-3 godine
Uklanjanje i unitavanje ostataka
obolelih biljaka
Otporn sorte
Hemijske mere zatite

Nekrotina pegavost lia paprike


Pseudomonas syringae pv. syringae

Pseudomonas syringae pv. syringae

EPIDEMIOLOKE KARAKTERISTIKE

- izvor zaraze: seme, korovske i druge biljne


vrste domaini
- prodire kroz stome i razne povrede
- iri se kinim kapima noenim vetrom
- vlano i prohladno vreme povoljno utiu na
razvoj infekcije

Pseudomonas syringae pv. syringae

BAKTERIOLOKE ODLIKE
- gramnegativna, asporogena, aerobna,
tapiasta, sa lofotrihim ili amfitrihim
rasporedom flagela
- stvara fluorescentni pigment

L+ O- P- A- T+

Pseudomonas syringae pv. syringae


MERE ZATITE
- uklanjanje ostataka obolelih biljaka
- dezinfekcija zemljita u toplim lejama i regulacija
temperature i vlansti
- plodored i suzbijanje korova
- setva zdravog semena
- hemijske mere zatite

Pegavost lia i krastavost plodova paradajza


Pseudomonas syringae pv. tomato

EPIDEMIOLOKE KARAKTERISTIKE
izvor zaraze: ostaci obolelih biljaka, seme,
rasad
prodire kroz prirodne otvore i povrede
iri se kinim kapima noenim vetrom
vlano i prohladno vreme povoljno utiu na
razvoj infekcije
mlade biljke i plodovi osetljiviji su od
biljaka u kasnijim fazama razvoja

Pegavost lia i krastavost plodova paradajza


Pseudomonas syringae pv. tomato

Pegavost lia i krastavost plodova paradajza


Pseudomonas syringae pv. tomato

BAKTERIOLOKE ODLIKE
- gram-negativna, asporogena, aerobna,
tapiasta, sa lofotrihim ili amfitrihim
rasporedom flagela
- stvara fluorescentni pigment
L+ O- P- A- T+
- poseduje dve fizioloke rase (0, 1)

Pegavost lia i krastavost plodova paradajza


Pseudomonas syringae pv. tomato

MERE ZATITE
- uklanjanje ostataka obolelih biljaka
- dezinfekcija zemljita u toplim lejama i
regulacija temperature i vlanosti
- plodored i suzbijanje korova
- setva zdravog semena i izbor otpornih
genotipova
- hemijske mere zatite (Cu preparati)

Bakteriozni rak i uvelost paradajza


Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis

Prvo je otkriven u Miigenu


1909. godine, a potom i u
ostatku sveta poev od 1920.
godine.
Simptomi: Tip simptoma varira
u zavisnosti od uslova sredine,
sorte ili organa zahvaenog
promenama. Uvelost je
uobiajen simptom bolesti
nastao usled razvoja bakterija
u sprovodnom sistemu, kori i
sri stabla. Prve promene
nastaju na donjem liu koje
se kovrda a tkivo izmeu
nerava nekrotira.

Bakteriozni rak i uvelost paradajza


Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis

Razvojem bolesti na stablu se


uoavaju mrke pruge i pucanje
tkiva stabla i lisnih drki.
Simptomi se esto uoavaju
samo sa jedne strane biljke dok
preostali delovi izgledaju
normalno.

Bakteriozni rak paradajza


Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis

Bakteriozni rak i uvelost paradajza


Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis

Na obolelim plodovima,
stablu i liu mogu se
uoiti i okruglaste pege.
Pege na plodu su
karakteristinog izgleda
i podseaju na ptiije
oko.

Bakteriozni rak paradajza


Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis

Bakteriozni rak i uvelost paradajza


Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis

EPIDEMIOLOKE KARAKTERISTIKE: Tipina


bolest koja se prenosi zaraenim semenom.
Patogen moe biti prisutan u i na semenu.
Ostaci obolelih biljaka, maine i alat, kao i
sredstva za oslonac biljkama, mogu biti izvor
infekcije.
Zaraava biljke u zatienom prostoru i na polju.
U biljku prodire kroz prirodne otvore i povrede.
Bakterije se mogu iriti kapima vode noenim
vetrom i kiom i merama nege kao to je
zalamanje zaperaka.

Bakteriozni rak paradajza


Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis

BAKTERIOLOKE ODLIKE

- grampozitivna
- oblika korineformnih tapia
- bez flagela (atriha)
- aerobna

Bakteriozni rak i uvelost paradajza


Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis

Mere zatite:
Zdravo seme i otporni genotipovi
Dezinfekcija objekata i supstrata
Dezinfekcija alata varikinom
Zalamanje zaperaka dezinfikovanim priborom
Plodored 4 godine
Uklanjanje ostataka zaraenih biljaka
Zalivanje natapanjem
Baktericidi

RALSTONIA

11.5.2004.

RALSTONIA

Do skora R. solanacearum je pripadala


nefluorescentnim pseudomonasima uprkos
dokazima o nesrodnosti sa fluorescentnim
vrstama roda Pseudomonas. R. solanacearum
pripada rRNA homologoj grupi II dok su
fluorescentni pseudomonasi u rRNA homologoj
grupi I. Yabuuchi et al. (1992) su izdvojili sedam
vrsta iz rRNA homologe grupe II, ukljuujui P.
solanacearum u nov rod Burkholderia.

RALSTONIA

Meutim, u okviru rRNA homologe grupe II,


Burkholderia cepacia i srodne bakterije
izdvojile su se od Burkholderia
solanacearum. Ovakvo grupisanje potvreno
je i analizom 16S rRNA sekvence (Li et al, 1993;
Taghavi et al, 1996). Na osnovu ovih rezultata i
dodatnih hemotaksonomskih podataka,
Yabuuchi et al. (67) su predloili rod Ralstonia
kome bi pripadale R. solanacearum i nekoliko
drugih vrsta.

RALSTONIA

Ralstonia solanacearum je Gram-negativna


bakterija tapiastog oblika, veliine 0.5 do
0.7 x 1.5 do 2.5 m, pokretna pomou jedne
polarne flagele, stvara oksidazu i katalazu,
akumulira poli--hidroksibutirat (PHB), i
redukuje nitrate, ne razvija se pri 40oC, slabo ili
se uopte ne razvija u prisustvu 2% NaCl, ne
stvara arginin dehidrolazu, ne razlae elatin i
ne hidrolizuje skrob i eskulin.

RALSTONIA

Kolonije su nefluorescentne, ali esto stvaraju difuzni


mrki pigment na sloenim podlogama. Dva tipa kolonija
se uoavaju na podlogama sa 0.5% glukoze ili
saharoze: fluidne (sluzaste zbog stvaranja
ekstraelijskih polisaharida - EPS), i puteraste
(butyrous) koje se ree sreu.

RALSTONIA

R. solanacearum prouzrokuje bakterioznu uvelost preko


200 vrsta gajenih biljaka. Sadri pet biovara i tri rase,
veoma je heterogena vrsta.
Fenotipska varijacija predstavljena je razliitim rasama
izdvojenim prvenstveno prema spektru domaina
navedene vrste.
Diferencijacija biovara R. solanacearum zasniva se na
razlikama u metabolizmu. Nema striktne korelacije
izmeu rasa i biovara, sa izuzetkom sojeva rase 3 koji
uglavnom pripadaju biovaru 2.
Genetika prouavanja ukazuju da u okviru populacije R.
solacnacearum postoje dve grupe.

RALSTONIA
Tabela 1. Karakteristike rasa i njihova povezanost sa podgrupama R. solanacearum

Rase

Spektar domaina Rasprostranjenost Biovar

irok

Banana, Musa spp.

3
4
54

RFLP
Division1

3, 4
1
1

I
II
II

Uglavnom krompir

Azija, Australija,
Amerika
Karibi, Brazil,
Filipini
irom sveta2

23

II

Dinder
Dud

Azija
Kina

3, 4
5

I
I

RALSTONIA
Table 3. Diferencijacija Ralstonia solanacearum biovara
Biovari

Test

Dekstroze

Manitola

Sorbitola

Dulcitola

Trehaloze

Laktoze

Maltoze

D(+) Celobioze

Nitriti od nitrata

Gas od nitrata

Razgradnja:

Oksidacija:1

Ralstonia solanacearum

Ciklus bolesti.- Patogen je tipian stanovnik


zemljine mikroflore i moe opstati veoma dugo
bez prisustva domaina.
Prodor bakterije kroz povrede na korenu je
najei put ostvarenja infekcije. Bolest se
uglavnom razvija kada srednja temperatura
pree 20oC.
Pojavljuje se na svim tipovima zemljita i pri pH
vrednostima pri kojima se biljka domain razvija.

Ralstonia solanacearum

Simptomi.Karakteriu se
iznenadnom uvelou
nadzemnog dela
biljaka. Naroito su
izraeni na mladim
biljkama. Posle pojave
prvih simptoma ubrzo
sledi izumiranje biljke
u potpunosti.

Ralstonia solanacearum

Osim simptoma uvelosti,


na nadzemnim organima
moe se uoiti utilo,
patuljavost, zakrljalost,
razvoj adventivnih
korenova, a na
poprenom preseku
stabla uoava se
promena boje sudovnog
sistema iz sveloute u
tamnosmeu ili mrku boju.

Ralstonia solanacearum

Iz zaraenog sudovnog tkiva istiu kapi


bakterijskog eksudata. Zaraene krtole krompira
mogu spolja izgledati potpuno zdrave u prvim
fazama razvoja bolesti, ali popreni presek
otkriva promenu boje u zoni sprovodnog tkiva i
pojavu bakterijskog eksudata.

Ralstonia solanacearum

Zatita.- Karantin, zdrav sadni materijal,


otporne sorte, dezinfekcija supstrata i
alata, plodored, eradikacija nematoda,
ranija sadnja, unitavanje obolelih biljnih
ostataka i korova

Actinomycete

Vrlo mali broj od preko 400 Streptomyces vrsta


je poznato kao patogeni biljaka. Fitopatogene
Streptomyces vrste prouzrokuju bolesti
podzemnih organa razliitih vrsta biljaka.
Streptomyces scabies, S. acidiscabies
Prouzrokova obine krastavosti krompira i
slinog oboljenja korenastih vrsta biljaka
(rotkvice, pastrnka i mrkve)

Streptomyces scabies, S. acidiscabies

Bolest je otkrivena 1825. godine u SAD, ali je


prouzrokova opisan 1891. Veoma
rasprostranjena vrsta.
Ciklus bolesti: Izvor inokuluma je zaraeno
zemljite i semenski krompir.
Infekcija nastaje kroz prorodne otvore i povrede,
tokom nekoliko dana u poetnim fazama
formiranja krtola, tako da su sekundarne
infekcije bez znaaja.

Streptomyces scabies, S. acidiscabies

Simptomi: Smei do
tamno-smei, nepravilno
koncentrini, naborani
plutasti slojevi oko
ulegnutog centra.
Simptomi mogu varirati u
zavisnosti od sorte
krompira, soja patogena,
vlanosti i pH zemljita.

Streptomyces scabies, S. acidiscabies


Suzbijanje:
Zdrav sadni materijal
Otporne sorte
Dezinfekcija supstrata
Plodored sa itaricama
Podeavanje pH zemljita (5,2) dodavanjem
amonijum sulfata
Navodnjavanje
Bakteriofagi

You might also like