Teorija-Skupova Koceić Prezentacije Fpmoz PDF

Teorija skupova
doc.dr.sc. Nikola Koceic Bilan
2009.
()
2009.
1 / 115
Sadrzaj
()
2009.
2 / 115
Sadrzaj
1
Aksiomatski pristup teoriji skupova
()
2009.
2 / 115
Sadrzaj
1
Kartezijev produkt, relacije, funkcije
()
2009.
2 / 115
Sadrzaj
1
Kardinalni brojevi
()
2009.
2 / 115
Sadrzaj
1
Kardinalni brojevi
Ureeni skupovi
()
2009.
2 / 115
Sadrzaj
1
Kardinalni brojevi
Ureeni skupovi
Dobro ureeni skupovi, redni brojevi i brojevni razredi
()
2009.
2 / 115
Sadrzaj
1
Kardinalni brojevi
Ureeni skupovi

Literatura
()
2009.
2 / 115
Sadrzaj
1
Kardinalni brojevi
Ureeni skupovi

Literatura
P. Papic, Teorija skupova, HMD, Zagreb, 1999.
()
2009.
2 / 115
Sadrzaj
1
Kardinalni brojevi
Ureeni skupovi

Literatura
P. Papic, Teorija skupova, HMD, Zagreb, 1999.
VilenkinPrice o skupovima
()
2009.
2 / 115
Osnivac teorije skupova G. Cantor, radovi 1871.1883.

Poseban zamah razvoju teorije dao je Bertrand Russell otkricem
paradoksa. To je rezultiralo razvojem
aksiomatske teorije skupova:
1. prvi prijedlog aksiomatizacije: E. Zermelo, 1908.
(Zermelo je dokazao da se svaki skup moze dobro urediti. Nakon velikih
kritika Zermelo je
eksplicirao aksiome koje je koristio)
2. A. Fraenkel, 1922. precizira shemu aksioma separacije
3. Fraenkel i Skolem predlazu shemu aksioma zamjene
4. J. von Neumann eksplicira aksiom regularnosti i denira ordinale
1938. K. Gdel dokazao relativnu konzistentnost raznih
aksiomatizacija
1963. P. Cohen dokazao nezavisnost hipoteze kontinuuma
novi aksiomi teorije skupova (aksiom determiniranosti; ...)
()
2009.
3 / 115
Osnovno pitanje ovog kolegija je:

to je skup?
U naivnoj teoriji skupova odgovor je jednostavan:
Skup je primitivan pojam, i kao takav se ne denira.
Smatramo da vec imamo izgradenu intuiciju o pojmu skupa.
Skup je kolekcija objekata koji zajedno cine cjelinu.
Na takvom nedeniranom i vrlo nejasnom pojmu skupa Cantor je izgradio
veliki dio teorije skupova.
Potekoce koje su se pri tome javile (paradoksi i nerjeivi problemi o
tome cemo kasnije) pokuale
su se izbjeci na razne nacine (teorija tipova; teorija klasa, ...).
No, teko je prevladati tekoce ako vec na samom pocetku imamo klimave
temelje.
Teorija skupova se mora graditi kao i svaka druga matematicka teorija
zadavanjem aksioma.
()
2009.
4 / 115
U svojim istrazivanjima tvorac teorije skupova Cantor nije se eksplicitno

pozivao na neke aksiome
o skupovima.
Medutim, analizom njegovih dokaza moze se zakljuciti da se skoro svi
teoremi koje je on dobio
mogu izvesti iz sljedeca tri aksioma:
1. aksiom ekstenzionalnosti
Dva skupa su jednaka ako imaju iste elemente.
2. princip komprehenzije
Za unaprijed dano svojstvo P (x ) postoji skup ciji su elementi ba oni koji
imaju to svojstvo,
tj. fx j P (x )g je skup.
3. aksiom izbora
Za svaki neprazan skup postoji bar jedna funkcija ciji su orginali neprazni
podskupovi tog
skupa, a slika su elementi orginala.
()
2009.
5 / 115
Kada je teorija vec postala priznata u matematickom svijetu pojavili su se

paradoksi neto to
se nikad prije nije dogodilo. (Paradoks nije isto to i kontradikcija.
Paradoks je tvrdnja ciji je dokaz
logicki neupitan, ali je intuitivno sama tvrdnja vrlo upitna.)
Navedimo Russellov paradoks.
Russellov paradoks: R = fx j x je skup i x 2
/ x g nije skup.
Pretpostavimo da je R skup. Tada mozemo postaviti pitanje vrijedi li
R 2 R (ako R nije skup tada odmah
imamo R 2
/ R). Pretpostavimo prvo da vrijedi R 2 R. To znaci da je R
element skupa R, pa ispunjava
svojstvo koje ispunjavaju svi njegovi elementi, tj. x 2
/ x, odnosno za R to
znaci R 2
/ R. Time smo iz
pretpostavke R 2 R dobili R 2
/ R, tj. dobili smo kontradikciju.
Zakljucujemo da mora vrijediti R 2
/ R.
No, tada R ispunjava denicijski uvjet za skup R. To znaci da je R jedan
element skupa R, odnosno imamo
R 2 R. Opet smo dobili kontradikciju. Zakljucujemo da pretpostavka da
je R skup vodi na kontradikciju,
2009.
6 / 115
tj. kolekcija() R nije skup.
Mozemo postaviti pitanje jesu li sljedece kolekcije skupovi:

fx j postoji bijekcija izmedu skupa x i skupa N} (nije skup)
fx j x je diferencijabilna realna funkcija na skupu R} (to je skup)
fx j x je skup takav da 8y 8z (y 2 z 2 x ) y 2 z )g (nije skup)
fx j postoji binarna operacija takva da je (x, ) grupag (nije skup)
Nadalje cemo sve kolekcije objekata nazivati klase. Intuitivno, klasa x je
skup ako postoji klasa y
takva da vrijedi x 2 y . Klase koje nisu skupovi nazivaju se prave klase.
Zakljucak nakon paradoksa: mi nemamo dobru intuiciju to je skup, tj.
princip komprehenzije ne
vrijedi opcenito. Moramo pronaci kriterije to moze biti denicijski uvjet
kada koristimo princip
komprehenzije.
Zapravo, ne smijemo graditi neki skup pomocu skupova koji nisu jo
izgradeni to se upravo dogada primjenom principa komprehenzije. To
znaci da skupove moramo graditi po nivoima.
()
2009.
7 / 115
Prije nego to uvedemo aksiome ZermeloFraenkelove teorije skupova koji

ce opisivati to su
skupovi treba naglasiti da njima zelimo izgraditi teoriju koja bi na neki
nacin bila temelj matematike.
Prije strogih denicija moramo upozoriti na neke (loe) navike u vezi
skupova:
Obicno se skupovi zamiljaju kako nekakva kolekcija atoma, tj. clanova
koji nemaju
nikakvih dijelova.
To znaci da bi na pocetku izgradnje teorije skupova morali pretpostaviti
egzistenciju nekih
atoma ili praelemenata. No, moze se pokazati da to nije nuzno. Dovoljno
je pretpostaviti da
postoji skup koji nema niti jednog elementa, tj. prazan skup. Upravo je
prazan skup jedini
atom koji cemo koristiti prilikom izgradnje teorije skupova.
Loa navika je takoder teko prihvacanje da skupovi mogu biti elementi
drugih skupova.
Sjetimo se npr. pojma partitivnog skupa.
()
2009.
8 / 115
Zermelo-Fraenkelov aksiomatski sustav

U aksiomatskoj teoriji se skup kao temeljni pojam ne denira, a ne
denira se ni temeljna operacija "biti element". Ti pojmovi
zadavoljavaju odreeni sustav aksioma koji se biraju da se njima
izrazavaju neka svojstva koja su u skladu s naim intuitivnim
shvacanjem nedeniranih pojmova. Uvedeni pojmovi, aksiomi i
denicije tvore temelj teorije skupova koja se dalje izgrauje ne
pozivajuci se vie na intuiciju.
()
2009.
9 / 115

Aksiom rasprostranjenosti (ekstenzionalnosti). Dva su skupa
jednaka ako i samo ako imaju iste elemente.
(8x ) (8y ) ((8z ) (z 2 x , z 2 y ) , x = y )
()
2009.
9 / 115

(8x ) (8y ) ((8z ) (z 2 x , z 2 y ) , x = y )

Aksiom o postojanju praznog skupa. Postoji skup koji nema niti
jednog elementa
/ y)
(9y ) (8x ) (x 2
()
2009.
9 / 115

(8x ) (8y ) ((8z ) (z 2 x , z 2 y ) , x = y )

Aksiom o postojanju praznog skupa. Postoji skup koji nema niti
jednog elementa
/ y)
(9y ) (8x ) (x 2
Prazan skup je jedinstven
()
2009.
9 / 115
Tvorba novih skupova
Aksiom para. Ako su A i B skupovi, postoji skup kojemu su jedini

elementi A i B
(8x ) (8y ) (9z ) (8u ) (u 2 z ) (u = x _ u = y ))
()
2009.
10 / 115
Tvorba novih skupova
Aksiom para. Ako su A i B skupovi, postoji skup kojemu su jedini

elementi A i B
(8x ) (8y ) (9z ) (8u ) (u 2 z ) (u = x _ u = y ))

Aksiom izbora podskupova (specikacije). Ako je A zadan skup,
a P (x ) neka je izjavna funkcija takva da za x 2 A, P (x ) ima smisla
(tj. P (x ) je istinito ili lazno). Tada postoji skup B kojemu su
elementi oni i samo oni elementi x 2 A za koje je P (x ) istinito
B = fx 2 A j P (x )g
()
2009.
10 / 115
Relacija sadrzavanja (inkluzija)

Denition
Neka su A i B skupovi; kazemo da je A sadrzanu u B ili da je A podskup
skupa B, i piemo A B, ako je svaki element skupa A ujedno i element
skupa B. Ako je A B i A 6= B tada kazemo da je A pravi podskup od B
i piemo A B.
()
2009.
11 / 115

Denition
i piemo A B.
Relacija sadrzavanja ima ova svojstva:
()
2009.
11 / 115

Denition
i piemo A B.
1
()
A (reeksivnost);
2009.
11 / 115

Denition
i piemo A B.
1
2
A
A
()
A (reeksivnost);
B i B A ) A = B (antisimetrija);
2009.
11 / 115

Denition
i piemo A B.
1
2
3
A
A
A
()
A (reeksivnost);
B i B C ) A C (tranzitivnost).
2009.
11 / 115

Denition
i piemo A B.
1
2
3
A
A
A
A (reeksivnost);
B i B C ) A C (tranzitivnost).
Aksiom partitivnog skupa. Za svaki skup A postoji partitivni skup

P (A) kojemu su elementi svi podskupovi skupa A.
(8x ) (9y ) (8z ) (z 2 y , z
x)
Cesto
se za skup ciji su elementi neki skupovi (poput partitivnog
skupa) koristi izraz mnozina skupova.
()
2009.
11 / 115
Po aksiomu para i aksiomu praznog skupa je f, g = fg skup (skup

koji se sastoji od praznog skupa), takoer i po aksiomu partitivnog skupa
vrijedi P () = fg . Po aksiomu para je i f, fgg skup. Vrijedi
P (f, fgg) = f, fg , ffgg , f, fggg.
()
2009.
12 / 115
Operacije na skupovima
Aksiom unije. Za svaki skup skupova S postoji skup S koji se sastoji
od onih i samo onih elemenata koji su elementi u barem jednom
skupu iz S .
(8x ) (9y ) (8z ) (z 2 y , (9t ) (t 2 x ^ z 2 t ))
()
2009.
13 / 115
skupu iz S .
(8x ) (9y ) (8z ) (z 2 y , (9t ) (t 2 x ^ z 2 t ))

Skup S nazivamo unijom skupa S i oznacavamo S =
S
S
S = fX j X 2 Sg ili S =
X.
X 2S
S ili
S = fx j postoji X 2 S i x 2 X g
()
2009.
13 / 115
skupu iz S .
(8x ) (9y ) (8z ) (z 2 y , (9t ) (t 2 x ^ z 2 t ))

Skup S nazivamo unijom skupa S i oznacavamo S =
S
S
S = fX j X 2 Sg ili S =
X.
X 2S
S ili
S = fx j postoji X 2 S i x 2 X g
Theorem
Ako su X1 , ..., Xn skupovi, onda postoji skup fX1 , ..., Xn g za svaki n 2 N.
()
2009.
13 / 115
Denition
Neka je S skup skupova. Presjek skupa S je skup P koji se sastoji od onih
i samo onih elemenata koji su elementi u svakom skupu iz S . Presjek
T
T
T
skupa S oznacavamo P = S ili P = fX j X 2 Sg ili P =
X.
X 2S
P = fx j x 2 X za svaki X 2 Sg .
()
2009.
14 / 115
Denition
Neka je S skup skupova. Presjek skupa S je skup P koji se sastoji od onih
i samo onih elemenata koji su elementi u svakom skupu iz S . Presjek
T
T
T
skupa S oznacavamo P = S ili P = fX j X 2 Sg ili P =
X.
X 2S
P = fx j x 2 X za svaki X 2 Sg .
Denition
Razlika ili diferencija skupova A i B, u oznaci AnB, je skup svih onih
elemenata skupa A koji nisu elementi skupa B.
AnB = fx j x 2 A ^ x 2
/ Bg .
()
2009.
14 / 115
Ako su svi skupovi koji se pojavljuju u nekom razmatranju podskupovi

nekog skupa U onda taj skup nazivamo univerzalnim skupom
(univerzum). U tom slucaju za skup A U deniramo komplement
skupa A, u oznaci Ac ili cA, kao skup
Ac = U nA.
()
2009.
15 / 115
Ako su svi skupovi koji se pojavljuju u nekom razmatranju podskupovi

nekog skupa U onda taj skup nazivamo univerzalnim skupom
(univerzum). U tom slucaju za skup A U deniramo komplement
skupa A, u oznaci Ac ili cA, kao skup
Ac = U nA.
Ne postoji apsolutni univerzum
()
2009.
15 / 115
Algebra skupova
A [ B = B [ A, A \ B = B \ A (komutativnost)
()
2009.
16 / 115
Algebra skupova
1
2
A [ (B [ C ) = (A [ B ) [ C , (A \ B ) \ C = A \ (B \ C )
(asocijativnost)
()
2009.
16 / 115
Algebra skupova
A [ (B [ C ) = (A [ B ) [ C , (A \ B ) \ C = A \ (B \ C )
(asocijativnost)
A \ (B [ C ) = (A \ B ) [ (A \ C ) ,
A [ (B \ C ) = (A [ B ) \ (A [ C ) (distributivnost)
()
2009.
16 / 115
Algebra skupova
A [ (B [ C ) = (A [ B ) [ C , (A \ B ) \ C = A \ (B \ C )
(asocijativnost)
A \ (B [ C ) = (A \ B ) [ (A \ C ) ,
A [ A = A, A \ A = A (idempotentnost)
()
2009.
16 / 115
Algebra skupova
A [ (B [ C ) = (A [ B ) [ C , (A \ B ) \ C = A \ (B \ C )
(asocijativnost)
A \ (B [ C ) = (A \ B ) [ (A \ C ) ,
4
5
(A [ B )c = Ac \ B c , (A \ B )c = Ac [ B c (De morganovi zakoni)
()
2009.
16 / 115
Algebra skupova
A [ (B [ C ) = (A [ B ) [ C , (A \ B ) \ C = A \ (B \ C )
(asocijativnost)
A \ (B [ C ) = (A \ B ) [ (A \ C ) ,
4
5
6

A [ = A, A [ U = U
()
2009.
16 / 115
Algebra skupova
A [ (B [ C ) = (A [ B ) [ C , (A \ B ) \ C = A \ (B \ C )
(asocijativnost)
A \ (B [ C ) = (A \ B ) [ (A \ C ) ,
4
5
6
7

A [ = A, A [ U = U
A [ Ac = U, A \ Ac =
()
2009.
16 / 115
Algebra skupova
A [ (B [ C ) = (A [ B ) [ C , (A \ B ) \ C = A \ (B \ C )
(asocijativnost)
A \ (B [ C ) = (A \ B ) [ (A \ C ) ,
4
5
6
7
8

A [ = A, A [ U = U
A [ Ac = U, A \ Ac =
c = U, U c =
()
2009.
16 / 115
Exercise
Dokazite jednakost
1
2
3
4
An (B [ C ) = (AnB ) \ (AnC ) .
An (B \ C ) = (AnB ) [ (AnC ) .
P (A \ B ) = P (A) \ P (B ) .
P (A [ B ) = fA1 [ B1 j A1 2 P (A) ^ B1 2 P (B )g .
()
2009.
17 / 115
Exercise
Dokazite:
1
2
3
4
5
6
A[B
C ,A
C ^B
(AnB ) [ B = A , B A
A B ) A[C
B [C
A B ) (C nB ) (C nA)
A B ) (AnC ) (B nC )
A[B = A\B , A = B
()
2009.
18 / 115
Aksiom supstitucije
Aksiom supstitucije (Fraenkel 1922.) Neka je A skup i P (x, y )

izjavna funkcija dviju varijabli. Ako za svaki x 2 A postoji jedinstveni
y takav da je P (x, y ) istinito, onda postoji skup
B = fy j 9x (x 2 A ^ P (x, y ))g .
()
2009.
19 / 115
Aksiom supstitucije
Aksiom supstitucije (Fraenkel 1922.) Neka je A skup i P (x, y )

izjavna funkcija dviju varijabli. Ako za svaki x 2 A postoji jedinstveni
y takav da je P (x, y ) istinito, onda postoji skup
B = fy j 9x (x 2 A ^ P (x, y ))g .
Intuitivno aksiom zamjene kaze ako je na skupu A denirano neko

pridruzivanje f koje svakom elementu a 2 A pridruzi skup f (a) onda
je B = ff (a) j a 2 Ag takoer skup. Naravno, ako razlicite elemente
a i a0 zamjenimo istim skupom, tj. ako je f (a) = f (a0 ) za a 6= a0 ,
onda takav skup smatramo jednim elementom (koji se ne ponavlja)
skupa B
()
2009.
19 / 115
Indeksirani sustav skupova (familija skupova)
Neka je A zadan skup skupova. Cesto

je korisno da se pojedini elementi
skupa A meusobno razlikuju pomocu indeksa i koji su elementi nekog
skupa I . Kaze se tada da je A skup skupova kojemu je I indeksni skup i
pie se A = fAi j i 2 I g .
Primijetimo da svaki skup mozemo drzati skupom indeksa. Opcenitiji
pojam od indeksiranog skupa skupova je pojam sustava (familije)
skupova koji se sastoji od svih skupova Ai , i 2 I , pri cemu se isti skup u
kolekciji moze ponavljati s razlicitim indeksima. Deniranjem pojma
funkcije, sustav skupova mozemo uvesti kao ureeni par (A, f ) , gdje je A
skup skupova, I neki skup i f : I ! A f (i ) = Ai , i 2 I , neka surjekcija.
Samo ako je f injekcija familija (A, f ) je skup. Familiju (A, f ) jo
oznacujemo (Ai j i 2 I ) .
S
T
Uniju i presjek familije (Ai j i 2 I ) oznacujemo sa
Ai i
Ai i
deniramo kao uniju
()
A i presjek
i 2I
i 2I
A pripadnog skupa skupova.
2009.
20 / 115
A[
i 2I
()
Ai =
i 2I
(A [ Ai ) , A \
i 2I
Ai =
i 2I
(A \ Ai )
2009.
21 / 115
A[
A\
i 2I
i 2I
()
Ai =
Ai =
i 2I
i 2I
(A [ Ai ) , A \
(A \ Ai ) , A [
i 2I
i 2I
Ai =
Ai =
i 2I
i 2I
(A \ Ai )
(A [ Ai )
2009.
21 / 115
A[
A\
S
i 2I
i 2I
i 2I
Ai =
Ai =
Ai [
()
i 2I
i 2I
i 2I
(A [ Ai ) , A \
(A \ Ai ) , A [
Bi =
i 2I
(Ai [ Bi )
i 2I
i 2I
Ai =
Ai =
i 2I
i 2I
(A \ Ai )
(A [ Ai )
2009.
21 / 115
A[
A\
S
i 2I
i 2I
i 2I
Ai =
Ai =
i 2I
Ai [
Ai \
()
i 2I
i 2I
i 2I
i 2I
(A [ Ai ) , A \
(A \ Ai ) , A [
Bi =
Bi =
i 2I
i 2I
(Ai [ Bi )
i 2I
i 2I
Ai =
Ai =
i 2I
i 2I
(A \ Ai )
(A [ Ai )
(Ai \ Bi )
2009.
21 / 115
A[
A\
S
i 2I
i 2I
5
i 2I
Ai =
Ai =
i 2I
Ai [
Ai \
Ai
i 2I
i 2I
i 2I
i 2I
(A \ Ai ) , A [
Bi =
Bi =
i 2I
c
i 2I
()
(A [ Ai ) , A \
S
i 2I
i 2I
(Ai [ Bi )
i 2I
i 2I
Ai =
Ai =
i 2I
i 2I
(A \ Ai )
(A [ Ai )
(Ai \ Bi )
Aci
2009.
21 / 115
A[
A\
S
i 2I
i 2I
5
i 2I
Ai =
i 2I
Ai [
Ai \
T
S
i 2I
i 2I
i 2I
(A \ Ai ) , A [
Bi =
i 2I
i 2I
()
(A [ Ai ) , A \
Bi =
Ai
i 2I
i 2I
c
Ai
i 2I
6
Ai =
i 2I
i 2I
(Ai [ Bi )
i 2I
i 2I
Ai =
Ai =
i 2I
i 2I
(A \ Ai )
(A [ Ai )
(Ai \ Bi )
Aci
Aci
2009.
21 / 115
A[
A\
S
i 2I
i 2I
5
i 2I
Ai [
Ai \
T
S
i 2I
i 2I
i 2I
(A \ Ai ) , A [
Bi =
S
i 2I
i 2I
(A [ B) =
()
(A [ Ai ) , A \
Bi =
Ai
i 2I
c
Ai
i 2I
Ai =
i 2I
i 2I
6
Ai =
i 2I
i 2I
(Ai [ Bi )
i 2I
i 2I
Ai =
Ai =
i 2I
i 2I
(A \ Ai )
(A [ Ai )
(Ai \ Bi )
Aci
Aci
A[
2009.
21 / 115
Exercise
Dokazite:
1
S S
j 2J i 2I
2
T T
Aij =
Aij =
j 2J i 2I
3
Bn
Bn
Ai =
i 2I
Ai =
i 2I
P
P
S S
i 2I j 2J
T T
i 2I
i 2I
(B nAi )
(B nAi )
i 2I
Ai
i 2I
Exercise
Dokazite da je
P (Ai )
i 2I
S T
i 2I j 2J
()
Aij
i 2I j 2J
i 2I
Ai
Aij
Aij
Bi j Bi 2 P (Ai ) , 8i 2 I
T S
Aij . Vrijedi li obrat?
j 2J i 2I
2009.
22 / 115
Aksiom beskonacnosti
Denition
Neka je T skup. Skup T + = T [ fT g naziva se sljedbenik skupa T .
()
2009.
23 / 115
Denition
Aksiom beskonacnosti Postoji skup A koji sadrzi prazan skup i
sadrzi sljedbenika svakog svoga elementa.
()
2009.
23 / 115
Denition
Denition
Skup A ciji elementi su skupovi nazivamo induktivnim ako sadrzi prazan
skup i sadrzi sljedbenika svakog svog elementa.
()
2009.
23 / 115
Denition
Denition
Theorem
Presjek bilo kojeg nepraznog skupa S induktivnih skupova je induktivan
skup.
()
2009.
23 / 115
Denition
Denition
Theorem
Presjek bilo kojeg nepraznog skupa S induktivnih skupova je induktivan
skup.
Theorem
Postoji najmanji induktivan skup.
()
2009.
23 / 115
Skup prirodnih brojeva
Najmanji induktivni skup se sastoji od elemenata

0 :=
()
2009.
24 / 115

0 :=
1 : = 0+ = [ f g = f g
()
2009.
24 / 115

0 :=
1 : = 0+ = [ f g = f g
2 = 1+ = fg [ ffgg = f, fgg
()
2009.
24 / 115

0 :=
1 : = 0+ = [ f g = f g
2 = 1+ = fg [ ffgg = f, fgg
3 := 2+ = f, fgg [ ff, fggg = f, fg , f, fggg
()
2009.
24 / 115

0 :=
1 : = 0+ = [ f g = f g
2 = 1+ = fg [ ffgg = f, fgg
Skup n f0g cemo nazivati skup prirodnih brojeva i oznacavati sa N
()
2009.
24 / 115

0 :=
1 : = 0+ = [ f g = f g
2 = 1+ = fg [ ffgg = f, fgg
Skup n f0g cemo nazivati skup prirodnih brojeva i oznacavati sa N

Princip matematicke indukcije Neka je S podskup skupa sa
svojstvom 0 2 S i da iz n 2 S slijedi n+ 2 S, onda je S = .
()
2009.
24 / 115
Denition
Skup A ciji elementi su skupovi nazivamo tranzitivnim ako je svaki element
elementa skupa A i sam element skupa A tj.
(8x ) (8a) (x 2 a ^ a 2 A ) x 2 A) .
()
2009.
25 / 115
Denition
(8x ) (8a) (x 2 a ^ a 2 A ) x 2 A) .
Theorem
Skup A je tranzitivan akko za svaki a 2 A slijedi a
()
A.
2009.
25 / 115
Denition
(8x ) (8a) (x 2 a ^ a 2 A ) x 2 A) .
Theorem
Theorem
Skup A je tranzitivan akko je
()
A.
2009.
25 / 115
Denition
(8x ) (8a) (x 2 a ^ a 2 A ) x 2 A) .
Theorem
Theorem
Skup A je tranzitivan akko je
Theorem
Ako je skup A tranzitivan onda je
()
A.
S +
A =A
2009.
25 / 115
Theorem
Svaki element skupa , tj. svaki prirodan broj ukljucujuci i 0 je tranzitivan
skup.
()
2009.
26 / 115
Theorem
skup.
Theorem
Skup je tranzitivan
()
2009.
26 / 115
Theorem
skup.
Theorem
Skup je tranzitivan
Corollary
Svaki prirodan broj je skup nekih prirodnih brojeva
()
2009.
26 / 115
Theorem (Peanovi aksiomi)

Skup udovoljuje ovim svojstvima:
(i ) 0 2 ;
(ii ) Ako je n 2 onda je i n+ 2 ;
(iii ) Ne postoji niti jedan x 2 takav da je x + = 0;
(iv ) Ako S ima svojstvo da je 0 2 S i da iz n 2 S slijedi n+ 2 S,
onda je S = ;
(v ) Ako je m, n 2 i m+ = n+ , onda je m = n.
Posljedica svojstva (iv ) matematicke indukcije
Ako je P (n) izjavna funkcija cije podrucje denicije je skup , i ako
je S = fn 2 j P (n)g, tada ako je 0 2 S i ako iz n 2 S slijedi
n+ 2 S onda je S = .
()
2009.
27 / 115
Aksiom izbora
Aksiom izbora Za svaki skup A elementi kojeg su meusobno
disjunktni skupovi A postoji barem jedan skup B koji sadrzi jedan i
samo jedan element svakog od skupova A .
(8x ) (9y ) (8z ) (z 2 x ) (9w ) (8r ) ((r 2 y \ z ) , r = w ))
()
2009.
28 / 115
Aksiom izbora
(8x ) (9y ) (8z ) (z 2 x ) (9w ) (8r ) ((r 2 y \ z ) , r = w ))

Iako je aksiom savreno intuitivno jasan za slucaj konacnog skupa,
njegova specicnost i kontroverznost koja je izazvala mnogo rasprava
je u tome to on omogucuje i izbor po jednog elementa iz beskonacno
mnogo skupova cak i u slucaju kad nije jasno kako izvriti konkretan
izbor.
()
2009.
28 / 115
Aksiom izbora
(8x ) (9y ) (8z ) (z 2 x ) (9w ) (8r ) ((r 2 y \ z ) , r = w ))

Iako je aksiom savreno intuitivno jasan za slucaj konacnog skupa,
njegova specicnost i kontroverznost koja je izazvala mnogo rasprava
je u tome to on omogucuje i izbor po jednog elementa iz beskonacno
mnogo skupova cak i u slucaju kad nije jasno kako izvriti konkretan
izbor.
K. Gdel (1938-1940.) dokazuje da aksiom izbora ne moze dovesti do
proturjecja ako vec nije postojalo proturjecje i bez njega
()
2009.
28 / 115
Ovaj aksiom, koliko god izgledao ocigledan, predmet je brojnih diskusija.

Problem je u cinjenici da on garantira egzistenciju skupa koji nastaje
izborom po jednog elementa iz svakog elementa kolekcije C, ali bez
ikakvog pravila koje govori kako taj izbor izvriti. Situacija je jednostavna
ukoliko kolekcija C sadrzi konacno, pa cak i prebrojivo mnogo skupova, ali
kod kolekcija sa neprebrojivo mnogo elemenata mogu nastati ozbiljni
problemi, koji vode ka bizarnim zakljuccima koji se opiru intuiciji.
()
2009.
29 / 115
Na primjer neka je V Vitalijeva relacija (x

V y ako i samo ako je
x y 2 Q). Kako je ovo relacija ekvivalencije u R, postoji
kvocijentni-skup R/ V . Elementi ovog skupa su podskupovi od R, i
prema tome cine jednu kolekciju podskupova od (nije teko pokazati da
ova kolekcija ima neprebrojivo mnogo elemenata). Prema aksiomu izbora,
iz svakog elementa te kolekcije, moguce je izdvojiti po jedan element, i
formirati novi skup. Takav skup naziva se Vitalijev skup. Ovaj skup je
deniran samo egzistencijalno, s obzirom da ne postoji nikakav efektivan
postupak koji bi precizirao koji elementi skupa ulaze u sastav Vitalijevog
skupa, a koji ne.
()
2009.
30 / 115
Vitalijev skup je najprostiji primjer skupa koji posjeduje bizarna svojstva.

Na primjer, njemu nije moguce
pridruziti ikakvu mjeru duljine koja bi zadovoljavala neka osnovna
svojstva koju duljina skupa tocaka mora intuitivno zadovoljavati (poput
svojstva da se duljina skupa ne
smije promijeniti prilikom njegove translacije, i da duljina unije vie
disjunktnih skupova mora biti
jednaka zbroju duzina svakog od njih).
()
2009.
31 / 115
Aksiom izbora omogucava jo bizarnija izvoenja. Na primjer, pozivajuci

se na aksiom izbora,
moguce je dokazati mogucnost rastava kugle na pet dijelova (vrlo
kompliciranih), koji se mogu samo
pomocu translacija i rotacija u prostoru sklopiti tako da formiraju dvije
kugle identicne velicine kao i pocetna kugla (i da pri tome ne nedostaje
niti jedna tocka)! Ova bizarnost poznata je pod nazivom Banach-Tarskijev
paradoks, iako se ne radi o paradoksu u pravom smislu rijeci, s obzirom da
on ne dovodi ni do kakve logicke kontradikcije, vec samo protivrjeci
zdravom razumu.
()
2009.
32 / 115
Naravno, dokaz je cisto egzistencijalan, odnosno da ne daje nikakvu

konstruktivnu mogucnost da se izvri rastav (dijelovi na koje se kugla
rastavlja sami su po sebi bizarni u smislu da im je nemoguce pridruziti
volumen, kao to Vitalijevom skupu nije moguce pridruziti duzinu).
Bizarnosti poput navedene doveli su do veoma ozbiljnih razmiljanja da se
aksiom izbora odbaci kao neosnovan, to opet protivrjeci zdravom razumu
(s obzirom da on sam djeluje toliko logican). Do danas nije postignut
konsenzus ta napraviti po ovom pitanju.
()
2009.
33 / 115
Aksiom regularnosti
Aksiom regularnosti (von Neumann 1925.) Svaki neprazan skup A
ima barem jedan element a tako da A i a nemaju zajednickog
elementa
/ y )))
(8x ) (x = _ ((9y ) (y 2 x ) ^ (8z ) (z 2 x ) z 2
()
2009.
34 / 115
Aksiom regularnosti
elementa
/ y )))
(8x ) (x = _ ((9y ) (y 2 x ) ^ (8z ) (z 2 x ) z 2
Po aksiomu regularnosti ne postoje skupovi koji bi sadrzavali sami
sebe kao element (ne postoji skup svih skupova). Zaista ako je X
skup sa svojstvom X 2 X , tada bi za skup fX g jedini element bio
skup X ciji presjek sa fX g bi bio neprazan (u presjeku je makar X ,
X 2 X i X 2 fX g).
()
2009.
34 / 115
Aksiom regularnosti
elementa
/ y )))
(8x ) (x = _ ((9y ) (y 2 x ) ^ (8z ) (z 2 x ) z 2
X 2 X i X 2 fX g).
Slicno ako su A i B skupovi tada ne moze biti i A 2 B i B 2 A.
Naime, tada je i fA, B g skup za kojeg vrijedi A \ fA, B g 6= i
B \ fA, B g 6=
()
2009.
34 / 115
Aksiom regularnosti
elementa
/ y )))
(8x ) (x = _ ((9y ) (y 2 x ) ^ (8z ) (z 2 x ) z 2
X 2 X i X 2 fX g).
Slicno ako su A i B skupovi tada ne moze biti i A 2 B i B 2 A.
Naime, tada je i fA, B g skup za kojeg vrijedi A \ fA, B g 6= i
B \ fA, B g 6=
Theorem
Ne postoji skup A = fan j n 2 g takav da, za svaki n 2 , an +1 2 an .
()
2009.
34 / 115
Ovi aksiomi poznati su kao Zermelo-Fraenkelovi aksiomi (uz prihvacanje

aksioma izbora ovaj sustav aksioma oznacavamo ZFC). Formulacija
aksioma specikacije, koja je restriktivnija od slicnog aksioma
(komprehenzije) u naivnoj teoriji skupova, uklanja brojne paradokse
(poput, recimo, Russelovog paradoksa). Dalje, aksiom regularnosti ne
dozvoljava da se kolekcije objekata koje mogu dovesti do paradoksalnih
situacija uopce smatraju skupovima. Treba napomenuti da su u
Zermelo-Fraenkelovoj aksiomatskoj teoriji skupova uklonjeni poznati
paradoksi, ali nema garancije da se novi paradoksi nece pojaviti. Mada je
Zermelo-Fraenkelova teorija skupova uklonila ocigledne paradokse naivne
teorije skupova, ona posjeduje i svoje nedostatke.
()
2009.
35 / 115
Prvo, aksiomi specikacije i zamjene oslanjaju se na pojam predikata kao

elementarnog pojma, to nije sasvim korektno. Drugo, ova teorija skupova
potpuno zabranjuje da se govori o izvjesnim kolekcijama objekata kao
skupovima. Pored kolekcija kao to su kolekcija svih skupova koji ne
sadrze sami sebe kao element i kolekcija svih skupova, koje ne mogu
postojati kao skupovi, aksiom regularnosti ne dozvoljava ni da govorimo o
skupu svih jednoclanih skupova (kada bi postojao takav skup, nazovimo
ga S, morao bi kao svoj element sadrzavati jednoclani element {S}, to je
ponovo referiranje na samog sebe), skupu svih funkcija, skupu svih
kardinalnih brojeva, itd.
()
2009.
36 / 115
Dalje, globalne odnose poput biti jednak, biti podskup, biti

ekvipotentan, koje intuitivno dozivljavamo
kao relacije, ne mozemo opcenito tretirati kao relacije, jer je sporno u
kojem skupu bi ti
odnosi trebali predstavljati relacije. Naime, ocigledno je da bi odnos biti
jednak trebao biti relacija u
skupu svega, dok bi odnosi biti podskup i biti ekvipotentan trebali
biti relacije u skupu svih
skupova, a takve tvorevine ne mogu postojati prema
Zermelo-Fraenkelovoj teoriji skupova.
()
2009.
37 / 115
Opisani nedostaci otklonjeni su u reviziji teorije skupova koju su izvrili J.

Von Neumann, P.
Bernays i K. Gdel, i koja je stoga poznata kao Von
Neumann-Bernays-Gdelova aksiomatska teorija
skupova. U ovoj teoriji skupova, kao osnovni pojam umjesto pojma skupa
uzima se pojam klase.
Doputa se da neke klase mogu biti elementi drugih klasa, i takve klase se
nazivaju skupovi, dok neke
klase ne mogu biti elementi drugih klasa, i one se nazivaju prave klase
(engl. proper classes). Intuitivno,
prave klase su kolekcije koje su toliko velike da je nedopustivo njihovo
ulaganje u druge kolekcije kao
njihovih elemenata (bolje receno, prave klase ne mogu biti elementi
nicega). Operacije s pravim
klasama su znatno ogranicenije nego operacije sa skupovima, sve sa ciljem
da se izbjegnu paradoksi.
()
2009.
38 / 115
Tako, uvoenjem pojma klase mozemo govoriti o klasi svih skupova koji
ne sadrze sami sebe kao svoj
element (s obzirom da je to prava klasa, ona ne moze biti element neke
druge klase, tako da je pitanje
da li je ona sama sebi element besmisleno, cime je izbjegnut Russelov
paradoks), klasi svih skupova,
klasi svih jednoclanih skupova, klasi svih kardinalnih brojeva, itd. bez
obzira to su takve kolekcije
nedopustive kao skupovi. Uvoenje pojma klasa znatno povecava izrazajnu
moc teorije skupova, bez
opasnosti da doe do paradoksalnih situacija. Jo je mnogo otvorenih
pitanja u teoriji skupova, tako da je do danas predlozeno jo nekoliko
raznih revizija teorije skupova, od kojih svaka otklanja neke od dilema, ali
po pravilu uvodi neke nove.
()
2009.
39 / 115
Kartezijev produkt
Denition
Skup ffx g , fx, y gg nazivamo ureenim parom s prvim elementom x i s
drugim y i oznacavamo ga (x, y ) .
()
2009.
40 / 115
Kartezijev produkt
Denition
Proposition
Ureeni par (x, y ) jednak je ureenom paru (u, v ) ako i samo ako je x = u
i y = v.
()
2009.
40 / 115
Kartezijev produkt
Denition
Proposition
i y = v.
Proposition
Neka su X i Y neprazni skupovi. Tada je klasa svih (x, y ) , x 2 X , y 2 Y ,
takoer skup. Taj se skup naziva Kartezijev produkt skupova X i Y i
oznacava se X Y .
()
2009.
40 / 115
Kartezijev produkt
Denition
Proposition
i y = v.
Proposition
Neka su X i Y neprazni skupovi. Tada je klasa svih (x, y ) , x 2 X , y 2 Y ,
takoer skup. Taj se skup naziva Kartezijev produkt skupova X i Y i
oznacava se X Y .
Ako je X = ili Y = tada je (deniramo) X
()
Y =
2009.
40 / 115
Proposition
Neka su X , Y i Z skupovi. Vrijedi
X
(Y [ Z ) = (X
()
Y ) [ (X
Z)
2009.
41 / 115
Proposition
(Y [ Z ) = (X
(X [ Y ) Z = (X
()
Y ) [ (X
Z ) [ (Y
Z)
Z)
2009.
41 / 115
Proposition
(Y [ Z ) = (X Y ) [ (X Z )
(X [ Y ) Z = (X Z ) [ (Y Z )
(X nY ) Z = (X Z ) n (Y Z )
()
2009.
41 / 115
Proposition
(Y [ Z ) = (X Y ) [ (X Z )
(X [ Y ) Z = (X Z ) [ (Y Z )
(X nY ) Z = (X Z ) n (Y Z )
X (Y nZ ) = (X Y ) n (X Z )
X
()
2009.
41 / 115
Exercise
Dokazite:
B ^C
D,A
(A \ B ) (C \ D ) = (A C ) \ (B D )
(A B ) [ (C D ) (A [ C ) (B [ D )
(A [ B ) (C [ D ) = (A C ) [ (B C ) [ (A
S
S
S
Ak
Bt =
(Ak Bt )
3
4
5
k 2K
6
t 2T
Ak
k 2K
t 2T
()
D ) [ (B
D)
(k ,t )2K T
Bt =
(Ak
Bt )
(k ,t )2K T
2009.
42 / 115
Binarna relacija
Denition
Neka su X i Y skupovi. Dvoclana (binarna) relacija iz skupa X u Y je
svaki podskup R X Y .
Ako je Y = X i R
X X kazemo krace da je R dvoclana relacija na
skupu X .
Uobicajno je pisati xRy umjesto (x, y ) 2 R i citati "x je u relaciji sa y ".
Domenom ili lijevim podrucjem relacije R
D1 (R ) = fx 2 X j 9y 2 Y (x, y ) 2 R g
()
Y nazivamo skup
2009.
43 / 115
Binarna relacija
Denition
Neka su X i Y skupovi. Dvoclana (binarna) relacija iz skupa X u Y je
svaki podskup R X Y .
Ako je Y = X i R
X X kazemo krace da je R dvoclana relacija na
skupu X .
Uobicajno je pisati xRy umjesto (x, y ) 2 R i citati "x je u relaciji sa y ".
Domenom ili lijevim podrucjem relacije R
D1 (R ) = fx 2 X j 9y 2 Y (x, y ) 2 R g
Kodomenom ili desnim podrucjem relacije R

D2 (R ) = fy 2 Y j 9x 2 X (x, y ) 2 R g
()
Y nazivamo skup
X
Y nazivamo skup
2009.
43 / 115
Denition
Neka su X , Y i Z skupovi, R X Y i S Y Z . Kompozicijom
relacija R i S nazivamo relaciju
S R = f(x, z ) j 9y 2 Y , (x, y ) 2 R ^ (y , z ) 2 S g X Z .
()
2009.
44 / 115
Denition
Exercise
Pokazite da za svake dvije relacije R X Y i S
D1 ( S R ) D1 ( R ) i D2 ( S R ) D2 ( S )
()
Z vrijedi
2009.
44 / 115
Denition
Exercise
Pokazite da za svake dvije relacije R X Y i S
D1 ( S R ) D1 ( R ) i D2 ( S R ) D2 ( S )
Z vrijedi
Z vrijedi
Exercise
Pokazite da za svake dvije relacije R
S R 6= , D2 (R ) \ D1 (S ) 6= .
()
Y iS
2009.
44 / 115
Denition
Neka je R X Y . Inverznom relacijom relacije R nazivamo relaciju
R 1 = f(y , x ) j (x, y ) 2 R g Y X .
()
2009.
45 / 115
Denition
R 1 = f(y , x ) j (x, y ) 2 R g Y X .
Proposition
Neka je R
()
Y, S
Z iT
W . Tada vrijedi
2009.
45 / 115
Denition
R 1 = f(y , x ) j (x, y ) 2 R g Y X .
Proposition
Neka je R
1
(S R )
()
Y, S
=R
Y
S
Z iT
W . Tada vrijedi
2009.
45 / 115
Denition
R 1 = f(y , x ) j (x, y ) 2 R g Y X .
Proposition
Neka je R
(S R )
(T
Y, S
=R
S) R = T
()
Y
S
Z iT
W . Tada vrijedi
(S R )
2009.
45 / 115
Denition
R 1 = f(y , x ) j (x, y ) 2 R g Y X .
Proposition
Neka je R
(S R )
(T
Y, S
=R
S) R = T
(R [ S )
()
=R
Y
S
Z iT
W . Tada vrijedi
(S R )
1
[S
1,
(R \ S )
=R
\S
2009.
45 / 115
Denition
R 1 = f(y , x ) j (x, y ) 2 R g Y X .
Proposition
Neka je R
(S R )
(T
Y, S
=R
S) R = T
1
Z iT
W . Tada vrijedi
(S R )
1
[S
1,
(R [ S )
(R [ S ) T = (R T ) [ (S T )
()
=R
(R \ S )
=R
\S
2009.
45 / 115
Denition
R 1 = f(y , x ) j (x, y ) 2 R g Y X .
Proposition
Neka je R
(S R )
(T
Y, S
1
=R
S) R = T
1
Z iT
W . Tada vrijedi
(S R )
1
[S
1,
(R [ S )
(R [ S ) T = (R T ) [ (S T )
(R \ S ) T
()
=R
(R \ S )
=R
\S
(R T ) \ (S T )
2009.
45 / 115
Denition
R 1 = f(y , x ) j (x, y ) 2 R g Y X .
Proposition
Neka je R
(S R )
(T
Y, S
1
=R
S) R = T
1
Z iT
(R [ S ) T = (R T ) [ (S T )
(R \ S ) T
1
()
[S
1,
W . Tada vrijedi
(S R )
(R [ S )
=R
(R \ S )
=R
\S
(R T ) \ (S T )
= R, (X
Y)
=Y
2009.
45 / 115
Denition
Za relaciju R
X kazemo da je
reeksivna ako je = f(x, x ) j x 2 X g
()
2009.
46 / 115
Denition
Za relaciju R
X kazemo da je
antireeksivna ako je \ R =
()
2009.
46 / 115
Denition
Za relaciju R
X kazemo da je
simetricna ako je R
()
=R
2009.
46 / 115
Denition
Za relaciju R
X kazemo da je
1
=R
antisimetricna ako je R \ R
simetricna ako je R
()
2009.
46 / 115
Denition
Za relaciju R
X kazemo da je
1
=R
antisimetricna ako je R \ R 1
tranzitivna ako je R R R
simetricna ako je R
()
2009.
46 / 115
Denition
Za relaciju R
X kazemo da je
1
=R
asimetricna ako je R \ R 1 =
simetricna ako je R
()
2009.
46 / 115
Denition
Za relaciju R
X kazemo da je
1
=R
povezana ako je X X = R [ R 1 [
simetricna ako je R
()
2009.
46 / 115
Denition
Za relaciju R
X kazemo da je
1
=R
povezana ako je X X = R [ R 1 [
ekvivalencija ako je reeksivna, simetricna i tranzitivna
simetricna ako je R
()
2009.
46 / 115
Exercise
Na skupu svih ljudi zadana je relacija R pravilom: osoba A R osoba B ako
je osoba A via ili jednake visine kao osoba B. Ispitajte svojstva te relacije.
()
2009.
47 / 115
Exercise
Exercise
Na skupu svih graana R.H. zadana je relacija: osooba A je u relaciji s
osobom B ako je MBG osobe A manji ili jednak od MBG osobe B.
Ispitajte svojstva te relacije. Kakvu relaciju dobijemo ako umjesto manji ili
jednak stavimo samo manji?
()
2009.
47 / 115
Exercise
Exercise
Na skupu svih graana R.H. zadana je relacija: osooba A je u relaciji s
osobom B ako je MBG osobe A manji ili jednak od MBG osobe B.
Ispitajte svojstva te relacije. Kakvu relaciju dobijemo ako umjesto manji ili
jednak stavimo samo manji?
Exercise
Neka je X =
A , gdje je fA j 2 g mnozina meusobno
disjunktnih skupova. Neka je

binarna relacija na X za koju je
x y , (9 2 ) x, y 2 A . Ispitajte svojstva ove relacije.
()
2009.
47 / 115
Funkcija
Denition
Funkcija ili preslikavanje denirana na skupu X s vrijednostima u skupu Y
je relacija f
X Y takva da vrijedi
(8x 2 X ) (9y 2 Y ) (x, y ) 2 f i
(8x 2 X ) (8y1 , y2 2 Y ) ((x, y1 ) 2 f ^ (x, y2 ) 2 f ) y1 = y2 )
()
2009.
48 / 115
Funkcija
Denition
je relacija f
(8x 2 X ) (9y 2 Y ) (x, y ) 2 f i
(8x 2 X ) (8y1 , y2 2 Y ) ((x, y1 ) 2 f ^ (x, y2 ) 2 f ) y1 = y2 )
Funkciju f
X Y oznacavamo sa f : X ! Y a umjesto xfy
piemo f (x ) = y .
()
2009.
48 / 115
Funkcija
Denition
je relacija f
(8x 2 X ) (9y 2 Y ) (x, y ) 2 f i
(8x 2 X ) (8y1 , y2 2 Y ) ((x, y1 ) 2 f ^ (x, y2 ) 2 f ) y1 = y2 )
Funkciju f
X Y oznacavamo sa f : X ! Y a umjesto xfy
piemo f (x ) = y .
Klasu svih funkcija na skupu X s vrijednostima u Y (ili krace izmeu
X i Y ) oznacujemo sa Y X = ff j f : X ! Y g . Buduci je
f
X Y to je f 2 P (X Y ) , pa je po askiomu specikacije Y X ,
kao podskup skupa P (X Y ), takoer skup
()
2009.
48 / 115
Formalno gledajuci postoji jedinstvena funkcija f : ! Y (tzv.

prazna funkcija) tj. relacija f = Y koja udovoljuje
denicijskom uvjetu funkcije.
()
2009.
49 / 115
Formalno gledajuci postoji jedinstvena funkcija f : ! Y (tzv.

prazna funkcija) tj. relacija f = Y koja udovoljuje
denicijskom uvjetu funkcije.
Ne postoji niti jedna funkcija f : X ! tj. relacija f
X =
koja udovoljuje denicijskom uvjetu (8x 2 X ) (9y 2 ) (x, y ) 2 f
()
2009.
49 / 115
Denition
Za funkciju f : X ! Y kazemo da je
()
2009.
50 / 115
Denition
injekcija ako
(8x1 , x2 2 X ) (8y 2 Y ) ((x1 , y ) 2 f ^ (x2 , y ) 2 f ) x1 = x2 )
()
2009.
50 / 115
Denition
injekcija ako
(8x1 , x2 2 X ) (8y 2 Y ) ((x1 , y ) 2 f ^ (x2 , y ) 2 f ) x1 = x2 )
surjekcija (8y 2 Y ) (9x 2 X ) (x, y ) 2 f
()
2009.
50 / 115
Denition
injekcija ako
(8x1 , x2 2 X ) (8y 2 Y ) ((x1 , y ) 2 f ^ (x2 , y ) 2 f ) x1 = x2 )
bijekcija ako
(8y 2 Y ) (9x 2 X ) (8x 0 2 X ) ((x, y ) = (x 0 , y ) 2 f ) x = x 0 )
()
2009.
50 / 115
Denition
injekcija ako
(8x1 , x2 2 X ) (8y 2 Y ) ((x1 , y ) 2 f ^ (x2 , y ) 2 f ) x1 = x2 )
bijekcija ako
(8y 2 Y ) (9x 2 X ) (8x 0 2 X ) ((x, y ) = (x 0 , y ) 2 f ) x = x 0 )
Proposition
Neka je f : X ! Y funkcija i f
funkcija akko je f bijekcija.
()
X inverzna relacija od f . f
2009.
je
50 / 115
Proposition
Neka je f
X Y, a g Y Z i g f
X Z kompozicija relacija f i
g . Ako su f i g funkcije onda je i g f funkcija.
()
2009.
51 / 115
Proposition
Neka je f
X Y, a g Y Z i g f
Proposition
Neka su f : X ! Y , g : Y ! Z i h : Z ! W funkcije. Tada je
h (g f ) = (h g ) f .
()
2009.
51 / 115
Proposition
Neka je f
X Y, a g Y Z i g f
Proposition
h (g f ) = (h g ) f .
Proposition
Neka je f : X ! Y funkcija i idX := (X
funkcije identitete.
Tada je f idX = f i idY f = f .
()
X ) , idY = (Y
Y)
2009.
51 / 115
Proposition
Neka je f
X Y, a g Y Z i g f
Proposition
h (g f ) = (h g ) f .
Proposition
Neka je f : X ! Y funkcija i idX := (X
funkcije identitete.
Tada je f idX = f i idY f = f .
X ) , idY = (Y
Y)
Denition
Slika skupa A X pri funkciji f : X ! Y je skup
f (A) = fy 2 Y j 9x 2 A ^ f (x ) = y g . Praslika skupa B
f je skup f 1 (B ) = fx 2 x j f (x ) 2 B g
()
Y pri funkciji
2009.
51 / 115
Exercise
Neka je f : X ! Y funkcija i (A j 2 ) familija podskupova A
Dokazite da je
()
2009.
X.
52 / 115
Exercise
Dokazite da je
f
()
X.
f (A )
2009.
52 / 115
Exercise
Dokazite da je
f
f
()
A
A
X.
f (A )
f (A ) .
2009.
52 / 115
Exercise
Dokazite da je
f
f
A
A
X.
f (A )
f (A ) .
Exercise
Neka su f : X ! Y i g : Y ! Z funkcije i E
(gf ) 1 (E ) = f 1 g 1 (E ) .
()
Z . Dokazite da je
2009.
52 / 115
Exercise
Neka je f : X ! Y funkcija i A, B
f (AnB ) f (A) nf (B )
f 1 (C [ D ) = f 1 (C ) [ f 1 (D )
f 1 (C \ D ) = f 1 (C ) \ f 1 (D )
f 1 (C nD ) = f 1 (C ) nf 1 (D )
A f 1 (f (A))
f f 1 (C ) = C \ f (X ) C
()
X i C, D
Y . Dokazite
2009.
53 / 115
Denition
Neka je f 2 Y X . Kazemo da je f
monomorzam ako 8g1 , g2 2 X Z (fg1 = fg2 ) g1 = g2 )
()
2009.
54 / 115
Denition

epimorzam ako 8g1 , g2 2 Z Y (g1 f = g2 f ) g1 = g2 )
()
2009.
54 / 115
Denition

bimorzam ako je f monomorzam i epimorzam
()
2009.
54 / 115
Denition

bimorzam ako je f monomorzam i epimorzam
izomorzam ako 9g 2 X Y g f = idX f

(idX := (X X ) , idY = (Y Y ))
()
g = idY
2009.
54 / 115
Theorem
Neka je f 2 Y X . Tada vrijedi
1
f je monomorzam akko je injekcija
()
2009.
55 / 115
Theorem
1
f je epimorzam akko je surjekcija
()
2009.
55 / 115
Theorem
1
f je bimorzam akko je bijekcija
()
2009.
55 / 115
Theorem
1
f je bimorzam akko je bijekcija
f je izomorzam akko je bijekcija
()
2009.
55 / 115
Theorem
Neka je f 2 Y X i g 2 Z Y . Ako je g f monomorzam onda je f
monomorzam. Ako je g f epimorzam onda je g epimorzam.
()
2009.
56 / 115
Theorem
Neka je f 2 Y X i g 2 Z Y . Ako je g f monomorzam onda je f
monomorzam. Ako je g f epimorzam onda je g epimorzam.
Theorem
Kompozicija injekcija je injekcija. Kompozicija surjekcija je surjekcija.
Kompozicija bijekcija je bijekcija.
()
2009.
56 / 115
Denition
Neka je (A j 2 S ) neprazna familija nepraznih skupova i neka je
S
A=
A . Funkcija f : S ! A sa svojstvom da je, za svaki 2 S,
2S
f () 2 A naziva se funkcija izbora.
()
2009.
57 / 115
Denition
S
A=
2S
Theorem (Teorem o postojanju funkcije izbora)

Za svaku nepraznu familiju nepraznih skupova (A j 2 S ) postoji
funkcija izbora.
()
2009.
57 / 115
Denition
S
A=
2S
Theorem (Teorem o postojanju funkcije izbora)

Za svaku nepraznu familiju nepraznih skupova (A j 2 S ) postoji
funkcija izbora.
Theorem
Aksiom izbora je ekvivalentan Teoremu o postojanju funkcije izbora.
()
2009.
57 / 115
Denition
Neka je (A j 2 S ) neka familija skupova. Kartezijev produkt te familije
S
skupova je skup svih funkcija f : S !
A sa svojstvom da je, za svaki
2S
2 S, f () 2 A , a oznacavamo ga sa A .
2S
()
2009.
58 / 115
Denition
S
2S
2S
Kartezijev produkt A po aksiomu specikacije zaista skup, a po

2S
aksiomu izbora je neprazan cim je A 6= za svaki 2 A. Clanove

ovog produkta f 2 A , ako je f () = x , 2 A, cemo oznacavati
sa (x j 2 S )
()
2S
2009.
58 / 115
Denition
S
2S
2S

2S

sa (x j 2 S )
2S
Proposition
Neka je S = f1, 2g dvoclani skup i (X j 2 S ) familija skupova. Tada je
skup A izomorfan skupu A1
A2 .
2S
()
2009.
58 / 115
Denition
S
2S
2S

2S

sa (x j 2 S )
2S
Proposition
Neka je S = f1, 2g dvoclani skup i (X j 2 S ) familija skupova. Tada je
skup A izomorfan skupu A1
A2 .
2S
Ako je S = f1, ..., k g konacan skup onda obicno ovaj produkt

oznacavamo sa A1
Ak .
()
2009.
58 / 115
Exercise
Dokazite
Akt =
k 2K t 2T
Exercise
Dokazite
S T
i 2I j 2J
()
Aij =
Akt .
t 2T k 2K
T S
f 2J I i 2I
Aif (i ).
2009.
59 / 115
Ekvipotentni skupovi i kardinalni broj

Denition
Reci cemo da je skup X ekvipotentan skupu Y ako postoji bijekcija
f : X ! Y i piemo X
Y.
()
2009.
60 / 115

Denition
f : X ! Y i piemo X
Y.
Odnos "biti ekvipotentan" ima svojstvo ekvivalentnosti
()
2009.
60 / 115

Denition
f : X ! Y i piemo X
Y.
Example
Skup N i 2N = f2n j n 2 Ng su ekvipotentni jer je f : N ! 2N
f (n) = 2n bijekcija.
()
2009.
60 / 115

Denition
f : X ! Y i piemo X
Y.
Example
Skup N i 2N = f2n j n 2 Ng su ekvipotentni jer je f : N ! 2N
f (n) = 2n bijekcija.
Denition
Kazemo da skupovi X i Y imaju isti kardinalni broj i piemo
kard X = kard Y ako su X i Y ekvipotentni. Kazemo da je kard X manji
ili jednak kard Y i piemo kard X
kard Y ako postoji podskup Y 0 Y
takav da je kard X = kard Y 0 . Ako je kard X
kard Y i
kard X 6= kard Y piemo kard X < kard Y .
()
2009.
60 / 115
Proposition
Postoji injekcija f : X ! Y akko je kard X
()
kard Y .
2009.
61 / 115
Proposition
kard Y .
Exercise
Ako je X
Y dokazite da je onda card X
()
card Y .
2009.
61 / 115
Proposition
kard Y .
Exercise
Ako je X
Y dokazite da je onda card X
card Y .
Proposition
Neka su X , Y i Z skupovi. Vrijede sljedece tvrdnje
kard X
kard X
(i )
kard X = kard Y ) kard X
kard Y
(ii )
kard X
kard Y ^ kard Y
kard Z ) kard X
(iii )
()
kard Z
2009.
61 / 115
Theorem (Cantor-Bernstein)
Ako je kard X
()
kard Y i kard Y
kard X onda je kard X = kard Y .
2009.
62 / 115
Ako je kard X
kard Y i kard Y
Lemma
Neka je X skup i P (X ) njegov partitivni skup. Ako je f : P (X ) ! P (X )
uzlazna funkcija, tj. za svaki A, B 2 P (X ) A B slijedi f (A) f (B ) ,
tada f ima svojstvo ksne tocke, tj. postoji K 2 P (X ) f (K ) = K .
()
2009.
62 / 115
Ako je kard X
kard Y i kard Y
Lemma
Exercise
Pokazite da skup X = [0, 3] i Y = [0, 1] [ [2, 3] imaju isti kardinalni broj.
()
2009.
62 / 115
Ako je kard X
kard Y i kard Y
Lemma
Exercise
Pokazite da skup X = [0, 3] i Y = [0, 1] [ [2, 3] imaju isti kardinalni broj.
Corollary
Neka su X , Y i Z skupovi za koje vrijedi X
Y
Z . Ako je
kard X = kard Z onda je kard X = kard Y = kard Z .
()
2009.
62 / 115
Beskonacan i konacan skup

Denition
Reci cemo da je X beskonacan skup ako je kard (X [ fX g) = kard X . U
protivnom kazemo da je X konacan skup.
()
2009.
63 / 115

Denition
Example
Skupovi i fg su konacni. Skup N je beskonacan. Zaista skup
= N0 = N [ f0g N [ fNg je ekvipotentan skupu N, buduci je
f : ! N f (n) = n + 1 bijekcija.
()
2009.
63 / 115

Denition
Example
Theorem
Skup X je beskonacan akko je ekvipotentan svom pravom podskupu.
()
2009.
63 / 115

Denition
Example
Theorem
Skup X je beskonacan akko je ekvipotentan svom pravom podskupu.
Corollary
Skup X je konacan akko je svaka injekcija f : X ! X ujedno i surjekcija.
()
2009.
63 / 115
Exercise
Dokazite da ekvipotentnost meu skupovima cuva svojstvo "biti
(bes)konacan"
()
2009.
64 / 115
Exercise
(bes)konacan"
Theorem
Ako je A beskonacan skup i X
A, onda je i X beskonacan. Ako je A
konacan skup i X
A, onda je i X konacan.
()
2009.
64 / 115
Exercise
(bes)konacan"
Theorem
konacan skup i X
Theorem
Za svaki n 2 N neka je An = f1, 2, ..., ng
()
N. Svaki An je konacan skup.
2009.
64 / 115
Exercise
(bes)konacan"
Theorem
konacan skup i X
Theorem
Corollary
Za n 6= m, An i Am nisu ekvipotentni.
()
2009.
64 / 115
Exercise
(bes)konacan"
Theorem
konacan skup i X
Theorem
Corollary
Za n 6= m, An i Am nisu ekvipotentni.
Corollary
Svaki konacan skup je ili ili je ekvipotentan nekom An , n 2 N.
()
2009.
64 / 115
Theorem
Skup X je beskonacan akko postoji injekcija f : N ! X .
()
2009.
65 / 115
Theorem
Uvedimo oznaku @0 (alef nula) za kardinalni broj svakog skupa koji je
ekvipotentan skupu N, tj. kard N = @0
()
2009.
65 / 115
Theorem
Uvedimo oznaku kard An = n i kard = 0
()
2009.
65 / 115
Theorem
Tada je 0 < 1 < 2 <
()
< @0
2009.
65 / 115
Theorem
Tada je 0 < 1 < 2 <
< @0
Theorem
Ako je X skup i 2X = f j : X ! f0, 1gg . Tada je
kard 2X = kard P (X ) .
()
2009.
65 / 115
Theorem
Za svaki skup X vrijedi kard X < kard 2X .
()
2009.
66 / 115
Prebrojivi skupovi
Denition
Kazemo da je skup X prebrojiv ako je X
()
N tj. kard X = @0 .
2009.
67 / 115
Prebrojivi skupovi
Denition
N tj. kard X = @0 .
Ako je X prebrojiv onda postoji bijekcija f : N ! X . Oznacimo li

f (i ) = xi , i 2 N, tada je X = fx1 , x2 , ..., xn , ...g
()
2009.
67 / 115
Prebrojivi skupovi
Denition
N tj. kard X = @0 .

Theorem
Svaki podskup prebrojivog skupa je ili konacan ili prebrojiv.
()
2009.
67 / 115
Prebrojivi skupovi
Denition
N tj. kard X = @0 .

Theorem
Svaki podskup prebrojivog skupa je ili konacan ili prebrojiv.
Theorem
Svaki beskonacni skup X sadrzi prebrojiv skup A.
()
2009.
67 / 115
Theorem
Ako je X beskonacan skup, a Y konacan ili prebrojiv onda je
kard (X [ Y ) = kard X .
()
2009.
68 / 115
Theorem
Corollary
Unija konacnog broja prebrojivih skupova je prebrojiv skup
()
2009.
68 / 115
Theorem
Corollary
Lemma
Skup N
N je prebrojiv.
()
2009.
68 / 115
Theorem
Corollary
Lemma
Skup N
N je prebrojiv.
Theorem
Direktni produkt dvaju prebrojivih skupova je prebrojiv skup.
()
2009.
68 / 115
Theorem
Corollary
Lemma
Skup N
N je prebrojiv.
Theorem
Direktni produkt dvaju prebrojivih skupova je prebrojiv skup.
Corollary
Direktni produkt od konacno mnogo prebrojivih skupova je prebrojiv skup.
()
2009.
68 / 115
Corollary
Unija od prebrojivo mnogo prebrojivih skupova je prebrojiv skup.
()
2009.
69 / 115
Corollary
Proposition
Skup Z cijelih brojeva i Q racionalnih brojeva su prebrojivi.
()
2009.
69 / 115
Corollary
Proposition
Theorem
Neka je X prebrojiv skup. Tada je skup svih konacnih nizova u X prebrojiv.
()
2009.
69 / 115
Corollary
Proposition
Theorem
Neka je X prebrojiv skup. Tada je skup svih konacnih nizova u X prebrojiv.
Theorem
Neka je X prebrojiv skup. Skup svih konacnih podskupova od X je
prebrojiv.
()
2009.
69 / 115
Proposition
Skup R realnih brojeva ekvipotentan je proizvoljnom intervalu (a, b )
()
2009.
R.
70 / 115
Proposition
R.
Theorem
Skup R nije prebrojiv.
()
2009.
70 / 115
Proposition
R.
Theorem
Uvedimo oznaku c (kontinuum)za kardinalni broj svakog skupa koji je
ekvipotentan skupu R, tj. kard R = c
()
2009.
70 / 115
Proposition
R.
Theorem
Corollary
Vrijedi @0 < c.
()
2009.
70 / 115
Proposition
R.
Theorem
Corollary
Vrijedi @0 < c.
Corollary
Vrijedi kard (a, b ] = kard [a, b ) = kard [a, b ] = c, za svaki a, b 2 R.
()
2009.
70 / 115
Proposition
A0 i B
Neka je A
()
B 0 . Tada je AB
A0B .
2009.
71 / 115
Proposition
A0 i B
Neka je A
B 0 . Tada je AB
A0B .
Denition
Neka je a = kard A i b = kard B. Kardinalni broj skupa AB oznacavamo
sa ab .
()
2009.
71 / 115
Proposition
A0 i B
Neka je A
B 0 . Tada je AB
A0B .
Denition
sa ab .
Primjerice 2@0 = kard f0, 1gN
()
2009.
71 / 115
Proposition
A0 i B
Neka je A
B 0 . Tada je AB
A0B .
Denition
sa ab .
Primjerice 2@0 = kard f0, 1gN
Theorem
Vrijedi 2@0 = c.
()
2009.
71 / 115
Hipoteza kontinuuma
Ocito za svaki beskonacni podskup S
()
R vrijedi @0
kard S
2009.
72 / 115
Hipoteza kontinuuma
R vrijedi @0
kard S
Postoji li beskonacni skup S R takav da je @0 < kard S < c je

pitanje koje je dugo vremena zaokupljalo matematicare
()
2009.
72 / 115
Hipoteza kontinuuma
R vrijedi @0
kard S

Buduci se nije mogao pronaci takav skup to je Cantor postavio
hipotezu kontinuuma tj. hipotezu da takav skup ne postoji
()
2009.
72 / 115
Hipoteza kontinuuma
R vrijedi @0
kard S

Hilbert je 1900 istaknuo ovu hipotezu kao najvazniji problem
sljedeceg stoljeca
()
2009.
72 / 115
Hipoteza kontinuuma
R vrijedi @0
kard S

sljedeceg stoljeca
K. Gdel je dokazao da hipoteza kontinuuma ne moze dovesti do
proturjecja u teoriji skupovi ako vec nije postojalo proturjecje i bez
njega (on je zapravo pokuavao dokazati je li hipoteza tocna ili nije)
()
2009.
72 / 115
Hipoteza kontinuuma
R vrijedi @0
kard S

sljedeceg stoljeca
K. Gdel je dokazao da hipoteza kontinuuma ne moze dovesti do
proturjecja u teoriji skupovi ako vec nije postojalo proturjecje i bez
njega (on je zapravo pokuavao dokazati je li hipoteza tocna ili nije)
P. Cohen je 1963. je rijeio ovaj problem tako to je pokazao da je
hipoteza neovisna o ostalim aksiomima teorije skupova, tj. dodamo li
hipotezu kontinuuma aksiomima ili pak njenu negaciju teorija skupova
ce ostati neproturjecna
()
2009.
72 / 115
Proposition
Neka je A \ B = i A0 \ B 0 = , te neka je A
A [ B A0 [ B 0 i A B A0 B 0 .
()
A0 i B
B 0 . Tada je
2009.
73 / 115
Proposition
A [ B A0 [ B 0 i A B A0 B 0 .
A0 i B
B 0 . Tada je
Denition
Neka su A i B disjunktni skupovi i neka je a = kard A i b = kard B. Tada
deniramo oznake
()
2009.
73 / 115
Proposition
A [ B A0 [ B 0 i A B A0 B 0 .
A0 i B
B 0 . Tada je
Denition
deniramo oznake
a + b = kard (A [ B )
()
2009.
73 / 115
Proposition
A [ B A0 [ B 0 i A B A0 B 0 .
A0 i B
B 0 . Tada je
Denition
deniramo oznake
a + b = kard (A [ B )
a b = kard (A
()
B)
2009.
73 / 115
Theorem
Neka su a, b i c kardinalni brojevi. Tada je
1
a+b = b+a i a b = b a
()
2009.
74 / 115
Theorem
1
a + (b + c ) = (a + b ) + c i a (b c ) = (a b ) c
()
2009.
74 / 115
Theorem
1
a + (b + c ) = (a + b ) + c i a (b c ) = (a b ) c
a (b + c ) = ab + ac
()
2009.
74 / 115
Theorem
1
a + (b + c ) = (a + b ) + c i a (b c ) = (a b ) c
a (b + c ) = ab + ac
ab +c = ab ac
()
2009.
74 / 115
Theorem
1
a + (b + c ) = (a + b ) + c i a (b c ) = (a b ) c
a (b + c ) = ab + ac
ab +c = ab ac
(ab )c = ac bc
()
2009.
74 / 115
Theorem
1
a + (b + c ) = (a + b ) + c i a (b c ) = (a b ) c
a (b + c ) = ab + ac
ab +c = ab ac
5
6
(ab )c = ac bc
c
ab = abc
()
2009.
74 / 115
Corollary
Neka je a proizvoljni kardinalni broj. Tada vrijedi
1
a+0 = a
()
2009.
75 / 115
Corollary
1
a+0 = a
1 a=a
()
2009.
75 / 115
Corollary
1
a+0 = a
1 a=a
0 a=0
()
2009.
75 / 115
Corollary
1
a+0 = a
1 a=a
0 a=0
a1 = a
()
2009.
75 / 115
Corollary
1
a+0 = a
1 a=a
0 a=0
a1 = a
1a = 1
()
2009.
75 / 115
Corollary
Neka je proizvoljni beskonacni kardinalni broj, tj. = kard A i A je
beskonacan. Tada je
1
+ n = , za svaki n 2 N
()
2009.
76 / 115
Corollary
beskonacan. Tada je
1
2
+ @0 =
()
2009.
76 / 115
Corollary
beskonacan. Tada je
1
2
3
+ @0 =
@0 n = @0 , za svaki n 2 N
()
2009.
76 / 115
Corollary
beskonacan. Tada je
1
2
3
4
+ @0 =
@0 n = @0 , za svaki n 2 N
@0 @0 = @0
()
2009.
76 / 115
Corollary
beskonacan. Tada je
1
2
3
4
5
+ @0 =
@0 n = @0 , za svaki n 2 N
@0 @0 = @0
c c=c
()
2009.
76 / 115
Corollary
beskonacan. Tada je
1
2
3
4
5
6
+ @0 =
@0 n = @0 , za svaki n 2 N
@0 @0 = @0
c c=c
cn = c, za svaki n 2 N.
()
2009.
76 / 115
Theorem
Ako su a, b i c proizvoljni kardinalni brojevi, tada vrijedi
1
b ) a+c
()
b+c
2009.
77 / 115
Theorem
1
b ) a+c
b)a c
()
b+c
b c
2009.
77 / 115
Theorem
1
b ) a+c
b)a c
b)
()
ac
b+c
b c
bc
2009.
77 / 115
Theorem
1
b ) a+c
b)a c
b+c
b c
ac
bc
b ) ca
cb
b)
()
2009.
77 / 115
Corollary
Vrijede sljedece jednakosti kardinalnih brojeva
1
n c =@0 c = c, za svaki n 2 N
()
2009.
78 / 115
Corollary
1
2
cn = c
()
2009.
78 / 115
Corollary
1
2
3
cn = c
n@0 = @0@0 = c@0 = c, za svaki n 2 N, n
()
2009.
78 / 115
Corollary
1
2
3
4
cn = c
n@0 = @0@0 = c@0 = c, za svaki n 2 N, n

nc
@c0
()
cc
2c ,
za svaki n 2 N, n
2
2.
2009.
78 / 115
Oznacimo sa f kardinalni broj svakog skupa ekvipotentnog sa RR , tj.

f = kard RR
Corollary
Za svaki n 2 N vrijedi
n + f = @0 + f = c + f = f + f = f
()
2009.
79 / 115
Exercise
Dokazite da je c + c = c i n f = f.
()
2009.
80 / 115
Exercise
Exercise
Ispitajte kardinalnost skupa koji je unija prebrojivo mnogo skupova
kardinalnosti c.
()
2009.
80 / 115
Exercise
Exercise
kardinalnosti c.
Exercise
Ispitajte kardinalnost skupa
kard A = c.
()
a 2A
Xa i skupa
Xa , gdje je kard Xa = c i
aeA
2009.
80 / 115
Exercise
Exercise
kardinalnosti c.
Exercise
kard A = c.
a 2A
Xa i skupa
aeA
Exercise
Dokazite da je skup svih konacnih nizova u R kardinalnosti c.
()
2009.
80 / 115
Exercise
Exercise
kardinalnosti c.
Exercise
kard A = c.
a 2A
Xa i skupa
aeA
Exercise
Dokazite da je skup svih konacnih nizova u R kardinalnosti c.
Exercise
Dokazite da je skup svih konacnih podskupova od R kardinalnosti c.
()
2009.
80 / 115
Exercise
Ispitajte kardinalnost skupa svih nizova u R i u Z, te skupa svih funkcija
: R ! N.
()
2009.
81 / 115
Exercise
: R ! N.
Exercise
Izracunajte kardinalnost skupa svih polinoma s racionalnim koecijentima.
()
2009.
81 / 115
Exercise
: R ! N.
Exercise
Exercise
Izracunajte kardinalnost skupa algebarskih i skupa transcedentnih brojeva,
te skupa prostih brojeva.
()
2009.
81 / 115
Exercise
: R ! N.
Exercise
Exercise
Exercise
Odredite broj svih pravaca i nizova tocaka u ravnini.
()
2009.
81 / 115
Exercise
: R ! N.
Exercise
Exercise
Exercise
Odredite broj svih pravaca i nizova tocaka u ravnini.
Exercise
Pokazite da je kardinalnost skupa svih tocaka na kruznici i u krugu jednak
c.
()
2009.
81 / 115
Ureeni skupovi
Denition
Neka je X neprezni skup i R X X binarna relacija na X . Ako je R
reeksivna, antisimetricna i tranzitivna onda se ureeni par (X , R ) naziva
(parcijalno ili djelomicno) ureeni skup i umjesto R obicno piemo .
Ako je x 6= y i x y tada piemo x < y . Za ureeni skup kazemo da je
totalno (linearno ili potpuno) ureen skup (jo kazemo i lanac) ako za
svaki x, y 2 X vrijedi x y ili y x.
()
2009.
82 / 115
Ureeni skupovi
Denition
(P (X ) , ) je ureen, ali nije totalno ureen skup
()
2009.
82 / 115
Ureeni skupovi
Denition
(P (X ) , ) je ureen, ali nije totalno ureen skup
Exercise
Neka su Ri , i 2 I relacije potpunog ureaja na skupu A. Ispitajte je li je
T
R=
Ri relacija parcijalnog, odnosno potpunog ureaja na A.
i 2I
()
2009.
82 / 115
Denition
Neka su X i Y ureeni skupovi. Za funkciju f : X ! Y kazemo da je
uzlazna (rastuca) ako za svaki x, x 0 2 X x x 0 slijedi f (x ) f (x 0 ) .
()
2009.
83 / 115
Denition
Exercise
Dokazite da je identiteta uzlazna funkcija. Dokazite da je kompozicija
uzlaznih funkcija takoer uzlazna.
()
2009.
83 / 115
Denition
Exercise
Dokazite da je identiteta uzlazna funkcija. Dokazite da je kompozicija
uzlaznih funkcija takoer uzlazna.
Exercise
Neka je X skup svih rijeci hrvatskog jezika s leksikografskim ureajem.
Ispitajte je li je funkcija f : X ! N koja svakoj rijeci pridruzuje duljinu
(broj slova od kojih se sastoji) rastuca.
()
2009.
83 / 115
Denition
Izomorzam ureenih skupova ili slicno preslikavanje je uzlazno
preslikavanje f : X ! Y takvo da postoji uzlazno preslikavanje g : Y ! X
i gf = idX i fg = idY .
()
2009.
84 / 115
Denition
Theorem
Neka je X potpuno ureen skup i Y ureeni skup. Tada je svaka uzlazna
bijekcija f : X ! Y izomorzam ureenih skupova.
()
2009.
84 / 115
Denition
Theorem
Denition
Neka su X i Y ureeni skupovi. Kazemo da su X i Y slicni ako postoji
izomorzam f : X ! Y ureenih skupova i piemo X
Y.
()
2009.
84 / 115
Denition
Theorem
Denition
Neka su X i Y ureeni skupovi. Kazemo da su X i Y slicni ako postoji
izomorzam f : X ! Y ureenih skupova i piemo X
Y.
Theorem
Neka je (X , ) ureeni skup. Tada postoji ureeni skup Y
(P (X ) , )
takav da su X i Y slicni.
()
2009.
84 / 115
Theorem
Neka su X i Y slicni ureeni skupovi. Ako je X totalno ureen onda je i Y
totalno ureen.
()
2009.
85 / 115
Theorem
totalno ureen.
Denition
Neka je X ureen skup i x0 2 X . Kazemo da je x0 minimum (maksimum)
skupa X i piemo x0 = min X (x0 = max X ) ako je x0 x (x x0 ) za
svaki x 2 X . Kazemo da je x0 minimalni (maksimalni) element skupa
X , ako za svaki x 2 X , iz x x0 (x0 x) proizlazi x = x0 .
()
2009.
85 / 115
Theorem
totalno ureen.
Denition
Exercise
Dokazite da je minimum (maksimum) ureenog skupa, ako postoji,
jedinstven i da je takoer minimalni (maksimalni) element.
()
2009.
85 / 115
Theorem
totalno ureen.
Denition
Exercise
Dokazite da je minimum (maksimum) ureenog skupa, ako postoji,
jedinstven i da je takoer minimalni (maksimalni) element.
Exercise
Ako je X potpuno ureen skup, onda je svaki njegov minimalni
(maksimalni) element ujedno i minimum (maksimum).
()
2009.
85 / 115
Theorem
Neka je X konacan potpuno ureen skup. Tada postoje i minimum i
maksimum skupa X .
()
2009.
86 / 115
Theorem
maksimum skupa X .
Theorem
Neka su X i Y potpuno ureeni ekvipotentni konacni skupovi. Tada su X i
Y slicni.
()
2009.
86 / 115
Theorem
maksimum skupa X .
Theorem
Y slicni.
Denition
Kazemo da je x0 2 X donja (gornja) mea podskupa A
svaki x 2 A, x0 x (x x0 ).
()
X ako, za
2009.
86 / 115
Theorem
maksimum skupa X .
Theorem
Y slicni.
Denition
Kazemo da je x0 2 X donja (gornja) mea podskupa A
svaki x 2 A, x0 x (x x0 ).
X ako, za
Donja (gornja) mea skupa A koja pripada skupu A je minimum

(maksimum) skupa A
()
2009.
86 / 115
Denition
Neka je X ureen skup i A X . Ako postoji, maksimum (minimum)
skupa svih donjih (gornjih) mea od A oznacavamo sa inf A (sup A) i
nazivamo inmum (supremum) skupa A.
()
2009.
87 / 115
Denition
Neka je X ureen skup i A X . Ako postoji, maksimum (minimum)
skupa svih donjih (gornjih) mea od A oznacavamo sa inf A (sup A) i
nazivamo inmum (supremum) skupa A.
Exercise
Ako postoji inf A (sup A) on je jedinstven
()
2009.
87 / 115
Example
Podskup A = h1, 2i ureenog skupa X = h1, 2i [ h3, 4i sa standardnim
ureajem u R ima beskonacno mnogo gornjih mea ali nema supremuma i
nema niti jednu donju meu.
()
2009.
88 / 115
Example
Exercise
Neka je X ureen skup i A
a0 = inf A (a0 = sup A).
()
X . Ako je a0 = min A (a0 = max A) onda je
2009.
88 / 115
Example
Exercise
Neka je X ureen skup i A
a0 = inf A (a0 = sup A).
X . Ako je a0 = min A (a0 = max A) onda je
Exercise
Zadan je skup X = fp, q, r , s g i
R = f(p, p ) , (q, q ) , (s, s ) , (r , r ) , (p, q ) , (p, r ) , (r , s ) , (p, s )g X X .
Ispitajte je li je (X , R ) parcijalno ureen skup, odnosno je li je potpuno
ureeni skup. Imali taj skup minimum, minimalni element, maksimum,
maksimalni element? Odredite inmum i supremum (ako postoje)
podskupa fq, s g.
()
2009.
88 / 115
Theorem
Neka su (X , ) i (Y , ) slicni skupovi i f : X ! Y izomorzam. Tada
preslikavanje f ima sljedeca svojstva

1
Ako je A lanac u X onda je i f (A) lanac u Y .
()
2009.
89 / 115
Theorem

1
Ako je x0 maksimalni (minimalni) element skupa X onda je je f (x0 )

maksimalni (minimalni) element skupa Y .
()
2009.
89 / 115
Theorem

1

Ako je x0 = max X (x0 = min X ) onda je f (x0 ) = max Y

(f (x0 ) = min Y ).
()
2009.
89 / 115
Theorem

1


(f (x0 ) = min Y ).
Ako je A
u Y.
()
X omeen podskup u X , onda je f (A) omeen podskup
2009.
89 / 115
Theorem

1


(f (x0 ) = min Y ).
Ako je A
u Y.
Ako postoji supremum (inmum) podskupa A

supremum (inmum) podskupa f (A) Y .
()
X omeen podskup u X , onda je f (A) omeen podskup

X , onda postoji
2009.
89 / 115
Redni tip
Denition
Za svaka dva slicna, potpuna ureena skupa (X ,
da imaju isti redni tip i piemo tX = tY .
()
X)
i (Y ,
Y)
kazemo
2009.
90 / 115
Redni tip
Denition
X)
i (Y ,
Y)
kazemo
Buduci su svaka dva konacna, ekvipotentna, potpuno ureena skupa

slicna, to za redni tip svakog potpuno ureenog skupa s n elemenata
koristimo oznaku n, tj. redni tip potpuno ureenog konacnog skupa
identiciramo s kardinalnim brojem. Stavljamo t = 0.
()
2009.
90 / 115
Redni tip
Denition
X)
i (Y ,
Y)
kazemo

Redni tip skupa oznacavamo sa t := . Ocito je tN = t =
()
2009.
90 / 115
Redni tip
Denition
X)
i (Y ,
Y)
kazemo

Redni tip skupa N = f n j n 2 Ng oznacavamo sa t ( N) = .
Svaki potpuno ureeni skup rednog tipa nazivamo regresijom.
()
2009.
90 / 115
Redni tip
Denition
X)
i (Y ,
Y)
kazemo

Redni tip skupa N = f n j n 2 Ng oznacavamo sa t ( N) = .
Svaki potpuno ureeni skup rednog tipa nazivamo regresijom.
Example
Ocito je 6= , tZ 6= , i t ((0, 1)) 6= t ([0, 1])
()
2009.
90 / 115
Denition
Neka je (X , ) potpuno ureen skup. Kazemo da je X gust ako za svaki
a, b 2 X , a < b, postoji c 2 X takav da je a < c < b.
()
2009.
91 / 115
Denition
Denition
Neka je (X , ) potpuno ureeni skup. Svaka particija skupa X na dva
neprazna, disjunktna podskupa A i B sa svojstvom da je, za svaki a 2 A i
b 2 B, a < b naziva se prerezom u skupu X .
()
2009.
91 / 115
Denition
Denition
Mogu nastupiti sljedeca 4 slucaja prereza
()
2009.
91 / 115
Denition
Denition
1
A ima maksimum, a B ima minimum. Ovakav prerez nazivamo skok

(primjerice svaki prerez u N je skok)
()
2009.
91 / 115
Denition
Denition
1

A ima maksimum, a B nema minimum
()
2009.
91 / 115
Denition
Denition
1

A nema maksimum, a B ima minimum
()
2009.
91 / 115
Denition
Denition
1

A nema maksimum, a B ima minimum
A nema maksimum, a B nema minimum

()
2009.
91 / 115
Za prva 3 slucaja kazemo da je prerez deniran elementom iz X , a u

4. slucaju kazemo da je deniran prezninom u X
()
2009.
92 / 115

Ako je skup gust onda nema skokova
()
2009.
92 / 115

Skup Q je gust a njegov redni tip oznacujemo sa tQ =
()
2009.
92 / 115

Denition
Za potpuno ureeni skup koji nema skokova ni praznina kazemo da je
neprekidan skup,
()
2009.
92 / 115

Denition
Za potpuno ureeni skup koji nema skokova ni praznina kazemo da je
neprekidan skup,
Skup Q nije neprekidan, a skup R je neprekidan i njegov redni tip
oznacujemo a tR = . Ocito je 6=
()
2009.
92 / 115
Denition
Neka su (X ,
i (Y , Y ) disjunktni potpuno ureeni skupovi. Redna

unija, u oznaci hX [ Y i je potpuno ureen skup (X [ Y , ) s ureajem
deniranim na sljedeci nacin:
()
X)
2009.
93 / 115
Denition
Neka su (X ,
X)

ako je z, z 0 2 X , i z
()
z 0 , onda je z
z0
2009.
93 / 115
Denition
Neka su (X ,
X)

ako je z, z 0 2 Y , i z
()
z 0 , onda je z
z0
z 0 , onda je z
z0
2009.
93 / 115
Denition
Neka su (X ,
X)

z 0 , onda je z
z0
z 0 , onda je z
z0
ako je z 2 X i z 0 2 Y , onda je z
()
z 0.
2009.
93 / 115
Denition
Neka su (X ,
X)

z 0 , onda je z
z0
z 0 , onda je z
z0
z 0.
Neka su X i Y disjunktni potpuno ureeni skupovi, tX = i tY = .

Sumu rednih tipova, + , deniramo kao redni tip redne unije
hX [ Y i .
()
2009.
93 / 115
Denition
Neka su (X ,
X)

z 0 , onda je z
z0
z 0 , onda je z
z0
z 0.
Neka su X i Y disjunktni potpuno ureeni skupovi, tX = i tY = .

Sumu rednih tipova, + , deniramo kao redni tip redne unije
hX [ Y i .
Ne vrijedi komutativnost zbrajanja rednih tipova (npr.
+ 1 6= 1 + ), ali vrijedi asocijativnost
()
2009.
93 / 115
Neka je f(Bi , i ) j i 2 I g mnozina potpuno ureenih u parovima

disjunktnih skupova Bi , i 2 I , takav da je indeksni skup I potpuno
ureeni skup. Redna unija
Bi
ovog sustava ureenih skupova je
i 2I
potpuno ureen skup deniran na sljedeci nacin:
()
2009.
94 / 115

Bi
i 2I

ako je z, z 0 2 Bi , i z
()
z 0 , onda je z
z0
2009.
94 / 115

Bi
i 2I

ako je z, z 0 2 Bi , i z
z 0 , onda je z
z0
ako je z 2 Bi i z 0 2 Bi 0 i i < i 0 , onda je z
()
z 0.
2009.
94 / 115
Neka su (X , X ) i (Y , Y ) potpuno ureeni skupovi. Na kartezijev

produkt X Y uvodimo potpuni ureaj
kojeg, nazivamo
leksikografskim ureajem, na sljedeci nacin:
()
2009.
95 / 115

kojeg, nazivamo
(x1 , y1 )
()
(x2 , y2 ) ako je x1 < x2 ili je x1 = x2 i y1
y2 .
2009.
95 / 115

kojeg, nazivamo
(x1 , y1 ) (x2 , y2 ) ako je x1 < x2 ili je x1 = x2 i y1 y2 .

Neka su X i Y potpuno ureeni skupovi, tX = i tY = . Umnozak
rednih tipova, , deniramo kao redni tip skupa B A ureenog
leksikografskim ureajem = t (B A) .
()
2009.
95 / 115

kojeg, nazivamo

Za mnozenje rednih tipova vrijedi asocijativnost ali ne vrijedi
komutativnost (npr. 2 = + 6= = 2)
()
2009.
95 / 115

kojeg, nazivamo

Za mnozenje rednih tipova vrijedi asocijativnost ali ne vrijedi
komutativnost (npr. 2 = + 6= = 2)
Za mnozenje rednih tipova ne vrijedi distributivnost prema zbrajanju
(npr. ( + 1) 2 = 2 + 1)
()
2009.
95 / 115
Theorem
Neka su X i Y potpuno ureeni prebrojivi skupovi koji su gusti i nemaju ni
minimuma ni maksimuma. Tada su X i Y izomorfni.
()
2009.
96 / 115
Theorem
Corollary
Neka je X prebrojiv, gust, potpuno ureen skup bez minimuma i
maksimuma. Tada je X izomorfan skupu Q, tj. tX = .
()
2009.
96 / 115
Theorem
Corollary
Theorem
Neka su X i Y potpuno ureeni skupovi koji nemaju ni minimum ni
maksimum, koji imaju prebrojivi gusti podskup i ciji svaki neprazni odozgo
omeeni podskup ima supremum. Tada su X i Y izomorfni.
()
2009.
96 / 115
Theorem
Corollary
Theorem
Neka su X i Y potpuno ureeni skupovi koji nemaju ni minimum ni
maksimum, koji imaju prebrojivi gusti podskup i ciji svaki neprazni odozgo
omeeni podskup ima supremum. Tada su X i Y izomorfni.
Theorem
Neka je X potpuno ureeni skup koji nema ni minimuma ni maksimuma,
koji ima prebrojivi gusti podskup i ciji svaki neprazni odozgo omeeni
podskup ima supremum. Tada je X izomorfan skupu R, tj. tX = .
()
2009.
96 / 115
Dobro ureeni skupovi
Denition
Neka je X potpuno ureeni skup. Kazemo da je X dobro ureen ako
svaki njegov neprazni podskup ima minimum.
()
2009.
97 / 115
Dobro ureeni skupovi
Denition
Neka je X potpuno ureeni skup. Kazemo da je X dobro ureen ako
svaki njegov neprazni podskup ima minimum.
Example
Skup N i skupovi hN [ fgi i N [ n n 1 j n 2 N su dobro ureeni, a
Z i [0, 1] nisu dobro ureeni jer imaju regresije za podskup (ureaj na svim
skupovima je standardan).
()
2009.
97 / 115
Exercise
Redna unija dva dobro ureena skupa je dobro ureen skup.
()
2009.
98 / 115
Exercise
Theorem
Neka je X potpuno ureeni skup. X je dobro ureen akko ne sadrzi
regresiju tj. nikakav podskup A X takav da je tA = .
()
2009.
98 / 115
Exercise
Theorem
Neka je X potpuno ureeni skup. X je dobro ureen akko ne sadrzi
regresiju tj. nikakav podskup A X takav da je tA = .
Theorem
Neka je X dobro ureeni skup. Ako je f : X ! X uzlazno preslikavanje
tada za svaki x 2 X vrijedi x f (x ) .
()
2009.
98 / 115
Denition
Neka je X dobro ureeni skup i a 2 X . skup Xa = fx 2 X j x < ag
nazivamo pocetnim komadom skupa X .
()
2009.
99 / 115
Denition
Theorem
Ne postoji izomorzam izmeu dobro ureenog skupa i njegovog pocetnog
komada.
()
2009.
99 / 115
Denition
Theorem
komada.
Theorem
Neka je X dobro ureeni skup i Xa i Xb razliciti pocetni komadi od X .
Tada Xa i Xb nisu slicni.
()
2009.
99 / 115
Denition
Theorem
komada.
Theorem
Theorem
Postoji najvie jedan izomorzam izmeu dobro ureenih skupova X i Y .
()
2009.
99 / 115
Denition
Theorem
komada.
Theorem
Theorem
Postoji najvie jedan izomorzam izmeu dobro ureenih skupova X i Y .
Corollary
Ako je X dobro ureeni skup i f : X ! X izomorzam. Tada je f = 1X .
()
2009.
99 / 115
Princip transnitne indukcije

Theorem
Neka je S dobro ureen skup i A
(8x 2 S ) , Sx
S, sa svojstvom da je
A ) x 2 A.
Tada je A = S.
Princip transnitne indukcije osigurava "bazu transnitne indukcije".
Naime, ako skup A ima gornje svojstvo. Tada za x0 = min S vrijedi
Sx0 = , pa je Sx0 A to povlaci x0 2 A.
()
2009.
100 / 115
Princip transnitne indukcije

Theorem
Neka je S dobro ureen skup i A
(8x 2 S ) , Sx
S, sa svojstvom da je
A ) x 2 A.
Tada je A = S.
Princip transnitne indukcije osigurava "bazu transnitne indukcije".
Naime, ako skup A ima gornje svojstvo. Tada za x0 = min S vrijedi
Sx0 = , pa je Sx0 A to povlaci x0 2 A.
Example
Neke je A dobro ureeni skup i F = (X j 2 A) familija skupova.
Dokazite da postoji familija skupova F 0 = (X0 j 2 A) takva da je
S
S
X =
X 0 , X0 X , za svaki 2 A, i X0 \ X = , za svaki
X 2F
X 0 2F 0
, 2 A, 6= .
()
2009.
100 / 115
Redni broj
Denition
Neka je X dobro ureen skup. Rednim brojem skupa X nazivamo redni
tip tX .
()
2009.
101 / 115
Redni broj
Denition
tip tX .
Example
Redni tip je redni broj, dok , i nisu.
()
2009.
101 / 115
Redni broj
Denition
tip tX .
Example
Redni tip je redni broj, dok , i nisu.
Denition
Neka su i redni brojevi. Kazemo da je manji od i piemo <
ako je = tA, = tB i A je slican nekom pocetnom komadu skupa B.
()
2009.
101 / 115
Proposition
Neka su , i redni brojevi takvi da je < i < . Tada je < .
()
2009.
102 / 115
Proposition
Neka je redni broj. Oznacimo sa
W () = f j je redni broj manji od g skup svih rednih brojeva
manjih od . W () je zaista skup po aksiomu izbora, partitivnog
skupa, specikacije i supstitucije.
()
2009.
102 / 115
Proposition
W (0) = , W (n) = f0, 1, ..., n
()
1g
2009.
102 / 115
Proposition
W (0) = , W (n) = f0, 1, ..., n
W ( ) = f0, 1, 2....g
()
1g
2009.
102 / 115
Theorem
Ako je redni broj. Tada je W () dobro ureen skup i tW () = .
()
2009.
103 / 115
Theorem
Theorem
Za svaka dva redna broja i , vrijedi tocno jedna relacija < , =
ili < .
()
2009.
103 / 115
Theorem
Theorem
ili < .
Theorem
Svaki skup rednih brojeva je dobro ureen skup.
()
2009.
103 / 115
Theorem
Theorem
ili < .
Theorem
Svaki skup rednih brojeva je dobro ureen skup.
Theorem
Ako je redni broj, tada je + 1 redni broj veci od i izmeu i + 1
nema niti jednog rednog broja.
()
2009.
103 / 115
Theorem
Neka je fBi j i 2 I g mnozina dobro ureenih u parovima disjunktnih
skupova Bi , i 2 I , takav da je indeksni skup I dobro ureeni skup. Redna
unija
Bi
ovog sustava ureenih skupova je dobro ureen skup.
i 2I
()
2009.
104 / 115
Theorem
unija
Bi
i 2I
Neka je I dobro ureeni indeksni skup i fi j i 2 I g neka familija

rednih brojeva i . Tada, postoji sustav fBi j i 2 I g dobro ureenih u
parovima disjunktnih skupova Bi , i 2 I gdje je i = tBi , i 2 I .
Deniramo sumu i svih rednih brojeva iz ove familije kao redni
i 2I
broj koji je redni tip skupa
i 2I
()
Bi
, tj. = i = t
i 2I
Bi
i 2I
2009.
104 / 115
Theorem
unija
Bi
i 2I
Neka je I dobro ureeni indeksni skup i fi j i 2 I g neka familija

rednih brojeva i . Tada, postoji sustav fBi j i 2 I g dobro ureenih u
parovima disjunktnih skupova Bi , i 2 I gdje je i = tBi , i 2 I .
Deniramo sumu i svih rednih brojeva iz ove familije kao redni
i 2I
broj koji je redni tip skupa
i 2I
Bi
, tj. = i = t
i 2I
Bi
i 2I
Theorem
Za svaki skup rednih brojeva postoji redni broj koji je veci od svakog
rednog broja iz tog skupa.
()
2009.
104 / 115
Theorem
Umnozak rednih brojeva i se moze prikazati u obliku =
, pri
<
cemu je = za svaki < .
()
2009.
105 / 115
Theorem
Umnozak rednih brojeva i se moze prikazati u obliku =
, pri
<
cemu je = za svaki < .

Iz prethodnog teorema slijedi 1 = , 2 = + ...
()
2009.
105 / 115
BURALI-FORTIJEV PARADOKS Svi redni brojevi ne tvore skup.
()
2009.
106 / 115
BURALI-FORTIJEV PARADOKS Svi redni brojevi ne tvore skup.

Ako bi W bio skup svih rednih brojeva, tada je on dobro ureen, pa
njegov redni tip oznacimo sa tW = . Buduci je redni broj to je
2 W . No, kako vrijedi tW () = to slijedi da je W slican svom
pocetnom komadu to je nemoguce.
()
2009.
106 / 115
Neka je A neki skup rednih brojeva. Tada razlikujemo dva slucaja:
()
2009.
107 / 115

1
A ima svoj maksimum , pa je redni broj + 1 veci od svakog

elementa iz A. Tada je neposredni prethodnik od + 1. Za svaki
redni broj koji ima neposrednog prethodnika u W (), tj. koji se
moze napisati u obliku = + 1, kazemo da je redni broj prve vrste
()
2009.
107 / 115

1

A nema maksimum. Tada najmanji redni broj koji je veci od svakog

rednog broja iz A ima svojstvo da za svaki 2 A, postoji 0 2 A
takav da je < 0 < , tj. nema svog neposrednog sljedbenika.
Ovakav broj zaista postoji
= min 2 W
+1
2A
j < (8 2 A) .
Svaki redni broj koji nije prve vrste, tj. nema neposrednog
prethodnika u W ( ), nazivamo granicnim rednim brojem.
()
2009.
107 / 115

1

A nema maksimum. Tada najmanji redni broj koji je veci od svakog

rednog broja iz A ima svojstvo da za svaki 2 A, postoji 0 2 A
takav da je < 0 < , tj. nema svog neposrednog sljedbenika.
Ovakav broj zaista postoji
= min 2 W
+1
2A
j < (8 2 A) .
Svaki redni broj koji nije prve vrste, tj. nema neposrednog
prethodnika u W ( ), nazivamo granicnim rednim brojem.
Ako je granicni redni broj tada je = sup f j < g
()
2009.
107 / 115
Primjerice je granicni redni broj, a n i + 1 su redni brojevi 1.

vrste
()
2009.
108 / 115

vrste
Vrijedi 2 = sup f + n j n 2 Ng
()
2009.
108 / 115

vrste
2 := = sup fn j n 2 Ng
()
2009.
108 / 115

vrste
2 := = sup fn j n 2 Ng
:= sup f n j n 2 Ng
()
2009.
108 / 115
Potenciju deniramo pomocu transnitne indukcije na sljedeci

nacin
()
2009.
109 / 115

nacin
Ako je redni broj prve vrste stavljamo 0 = 1 i =
()
2009.
109 / 115

nacin
Ako je redni broj prve vrste stavljamo 0 = 1 i =
Ako je granicni redni broj deniramo = sup j <
()
2009.
109 / 115
Brojevni razredi
Neka je neki redni broj i A skup takav da je = tA. Deniramo
kardinalni broj rednog broja kao kardinalni broj njegova
reprezentanta tj.
kard = kard A
Primijetimo da je kard = kard W () .
()
2009.
110 / 115
Brojevni razredi
reprezentanta tj.
kard = kard A
Primjerice kard n = n, kard = kard N = @0 ,
kard ( + 2) = kard (N [ f1, 2g) = @0 .
()
2009.
110 / 115
Brojevni razredi
reprezentanta tj.
kard = kard A
Primjerice kard n = n, kard = kard N = @0 ,
kard ( + 2) = kard (N [ f1, 2g) = @0 .
Neka je neki beskonacni kardinalni broj. Klasu svih rednih brojeva

takvih da je kard = oznacujemo sa Z ( ) i nazivamo brojevnim
razredom. Brojevni razred Z ( ) je skup. Naime, ako je S dobro
ureeni skup, t (S ) = , takav da je kard S = (takav postoji po
Zermelovom teoremu), onda je i P (S ) dobro ureeni skup
kardinalnosti 2 > . No, to znaci da je < = t (P (S )) . Buduci
je W ( ) skup, to je po aksiomu specikacije i Z ( ) skup.
()
2009.
110 / 115
Denition
Prvim brojevnim razredom Z1 nazivamo skup svih konacnih rednih brojeva.
Z1 = fn j n 2 N0 g .
Drugim brojevnim razredom Z2 nazivamo brojevni razred Z (@0 ) .
()
2009.
111 / 115
Denition
Z1 = fn j n 2 N0 g .
Ocito je kard Z1 = @0
()
2009.
111 / 115
Denition
Z1 = fn j n 2 N0 g .
Prvi redni broj veci od svakog n je . min Z2 =
()
2009.
111 / 115
Denition
Z1 = fn j n 2 N0 g .
Theorem
Za svaki konacan ili prebrojiv skup rednih brojeva S iz Z2 , prvi redni broj
koji dolazi iza svih elemenata iz S takoer je redni broj iz Z2 .
()
2009.
111 / 115
Denition
Z1 = fn j n 2 N0 g .
Theorem
Theorem
Ako je 2 Z2 granicni redni broj, onda postoji strogo rastuci niz
fn j n 2 Ng rednih brojeva takvih da je n < , tako da je
= sup fn j n 2 Ng
()
2009.
111 / 115
Denition
Z1 = fn j n 2 N0 g .
Theorem
Theorem
Ako je 2 Z2 granicni redni broj, onda postoji strogo rastuci niz
fn j n 2 Ng rednih brojeva takvih da je n < , tako da je
= sup fn j n 2 Ng
Z2 = f, + 1, ..., + n, ..., w 2, 2 + 1, ..., 2 + n, ..., 3,
3 + 1, ..., n, ..., 2 , 2 + 1, ..., n , ..., , ..., , ...g

()
2009.
111 / 115
Theorem
Skup svih prebrojivih rednih brojeva nije prebrojiv, tj. kard Z2 > @0 .
()
2009.
112 / 115
Theorem
Kardinalni broj od Z2 oznacujemo sa @1 , a najmanji redni broj koji je
veci od svih rednih brojeva iz Z2 oznacujemo sa 1 .
()
2009.
112 / 115
Theorem
1 je prvi neprebrojivi redni broj i to je minimum brojevnog razreda
Z3 koji se sastoji od svih rednih brojeva kardinalnosti @1 . Vrijedi
W ( 1 ) = Z1 [ Z2 , t (Z1 [ Z2 ) = tZ2 = 1 , kard 1 = @1 .
()
2009.
112 / 115
Theorem
1 je prvi neprebrojivi redni broj i to je minimum brojevnog razreda
Z3 koji se sastoji od svih rednih brojeva kardinalnosti @1 . Vrijedi
W ( 1 ) = Z1 [ Z2 , t (Z1 [ Z2 ) = tZ2 = 1 , kard 1 = @1 .
Theorem
Ne postoji kardinalni broj takav da je @0 < < @1 .
()
2009.
112 / 115
Neka je beskonacni kardinalni broj. Najmanji redni broj brojevnog

razreda Z ( ) nazivamo inicijalnim rednim brojem.
()
2009.
113 / 115

Minimalni (inicijalni) redni broj razreda Z1 je 0, inicijalni redni broj
razreda Z2 je , inicijalni redni broj razreda Z3 je 1 , inicijalni redni
broj razreda Z4 je 2 = sup f j 2 Z3 g
()
2009.
113 / 115

kardinalni broj inicijalnog rednog broja je @0 = kard W ( ) ,
kardinalni broj inicijalnog rednog broja 1 oznacujemo sa
@1 = kard W ( 1 ) = kard Z2
()
2009.
113 / 115

@1 = kard W ( 1 ) = kard Z2
@2 = kard W ( 2 ) = kard Z3
()
2009.
113 / 115

@1 = kard W ( 1 ) = kard Z2
@2 = kard W ( 2 ) = kard Z3
kardinalni broj inicijalnog rednog broja oznacujemo sa
@ = kard W = kard Z3
()
2009.
113 / 115
Lemma (Zornova lema)

Ako je X ureeni skup u kojem svaki lanac ima gornju meu. Tada X ima
barem jedan maksimalni element.
()
2009.
114 / 115

Theorem (Zermelov teorem)

Svaki se skup moze dobro urediti.
()
2009.
114 / 115


Theorem
Vrijedi sljedeci zatvoreni sustav implikacija:
A. izbora
*
Zermelov teorem
()
=)
(=
Tm. o fja. izbora

+
Zornova lema
2009.
114 / 115


Theorem
A. izbora
*
Zermelov teorem
=)
(=
Tm. o fja. izbora

+
Zornova lema
Zornovu lemu je dokazao K. Kuratowski 1922., a M. Zorn je 1935.

pokazao njenu esencijalnu ulogu u mnogim dokazima.
()
2009.
114 / 115


Theorem
A. izbora
*
Zermelov teorem
=)
(=
Tm. o fja. izbora

+
Zornova lema
Zornovu lemu je dokazao K. Kuratowski 1922., a M. Zorn je 1935.

pokazao njenu esencijalnu ulogu u mnogim dokazima.
Zermelov teorem je dokazao 1904. e: Zermelo. Ovaj teorem je, slicno
aksiomu izbora, egzistencijalne prirode, a ne konstruktivne.
()
2009.
114 / 115
Neposredna posljedica Zermelovog teorema je postojanje brojevnih

razreda. Sada svakoj kardinalnosti mozemo pridruziti i ( ) inicijalni
redni broj iz brojevnog razreda Z ( ) . Ocito je
1 2 , i ( 1 ) i ( 2 )
()
2009.
115 / 115

1 2 , i ( 1 ) i ( 2 )
Theorem
Svaka dva kardinalna broja su usporediva.
()
2009.
115 / 115

1 2 , i ( 1 ) i ( 2 )
Theorem
Theorem
Svaki skup kardinalnih brojeva je dobro ureen.
()
2009.
115 / 115

1 2 , i ( 1 ) i ( 2 )
Theorem
Theorem
Svaki skup kardinalnih brojeva je dobro ureen.
Smijemo smatrati da je svaki kardinalni broj jednak @ odnosno
jednak kardinalnom broju brojevnog razreda Z ( ) . Cantorova
hipoteza se sada moze izreci kao
2@0 = @ 1 .
()
2009.
115 / 115

Teorija-Skupova Koceić Prezentacije Fpmoz PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Teorija-Skupova Koceić Prezentacije Fpmoz PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Teorija-Skupova Koceić Prezentacije Fpmoz PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Teorija skupova

doc.dr.sc. Nikola Koceic Bilan

Aksiomatski pristup teoriji skupova

Aksiomatski pristup teoriji skupova

Kartezijev produkt, relacije, funkcije

Aksiomatski pristup teoriji skupova

Kartezijev produkt, relacije, funkcije

Aksiomatski pristup teoriji skupova

Kartezijev produkt, relacije, funkcije

Aksiomatski pristup teoriji skupova

Kartezijev produkt, relacije, funkcije

Dobro ureeni skupovi, redni brojevi i brojevni razredi

Aksiomatski pristup teoriji skupova

Kartezijev produkt, relacije, funkcije

Dobro ureeni skupovi, redni brojevi i brojevni razredi

Aksiomatski pristup teoriji skupova

Kartezijev produkt, relacije, funkcije

Dobro ureeni skupovi, redni brojevi i brojevni razredi

Aksiomatski pristup teoriji skupova

Kartezijev produkt, relacije, funkcije

Dobro ureeni skupovi, redni brojevi i brojevni razredi

Osnivac teorije skupova G. Cantor, radovi 1871.1883.

Osnovno pitanje ovog kolegija je:

U svojim istrazivanjima tvorac teorije skupova Cantor nije se eksplicitno

Kada je teorija vec postala priznata u matematickom svijetu pojavili su se

Mozemo postaviti pitanje jesu li sljedece kolekcije skupovi:

Prije nego to uvedemo aksiome ZermeloFraenkelove teorije skupova koji

Zermelo-Fraenkelov aksiomatski sustav

Zermelo-Fraenkelov aksiomatski sustav

(8x ) (8y ) ((8z ) (z 2 x , z 2 y ) , x = y )

Zermelo-Fraenkelov aksiomatski sustav

(8x ) (8y ) ((8z ) (z 2 x , z 2 y ) , x = y )

Zermelo-Fraenkelov aksiomatski sustav

(8x ) (8y ) ((8z ) (z 2 x , z 2 y ) , x = y )

Tvorba novih skupova

Aksiom para. Ako su A i B skupovi, postoji skup kojemu su jedini

(8x ) (8y ) (9z ) (8u ) (u 2 z ) (u = x _ u = y ))

Tvorba novih skupova

Aksiom para. Ako su A i B skupovi, postoji skup kojemu su jedini

(8x ) (8y ) (9z ) (8u ) (u 2 z ) (u = x _ u = y ))

Relacija sadrzavanja (inkluzija)

Relacija sadrzavanja (inkluzija)

Relacija sadrzavanja (inkluzija)

Relacija sadrzavanja (inkluzija)

Relacija sadrzavanja (inkluzija)

Relacija sadrzavanja (inkluzija)

Aksiom partitivnog skupa. Za svaki skup A postoji partitivni skup

(8x ) (9y ) (8z ) (z 2 y , z

Po aksiomu para i aksiomu praznog skupa je f, g = fg skup (skup

(8x ) (9y ) (8z ) (z 2 y , (9t ) (t 2 x ^ z 2 t ))

(8x ) (9y ) (8z ) (z 2 y , (9t ) (t 2 x ^ z 2 t ))

(8x ) (9y ) (8z ) (z 2 y , (9t ) (t 2 x ^ z 2 t ))

Ako su svi skupovi koji se pojavljuju u nekom razmatranju podskupovi

Ako su svi skupovi koji se pojavljuju u nekom razmatranju podskupovi

(A [ B )c = Ac \ B c , (A \ B )c = Ac [ B c (De morganovi zakoni)

(A [ B )c = Ac \ B c , (A \ B )c = Ac [ B c (De morganovi zakoni)

(A [ B )c = Ac \ B c , (A \ B )c = Ac [ B c (De morganovi zakoni)

(A [ B )c = Ac \ B c , (A \ B )c = Ac [ B c (De morganovi zakoni)