Gospodarenje Otpadom Zagreb 2008

X.
MEUNARODNI SIMPOZIJ
GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008.
X th INTERNATIONAL SYMPOSIUM
WASTE MANAGEMENT ZAGREB 2008
Zagreb, 19. - 21. 11. 2008.
Zagreb, November 19th - 21th, 2008
V A PA R T N E R U Z A T I T I O KO L I A
TEHNIX
d.o.o.
40320 Donji Kraljevec, HRVATSKA

centrala: (040) 650 100
Poslovnica TEHNIX Zagreb
direktor: (040) 650 155
VIII Vrbik 20
komercijala: (040) 650 101, 650 102

faks komercijala: (040) 650 108
e-mail: tehnix@tehnix.com, web: www.tehnix.com
tel.: (01) 60 55 896

faks: (01) 60 55 897
e-mail: zagreb@tehnix.com
X. MEUNARODNI SIMPOZIJ
GOSPODARENJE OTPADOM
ZAGREB 2008.
Xth INTERNATIONAL SYMPOSIUM

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
Croatia, November 19th - 21st, 2008
ZBORNIK RADOVA
PR OCE ED I NG S
Zagreb, studeni, 2008.

Zagreb, November 2008
X. MEUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008.

Xth INTERNATIONAL SYMPOSIUM WASTE MANAGEMENT ZAGREB 2008
Nakladnik / Publisher:
Gospodarstvo i okoli d.o.o.
Za nakladnika / For publisher:
Zlatko Milanovi
Glavni urednik / Editor in Chief:
Zlatko Milanovi
Tehniko ureenje i priprema za tisak / Layout:
Gradalis d.o.o.
Tisak / Printed by:
URIHO
Naklada / Copies:
450
ISBN 978-953-99827-1-1
Nacionalna i sveuilina knjinica Zagreb
Hotel ARCOTEL Allegra nalazi se u sreditu Zagreba, nudi 150

klimatiziranih soba opremljenih multifunkcionalnim stolom, minibarom, sefom, satelitskom televizijom s DVD-om i prikljukom na
Internet.
ARCOTEL Allegra Zagreb
Branimirova 29, 10 000 Zagreb
Tel: (00385) (0)1 /4696-000
Faks: (00385) (0)1 /4696-096
E-mail: allegra@arcotel.at
Hotel ARCOTEL Allegra, trendy and with Austrian Charme, offers new
lifestyle with design. All 150 air-conditioned guest rooms are equipped
with a unique multi comfort table, mini bar, safe, satellite TV with DVD
and internet connection.

POKROVITELJI / PATRONS:
Ministrica Marina Matulovi Dropuli,
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Republike Hrvatske
The Minister from the Republic of Croatia Ministry of Environmental Protection, Physical
Planning and Construction Marina Matulovi Dropuli
Gradonaelnik Grada Zagreba, Milan Bandi
Mayor of the City of Zagreb, Milan Bandi
ORGANIZATORI / ORGANIZERS:
Zagrebaki holding d.o.o., Podrunica ZGOS
Zagrebaki holding d.o.o., Branch office ZGOS
Zagrebaki holding d.o.o., Podrunica ISTOA
Zagrebaki holding d.o.o., Branch office ISTOA
asopis Gospodarstvo i okoli / Economy and Environment Journal
SUORGANIZATORI / CO - ORGANIZIRES:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske
The Republic of Croatia Ministry of Science, Education and Sports
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
Environment Protection and Energy Efficiency Fund
Agencija za zatitu okolia Republike Hrvatske
Republic of Croatia Environment Agency
Hrvatska gospodarska komora - Udruenje komunalnog i stambenog gospodarstva
Croatian Chamber of Economy - Association of housing and utility services department
Hrvatski centar za istiju proizvodnju
Croatian Centre for Cleaner Production
Tehnix d.o.o.
URIHO
VG istoa d.o.o., Velika Gorica
APO d.o.o.
Agroproteinka d.d.
Viadukt d.d.
Simbio d.o.o.
Regionalni centar za gospodarenje otpadom Celje, Republika Slovenija
Industrijska 1, 10431 Sveta Nedelja (Zagreb)

Tel: 01 33 70 500 / 33 70 501 Fax: 01 33 70 502
E- mail: info@as-congress.com
www.as-congress.com

Z A H VA L JU JE M O / W E THANK
svima koji su pomogli odravanju X. Meunarodnog simpozija, a posebno:
to all those who helped in organizing of IXth international Symposium, in particular:
Generalnim sponzorima / General sponsor

Tehnix d.o.o.
EKO-FLOR Plus d.o.o.
Zlatnim sponzorima / Golden sponsors:

Suez Environment
C.I.O. S. d.o.o.
Gradatin d.o.o.
Srebrnim sponzorima / Silver sponsors:

ECO INA d.o.o.
Rijekatank d.o.o.
Hidroplan d.o.o.
Eurco d.o.o.
AEKS d.o.o.
M A RVA K d . o . o .
Bronanim sponzorima / Bronze sponsors:

Ecorec d.o.o.
Unijapapir d.o.o.
Unijanova d.o.o.
Vetropack straa d.d.

Sponzorima / Sponsors:
APO d.o.o.
UNIJA PAPIR d.d.
EKONERG d.o.o.
GT-Trade d.o.o.
IND EKO d.o.o.
O-KA TEH d.o.o.
KRA d.d.
Jamnica d.d.
CIAN d.o.o.
LURA d.d.
AS - Kongresni centar d.o.o.
PODRAVKA d.d.
GAVRILOVI d.d.
DONA d.d.
ARCOTEL, Hotel Allegra Zagreb
ZAGREBAKA PIVOVARA d.d.
FRANCK d.d.
Cedevita d.o.o.

KAZALO RADOVA / LIST OF PAPERS
CJELOVITO I ODRIVO GOSPODARENJE OTPADOM

INTEGRATED AND SUSTAINABLE WASTE MANAGEMENT
Alen urin
PRIJEVOZ OTPADA DO REGIONALNOG CENTRA ZA GOSPODARENJE
OTPADOM U SPLITSKO DALMATINSKOJ UPANIJI
WASTE TRANSPORTATION TO THE REGIONAL WASTE MANAGEMENT
CENTER IN SPLIT DALMATIAN COUNTY ............................................................................................... 3
Milka Leskoek, Jure Svetii, Slavko Mar

REGIONALNI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM U CELJU
REGIONAL WASTE MANAGEMENT CENTRE CELJE ......................................................................... 21
Marin Herenda, Saa Avirovi

GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM U GRADU AKOVCU
I MEIMURSKOJ UPANIJI
MANAGAMENT OF MUNICIPAL WASTE IN AKOVEC TOWN AND IN
MEIMURJE COUNTY .................................................................................................................................. 33
Danko Fundurulja, Zlatko Milanovi, Radenko Oraanin, Nenad Mikuli

GOSPODARENJE OTPADOM U RH (OD 1950. GOD. DO 2007. GOD)
WASTE MANAGEMENT IN THE REPUBLIC OF CROATIA (FROM 1950 UNTIL 2007) .............. 41
Andrea Hublin
ENERGETSKI POTENCIJAL OTPADA SMJERNICA REGIONALNOG KONCEPTA
ODRIVOG RAZVOJA
WASTE ENERGY POTENTIAL DIRECTION OF REGIONAL CONCEPT OF SUSTAINABLE
DEVELOPMENT............................................................................................................................................... 69
Viktor Simoni
DA LI JE POTREBNO PROMIJENITI DOSADANJU PRAKSU POSTUPANJA S OTPADOM I
DOSADANJU PRAKSU SANACIJE STARIH ODLAGALITA?
DO THE CURRENT WASTE MANAGEMENT AND REHABILITATION OF CLOSED
DISPOSAL SITES PRACTICES REQUIRE CHANGE?............................................................................. 77
Vlatka omek Gvoak, Jasna Kufrin, Savka Kuar Dragievi, Sonja apina
GOSPODARENJE OTPADNIM ULJIMA
WASTE OIL MANAGEMENT...................................................................................................................... 101
VI

PRAENJE STANJA OKOLIA I NADZOR NAD

POSTUPANJEM S OTPADOM
ENVIRONMENTAL MONITORING AND WASTE
TREATMENT CONTROL
Martin agar, Igor avrak, Tomislav Seen
BEINA MREA OSJETILA ZA NADZOR OTPADA
WIRELESS SENSOR NETWORK FOR WASTE MONITORING........................................................ 115
Markus Bride, Josip Draguljic

SANACIJA STAROG ODLAGALITA S FOKUSOM NA SANACIJU
PODZEMNIH VODA
LANDFILL CLEANUP - FOCUS ON GROUNDWATER REMEDIATION...................................... 127
Biljana Nui, Marko Rui, Tomislav Domanovac

MODULARNI MEMBRANSKI UREAJ ZA PROIAVANJE PROCJEDNIH
VODA ODLAGALITA KOMUNALNOG OTPADA MRACLINSKA DUBRAVA,
VELIKA GORICA
MODULAR MEMBRANE LEACHATE TREATMENT PLANT AT MUNICIPAL
SOLID WASTE LANDFILL MRACLINSKA DUBRAVA, VELIKA GORICA ..................................... 153
Gordan Golja, Jrme Le Cunff, Ratko orevi

MJERENJA ODLAGALINIH PLINA PRIMJENOM METODE PODTLAKA
MEASUREMENT OF LANDFILL GAS EMISSIONS USING NEGATIVE PRESSURE .................. 169
Denis Terzi, Saa Avirovi

PRIMJENA RFID TEHNOLOGIJE I PRAENJE U GOSPODARENJU OTPADA
CLEAN-TRACK SUSTAV
IMPLEMENTATION OF RFID TECHNOLOGY AND TRACKING IN WASTE
MANAGEMENT CLEAN TRACK SYSTEM ............................................................................................. 185
Ognjen Nikoli, Polona inigoj

PRINCIPI SIVIH ZONA U TEHNOLOKOJ PRAKSI ZATITE OKOLIA U RH
GRAY ZONE PRINCIPLES IN ENVIRONMETAL TECHNOLOGICAL PRACTICE
IN THE REPUBLIC OF CROATIA .............................................................................................................. 197
RECIKLAA I OPORABA OTPADA
WASTE RECYCLING AND RECOVERY

Mario Vuji, Mira Jeli
ZBRINJAVANJE ZELENOG OTPADA U REPUBLICI HRVATSKOJ
GREEN WASTE MANAGEMENT IN THE REPUBLIC OF CROATIA .............................................. 231
Vladimir Potonik
TREBA LI ZAGREBU SPALIONICA OTPADA MODEL BE ILI NAPULJ?
DOES ZAGREB NEED WASTE INCINERATION PLANT VIENNA OR NAPLES MODEL? .... 245
VII

Alen Hadi, Petra vorc, Ana Dundovi, Ivana Krito, Trpimir Majcan
SUSTAV ODVOJENOG SKUPLJANJA OTPADA U GRADU ZAGREBU U
RAZDOBLJU OD 2004. DO 2007. GODINE
SYSTEM OF SEPARATE WASTE COLLECTION IN THE CITY OF ZAGREB
FROM 2004 TILL 2007 .................................................................................................................................... 255
Tomislav Domanovac, Mladen Muini

POTENCIJALI I MOGUNOSTI ZA RECIKLAU U REPUBLICI HRVATSKOJ
POTENTIALS AND POSSIBILITIES OF RECYCLING IN THE REPUBLIC OF CROATIA ......... 271
Antun Star, elimir Veinovi, Petar upari, Mirko Ferenevi

RECIKLIRANJE PLASTINOG OTPADA KATALITIKIM PROCESOM U
FRAKCIJE NAFTE
PLASTIC WASTE RECYCLING USING CATALYTIC PROCESSES WITH OIL
FRACTIONS AS FINAL PRODUCTS......................................................................................................... 279
OBRADA I ISKORITAVANJE OTPADA

WASTE TREATMENT AND REUSE
Sergio Scotti, Carlo Minetti, Federica Barone

FLEKSIBILNOST, TEMELJNI ZAHTJEV ZA POSTROJENJA ZA MEHANIKO
BIOLOKU OBRADU OTPADA (MBO)
FLEXIBILITY AS BASIC REQUIREMENT FOR AN MBT PLANT ..................................................... 291
Pietro Paolo Cella Mazzariol

RAZVOJ AEROBNOG BIOLOKOG PROCESA ZA POTREBE KOMPOSTIRANJA
I OBRADE OSTATNOG OTPADA
DEVELOPMENT OF AN AEROBIC BIOLOGICAL PROCESS FOR COMPOSTING
AND RESIDUAL WASTE TREATMENT ................................................................................................... 305
Tomislav Domanovac, Danko Fundurulja, Marija Vukovi

PRIHVATLJIVOST RAZLIITIH PRISTUPA MEHANIKO-BIOLOKOJ OBRADI
U REPUBLICI HRVATSKOJ
ACCEPTABILITY OF VARIOUS APPROACHES TO MECHANICAL-BIOLOGICAL
TREATMENT IN THE REPUBLIC OF CROATIA ................................................................................... 319
Igor Petrovi
DEFORMABILNOST MEHANIKO-BIOLOKI OBRAENOG KOMUNALNOG
OTPADA
DEFORMABILITY OF MECHANICALLY AND BIOLOGICALLY TREATED
MUNICIPAL SOLID WASTE........................................................................................................................ 329
Muharem Husi, Viktor Grilc, Gregor D.Zupani, Martin Mele

SORTIRNE, FIZIKALNO - KEMIJSKE ANALIZE I BIOPLINSKI POTENCIAL
KOMUNALNOG OTPADA LJUBLJANE
SORTED, PHYSICAL AND CHEMICAL ANALYSES AND BIOGAS POTENCIAL OF
MUNICIPAL SOLID WASTE FROM THE CITY OF LJUBLJANA ..................................................... 335
VIII

Aleksandra Ani Vuini, Nikola Ruinski

KYOTO PROTOKOL I MEHANIKO-BIOLOKA OBRADA OTPADA
KYOTO PROTOCOL AND BIOREACTOR LANDFILLS..................................................................... 347
Davorin Kovai
BIOREAKTORSKO ODLAGALITE - NOVI ELEMENT CJELOVITOG SUSTAVA
GOSPODARENJA OTPADOM
BIOREACTOR LANDFILL - NEW ELEMENT OF THE INTEGRATED WASTE
MANAGEMENT SYSTEM ............................................................................................................................ 355
ODLAGANJE OTPADA I SANACIJA ZAGAENIH

PODRUJA
WASTE DISPOSAL AND REMEDIATION OF POLLUTED AREAS

Sandra Novak Mujanovi, Mandica Sankovi
SANACIJA I KONANO ZATVARANJE NAPUTENOG ODLAGALITA
OTPADA PAPUK U VINKOVCIMA
REMEDIATION AND FINAL CLOSURE OF ABANDONED LANDFILL NAMED
PAPUK IN VINKOVCI TOWN ................................................................................................................ 367
Jakov Burazin, Danko Fundurulja

UTJECAJ IZRADE TEHNIKE DOKUMENTACIJE NA IZVOENJE RADOVA
NA SANACIJI ODLAGALITA
INFLUENCE OF CREATING TECHNICAL DOCUMENTATION ON PROCEEDING
CONSTRUCTION OF LANDFILLS .......................................................................................................... 381
Reinhard Goeschl
CJELOVITA SANACIJA STAROG ODLAGALITA U SHARJAH-U
FULL REMEDIATION OF SHARJAHS OLD LANDFILL ................................................................... 393
Igor Sutlovi, Saenka Korenov, Ana Lonari-Boi

SANIRANE OTONE DEPONIJE GRADA ZADRA - TRI GODINE POSLIJE
LANDFILLS OF ZADAR COUNTY ISLANDS - THREE YEARS AFTER REMEDIATION .......... 413
Marko Rui, Suzana urko, Danko Fundurulja

SANACIJA ODLAGALITA KOMUNALNOG OTPADA MRACLINSKA DUBRAVA,
VELIKA GORICA OSVRT POVODOM DOVRENJA PROJEKTA RESTORATION
OF THE MUNICIPAL LANDFILL SITE MRACLINSKA DUBRAVA IN VELIKA
GORICA REVIEW ANENT COMPLETION OF THE PROJECT ................................................ 421
Goran Nui, Marin Herenda, Marko Rui

AKTIVNO OTPLINJAVANJE I OBRADA ODLAGALINIH PLINOVA ODLAGALITA
OTPADA MRACLINSKA DUBRAVA, VELIKA GORICA
ACTIVATED LANDFILL DEGASSING AND LANDFILL GAS CULTIVATING AT
MRACLINSKA DUBRAVA LANDFILL...................................................................................................... 437
IX

Martina Cvjetianin, Danko Fundurulja

PROJEKTNO RJEENJE ODLAGALITA OTPADA ORLOVNJAK - ANTUNOVAC
MAIN DESIGN FOR ORLOVNJAK ANTUNOVAC LANDFILL ................................................. 449
Suzana urko, Mira Lizai-Vidakovi

SANACIJA ODLAGALITA OTPADA U GRADU OSIJEKU
LANDFILL REMEDIATION IN THE CITY OF OSIJEK ........................................................................ 467
Franc Lipovek, Peter Kova

SANACIJA ODLAGALITA GUDRONA U PESNIKOM DVORU
REMEDIATION OF ACID TAR LANDFILL IN PESNIKI DVOR...................................................... 491
Mensur Mulabdi, Davorin Kovai, Biljana Kovaevi-Zeli,

Ivan Vrkljan, Esad Prohi, Roko Andrievi, Snjeana Knezi
ZNANSTVENI PROGRAM: MEHANIZMI I PROCESI PRI ODLAGANJU
KOMUNALNOG OTPADA I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLI
SCIENTIFIC PROGRAM: MECHANISMS AND PROCESSES IN MSW DISPOSAL
AND THEIR ENVIRONMENTAL IMPACT ............................................................................................. 503
Mensur Mulabdi, Krunoslav Minaek

O POSLJEDICAMA KATALOKOG PROJEKTIRANJA POKROVA
ODLAGALITA OTPADA
ABOUT CONSEQUENCES OF CATALOGUE DESIGN OF LINER SYSTEM
IN LANDFILLS ................................................................................................................................................ 515
Helena Anti, Vladimir Lokner, Sanja Grabar, Antun Schaller, Draen Lovri
KAKO ZAPOETI I PROVESTI SANACIJU ONEIENOG PODRUJA
HOW TO PREPARE AND MANAGE A REMEDIATION OF CONTAMINATED AREA ............. 527
Irena Jurki, Danko Fundurulja

STANJE SANACIJE DIVLJIH ODLAGALITA U HRVATSKOJ
STATE OF REMIDIATION OF OPEN DUMPS IN THE REPUBLIC OF CROATIA ...................... 537
ORGANIZACIJA I ZAKONSKA REGULATIVA

ORGANIZATION AND LEGISLATION
Saa Avirovi, eljko Hozjan, Nino ubi
FUNKCIONIRANJE PRAVILNIKA I TOKOVA OTPADA U PRAKSI
FUNCTIONING OF REGULATIONS AND PRACTICAL WASTE MANAGEMENT ................... 553
Vilma Fece
AKTIVNOSTI PRIDOBIVANJA IPPC OKOLINE DOZVOLE U GORENJU, D.D.
IPPC ENVIRONMENTAL PERMIT ISSUING ACTIVITIES IN GORENJE D.D. ............................. 561
eljko Grujii, Draen Bevandi, Mirko Bojovi, Anica Kozlovi Plaar,

Miroslav Hero
UPOREDBA PROPISA KOD GOSPODARENJA OPASNIM OTPADOM U HRVATSKOJ I
NJOJ SUSJEDNIM ZEMLJAMA
COMPARISON OF REGULATIONS FOR THE MANAGEMENT OF HAZARDOUS
WASTES IN CROATIA AND NEARBY COUNTRIES ............................................................................ 569

Natalija Golubovac, Jasna Kufrin, Savka Kuar Dragievi

PREKOGRANINI PROMET OTPADOM
TRANSBOUNDARY WASTE MOVEMENT ............................................................................................ 577
EKONOMSKO-FINANCIJSKE ODREDNICE
ECONOMIC AND FINANCIAL TERMS
Damir Rumenjak, Sinia tambuk
METODA PRIJENOSA VRIJEDNOSTI OKOLIA (BENEFIT-TRANSFER)
U EKONOMSKOM VREDNOVANJU OKOLIA
BENEFIT-TRANSFER METHOD IN ECONOMIC EVALUATION OF ENVIRONMENT .......... 595
Marijan Galovi
EKONOMSKI ASPEKTI GOSPODARENJA OTPADOM NAKON IMPLEMENTACIJE
CENTARA ZA GOSPODARENJE OTPADOM
ECONOMIC ASPECT OF WASTE MANAGEMENT AFTER WASTE MANAGEMENT
CENTERS INTRODUCTION....................................................................................................................... 611
Saa Avirovi, Miroslav Novak, Mario Hre

STRUKTURA CIJENE USLUGE POSTUPANJA S OTPADOM
PRICE STRUCTURE OF WASTE MANAGEMENT SERVICE ............................................................ 625
Daniel Rolph Schneider, eljko Bogdan, Mislav Kirac

POSTROJENJE ZA ENERGETSKU OPORABU KOMUNALNOG OTPADA:
TEHNO-EKONOMSKA ANALIZA
WASTE-TO-ENERGY PLANT: TECHNO-ECONOMICAL ANALYSIS ............................................ 635
ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI I RAD S JAVNOU

ENVIRONMENTAL EDUCATION AND PUBLIC AWARENESS
Slavko Kuli
EDUKACIJA U ZATITI OKOLIA KAO LOKALNI I GLOBALNI PROBLEM
EDUCATION FOR ENVIRONMENT PROTECTION AS LOCAL AN GLOBAL PROBLEM ........661
Tihana kugor, Krunoslava Kovaevi

PILOT PROJEKT EDUKACIJE O SELEKCIJI, ISKORITAVANJU I ZBRINJAVANJU
OTPADA
PILOT EDUCATION PROJECT ON SELECTION, RECYCLING AND DISPOSAL
OF WASTE ........................................................................................................................................................ 673
Paula Podrug, Gabrijela Meduni Orli, Tomislav Leroti

MODELI I SREDSTVA U EDUKACIJI JAVNOSTI KAO SEGMENT CJELOVITOG
SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM
MODELS AND MEANS IN EDUCATION OF PUBLIC AS SEGMENT OF INTEGRATED
WASTE MANAGEMENT SYSTEM. ........................................................................................................... 689
XI

Saa Avirovi, Senad Milak, Nino ubi

KOMUNIKACIJA S KORISNICIMA USLUGA POSTUPANJA S OTPADOM
COMMUNICATION WITH THE USERS OF WASTE MANAGEMENT SERVICE ....................... 703
Jasna Kufrin, Savka Kuar Dragievi

POKAZATELJI EFIKASAN ALAT ZA PRAENJE STANJA I IZVJEIVANJE NA
PODRUJU GOSPODARENJA OTPADOM
INDICATORS EFFICIENT TOOL FOR MONITORING AND REPORTING IN
WASTE MANAGEMENT ............................................................................................................................ 719
Dijana Kobas Dekovi, anina igo

EDUKACIJA I KOMUNIKACIJA PRISTUP CILJNIM JAVNOSTIMA NA
ODGOVARAJUI NAIN
EDUCATION AND COMMUNICATION ADDRESSING EACH TARGET
PUBLIC WITH THE APPROPRIATE APPROACH................................................................................. 735
Ivan Toth, Alen Stranjik, Branko Mihaljevi, Sanja Kalambura

EDUKACIJSKO SREDITE ZA KRIZNA STANJA NASTALA NEKONTROLIRANIM
ISPUTANJEM OPASNIH TVARI U OKOLI
EDUCATIONAL CENTER FOR CRISIS SITUATIONS CAUSED BY UNCONTROLLED
EMISSION OF DANGEROUS SUBSTANCE INTO ENVIRONMENT ............................................ 759
ISTIJA PROIZVODNJA
CLEANER PRODUCTION
Goran Romac, Nikolaj Silvo Ukmar

PRIMJENA NAJBOLJIH RASPOLOIVIH TEHNIKA (NRT) U INDUSTRIJI
PRERADE MESA I PIVOVARAMA
APPLICATION OF BEST AVAILABLE TECHNIQUES (BAT) IN MEAT PROCESSING
AND BREWERIES........................................................................................................................................... 769
Irem Siljadi, Dragana Selmanagi, Jasminka Bjelavac, Sanda Midi-Kurtagi,

Sabina Hadiahmetovi, Semra Fejzibegovi, Vildana onko
INTEGRALNA PREVENCIJA I KONTROLA ZAGAIVANJA U PREHRAMBENOJ
INDUSTRIJI U BOSNI I HERCEGOVINI
INTEGRATED POLLUTION PREVENTION AND CONTROL IN FOOD AND DRINK
INDUSTRIES IN BIH...................................................................................................................................... 785
Ljubica Matijaevi, Igor Dejanovi

INTEGRACIJA PROCESA ZA ISTIJU PROIZVODNJU
PROCESS INTEGRATION FOR CLEANER PRODUCTION .............................................................. 799
Morana Belamari aravanja, Goran Romac

PRIMJENA ISTIJE PROIZVODNJE U HOTELIMA
APPLICATION OF CLEANER PRODUCTION IN HOTELS .............................................................. 809
XII

Janez Petek, Andreja Gorsek

ENERGETSKA EFIKASNOST I ZATITA OKOLIA
ENERGY EFFICIENCY AND ENVIRONMENTAL PROTECTION .................................................. 825
KAZALO AUTORA
LIST OF AUTHORS ........................................................................................................................................ 843
RADOVI TISKANI U ZBORNIKU SU RECENZIRANI.

AUTORI RADOVA ODGOVARAJU ZA LEKTURU I TONOST PODATAKA.
XIII
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
CJELOVITO I ODRIVO GOSPODARENJE OTPADOM

INTEGRATED AND SUSTAINABLE WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
PRIJEVOZ OTPADA DO REGIONALNOG CENTRA ZA

GOSPODARENJE OTPADOM U SPLITSKO DALMATINSKOJ UPANIJI
WASTE TRANSPORTATION TO THE REGIONAL WASTE MANAGEMENT
CENTER IN SPLIT DALMATIAN COUNTY
Mr.oec.Alen urin dipl.ing
istoa d.o.o. Split; Put Plokita 81
SAETAK
Uspostavom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u opini Leevica znatno e se poveati
udaljenosti izmeu proizvoaa otpada i postrojenja za iskoritavanje/ zbrinjavanje komunalnog otpada
nastalog u gradovima i opinama u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Mnogi gradovi i opine morati e
prevoziti otpad preko znaajno veih udaljenosti, u nekim sluajevima i vie od 100 km. Cilj je ovog rada
je da prui pregled informacija za donoenje odluke o optimizaciji transporta otpada do RCGO, te o potrebi
za izgradnjom pretovarnih stanica na kopnu. Postojea analiza trokova transporta i uvoenja pretovarnih
stanica nije donijela jasan rezultat u smislu jasnog prikaza naina na koji se trebaju smanjiti trokovi
transporta na podruju Splitsko-dalmatinske upanije. Postoje odreena oekivanja da se preko pretovarnih
stanica rijei pitanje transporta otpada, ali analize pokazuju da njihova uspostava nije ekonomski opravdana
Uzimajui u obzir samo ekonomske parametre isplativosti rada pretovarna stanica u Splitu nije izvodljiva,
te iz tog razloga nije opravdana njena izgradnja. Meutim praksa pokazuje kako nije mogue obavljati
sakupljanje otpada sa veim vozilima poradi veoma velike gustoe stanovanja i neodgovarajuih prometnica
unutar grada, te je bez obzira na ekonomske pokazatelje nuna izgradnja pretovarne stanice za ire splitsko
podruje, kojoj bi gravitiralo nekoliko manjih okolnih gradova ( sadanji realni korisnici deponija ).
Pretovarna stanica u Makarskoj se pokazala opravdanom. Zakljuak izveden iz kalkulacija i analiza jest da
postoji jasna potreba za dvjema pretovarnim stanicama u unutranjosti upanije, u Makarskoj i Zagvozdu
( u blizini ulaza na auto cestu Dubrovnik Split Zagreb ). Pretovarne stanice na veim otocima su nune,
bez obzira na njihovu ekonomsku isplativost, poradi razvoja turizma i ouvanja ekoloke odrivosti.
Kljune rijei: prijevoz, regionalni centar za gospodarenje otpadom; vozilo; pretovarna
stanica; kontejner;
ABSTRACT
By establishment of Regional waste management centers for Leevica municipality distance between
waste generators and plants for reuse/treatment of municipal solid waste generated in cities and
municipalities in Split Dalmatian County will be significantly increased.
Many cities and municipalities shall transport their waste to large distances, in some cases more than 100
km. The aim of this paper is to review decision-making information concerning transport optimization
to regional waste management centers, and concerning necessarity for establishing transporter stations
on the shore.
Existing cost analysis for transport and implementation of transporter stations did not give explicit
result regarding methods to reduce transport costs of in Split Dalmatian County. There are certain
expectations that waste transport problem could be solved by transporter stations, but according to
analysis, their establishment is not economically justifiable yet.
Taking into consideration only economical parameters regarding cost effectiveness, transporter station
in Split is not feasible, and due to that, its establishment is not justifiable. On the other hand, in practice
isnt possible to perform waste collection with larger vehicles because of great population density and
inadequate roads inside the city. Therefore, construction of transporter station for wider area of the city
of Split is necessary, regardless of economical parameters. Transporter station in Makarska is already
justified. Conclusion derived from calculations and analysis is clear: explicit need for two transporter
stations in the inland of the county, in Makarska and Zagvozd (next to the entrance to high-way
Dubrovnik Split Zagreb) is present. Establishment of transporter stations on major islands is also
necessary, because of tourism development and sustainability of environmental protection, regardless of
their economical cost effectiveness.
Key words: Transport, regional waste management centre; vehicle; transporter station;
container
URIN A.
1. OPENITO
Podruje Splitsko Dalmatinske upanije sastoji se od tri meusobno razliita
podruja slijedeih geografsko demeografskih znaajki :
- planinski dio
120.272 stanovnika
povrine 2.992 km2
- obalni dio:
308.477 stanovnika
povrine 616 km2
- otoci:
34.927 stanovnika
ukupne povrine 915 km2
ukupna povrina:
14.106 km2
kopnena dio:
4.523 km2
pomorski dio:
9.576 km2
stanovnika:
463.676
Administrativni centar: Grad Split sa ukupno 175.140 stanovnika
GDP per capita:
cca. 4.500 US$
Nezaposlenih:
cca. 39.000
Broj registriranih tvrtki:
7.141
Broj registriranih trgovina:
9.852
Broj posjetitelja po godini:
1.200.000
Broj ostvarenih noenja:
6.700.000
Slika 1: Republika Hrvatska
Slika 2: Splitsko Dalmatinska upanija
Uspostavom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u opini Leevica

znatno e se poveati udaljenosti izmeu proizvoaa otpada i postrojenja
za iskoritavanje/ zbrinjavanje komunalnog otpada nastalog u gradovima i
opinama u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Mnogi gradovi i opine morati
e prevoziti otpad preko znaajno veih udaljenosti, u nekim sluajevima i
vie od 100 km.
Slika 3: Lokacija odlagalita Leevica
URIN A.
Cilj je ovog rada je da prui pregled informacija za donoenje odluke

o optimizaciji transporta otpada do RCGO, te o potrebi za izgradnjom
pretovarnih stanica na kopnu. Sve cijene navedene u kalkulacijama ne
ukljuuju porez na dodanu vrijednost, ali ukljuuju ostale poreze i dravne
olakice.
3. CESTOVNA INFRASTRUKTURA U SPLITSKO DALMATINSKOJ

UPANIJI
Izgradnja RCGO imat e veliki utjecaj na sustav prikupljanja otpada i na
sheme transporta, te posljedini utjecaj na cestovnu mreu. Uvoenje novog
RCGO i vezanih pretovarnih stanica znai naputanje postojeih odlagalita
i ostavlja dva izbora: direktni transport do RCGO ili do pretovarne stanice.
Koliina prometa na spomenutim cestovnim pravcima nije definirana.
Oekuje se da e vozila za transport otpada initi veinu prometa na
prometnicama oko RCGO-a i pretovarnih stanica, i dodano e doprinijeti
pogoranju stanja cesta i potrebi za njihovim odravanjem. Ove imbenike
treba razmotriti pri procjeni moguih trokova odravanja. Potrebno je
naglasiti da su postojee cestovne udaljenosti definirane na temelju postojee
cestovne mree ukljuujui postojee dionice auto-ceste. .Vrsta vozila koja
se koriste za prijevoz otpada ovisi o nizu imbenika, ukljuujui koliinu
otpada, gustou otpada, udaljenost i poetnu toku za transport, itd. Za
prijevoz preko veih udaljenosti od pretovarne stanice do RCGO-a potrebna
su vozila veeg kapaciteta, u skladu s tehnikim uvjetima vozila u prometu na
cestama, dok su za manje udaljenosti i prijevoz od podruja sakupljanja do
RCGO-a prikladna i manja vozila. Prilikom analize koritena su standardna
vozila za sakupljanje otpada. Trenutno se u tu svrhu koriste kamioni s dvije
i tri osovine, sa ureajima za sabijanje otpada. U osnovnim proraunima
uzima se da je odnos tih dvaju tipova vozila 25% za vozila s dvije osovine
(6 t) i 75% za vozila s tri osovine (10 t). Oekuje se da e se ovaj sastav vozila
koristiti za sakupljanje otpada i direktni transport do RCGO za opcije bez
pretovarne stanice. Na temelju ovih pretpostavki moe se zakljuiti da e
transportne udaljenosti biti krae ukoliko se transport ne bude odvijao samo
na postojeim sporim prometnicama. Koritenje auto-ceste omoguava
prijevoz vozilima svih kapaciteta, skrauje vrijeme putovanja, ali isto tako
donosi dodatne trokove u vidu cestarina. to se tie standarda prometa na
cestama, tijekom terenskog ispitivanja doli smo do podataka da irina voznog
traka autoceste iznosi 7,5 m, dok je irina ostalih glavnih cesta izmeu 6,1 i
6,7 m. Manje su ceste irine od 3 do 5 m ovisno i konfiguraciji terena i gustoi
izgradnje uz cestu. Sve su ceste u relativno zadovoljavajuem stanju, iako
nisu tono poznate vrijednosti izdrljivosti i jakosti materijala. Ceste koje
vode do lokacije RCGO-a u Leevici (Kladnjice) dobre su kvalitete i irine od
7
4 do 5 m. Tijekom istraivanja na terenu zamijeeno je da su odreene dionice

znaajno oteene radi prometovanja tekih kamiona koritenih pri gradnji
auto-ceste. Takoer se smatra da su posljednja dva zavoja na dionici ceste
izmeu Leevice i Kladnjica preotra kako bi mogla podnijeti prometovanje
kamiona s prikolicom.
4. STRUKTURA GOSPODARENJA OTPADOM U SPLITSKO

DALMATINSKOJ UPANIJI
Splitsko-dalmatinska upanija moe se podijeliti na transportna podruja
prema tvrtkama koje obavljaju usluge sakupljanja otpada i/ili prema
zemljopisnoj podjeli:
ire splitsko podruje: Regija s velikim brojem stanovnika i visokom
gustoom naseljenosti. istoa Split uslugama sakupljanja pokriva
55% stanovnitva upanije i grad Split kao centar. Odlagalite Karepovac
zaprima otpad od 62% stanovnitva upanije, ukljuujui grad Omi i
relativno udaljene opine estanovac i Zadvarje na jugoistoku upanije. I
grad Split i odlagalite Karepovac smjeteni su 35-55 km od RCGO-a (ovisno
o cestovnom pravcu) i pretovarna stanica se moe pokazati kao izvediva.
estanovac i Zadvarje gravitiraju prema pretovarnoj stanici za jugoistonu
regiju (vidi dalje), a grad Omi bi isto tako mogao koristiti pretovarnu
stanicu na sjeveroistoku, ukoliko ne doe do izgradnje pretovarne stanice
u Splitu;
Trogirsko podruje prema sjeverozapadu upanije, s prosjenom
udaljenosti od 33 km od RCGO-a. Direktni transport je logina opcija,
iako se i to podruje moe koristiti pretovarnom stanicom u Splitu, ako
se uzme u obzir put koji prelaze vozila za sakupljanje. Trogirsko podruje
karakterizira visoka gustoa naseljenosti i gust promet;
Sinjsko podruje prema sjeveru. JKP Vodovod i istoa Sinj uslugama
sakupljanja otpada pokriva 11% stanovnitva upanije i upravlja
odlagalitem Mojanka smjetenim juno od grada Sinja. Mojanka je
smjetena 48 km od RCGO, tako da je izgradnja pretovarne stanice mogua.
Sinjska regija je uglavnom ruralnog karaktera s nekoliko veih naselja kao
to je sam grad Sinj;
Priobalno makarsko podruje smjeteno prema sjeveroistoku upanije od
Omia do opine Gradac i granice s Dubrovako-neretvanskom upanijom.
Grad Makarska smjeten je 100 km od RCGO-a i postoji jasna potreba za
uspostavom pretovarne stanice. Makarska rivijera predstavlja centralno
turistiko podruje dalmatinske regije;
Zalee s gradovima Imotski i Vrgorac smjeteno je u kontinentalnom
dijelu makarske regije. Topana Imotski uslugama sakupljanja pokriva
nekoliko gradova i opina s ukupno 7% stanovnitva upanije, i upravlja
8
URIN A.
odlagalitem Kozjai smjetenim sjeverno od grada Imotskog. Udaljenost

izmeu grada Imotskog i RCGO-a 101 km, a udaljenost od Vrgorca do
RCGO-a iznosi 116 km, to znai da je za ovo podruje sigurno potrebno
uspostaviti pretovarnu stanicu. Imotsko-vrgoraka regija je uglavnom
ruralnog karaktera, s najveim centrima u gradovima Imotski i Vrgorac.
Tablica 1: Koliine otpada u regijama Splitsko Dalmatinske upanije (Izvor DSZ i podaci
tvrtke istoa d.o.o. Split )
5. VOZILA ZA TRANSPORT I DIREKTNI PRIJEVOZ

Vrsta vozila koja se koriste za prijevoz otpada ovisi o nizu imbenika, ukljuujui koliinu otpada, gustou otpada, udaljenost i poetnu toku za transport,
itd. Za prijevoz preko veih udaljenosti od pretovarne stanice do RCGO-a potrebna su vozila veeg kapaciteta, u skladu s tehnikim uvjetima vozila u prometu na cestama, dok su za manje udaljenosti i prijevoz od podruja sakupljanja do RCGO-a prikladna i manja vozila. Doputeno osovinsko optereenje u
propisano u Republici Hrvatskoj iznosi 10 tona za jednoosovinsku prikolicu, i
18 tona za dvoosovinsko vozilo. Ukupna masa vozila za dvoosovinski kamion
iznosi 18 tona, a za troosovinski kamion 25 tona. Doputena granica za dvoosovinsku prikolicu je 18 tona, a za troosovinsku prikolicu 24 tone. Najvea
doputena masa za teglja sa dvo ili troosovinskom prikolicom je 44 tone.
9
Slika 4: 2-osovinsko komunalno vozilo (voza i osoblje)

(izvor: www.farid.it; www.faun.de )
Propisi o doputenoj nosivosti postavljaju granicu za koliine otpada koje se

prevoze, dok stvarne koliine otpada mogu prelaziti propisane granice. Prosjena nosivost za kamione s tri osovine iznosi u prosjeku 15 tona, to odgovara
ukupnoj masi od 28 tona. Spomenuta nosivost predstavlja raspon od 10 tona
sve do 20 tona. Prosjena ukupna masa takvog vozila iznosi od 20 do 35 tona.
Slika 5: 2-osovinsko komunalno vozilo (samo voza) ( www.gradatin.hr )
Slika 6: 3-osovinsko komunalno vozilo (voza i osoblje) (www.faun.de )
10
URIN A.
Iskustva iz prakse pokazuju da stranja osovina na kamionu s tri osovine

moe podnijeti 65 do 75 % ukupne mase, ili u prosjeku 70 %. Prema tome
kamion s tri osovine u prosjeku moe ponijeti 18 tona na stranjoj dvostrukoj
osovini i 10 tona na prednjoj osovini. U ekstremnim sluajevima, optereenje
prednje osovine moe dosei do 13 tona, a optereenje na stranjim osovinama
moe prelaziti 26 tona. No, kamion s tri osovine pod punim optereenjem
moe nositi 18 tona na stranjim osovinama i 8 tona na prednjoj osovini.
tetne posljedice nastale radom preoptereenih vozila, koja nisu u skladu
sa Pravilnikom o tehnikim uvjetima vozila u prometu na cestama, kojim se
regulira doputena masa i dimenzije vozila, mogu biti ozbiljne i
znaajne. Prilikom projektiranja pristupnih cesta za pretovarne stanice i
centar, te openito cesta koje se planiraju koristiti za prijevoz otpada, valja
uzeti u obzir spomenute imbenike. Prilikom analize koritena su standardna
vozila za sakupljanje otpada. Trenutno se u tu svrhu koriste kamioni s dvije i
tri osovine, sa ureajima za sabijanje otpada.
Slika 7: 3-osovinsko komunalno vozilo (voza ) (www.faun.de )
Slika 8: Teglja sa poluprikolicom (samo voza) (www.faun.de )
11
U osnovnim proraunima uzima se da je odnos tih dvaju tipova vozila 25%

za vozila s dvije osovine (6 t) i 75% za vozila s tri osovine (10 t).
Slika 9: Kamion sa prikolicom (samo voza) ( vlastiti obrada )
Pretpostavka za vrednovanje je koritenje kombinacije kamiona s prikolicom

za prijevoz od pretovarne stanice do RCGO-a, iako valja istaknuti da takva
kombinacija u ovom trenutku zahtijeva preinaku pristupnih cesta do RCGO-a.
Kombinacija kamiona i prikolice moe ukljuivati samo jednu jedinicu, pa sve
do rjeenja sa ispustom preko pominog poda kapaciteta do 90m3. Prikolice
tog tipa dolaze i sa standardnim mehanizmima za iskrcaj, ali u tom je sluaju
na odlagalitu potrebno projektirati posebnu stabilnu platformu za iskrcavanje.
U literaturi koja se bavi gospodarenjem komunalnim otpadom na podruju
Europe nailazimo na navode o pojavi korozije na prikolicama sa pominim
podom. Rjeenja sa pominim podom esto se koriste u SAD-u, uz napomenu
da je gustoa otpada manja, i da se veina kuhinjskog otpada zbrinjava preko
kanalizacijskog sustava. Alternativa koritenju due prikolice je prijevoz
kontejnera kamionima s prikolicom. Veliina kontejnera moe se razlikovati, no
obino je u rasponu od 30m3 do 40m3. Kontejneri mogu biti posebne izrade ili u
veini sluajeva standardnih izvedbi. U literaturi se navodi problem stabilnosti
kod prijevoza otpada kontejnerima zapremine 40m3 radi potencijalno visokog
centra gravitacije, i iako je teoretski mogue kamionom s prikolicom prevoziti
dva kontejnera zapremine 40m3, ovakvo rjeenje nije sigurno za promet.
Isti izvor navodi kao preporueno maksimalno optereenje dva kontejnera
zapremine po 32m3. Uz pretpostavku da je gustoa otpada koji se iskrcava
iz vozila za sakupljanje otpada 350 kg/m3, puna iskoristivost nosivosti moe
se postii koritenjem prikolice zapremine 90m3 sa pominim podom. S dva
12
URIN A.
kontejnera zapremine od 32m3 svaki, moe se postii ukupno optereenje od

vie od 22 tone, to odgovara 93%-tnoj iskoristivosti nosivosti. U ovom scenariju
ne postoji potreba za sabijanjem otpada na pretovarnim stanicama.
Tablica 2. Jedinina cijena prijevoza po vrsti vozila (Waste Management in Dalmatian
Counties.Carl Bro 2006.g. Projekt: 80.3725.01 )
6. KONCEPT PRETOVARNIH STANICA

Openito govorei, odgovarajua lokacija za pretovarnu stanicu trebala bi
zadovoljavati slijedee uvjete:
Smjetaj na podruju bez izravnih susjeda kao to su stambene etvrti,
kole, bolnice, itd. Idealna je lokacija na podruju predvienom za laka
industrijska postrojenja;
Smjetaj u blizini glavne prometnice ili auto-ceste, kako bi se smanjilo
prometovanje tekih kamiona kroz naseljena podruja i uske ulice;
Smjetaj to je blie gravitacijskom centru sakupljanja otpada kako bi se
izbjegli nepotrebni obilasci;
Smjetaj u smjeru Centra za gospodarenje otpadom kako bi se izbjegli
nepotrebni obilasci;
Predviena veliina zemljita navedena je u nastavku, s minimalnim
dimenzijama od 50 metara u irinu ili duljinu (konfiguracija je bitna radi
okretnog radijusa kamiona i kamiona s prikolicom):
- Pretovarna stanica u Splitu: 10.000m2;
- Pretovarne stanice na Visu i olti: 3.750m2;
- Ostale pretovarne stanice: 4.500 m2;
- Transportni centar: 8.275m2.
13
esto se razmatra smjetaj pretovarne stanice na lokaciji postojeeg odlagalita

ije se sanacija i zatvaranje planira, no bitno je uzeti u obzir i sve gore
navedene kriterije. Postoji niz primjera gdje je lokacija postojeeg odlagalita
nepovoljna za pretovarnu stanicu, budui da su lokacije smjetene daleko od
centara proizvodnje otpada, trae ulaganja u pristupne ceste i pretpostavljaju
obilaske zato jer se nalaze u suprotnom smjeru od Centra. Meutim lokacije
sadanjih odlagalita su ve prihvaene kao mjesta za odlaganje otpada, te
se ne bi trebala oekivati nepovoljna reakcija javnosti uobiajena prilikom
odabira lokacija za pretovarne stanice. U veini je sluajeva bolja odluka
ako se grad ili opina odlue za smjetanje pretovarne stanice u zoni lake
industrije i zauvijek zatvore postojee odlagalite, iako postoje razlozi za
ouvanjem postojeih lokacija.
Pretovarna stanica u Splitu

Iako analiza optimizacije transporta potvruje da pretovarna stanica u Splitu
nije izvodljiva s ekonomskog stajalita, lokalna tvrtka za sakupljanje otpada
smatra da je u Splitu potrebno uspostaviti pretovarnu stanicu. Prednosti
zadravanja postojeeg statusa za tvrtku su sljedee:
Zadravanje postojee strategije sakupljanje i postojee opreme. Kako
bi se postigla trokovna uinkovitost transporta na veim udaljenostima
potrebno je poveati broj i kapacitet vozila;
Zadravanje postojeih uvjeta rada. U scenariju sa direktnim odvozom,
u vozilu za sakupljanje na putu do Centra samo je jedan radnik, to
povlai izradu novih ugovora i pregovaranje o novim radnim uvjetima za
radnike.
Predloena je lokacija za pretovarnu stanicu na postojeem odlagalitu
Karepovac. Meutim, radi se o dosta nepogodnoj lokaciji radi loih uvjeta
pristupa i prostornih ogranienja. Alternativno rjeenje bi bilo smjetanje
pretovarne stanice u industrijskoj zoni u blizini Katela i Solina. Ovo je
podruje u blizini trase autoceste i planiranog tunela koji e povezivati vor
Vuevica i dravnu cestu D-8 u Katelima, to je definitivna prednost za
smjetaj pretovarne stanice. Iako ekonomske raunice ne govore u prilog
otvaranju reene pretovarne stanice, sama urbana koncepcija Grada Splita
ne dozvoljava sakupljanje otpada vozilima veih kapaciteta, to bitno
poskupljuje prijevoz do RCGO sukladno tablici 2 ovog teksta. Tvrka istoa
d.o.o. Split raspolae optimalnim voznim parkom primjerenim prometnim
uvjetima Grada Splita; a uvoenjem veih vozila ne bi bila u mogunosti
odrati sadanju razinu komunalne usluge. Naravno, mjere primarne
selekcije otpada dodatno kompliciraju situaciju. Stare jezgre gradova na obali
definiraju naine sakupljanje otpada malim vozilima, a u nekim sluajevima
tvrtke su uvjetovane koristiti i druga sredstva.
14
URIN A.
Slika 10: Vozilo za sakupljanje smea u staroj gradskoj jezgri (Izvor: vlastita obrada)
Pretovarna stanica u Sinju

Preloena lokacija za pretovarnu stanicu za sinjsko podruje je lokacija
postojeeg odlagalita Mojanka. Relativno kratka udaljenost do centra i
raspreno podruje sakupljanja su indikatori da pretovarna stanica nije u
potpunosti opravdano rjeenje. Prednost smjetanja pretovarne stanice na
Mojanki je ta da se moe nastaviti sa dosadanjom organizacijom sakupljanja,
budui e pretovarna stanica biti smjetena na bivem odlagalitu. S tehnike
strane, lokacija na Mojanki je pogodna za pretovarnu stanicu, budui da je na
raspolaganju dovoljna povrina za gradnju, i lokacija se nalazi uz glavnu cestu
do Splita (i Centra), tako da vozila za transport ne moraju prolaziti kroz grad.
Pretovarna stanica u Makarskoj

U ovom je trenutku u funkciji postrojenje za baliranje na privremenoj lokaciji
u trgovinsko/ industrijskoj zoni u jugoistonom dijelu grada Makarska, koje
zaprima otpad iz makarske i nekoliko manjih opina uz obalu. Postojea
lokacija bi mogla sluiti za pretovarnu stanicu, no potrebno je uloiti u
modernizaciju pristupne ceste, kako bi njome mogla prometovati vozila
najvee doputene mase od 44 tone.
Pretovarna stanica u Zagvozdu

Zagvozd je smjeten na raskriju glavne ceste od Imotskog, glavne ceste iz
Vrgorca i planiranog izlaza s nove trase auto-ceste Split-Ploe (u izgradnji).
15
Mogua lokacija u blizini Zagvozda jo nije definirana, no preferirana je

lokacija to blie raskriju glavnih prometnica.
Slika 11 a; Pretovarna stanica ( izvor www.tehnix.hr )
Picture 11 b; Pretovarna stanica ( izvor tehnika dokumentacija tvrtke ADEMOLI )
Pretovarne stanice na otocima

Transport otpada trajektom predstavlja znaajan troak. Kako bi se smanjili
trokovi, uz koritenje postojeih trajekata i tijekom visoke turistike sezone,
trajektom e se prevoziti samo kontejneri s otpadom. Organizacija trajektnog
prijevoza planira se kako slijedi:
Svaki put kad se napuni kontejner na pretovarnoj stanici na otoku, vuno
vozilo (traktor) ga prevozi do trajektne luke;
16
URIN A.
Zamjena kontejnera odvija se na trajektu. Puni kontejner se iskrcava, a

pravni kontejner se preuzima;
Kad trajekt stigne na kopno drugo vuno vozilo (traktor) zamjenjuje puni
za prazni kontejner;
Puni kontejner se prevozi do pretovarne stanice na kopnu.
Prednosti prijevoza samih kontejnera su:
Trokovi trajektnog prijevoza su smanjeni do 60% u usporedbi sa prijevozom
kamiona i prikolice;
Na trajektu se zauzima manje prostora, i nastaje manje optereenje;
Iskoritavanje opreme za transport se optimizira, budui da vozila za
transport ne moraju biti na trajektu.
Nedostatak kod prijevoza samih kontejnera jest taj da vuno vozilo (traktor)
za kontejner uvijek mora biti na raspolaganju u luci kad dolazi trajekt,
kako ne bi dolo do kanjenja. Trokovi ulaganja su isti kao i kod rjeenja sa
vozilima za transport koja dolaze na otok, no ukupni operativni trokovi su
3-7% nii.
7. ANALIZA MOGUIH SCENARIJA

Jedinini trokovi za pretovarne stanice u jasnoj su ovisnosti o promjenama
u ulaznim postavkama. Najvanije promjene ukljuuju:
Poveanje izdataka za plae. Razina osobnih dohodaka u Hrvatskoj nije
osobito visoka, s tim da treba pretpostaviti da e se plae pribliiti razini
plaa u sredinjoj Europi;
Poveanje u trokovima investicije i rada pretovarne stanice. Prekoraenje
budeta i elja za primjenom sofisticiranih tehnikih rjeenja moe dovesti
do znaajnog poveanja trokova izgradnje i rada pretovarne stanice.
Direktni transport na kopnenom dijelu Splitsko-dalmatinske upanije
pokriva 181,340 tona otpada, i ukupni godinji promet od 10,847,145 t/km uz
prosjenu duljinu puta od 59.8 km. Prosjeni promet vozila s otpadom iznosi
806 kamiona tjedno. Direktni transport s otoka Splitsko-dalmatinske upanije
pokriva 26,358 tona otpada i ukupni godinji promet od 1,699,986 t-km uz
prosjenu duljinu puta od 64.5 km. Prosjeni promet vozila s otpadom iznosi
117 kamiona tjedno. Godinji trokovi direktnog transporta do RCGO iznose
2,533,039 kn za cestovni transport plus 61,502 kn za cestarinu i 2,235,423 kn
za trajektne karte, to ukupno iznosi 4,829,964 kn s prosjenim trokom
od 183.24 kn po toni. Izraunati troak je 81% vii od prosjenog troka za
kopneno podruje. Trokovi izraunati za direktni transport zasnivaju se na
minimalnom broju osoblja po kamionu, t.j. samo jedan voza bez pomonog
osoblja.1 Na temelju jedininih trokova kamiona za prijevoz i rada pretovarne
stanice izraunava se toka pokria ili prijelomna udaljenost za uvoenje
pretovarnih stanica.
1 Optimizacija transporta otpada u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Carl Bro 2006 g.
17
Formula je jednostavna:
(jedinini troak vozila za direktni transport) x (prijelomna udaljenost) =
(jedinini troak vozila za transport) x (prijelomna udaljenost) + (jedinini
troak rada pretovarne stanice).
Osnovna kalkulacija sa minimalnim osobljem (samo voza) predstavlja
glavni rezultat, t.j. prijelomna udaljenost iznosi 30 km za pretovarne stanice
veeg kapaciteta i 48 km za pretovarne stanice manjeg kapaciteta. Dobivene
vrijednosti u skladu su sa dosadanjim iskustvima na meunarodnim
projektima i postavljenim oekivanjima.
Analiza za pretovarnu stanicu u Splitu provedena je na temelju pretpostavke
da e lokacija stanice biti na odlagalitu Karepovac, te uzimajui u obzir svaku
od tri opcije pravca transporta:
Postojee cestovna mrea preko Klisa. Ovaj pravac koristi veliki broj
transportnih vozila koja ele izbjei plaanje cestarine;
Dionica auto-ceste od Dugopolja do Vuevice (izlaz u blizini Leevice);
Planirani tunel koji e povezivati auto-cestu od izlaza Vuevica do dravne
ceste br. 8 koja prolazi kroz naselje Katela.
Pretpostavlja se da e direktni transport i transport od pretovarne stanice
koristiti iste cestovne pravce. Valja spomenuti da su u analizu ukljueni svi
gradovi i opine sa ireg splitskog podruja koje sada koriste odlagalite
Karepovac, izuzev naselja Marina i Seget, koji e u svakom sluaju prevoziti
otpad direktno do centra. Pojednostavljivanje nee imati nikakvog utjecaja na
konane rezultate. Zakljuak je da pretovarna stanica u Splitu nije izvodljiva,
te iz tog razloga nije opravdana njena izgradnja. Meutim praksa pokazuje
kako nije mogue obavljati sakupljanje otpada sa veim vozilima poradi
veoma velike gustoe stanovanja i neodgovarajuih prometnica unutar
grada, te je bez obzira na ekonomske pokazatelje nuna izgradnja pretovarne
stanice za ire splitsko podruje, kojoj bi gravitiralo nekoliko manjih okolnih
gradova (sadanji realni korisnici deponija).
8. ZAKLJUAK
Postojea analiza trokova transporta i uvoenja pretovarnih stanica nije
donijela jasan rezultat u smislu jasnog prikaza naina na koji se trebaju
smanjiti trokovi transporta na podruju Splitsko-dalmatinske upanije.
Postoje odreena oekivanja da se preko pretovarnih stanica rijei pitanje
transporta otpada, ali analize pokazuju da njihova uspostava nije ekonomski
opravdana. U ovim sluajevima direktni transport predstavlja najisplativije
rjeenje. Isto tako, bitno je spomenuti ulogu politikih odnosa. Direktni
transport po definiciji znai da gradovi i opine izravno pokrivaju dodatne
trokove za prijevoz, dok se pretovarnim stanicama upravlja u sklopu
RCGO-a i predstavljaju zajedniki troak. Iz tog je razloga oekivano da
18
URIN A.
e upanijska uprava/ organizacija RCGO-a biti pod pritiskom da financira

i upravlja radom pretovarnih stanica, a mogunost financiranja RCGO-a i
pretovarnih stanica iz nepovratnih sredstava ide u prilog takvom rjeenju.
Posebno je vano pristupiti cijelom problemu s dozom opreza, kako bi se
izbjeglo usvajanje neopravdanih ulaganja. Sam koncept RCGO-a nestabilan
je bez jasnog opredjeljenja i sudjelovanja lokalnih nositelja interesa, i najbolji
je put ka uspjehu postavljanje ekonomske isplativosti i realnih parametara
pruanja usluge korisnicima kao prioritetnih kriterija. Izrauni i analize
pokazuju da bi najisplativije rjeenje za Sinj i Split bio direktni transport
do RCGO-a u Leevici, to je uvjetovano koritenjem vozila sa sakupljanje
kapaciteta najmanje 10 tona i sa svim osobljem. Uzimajui u obzir samo
ekonomske parametre isplativosti rada pretovarna stanica u Splitu nije
izvodljiva, te iz tog razloga nije opravdana njena izgradnja. Meutim praksa
pokazuje kako nije mogue obavljati sakupljanje otpada sa veim vozilima
poradi veoma velike gustoe stanovanja i neodgovarajuih prometnica
unutar grada, te je bez obzira na ekonomske pokazatelje nuna izgradnja
pretovarne stanice za ire splitsko podruje, kojoj bi gravitiralo nekoliko
manjih okolnih gradova (sadanji realni korisnici deponija).
Pretovarna stanica u Makarskoj se pokazala opravdanom. Lokacija moe biti
ve postojee postrojenje za baliranje, meutim kako je isto locirano u centru
urbane zone, trebalo bi razmotriti mogunost premjetanja na alternativnu
lokaciju. Pretovarne stanice u Imotskom i Vrgorcu su potrebite, ali koliine
otpada su preniske. Zakljuak izveden iz kalkulacija i analiza jest da postoji
jasna potreba za dvjema pretovarnim stanicama u unutranjosti upanije,
u Makarskoj i Zagvozdu (u blizini ulaza na auto cestu Dubrovnik Split
Zagreb). Pretovarne stanice na veim otocima su nune, bez obzira na
njihovu ekonomsku isplativost, poradi razvoja turizma i ouvanja ekoloke
odrivosti.
LITERATURA:
1. Waste Management in Dalmatian Counties. Optimisation of Transport of Waste in the
County of Split-Dalmatia.Carl Bro 2006.g. Projekt: 80.3725.01
2. Transportation waste in County Split and Dalmatia; Alen urin; SWECO Stockohlm
Sweden; 2008 g.
3. Republika Hrvatska - Dravni Zavod za Statistiku www.dsz.hr
4. www.faun.de
5. www.gradatin.hr
6. www.farid.it
7. www.tehnix.hr
8. www.cistoca-split.hr
19
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
REGIONALNI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM U CELJU

REGIONAL WASTE MANAGEMENT CENTRE CELJE
Milka Leskoek, Jure Svetii, Slavko Mar
Simbio, druba za ravnanje z odpadki, d.o.o.
SAETAK
U svrhu ispunjavanja uvjeta iz zakonodavstva koje se odnosi na okoli i otpad, potrebno je poboljati
praksu na podruju obrade otpada u Sloveniji. Temeljem toga, kao dugorono rjeenje obrade otpada
predloeno je otvaranje velikih regionalnih centara za vie od 200.000 ljudi. U Slovenskoj pokrajini
Savinjska 24 opine su se udruile u projekt izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom
Celje. Centar je smjeten u Bukovlak-u u blizini Celja, i u konanici e se njime koristiti 250.000 ljudi
iz regije. Prva faza projekta ukljuivala je suvremeno odlagalite za ostatni otpad, postrojenje za odvojeno sakupljeni otpad, kompostanu za obradu odvojeno sakupljenog bio-razgradljivog otpada, montano
postrojenje za glomazni otpad i svu potrebnu infrastrukturu. Izgradnja prve faze projekta je ve zavrena
i postrojenja su putena u probni pogon. Druga faza projekta, koja ukljuuje postrojenje za mehanikobioloku obradu ostatnog otpada i toplanu koja e koristiti proizvedenu gorivu frakciju otpada, je trenutno u izgradnji i njen zavretak se oekuje krajem 2008. godine. Projekt, ukupne vrijednosti od oko 50
milijuna Eura, su financirali Kohezijski fond Europske unije i Ministarstvo zatite okolia i prostornog
ureenja Republike Slovenije.
Kljune rijei: Regionalni centar, gospodarenje otpadom
ABSTRACT
In order to fulfill the demands of the environmental and waste legislation, an advance of waste treatment
practices in Slovenia was needed. For waste treatment facilities to survive in the long run, large regional
centres serving more than 200.000 people are suggested. In Slovenias Savinjska region 24 municipalities joined in the project of constructing a Regional Waste Management Centre Celje. The centre is
situated in Bukovlak near Celje and will, when completed, serve 250.000 people in the region. The first
phase of the project includes a modern landfill for the rest of waste, a sorting plant for separately collec-
ted waste, a composting plant for treatment of separately collected bio-degradable waste, a dismantling
facility for bulky waste and the needed infrastructure. The construction of the first phase of the project
has already been completed and the facilities are undergoing trial runs. The second phase of the project,
which includes a plant for mechanical and biological treatment of the rest of waste and a heating plant
that will utilize combustible waste fraction produced, is currently in construction and will be completed
towards the end of 2008. At a cost of approximately 50 million EUR, the project wasgranted assistance
by the EU cohesion fund and the Slovenian Ministry of Environment and Spatial Planning.
Key words: Regional centre, waste management
22
LESKOEK M., SVETII J., MAR S.
UVOD
INTRODUCTION
U novije vrijeme, gospodarenje otpadom je postalo vaan segment zatite

okolia. Nakon to je 1998. godine Slovenija postala pridrueni partner EU,
postepeno je trebalo usvojiti svo zakonodavstvo iz podruja gospodarenje
otpadom (3). EU Direktiva o otpadu je
vrlo striktna, stoga se pojavila potreba
za novim pristupom problemu. Direktiva preporuuje izradu nacionalnih
planova u svrhu postizanja sljedeih
ciljeva: smanjenje proizvodnje otpada
i njegove tetnosti, izdvajanje sekundarnih materijala iz otpada i koritenje
otpada kao izvora energije (2).
Prije svih Vladinih napora na podruju prihvaanja novog zakonodavstva,
opine u Sloveniji imale su uinkovito
organizirano sakupljanje i odlaganje
otpada, no svega nekoliko postrojenja za reciklau, to je bilo razumljivo
jer su komunalne tvrtke bile izrazito
male i radile su na lokalnoj razini, a iz
iskustva je poznato da je recikliranje
otpada ekonomino samo u sluaju
velikih koliina otpada (3).
Vlada se pozabavila problemom i
usvajanjem novih zakona prisilila
opine na investiranje u nova postrojenja. Nacionalni Plan aktivnosti za
zatitu okola nalae da novi sustav
gospodarenja otpadom obuhvati podruje od najmanje 90.000 ljudi, ime
se namee potreba za uzajamnim
djelovanjem vie opina s razliitim
komunalnim tvrtkama (3). U poetku je sve navedeno predstavljalo
problem jer je svaka pojedina opina
eljela iznijeti svoj problem. Predloeno je i otvaranje nekoliko razliitih
In recent years, waste management

is viewed as an important environmental issue. After Slovenia became the associated partner of the EU
in 1998, all the necessary legislation
had to gradually be adopted (3). The
EU Directive on Waste is very strict,
so a new approach to the problem
had to be taken. The Directive suggests national plans should be used
in order to achieve the following goals: to reduce waste production and
its harmfulness, to extract secondary
raw materials from waste and to use
waste as an energy source (2).
Prior to government efforts to adopt
the new legislation, municipalities in
Slovenia did have an effective organized waste collection and landfills,
but relatively few recycling facilities.
This was understandable, because
municipal companies were small
and operated on a local level, and it
is known from experience that waste recycling can only be economical
with large quantities of waste (3).
Government addressed the problem
and by adopting new legislation forced the municipalities to start investing in new facilities. National Environmental Action Plan suggest a
cover area of at least 90.000 people to
be included in a common waste management system, so consequently a
common effort of many municipalities with different municipal companies is necessary (3). This can in many
ways present a problem, as each municipality is trying to address its own
problems. Throughout Slovenia, se23
centara kroz itavu Sloveniju (3).

Ovaj rad obrauje postupke planiranja i izgradnje Centra za gospodarenje
otpadom Celje. Centar e u konanici
obuhvaati podruje s oko 250.000 ljudi u regiji Svainjska i smatra se da je
to drugi po veliini centar za gospodarenje otpadom u Sloveniji.
veral centres were suggested (3).

This paper shows details on planning
and construction of Waste Management Centre Celje. The centre will
cover an area of 250.000 people in
Savinjska region and is considered
the second largest waste management centre in Slovenia.
RAZRADA
ELABORATION
Prije novih aktivnosti, Opina Celje

je, zajedno s jedanaest drugih opina
u kojima je komunalna tvrtka Simbio
d.o.o. obavljala poslove sakupljaja
otpada, imala odlagalite otpada u
Bukovlak-u, u blizini Celja. Nakon
1994. godine, tvrtka je uloila u novu
infrastrukturu na samom odlagalitu,
to je predstavljalo prvi korak k ispunjavanju zahtjeva EU. Pored uinkovite infrastrukture, glavna investicija bio je sustav obrade odlagalinog
plina. U poetku se plin spaljivao u
svrhu smanjenja emisija staklenikih
plinova. Sustav je zatim unaprijeen
s dvije energane, kombinirane snage
od 1.6 MW, koje su kao gorivo koristile odlagalini plin. Bitno poboljanje
postignuto je i arhiviranjem podataka o otpadu u elektronskom obliku,
ime se postigla bolja kontrola nad
odloenim otpadom.
Ostale aktivnosti koje su takoer
doprinjele ispunjenju EU zahtjeva
su: poboljanje sustava za odvojeno
sakupljanje plastike, metala, stakla,
papira, kartona, odvojeno sakupljanje opasnog otpada te odvojeno sakupljanje biorazgradljivog otpada.
Sustav je bio uinkovit, ali ne i ekonomski odriv. U svrhu postizanja
ekonomske odrivosti, nuno je bilo
Prior to new efforts, Municipality of

Celje along with eleven other municipalities, where municipal company
Simbio, d.o.o., was collecting waste,
has already had a common landfill
at Bukovlak, near Celje. After 1994,
the company made several investments in basic infrastructure at the
site, which was the first step towards
reaching the EU requirements. Apart
from the effective infrastructure, the
main investment was the system
for landfill gas catchment. At first,
the gas was incinerated to reduce
greenhouse emissions. The system
was then upgraded with two power
plants, with combined power of 1.6
MW, that utilize landfill gas. Important improvement was also electronic waste information archiving,
which ensured a better control over
landfilled waste.
Other activities that also contributed towards reaching the EU requirements were: implementation of
the system for separate collection of
plastics, metals, glass, paper, cardboard, separate collection of hazardous
waste and separate collection of biodegradable waste. The system was
effective, but for it to become economically sustainable, recycling faciliti-
24
potrebno izgraditi postrojenja za

reciklau. Nakon ukljuenja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Celje (smjetenog u Bukovlaku) u Nacionalni plan aktivnosti za
zatitu okolia (3), Opina Celje je
konkurirala za financiranje projekta
od strane EU Kohezijskog fonda. Tijekom 2003. godine Opina Celje je
potpisala zajedniki ugovor s 23 druge opine za prvu fazu zajednikog
centra za gospodarenje otpadom.
Prva faza je ukljuivala temeljna postrojenja i infrastrukturu za gospodarenje otpadom. Tijekom sljedeih
godina, napravljena je sva potrebna
tehnika i financijska dokumentacija
za prijavu za financiranje projekta
od strane EU Kohezijskog fonda kao
i za dodatnu pomo Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja
Republike Slovenije. Tijekom pripreme prve faze, iste opine su potpisale
dodatak ugovoru za fazu dva. Faza
dva bi u potpunosti rijeila problem
gospodarenja otpadom u regiji. Pripreme za izgradnju faze dva zapoele su godinu dana nakon zavretka
faze jedan.
Trokovi faze jedan iznosili su oko
18.000.000 EUR, a Kohezijski fond
EU je u njima sudjelovao s oko 60
%. Trokovi za fazu dva iznose oko
31.000.000 EUR, a Kohezijski fond EU
e u njima sudjelovati s oko 70 %.
Projekt se sastoji od sljedeih postrojenja:
es were also needed.

After inclusion of Regional Waste
Management Centre Celje, situated
at Bukovlak, in the National Environmental Action Plan (3), the Municipality of Celje was given the opportunity to apply for assistance by the
EU cohesion fund. In 2003, Municipality of Celje signed a joined contract with 23 other municipalities for
the first phase of the common waste
management centre. This would include basic waste treatment facilities
and infrastructure. In the following
year, all the necessary technical and
financial documentation was made
for application for assistance by the
EU Cohesion Fund and additional
assistance by the Slovenian Ministry of Environment and Spatial
Planning. During the procedures
for phase one, annex for phase two
was also signed by the same contributing municipalities. Phase two
would completely solve the problem
of waste management in the region.
The procedures for the construction
of phase two started one year after
phase one.
The costs for phase one are roughly
at 18.000.000 EUR, where Cohesion
Fund contributes around 60 %. Costs for phase to are at approximately
31.000.000 EUR, where EU Cohesion
Fund contributes about 70 %.
The project consists of the following
facilities:
FAZA I
PHASE I
Kompostana
The composting plant
Kompostana kapaciteta 5.000 tona/

godinje je armirano betonska gra-
The composting plant with the capacity of 5.000 tons per year is a reinforced
25
concrete building, where separately

collected biodegradable waste is being
composted. It is an in-vessel composting system type. The bio-oxidation
area is completely shut, displaying negative pressure, while the air is being
directed into a biofilter, thus ensuring
minimal impact on the surrounding
environment. The workers also come
into no contact with the waste, because
the composting process operates on an
automated level, where all the processes and machines in the plant are controlled from the main computer. The
material is manipulated in the plant by
means of an overhead bridge crane.
evina u kojoj se kompostira odvojeno sakupljeni biorazgradljivi otpad. Rije je o tunelnom sustavu
za kompostiranje. Bio-oksidacijsko
podruje je u potpunosti zatvoreno, izloeno negativnom tlaku, dok
se zrak uvodi u biofilter, te se na taj
nain osigurava minimalni utjecaj
na okolno podruje. Djelatnici ne
dolaze u kontakt s otpadom jer proces kompostiranja radi u potpunosti
automatski, te se svi procesi i ureaji
u postrojenju kontroliraju s glavnog
kompjutora. Materijalom se rukuje
na postrojenju pomou mosne dizalice.
Proces se sastoji od tri dijela:
The process involves 3 parts:
Dio 1: biooksidacija
Biorazgradiva frakcija otpada je obzirom na svoju strukturu, pomijeana
s glomaznim materijalom i kao takva
se prevozi do podruja biooksidacije
u kojem dolazi do bioloke obrade
otpada. Projektirano ventiliranje aerira kompostnu mjeavinu, tijekom
ega dolazi do brze razgradnje. Proces traje oko 100 dana i tijekom ovog
vremena ista hrpa materijala se dva
puta prenosi s jednog na drugi dio
podruja biooksidacije.
Part 1: biooxidation
Biodegradable waste fraction is, considering the structure, mixed with
bulking material and transported
to the biooxidation area. Here, biological treatment is taking place.
Its designed ventilation aerates the
composting mixture, getting it to decompose rapidly. The process lasts
about 100 days and during this time
the same pile of material is transported two times to another part of the
area.
Dio 2: konana prerada

Po zavretku biolokog procesa,
kompost se prenosi na konanu preradu gdje se kompost odvaja od nerazgadljivih glomaznih materijala,
plastike i ostalih neistoa. Glomazni
material se izolira i vraa se na ponovno koritenje u proces, dok se
ne-bioloki otpad smatra stabilnim
otpadom za odlaganje na odlagali-
Part 2: final refinement

When the biological process is finished, the compost is being transported to the final refinement. Here,
compost is separated from undegraded bulking material, plastics and
other impurities. Bulking material is
isolated and it returns to be reused
in the process, while non-biological
waste is considered stabilized waste
26
tu. Konani proizvod, fini kompost

se prodaje ukoliko zadovoljava zakonske zahtjeve.
for the landfill. Fine compost can be

sold if it meets the legislation requirements.
Postrojenje za sortiranje
Sorting plant
Otpad sortiran u postrojenju za sortiranje su zapravo odvojeno sakupljene frakcije plastike, papira, kartona
i metala. Ovaj otpad se sortira u visoko kvalitetne frakcije. Postrojenje
ima kapacitet 5.000 t/godinje.
Tehnoloki proces se moe prilagoditi
ovisno o ulaznom materijalu. Proces
poinje unoenjem otpada na transportnu traku. Ukoliko su prisutne
vreice, otpad putuje transportnom
trakom do sita gdje se isputa sadraj
svake pojedine vreice. Otpad putuje
transportnom trakom do sita gdje se
male estice odstranjuju iz procesa u
svrhu postizanja im bolje kvalitete
konanog materijala.
Otpad nadalje putuje transportnom
trakom kroz kabinu za sortiranje,
gdje se obavlja runo sortiranje. Kabina za sortiranje je u potpunosti
izgraena s najboljim sigurnosnim
standardima za djelatnike.
Sortirani materijal se istovara u odgovarajui lijevak koji vodi do njegove odvojene pregrade. Sadraj svake
pregrade se moe istovariti na transportnu traku, koja vodi do pree.
Nakon kabine za sortiranje nalaze su
separatori magnetskih i ne-magnetskih materijala. Prea, smjetena na
kraju hodinka, pakira frakcije otpada
u bale, spremne za utovar.
Waste, sorted in the sorting plant, are

separately collected fractions of plastic,
paper, cardboard and metal. This waste
is precisely sorted out into high quality
fractions. The plant has the capacity of
5.000 tons per year.
Technological process is adaptive in
consideration of the input material. The
process starts with the insertion of waste onto the conveyor belt. If bags are
present, the waste travels through a
bag-ripping machine beforehand, which releases the contents of each bag. The
waste travels the conveyor belt onto a
sieve, where small particles are removed from the process in order to ensure
better quality of the final material.
Waste then travels the conveyor belt
through the exhausted sorting cabin,
where sorting is performed manually.
The sorting cabin is constructed in
compliance with best safety standards
for workers.
Sorted material is discharged into a
corresponding funnel which leads into
its own separate compartment. Each
compartment can be discharged onto a
conveyor belt, which leads to the press.
After the sorting cabin, the separators
for magnetic and non-magnetic materials are situated. A press, situated at the
end of the hall, packs waste fractions
into bales, ready to be carted out.
Montano postrojenje za glomazni otpad
Dismantling facility for bulky

waste
Dismantling facility for bulky waste is partly an open hall, with the
Montano postrojenje za glomazni

otpad je djelomino otvorena hala,
27
konanog kapaciteta od 5.000 t/godinje. U njemu se dijelovi glomaznog

otpada usitnjavaju i privremeno
skladite. Korisni dijelovi se kasnije
mogu koristiti za recikliranje.
nal capacity of 5.000 tons per

year. Here, applicable parts of bulky
waste are taken to pieces and temporarily stored. Useable pieces are
available for further recycling.
Odlagalite za ostatni otpad
Landfill for the rest of waste
Odlagalite za ostatni otpad je projektirano juno od postojeeg odlagalita, na povrini od oko 10 ha.
Ukupni kapacitet odlagalita je 1.7
milijuna m3, ukupnog aktivnog perioda od oko 30 godina. Tijekom ovog
perioda oekuje se da e se mehaniko biolokom obradom smanjiti koliina otpada namijenjenog odlaganju.
Ukoliko bi se u istom uspjelo, moe
se oekivati i produljenje ivotnog
ciklusa odlagalita.
Landfill for the rest of waste is designed south from the existing landfill, on the area of 10 ha. Final capacity of the landfill is 1.7 million
m3, with working period of app.
30 years. In this period mechanical
biological treatment is expected to
reduce the quantity of waste being
dumped. According to this fact, we
could expect the lengthening of the
landfills life-span.
Okoli i infrastruktura
Osim glavnih postrojenja za gospodarenje otpadom potrebno je izgraditi i ostale graevine i infrastrukturu, kao to su upravne zgrade,
postrojenja za pranje kamiona i kontejnera, pristupne ceste, asfaltirano
podruje, platformu za obradu i privremeno skladitenje struktuiranog
otpada.
FAZA II
Mehaniko bioloka obrada
ostatnog otpada
Uprkos planovima za uinkovito odvojeno sakupljanje frakcija otpada, i
dalje trebamo obraivati ostatni otpad, koji ini veinu sakupljenih otpadnih frakcija. Umjesto odlaganja,
otpad e se podvrgnuti mehanikobiolokoj obradi (MBO). Postrojenje
28
Surroundings and infrastructure

Apart from main waste management
facilities, construction of other needed buildings and infrastructure is
also needed. These were the administrative building, a truck and container washing facility, access roads,
asphalt area, a platform for treatment
and temporary storage of structural
waste.
PHASE II
Mechanical biological treatment
of the rest of waste
Despite plans for an effective collection of separate waste fractions, we
still need to treat the remaining waste, which will account for a majority
of collected waste fractions. Instead
of dumping, waste will be subjected
to mechanical biological treatment.
Plant for mechanical biological tre-
za MBO, kapaciteta od 61.500 t/godinje bit e sagraeno do kraja 2008.

godine.
Ova tehnologija je slina kompostiranju, u smislu da koristi mostne
dizalice za dovod materijala u veliko
podruje biooksidacije. Velika razlika je drugi dio postrojenja, u kojem
dolazi do mehanike obrade otpada.
Glavne karakteristike postrojenja bit
e: odsustvo djelatnika u biooksidacijskom podruju, kontrolirane emisije zraka i vode, ponovno koritenje
procjednih voda i potpuna kompjuterizirana kontrola.
Proces se dijeli na tri stupnja:

Stupanj 1: prihvat otpada i odvajanje bypass-iranjem
Nakon prihvata materijala, estice
vee od 20 cm bit e direktno bypasirane do faze mehanike obrade, dok
e male estice biti odvedene do podruja biooksidacije.
Stupanj 2: bioloka obrada
Bioloka obrada se odvija u biostabilizacijskoj sekciji. Komunalni otpad
se podvrgava biolokoj oksidaciji i
procesu suenja. Ventilatori upuhuju zrak u masu kako bi se omoguilo
aerobno truljenje, odnosno ubrzanje
procesa. Kao rezultat se dobije stabilan, suh i ist proizvod bez neugodnih mirisa.
Stupanj 3: mehanika obrada
Nakon zavretka bioloke stabilizacije, materijal se odvodi do sekcije
za mehaniku obradu. Sustav koji
atment, with the capacity of 61.500

tons per year, is set to be constructed
towards the end of 2008.
This technology is much similar to
the composting plant, in a way that
it uses bridge cranes to move the material in a large biooxidation area. Big
difference is the second part of the
plant, where mechanical treatment
is taking place.
The main features of the plant will
be: absence of workers in the biooxidation area, controlled air and water
emissions, leachate reuse and full
computer control.
The process is divided roughly

in three stages:
Stage 1: receival of waste and separating
bypass
After receiving new material, particles larger than 20 cm will be bypassed directly to mechanical treatment
phase, while smaller ones will be
transported to the biooxidation area.
Stage 2: biological treatment
Biological treatment in then carried
out in the biostabilization section.
Municipal waste is exposed to biological oxidation and drying processes.
The fans blow air into the mass to
enable aerobic decomposition, therefore speeding up the process. The
result is a stable, dry and sanitized
product without unpleasant odors.
Stage 3: mechanical treatment
After biological stabilization is completed, material is transported to
mechanical treatment section. The
system comprised of grinders, con29
se sastoji od brusilica, transportnih

traka, separatora i sita odvaja razliite frakcije otpada. Konani proizvod procesa bit e sljedee frakcije:
gorivi dio otpada (lagana frakcija),
stabilizirana inertna teka frakcija,
magnetski metali i ne-magnetski
metali.
Stabilizirana inertna teka frakcija e
se odloiti na odlagalite, dok e se
metali predati sakupljau sekundarnih materijala. Goriva lagana frakcija
e se odvoziti do toplane Celje (detalji navedeni ispod), gdje e se koristiti kao gorivo.
Toplana Celje
Toplana Celje je sagraena nekoliko
km od podruja Regionalnog centra. U toplani e se spaljivati 20.000
tona lagane frakcije proizvedene iz
Regionalnog centra i 5.000 tona mulja iz postrojenja za obradu otpadne
vode, prosjene gorive vrijednosti
od 13-14 MJ/kg, te e se na taj nain
proizvoditi toplinska i elektrina
energija. Toplinska snaga toplane
bit e 15 MW, a struja proizvedena
iz elektrine energije 1.9 MW. Elektrina energija e se isporuivati u
glavnu elektrinu mreu, a toplinska energija e se koristiti u toplinskoj mrei za opskrbu grada Celje.
Dimni plinovi e se obraivati prije
isporuke, kako bi se smanjio utjecaj
na okoli.
ZAKLJUAK
Zasad se projekt odvija vrlo dobro.
Prva faza projekta je zavrena i u
tijeku su probni pogoni. Izgradnja
30
veyor belts, separators and sieves

will separate different fractions of
the waste. The end product of the
processes will be the following fractions: the combustible part of the
waste (light fraction), stabilized inert
heavy fraction, magnetic metals, and
non-magnetic metals.
The stabilized inert heavy fraction
will be landfilled, while metals can
be handed over to a receiver of secondary raw materials. Combustible
light fraction will be transported to
the Celje heating station (details below), where it will be used as fuel.
Celje heating station

Celje heating station is being constructed few km off the site of the
regional centre. In the station, 20.000
tons of light fraction produced from
regional waste and 5.000 tons of
wastewater treatment plant sludge,
with average combustion value of
13-14 MJ/kg, will be incinerated to
produce thermal and electric energy.
Thermal power of the heating plant
will be 15 MW, and power produced
by electric energy 1.9 MW. Electric
energy will be directed into the main
network, and thermal energy will be
used in the heating network supply
of the city of Celje. Smoke gasses will
be treated before discharge, to reduce the environmental impact.
CONCLUSION
Currently the project is well underway. The first phase of the project is completed and trial runs are
taking place. The construction of the
second phase is due to complete till
the end of 2008. By the year 2010,
druge faze bi trebala biti zavrena do

kraja 2008. godine. Do 2010. godine,
s uspjenim zavretkom probnih pogona, postii e se djelotvorno, ekonomski odrivo gospodarenje otpadom u regiji.
Planira se i proirenje Centra u daljoj
budunosti.
with successful completion of all trial runs, an effective environmentally

friendly and economically sustainable waste management in the region
will be achieved.
There are plans to expand the centre
in the near future, as there are a lot
of different opportunities in this expanding field.
REFERENCE/REFERENCES:
1. Official Journal L 182, Council Directive 1999/31/EC of 26 April 1999 on the landfill of
waste, (1999), p.1-19,
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31999L0031:EN:NOT
2. Official Journal L 114, Directive 2006/12/EC of the European Parliament and of the Council
of 5 April 2006 on Waste (Text with EEA relevance), (2006), p.9-21,
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32006L0012:EN:NOT
3. Operativni program odstranjevanja odpadkov s ciljem zmanjanja koliin odloenih
biorazgradljivih odpadkov za obdobje 1999-2008, (1999),
http://www.mop.gov.si/fileadmin/mop.gov.si/pageuploads/zakonodaja/okolje/
varstvo_okolja/operativni_programi/operativni_program_odpadki_2008.pdf
4. European Topic Centre on Resource and Waste Management, Slovenia factsheet on
waste, http://waste.eionet.europa.eu/facts/factsheets_waste/Slovenia (available July
2008)
31
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM U GRADU AKOVCU I

MEIMURSKOJ UPANIJI
MANAGAMENT OF MUNICIPAL WASTE IN AKOVEC TOWN AND IN
MEIMURJE COUNTY
Marin Herenda, dipl.ing.1, Saa Avirovi, dipl.ing.gra.2
1
H-PROJEKT d.o.o. Zagreb, Horvaanska cesta 162
GKP AKOM d.o.o. akovec, Mihovljanska bb
SAETAK
Na podruju Meimurske upanije, izmeu upanijske uprave, lokalne samouprave i tri lokalna
komunalna poduzea (akom, Pre-kom i Murs-ekom), provodi se niz mjera kojima je cilj ujednaavanje
opsega i kvalitete usluga unutar cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Ovim mjerama se, u prvom
redu, nastoji proiriti obuhvat kuanstava ukljuenih u organizirani prijevoz komunalnog otpada te
proiriti obuhvat odvojenog skupljanja otpada koji u gradu akovcu ve daje vrlo dobre rezultate i gdje
je u 2007. godini od ukupne koliine komunalnog otpada, sustavom primarne reciklae, skupljeno 38,2%
otpada.
Kljune rijei: cjeloviti sustav gospod arenja otpadom, odvojeno skupljanje otpada
SUMMARY
In the area of Meimurje County, among County Government, Local Government and three local
communal enterprises (akom, Pre-kom and Murs-ekom) several measures are performed with a
common goal to find solution for unification of volume and quality of services inside the integral waste
management system. Intention of these measures is to extend the number of households included in
organized transport of communal waste and at the same time to extend volume of separate collected
quantity which in the town of akovec has already given very good results and where in 2007 from the
totally gathered quantity of communal waste, in the primary recycling system about 38, 2% of waste
had been collected.
Key words: integral system of waste management, separate waste collection
UVOD
Gospodarenje komunalnim otpadom u Meumurskoj upaniji u mnogim
svojim dijelovima ne odskae od prosjeka Republike Hrvatske. Lokalna
samouprava rjeava probleme sukladno svojim mogunostima i znanju,
esto bez dovoljno koordinacije sa susjedima i upanijskom upravom, tokovi
otpada su jo uvijek nedovoljno jasni, a nedostatak financijskih sredstava
diktira dosljednost provoenja postojee zakonske regulative. Ono to,
u pozitivnom smislu, izdvaja Meimursku upaniju, a poglavito grad
akovec kao najvei grad i sredite Meimurske upanije, je maksimalna
usredotoenost na primarnu reciklau i smanjivanje koliina otpada koji
se trajno odlae, a to nije samo plod postojeih propisa, ve se temelji na
dugogodinjoj tradiciji odvojenog skupljanja otpada u Meimurskoj upaniji
i planskom uvoenju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
SAETAK POSTOJEEG STANJA

Sukladno zakonskim obvezama, jedinice lokalne samouprave su zaduene
za gospodarenje komunalnim otpadom. Radi kvalitetnijeg rjeavanja
ove problematike, jedinice lokalne samouprave formiraju svoja upravna
tijela. Upravna tijela imaju ustrojena sva tri grada (akovec, Prelog i
Mursko Sredie) i opina Nedelie. etrnaest opina (Belica, Dekanovec,
Domainec, Donji Kraljevec, Gorian, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica,
Podturen, Pribislavec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, enkovec
i Vratiinec) ima jedinstveno upravno tijelo, to znai da se uglavnom jedna
zaposlena osoba bavi svim pitanjima i poslovima u okvirima jedinice lokalne
samouprave, dok est opina nema ustrojeno upravno tijelo (Donja Dubrava,
Donji Vidovec, Gornji Mihaljevec, Selnica, Sveta Marija i trigova) te je
predmetna problematika u nadlenosti opinskog poglavarstva i vijea.
Svjesne navedenog nedostatka, neke manje opine su, osim kroz koncesijske
ugovore, rijeile pitanje postupanja s komunalnim otpadom prijenosom
ovlasti na gradove, ime se eljelo osigurati kvalitetno i struno upravljanje
poslovima gospodarenja komunalnim otpadom. Poslovima skupljanja i
organiziranog prijevoza komunalnog otpada se u Meimurskoj upaniji
bave etiri poduzea: GKP akom d.o.o. akovec, Murs ekom d.o.o. Mursko
Sredie, GKP Pre kom d.o.o. Prelog i Eko flor plus d.o.o. Jastrebarsko.
Izmeu tri lokalna komunalna poduzea (GKP akom d.o.o. akovec,
Murs ekom d.o.o. Mursko Sredie, GKP Pre kom d.o.o. Prelog), lokalne
samouprave i upanijske uprave je koordinirano niz mjera prema kojima se
provodi ujednaavanje opsega i kvalitete usluga unutar cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom. Ovim mjerama se u prvom redu nastoji proiriti
obuhvat odvojenog skupljanja, odnosno primarne reciklae te potencirati
oslanjanje na vlastite snage unutar same Meimurske upanije. Skupljanje,
organizirani prijevoz komunalnog otpada i njegovo konano odlaganje se
danas obavlja sukladno strukturi prikazanoj u tablici 1.
34
HERENDA M, AVIROVI S.
Tablica 1: Skupljanje, organizirani prijevoz i odlaganje komunalnog otpada
Grad/Opina
Ukupni broj
Skuplja
kuanstava
Broj
kuanstava
ukljuen u
organizirani
prijevoz
akovec
8.767
7.812
akom
Postotak
ukljuenih Odlagalite
(%)
89
Totovec
Mursko Sredie
1.986
Murs ekom
1.573
79
Lokalno odlagalite
Prelog
2.304
Pre-kom
2.108
91
Totovec
Belica
919
Eko flor plus
693
75
Izvan Meimurske
upanije
Dekanovec
243
Eko flor plus
Izvan Meimurske
upanije
Domainec
700
Murs ekom
554
79
Lokalno odlagalite
Donja Dubrava
753
Pre-kom
625
83
Totovec
Donji Kraljevec
1.452
Eko flor plus
1.046
72
Izvan Meimurske
upanije
Donji Vidovec
492
Pre-kom
423
86
Totovec
Gorian
920
Pre-kom
892
97
Totovec
Gornji Mihaljevec
646
Eko flor plus
182
28
Izvan Meimurske
upanije
Kotoriba
1.042
Murs ekom
819
79
Lokalno odlagalite
Mala Subotica
1.536
Murs ekom
1.144
74
Totovec
Nedelie
3.372
akom
3.050
90
Totovec
Orehovica
784
akom
711
91
Totovec
Podturen
1.262
Murs ekom
816
65
Lokalno odlagalite
Pribislavec
840
Eko flor plus
644
77
Izvan Meimurske
upanije
Selnica
1.043
Eko flor plus
319
31
Izvan Meimurske
upanije
Strahoninec
807
akom
687
85
Totovec
Sveti Juraj na Bregu 1.603
Eko flor plus
895
56
Izvan Meimurske
upanije
Sveta Marija
771
Pre-kom
686
89
Totovec
Sveti Martin na
Muri
916
Murs ekom
633
69
Lokalno odlagalite
enkovec
826
akom
761
92
Totovec
20
Izvan Meimurske
upanije
438
72
Lokalno odlagalite
27.736
78
trigova
1.101
Eko flor plus
Vratiinec
607
Murs ekom
Ukupno
35.692
225
35
Iz podataka navedenih u tablici 1 je jasno da vie od 2/3 organizirano

skupljenog komunalnog otpada gravitira odlagalitu otpada Totovec, odnosno
da je za skupljanje, prijevoz i zbrinjavanje skoro polovine organizirano
skupljenog komunalnog otpada s podruja Meimurske upanije odgovorno
poduzee GKP akom d.o.o. akovec. Budui da odlagalite Totovec ima
ogranien rok trajanja i kapacitete koji nisu dostatni za prihvat i zbrinjavanje
otpada do izgradnje budueg upanijskog, odnosno regionalnog centra,
krenulo se s loginim rjeenjem uspostavom odrivog cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom. Paralelno s organizacijom cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom, 2001. godine je izraeno Idejno rjeenje sanacije, a
potom i Studija utjecaja na okoli odlagalita Totovec, da bi do 2004. godine,
a temeljem Glavnog projekta bila ishoena graevinska dozvola. I sustav
gospodarenja otpadom u gradu akovcu i ideja same sanacije odlagalita
su imale za osnovni cilj smanjenje koliina otpada koji se trajno odlae na
odlagalite. Vano je napomenuti da su se poeci odrivog cjelovitog sustava
gospodarenja komunalnim otpadom, kao i sanacije odlagalita, u prvom
redu, temeljili na stvarnim potrebama jedinica lokalne samouprave, odnosno
grada akovca, te su svoje uporite imali u dugogodinjoj tradiciji odvojenog
skupljanja otpada u Meimurskoj upaniji. Tek naknadno je donesena vaea
legislativa, a s njenom primjenom su zapoela pritjecati i sredstva iz Fonda za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost koja su dala neophodan financijski
poticaj.
ODVOJENO SKUPLJANJE KOMUNALNOG OTPADA U AKOVCU

Temelj odrivog cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom u
akovcu je odvojeno skupljanje. Odvojeno skupljanje se provodi na mjestu
nastanka, odnosno u kuanstvima, te prilikom sanacije odlagalita otpada
Totovec.
Odvojeno skupljanje u kuanstvima

Kombinacijom stimulativnih i represivnih mjera, uz stalnu kontrolu odlaganja
otpada na samom mjestu nastanka te uz kontinuiranu edukaciju stanovnitva,
u gradu akovcu se od 2002. godine provodi i evidentira efikasnost odvojenog
skupljanja komunalnog otpada. Sukladno prikupljenim podacima se uvode
poboljanja, primjenjuju nove tehnologije i ulae u edukaciju stanovnitva.
Kontinuiranim viegodinjim radom, u 2007. godini su postignuti rezultati
prikazani u tablici 2.
36
Tablica 2: Koliina i sastav odvojeno skupljenog otpada u 2007. godini od strane poduzea
GKP akom d.o.o. akovec
Vrsta otpada
A) Odvojeno skupljeni otpad - ukupno
A1) Biorazgradivi otpad
A2) Papir i karton
A3) Staklo
ambalano
automobilsko
ravno
A4) Plastika
PET
PE folije
EPS
lampai
ostalo
A5) Metali
A6) Vieslojna ambalaa
A7) Stare baterije
A8) Elektro-otpad
A9) Automobilske gume
A10) Fluorescentne cijevi
B) Ostali mijeani komunalni otpad
Koliina (t)
4.292,41
2.286,18
783,35
262,50
26,50
50,42
306,97
86,55
2,68
56,90
175,00
124,62
35,28
0,61
13,30
80,30
1,25
11.237,75
Uspjenost procesa je, prema navedenoj tablici, 38,2%, to se moe smatrati

vrlo uspjenim, ali i ostavlja dovoljno prostora za daljnja poboljanja.
Dijagram 1: Odnos prosjenih vrijednosti osnovnih komponenti komunalnog otpada u

kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske i osnovnih komponenti odvojeno skupljenog
otpada u akovcu.
37
Odvajanje otpada prilikom sanacije odlagalita otpada Totovec

Sanacija odlagalita Totovec, zapoeta 2005. godine, obuhvaa iskop starog
otpada, izgradnju svih sustava sukladno zakonskim obvezama te obradu
otpada prije njegovog konanog odlaganja na novoizgraeni temeljni brtveni
sustav. Cilj obrade otpada je izdvojiti iz starog otpada sve komponente koje
se mogu reciklirati ili kojima nije mjesto na odlagalitu komunalnog otpada,
a ostali otpad, uz to bolje kompaktiranje ugraditi na temeljni brtveni sustav
ime se osigurava vie prostora za trajno odlaganje komunalnog otpada.
Tehnologija obrade otpada i ugradnje obraenog otpada za sada daje odline
rezultate. Od sveukupno iskopanih 188.283 m3 starog otpada do 31. prosinca
2007. godine, na temeljni brtveni sustav je trajno ugraeno 54.003 m3 u istom
vremenskom razdoblju. Ovakva znaajna redukcija je postignuta prilikom
slijedeih procesa:
- Mehanike obrade otpada u kojoj se otpad usitnjava, prosijava i odvaja.
Mehanikom obradom otpada iz starog otpada se odvajaju automobilske
gume, graevinski otpad i, u najveoj mjeri, sve vrste plastike. Ostalih vrsta
otpad ima u zanemarivo malim koliinama.
- Sitna frakcija prosijanog otpada (do 30 mm) se koristi prilikom dnevnih
prekrivanja otpada i prilikom izvedbe meuslojeva, ime se ostvaruje
utede na nabavi i ugradnji zemljanih materijala ili alternativnih materijala
pogodnih za navedenu namjenu.
- Kompaktiranjem ostatnog komunalnog otpada trajno odloenog na temeljni
brtveni sustav se postiu specifine teine otpada od oko 1.400 kg/m3 to je
bitno vie od prosjenih vrijednosti za komunalni otpad.
Navedenim procesima se volumen trajno odloenog otpada, dakle smanjio
za priblino 3,5 puta.
ZAKLJUAK
Meimurska upanija i grad akovec su, unutar zakonskih okvira, odabrali
svoj put izgradnje odrivog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
Koordinacijom upravnih tijela, komunalnih poduzea i krajnjih korisnika trae
se optimalna rjeenja, a kao jedan od prioriteta je jasno definirano odvojeno
skupljanje otpada. Postavljanjem jasnih ciljeva u realnom vremenskom
razdoblju, tonim definiranjem zadataka i uspostavom efikasnog sustava
monitoringa, u podruju odvojenog skupljanja otpada, na podruju grada
akovca, postignuti su vrlo dobri rezultati. Navedeni procesi sada moraju
nai svoju primjenu na podruju cijele Meimurske upanije, kroz sustav
cjelovitog gospodarenja otpadom, kako bi se, u prvom redu, poveao obuhvat
kuanstava ukljuenih u organizirani prijevoz, a zatim, najmanje, dostigle
vrijednosti odvojeno skupljenog otpada propisane zakonskom regulativom
Republike Hrvatske.
38
LITERATURA/REFERENCES:
1. Plan gospodarenja otpadom u Meimurskoj upaniji, akovec, 2006.
2. Godinji izvjetaj slube istoe za razdoblje 01. sijeanj 2007. 31. prosinac 2007. godine,
GKP akom d.o.o. akovec, 2008.
3. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. godine, NN
85/2007.
4. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/2005.
39
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
GOSPODARENJE OTPADOM U RH (od 1950. god. do 2007. god)

WASTE MANAGEMENT IN THE REPUBLIC OF CROATIA
(from 1950 until 2007)
Danko Fundurulja 1, dipl.ing.gra., dr. Zlatko Milanovi2, dipl.ing.strojarstva,
Radenko Oraanin, dipl.ing.strojarstva, dr. Nenad Mikuli3, dipl.ing.
1
IPZ Uniprojekt TERRA, ZAGREB, Hrvatska,
2
ZAGREBAKI HOLDING d.o.o. - Podrunica ZGOS, Zagreb, Hrvatska,
3
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zagreb, Hrvatska
SAETAK
U radu se je prikazano gospodarenje otpadom od 1950-tih godina do danas. Prvo odlagalite izgraeno
je jo 1971. godine u Poreu u skladu s njemakim zakonima.
Prikazano je stanje gospodarenja otpadom od ideje o izgradnji reciklanih centara za komunalni otpad
(sedamdesetih godina) preko provedbe projektiranja spalionica otpada (devedesetih godina do danas)
do izgradnje i sanacije odlagalita s tehnikim detaljima izgradnje brtvenog i drenanog sustava,
otplinjavanja i zavrnog pokrovnog sloja s osvrtom na stabilnost slubenih velikih odlagalita, nain
izgradnje i sanacije i osvrt na vaeu zakonsku regulativu za vrijeme izgradnje.
Kljune rijei: gospodarenje otpadom
ABSTRACT
This paper presents waste management from 1950s until today. First landfill in the Republic of Croatia
was built in 1971, in Pore, in accordance with German legislation.
We presented status of waste management from the very first idea of building recycling centers for
municipal solid waste (1970s) to the construction and remediation of landfills with detailed technical
information for construction bottom and drainage layers, gas management system and cover layer, with
retrospection to stability of the official large landfills, construction and remediation methods and with
retrospection to legislation that was valid during construction phase.
Key words: waste management
1. UVOD
Otpad je jedan od kljunih problema moderne civilizacije, neizbjena
posljedica naeg naina ivota. Stvaranjem sve veih koliina otpada ovjek
je znatno naruio prirodnu ravnoteu pa pristup ovom problemu i njegovo
rjeavanje, stoljeima predstavlja jedan od prioriteta smanjenju zagaenja
okolia.
Potvrda toga je i injenica da su sve razvijene drave odredile svoj stav
prema toj problematici definirajui strategiju gospodarenja otpadom, u
ovoj ili onoj formi. Osnovni stavovi u principu su isti: uz smanjenja koliina
nastalog otpada (otpada to manje proizvesti) i im veu ponovnu uporabu svih
materijala za koje je to mogue (reciklirati), stalno razvijati i primjenjivati nove
postupke gospodarenja otpadom, sukladno ekolokim zahtjevima (ostatak
sigurno i ekoloki zbrinuti). Meutim u praksi to je kompleksan i dugotrajan
proces, koji zahtijeva niz radnji - od promjene ponaanja pojedinca i drutva
kao cjeline, do dravnih zahvata - konkretnih mjera koje e omoguiti i
olakati provedbu tog procesa.
Pisani dokumenti o zbrinjavanju otpada u Hrvatskoj vrlo su stari. Tako do
danas poznati problem rjeavanja smea (otpadaka) u gradu Zagrebu datira
odredbom iz najstarijeg i do danas sauvanog gradskog propisa (Statuta)
vezanog za brigu o urednosti i istoi gradskih ulica koji potjee iz 1425.
godine, a objavilo ga je Poglavarstvo zagrebakog Gradeca: Neka se ni jedan
ovjek ne usudi ni na koji nain baciti ili ukopavati na gradskim ulicama
smee, puki zvano smeti, koje je pomeo u kui ili vodu od pranja sua, ili
drugu neistou, osobito pepeo, puki zvan perilo ili poplati. Neka se ne
usude initi ni na koji nain. Nadalje nain zbrinjavanja otpada odreen je
odlukom od 01.12.1611. godine kada je Gradska uprava donijela odluku da
se trula zemlja, otpaci i smee mogu slobodno bacati u kut s istone strane
iza kapele Blaene Djevice Marije uz gradski bedem, a oni koji se ne budu
pridravali i protivno radili biti e kanjeni. Takva odluka je donijeta u
Zagrebu za ondanjih priblino etiri tisue stanovnika.
Otpaci-smee se runo odnosilo na odreena odlagalita i to je trajalo oko 250
godina, a zatim se pristupilo organiziranom sakupljanju i odvozu natkrivenim
kolima sa konjskom vuom. Gradsko Poglavarstvo grada Zagreba je 11.01.1898.
godine (br.44.109./IV) objavilo odluku da su stanari duni smee u drvenim
krinjama na glas zvonca kod izvoza postaviti u dvorite ili veu kue, a
nikako na ulicu ili plonik te imadu sluge izvaai ispranjene krinje na
isto mjesto natrag postaviti. Proti prekriteljima ovih odredba postupat e se
najstroe po postojeim propisima. 1938. god. Poglavarstvo grada Zagreba
usvojilo je Pravilnik o odvozu kunog smea na podruju grada Zagreba koji
je odredio pojmove, nain skupljanja, podruje skupljanja kao i broj posuda
po kuama, dan i vrijeme odvoza te kazne za prekritelje.
42
FUNDURULJA D., MILANOVI Z., ORAANIN R., MIKULI N.
Prema podacima pronaenim u literaturi i monografiji komunalnog poduzea

istoa Zagreb, zaprena konjska vua zadrana je do 1950./51. godine. Od
te godine uveden je kamionski prijevoz otpadaka s tim da su prvi kamioni
bili s drvenom nadogradnjom (drveni sanduci sa poklopcima).
Uvoenjem organiziranog prijevoza otpada i odvoza iz veih i manjih naselja
kao i gradova, poeo se pojavljivati i problem mjesta i prostora na kojem se
otpad treba odloiti.
Tako je moderno zbrinjavanje otpada poelo u gradu Rijeci gdje je izgraena
prva pe za spaljivanje otpada na podruju Hrvatske, koja je proradila jo
davne 1905. godine s kapacitetom od 1.38 tone/sat. Sluila je za spaljivanje
kunog otpada, a proizvodila je struju nominalne snage 102 KW.
Sva urbana naselja diljem Hrvatske 60-ih godina prolazila su mukotrpnu fazu
rada na provoenju odluka o obaveznom sakupljanju otpada i odnoenju
istog van naselja.
Iza faze uvoenja obaveznog ukljuivanja naselja u sakupljanje otpada, vei
gradovi su se poeli suoavati s iznalaenjem prostora (lokacija) gdje odloiti
svakodnevno sakupljeni otpad.
2. ZAKONSKA REGULATIVA
Jedna od bitnih znaajki sustava zbrinjavanja otpada je zakonska regulativa,
koja se stalno nadograuje. Regulativa obuhvaa zakone, preporuke, propise,
standarde i dozvole te izdavanje licenci. U Europskim dravama doneseni
su zakoni koji reguliraju podruje otpada, a pojedine Europske drava
razrauju zakone jo od 1970. godina. Od istonoeuropskih zemalja nijedna
nije ovo pitanje rijeila u potpunosti prije 1990. godine, ve se od 1990. god.
kree s izradom osnovnih zakona kao temelja za donoenje ostalih zakonskih
i podzakonskih akata. Od vaneuropskih drava Japan je najranije krenuo sa
donoenjem zakona iz podruja zbrinjavanja otpada i to 1970. godine, dok su
SAD osnovne zakone donijele izmeu 1976. i 1984. godine.
Problem zbrinjavanja kako komunalnog tako i opasnog otpada posljednje
desetljee postaje jedan od prioriteta u Republici Hrvatskoj. Razdoblje do
1970. godine predstavlja poetak formiranja zakonodavstva i tada jedini
zakoni koji su se donekle (indirektno) odnosili na otpad bili su Zakon o
suzbijanju zaraznih bolesti (Sl. list od 05.05.1948) koji kae da je zadatak
Ministarstva narodnog zdravlja Republike duan poduzimati mjere i
organizirati kampanje za spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Takoer,
na otpad se odnosio i Zakon o inspekciji rada (Sl. list 94/1946).
U razdoblju do 1985. godine Ustav SFRJ (lanak 87, te lanak 121 Ustava SRH)
iz 1974. godine odredio je da radni ljudi i graani imaju pravo i dunost da
osiguravaju uvjete za ouvanje i razvoj prirodnih i radom stvorenih vrijednosti
ovjekove okoline te da sprjeavaju i otklanjaju tetne posljedice zagaenja.
Meutim osim ove deklarativne odredbe nije postojala nikakva zakonska
43
regulativa o postupanju s otpadom osim osnovnog Zakona o komunalnim

djelatnostima (NN 15/79 i 18/79) koji se odnosio jedino na skupljanje otpada
u domainstvima te skupljanju sekundarnih sirovina, a za odlaganje je traio
openito da ne zagauje vode, tlo i zrak.
Razdoblje od 1985. do 1995. god. predstavlja poetak donoenja zakonskih
propisa, pa je tako donesen Pravilnik o izradi studije o utjecaju na okoli
(NN 31/84, od 07.08.1984) koji je predviao procjenu utjecaja na okoli za
odlagalita gdje su otpad odlagali gradovi vei od 50000 stanovnika. Studija
se izraivala kao Prethodna i Konana, a obuhvaala je i izradu opsenih
istranih radova. Prethodnom studijom o utjecaju na okoli radila se studija
lokacije (odabir najpovoljnije lokacije) te su izraivani istrani radovi, a
konana studija je obraivala rezultate i propisivala mjere zatite okolia.
Ovaj pravilnik ukljuio je i javnost u ocjenu studije putem javne rasprave.
U to vrijeme niti jedna javna rasprava nije prola bez velikih problema, a
odvijala se uz prisutnost velikog broja protivnika izgradnji odlagalita.
Rasprave su bile teke, napete i u pravilu su zavravale svaom na granici
fizikog obrauna uz puno tekih rijei. Osim navedenog, osnovni zakon
predstavljao je Zakon o vodama (NN 32/84) koji je traio zatitu voda od
zagaenja (procjedne vode s odlagalita).
U razdoblju iza 1995. godine donoeni su svi zakonski propisi koji se odnose
na zbrinjavanje otpada koji su uglavnom usklaeni s preporukama tijela za
zatitu okolia UN i s preporukama, smjernicama i odlukama odgovarajuih
tijela Europske unije. Osnovni ciljevi koji se nameu jesu: izbjegavanje i
smanjivanje nastanka otpada, te smanjivanje opasnih svojstava otpada iji
se nastanak ne moe sprijeiti; sprjeavanje nenadziranog postupanja s
otpadom; iskoritavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske
svrhe i njegova obrada prije odlaganja; odlaganje samo preostalog otpada na
odlagalita; saniranje svih povrina koje su oneiene otpadom. Osnovni
propisi koji se odnose na gospodarenje komunalnim otpadom i izgradnju i
sanaciju odlagalita u Republici Hrvatskoj, navode se u tablici 1.
Tablica 1 - Propisi koji se odnose na gospodarenje otpadom (vaei do 2006. god.)
Br.
1.
2.
3.
4
5.
6.
7.
8.
9.
44
Zakonski propis
Zakon o komunalnom gospodarstvu
Zakon o otpadu
Zakon o zatiti okolia
Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli
Pravilnik o vrstama otpada
Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom
Pravilnik o postupanju s ambalanim otpadom
Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom
Pravilnik o katastru emisija u okoli
Narodne novine, broj

36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 26/03,82/04,178/04
34/95, 178/04
82/94, 128/99
59/00, 136/04
27/96
32/98
53/96, 97/05, 115/05
123/97, 112/01
36/96
Ovdje treba napomenuti da Ustav Republike Hrvatske od 22.12.1990. godine

jami pravo na zdrav okoli, a na zatitu okolia odnosi se Deklaracija o zatiti
okolia u Republici Hrvatskoj (NN 34/92).
Zakon o zatiti okolia (NN 82/94) predstavljao je krovni zakon i pokuao
je sustavno objediniti elemente zatite, utvrditi nain sustavnog praenja
stanja okolia, te postignuti zatitu od oneienja utvrivanjem osnovnih
naela, sustava financiranja i instrumentarij kazni. Stvorio je pravne temelje
svestrane ekoloke zatite. Zatita okolia utemeljena je na potivanju naela
meunarodnog prava zatite okolia, kao i uvaavanju znanstvenih spoznaja
i najbolje svjetske prakse.
Prvi Zakon o otpadu (NN 34. od 24. svibnja 1995.) utvrdio je mjere postupanja
s otpadom koje sadre: mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
mjere iskoritavanja vrijednih osobina otpada, odnosno program odvojenog
skupljanja, program odvojenog skupljanja opasnog otpada, gradnju
graevina namijenjenih skladitenju, obraivanju ili odlaganju otpada,
mjere saniranja odlagalita otpada i otpadom oneienja tla, mjere nadzora
i praenja postupanja s otpadom, izvore i visinu financijskih sredstava za
provoenje pojedinih mjera i rokove za izvrenje utvrenih mjera. U Zakonu
se predvia izrada Kataloga tj. klasifikacije otpada kao i donoenje niza
podzakonskih akata koji ureuju postupanje s otpadom.
Osim navedenog zakonodavstva za sanaciju i izgradnju odlagalita vaan
je niz zakona i pravilnika koji se odnose na prostorno planiranje i gradnju, a
odreuju poloaj pojedinih lokacija u dokumentima prostornog ureenja te
ishoenje lokacijske, graevinske i uporabne dozvole te vodopravne dozvole
i dozvolbenog naloga za isputanje voda s lokacije odlagalita.
Otvaranjem pregovora izmeu RH i EU o pristupu Uniji, od 2006. do 2008.
godine svi navedeni zakoni usklaeni su s Direkivama Europske unije, a
bitno je napomenuti da je donesen novi krovni Zakon o zatiti okolia (NN
110/07) kao i dopune Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08). Osnov
gospodarenja otpadom dala je Strategija gospodarenja otpadom (NN 130/05),
dok je provedbu strategije o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje
2007. 2015 regulirao Plan gospodarenja otpadom (NN 85/07). Takoer su
doneseni skoro svi podzakonski akti koji se odnose na podruje gospodarenja
otpadom.
3. PREGLED STANJA GOSPODARENJA OTPADOM

U Republici Hrvatskoj, do 1990. godine nije se vodila sustavna briga o
zbrinjavanju otpada, pa tako nisu niti postojali podaci skupljeni na nivou
drave o postojeem stanju koliina nastalog otpada, broju odlagalita itd.
pa se u radu koriste arhivski podatci tvrtke IPZ Uniprojekt kao i literaturni
podaci.
45
Povijest zbrinjavanja otpada u Republici Hrvatskoj moe se podijeliti na

sljedea razdoblja: od 50.-ih do 1970. godine, do 1985. godine, do 1995. godine,
do 2005. godine i razdoblje nakon 2005. godine.
3.1. Razdoblje od 50.-ih do 1970. godine

Prvo razdoblje karakterizira potpuna nebriga za otpad. Bitno je bilo pronai
lokaciju to udaljeniju od naselja, a u pravilu su birane depresije, naputeni
iskopi, vrtae, rupe i grabe gdje se otpad samo istresao. Mjere koje su se tada
poduzimale mogu se nazvati samo poecima dobre volje za zbrinjavanje
otpada. Smee otpad, se jednostavno navozi u jame, grabe i depresije
te u jezera nastala iskopom tla i tu ostaje ekajui prirodnu razgradnju.
Povremeno ga se pali kako bi se smanjio volumen. Ovo je citat iz Studije
o rjeavanju i unitavanju kunog smea i industrijskih otpadaka u gradu
Osijeku iz veljae 1975. godine kada je prvi put u Hrvatskoj izraen elaborat
o postojeim koliinama otpada te je izvreno sortiranje otpada.
U strunoj literaturi (Higijena graevinskih objekata, Komitet za zatitu
narodnog zdravlja, 1949) se navodi da svako naselje treba niz ustanova
koje se ne mogu svagdje smjestiti, a to su povrine za nasipavanje smea,
groblja, ivodernice i mrcinita. Ove ustanove spadaju van naselja, toliko
daleko, da nema vjerojatnosti da e ih naselje dosei. Smjetaju se nizvodno
od naselja na povrinama tako da smee ne die podzemna voda, a vjetrovi
ne donose smrad ni prainu do naselja. Otpad se ne smije nagomilavati na
javnim povrinama unutar naselja i mora se barem jednom tjedno odvoziti
izvan grada na odreena mjesta i odlagati ga prema odabranom nainu bez
pristupa prebiraa smea.
Konano odlaganje obavlja se tako da se smee izbacuje na neplodnim i
neupotrebljivim povrinama kao to su kamenolomi i ljunare, stara rijena
korita, depresije i sl. Ovaj nain sa zdravstvenog stajalita udovoljava uz
uvjet da se ne zagauju podzemne vode, i da je lokacija udaljena najmanje 2
km od naselja. Poznate su 3 metode:
a) Obino nasipanje smee se dovozi vozilima te se istresa na deponij.
Smee se povremeno preorava.
b) Kontrolirano sanitarno zasipanje - smee koje je dovezeno mora se prekriti
s najmanje 30 cm debelim slojem zemlje, pepela ili slinog materijala.
Ovako se sprjeavaju skitnice da preturaju po smetlitima to ima veliki
psiholoki znaaj. Organski dio otpada se brzo razgrauje na temperaturi
65o C to traje 6 mjeseci. Odlagalite se slegne do 40%. Hrpa smea se gradi
1,5 do 2 m visoko i nabija se samim vozilima.
c) Potapanje je prisutno u primorskim gradovima. Smee se odlae u brod ili
lep, odvlai se na puinu i istresa, odnosno mogue je i direktno istresanje
otpada u more. Mana ove metode je to se usljed nepovoljnih morskih
struja moe zagaditi obala.
46
Slika 1- primjer odlaganja otpada u Komolcu (Grad Dubrovnik)
Poznati su podaci za grad Zagreb gdje se poetkom pedesetih godina smee

odvozilo na odlagalite koje se nalazilo na mjestu kasnijeg kupalita na Savi,
te vrlo kratko na odlagalite u Dubravi i u Markuevcu. Od jeseni 1947.godine
smee se iz cijelog grada vozilo izmeu dananjeg Folnegovievog naselja i
Savice, a zatim uz nasip kod Crvenog mosta, na lijevoj obali Save. Od 1960.
godine odlagalite se preselilo blizu naselja Blato, a 1965. u Jakuevec.
Ovo razdoblje najbolje se moe prikazati na primjeru grada Dubrovnika.
Komunalno poduzee istoa Dubrovnik je vie godina odlagalo
smee (komunalni otpad) na lokaciju Dubac. Nain odlaganja bio je vrlo
udnovat. Kamioni sa otpadom dolazili su na lokaciju, istresli otpad u
strmi betonski kanal duine 30-40 m sa strmim nagibom po kojem je smee
klizilo skoro na obalu mora, gdje je gorjelo, a kia i este bujice nakon
padalina su svu ljaku i esto nesagorivi svjei otpad odnosili u more. Otpad
je plivao i nestajao na puini, esto nanoen i na obalu. Kao rjeenje ovog
problema predvieno je kompostiranje bez razdvajanja (na istoj lokaciji).
Izgraen je betonski bunker u koji je odlagan otpad, pa je nastao problem
to dalje, te je ovo rjeenje utvreno kao promaaj. Ovi objekti postoje jo
i danas.
Procjenjuje se da je u ovom razdoblju nastajalo oko 110 kg smea po stanovniku
u godini (volumen 0,6 do 1 m3). Sastav otpada je 10-14% kuhinjskog otpada i
60-65% obinog smea. Smee se skupljalo standardnim limenim posudama
sa poklopcem na podizanje i kukom za iznoenje veliine 100 litara i 2-3
m3. Skupljanje i odvoz smea obavlja se dvaput tjedno. Postoje dva naina
odvoza: u prvom se posude prazne pred kuom, a u drugom se pune posude
odvoze na mjesto konane dispozicije, a na njihovo mjesto s vozila se stavljaju
iste posude. Smee se odvozi motornim (kapacitet 3 m3) i zaprenim (1,5 m3)
vozilima.
47
3.2. Razdoblje od 1970. godine do 1985. godine

Prvi projekt koji se bavio zbrinjavanjem otpada u RH izraen je u travnju
1969. godine pod nazivom Spaljivanje smea rjeenje za uklanjanje otpadne
tvari u gradu Poreu. Ve 1970. godine izraen je idejni projekt za pogon
spaljivanja smea i drugih otpadaka. Karakteristike pei su 2 t/h, sa radom 7
h/dan i 310 dana u godini. Koliina otpada izraunata je na osnovi dnevnih
mjerenja i nastajalo je 0,60 kg/dan otpada po stanovniku odnosno turistu.
Izgradnjom pogona predvieno je da se rjeava sav otpad iz Porea i Vrsara,
kao i iz izgradnje buduih turistikih naselja.
Podruje u RH, Istra, predstavlja jedinu iznimku u zbrinjavanju otpada u tom
periodu. Tako se osim Porea, koji je sagradio tada jedino legalno odlagalite
otpada (1976. god.), osamdesetih godina krenulo sa prvim projektima sanacije
postojeih odlagalita u Puli, Rovinju i Opatiji, a 1984. godine sagraeno je
i odlagalite u Umagu (izraena projektna dokumentacija), te je ishoena
graevinska dozvola.
Prvi projekt odlagalita otpada (Sanitarno odlaganje kunog smea i ostalih
otpadaka na podruju opine Pore) temeljem kojeg je ishoena graevinska
dozvola izraen je 1976/77. godine. Komunalno poduzee Usluga zajedno
sa skuptinom opine Pore je odluilo da se pristupi iznalaenju lokacije
za kontrolirano odlaganje otpada. Obien je teren i izabrana je lokacija za
odlaganje otpada temeljem studije lokacije. Na odabranoj lokaciji izvrena
su sva potrebna istraivanja (buotine-geologija, hidrogeoloka istraivanja,
geodetska snimka). Projektna dokumentacija je izraena na osnovi dostupne
amerike literature za izradu sanitarnih deponija otpada (naih nije bilo). Na
osnovi svih potekoa projektanata na realizaciji ovog projekta stvarani su
nai pravilnici i preporuke koji propisuju uvjete projektiranja odlagalita
otpada.
Prva studija izbora lokacije odlagalita otpada izraena je za podruje Umag
Buje Novigrad. Kao najpovoljnija izabrana je lokacija Donji Picudo s
nepropusnom prirodnom podlogom (glina, k=10-8 m/s). Tehnologija rada
sanitarne deponije sastojala se iz kopanja kaseta 20x40 m i dubine do 3 m
s obavezom ubacivanja kamenja na dno kasete. Nakon toga u kasete se
istresao otpad koji je svakodnevno nabijan buldozerom i na kraju radnog
dana prekrivan glinom iz iskopa debljine 20 cm. Osim tijela odlagalita
izgraena je i infrastruktura (ceste, struja, voda, sanitarni vor, uvarska
kuica i dr.). Cijelo odlagalite je ograeno ogradom visine 120 cm, a na
ulaznoj zoni postavljana je garaa i objekt za zaposlene. Vozila koja su
naputala odlagalite prana su visokotlanim peraem. Zatvaranje odlagalita
obavljalo se glinom iz iskopa debljine bokova 70 cm te 50 cm po gornjoj plohi
koja se izvodila u padu od 5 % prema rubovima odlagalita. U ovo vrijeme
nije bilo predvieno skupljanje procjednih voda kao ni povrinskih voda, a
48
nije bilo predvieno ni otplinjavanje. Niz godina iz cijele drave dolazili su

predstavnici komunalnih poduzea s ciljem analize stanje na objektima u
Poreu i Umagu to je uzrokovalo poetak kontrole rada odlagalita, a veina
je usvajala djelomina rjeenja s ovih odlagalita.
Prvi projekt sanacije smetlita izraen je 1977. godine za odlagalite
Banjole (Katijun) u Puli. To je velika rupa u kojoj su se zadravale slivne
vode. Komunalno poduzee Put je zapoelo odlagati otpad na nain da
su izgradili pristupni put i napravili krunu cestu oko movare. Otpad je
odlagan tako da se s ceste nakon istovarivanja iz kamiona, bagerom otpad
gurao u vodu. To je trajalo vie godina dok konano otpad nije u cijelosti upio
vodu, ime je omogueno da su se kamioni mogli kretati po cijeloj povrini.
Odlagalite se moralo sanirati iz razloga jer je neprestano gorilo. Osnovne
mjere sanacije su bile gaenje poara i prekrivanje cijele povrine glinom uz
potpuno ograivanje te uvoenje uvarske slube. Nabavljen je buldozer
koji je gurao i nabijao otpad te ga prekrivao glinom na kraju radnog dana.
Ovaj period karakterizira nesnalaenje u odabiru naina gospodarenja
otpadom. Osim izbora lokacije na kojima se grade odlagalita, prisutno je
razmiljanje o izgradnji spalionica kao i pogona za recikliranje otpada s
kompostiranjem. Izraivani su investicijski elaborati i tenderi, obieno je
niz pogona u Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Njemakoj pa i u Kanadi, ali
iz razloga nedostatka volje i novaca svi projekti su zaustavljeni. Rjeavanje
problema rada s otpadom preputeno je gradovima i zajednicama opina, a
neki primjeri se navode u nastavku.
U Gradu Osijeku odlaganje otpada je bilo primitivno. Otpad se odvozio
kamionima i odlagao na lokaciji Sarva uz cestu odnosno putove, bez ikakvih
mjera zatite okolia. Prema Studiji rjeenja kunog smea i industrijskih
otpadaka u gradu Osijeku 1974./1975. godine obraene su tehnologije
moguih rjeenja, a izabrano je rjeenje kompostiranja otpada. Nakon
dugogodinje rasprave i skorog rjeenja, dan je prijedlog da je za grad Osijek
najbolje izgraditi spalionicu otpada. Pritisak za odustajanje od izgradnje
kompostane, a prihvaanje spalionice, doveo je do toga da nije rijeeno
nita.
Opina Pula eljela je otpad rijeiti na zadovoljavajui nain, te je naruila
izradu studije Dosadanja saznanja na rjeavanju iskoritenja i unitavanja
krutog smea i industrijskih otpadaka 1977. godine. Nakon analize studije
donijet je zakljuak da se izradi projekt sanacije deponije Banjole (Katijun),
te da se primjeni nain zbrinjavanja otpada proizvodnjom komposta.
Osnovana je komisija koja je zakljuila da se kompostana izgradi zajedno
sa kazneno popravnim domom tako da bi se kompost iz tog komunalnog
otpada oplemenjivao sa stajskim gnojem kojeg ima farma krava u kaznenom
popravnom domu. U 1982. godini osnovan je odbor koji je trebao objediniti
opine Pula, Rovinj, Labin i Pazin u cilju izgradnje zajednikog sustava
49
zbrinjavanja otpada sistemom kompostiranja. Po uzoru na Austriju i

Francusku, trebalo je izgraditi pogon za kompostiranje s uporabom komposta
iz komunalnog otpada u vinogradarstvu.
U periodu od 1973. do 1975. godine za Dubrovnik je izraena studija za
obradu komunalnog otpada metodom mljevenja, separacije i odlaganja, a
lokacija je bila predviena na dijelu Sra. Nakon toga komunalno poduzee
istoa odabralo je lokaciju u Komolcu na kojoj je predviena izgradnja
industrijskog pogona u koji se ubraja: pogon za spaljivanje krutog i
industrijskog otpada, mehanika radionica za odravanje vozila sa servisom
za pranje vozila, garaa za komunalna vozila, skladite opreme za ienje
i pranje te upravna zgrada i samaki dom sa svim prateim sadrajima
(uredske prostorije, prostorije za spavanje i dnevni boravak, prostorije sa
sanitarnim vorom). Predvieno je da grad Dubrovnik i ira okolica dnevno
proizvode 70 t smea. Radi omoguavanja sapaljivanja ove koliine otpada
predviene su dvije pei 2,5 t/h minimalnog kapaciteta sa svim potrebnim
ureajima. Stvarno vrijeme rada bilo bi 16 sati/dan. Mehanika i elektronika
oprema se sastoji od: mosne vage (30 t), pokretnog mosta za guranje smea
u jamu (3 tone), s jednim koem i upravljanjem iz fiksne kabine, dvije pei
nominalnog kapaciteta od 2,5 t/h i 2 400 kcal/kg. Sve aktivnosti oko izrade
tehnike dokumentacije za Dubrovnik raene su u suradnji i uz odobrenje
zavoda za izgradnju Dubrovnika.
Primjer Grada Zagreba najbolje ocrtava situaciju ovog razdoblja. Radna
organizacija istoa i strune slube skuptine grada Zagreba su dogovorili
da se sav otpad zapone odlagati na Jakuevcu, s tim da se otpad odlae u
jame grabe iz kojih je vaen ljunak. No mjere zatite protiv zagaenja
podzemnih voda, zraka i zemljita nisu poduzimane. Strunjaci istoe
zapoeli su sa istraivanjima na koji nain rijeiti nastali problem kojeg do
tada nije nitko isticao, iako su preutno svi znali da postoji.
Nakon studijskog putovanje (1967. god.) u ehoslovaku, vicarsku i Italiju,
gdje su posjeeni pogoni spalionica otpada i kompostana, struna skupina
je izradila izvjee s teitem da je prihvatljivo rjeenje spalionica otpada uz
selekciju otpada prije ulaza u postrojenje. Sluba Razvoj i unapreenje
istoe razradila je mogue sisteme konane dispozicije krute otpadne tvari.
Skraen tekst Skuptine grada je bio slijedeeg sadraja: Komunalno poduzee
istoa za sada nema lokaciju za odlaganje smea, ve nekontrolirano
odlae krute otpadne tvari na podruju Jakuevca. Nain na koji se obavlja
nekontrolirano deponiranje smea je krajnje nehigijenski. Smee se istovaruje
iz vozila, poravnava buldoerima i tako ostavlja, a to ima za posljedicu:
bakterijsku i kemijsku zagaenost prirodnih voda sa znatnim posljedicama, a
nekontroliranim navaanjem otpada pojavljuje se razmnoavanje glodavaca,
zagaivanje zraka, oneienje atmosfere dimom i prainom, kao i gubljenje
estetskog izgleda grada i njegove okoline.
50
Skuptina grada Zagreba je konano prihvatila izvjee istoe, te je

podrala prijedlog da se pristupi izradi detaljnih strunih izvjea za izgradnju
spalionice otpada uz TE-TO na itnjaku i alternativnog deponija otpada u
Jedovcu sa napomenom da financijsku konstrukciju pokua rijeiti zajedno
sa Elektroprivredom. Izgradnjom ovog postrojenja uz postojeu Gradsku
toplanu (TE-TO) omoguuje se plasman razvijene topline, a u neposrednoj
blizini u radijusu od svega 3 km postoji neograniena mogunost odlaganja
sterilnih otpadaka (ljake) koji ine ostatak 8-10 % od mase smea.
U Zagrebu je 1966. godine sakupljeno 72 000 t krutog otpada i 15 000 t
industrijskog otpada, te je odvozom otpada obuhvaeno 462.780 stanovnika, a
energetska vrijednost otpada iznosi od 950 kcal/kg do 1470 kcal/kg (ispitivanja
obavljena u institutu u Beu).
Za period 1968. - 1973. godine, u vremenu najaktivnijeg pregovaranja o potrebi
izgradnje spalionice otpada u Zagrebu, grad Be je istim aktivnostima izgradio
spalionicu u blizini bolnikog centra koja je do tada drugi put rekonstruirana.
Izraena je tehnika dokumentacija za spalionicu otpada uz maksimalni
struni rad poduzea Elektroprojekt i Industrijskog projektnog zavoda
(IPZ), pa je proveden i meunarodni javni natjeaj uz izbor najpovoljnijeg
ponuaa. Naalost do realizacije nije dolo.
U vremenu 1973. - 1982. godine za grad Zagreb puno se utroilo vremena za
izradu projekta recikliranja komunalnog otpada. Tehnologije su bile razliite,
a obuhvaaju sakupljanje svih vrsta otpada, sa sortiranim razdvajanjem
u pogonima (sortiranje). Izraena je studija izbora sistema suvremenog
zbrinjavanja otpadaka za Zagreb. Tehnologija se sastojala iz sedam sortirnih
linija (linija papira, linija stakla, linija metala, linija krupne organske frakcije
za proizvodnju stone hrane, linjija plastike, linija organskog otpada za
proizvodnju komposta i ljinija spaljivanja). U Europi je izgraeno 5 ovakvih
pogona, a u Hrvatskoj je ak jedna firma iz Rijeke otkupila ovu licencu.
Prilikom raspisivanja javnog natjeaja za izbor prihvatljivog ponuaa,
pojavila se ideja da je za grad Zagreb i okolinu najprihvatljivije rjeenje
sanitarno odlaganje otpada uz minimalno izdvajanje nekih vrsta otpada na
mjestu nastajanja. Tako je za grad izraena studija moguih lokacija sanitarnih
deponija (7), ali niti jedna do danas nije usvojena. Lokacija Dumboveki lug
bila je predodreena za smjetaj sanitarne deponije komunalnog otpada
kao i tehnolokog otpada. Izraene su studije i idejna rjeenja, ali nita nije
realizirano.
1984. godine izraen je prvi projekt sanacije odlagalita Jakuevac sa teitem
na iskoritenju mase otpada za kompost, uz uvjet da odlagalite ne smije biti
vie od savskog nasipa.
Zanimljivo rjeenje predstavlja odlagalite Abesinija - Dugo selo. Ovdje
su otpad odlagale opine Dugo Selo i Sesvete. Lokacija deponija nalazila se
u inundaciji rijeke Save kod naselja Svibovski Otok tako da je za vrijeme
51
visokih vodostaja rijeka Sava odnosila otpad. Otpad se odlagao od 1972.

godine i odloeno je oko 100.000 m3 otpadaka. Moe se pretpostaviti da je
otpad odnijela Sava tako da nije bilo potrebe za sanacijom deponija. Prestanak
odlaganja bio je 1989. godine.
U ovom razdoblju nije postojalo nikakvo zakonodavstvo koje regulira
podruje zbrinjavanja otpada. Skupljanje i odvoz otpada bilo je slabo
razvijeno i obuhvaalo je samo iri centar velikih gradova. Na nivou drave
nije bilo aktivnosti vezanih za sustavno skupljanje podataka o otpadu ve je
isto preputeno Opinama i Gradovima. Procjenjuje se da je u tom razdoblju
nastajalo oko 180 kg smea po stanovniku u godini. Sastav na bazi sortiranja iz
1981. godine je 19% papira, 16% biorazgradivi kuhinjski otpad, kruh 3%, 5%
staklo, 3% metali, 7% plastika, 3% tekstil, 44% otpad manji od 30 mm. Smee
se skuplja u standardnim limenim posudama sa poklopcem na podizanje
veliine 40, 80, 770 i 1100 litara kao i u netipiziranim posudama. Skupljanje i
odvoz smea obavlja se dvaput tjedno.

Tree razdoblje od 1985. do 1995. godine predstavlja razdoblje spoznaje
problema zbrinjavanja otpada, kada se dravni organi aktivno ukljuuju u
rjeavanje ovog problema. Daju se uputstva jedinicama lokalne samouprave
kako da rijee problem, a razrauju se i studije koje tee recikliranju i oporabi
te spaljivanju. Niti u ovom razdoblju jo uvijek nije donesen niti jedan zakon
koji se direktno odnosi na otpad, meutim mjerodavne dravne institucije
se pozivaju na niz drugih zakona koji se mogu neizravno primijeniti na ovo
podruje kao npr. Zakon o gradnji, Zakon o vodama te Pravilnik o procjeni
utjecaja na okoli. Pri projektiranju i izgradnji odlagalita trai se primjena
njemakog zakonodavstva i standarda. Za ovo razdoblje je karakteristina
pojava NIMBY sindroma (ne u mom dvoritu). Niti jedna procjena utjecaja
na okoli koja se odnosila na odlagalita nije prola bez velikog protivljenja
okolnog stanovnitva, a kulminirala je devedesetih godina izlascima lokalnog
stanovnitva na ulaze odlagalita, to je dovelo do blokade rada velikog broja
odlagalita (Zagreb, Velika Gorica, Samobor, Osijek, Bjelovar). Ovaj problem
nije rijeen niti danas, iako je projektna dokumentacija u ovom razdoblju
raena u skladu s europskim zakonodavstvom. Izgraeno je nekoliko novih
odlagalita sa svima potrebnim dozvolama (Sisak, Garenica, Slavonski Brod,
Poega, Ivani Grad). Ova odlagalita predstavljala su bitan napredak u
odnosu na prethodno razdoblje, meutim problem je predstavljala injenica
da operateri nisu vodili odlagalita u skladu s projektnom dokumentacijom.
Zapoelo se sa sanacijom najveeg problema u ovom dijelu Europe sanacijom
odlagalita grada Zagreba koje je zauzelo povrinu od oko 80 ha s volumenom
od oko 5.000.000 m3 neadekvatno odloenog otpada. Pokrenuti su radovi i na
52
sanaciji drugih velikih odlagalita u RH (Koprivnica, Osijek, Krapina, Pula,

Split, Virovitica, Velika Gorica), ali osim projektne dokumentacije sami radovi
na sanaciji nisu poeli. U ovom razdoblju veliki pomak zabiljeen je samo na
skupljanju i odvozu otpada kada je skupljanjem otpada bilo obuhvaeno oko
50% domainstava.
Opa situacija gospodarenja otpadom se neto popravila. U projektiranju se
koriste njemaki standardi meutim problemu izgradnje odlagalita jo se ne
daje dovoljna panja. Jo uvijek postojei neodgovarajui nain zbrinjavanja
otpada, predstavlja problem prvenstveno zbog: nepostojanja cjelovitog
sustava gospodarenja otpadom, nije izraen katastar postojeih smetlita/
odlagalita otpada, a veina lokacija uzurpira prostor (izbor postojeih lokacija
je lo i u pravilu su lokacije na neadekvatnim prostorima, loe je rijeeno
konano odlaganje za sve vrste otpada, osobito opasnog i industrijskog
koje nije nikako rijeeno) kao i nedostatnog nadzora praenja nastajanja i
tokova otpada, neprovoenja postojeih zakonskih propisa koji se odnose na
zatitu prostora i okolia, kao i nepostojanje odreenih podzakonskih akata
o postupanju s odreenim grupama otpada, niskog stupnja reciklae otpada
i zanemarivog udjela tehnologija za obradu / preradu otpada, neadekvatnog
postupanja s otpadom na nekim odlagalitima, nesposobnosti proizvoaa
otpada da snose realnu cijenu zbrinjavanja otpada i velikog broja naputenih
odlagalita koja prerastaju u smetlita.
Jedno od rijetkih odlagalita koje je dobilo graevinsku dozvolu je odlagalite
u Garenici (glavni projekt deponije krutih otpadaka opine Garenica
iz rujna 1986. god.) izraeno kao model karakteristian za ovo razdoblje.
Osnovni uvjet je bio dobar izbor lokacije odlagalita na vodonepropusnoj
podlozi ili ako iste nema na glini minimalne debljine 60 cm i ugraene u 2
sloja s koeficijentom vodopropusnosti k=10-8 m/s. Uz rub odlagalita ili po
sredini kasete, kopao se kanal u koji se postavljala drenana cijev obloena
ljunkom debljine 50 cm. Na ovako ureenu podlogu odlagao se otpad koji
se nabijao buldozerom. Etae otpada su bile debljine 2,5 m, a prekrivale su
se slojem gline debljine 20 cm. Osim skupljanja procjednih voda radilo se i
pasivno otplinjavanje. Zavrni pokrovni sloj bio je od gline debljine 70 cm,
a na koju se postavljalo 10 cm humusa te se isti ozelenjavao. Odlagalite je
imalo sve pratee sadraje i to objekt za zaposlene, garau, ogradu i plato za
pranje vozila i opreme. Osim ovog odlagalita po istom principu izgraeno
je i odlagalite u Sisku i Sl. Brodu. Iza devedesetih godina poinje izrada
projekata sanacije niza odlagalita i to u Koprivnici, Virovitici, Velikoj Gorici,
Daruvaru i Bjelovaru te Puli. Poela je sanacija najveeg smetlita u ovom
dijelu Europe odlagalita u Zagrebu. Ovo odlagalite nastalo je 1964. godine
bacanjem otpada u grabe nastale naputanjem iskopa ljunka i kako je
ugroavalo najvee budue vodocrpilite pristupilo se kompliciranom nainu
sanacije. Sav otpad je iskopan i premjeten te vraen na ureenu plohu koja
53
se sastojala iz donjeg brtvenog sloja (glina + kontrolni drenani sloj + glina

debljine 1 m prekrivene HDPE folijom i drenanim slojem) debljine 2,8 m, a
sve u skladu s Direktivom EU o otpadu. Na odlagalitu je izgraen ureaj za
proiavanje otpadnih voda i aktivno otplinjavanje s iskoritavanjem plina
u energetske svrhe.
U ovom periodu aktivno se radi na uvoenju reciklae. Recikliranje na mjestu
nastanka uvodi se u opini Trenjevka (Zagreb) jo 1988. godine kao Pilot
projekt, a naroito se razvija osnivanjem tvrtke ZGO (osnovane 1991. godine
u gradu Zagrebu) kada su postignuti i najbolji rezultati s izdvajanjem oko 15
% otpada. Ukidanje tvrtke 2000. godine reciklaa bitno pada.
Od 1985. godine pa do 1991. godine za grad Zagreb se ponovno aktualizira
izgradnja spalionice otpada uz obavezno uvoenje izdvajanja nekih vrsta
otpada na mjestu razvrstavanja (papir, staklo, metal, i dr.) i postavljanjem
reciklanih dvorita. Godine 1990. osnovano je poduzee Spalionica
otpada (s.p.o) koja je raspisala meunarodni natjeaj za ve pripremljeni
projekt izgradnje spalionice za koju je Elektroprivreda osigurala sredstva.
Meutim ve 1991/92. godine tvrtka se ugasila, a formirana je tvrtka ZGO,
a natjeaj je poniten zbog ope situacije u RH. Nastalo je vrijeme izrade
studije cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i zbrinjavanje otpadnih
voda za grad Zagreb. Teite je dano na to da se centar obrade otpada razvije
na lokaciji Dumboveki lug, ali se naalost ostalo na lokaciji Jakuevac.
Za podruje Splita je 1991. godine Graevinski fakultet u Splitu naruio
izradu studije Integralni program gospodarenja krutim otpadom za opine
Split, Katela, Sinj, Trogir i Omi i Studija primarne reciklae korisnog otpada
i sakupljanje tetnog otpada za opine Split, Katela, Sinj, Trogir i Omi.
Izraenu studiju revidirali su eminentni strunjaci za ovu problematiku, a
nakon toga je ista proslijeena u Svjetsku banku koja je studiju ocijenila kao
odlino rjeenje koje treba to prije realizirati. Zakljuak je da se iz otpada
izdvaja sav koristan materijal (sekundarne sirovine), da se dio pripremi
kao gorivo u cementari, a ostatak da se deponira u tupinolom (u rudokop).
Cjelokupna priprema tehnike dokumentacije kao i realizacija izgradnje
infrastrukture bi trajala nekoliko godina, odnosno za manje vremena bi
se izvrila ukupna priprema nego to bi trajao rad odlaganja otpada na
Karepovcu i provoenje sanacije uz zadovoljavanje svih uvjeta za ouvanje
okolia.
Devedesete predstavljaju prekretnicu u radu s otpadom. Od tada poinje
prvo skupljanje podataka o stanju i broju odlagalita u Republici Hrvatskoj
(110 opina je poslalo podatke o komunalnim poduzeima, recikliranju,
koliinama otpada i odlagalitima). Organiziran je I. simpozij Zbrinjavanje
komunalnog otpada kada je prvi put u uporabu uao pojam gospodarenja
otpadom, a koji prerasta u tradicionalan simpozij gospodarenja otpadom koji
se odrava svake druge godine.
54
Za ovo period do 1995. godine postoji dobra procjena stanja gospodarenja

otpadom. Poinje donoenje zakonske regulative iz podruja zbrinjavanja
otpada. Svi gradovi i oko 360 opina (nije obuhvaeno 205 opina) imali su
uveden neki nain organiziranog skupljanje komunalnog otpada, ali s vrlo
arolikom obuhvatnou domainstava. Organiziranim skupljanjem bilo je
obuhvaeno 57% stanovnika Republike Hrvatske. Poduzea koja organizirano
skupljaju i odvoze otpad (137) u pravilu su dobro opremljena, ali kod veine su
neka vozila stara to prouzrokuje este kvarove (prosjena starost 12 godina).
Ista skupljanje obavljaju s 442 kamiona smeara i 197 kamiona autopodizaa.
Na podruju Hrvatske nastaje 978.542 tona komunalnih otpadaka ukljuujui
i otpad turistike privrede. Od ove koliine organizirano se skuplja 614.823
tone ili 63% i odlae na slubena odlagalita, dok se organizirano ne skuplja
363.719 tone ili 37%, a ova koliina zavrava na divljim odlagalitima
(smetlitima) uglavnom u blizini mjesta gdje i nastaje. Specifina koliina
organizirano sakupljenog i odloenog komunalnog otpada po stanovniku, u
prosjeku iznosi 225 kg/god (0,62 kg/dan). Sastav otpada na bazi sortiranja iz
1992. godine je 23% papira, 32% biorazgradivi kuhinjski otpad, 5% staklo, 4%
metali, 14% plastika, 6% tekstil, 16% otpad manji od 30 mm. Smee se skuplja
u plastinim vreama razliitog volumena (20%), posudama sa poklopcem
na podizanje veliine 80, 900 i 1100 litara (50%) kao i na ostale naine (30%).
Skupljanje i odvoz smea obavlja se jedanput, dvaput i triput tjedno. Otpad
se odlae na slubena odlagalita koja su u pravilu neureena i kod veine
postoji znatan negativan utjecaj na okoli. Sanacija starih odlagalita vri se
prekrivanjem inertnim materijalom i naputanjem lokacije. Registrirano je
120 slubenih odlagalita koja zauzimaju povrinu od oko 434.4 hektara i
na kojima je odloeno cca 15.197.460 tona otpada. Od svih ovih odlagalita 5
se vode kao sanitarna odlagalita i imaju sve potrebne dozvole (graevinsku
i uporabnu) iako je njihovo stvarno stanje daleko od zakonom propisanog,
dok se neka smetlita vode vrlo dobro. Oprema slubenih odlagalita
je u pravilu nedostatna osim na veim odlagalitima (vei gradovi). Na
veini divljih odlagalita pa i na dijelu slubenih razastiranje i nabijanje
te eventualno prekrivanje otpada vri se buldozerima i kompaktorima
nekoliko puta godinje, a na preostalim divljim odlagalitima nema nikakvih
aktivnosti.

U 1995. godini poinje stvarno rjeavanje problema otpada, a ustrojem
Ministarstva prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja utemeljena je
Dravna uprava za zatitu prirode i okolia, kojoj je povjerena opa politika
zatite okolia u ostvarivanju uvjeta za odrivi razvitak, ali se poslovima
zatite okolia bave i druga ministarstva i tijela jedinica lokalne samouprave
55
i uprave te razne drutvene organizacije. Dravna uprava je postala dio

Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. Vlada RH
je osnovala Agencija za zatitu okolia sredinom 2002. godine kao centralnu
ustanovu za prikupljanje i objedinjavanje podataka o okoliu na razini drave.
U Agenciji postoji Odsjek za otpad koji prikuplja i objedinjuje podatke o
otpadu i odlagalitima te izrauje izvjea, sudjeluje u provedbi projekata,
osigurava pristup informacijama te vodi informacijski sustav gospodarenja
otpadom. Takoer je osnovan Fond za zatitu okolia kao izvanproraunski
i to 1.1.2004. godine s ciljem osiguranja dodatnih sredstava za financiranje
projekata, programa i aktivnosti iz podruja zatite okolia. Kada je Fond
zapoeo sa sufinanciranjem projekata gospodarenja otpadom poetkom
2005. godine, moe se smatrati da je krenula stvarna sanacija svih odlagalita
i smetlita u Hrvatskoj. Za ovaj period karakteristina je i pojava NIMET
sindroma odnosno problem lokacije odlagalita se ne rjeava u moje izborno
vrijeme.
Dravna uprava za zatitu okolia, pristupila je rjeavanju problema
1995. godine kada je naruena izrada studije Pregled postojeeg stanja u
postupanju s komunalnim otpadom u Republici Hrvatskoj. U ovom je radu
po prvi puta u Republici Hrvatskoj prikazano cjelovito stanje postupanja
s komunalnim otpadom. Rad poinje obradom upanija s gradovima i
opinama, a zavrava pregledom stanja na podruju itave Hrvatske.
Otpad je proglaen jednim od najveih ekolokih problema u RH.
Donesena je veina zakonodavstva o otpadu koja je uglavnom sukladna EU
direktivama i sukladno regulativi izrauju se projekti odlagalita. Lokacije
odlagalita i centara za gospodarenje otpadom odreene se prostorno
planskim dokumentima. Donji brtveni sloj sastoji se od gline debljine 1
m (k=10-9 m/s) i HDPE folije koja se titi geotekstilom na koji se postavlja
drenani sloj. Procjedne vode se skupljaju i uglavnom recirkuliraju.
Odlagalini plinovi se skupljaju i uglavnom pasivnim sustavom odvode
u atmosferu. Zatvaranje odlagalita obavlja se ugradnjom zavrnog
pokrovnog sloja koji se sastoji iz izravnavajueg sloja, plinodrenae,
brtvenog sloja gline, drenae za vanjske vode i rekultivirajueg sloja koji
se ozelenjava. Odlagalita se ograuju ogradom visine 2 m. Ureuje se
infrastruktura (prilazna cesta, vodovod, kanalizacija, elektrika, a poinje
i postavljanje video nadzora), a na ulaznoj zoni se postavljaju objekt za
zaposlene, garaa i reciklano dvorite. Na ovaj nain izgraena su nova
odlagalita u Bjelovaru, Rovinju i Otocu. Zavrena je sanacija najveeg
smetlita Jakuevca. Svi radovi izvode se temeljem tehnike dokumentacije
i ishoene graevinske dozvole. Zapoinje sanacije velikih odlagalita u
Dubrovniku, Makarskoj, ibeniku, Puli, Poreu, Rijeci, Umagu, Karlovcu,
Poegi, Virovitici, Korivnici, Osijeku i Vinkovcima. Sve snage usmjerene
su na sanaciju postojeeg stanja, dok se o drugim sustavima gospodarenja
56
otpadom ne posveuje posebna panja osim donekle recuklae na mjestu

nastanka. Prvi put je proveden i Pilot projekt izdvojenog skupljanja
biorazgradivog otpada od domainstava.
U nastavku daju se osnovni podaci o zbrinjavanju otpada u RH s kraja
obraenog razdoblja. Procijenjeno je da je u 2004. godini nastalo ukupno
1.310.643 t komunalnog i njemu slinog otpada. Od navedene koliine
otpad iz turistike djelatnosti ini 44.362 t, odvojeno sakupljeni komunalni
otpad od stanovnitva 26.935 t i obraeni zeleni otpad s javnih povrina
oko 15.000 t (10.147 t u 2000. god). Organiziranim sakupljanjem i odvozom
komunalnog otpada na odlagalita obuhvaeno je 86% stanovnitva
Republike Hrvatske. Svi gradovi imaju organizirano zbrinjavanje
komunalnog otpada, dok samo 35 opina nema organizirano sakupljanje i
odvoz komunalnog otpada (oko 8%). Koliina komunalnog otpada, koja je u
2004. godini bila neobuhvaena organiziranim sakupljanjem, procijenjena je
na 186.846 t, od ukupno stvorenog komunalnog otpada. Specifina koliina
organizirano sakupljenog i odloenog komunalnog otpada po stanovniku,
bez ukljuenih koliina turistikog otpada, u prosjeku iznosi 260 kg/god
(0,71 kg/dan), a kree se u rasponu 0,49 1,01 kg/stan/dan. Otpad koji je
nastao u segmentu turizma adekvatan je koliini koju stvara oko 100.000
ekvivalent stanovnika, a problem predstavlja to se najvei dio ovog otpada
stvara u tri ljetna mjeseca.
Organizirano sakupljanje otpada provodilo je 209 poduzea registriranih
za sakupljanje i odvoz komunalnog otpada. Uestalost sakupljanja otpada
kree se od 1 puta/dan do 1 puta u 2 tjedna. Djelatnost sakupljanja i odvoza
komunalnog otpada komunalna poduzea su obavljala s 644 kamiona
smeara i 234 kamiona autopodizaa, a takoer su koriteni i kamioni razne
namjene, istilce, traktori i sl.
Naplata za sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada razlikuje se po nainu
obrauna i visini cijene usluge. Razlikuje se nain obrauna za domainstva
(gdje se naplata obavlja na razliite naine i to: kn/domainstvu, kn/odvozu
kante, kn/m2 stambenog prostora, kn/osobi i dr.) te za privredu gdje se cijena
u pravilu dogovara, odnosno utvruje izmeu poduzea koja obavljaju
sakupljanje i odvoz otpada te pojedinog subjekta. Ako je nain obrauna
kn/m2, raspon cijena usluga kree se izmeu 0,25 do 5 kn/m2 (0,03 0,67
EURO), s prosjekom od oko 0,7 kn/m2 (0,1 EURO). Pri obraunu po odvozu
kontejnera (od 5 m3) raspon se kree od 200 do 500 kn/odvoz (26,7 66,7
EURO) s prosjekom od oko 300 kn/odvoz (40 EURO).
Odvojeno sakupljanje bilo je zastupljeno u samo 2 % sluajeva, odnosno
26.935 t, kompostiranje u 1%. Osim u Gradu Zagrebu, na podruju RH nema
odvojenog sakupljanja biorazgradivog otpada od domainstava, a sakupljeno
je 182 tone to je daleko manje od oekivanog (trend sakupljenih koliina u
znatnom padu), dok preostali otpad koji se kompostira sainjava uglavnom
57
biorazgradivi otpad sa zelenih povrina. Prosjeni udio biorazgradivog

otpada u ukupnom otpadu od domainstava u RH kree se izmeu 30 i 45%,
odnosno 70 do 150 kg/st/god. Izdvojeno sakupljanje pojedinih komponenti
otpada obavlja se organizirano u svim upanijama i prisutno je u preko
pedesetak gradova i stotinjak opina, a odvaja se: papir i karton, staklena
ambalaa, PET ambalaa, limenke od pia i napitaka, bijela tehnika i dr.
Korisne komponente otpada sakupljaju se po tzv. hold sistemu. Sortirane
komponente otpada odlau se na za to predvieno mjesto (kontejneri 1 3
m3) smjeteni na javnim povrinama, reciklana dvorita, reciklane otoke.
U 2000. godini evidentirano je 10 reciklanih dvorita, cca 3500 kontejnera
za papir, cca 3000 kontejnera za sakupljanje ambalanog stakla, cca 1100
kontejnera za sakupljanje PET ambalae te cca 650 kontejnera za sakupljanje
otpadnih limenki od pia i napitaka. U odnosu na 2000 godinu, odvojeno
sakupljanje putem posuda, kontejnera i sl. koliinski je smanjeno za oko 3
% u 2004. god. Ukoliko se uzmu u obzir i komponente otpada sakupljene
u reciklanim dvoritima evidentiran je pad koliina odvojeno sakupljenih
od stanovnitva za oko 7,5 %. Osnovni razlog treba traiti u smanjenju
broja reciklanih dvorita i smanjenju komponenti koja se primaju u tim
dvoritima.
U Hrvatskoj najzastupljeniji nain postupanja s komunalnim otpadom je
odlaganje koje je zastupljeno s 97 %. Od toga na smetlita se odlae oko
18 % otpada i to uglavnom u naseljima koja nemaju uvedeno organizirano
sakupljanje otpada, dok se na organizirana odlagalita odlae 79 % otpada.
Od ovog broja otpad u skladu s zakonom odlae se u 34 % (cca 450.000
t) sluajeva (ureena sanirana odlagalita s graevinskom dozvolom).
Otpad se odlae na 154 odlagalita (legalna, u fazi legalizacije i slubena
odlagalita) od kojih je 12 zatvoreno i 918 divljih odlagalita. (broj je
teko procjeniti, a ovdje se koriste podaci iz izvjea o radu i poslovanju
Fonda za zatitu okolia za 2005. godinu). Na legalna, u fazi legalizacije i
slubena odlagalita otpad odlau komunalna poduzea ili koncesionari
koji skupljaju otpad na nekom podruju dok na divlja odlagalita otpad
odlau stanovnici naselja koja nemaju rjeeno organizirano skupljanje
otpada. Slubena odlagalita zauzimaju povrinu od cca 580 ha. Samo 18
(14%) slubenih odlagalita zadovoljava vaee zakonske propise RH.
Graevinsku dozvolu ima 36 odlagalita (22%) to je bitno poveanje
u odnosu na 1995. godinu kada je graevinsku dozvolu imalo samo 5
odlagalita. Veliki dio odlagalita ima ishoenu lokacijsku dozvolu te
izraene glavne projekte, ali imaju probleme s rjeavanjem imovinsko
pravnih odnosa na lokaciji. Skoro sva odlagalita koja imaju graevinsku
dozvolu zapoela su radove na sanaciji. Podjela aktivnih odlagalita (154)
po veliini prikazana je u tablici 2.
58
Tablica 2 Podjela odlagalita po veliini u 2000. g.

Podjela po veliini povrine
Broj odlagalita
do 1 ha
70
do 5 ha
61
do 10 ha
preko 10 ha
14
Ukupno:
154
Napomena: 12 odlagalita je zatvoreno
Broj odlagalita na koja se odlae preko 10000 t/god. otpada iznosi 25, a na
preostala manja odlagalita odlae se u prosjeku ispod 30 t/dan to znai
da bi 4 smeara mogla preuzeti odvoz na bilo koju udaljenost. Ukoliko se
analiziraju odlagalita do 5000 t/god kojih ima 87 dolazi se do zakljuka da se
dnevno maksimalno popuni jedan kamion smear.
Tablica 3 Aktivna odlagalita s obzirom na godinju koliinu odloenog otpada (2000. god)
Godinja koliina otpada
t/god.
Broj
Koliina,
t/god.
do 1000
40
13.986
do 2500
39
59.001
do 5000
24
85.352
do 10000
14
96.573
do 20000
18
240.738
preko 20000
556.144
Total:
142
1.051.794
Napomena: 12 odlagalita je zatvoreno
U ovom razdoblju pokrenuta je realizacija prvog regionalnog odlagalita u

Hrvatskoj. Radovi na realizaciji ovog Pilot projekta poeli su poetkom 1995.
godine kada je Gradovima Osijek i Vinkovci bio je onemoguen pristup
na njihova odlagalita. Ideja je bila da se problem racionalno moe rijeiti
udruivanjem cijele regije sa jednim zajednikim odlagalitem otpada. U
1998. godini izraena je Studija izvedivosti za model projekt saveza gradova
istone Slavonije. Studija je dala vaan doprinos uspostavljanju novog naina
zbrinjavanja otpada u istonoj Slavoniji kao i pripremu javnog privatnog
partnerstva (Public-Private-Partnership - PPP). Tijekom 2001. godine
ostvareno je institucijsko povezivanje lokalnih uprava i samouprava u cilju
realizacije projekta osnivanjem Javne ustanove za zbrinjavanje komunalnog
59
otpada istone Slavonije (ZOiS) koje je preuzelo voenje i organizaciju

svih aktivnosti vezanih uz realizaciju projekta, a iji osnivai su gradovi i
opine. U 2002. godini izraeni su poetni radovi na raspisivanju natjeaja za
davanje koncesije za izgradnju regionalnog odlagalita i izraena je studija
izbora lokacije regionalnog odlagalita i studija utjecaja na okoli. Nakon
ocjene studije izraeno je idejno rjeenje odlagalita na lokaciji Orlovnjak,
ishoena je lokacijska dozvola, a u tijeku je ishoenje graevinske dozvole.
Projekt obrauje podruje dviju upanija: Osjeko-baranjsku i Vukovarskosrijemsku, koje zauzimaju povrinu od 6.597 km2 i prema procjenama u
njima danas ivi 557.192 stanovnika u 11 gradova i 347 naselja smjetenih
u 60 opina. Na podruju upanija otpad skupljaju 22 poduzea od kojih su
veina javna poduzea, a dio su koncesionari u pojedinim opinama. Otpad
se odlae na 27 slubenih odlagalita i niz neslubenih na koje stanovnitvo
samo dovozi otpad. Kao strateki partner odabran je konzorcij Strabag i
Saubermacher iz Austrije. Poetak rada oekuje se 2010. godine to znai da je
za cjelovitu realizaciju ovog projekta bilo potrebno 15 godina. Za odlagalite
grada Bjelovara Doline realizacija projekta je trajala 10 godina.
3.5. Razdoblje nakon 2005. godine

U 2005. godini poinje sustavna briga za cjelokupno gospodarenje otpadom.
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva ima u ustroju
upravu za gospodarenje okoliem i upravu za strateke i integracijske procese
u zatiti okolia. Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost sufinancira
sanaciju svih odlagalita i smetlita te crnih toaka. Otvaranjem pregovora
izmeu RH i EU o pristupu Uniji, od 2006. do 2008. godine svi zakonski i
podzakonski akti koji se odnose na gospodarenje otpadom usklaeni su s
Direkivama Europske unije. Donesena je Strategija gospodarenja otpadom
i Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2007. 2015. god. Strategija
gospodarenja otpadom RH postavila je kvantitativne ciljeve koji odreuju
dinamiku ostvarivanja stratekih ciljeva, a prikazana je u tablici 4.
Tablica 4 Strateki ciljevi postupanja s otpadom
CILJEVI
Stanovnitvo obuhvaeno organiziranim skupljanjem otpada
Koliina odvojeno skupljenog i recikliranog otpada
Koliina obraenog komunalnog otpada
Koliine odloenog komunalnog otpada
Koliina odloenog biorazgradivog otpada od koliine
proizvedene 1995. godinue
upanijski i regionalni centri za gospodarenje otpadom
Slubena odlagalita
Udio saniranih odlagalita (%)
60
2005. g
80 %
6%
2
95 %
95 %
2010. god.
85 %
8%
10
80
85 %
0
187
5
3-7
100
65
Strategija i Plan gospodarenja otpadom predviaju sanaciju i zatvaranje

postojeih odlagalita do kraja 2011. godine te izgradnju upanijskih i
regionalnih centara za gospodarenje otpadom, a od 2017. godine vie se niti
na jedno odlagalite nee moi odlagati neobraeni otpad.
U tijeku je realizacija dva regionalna centra za gospodarenje otpadom u
Hrvatskoj i etiri upanijska centra. Radovi na realizaciji regionalnih centara
su u tijeku za Osjeko baranjsku i Vukovarsko srijemsku upaniju gdje
je odabrana lokacija Orlovnjak kod Antunovca. Za ovu lokaciju ishoena
je lokacijska dozvola za odlagalite, a upanijskim Planom gospodarenja
otpadom ova lokacija je predviena kao centar gdje e se obraivati otpad.
Registrirana je Javna ustanova za zbrinjavanje komunalnog otpada istone
Slavonije (ZOiS) koja je preuzela voenje i organizaciju svih aktivnosti
vezanih uz realizaciju projekta, a iji osnivai su gradovi Osijek, B. Manastir,
Vukovar, Vinkovci i upanja. Takoer je u tijeku i realizacija regionalnog
centra za zbrinjavanje otpada sjeverozapadne Hrvatske koja okuplja etiri
upanije i to Krapinsko-zagorsku, Meimursku, Varadinsku i Koprivnikokrievaku. Registrirana je Javna ustanova za odlaganje komunalnog i
neopasnog tehnolokog otpada sjeverozapadne hrvatske koja vodi poslove
na realizaciji ovog projekta. Kao odlagalite otpada odreena je lokacija
Pikornica u Koprivnikom Ivancu koja je u fazi sanacije, a u tijeku je raspis
natjeaja kojim e se odrediti tehnologija predobrade otpada s njegovim
konanim zbrinjavanjem. Osim navedenih regionalnih centara u tijeku je
realizacija 4 upanijska centra i to za ibensko-kninsku upanije gdje e se
otpad odlagati na odlagalitu Bikarac za koju je ishoena lokacijska dozvola,
Splitsko-dalmatinsku upaniju gdje je predviena mehaniko-bioloka obrada
na lokaciji Leevica, Primosko-goransku upaniju koja za lokaciju Mariina
koja ima ishoenu naelnu graevinsku dozvolu i Istarsku upaniju gdje je
predviena mehaniko-bioloka obrada na lokaciji Katijun za koju je prola
procjena o utjecaju na okoli. Kao realizirano upanijsko odlagalite moe
se smatrati odlagalite Vinogradine kraj Poege gdje se odlae otpad iz cijele
Poeke kotline, a odlagalite je sanirano i radi u skladu s pravilima struke. U
tijeku su poetni radovi na realizaciji upanijskih odlagalita u Karlovakoj,
Zadarskoj i Virovitiko-podravskoj upaniji gdje su odreene lokacije za
navedene objekte. Kratak pregled postojeeg stanja prikazan je u tablici 5.
Tablica 5 Regionalni i upanijski centri za gospodarenje otpadom
R. BR.
UPANIJE
1. ZG
PREGLED PODATAKA
Prema odredbama Prostornog plana upanije uvjete postupanja s otpadom
(prikupljanje, obrada, skladitenje i odlaganje komunalnog i inertnog
tehnolokog otpada, kao i prikupljanje, obradu i skladitenje opasnog
otpada) treba cjelovito obraditi posebnom Studijom zbrinjavanja otpada na
podruju Zagrebake upanije.
61
2. KZ
3. SM
4. K
5. V
6. KK
7. BB
8. PG
9. LS
10. VP
11. PS
12. BP
62
Usvojenim Planom gospodarenja otpadom predvieno je odlaganje i

obrada otpada na Regionalnom centru u Pikornici. Kod konjine je
predvien upanijski centar na kojem e se obraivati graevinski otpad u
sklopu kojeg je predvieno odlagalite inertnog otpada.
U usvojenom Planu gospodarenja otpadom upanije dan je i prijedlog
potencijalnih lokacija za upanijski centar za gospodarenje otpadom.
Prema usvojenom Planu gospodarenja otpadom kao regionalni centar
predviena je lokacija na podruju grada Karlovca, a izabrana je lokacija
Babina gora.
U odredbama Prostornog plana upanije kao i usvojenog Plana
gospodarenja otpadom ocjenjuje se svrhovito na razini upanije ustrojiti
cjeloviti i zajedniki sustav gospodarenja komunalnim i tehnolokim
neopasnim otpadom s krajnjim ciljem izgradnje graevine za obraivanje
i odlaganje ovog otpada na jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje
otpada). Centar za obradu i odlaganje otpada mora nuditi kompletno
zbrinjavanje to podrazumijeva postojanje sortirnice, kompostane, termike
obrade i odlagalita za neiskoriteni ostatak otpada. U toki 9.7. Odredbama
prostornog plana utvrene su sljedee potencijalne lokacije za zbrinjavanje
otpada (izgradnju centra za obradu i odlaganje otpada): Jerovec, Malo
Polce, Pod ulincem, Poljana Bikupeka, Stari Zdenac, Turin te Vraji rid.
Prema odredbama Prostornog plana upanije i usvojenog Plana
gospodarenja otpadom na lokaciji Koprivniki Ivanec (Pikornica)
predvieno je uspostavljanje jednog upanijskog centra za gospodarenje
otpadom (reciklani centar s prateim objektima) u kojem bi uz odlagalite
otpada bili smjeteni i svi ostali sadraji. Za lokaciju Pikornica izraena je
tehnika dokumentacija sanacije odlagalita s nastavkom odlaganja te je
izdana lokacijska i graevinska dozvola.
Prostornim planom upanije i usvojenim Planom gospodarenja otpadom
predviena je izgradnja upanijskog centra na lokaciji postojeeg
odlagalita Doline (Bjelovar).
Centralna zona za gospodarenje otpadom Mariina
Za centralnu zonu za gospodarenje otpadom izdana je lokacijska dozvola
i naelna graevinska dozvola, a lokacija je u skladu s usvojenim Planom
gospodarenja otpadom.
Prostornim planom upanije naelno je odreena lokacija upanijskog
sredita za gospodarenje otpadom u Likom Osiku (u kombinaciji s
odlagalitem za odlaganje komunalnog otpad Ostrovica - Litiev vrh).
Prostornim planom ureenja Grada Virovitice i usvojenim Planom
gospodarenja otpadom u podruju obuhvata plana na mjestu
eksploatacijskog polja ciglarske gline sjeverno od naselja Jasena utvrena
je lokacija za regionalnu deponiju komunalnog otpada za koju se
prethodno moraju izvriti sva ispitivanja.
Prostorni plan upanije kao i usvojeni Plan gospodarenja otpadom
predvia nastavak odlaganja na odlagalita Crkvite (Pakrac) i Vinogradine
(Poega) koje se moe smatrati odlagalitem Poeke doline, a predvia
uspostavu upanijskog centra.
Prostornim planom upanije samo su naelno odreene mogue 4
lokacije za regionalne deponije. Kasnijim odlukama ispale su potencijalne
makrolokacije Oriovac i Velika Kopanica te su trenutno 3 mogue lokacije:
Davor, Donji Andrijevci i Nova Gradika.
13. ZD
14. OBZ
15. K
16. VS
17. SD
18. I
19. DNZ
20. MZ
21. GZ
U izradi je Plan gospodarenja otpadom za upaniju kojim je predloena

lokacija kod Benkovca za upanijski centar za gospodarenje otpadom.
Prostornim planom ureenja opine Antunovac kao i usvojenim Planom
gospodarenja otpadom odreena je lokacija budueg regionalnog centra
na podruju Orlovnjak koje je zasad zajedniko za vie jedinica lokalne
samouprave (gradovi: Beli Manastir, Osijek, Vukovar, Vinkovci i upanja).
Za ovu lokaciju izraena je Studija o utjecaju na okoli izgradnje i koritenja
regionalnog odlagalita komunalnog otpada Orlovnjak (SUO ima Rjeenje
MZOPUG o prihvatljivosti zahvata) i izdana je lokacijska dozvola.
Prema Prostornom planu upanije i usvojenom Planu gospodarenja
otpadom, za upanijsko sredite za gospodarenje otpadom predvien je
Bikarac. Prema PP upanije u njemu e se osigurati obrada i odlaganje
komunalnog i tehnoloki neopasnog otpada, odnosno kompletno
zbrinjavanje, to podrazumijeva postojanje sortirnice, kompostane i
odlagalita za neiskoriteni ostatak otpada. Na istoj lokaciji osigurat e
se prikupljanje i skladitenje opasnog otpada za cijelu upaniju. Za
lokaciju Bikarac izraena je Studija o utjecaju na okoli sanacije odlagalita
Regionalnog centra Bikarac. (SUO ima Rjeenje MZOPUG o prihvatljivosti
zahvata), Za odlagalite otpada na Bikarac Grada ibenika izdana je
graevinska dozvola.
Prostornim planom upanije i usvojenim Planom gospodarenja otpadom
predvieno je zbrinjavanje otpada na Regionalnom centru u Antunovcu, a
u opini Stari Jankovci predvieno je formiranje upanijskog centra gdje e
se gospodariti graevinskim otpadom te e se izgraditi odlagalite inertnog
otpada za koju je izraena SUO upanijskog centra za gospodarenje
otpadom Stari Jankovci tijekom 2005. godine.
U Prostornom planu upanije kao i usvojenim Planom gospodarenja
otpadom, odreena je mikrozone na podruju opine Leevica kao
upanijski centar za gospodarenje otpadom. Izraena je SUO za Centar za
gospodarenje otpadom Splitsko - dalmatinske upanije u Leevici. SUO je
izraena tijekom 2005. godine.
Prema Prostornom planu Istarske upanije lokacija sredinje zone za
gospodarenje otpadom je na lokaciji Katijun (Pula). Planirani sadraji
sredinje zone ta gospodarenje otpadom su: centralno skladitenje,
obraivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada, centralno skladitenje,
obraivanje i trajno odlaganje neopasnog tehnolokog otpada i pratei
sadraji odreena je Katijunu (Pula). Izraena je SUO za zahvat sanacije
odlagalita Katijun. Za odlagalite Katijun izdana je lokacijska dozvola, a
izdavanje graevinske dozvole je u tijeku.
Prostornim planom upanije odreene su tri potencijalne makrolokacije
za upanijski centar za gospodarenje otpadom: Donja vas, Badovinje rupe
i Kumarni do, a povjerenik Vlade odredio je lokaciju Badovinje rupe kao
lokaciju centra. Nakon to je navedena lokacija otpala zbog nepovoljnih
istranih radova u tijeku je izrada istranih radova za novu lokaciju
Prema odredbama prostornog plana upanije kao i usvojenim Planom
gospodarenja otpadom predvieno je zbrinjavanje otpada na Regionalnom
centru u Pikornici.
Prostornim planom Grada Zagreba i Cjelovitim sustavom gospodarenja
otpadom, uz ve realizirane sadraje, planirana je i termika obrada
komunalnog otpada. Tijekom 2005. godine izraena je SUO Postrojenje za
termiku obradu otpada u Gradu Zagrebu (PTOO).
63
Veina upanija donjela je Planove gospodarenja otpadom, a u tijeku je

donenje Planova za veliki broj Gradova i Opina. Ovi dokumenti reguliraju
gospodarenje otpadom na podruju upanija, gradova i opina.
Takoer su nastavljeni radovi na sanaciji svih odlagalita i smetlita. Razvijaju
se objekti za predobradu otpada (plastika, gume, papir, staklo, metali).
4. ZAKLJUAK
Briga o otpadu datira u Hrvatskoj jo iz 1425. godine kada je Poglavarstvo
zagrebakog Gradeca zabranilo bacanje otpada na podruju grada. Prvi
slubeni dokumenti o odlaganju otpada odreen je odlukom iz 1611. godine
kada je Gradska uprava donijela odluku da se otpad i smee mogu slobodno
bacati u kut s istone strane iza kapele Blaene Djevice Marije uz gradski
bedem.
Povijest zbrinjavanja otpada u Republici Hrvatskoj podijeljena je na razdoblja:
od 50.-ih do 1970. godine, do 1985. godine, do 1995. godine, do 2005. godine
i razdoblje nakon 2005. godine.
U prvom razdoblju vladala je potpuna nebriga za otpad, a bilo je bitno pronai
lokaciju to udaljeniju od naselja, a u pravilu su birane depresije, naputeni
iskopi, vrtae, rupe i grabe gdje se otpad samo istresao. Mjere koje su se tada
poduzimale mogu se nazvati samo poecima dobre volje za zbrinjavanje
otpada. Otpad se odlagao obinim nasipanjem uz povremeno preoravanje;
kontroliranim zasipanjem gdje se smee prekrivalo s najmanje 30 cm debelim
slojem zemlje i potapanjem gdje se otpad istresa direktno u more. U ovom
razdoblju nastajalo je oko 110 kg smea po stanovniku u godini.
U razdoblju 1970. do 1985. godine spoznat je problem otpada, a 1969. god.
izraen je prvi projekt koji se bavio zbrinjavanjem otpada u RH (Spaljivanje
smea rjeenje za uklanjanje otpadne tvari u gradu Poreu). Nakon toga
u Poreu i Umagu realizirana i izgraena su prva odlagalita. Bilo je bitno
pronai lokaciju s nepropusnom prirodnom podlogom (glina, k=10-8 m/s).
Tehnologija rada sanitarne deponije sastojala se iz kopanja kaseta u koje se
istresao otpad koji je svakodnevno nabijan buldozerom i na kraju radnog dana
prekrivan glinom iz iskopa debljine 20 cm. Osim tijela odlagalita izgraena
je i infrastruktura (ceste, struja, voda, sanitarni vor, uvarska kuica i dr.).
Izraen je i prvi projekt sanacije smetlita 1977. godine za odlagalite Banjole
(Katijun) u Puli. Ovaj period karakterizira nesnalaenje u odabiru naina
gospodarenja otpadom. Osim izbora lokacije na kojima se grade odlagalita,
prisutno je razmiljanje o izgradnji spalionica kao i pogona za recikliranje
otpada s kompostiranjem. Izraivani su investicijski elaborati i tenderi,
obieno je niz pogona u Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Njemakoj pa i u
Kanadi, ali iz razloga nedostatka volje i novaca svi projekti su zaustavljeni.
Rjeavanje problema rada s otpadom preputeno je gradovima i zajednicama
64
opina, a nakon dovoenja nekog od projekata u fazu realizacije javljala se

druga interesna skupina koja je sruila gotov projekt i krenula s realizacijom
problema od poetka.
Jo uvijek nije postojalo nikakvo zakonodavstvo koje regulira podruje
zbrinjavanja otpada. Skupljanje i odvoz otpada bilo je slabo razvijeno i
obuhvaalo je samo iri centar velikih gradova. Procjenjuje se da je u tom
razdoblju nastajalo oko 180 kg smea po stanovniku u godini.
Tree razdoblje od 1985. do 1995. godine predstavlja razdoblje spoznaje
problema zbrinjavanja otpada, kada se dravni organi aktivno ukljuuju u
rjeavanje ovog problema. Niti u ovom razdoblju jo uvijek nije donesen
niti jedan zakon koji se direktno odnosi na otpad, a karakteristina je pojava
NIMBY sindroma (ne u mom dvoritu). Maksimum protesta je devedesetih
godina izlascima lokalnog stanovnitva na ulaze odlagalita, to je dovelo do
blokade rada velikog broja odlagalita. Ovaj problem nije rijeen niti danas.
Izgraeno je nekoliko novih odlagalita sa svima potrebnim dozvolama.
Ova odlagalita predstavljala su bitan napredak u odnosu na prethodno
razdoblje, meutim problem je predstavljala injenica da operateri nisu
vodili odlagalita u skladu s projektnom dokumentacijom. Zapoelo se sa
sanacijom najveeg problema u ovom dijelu Europe sanacijom odlagalita
grada Zagreba. U ovom razdoblju veliki pomak zabiljeen je samo na
skupljanju i odvozu otpada kada je skupljanjem otpada bilo obuhvaeno oko
50% domainstava. U projektiranju se koriste njemaki standardi meutim
problemu izgradnje odlagalita jo se ne daje dovoljna panja. Jo uvijek
glavni uvjet je bio dobar izbor lokacije odlagalita na vodonepropusnoj
podlozi ili ako iste nema na glini minimalne debljine 60 cm i ugraene u 2
sloja s koeficijentom vodopropusnosti k=10-8 m/s. Uz rub odlagalita ili po
sredini kasete, kopao se kanal u koji se postavljala drenana cijev obloena
ljunkom debljine 50 cm. Na ovako ureenu podlogu odlagao se otpad koji
se nabijao buldozerom. Etae otpada su bile debljine 2,5 m, a prekrivale su
se slojem gline debljine 20 cm. Osim skupljanja procjednih voda radilo se i
pasivno otplinjavanje. Zavrni pokrovni sloj bio je od gline debljine 70 cm,
a na koju se postavljalo 10 cm humusa te se isti ozelenjavao. Odlagalite je
imalo sve pratee sadraje i to objekt za zaposlene, garau, ogradu i plato za
pranje vozila i opreme.
U ovom periodu aktivno se radi na uvoenju reciklae. Recikliranje na mjestu
nastanka uvodi se kao pilot projekt u opini Trenjevka (Zagreb), a naroito
se razvija osnivanjem tvrtke ZGO kada su postignuti i najbolji rezultati s
izdvajanjem oko 15 % otpada. Ukidanje tvrtke 2000. godine reciklaa bitno
pada.
Ponovno se aktualizira izgradnja spalionica otpada uz obavezno uvoenje
izdvajanja nekih vrsta otpada na mjestu razvrstavanja (papir, staklo, metal,
i dr.) i postavljanjem reciklanih dvorita, meutim projekt je propao zbog
65
ope situacije u RH.

Devedesete predstavljaju prekretnicu u radu s otpadom. Od tada poinje
prvo skupljanje podataka o stanju i broju odlagalita u Republici Hrvatskoj.
Organiziran je I. simpozij Zbrinjavanje komunalnog otpada kada je prvi
put u uporabu uao pojam gospodarenja otpadom, a koji prerasta u
tradicionalan simpozij gospodarenja otpadom koji se odrava svake druge
godine.
Za ovo period do 1995. godine postoji dobra procjena stanja gospodarenja
otpadom. Poinje donoenje zakonske regulative iz podruja zbrinjavanja
otpada. Organiziranim skupljanjem bilo je obuhvaeno 57% stanovnika
Republike Hrvatske. Na podruju Hrvatske nastaje 978.542 tona komunalnih
otpadaka ukljuujui i otpad turistike privrede. Specifina koliina
organizirano sakupljenog i odloenog komunalnog otpada po stanovniku,
u prosjeku iznosi 225 kg/god (0,62 kg/dan). Registrirano je 120 slubenih
odlagalita koja zauzimaju povrinu od oko 434.4 hektara. Od svih ovih
odlagalita 5 se vode kao sanitarna odlagalita i imaju sve potrebne dozvole
(graevinsku i uporabnu).
U 1995. godini poinje stvarno rjeavanje problema otpada, a ustrojem
Ministarstva prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja utemeljena je
Dravna uprava za zatitu prirode i okolia, kojoj je povjerena opa politika
zatite okolia. Vlada RH je osnovala Agencija za zatitu okolia sredinom
2002. godine kao centralnu ustanovu za prikupljanje i objedinjavanje
podataka o okoliu na razini drave. Takoer je osnovan Fond za zatitu
okolia kao izvanproraunski i to 1.1.2004. godine s ciljem osiguranja
dodatnih sredstava za financiranje projekata, programa i aktivnosti iz
podruja zatite okolia. Za ovaj period karakteristina je i pojava NIMET
sindroma odnosno problem lokacije odlagalita se ne rjeava u moje izborno
vrijeme.
Otpad je proglaen jednim od najveih ekolokih problema u RH. Donesena
je veina zakonodavstva o otpadu koja je uglavnom sukladna EU direktivama
i sukladno regulativi izrauju se projekti odlagalita. Lokacije odlagalita
i centara za gospodarenje otpadom odreene se prostorno planskim
dokumentima. Donji brtveni sloj sastoji se od gline debljine 1 m (k=10-9
m/s) i HDPE folije koja se titi geotekstilom na koji se postavlja drenani sloj.
Procjedne vode se skupljaju i uglavnom recirkuliraju. Odlagalini plinovi se
skupljaju i uglavnom pasivnim sustavom odvode u atmosferu. Zatvaranje
odlagalita obavlja se ugradnjom zavrnog pokrovnog sloja koji se sastoji iz
izravnavajueg sloja, plinodrenae, brtvenog sloja gline, drenae za vanjske
vode i rekultivirajueg sloja koji se ozelenjava. Odlagalita se ograuju i
ureuje se infrastruktura (prilazna cesta, vodovod, kanalizacija, elektrika, a
poinje i postavljanje video nadzora), a na ulaznoj zoni se postavljaju objekt
za zaposlene, garaa i reciklano dvorite.
66
Procijenjeno je da je u 2004. godini nastalo ukupno 1.310.643 t komunalnog i

njemu slinog otpada. Organiziranim sakupljanjem i odvozom komunalnog
otpada na odlagalita obuhvaeno je 86% stanovnitva Republike Hrvatske.
Svi gradovi imaju organizirano zbrinjavanje komunalnog otpada, dok samo
35 opina nema organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada (oko
8%). Specifina koliina organizirano sakupljenog i odloenog komunalnog
otpada po stanovniku, bez ukljuenih koliina turistikog otpada, u prosjeku
iznosi 260 kg/god (0,71 kg/dan), a kree se u rasponu 0,49 1,01 kg/stan/
dan.
Odvojeno sakupljanje bilo je zastupljeno u samo 2 % sluajeva, odnosno
26.935 t, kompostiranje u 1%. Osim u Gradu Zagrebu, na podruju RH nema
odvojenog sakupljanja biorazgradivog otpada od domainstava.
U Hrvatskoj najzastupljeniji nain postupanja s komunalnim otpadom je
odlaganje koje je zastupljeno s 97 %. Od toga na smetlita se odlae oko
18 % otpada i to uglavnom u naseljima koja nemaju uvedeno organizirano
sakupljanje otpada. Otpad se odlae na 154 odlagalita (legalna, u fazi
legalizacije i slubena odlagalita) od kojih je 12 zatvoreno i 918 divljih
odlagalita. (broj je teko procjeniti, a ovdje se koriste podaci iz izvjea o
radu i poslovanju Fonda za zatitu okolia za 2005. godinu). Samo 18 (14%)
slubenih odlagalita zadovoljava vaee zakonske propise RH. Graevinsku
dozvolu ima 36 odlagalita (22%) to je bitno poveanje u odnosu na 1995.
godinu kada je graevinsku dozvolu imalo samo 5 odlagalita. Veliki dio
odlagalita ima ishoenu lokacijsku dozvolu te izraene glavne projekte.
U ovom razdoblju pokrenuta je realizacija prvog regionalnog odlagalita u
Hrvatskoj. Radovi na realizaciji ovog Pilot projekta poeli su poetkom 1995.
godine kada je Gradovima Osijek i Vinkovci bio je onemoguen pristup na
njihova odlagalita.
U 2005. godini poinje sustavna briga za cjelokupno gospodarenje otpadom.
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva ima u ustroju
upravu za gospodarenje okoliem i upravu za strateke i integracijske procese
u zatiti okolia. Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost sufinancira
sanaciju svih odlagalita i smetlita te crnih toaka. Otvaranjem pregovora
izmeu RH i EU o pristupu Uniji, od 2006. do 2008. godine svi zakonski i
podzakonski akti koji se odnose na gospodarenje otpadom usklaeni su s
Direkivama Europske unije. Donesena je Strategija gospodarenja otpadom
i Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2007. 2015. god. Strategija
gospodarenja otpadom RH postavila je kvantitativne ciljeve koji odreuju
dinamiku ostvarivanja stratekih ciljeva, a prikazana je u tablici 4. U tijeku je
realizacija dva regionalna centra za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj i etiri
upanijska centra. Takoer su nastavljeni radovi na sanaciji svih odlagalita
i smetlita. Razvijaju se objekti za predobradu otpada (plastika, gume, papir,
staklo, metali).
67
LITERATURA
1. Higijena graevinskih objekata, Komitet za zatitu narodnog zdravlja, Medicinska knjiga,
Zagreb,1949
2. M.Savievi, Higijena, Medicinska knjiga, Zagreb,1969
3. Industrijski Projektni Zavod, 1969. Spaljivanje smea rjeenje za uklanjanje otpadne tvari
u gradu Poreu, Zagreb.
4. Industrijski Projektni Zavod, 1975. Studija o rjeavanju i unitavanju kunog smea i
industrijskih otpadaka u gradu Osijeku, Zagreb
5. Industrijski Projektni Zavod, 1977. Program sanacije deponije otpadaka na lokaciji Banjole,
Zagreb
6. IPZ OOUR Uniprojekt, 1986. Glavni projekt krutih otpadaka opine Garenica, Zagreb
7. IPZ Uniprojekt MCF, 1996. Pregled postojeeg stanja u postupanju s komunalnim otpadom
u Republici Hrvatskoj, Zagreb
8. IPZ Uniprojekt, 1970. 2007. Arhivski podaci iz studija i elaborata za odreene upanije,
gradove i opine, Zagreb
9. Pletikapi Z., Fundurulja D., 2001. Iskustva u sanacijama odlagalita komunalnog otpada na
podruju RH, Graevinar,
10. Fundurulja D., 2002. Stanje u zbrinjavanju komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj u
2000. godini, VII meunarodni simpozij Gospodarenje otpadom, Zagreb
11. Fundurulja D., 2004. Stanje odlagalita otpada u Republici Hrvatskoj (srpanj 2004. godine),
VIII meunarodni simpozij Gospodarenje otpadom, Zagreb
12. Fundurulja D., 2006. Postupanje s komunalnim otpadom u Republici Hrvatskoj u 2004.
godini, IX meunarodni simpozij Gospodarenje otpadom, Zagreb
13. Fundurulja D., 2006. Program sanacije i mjere zatite za divlja odlagalita otpada u
Hrvatskoj, IX meunarodni simpozij Gospodarenje otpadom, Zagreb
14. Monografija KP istoa, Zagreb
15. B. Palfi, 1993., Prikaz iz monografije 70 godina istoe Zagreb, Glasnik konzorcija poduzea
za odravanje istoe, Zagreb
68
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
ENERGETSKI POTENCIJAL OTPADA SMJERNICA REGIONALNOG

KONCEPTA ODRIVOG RAZVOJA
WASTE ENERGY POTENTIAL DIRECTION OF REGIONAL CONCEPT OF
SUSTAINABLE DEVELOPMENT
Mr.sc. Andrea Hublin, dipl.ing.
EKONERG Institut za energetiku i zatitu okolia, d.o.o., Koranska 5,
10000 Zagreb, Hrvatska
SAETAK
Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (N.n. 130/05) i Planom gospodarenja otpadom
u Republici Hrvatskoj (N.n. 85/07) stvoreni su preduvjeti za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja
komunalnim otpadom. Mjere materijalne i energetske oporabe otpada, kao integralni dio strategije
sektora, ujedno predstavljaju i mjere za postizanje nacionalnih ciljeva smanjenja emisije staklenikih
plinova, to je od posebne vanosti iz perspektive hrvatskih obveza prema Kyotskom protokolu. Politiku
i mjere za smanjenje emisije staklenikih plinova potrebno je integrirati u nacionalnu razvojnu politiku,
uz ekonomski razvoj koji je neophodan za usvajanje mjera. Ratifikacijom Kyotskog protokola Hrvatska se
obvezala na smanjenje emisije staklenikih plinova za 5 posto u odnosu na baznu 1990. godinu, tijekom
razdoblja obveze od 2008. do 2012. godine. Taj cilj moe se postii primjenom trokovno uinkovitih
mjera koje trebaju postati integralni dio sektorskih gospodarskih programa i strategija.
Proizvodnjom energije iz odlagalinog plina i termikom obradom komunalnog otpada uz proizvodnju
energije smanjuje se koliina fosilnog goriva potrebnog za proizvodnju ekvivalentne koliine energije, a
time i emisija staklenikog plina ugljikovog dioksida (CO2) koji bi nastao kao produkt izgaranja. Ujedno
se smanjuje koliina odloenog otpada, ime se smanjuje i emisija staklenikog plina metana (CH4) do
koje bi dolo razgradnjom otpada na odlagalitu.
Ouvanje primarnih izvora energije primjenom otpada kao obnovljivog izvora energije, ekoloke koristi
koje se oituju smanjenjem emisije staklenikih plinova i ostalih oneiujuih tvari te pozitivni socijalnogospodarski uinci naglaavaju vanost i doprinos gospodarenja otpadom na regionalnoj i lokalnoj
razini. Odrivom i uinkovitom energetskom strategijom potie se koritenje obnovljivih izvora energije
i energetska uinkovitost te stvara poticajno okruenje za ostvarivanje regionalnog koncepta odrivog

razvoja.
Kljune rijei: energetski potencijal otpada, smanjenje emisije staklenikih plinova, obnovljivi
izvor energije, odrivi razvoj
SUMMARY
Waste Management Strategy of the Republic of Croatia (Official Gazette 130/05) and Waste Management
Plan in the Republic of Croatia (Official Gazette 85/07) define the framework for the waste management
in a sustainable manner. Measures for material and energy recovery of municipal solid waste constitute
integral part of sectoral strategies. At the same time they represent measures for achievement of national
objectives towards GHG emission mitigation, which have great importance in the perspective of Croatian
obligations concerning the Kyoto Protocol. Policy and climate change mitigation measures should be
integrated in national development strategy in accordance with the economy development which is
necessary for implementation of measures. Upon Kyoto Protocol ratification and entering into force,
Croatia has committed to reduce its emissions of greenhouse gases by 5 percent in relation to the base
1990 year, over the commitment period from 2008 to 2012. It could be done by implementation of costeffective GHG mitigation measures as an integral part of sectoral programmes and strategies.
Energy produced by the landfill gas and waste decreases the quantity of fossil fuel which is necessary for
the production of the equivalent energy. At the same time, CO2 emission which is the combustion product
is decreased. Reducing of disposal waste quantity caused decreasing of CH4 emissions from landfills.
Energy conservation and environmental benefits which contribute to the reduction of greenhouse
gases and other pollutants emission, as well as positive socio-economic aspects stress the importance
and contribution of waste management at the regional and local level. Sustainable and effective energy
strategy stimulates utilization of renewable energy sources and energy efficiency and fulfil enabling
environment for achievement of regional concept of sustainable development.
Key words: waste energy potential, GHG emission mitigation, renewable energy source,
sustainable development
70
HUBLIN A.
1. UVOD
Stalni porast potronje energije i spoznaja o ogranienim koliinama
primarnih izvora energije nametnuli su potrebu sustavnog istraivanja i
razvoja tehnika iskoritavanja energetskog potencijala komunalnog otpada.
Direktiva o odlaganju otpada (Landfill Directive 99/31/EC) ima za cilj
prevenciju i smanjenje negativnih utjecaja odlagalita komunalnog otpada na
okoli, ostvarivanjem hijerarhijskog koncepta gospodarenja otpadom, kroz
izbjegavanje i smanjivanje koliine otpada te poveanje koliine ponovno
uporabljenog i recikliranog otpada i odlagalinog plina.
Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i Planom
gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 85/07) utvrena je dinamika
implementacije mjera iskoritavanja materijalnih i energetskih potencijala
komunalnog otpada i odlagalinog plina, koje ujedno predstavljaju i mjere za
smanjenje emisije staklenikih plinova (eng. greenhouse gases, GHG).
Koritenjem komunalnog otpada kao obnovljivog izvora energije smanjuje
se ovisnost o fosilnom gorivu te ostvaruju ekonomske koristi zbog smanjene
potronje fosilnog goriva. Znaajne koristi provedbe mjera ukljuenih u
scenarije gospodarenja otpadom oituju se u smanjenju tetnih utjecaja
klimatskih promjena, to uvjetuje i smanjenje emisije tetnih tvari koje
utjeu na zdravlje i prirodne ekosustave. Otvaranjem novih mogunosti
za poduzetnitvo i zapoljavanje naglaeni su pozitivni socio-ekonomski
uinci mjera. Koritenjem najbolje raspoloivih tehnika te ostvarivanjem
zahtjeva prema kriterijima ouvanja primarnih izvora energije i doprinosa
ciljevima ublaavanja klimatskih promjena mogu se ostvariti pozitivni uinci
proizvodnje energije iz komunalnog otpada.
Planom gospodarenja otpadom sustav gospodarenja otpadom organiziran
je kao integralna cjelina svih subjekata na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj
razini. Strategijom gospodarenja otpadom dugorono je predvieno
osnivanje regionalnih i upanijskih centara gospodarenja otpadom, koji e
biti centralna mjesta za obradu i odlaganje komunalnog otpada. Osnovni
ciljevi u izradi regionalnog koncepta gospodarenja otpadom su racionalno
koritenje prostora kao ogranienog resursa i smanjivanje trokova
zbrinjavanja otpada.
Odravanje cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom, od
nastanka do konanog odlaganja, potrebno je uskladiti prema suvremenim
europskim standardima i zahtjevima, sa svrhom da se maksimalno izbjegne
ili smanji nastajanje otpada, kao i njegov utjecaj na ljudsko zdravlje, okoli
i klimu. Ostvarivanjem hijerarhijskog koncepta uz koritenje tehnolokih
postupaka za oporabu komunalnog otpada i odlagalinog plina [1],
cjelokupno gospodarenje komunalnim otpadom potrebno je uskladiti s
naelima odrivog razvoja i ekoloke prihvatljivosti.
71
2. ENERGETSKI
HRVATSKOJ
POTENCIJAL
KOMUNALNOG
OTPADA
Procijenjena koliina ukupno proizvedenog komunalnog otpada na podruju

Republike Hrvatske za 2006. godinu iznosi oko 1.500.000 t. Koliina otpada
odloenog na odlagalita procjenjuje se na oko 1.335.000 t [2]. Godinji
energetski potencijal komunalnog otpada u Hrvatskoj procjenjuje se na 11,3
PJ (7,5 MJ/kg).
Uz hijerarhijski koncept sustava gospodarenja otpadom (izbjegavanje
- vrednovanje - odlaganje) Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske definira kvantitativne ciljeve i rokove koji se odnose na smanjenje
koliine odloenog biorazgradivog otpada i poveanje koliine odvojeno
skupljenog i recikliranog komunalnog otpada, utvrene s pretpostavljenim
vremenskim pomacima u odnosu na Landfill Directive 99/31/EC. Tehnologije
primarnog recikliranja s odvojenim skupljanjem komponenata otpada nalaze
se u vrhu hijerarhije prioriteta gospodarenja otpadom, a njihov doprinos
smanjivanju koliine i tetnosti, ukljuivo emisije staklenikih plinova, raste.
U sklopu regionalnih i upanijskih centara gospodarenja otpadom planira
se izvedba postrojenja za mehaniko-bioloku obradu otpada. Mogunosti
plasmana goriva iz otpada iz takvih postrojenja postoje u termoelektranama
na ugljen, tvornicama cementa i jo nekim industrijama s industrijskim
peima. Koritenje goriva iz komunalnog otpada u industriji s intenzivnom
potronjom energije i u energetici vrlo je atraktivna mjera s gledita
ouvanja primarnih izvora energije, smanjenja emisije staklenikih plinova,
te smanjenja koliine otpada koji se odlae na odlagalite. Gorivo iz otpada
(eng. solid recovered fuel, SRF) dobiva se sortiranjem i preradom krutog
komunalnog otpada [3]. Ima visoku ogrjevnu vrijednost (oko 15 MJ/kg), a
njegovim suizgaranjem u industriji (cementare) i energetici (termoelektrane)
postie se dobro iskoritenje raspoloive energije. Za industrijsku primjenu
potrebni su veliki, stalni i stabilni izvori otpadnih materijala. Otpad se
prethodno mora na adekvatan nain obraditi i po potrebi obogatiti na gorivoj
komponenti. U tu svrhu koriste se postupci mehaniko-bioloke obrade
otpada, kojima se iz otpada izdvajaju metali i lako gorivi dio otpada. Metali
se upuuju u odgovarajuu industriju kao sekundarne sirovine, a lako gorivi
dio koji sadri visoko ogrjevne frakcije otpada (papir, karton, plastiku, tekstil
i sl.) prikladan je za upotrebu u industriji i energetici. Gorivi dio u odnosu na
sirovi komunalni kruti otpad u procesima mehanike obrade iznosi oko 45%.
Organski ostatak se dalje obrauje biolokim procesima u stabilni produkt.
Anaerobnom biolokom obradom biorazgradivog stabiliziranog dijela
otpada proizvodi se bioplin i koristiti za proizvodnju elektrine energije
[4]. Koritenje goriva iz otpada kao dopunskog goriva rezultira smanjenom
potronjom primarnih izvora energije - fosilnih goriva. Komponenta bio72
HUBLIN A.
lokog (organskog) podrijetla smatra se neutralnom s obzirom na CO2, a

za ekvivalentnu koliinu proizvedene energije izravno se smanjuje emisija
CO2. Indirektno smanjenje emisije ostvaruje se smanjenjem koliine otpada
biolokog podrijetla koji se odlae na odlagalita, to rezultira smanjenom
emisijom CH4 do koje bi inae dolo tijekom anaerobnih procesa razgradnje
otpada na odlagalitima.
Nastajanje odlagalinog plina na odlagalitu otpada traje desetljeima,
a raspoloive koliine plina za ekonominu proizvodnju energije traju
dvadesetak godina. Odlagalini plin je smjesa CH4 i CO2 te u manjoj mjeri
ostalih plinova (O2, N2, H2 i dr.). Sastav otpada je glavni faktor koji utjee na
koliinu nastalog CH4 u odlagalitu. Temperatura, sadraj vlage i pH su vani
fizikalni faktori koji utjeu na fermentaciju razgradivih organskih produkata
i proizvodnju plina. Sistemi otplinjavanja odlagalita mogu prosjeno skupiti
do 60 posto proizvedenog CH4. Proizvodnja energije iz odlagalinog plina
ekonomina je za velika odlagalita komunalnog otpada s relativno velikom
proizvodnjom odlagalinog plina. Na manjim odlagalitima otpada, na kojima
se ne iskoritavaju energetska svojstva odlagalinog plina ili je koncentracija
CH4 toliko niska da se ne moe iskoristiti za proizvodnju energije, odlagalini
plin se treba skupljati i spaljivati na baklji. Spaljivanjem CH4 najveim dijelom
nastaje CO2, a u manjim koliinama NOx, formaldehid te jo neke organske
komponente u tragovima. Direktivom o odlaganju otpada (Landfill Directive
99/31/EC) propisano je skupljanje odlagalinog plina te njegova obrada i/
ili koritenje sa svih onih odlagalita koja primaju biorazgradivi otpad.
Prosjena ogrjevna vrijednost odlagalinog plina je oko 5 kWh/m3 (18 MJ/
m3), a prosjena godinja proizvodnja plina iz tone odloenog komunalnog
otpada iznosi oko 6 m3 [5].
Izgradnjom energane na otpad u Zagrebu (PTOO Zagreb), planira se
termiki obraivati oko 300.000 t/god komunalnog otpada i oko 70.000 t/god
prosuenog mulja iz Centralnog ureaja za proiavanje otpadnih voda, uz
proizvodnju elektrine energije i topline.
3. POTENCIJAL SMANJENJA EMISIJE STAKLENIKIH PLINOVA U

GOSPODARENJU KOMUNALNIM OTPADOM
Za proraun godinje emisije CH4 iz odlagalita otpada primjenjuje se
metodologija propisana od strane znanstvenog tijela1 Konvencije Ujedinjenih
naroda o promjeni klime (United Nations Framework Convention on Climate
Change, UNFCCC). Razgradnjom organskog otpada u odlagalitu CH4 se
emitira kroz dulji vremenski period pa se za pouzdaniju procjenu emisije
koristi kinetiki model raspadanja prvog reda (First Order Decay, FOD).
1
Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC
73
Koliina i sastav otpada, uvjeti u odlagalitu, postupci koji se primjenjuju pri

odlaganju otpada, temperatura, vlaga, koncentracija kisika, atmosferski tlak
i meteoroloki uvjeti imaju znaajan utjecaj na brzinu razgradnje organskog
otpada. U ukupnoj emisiji staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj udio
emisije CH4 iz odlagalita komunalnog otpada iznosi oko 1-2 %.
Referentni scenarij gospodarenja komunalnim otpadom [6,7] pretpostavlja
kontinuirani porast krutog komunalnog otpada, koji e se s vremenom
postupno usporavati zbog djelovanja mjera izbjegavanja i smanjivanja
koliine otpada na izvoru, smanjivanja koliine odloenog otpada, poveanja
koliine odvojeno skupljenog i recikliranog otpada te veeg obuhvata
stanovnitva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada.
Scenarij smanjenja emisije staklenikih plinova u gospodarenju komunalnim
otpadom pretpostavlja ukljuivanje dodatnih mjera i kvantificiranih ciljeva
definiranih Strategijom gospodarenja otpadom i Planom gospodarenja
otpadom u RH, a ukljuuje spaljivanje metana na baklji, termiku obradu
komunalnog otpada i koritenje goriva iz otpada kao alternativnog goriva u
proizvodnji cementa. Povijesni trend i projekcije emisije CH4 iz gospodarenja
komunalnim otpadom (izraene preko ekvivalentne emisije ugljikovog
dioksida /kt CO2-eq) prikazane su na slici 1.
Slika 1. Projekcije emisije CH4 (kt CO2-eq) u gospodarenju komunalnim otpadom

Figure 1. CH4 emission projections (kt CO2-eq) from municipal waste management
Proizvodnjom elektrine energije iz odlagalinog plina doprinosi se smanjenju

emisije staklenikih plinova i poveanju udjela proizvedene energije iz
obnovljivih izvora [8]. Uz smanjenje emisije CH4 ostvaruje se i uteda fosilnih
goriva za proizvodnju elektrine energije, a samim time i smanjenje emisije
CO2 koji bi nastao izgaranjem fosilnog goriva. Termikom obradom i/ili
suizgaranjem goriva iz otpada u cementarama ostvaruje se uteda fosilnih
goriva. Time se smanjuje emisija CO2 koji bi nastao kao produkt izgaranja,
jer se organska komponenta komunalnog otpada smatra CO2 neutralnom.
Smanjenjem koliine odloenog otpada smanjuje se emisija CH4 do koje bi
74
HUBLIN A.
dolo odlaganjem otpada.

Potencijal smanjenja emisije staklenikih plinova do 2010. i 2020. godine
[9], koji se moe ostvariti primjenom mjera ukljuenih u scenarij smanjenja
emisije staklenikih plinova u gospodarenju komunalnim otpadom, prikazan
je na slici 2.
Slika 2. Potencijal smanjenja emisije staklenikih plinova u gospodarenju komunalnim

otpadom (kt CO2-eq)
Figure 2. Greenhouse gases emission reduction potential from municipal waste management
(kt CO2-eq)
Trokovna prihvatljivost mjera oituje se u odabiru mjere iji je uinak

smanjenja emisije najvei u odnosu na trokove. Granini trokovi odreuju
se kao razlika trokova referentnog scenarija i scenarija smanjenja emisije, a
iskazuju u EUR-ima po toni smanjene emisije (EUR/t CO2-eq). Zbog meusobne
usporedivosti svi trokovi se iskazuju kao ekvivalentni godinji trokovi, a
primjena mjere se promatra u obliku dodatnog troka ili dobiti u odnosu
na referentni scenarij [10]. Na razini EU prihvaeno je da granini troak od
20 EUR/tCO2-eq predstavlja prag ispod kojeg primjena mjere zadovoljava
kriterij ekonominosti (eng. cost-effectiveness). S obzirom na trokove, mjere
mogu biti podijeljene u nekoliko kategorija: mjere s negativnim trokovima
ili trokovima jednakim nuli; mjere s niskim trokovima (<20 EUR/tCO2eq); mjere s umjerenim trokovima (20-50 EUR/tCO2-eq) i mjere s visokim
trokovima (>50 EUR/tCO2-eq). Mjere ukljuene u scenarij smanjenja
emisije staklenikih plinova u gospodarenju komunalnim otpadom ulaze
u kategoriju mjera s niskim i negativnim trokovima, to dokazuje njihovu
ekonomsku isplativost, a samim time i mogunost gospodarskog razvoja koji
ujedno uvjetuje i njihovu primjenu.
4. ZAKLJUAK
Politika klimatskih promjena treba biti jedan od kljunih imbenika u
ostvarivanju odrivog razvoja u Republici Hrvatskoj, a gospodarski razvoj
75
oslonac u ublaavanju klimatskih promjena. U takvom scenariju koritenje

obnovljivih izvora energije dolazi u sredite energetske politike. Politiku
i mjere za smanjenje emisije staklenikih plinova potrebno je integrirati u
nacionalnu razvojnu politiku, raunajui pri tome da je ekonomski razvoj
neophodan za usvajanje mjera. Stvaranje poticajnog okruenja, kojim se
potie koritenje obnovljivih izvora energije i energetska uinkovitost,
ujedno predstavlja i znaajan doprinos provedbi mjera za smanjenje emisije
staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj. Ekonomski prihvatljive mjere
zauzet e znaajnu ulogu u ostvarivanju nacionalnih ciljeva smanjenja emisije
staklenikih plinova, to je od posebne vanosti iz perspektive hrvatskih
obveza u odnosu na Kyotski protokol.
LITERATURA
1. European Commission, Integrated Pollution Prevention and Control, Reference Document on
the Best Available Techniques for the Waste Treatments Industries, 2006
2. Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction, National Inventory
Report 2008, Croatian greenhouse gas inventory for the period 1990-2006, EKONERG, 2008
3. DEFRA Waste Implementation Programme, Mechanical Biological Treatment & Mechanical Heat
Treatment of Municipal Solid Waste, 2005
4. JUNIPER, Mechanical-Biological-Treatment: A Guide for Decision Makers Processes, Policies and
Markets, the Summary Report, UK, 2005
5. V. Potonik, Tehnologije za ublaavanje klimatskih promjena u sektoru Gospodarenje otpadom,
Elaborat u okviru projekta Climate Change Enabling Activity (Phase II), Technology Needs
Assessment Report; EKONERG, 2005.
6. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Prijedlog Nacionalne
strategije za provedbu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)
i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj s planom djelovanja; u okviru projekta: LIFE04
TCY/CRO/029 Osposobljavanje za provedbu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda
o promjeni klime i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj, 2007.
7. EKONERG, Scenariji smanjenja emisija staklenikih plinova za post-Kyotsko razdoblje do 2020. s
pogledom na 2030. i 2050. godinu (u pripremi)
8. EKONERG, Tehno-ekonomske smjernice za izradu sektorskih programa za smanjivanje emisija
staklenikih plinova Otpad; u okviru projekta: LIFE04 TCY/CRO/029 Osposobljavanje
za provedbu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Kyotskog
protokola u Republici Hrvatskoj, 2006.
9. Hublin, A.; Veligaj, D: The Role of Municipal Solid Waste as Renewable Energy Source in the
Implementation of Greenhouse Gases Mitigation Measures, European Business Forum on
Renewable Energy Sources, Intelligent Energy - Europe Programme, tih, Kreimir
(ed.), Zagreb: Croatian Chamber of Economy, Industry and Technology Department,
2008
10. European Commission, Integrated Pollution Prevention and Control, Reference Document on
Economics and Cross-Media Effects, 2006
76
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
DA LI JE POTREBNO PROMIJENITI DOSADANJU PRAKSU

POSTUPANJA S OTPADOM I DOSADANJU PRAKSU SANACIJE
STARIH ODLAGALITA?
DO THE CURRENT WASTE MANAGEMENT AND REHABILITATION OF
CLOSED DISPOSAL SITES PRACTICES REQUIRE CHANGE?
Dr. Viktor Simoni, dipl. ing. teh.
VIKOS, Mihanovieva 31, 44 000 Sisak
SAETAK
Postupanje s otpadom je i uvijek e biti aktivnost povezana s trokovima, pri emu raune u pravilu
pokrivaju oni zadnji u lancu, najee potroai (i korisnici). No, nerijetki su primjeri stvaranja dodatnih
zarada pojedinih sudionika u lancu proizvodnja - potronja zbrinjavanje gotovo u svim sredinama,
pri emu je situacija u Republici Hrvatskoj posebno izraena. Do toga dolazi ili nerazumijevanjem, ili se
moda javlja sprega osiguranja privatnih interesa uz (svjesnu?) podrku drave. Iako se razlozi za takvo
stanje svakako mogu nai u jo uvijek trajuoj tranziciji, zabrinjava dojam da se u provoenju okoline
politike, naroito intenzivnim uvoenjem cijelog niza ekonomski instrumenata unatrag 2-3 godine, u
Hrvatskoj na podruju postupanja s otpadom ostvaruje ini se manja mogua ukupna drutvena korist u
odnosu na druge sredine. Zbog toga nain uvoenja ekonomskih instrumenata zahtijeva kritinu analizu,
to je na nekim primjerima pokuano u ovom radu.
No, za razliku od postupanja s otpadom koji nastaje, sanacija crnih toka iz prolosti (razni vidovi
deponija od komunalnih do industrijskih) ne mora biti (nuno) aktivnost povezana samo s trokovima.
Dapae, to moe postati prava trina kategorija s pozitivnim drutvenim dobitima, pogotovo u svjetlu
velikog poveanja cijene energenata i sekundarnih sirovina.
Na nekoliko konkretnih primjera, daju se sugestije za eventualnu promjenu dosadanjeg pristupa u
sanaciji odlagalita komunalnog otpada.
Kljune rijei: Pravilnici, ekonomski instrumenti, posebne vrste otpada, sanacija starih
odlagalita
SUMMARY
Waste management has always been and will probably remain always an activity that is in direct
correlation with associated costs, while the costs are usually covered by those that are situated at
the very end of the chain, most frequently the customers (and users). However, there are numerous
examples where additional income is made by certain participants of the production use disposal
chain, in almost all societies, while Republic of Croatia has a significant number of such examples.
Income generation in various segments of the chain arises from either misunderstandings or as a link
between fulfillment of private interests with (aware?) support of the state. Even though reasons for
such situations may be found in the on-going transition process, the worrisome impression is that the
implementation of environmental protection policies, especially through the intensive implementation
of a number of economic instruments in the past 2-3 years, in the field of waste management in Croatia
results in overall social benefits that may seem lower than in other countries. Hence, the implementation
of mentioned economic instruments requires a critical analysis, which this paper attempts to do through
certain examples and cases.
Unlike management of waste that is being generated, rehabilitation of black spots from the past (all sorts
of ranges of disposal sites starting with municipal all the way to industrial) does not (necessarily) have
to be an activity in direct correlation with associated costs. Furthermore, rehabilitation of such sites can
become a true market category with positive social income generation, especially at times of growing
prices of energy and secondary raw-materials.
This paper will provide a few of specific examples, and through their assessment, will provide suggestions
for potential changes in the approaches used currently in the rehabilitation processes for disposal sites of
municipal waste.
Key words: Rulebooks, economic instruments, specific waste streams, rehabilitation of closed
disposal sites,
78
SIMONI V.
1. UVOD
1. INTRODUCTION
Na putu pribliavanja Europskoj

Uniji (EU), Hrvatska je prihvatila ili
e morati prihvatiti cijeli niz obaveza
koje proizlaze iz zakonodavstva EU.
Iako je poznato da se zakonodavstvo
EU sastoji od meusobno logino
povezanih normi/propisa, koji u provoenju sainjavaju nedjeljivu cjelinu, (barem to se tie okolia) norme/
propisi (uglavnom) se usvajaju samostalno, bez povezanosti u cjeloviti
sistem. Zbog toga se u suprotnosti
s politikom drava lanica EU, gdje
se u ispunjavanju obaveza trokovi
ele drati na nivou prihvatljivosti
za dravnu (drutvenu) ekonomiju, prihvaene obveze u Hrvatskoj
(esto) ekonomski (i organizacijski)
nerazmjerno visoko optereuju ekonomiju.
Strateki dokumenti se jo uvijek donose po principu olako danih obeanja, pri emu gotovo da nikoga
ne smeta ako se pojedine obveze ne
ispunjavaju. O upitnom nainu davanja olako danih obeanja autor
ve due ukazuje1 i naalost (ini se
jo uvijek) ima pravo, jer se od obeanog realiziralo malo ili nita, a ako
se neto i realizira onda na prilino
osebujan i netransparentan nain i
gotovo u pravilu na tetu privrede i
graana. Naknade za pojedine usluge su znatno vie nego u drugim dravama, nedostaje transparentnost
u troenju sredstava, Razlog
lei velikim dijelom u nedostatku
istinskog partnerskog odnosa izmeu zakonodavca i drugih zainteresiranih, u ignoriranju preuzimanja
On its path towards joining the European Union (EU), Croatia has already accepted or will be required to accept and
take over a number of obligations that
arise from the legislation in force within
the EU. Even though it is a well-known
fact that the EU legislation is made up
of logically inter-linked norms/legislative acts, which represent an indivisible
segment (at least for the environmental
protection), these norms/legislative acts
are (mostly) adopted individually, without their links to the overall system. As a
result, and contrary to the policies of the
EU member states that prefer to maintain fulfillment of duties arising from
legislation at a level acceptable to the
state (social) economy, the obligations
being imposed on Croatia through such
legislation (frequently) cause economic
(and organizational) burdens that are
unevenly high to the local economy.
Strategic documents are still developed
according to the principle of promises
easily made, and no one is really bothered if certain obligations and tasks are
not being carried out. The questionable
manner in which these promises easily
made are being given has been pointed at by the author for a long time1 and
unfortunately (as it seems) he is right,
as there has been very little of those
promises that have been implemented,
and even if certain items are being implemented, then this is done in a very
particular and non-transparent manner, almost always to the burden of the
economy and citizens. Cost of certain
services are significantly higher than in
other countries, funds are being spent in
a non-transparent manner, ... The reason
lies greatly in the lack of a true partnership between the legislators and other
stakeholders, along with ignoring of implementable good practices from other
79
dobre prakse iz drugih sredina (to

ukljuuje i postupno preuzimanje
obveza), to (esto) rezultira uvoenjem drutveno skupih (i vjerojatno dugorono neprihvatljivih)
rjeenja.
Poetak zavretka pregovora sa EU
poveava brzinu prihvaanja obaveza. Obeanja postaju sve upitnija
ali i (financijski) tea i opasnija. Biti
e izuzetno interesantno pratiti fazu
pregovora u podruju okolia i pretvaranja obveza s lako emo naina na provjera je bolja od povjerenja, to ga prakticira EU(a).
Vano je napomenuti da je vaan
cilj osmiljene politike zatite okolia EU postizanje meusobne integracije svih sektorskih politika.
Kao to je znano, Europska unija
jasno odreuje uporabu ekonomskih instrumenata kao najboljega
naina integracije ekonomskog i
ekolokog aspekta gospodarskog
razvoja2. Naime, veina problema
u okoliu proizlazi iz toga to trite ne moe samo internalizirati
trokove oneiavanja okolia, tj.
ne moe ih (samo) rasporeivati na
one subjekte koji ih izazivaju. Zbog
toga je praktiki uvijek potrebna intervencija drave koja ekonomskim
instrumentima - mjerama zakonske
regulative i fiskalne politike - nastoji internalizirati uinke na okoli
odnosno ispravljati trine nesavr-
countries and societies (which includes

a phased implementation of tasks set
forth by the EU legislation), which (frequently) results in implementation of
solutions which are costly to the society
(and probably will prove to be inacceptable solutions in the long run).
Beginning of the close of negotiations
with the EU increases the speed at which
the tasks and obligations need to be
taken over by Croatia. The promises are
becoming more and more questionable
but also (financially) more difficult and
dangerous. It will be very interesting
to follow the negotiations dealing with
environmental protection and turning
obligations from an easily acceptable
approach and promises to an audits
are better than trust approach which is
preferred by the EU(a).
It is important to note that an important
objective of the developed environmental protection policies of the EU is the
achievement of mutual integration of
all sector policies. It is a well-known fact
that the European Union clearly defines
the use of economic instruments as the
best possible means for integration of
economic and environmental aspects of
commercial development2. In fact, most
of the problems related to environmental protection arise from the fact that the
market can not internalize costs of environmental pollution, meaning that such
costs cannot (solely) be placed as a burden on the entity that generate pollution.
As a result in practice, interventions of
the state are required. Such interventions
attempt to use economic instruments
measures of legal regulative and fiscal
a
Svjedoci smo da nam iz EU nae ocjene stanja i mjere

koje provodimo u pojedinim oblastima (vidi pravosue), vrate na popravke (za koje se ispostavi da su
potrebne godine!?) unato pompoznim izjavama o
izuzetnoj uspjenosti prilikom slanja dokumenata u
Bruxeles.
80
We are witnesses that the EU keeps on returning our

assessmens of current state and measures being conducted in certain areas (see Judiciary System) for
corrections (that may take years!?), contrary to the
pompous statements of exceptional success that
accompany the ofcial submittal of such documents
to Bruxelles.
SIMONI V.
enosti. Pri tome se potie primjena

naela ukupnoga ivotnog ciklusa
proizvoda, to znai da cijene proizvoda i usluga moraju odraavati ukupni drutveni troak okolia
nastao tijekom itavoga ivotnog
ciklusa proizvoda. Na taj nain proizvodi prihvatljivi za okoli nee na
tritu biti manje konkurentni od
proizvoda koji prouzrokuju oneienost. Budui da e se oneiivai
ponaati tako da oneienost smanjuju samo do stupnja na kojemu se
trokovi smanjivanja izjednauju s
iznosom naknade koju plaaju, stalno je potrebno pratiti odnos izmeu
visine naknade i trokova smanjivanja oneienosti.
Odreivanje visine naknade vrlo je
osjetljivo pitanje, a ovisi prije svega
o vanosti cilja i o roku u kojemu se
taj cilj eli odnosno moe postii. Na
visinu naknade utjeu i ekonomska
mo cjelokupnoga drutva, distributivni uinci, raspoloive zamjene i
drugo.
Ova problematika je detaljno elaborirana u NPDO3 te se ovdje prenosi
samo dio relevantan za oblast koju
tretira ovaj rad.
Kod uvoenja ekonomskih instrumenata vano je izmeu ostaloga
slijedee:
Cijene proizvoda i usluga moraju
sadravati ukupne trokove (unutarnje i vanjske, sadanje i budue)
koje stvara drutvo tijekom proizvodnje i potronje ukljuujui
trokove okolia.
Naknade koje se plaaju radi smanjivanja oneiavanja moraju
biti poticajne, tj. dosta visoke da
policies to internalize environmental

impacts, that is to correct the market imperfections. In addition, these interventions support the use of the life-cycle of
a product approach, which means that
the cost of a certain product and service
must be adjusted to reflect the total social
cost regarding the environment which
arises at all of the stages of a life-cycle
of a given product. In this manner, the
products those are more environmentally friendly than others will not be less
competitive than other products whose
life-cycles may generate pollution. Considering that the pollution generators
will attempt to reduce pollution levels
to the stage where the costs of pollutionprevention are equal to the amounts of
fees they pay, it is required to do a continued follow-up of relations between
the amounts of fees and costs incurred
by pollution-prevention measures.
Setting the amount of certain fees is a
very sensitive issue, and depends on a
number of factors, primarily on the importance of the objectives and the timeframe allocated or required for such objectives to be met. The amounts of fees
are further impacted by the economic
power of the society as a whole, other
distributive impacts, available replacements and others.
This topic is further detailed in the
NPDO3 while this paper shall represent
only portions that are relevant to the
topics focused on in the paper.
Implementation of economic instruments needs to consider, among other
things, the following:
Prices of goods and services need to include the total expenses (both internal
and external, present and future) that
are created by the society during production and use, including environmental expenses.
Fees that are incurred in order to promote pollution-prevention must be
81
oneiivae odnosno potroae

proizvoda i usluga koji ih plaaju
potiu na primjenu alternativnih
tehnologija i sirovina odnosno na
uporabu proizvoda prihvatljivijih
za okoli.
Prije uvoenja potrebno je analizirati utjecaj pojedinoga instrumenta na konkurentnost pojedinih industrijskih grana i gospodarskih
subjekata, unutar tih grana (mikrorazina), kao i ire uinke.
Osobito je potrebno analizirati distributivne uinke uvoenja ekonomskih instrumenata na razinu
cijena, na razinu zaposlenosti i na
drugo. Distributivni uinci razlikuju se ovisno o vrsti proizvoda ili
usluge te o raspoloivosti odgovarajuih zamjena.
U osmiljavanje ekonomskih instrumenata u raspravu valja ukljuiti kljune sudionike (druga ministarstva, gospodarske subjekte,
organizacije graana u podruju
zatite okolia i druge), a stalnom
analizom povezanosti izmeu visine naknade i stupnja ispunjavanja
postavljenoga cilja valja omoguiti
odreivanje buduih akcija odnosno mjera.
U ostvarivanju prihoda i u troenju novca od naknada, moraju se
omoguiti kvalitetan nadzor, puna
jasnoa i javnost.
stimulating, in a sense that the fees will

be high enough to promote polluters,
that is users that pay for the products
and services, to apply alternative technologies and other raw materials, that
is to use products and processes that
are more environmentally-friendly.
Prior to the implementation of a certain
economic instrument, it is necessary to
analyze the impact of the instrument
onto the competitiveness of certain
industrial branches and commercial
subjects within these branches (microlevels), but also their impacts within a
broader setting.
There is a particular need to analyze
the distributive impacts of implementing a certain economic instrument
onto the cost levels, employments levels and others. Distributive impacts
vary according to the type of product
or service and the availability of adequate alternatives.
Development of a particular economic
instrument needs to be based on a dialogue that will include the key participants (representatives of other ministries, commercial subjects, civil society
organizations active in environmental
protection, to name a few), while a
continuous analysis of inter-linkages
between the height of a fee and the degree of meeting a set objective will enable determination of future actions,
that is measures.
Income generation and fee expenditure process needs to include and enable a proper evaluation and control
mechanism along with complete transparency and clarity.
Budui da su ekonomski instrumenti namijenjeni postizanju ekolokih i ekonomskih ciljeva, oni

moraju biti kreirani tako da ukupna drutvena korist bude vea od
ukupnih drutvenih trokova.
Seeing that the economic instruments

are meant to develop and heighten the
environmental and economic objectives, such instruments need to be formulated in a manner where the overall
social benefits would exceed the total
social costs and expenditures.
82
SIMONI V.
No, unato kritinosti, neosporna je

injenica da su se na podruju postupanja s otpadom desile mnoge
pozitivne promjene. Imajui u vidu
ranije reeno, unato pozitivnim
promjenama, ostaju potrebe za promjenama kako u realnijem zacrtavanju stratekih ciljeva tako i u njihovom provoenju. Potvrda za potrebne promjene lei u injenici da veliki
dio stratekih opredjeljenja koja je
predlagao zakonodavac u Strategiji
gospodarenja otpadom RH4 (b) nisu
ispunjena, ili e teko biti realizirani u obeanim rokovima. Da je premalo uraeno ukazuju jo uvijek
aktualni problemi lokacija za objekte postupanja s otpadom gotovo u
svim upanijama(c). Do 2010. godine
Strategijom se planira izgradnja 1-2
regionalna centra za gospodarenje
otpadom i 3 7 upanijskih centara
to bi se jo stiglo i napraviti da su,
kao to je predvieno u 2007. godini
doneseni planovi gospodarenja otpadom
na razini upanija, provedene izmjene i
b
Autor je inae Strategiju smatrao dobrim dokumentom, koji na prihvatljiv nain obrauje problematiku.
Pri donoenju Strategije je ukazao (izmeu ostaloga
i u:Znaaj izrade strategija i operativnih planova u
svjetlu procesa pribliavanja EU, isto savjetovanje
2006.) na injenicu da dokument ne daje preduvjete
za operacionalizaciju (nedostaje obaveza izrade
operativnih programa, ocjena izvodljivosti, procjena
trokova i izvora nanciranja,...), te da je u nekim
elementima izraen kao spisak elja te prema tome
nerealan.
c
Vjerojatno je najtipiniji primjer zabrinjavajueg
ponaanja izgradnja zajednikog odlagalita za
etiri sjeverno-zapadne upanije, koji se uspostavlja
ve 5-6 godine, sa respektabilnom meunarodnom
nancijskom pomoi, ali (in i se jo uvijek?) neizvjesnom lokacijom zajednikog odlagalita. Grada
Varadina i dalje privremeno nagomilava koliine
otpada na ulazu u grad (hrpe bala dnevno rastu). Isto
tako je neizvjesno rjeavanje problema odlagalita u
Splitu, Istri, Rijeci, Osijeku...
However, contrary to critical remarks,

it is an indisputable fact that the waste
sector in Croatia has faced many positive
changes. Having in mind the previously
mentioned, despite the positive changes, there are many needs for changes
remaining that include more realistic
setting of strategic objectives and goals,
and implementation of such objectives.
The need for such changes is reflected
in the great number of strategic objectives proposed by the legislator in the
Waste Management Strategy of Republic
of Croatia4 (b) that have yet to be met, or
will be difficult to meet by the proposed/
promised deadlines. The need for further implementation of actions, and exapanding the improvement in the overall
waste management is reflected by the
current problems with waste management locations in almost all counties in
Croatia(c).
By the year 2010, the Strategy plans the
development of 1-2 regional waste management centers and 3-7 county centers,
which could be completed by the set
deadline, if the following had been met:
b
Author usually considers the Strategy as a good document which manages pertinent issues in an acceptable
manner. During the development of the Strategy, the
author has pointed out (among other times at the Importance of the development of strateies and operational plans with Regards to EU Approximation, same
conference, 2006) the fact that the document does not
provide prerequisites for operational development
(lack of required operational programs, feasibility
assessments, cost estimates and identication of funding sources) and that some of the elements within
the Strategy have been done as a wish list that does
not reect the reality.
c
The most typical problems would be the example of
the common landll development for the four northwestern counties, which is being established for the
past 5-6 years, with signicant international nancial
assistance, but the nal location has (still) not been
dened. The entry to the city of Varazdin is being
cluttered by temporaray piles of waste (the heaps of
bales are growing daily). The same uncertainty can be
noted for the landll/waste management centers and
their locations in Split, Istra, Rijeka, Osijek...
83
dopune prostorno-planske dokumentacije (definiranje lokacije CGO), osigurano

zemljite (zatraeno od Drave ako je
dravno, hrvatske ume i sl.) i zapoeti
istrane radove na lokaciji CGO5.
Ono to je za razliku od postupanja s
komunalnim otpadom, moda i previe revnosno, uraeno je postupanje s nekim vrstama otpada, gdje su
postignuti uinci ini se u nerazmjeru s onim okolinim i ekonomskim,
promatra li se drutvena razina.
Kako se uvode ekonomski instrumenti u
funkciji reciklae pojedinih materijala
Ekonominost iskoritavanja pojedinih sekundarnih sirovina ovisi prije svega o stanju na tritu. Cijene
mogu same biti dovoljno motivirajue za funkcioniranje trinih mehanizama, i tada otpad u pravom smislu postaje roba. Najbolji primjer za
to su npr. otpadni metali, a i kasniji
primjer postupanja s plastikom u nekim dravama.
Kao to je prikazano na slici 1a materijal A se pod trinim uvjetima
moe ponovno koristiti bez ikakvih
poticaja. U drutveno osvijetenim
sredinama(d) analizira se u suradnji
sa svim partnerima utjecaj uvoenja
pojedinoga instrumenta i za druge
sirovine B,C,D,.
Analizom distributivnih uinaka na
razinu cijena, na razinu zaposlenosti i utjecaj na okoli odluuje se za
koje druge materijale e drava in-
in the year 2007, the waste management

plans at the county levels will be completed,
all revisions and corrections of physical planning documentation (defining locations of
the waste management centers) will be complete and the land will be allocated (officially
requested from the Government for stateowned land or from the Forestry Agencies
and similar institutions) with detailed surveying in the field, at the Centers location
commencing5.
What has been done, contrary to municipal waste management, with perhaps exceeding will and motivation, is
management of certain specific waste
streams, where the attained performance levels may seem disproportional to
the environmental and economic performance, if viewed through the prism
of social levels.
Implementation of economic instruments
promoting recycling of certain materials
Economic impacts arising from use of
certain secondary raw-materials depends primarily on the market state.
Prices can be self-sufficient to motivate
market mechanisms, in which case waste
materials become a commodity. The best
example when waste materials become
a commodity is the waste metals, and
in certain countries examples of plastic
packaging wastes.
As depicted in Picture 1a. Material A can
be reused under the set market conditions,
without any subsidies. In socially aware
societies(d) the impact of implementing
economic instruments for other Materials
B,C,D, etc. is being analyzed in cooperation with all partners/stakeholders.
Through the analysis of distributive im-
Autor slobodno uvodi pojam drutveno osvijetene

sredine kao atribut za drave koje donose odluke u
suradnji sa svim partnerima, a pri tome prvenstveno
brinu o nacionalnoj (drutvenoj) ekonomiji i standardu svojih graana; kao to e biti kasnije pokazano,
Hrvatska glede naknada za otpadnu ambalau, prema
miljenju autora ne spada u tu kategoriju;
84
The author freely introduces the term of a socially

aware society as an atribute for countries that involve stakeholders and partners within their decisionmaking processes while taking care of the national
(social) economy, and the standard of its citizens; As
shown later, Croatia, based on the fees for packaging
wastes, does not t into this category of countries.
SIMONI V.
Slika 1: Shematski prikaz intervencije

drave u postizanju ekonominosti ponovne
upotrebe otpada6
Picture 1: Schematic depiction of state

intervention in order to attain economically
viable reuse of waste materials6
tervenirati, kako bi njihovu primjenu uinila ekonominom. Na slici 1B

shematski je prikazano da odgovarajuim ekonomskim mehanizmom i
ponovno koritenje materijala C i D
moe postati ekonomino i drutveno korisno.
Upravo zbog navedenog pristupa,
koji je ini se nedostajao u odreivanju naknada za pojedine tokove
otpada, predlae se zakonodavcu
da jo jednom, zajedno sa svim partnerima (opine, upanije, privreda,
graani, NVO, druga resorna ministarstva, eventualno i uz sudjelovanje EU), promisli mogue promjene
u visini naknada i u postupanju s pojedinim vrstama otpada. U nastavku
pacts on the cost levels, employment levels and environmental impacts, a decision is made regarding the other materials for which the state needs to intervene
in order to make their use economically
justifiable. Picture 1B schematically depicts that the use of adequate economic
mechanisms reuse of materials C and D
can become economically and socially
viable.
Justified by the above-mentioned approach, that seems to have been lacking
in the determination of costs for certain
waste streams, it is proposed to the legislator to reconsider changing the costs
for specific waste streams and their management along with all of the stakeholders (municipalities, counties, commerce,
citizens, NGO representatives, other
ministries, with possible participation
85
se daju sugestije vezane za postupanje s komunalnim otpadom (sanacija

i izgradnja novih odlagalita), te za
mogue promjene vezane za pojedine tokove otpada.
2. POSTUPANJE S KOMUNALNIM
OTPADOM
Iako je sanacija odlagalita, zahvaljujui poticajnim sredstvima Fonda za
zatitu okolia i energetske uinkovitosti RH (FZOEU) u velikom zamahu,
jo uvijek ima vremena za sistematiniji pristup. Naime, kada se odlagalita
ve saniraju, pitanje je da li se to radi u
cijelosti sukladno zahtjevima koje EU
postavlja kod takvih zahvata ili e se
naknadno utvrditi da neto i nakon
sanacije treba ponovno sanirati.
S obzirom na broj neureenih (i divljih) odlagalita i povrinu koju ona
zauzimaju (radi se o stotinama hektara), sanaciju odlagalita bi gdje je
god to mogue (a mogue je gotovo u
svim sluajevima) trebalo bazirati na
trajnom otklanjanju negativnih utjecaja i ponovnom privoenju prostora
kojeg zauzimaju, nekoj drugoj namjeni. Treba znati da sanirano odlagalite
samo na principu prekrivanja i dalje
godinama predstavlja potencijalnu
opasnost za okoli i zauvijek ostaje neiskoriten prostor, koji zauvijek
zadrava naziv smetlita, i na kome i
u ijoj blizini se nikada nee moi razviti kvalitetni sadraji. Osim toga, u
starom otpadu postoji niz materijala
koji se mogu iskoristiti ili kao sekundarne sirovine ili u sanaciji i gradnji
odlagalita (otpadni graevinski materijal). Osim toga je kvalitetno sani86
of EU representatives). Continuation
of this report provides suggestions and
proposals for municipal waste management (rehabilitation of existing sites and
construction of new landfills), including possible changes regarding specific
waste streams and their management.
2. MUNICIPAL WASTE
MANAGEMENT
Even though rehabilitation of disposal
sites, with great financial assistance from
the Environmental Protection and Energy Efficiency Fund of Republic of Croatia
(FZOEU), has been making significant
progress, there is still more time and possibility for a more systematic approach to
this issue. In fact, when the disposal sites
are being closed or rehabilitated, the
question is whether the activities are carried out in complete accordance with the
requirements of the EU, or whether these
sites shall require additional activities
following their closure? Taking into consideration the number of improper (and
wild) disposal sites, and the area which
these disposal sites occupy (in the range
of hundreds of hectares), rehabilitation
of disposal sites where possible (meaning almost all cases) should be based on
permanent removal of negative environmental impacts and converting the areas
for other types of use. In case of disposal
sites that are simply covered, such areas
present a threat for years and permanently present an area that cannot be
used for other purposes, that will permanently be a dumpsite, and will hinder
not only the locality of the site but also
surrounding areas from development
of better purposes. Furthermore, old,
deposited waste contains a number of
materials which can be reused either as
secondary raw-materials or as material
in the rehabilitation and construction of
disposal sites (construction waste mate-
SIMONI V.
rano odlagalite, u sluajevima kada

se dobije prostor za druge namjene,
najbolji je promotor za ublaavanje
otpora javnosti prema slinim zahvatima (NIMBY efekt).
Takav nain sanacije podrazumijeva
preradu starog otpada (najee se
radi o postupku mehaniko-bioloke obrade - MBO), to u odreenim
sluajevima, ako je to eljeni cilj, podrazumijeva i dobivanje dodatnog
deponijskog prostora.
Komunalno poduzee Usluga iz
Porea je npr. u sklopu priprema za
sanaciju i dogradnju lokalnog odlagalita provela u velikom mjerilu
probnu preradu starog otpada7.
Upotrijebljen je modificirani postupak
mehaniko-bioloke obrade, koji se u
odnosu na konvencionalne MBO razlikovao u (1) nainu pripreme materijala
za obradu (nain mljevenja odnosno
usitnjavanja), (2) postupku bioloke
obrade (nain ubrzanja bio-razgradnje i kontrola brzine bio-razgradnje),
(3) pripremi materijala za prosijavanje
i razdvajanje na frakcije, te (4) samom
postupak prosijavanja. Postignuti su
izuzetno poticajni rezultati. Otkopano
i preraeno je 10 500 m3 starog otpada.
Pri tome je izdvojeno 200 m3 glomaznog otpada (elektrini aparati, balvani,
cementni blokovi), 600 m3 grube frakcije (krpe, posude, komadi drveta,),
2500 m3 fine frakcije u rasutom stanju
nekompaktirani dio (uglavnom mjeovita plastika), te proizvedeno 4800
m3 komposta ponovno iskoriten
kao prekrivka (organski materijal, sitniji graevinski materijal i koritena
prekrivka). Izmjerena redukcija volumena bila je ak 72% (bez znaajnijeg
kompaktiranja fine frakcije). Uzme li
rials). In addition, a properly managed

sanitary landfill, that offers land for
other purposes upon closure, becomes
the best promoter for decreasing public
resistance towards similar developments
(NIMBY effect).
Proper closure and rehabilitation methods include processing of old wastes
(most frequently done by mechanical
biological treatment MBT) which in
certain cases, depending on the desired
objective, may include obtaining additional landfilling space.
Public utility for waste management
Usluga from Porec for example, within
their preparatory works for rehabilitation and expansion of the local landfill
site has conducted significant trial activities for the processing of old waste7.
The approach used was a modified
mechanical-biological treatment, which
differed from conventional MBTs by
(1) preparation of the material to be
processed (grinding manner), (2) applied biological treatment (accelerating
biodegradation and controlling the pace
of biodegradation), (3) preparation of
the material for sieving and separating
based on fraction size, and (4) the sieving process. Significant results have been
achieved. Some 10,500 m3 of old waste
were excavated and processed. During
the process, some 200 m3 of bulky wastes
(electrical appliances, timber, cement
blocks), 600 m3 of rough fraction (textile,
dishes, pieces of wood...), 2,500 m3 of fine
fraction non-compacted waste (mostly
mixed plastics) and 4,800 m3 of compost (organic wastes, smaller construction waste materials and formerly used
inert cover layers) have been separated,
i.e. generated. The measured reduction
of volume was some 72% (without significant compaction of the fine fraction).
If we consider that the separated fine
fraction was classified as highly reusable
(separation of different types of plastic)
87
se u obzir da je izdvojena fina frakcija

ocjenjena kao izvanredni materijal za
preradu (mogunost separacije pojedinih vrsta plastike) odnosno iskoritavanje kao alternativnog goriva (austrijski
strunjaci su ovu frakciju nazvali u slobodnom prijevodu termoplastika),
tada se radi o jo veem moguem smanjenju volumena dijela otpada koji se
u konanici mora odloiti. Troak probne prerade je bio 99 kn po prostornom
metru starog deponijskog volumena(e)
odnosno preraunato nekih 140 kn za
dobivanje novog kubinog metra deponijskog prostora, ne raunajui sve
druge prednosti i dobiti.
Uz znaajan koristan prostor koji bi
se nakon sanacija mogao dobiti za
druge namjene, znaajna korist za
komunalna poduzea bi se mogla
ostvariti i produenjem vijeka rada
odlagalita, te prodajom sirovina.
Porasta cijena energenata i sekundarnih sirovina na domaem i svjetskom tritu, prosto obavezuje na
zakljuak da se stare i divlje deponije
vie ne treba promatrati (samo) kao
klasina smetlita ve kao mogue
izvore sirovina(f). Cijene pojedinih
vrsta otpadne plastike premauju
danas 200 /t, mijeane plastike vie
meaning that this fraction could be used

as alternative fuel (group of scientists
from Austria have named this fraction
freely as thermoplastics), then the reduction in landfill volume required for
final disposal of processed wastes is further improved. The costs associated with
the processing of wastes was 99 Kuna
per square meter of old landfill volume(e)
which calculates to be some 140 Kuna for
obtaining a new cubic meter of landfilling space, not accounting for all other
benefits and gains.
The benefits of such rehabilitation activities are not solely presented in usable
landfilling (or other purpose) space which
has been made available, but are also reflected for the public utility companies
through a longer life-time span of a given
landfill, and through retail of secondary
raw-materials. The increase of energy
and secondary raw-materials at the domestic and global markets, simply obliges
us to draw the conclusion that old landfills and illegal (wild) dumpsites should
not be considered as classic dumpsites
but as potential raw material sources(f).
Prices of certain types of waste plastics
at the market currently exceed 200 /t,
mixed plastics can achieve more than 50
/t, composite materials some 30 /t etc8.
Taking into account the fact that the (i)
Strategy for Waste Management proe
Radilo se o probnoj preradi za koju su dogotovljene

posebni strojevi i oprema, ija nabava je u cijelosti
predstavljena kao amortizirana samo kroz predmetnu
probnu preradu, a mogla se koristiti puno due (dui
period amortizacije odnosno amortizacija na vei broj
preraenih kubika otpada) tako da bi u sluaju komercijalne prerade cijena mogla biti nia. Da je stanje na
tritu sekundarnih sirovina 2003. godine bilo slino
ovome danas, barem za onih 2 500 m3 mogla se postii
znaajna dobiti i preradu umanjiti za nekih 10 15%.
f
Pri tome se ne misli samo na odlagalita komunalnog otpada, ve i na industrijske deponije vidi npr.
Development of Remediation Plans with Financial
Requirements for Elimination of Industrial Hotspots,
EUROPAID, Macedonia 2007
88
This was a trial processing activity, with special

equipment procurement, the cost of which has been
fully amortized within the trial processing, while the
equipment could be used for longer periods of time
(longer periods of amortization, or amortization for a
bigger waste volume), hence the cost of such activities for commercial purposes would be decreased from
that stated. Had the secondary raw material market
in 2003 been similar to that of present-day, the 2,500
m3 could have yielded greater benets and the cost of
processing could have decreased for some 10-15%.
f
This does not only focus on municipal disposal sites,
but also the industrial landlls see e.g. Development of Remediation Plans with Financial Requirements for Elimination of Industrial Hotspots,
EUROPAID, Macedonia 2007
SIMONI V.
od 50 /t, kompozitnih materijala

oko 30 /t itd8.
S obzirom na injenice da je (i) Strategijom postupanja s otpadom predviena MBO predobrada dodue
samo novog otpada, da je (ii) zakonodavac bio upoznat s rezultatima
prerade otpada u Poreu (tehnologija predloena u prvom zahtjevu za
sanaciju otpada prema FZOEU), da
(iii) upravo na temelju rezultata prerade u Poreu, poduzee AKOM
iz akovca u natjeajnoj dokumentaciji za sanaciju odlagalita u Totovcu
obavezao izvoae na preradu starog
otpada i koja se uspjeno provodi(g),
predlae se zakonodavcu da predvidi ovakvu tehnologiju i kod drugih
sanacija odlagalita(h).
Predlae se zakonodavcu da provjeri
i kritiki valorizira uinke dosadanji
sanacija starih odlagalita, procjeni
trendove u kretanju cijena sirovina
i energenata, te predloi odgovarajue promjene. Ako nita drugo, u
sanaciji odlagalita barem bi, kao to
je spomenuto ranije, primjer naina
sanacije odlagalita Totovec u akovcu morao postati obavezna za sve
koji provode sanaciju. Neupitno je da
bi se u mnogim sluajevima prerada
starog otpada javila ne kao nametnug
S pozitivnim primjerom sanacije odlagalita Totovec

upoznali su se prije dvije godine i uesnici IX.
Simpozija
h
teta da se ta tehnologija nije primijenila i na sanaciji
Jakuevca. Jer kada se ve otkopao cjelokupni otpad,
to i tako predstavlja znaajan dio trokova bilo koje
obrade, uz malo napora mogla se izvesti cjelokupna
prerada otpada, te bitno smanjiti volumen otpada
(barem za 50%) kojeg bi trebalo odloiti, barem
udvostruiti vrijeme koritenja odlagalita, dobiti korisni dio prostora koji ne bi imao atribut smetlita,
a uz to su se mogli postii i znaajni efekti prodajom
izdvojenog korisnog dijela otpada.
poses MBT pre-processing of only newly

generated wastes and that the (ii) legislator was aware of the results of waste
processing in Porec (the technological
process was proposed and submitted in
the first application for rehabilitation to
the Environmental Protection and Energy Efficiency Fund of the Republic of
Croatia - FZOEU), and that (iii) based
on the results yielded at the Porec site,
the CAKOM company from Cakovac,
in their tender documentation for rehabilitation of the disposal site in Totovec
has required from the contractors to
process old wastes, which is currently
under way(g), it is proposed to the legislator to include this type of technological processing for other rehabilitation of
disposal sites(h).
It is further proposed to the legislator
to conduct a review and evaluation of
conducted rehabilitation processes, to
assess the trends in raw-material and
energy, and to propose adequate changes. At least, the rehabilitation process
of disposal sites would need to include
the process of afore mentioned Totovec
disposal site rehabilitation as a binding requirement for all of those that
are dealing with rehabilitation activities. Doubtless, processing of old waste
would emerge not as a requirement and
an obligation, but as a commercial chalg
The positive rehabilitation example of the Totovec

disposal site was introduced to all of the participants
of the IXth Symposium two years ago.
h
It is a pity that this technology hadnt been applied
during the rehabilitation of the Jakusevac landll in
Zagreb. Once all of the waste had been excavated,
which indeed is the activity that bears the most cost,
with a little additional effort the overall treatment
and processing of wastes could have been conducted,
which would have resulted in a signicant decrease in
waste volume (at least some 50%) to be disposed, the
lifetime of the landll could have been doubled, and
a signicant portion of the area could have been freed
up without being titled a dumpsite, while retail
of the separated wastes that could be further reused
would have yielded income.
89
ta obaveza, ve kao stvarni poslovni

izazov i izvor prihoda (i bez subvencije drave) te bi stari otpad stvarno
mogao postao zlatni rudnik(i). Osim
toga, takvi pozitivni primjeri olakali
bi realizaciju i drugih projekata, naroito kada se radi o otporu lokalne
sredine nekim zahvatima.
lenge and source of income (even without subsidies from the government) thus
making old waste a real gold mine(i). In
addition, such positive examples would
help facilitate and ease implementation
of other project, especially when being
faced with resistance from the local community towards a given developmental
project.
3. O VISINI NAKNADA
3. ESTABLISHING FEES
Vjerujui da je zakonodavac pri donoenju razliitih dabina iz podruja okolia (o)smiljeno donio naknade onakve kakve jesu, postavlja se
jednostavno pitanje zato su naknade u Hrvatskoj, neki puta ak viestruko vie nego u drugim dravama. Tamako npr. proizvoai ambalae uplauju u SLOPAK (udruenje
proizvoaa za organiziranje sustava postupanja s otpadnom ambalaom u Sloveniji, ono to bi u Hrvatskoj trebala biti EKO OZRA, kada
bi se u Hrvatskoj usvojio integrirani
sistem postupanja s otpadnom ambalaom kljunu ulogu ima privreda, umjesto postojeeg depozitnog
Trusting that the legislator has developed certain environmental fees through
a thought-out process, then the question
arises why the fees in Croatia, are sometimes multiple-fold higher from fees in
other countries. As a result, packaging
producers pay to SLOPAK (association
of producers for organizing a packaging
waste management system in Slovenia,
whose counterpart in Croatia would be
EKO-OZRA, in case that Croatia was to
adopt an integral management system of
packaging wastes, where the key role in
such a system is assigned to the commercial subjects as opposed to the existing
depository system where the key role is
assigned to the state) for different types
Poslovni uinci koje ostvaruju pojedini privredni subjekti u Hrvatskoj na djelatnostima vezanim za otpad
samo su dijelom (ako uope) rezultat poslovanja i
trine utakmice. Veim dijelom su rezultat subvencija i nametnutih (vidi kasnije) nerazumno visokih
naknada koje plaaju korisnici bilo izravno, bilo kroz
porast cijena proizvoda. Naalost, kod nas jo nije
obiaj da se svaka naknada/dabina uvijek stavi u
relaciju s stopom inacije i doprinosom nacionalnom
dohotku. Bilo bi korisno uvesti tu praksu, jer bi onda
mnogi sjajni uspjesi bili vjerojatno manje sjajni.
Simpatina je tvrdnja da je dosadanja zarada graana
od skupljanja i povrata PET ambalae 1,16 milijardi
kuna (Otpad zlatni rudnik, Jutarnji list, 5. rujna 2008.)
Ispravnije bi bilo rei da su od poveanja cijena
proizvoda (i usluga) koje su graani iz naslova na
ambalani otpad platili (zna li se koliko je to? o
tome vidi i nie) dobili natrag navedeni iznos. Koliki
je udio povrata?
90
Commercial gain which is achieved by certain

commercial subjects in Croatia dealing with waste
are only partially (if at all) linked to the business and
market competition forces. For the most part, this
gain is a result of subsidies and (see below) irrationally high fees that the users have to pay for directly,
through the increased prices of goods. Unfortunately,
Croatia does not have a standard practice of each
and every fee being in correlation with the ination
rate and the GDP contribution. It would be useful
to implement this practice, as the result could have
many of the brilliant achievements become less
brilliant. Yet another likable statement is related
to the current income made by citizens through collection and return of PET packaging which amounts
to 1,16 billion kuna (Waste gold mine, Jutarnji list
newspaper, 05. Sept. 2008). It would probably be
more correct to claim that the citizens have returning
only part of amount paid for packaging wastes (do we
know how much these prices are? see below in the
text). The ratio of return has still yet to be calculated!
SIMONI V.
sistema kljunu ulogu ima drava)

za razliite vrste plastine ambalae
naknadu od 50 /t za PET do 87 /t za
druge prodajne plastike, a u Hrvatskoj petnaestak puta vie uz postizanje istih ciljnih vrijednosti9. to
vie, u Makedoniji ne postoji nikakva naknada za plastinu ambalau,
a niti od strane drave organiziran
sistem, a da pri tome sistem prikupljanja funkcionira besprijekorno,
jer niti u kantama za smee, niti na
deponijima i na ulicama nema niti
jedne plastine boce(j).
Razlike u naknadama za kompozitne
ambalane materijale su jo drastinije. U Sloveniji proizvoai plaaju
naknadu od 33 65 /t, a u Hrvatskoj,
ovisno o proizvodu kojeg sadre(k) i
do nekoliko tisua eura po toni u posebnim sluajevima kada proizvoa
ne postigne nacionalne ciljeve povrata ambalae - najvii iznos je oko
3 300 /t sto puta vie.
S racionalnog stajalita pomalo nelogina struktura cijena(l) kompozitne
ambalae dana je u slijedeoj tablici.
of plastic packaging a fee of 50 /t for

PET and up to 87 /t for other commercial plastics, while in Croatia producers
pay up to 15 times more in order to meet
the same target values9. In addition Republic of Macedonia has no fee in place
for plastic packaging, nor has the government formed an organized management system, which does not prevent
the collection system from immaculately
functioning without a single PET bottle in their waste collection bins, at their
landfill sites or in the streets(j).
Differences in fees charged for composite packaging materials are even
more significant. In Slovenia, producers pay a fee of some 33-65 /t, while in
Croatia, depending on the volume of
packaging(k) these fees can reach up to a
few thousand Euro per tone, when the
producer does not meet the national target values for return of packaging the
highest recorded amount was 3,300 /t
one hundred times more than the fees
in Slovenia.
From a rational standpoint, this slightly
illogical fee structure(l) for composite
packaging is given in the following table.
j
U Makedoniji je sistem prikupljanja u pravilu organiziran samo izmeu sakupljaa (uglavnom stanovnika
nieg socijalnog statusa) i izvoznika. Samo preko
izvozne cijene plastike, bez naknade, osigurano je
praktiki skoro 100% recikliranje. Kopanje po
kantama za smee je svakodnevna slika na ulicama
veih makedonskih gradova, naalost slino kao i u
Hrvatskoj.
k
Diferencijacija cijena otpadne ambalae u ovisnosti
od proizvoda kojeg sadre je apsurdna, ako ona ne
proizlazi iz nekih okolinih razloga - npr. posebna
toksinosti proizvoda, pa da je zbog toga u zbrinjavanju takve vrste ambalae potreban poseban tretman.
l
Autor namjerno upotrebljava izraz s racionalnog
stajalita nelogina struktura cijena, jer je zakonodavac oito imao svoju logiku, koju naalost ne
podupiru proizvoai (koji na to reagiraju), a graani
niti ne znaju da kroz takve namete u duanima kupuju
nepravedno skuplje proizvode
In Macedonia, the collection system is basically organized between the collectors (mostly population with
a lower social status) and exporters. Solely through
the export prices of plastics, without imposed fees,
they have ensured almost 100% of recycling. Pilfering through waste bins is a daily event throughout
the streets of all Macedonian towns, unfortunately not
very far from what is happening in Croatia.
k
Differing prices of waste packaging depending on
the contents of the packaging material is absurd, as
it does not arise from certain environmental reasons
such as the toxicity of the product which would
require this type of packaging to undergo special
treatment processes.
l
The author purposely uses the term from a rational standpoint the cost structure is illogical as the
legislator, following their own logic, which is not
supported by the producers (and which often react to
such prices), nor by the citizens which are well aware
that through the establishment of such fees they are directly purchasing more expensive products and goods.
91
92
jedinica
po toni
jedinica
mase
(kg)
volumen
(ml)
F
naknada za
postupanje
izraena po
jedininoj
cijeni
(C x E)
E
naknada za
postupanje
izraena po
jedininoj
cijeni (kn/
jedinici)2
D
naknada za
postupanje
ovisno o vrsti
materijala
(kn/toni)1
subvencije
(kn/
jedinici)3
G
subvencije
(kn/toni)
(C x G)
0,0096
0,0160
0,0283
250
500
1000
0,0096
0,0160
0,0283
250
500
1000
35.336
62.500
104.167
125.000
35.336
62.500
104.167
125.000
750,00
750,00
750,00
750,00
410,00
410,00
410,00
410,00
1 - lanak 13/2 Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu

4 - devizni teaj NBH (euro-kuna), 23. 07. 2008. 7,217053
0,0080
200
ZA OSTALE KORISNIKE
0,0080
200
0,10
0,10
0,10
0,10
3.533,57
6.250,00
10.416,67
12.500,00
za proizvoae/iuvoznike koji nisu ispunili nacionalni zahtjev - postotak ponovno koritene ambalae
0,21
0,15
0,09
0,09
7.420,49
9.375,00
9.375,00
11.250,00
750,00
750,00
750,00
750,00
11.364,06
16.035,00
20.201,67
24.160,00
103,92
103,92
103,92
103,92
1.574,61
2.221,82
2.799,16
3.347,63
ukupno
ukupno
subvencije
subvencije
(kn/toni)
(/toni)4
(D + F + H)
KORITENO ZA PIA vino ostala alkoholna pia, pivo, sokovi i ostala pia, mineralna voda, gazirana i ne-gazirana)
Kompozitni ambalani materijali preteno papirnog/kartonskog sadraja (VKA)
Tablica 1. Visina naknade za kompozitne ambalane materijale
units per
tonne
unit
weight
(kg)
volume
(ml)
D
fee for
management
based on
the type of
material (kn/
tonne)1
fee for
fee for
management
management
expressed in
expressed in
unit price (kn/
unit price (kn/
tonne)
unit)2
(C x E)
subsidies
(kn/unit)3
G
subsidies
(kn/tonne)
(C x G)
total
total
subsidies
subsidies
(kn/tonne)
(/tonne)4
(D + F + H)
0,0096
0,0160
0,0283
250
500
1000
0,0096
0,0160
0,0283
250
500
1000
35.336
62.500
104.167
125.000
35.336
62.500
104.167
125.000
750,00
750,00
750,00
750,00
410,00
410,00
410,00
410,00
1 - article. 13/2 Rulebook on packaging and packaging waste

2 - article 13/3 Rulebook on packaging and packaging waste
3 - article 15/2 Rulebook on packaging and packaging waste
4 - NBH exchange rate euro-kuna, as of 23.July 2008: 7,217053
0,0080
200
FOR OTHER USES
0,0080
200
0,10
0,10
0,10
0,10
3.533,57
6.250,00
10.416,67
12.500,00
for producers/importers that did not meet the National aim - percentage of reusable packaging
0,21
0,15
0,09
0,09
7.420,49
9.375,00
9.375,00
11.250,00
750,00
750,00
750,00
750,00
11.364,06
16.035,00
20.201,67
24.160,00
103,92
103,92
103,92
103,92
1.574,61
2.221,82
2.799,16
3.347,63
USED FOR BEVERAGES (wine, other alcoholic beverages, beer, juice and other beverages, mineral water, carbonated and non-carbonated)
Composite (layered) packaging mostly with paper-cardboard component (VKA)
Table 1 Fees incurred for composite packaging materials
SIMONI V.
93
Naknade za druge vrste otpada (ulja,

gume, elektroniki otpad, stari automobili,) su u Hrvatskoj takoer
vie nego u drugim drava EU, a u
odnosu na Sloveniju u pravilu dvostruke.
Porast maloprodajnih cijena
Zauuje i zabrinjava da nakon
uvoenja naknada za ambalau,
unato znaajnom poveanju cijena proizvoda na policama duana,
nije bilo reakcije od strane Vlade.
Uvoenjem naknade za otpadnu
ambalau cijene na policama, kada
je graanin dobio natrag 0.50 KN po
boci narasle su i to: izvorske vode
u pakiranju od 1.5 l za 22% a u pakiranju od 0.5 l za 19.48%, gazirano
pie u boci od 2 l za 17.00%, vino u
staklenoj boci za 22.86% i mlijeko za
4.67%(m).
Zna se tko plaa ove razlike. Zna li
se tko ih prihoduje?
Koliko je jedinica stvarno sakupljeno?
Uz ozbiljno poveanje cijena proizvoda uzrokovanih uvoenjem naknade za otpadnu ambalau, kod
povrata ambalae ima i drugih neloginosti, a jedna od njih je tonost registriranja broja jedinica koje se vraaju i za koje se prikuplja naknada.
Nedosljednost proizlazi ak iz podataka Fonda za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost (FZOEU),
m
Namjerno se navodi da trokove snose na koncu graani, jer sve dabine koje se uvedu na koncu plaaju
korisnici, a to su uvijek i samo potroai graani.
Slobodno se moe rei da izjave kako e neku taksu
platiti privreda - zagaiva, a ne graani na razini
vrlo niske demagogije ili velikog neznanja; ref. 9.
94
Fees for other waste streams (used oil,

car tires, WEEE, old vehicles...) in Croatia
are also significantly higher than in other
countries within the EU, while comparing them to Slovenia they are most frequently doubled.
Increase of retail prices
It is peculiar and also troublesome that
following the introduction of packaging
fees, regardless of the significant price
increases of items in stores, there has
been no official reaction from the Government. Introducing the fee for waste
packaging, thus enabling the citizens to
gain 0.50 Kuna per each returned bottle,
the cost of products increased variably:
bottled water packaged in 1,5 l bottles
increased for 22%, bottled water in 0.5 l
bottles increased for 19.48%, carbonated
beverages in 2 l bottles increased for
17%, wine in glass bottles for 22.86% and
milk for 4.67%(m).
It is well we know who pays for these
discrepancies! Does anyone know who
benefits from them?
How many units of packaging waste have really been collected?
Apart from the serious increase in product prices caused by the packaging waste
fee, the return of packaging wastes is
also accompanied by a number of other
irregularities, one of which being the
accuracy of the registered units which
have been returned, and for which the
deposit system is in place.
Discrepancies arise even within the ofm
The fact that the citizens are supporting all of the

fees at the nal end is purposely and intentionally
stated, as all of the fees that are being implemented
are paid at the very end by the users, and these are
always the consumers citizens. We can freely claim
that all statements that the taxes and fees will be paid
by the polluter commercial subjects and not by
citizens is a result of very low logic or rather high
lack of knowledge; ref. 9.
SIMONI V.
koji daje razliite podatke za ista

razdoblja(n):
14. veljae 2007. - Veernji list - Manager.hr (907 milijuna kom.)
Izvjee FZOEU za 2006. godinu
(972 milijuna kom)
Do 31.12. 2006. godine prikupljeno
je 972.211.900 jedinica ambalae,
odnosno 85.571 t (od toga 65.115 t
stakla, 19.100 t PET-a, 1.356 t Al/Fe),
ime su postignuti i premaeni rezultati u zbrinjavanju ambalanog
otpada visoko razvijenih zemalja
EU (Izvjee FZOEU za 2006.)
Za prvih 9 mjeseci 2006. (273 dana)
(znai ukljuene i velike koliine
stare ambalae sakupljene putem
komunalnih tvrtki, turistika sezona, velika potronja, uvezena ambalaa od stranaca) skupljeno je samo
472 milijuna komada ambalanih
jedinica da bi potom u razdoblju od
1.10.2006 - 1.sijenja 2007.(92 dana)
skupilo 435 milijuna komada ambalanih jedinica, to je nemogue
(izvor: http://www.fzoeu.hr).
Razlika u 100 milijuna prikupljenih ili neprikupljenih, a naplaenih jedinica otpadne ambalae
nekom s pravom ili bespravno
donosi naknadu (prihod) od vie
od 50 milijuna kuna! Kome?
Da li je Hrvatska filantrop u otpadnoj
ambalai?
ficial data from the Environmental Protection and Energy Efficiency Fund of
the Republic of Croatia (FZOEU) providing different data for the same time
periods(n):
14. February 2007 - Veernji list newspaper - Manager.hr (907 million units)
Report of the FZOEU for 2006. (972
million units)
By 31.12. 2006. some 972.211.900 packaging units have been collected, that
is some 85.571 t (out of which 65.115
t glass, 19.100 t PET-a, 1.356 t Al/Fe),
thus meeting and exceeding the targeted quantities for packaging waste
management of highly developed EU
member countries (FZOEU report for
2006).
During the first 9 months of the year
2006 (273 days) (which includes significant quantities of old packaging
wastes collected through public utility/
waste management companies, tourist
season, high use, imported packaging
from foreigners) some 472 million packaging units have been collected, while
in the time-period of 1.10.22006. until 01
January 2007 (92 days) some 435 million packaging units have been collected, which is impossible (source: Official
FZOEU site http://www.fzoeu.hr).
The difference of 100 million collected or non-collected, but paid-for
units of packaging waste provide
someone with an additional income
(justified or not) of 50 million Kuna!
Whom?
Is Croatia a packaging waste charity?
n
Iako se navoenje dnevnog tiska kao izvora podataka

znanstveno teko moe opravdati, u ogranienom
protoku informacija od strane zakonodavca, mnogi
se koriste i tim izvorom, koji se moe smatrati
relevantnim u svim sluajevima kada podaci nisu
demantirani.
Even though using statements made by the press as

a source of data cannot be easily justied, seeing
that the information ow from the legislator is very
limited and rare, many are using daily press as a
source which can be considered as relevant in the
event that such statements have not been recalled or
confronted.
95
Barem na zabrinutost, ako ve ne na

neto ozbiljnije navode i dostupne
informacije iz raznih medija prema
kojima:
postoji viestruka i fiktivna prodaja boca - Eko zona, HTV, veljaa
2008.
dolazi do uvoza novostvorenih
boca iz susjedne Bosne i Hercegovine - proizvodnja boca iskljuivo
za dobivanje povratne naknade
Hercegovci proizvode boce i prodaju u Hrvatskoj - Dnevni list,
BiH
je oiena itava regija - ...Dogovoren je nastavak razgovora na
temu Pravilnik o zbrinjavanju ambalanog otpada ija je primjena
u Hrvatskoj imala veliki pozitivni
uinak i na istiji okoli Bosne i
Hercegovine... - Dogovorena suradnja FMOIT-a i Fonda za zatitu okolia RH.
Da li si je netko postavio pitanje plaaju li graani Hrvatske, kroz poveane cijene u duanima zbrinjavanje otpada iz susjednih drava? Tko
ima pravo, bez odluke Sabora RH
nenamjenski troiti sredstva poreznih obveznika? Nije li navedeno
dovoljan razlog za zabrinutost?!
A number of available informations

from various sources are, to say the least,
alarming, and include:
There is multiple and fictional retail
of used plastic bottles Eko zona,
Croatian national television station
(HTV), February 2008.
Bottles are imported and collected from
neighboring Bosnia and Herzegovina
production of bottles exclusively for
gaining bottle deposits Entrepreneurs
from Herzegovina are producing bottles solely to be sold in Croatia Dnevni list newspaper, BiH
...Continuation of discussions regarding the Rulebook on packaging waste
management has been agreed upon,
as the application of such a rulebook
has had significant positive impacts
on cleaner environment within Bosnia
and Herzegovina... Agreed cooperation
of the Ministry of Environment and Tourism of the Federation of Bosnia and Herzegovina (FMOIT) and the Environmental
Protection and Energy Efficiency Fund of
Republic of Croatia.
Has anyone posed the question whether
citizens of Croatia are paying through
increased prices in their stores management of packaging wastes from neighboring countries? Who has the right, without
an official decision from the Parliament
of Republic of Croatia to unaccountably
spend money from the tax-payers? Isnt
this issue a reason enough to worry?
Treba li komentar? Od kuda razlike?

U Gradu Zagrebu je po stanovniku sakupljeno 245 ambalanih
jedinica.
U Zadru 533 ambalanih jedinica.
U ibeniku gotovo 799 ambalanih jedinica.
Is a comment necessary? Where

do these differences come from?
City of Zagreb has 245
packaging units collected per
capita.
City of Zadar has 533 packaging
units.
Sibenik has almost 799 packaging
units.
96
SIMONI V.
Zato je tome tako?

Vrlo je ozbiljno pitanje zato je tome
tako? Iako se moda radi o nemaru
i nepoznavanju stanja stvari, to bi
bilo nekako najlake opravdati i podnijeti, teko se oteti dojmu da se radi
o namjernom, nepotrebnom i prekomjernom oporezivanju vlastitih
graana u korist nekoga. Vjerojatno
pri tome dio profitira Vlada, preko
poveanog PDV-a, a dio neki privatni interes(o).
Da se radi o namjernom oporezivanju graana preko Pravilnika o
postupanju s otpadnom ambalaom
(izgleda da) potvruje injenica da je
Vlada RH na 241. sjednici odranoj
28. lipnja 2007. godine prihvatila preporuke HITROREZ-a u kojima stoji
da Pravilnik treba ukinuti, jer ne obuhvaa sve vrste ambalae i ambalanog
otpada, te da je sustav koji ga prati skup
i preoptereujui za gospodarstvo. Predloeno je stavljanje Pravilnika izvan
snage po donoenju novog Pravilnika, koji bi trebao obuhvatiti sve vrste
ambalae i ambalanog otpada, a to
je trebalo uslijediti najkasnije do 31.
prosinca 2007. godine. I taj zakljuak spada u onu kategoriju (o)lako
danih obeanja, jer Vlada, naalost
Why is it so?
Questioning why this is so is a very serious question to pose. Even though the
reasons may include negligence or lack
of field knowledge, which would probably be the best and most easily accepted
reasoning and justification, it is difficult
to ignore the notion that this may be a
deliberate, unnecessary and excessive
taxation of ones own citizens in order to
benefit a certain someone. It is possible
that the profits are directed towards
the Government through the increases
in the VAT amounts, while a portion of
the profits may proceed to a different
private interest(o).
The deliberate taxation of citizens
through the provisions of the Rulebook on packaging waste management
may be indicated through the fact that
the Government of Croatia, at their 241
meeting held on 28.06.2007. has accepted the recommendations of HITROREZ
which state that the Rulebook needs to be
abolishes, as it seems that it does not include all types of packaging and packaging
wastes, and that the system which is in place
is rather expensive and poses a burden to the
economy. It was proposed that the Rulebook needs to be abolished once a new
Rulebook is delivered in its place, which
would include all types of packaging
and packaging wastes, which should be
completed by 31. December 2007 at the
o
Iako je najvie panje svjesnog ali i kritiki orijentiranog dijela javnosti trenutno usmjeren prema
otpadnoj ambalai, pitanje je da li sline neloginosti
i nepravilnosti ne proizlaze i pri gospodarenju s
drugim posebnim vrstama otpada. Tako je npr. autora
je zaudila brzina donoenja koncesija za gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima
i opremom. Pravilnik je bio donesen (bez prema EU
standardima uobiajenog sudjelovanja zainteresiranih
strana) u srpnju 2007., u kolovozu je raspisan natjeaj
za koncesionare, a odmah iza toga je odreen koncesionar. Slobodno se postavlja pitanje tko je u tako
kratkom roku mogao biti spreman na preuzimanje
koncesije kada su pravila tek objavljena?
Even though most of the attention of the aware but

also critically oriented public is currently directed
towards packaging wastes, the question arises whether similar illogical mistakes arise from management
of other types of waste. Hence, the author was surprised by the rapid development of concessions for the
management of waste electronic and electrical equipment (WEEE). The rulebook was delivered (without
the standard EU involvement of all stakeholders) in
July 2007, while in August there was a public call for
concessioners, shortly followed by the deliberation
on awarded concessions. From this process, it is
logical to ask who could have been ready to take over
concessions in such a short period of time after the
rules have been published just recently?
97
do danas nije ispunila ovu obvezu,

jer se prikupljanje naknada izgleda
osladilo10.
Uz sve neloginosti, zauuje injenica kojom se hvale izgleda preskupo preplaeni uspjesi. U zadnjem
broju Ekorevije(p) moe se proitati
da je Hrvatska uspjenija od Njemake, vicarske i vedske u prikupljanju otpadne ambalae. Hrvatski
uspjeh bi trebao biti jo vei jer je postignut u vrlo kratkom vremenu, dok
su druge drave za to trebale godine.
No, da li je tome ba tako? Vjerojatno
su rijetki oni koji se razumiju u problematiku, a da podravaju taj stav.
Ranije spomenute (ne)transparentnosti u broju sakupljene ambalae nisu jedini koji zbunjuju. Slino
je i sa drugim uincima, kao to su
ostvarene dobiti od reciklae, broj
novih radnih mjesta koji je otvoren u
zadnjim godinama i sl. Podaci FZOEU i Hrvatske gospodarske komore
(HGK) bitno se razlikuju11. Kome e
u procesu pregovaranja vjerovati
EU? Velikim uspjesima koje navodi
FZOEU ili HGK, iji su podaci manje blistavi? Da li e se ii na povjerenje ili provjeru? Odgovor je
jednoznaan, zar ne?!
ZAKLJUAK
Uz neosporne pomake na podruju
zatite okolia i postupanja s otpadom u Hrvatskoj, jo je ostalo puno
toga da se uradi. Naalost, puno se
vremena gubi na esto olaka obeanja. Pri emu posebno zabrinjava
injenica da se niti itko brine niti itko
p
Izdava FZOEU
98
latest. This conclusion falls into the category of promises easily made as the
Government has unfortunately not been
able to fulfill this commitment, and that,
in the meantime, the fee collection process has grown to their liking10.
With all of the illogical facts, praise given to the highly paid for achievements
is the most amazing. In the most recent
issue of Ekorevija magazine(p) one can
read that Croatia is more successful than
Germany, Switzerland and Sweden in
collection of packaging wastes. Croatian
success should even be higher than the
countries compared to, as it was achieved
in a much shorter period of time, as opposed to the years other counties needed to establish similar achievements/
systems. However, is the situation really
as stated? Most likely there are very few
experts in the field that would readily
support such claims.
The aforementioned (non-) transparencies in the amounts of collected packaging are not the only sources of confusion.
In addition, other factors, such as the
profits made from recycling, numbers of
newly opened work-places, etc. do not
provide clearer information. Information from the FZOEU and the Croatian
Chamber of Commerce (HGK) vary significantly11. Whom will the EU trust during negotiations? To the great successes
stated by FZOEU, or those that are less
brilliant and presented by the HGK?
Will the EU lean more towards faith or
towards checking? The answer should
be fairly similar, right?
CONCLUSION
With undisputed movement and actions
in the field of environmental protection
and waste management in Croatia, there
is yet a whole lot to be done. Unfortunately, lots of time is wasted on easily
p
Published by the FZOEU
SIMONI V.
odgovara za obeano, a neuinjeno.

Unato potrebama za brzim preuzimanjem zakonodavstva i prakse
EU predlae se oprez i strpljenje.
Do sada uinjeno trebalo bi ispravno
ocijeniti i postaviti relaciju izmeu
uinaka (za okoli i drutvenu ekonomiju) i utroenih sredstava.
Bez prevelikih izrauna zasigurno bi
trebalo promijeniti nain dosadanjih sanacija odlagalita jer je upitno
da li se na dosadanji nain stvarno
ispunjavaju standardi EU, a uz to se
ne postiu niti ekonomski i prostorni
uinci, koji bi se mogli postii.
to se tie postupanja s razliitim tokovima otpada, zabrinjava injenica
da su naknade u Hrvatskoj (gotovo?)
za sve otpadne tokove puno vie od
onih u drugim dravama. Nuno bi
trebalo osigurati relevantne i transparentne podatke o svakom od uvedenih ekonomskih instrumenata, te
ako je potrebno provesti potrebne izmjene i dopune. Nain dosadanjeg
rada otvara opravdane sumnje da
se u procesu proizvoa obrada
potroa ostvaruju dodatne zarade
na raun graana i dijela privrede.
U proces donoenja odluka jae se
moraju ukljuiti svi zainteresirani, a
prije svega gospodarstvo i potroai,
jer oni snose najvei dio tereta. Moda je neumjesno spominjati, ali oni
koji donose obeanja i preuzimaju
obveze morali bi ih konano poeti i
ispunjavati. Nadlenima se preporua i vii stupanj odgovornosti vezano
za izvjetavanje (podatke), jer su nedopustive razlike u dostupnim podacima. Iako tonost u podacima treba
uvesti radi nacionalnog interesa, ona
je nuna i u skoroj tijesnoj razmjeni
podataka s EU.
given promises. Furthermore, the fact

that no one accounts for these promises
that have not been fulfilled is alarming.
Contrary to the need for quick and rapid
transfer of EU legislation and practice,
caution and patience is advised. What
has been done so far should be reviewed
and assessed, while forming a correlation between the impacts (environmental and social economy) and funds spent.
Without extensive calculation, it is obvious that the current practice of existing
disposal site rehabilitation should be
changed, as it is questionable whether
the current practice meets EU standards,
as such practice does not yield the economic or spatial impacts, which could
easily be attained.
Regarding management of specific waste
streams, it seems that the fees imposed
per each waste stream in Croatia are
much higher than similar fees in other
countries. One of the basic requirements
is to ensure relevant and transparent
data on each of the implemented economic instruments, and if needed to do
the necessary revisions and changes.
The practice up-to-date causes legitimate
doubts that in the process producerprocessing-consumer there are certain
elements which are making profits from
the costs incurred upon the citizens and
a portion of the industry.
One of the biggest demands is to include
all of the stakeholders within the decision-making processes, primarily the
industry and consumers, as they are the
ones that take over most of the burden.
It may seem inappropriate to mention
but all of those easily made promises
need to be fulfilled by those that have
made them. The responsible authorities
are advised to rise to a higher level of responsibility regarding reporting (data) as
the discrepancies in official data should
not be occurring. Even though the precise data is required for the national interest, it shall be necessary in the close
information exchange with the EU.
99
LITERATURA:
REFERENCES:
1. Sanacija odlagalita komunalnog otpada do 1.

srpnja 2003. godine realnost ili utopija, isto
savjetovanje 2002., Znaaj izrade strategija
i operativnih planova u svjetlu procesa
pribliavanja EU, isto savjetovanje 2006.,
Kako pristupiti izradi i primjeni propisa o
zbrinjavanju otpadne ambalae, Plastina
ambalaa, Koprivnica, 11.-12. listopada
2001.
2. 5. akcijski plan za okoli EU
3. Nacionalni plan djelovanja za okoli
(NPDO), (NN 46/02)
4. Strategija gospodarenja otpadom RH
5. Plan gospodarenja otpadom u RH
(Komunalni
otpad),
Prezentacija
ministrice Marine Matulovi Dropuli,
11. travnja 2007.
6. Preuzeto od prof. dr Aleksandra
Kneevia, Mainski fakultet Univerziteta
Sarajevo
7. Konani izvjetaj prerade odreene
koliine starog otpada na deponiji
Koambra radi smanjenja deponijskog
volumena, rjeavanja tretmana procjednih
voda deponije i prilagoavanja deponije
prihvatu otpadnih voda iz septikih jama,
Ugovor o izvoenju radova br. 1214/2002KS od 03.10.2002, RESANA, Ljubljana,
2003.
8. Studija izvodljivosti uspostave zajednikog
prekograninog postupanja s otpadom i
infrastrukturom u zatiti okolia Sjevernoistona Slovenija Sjeverno-zapadna
Hrvatska INTER REG III A, 2006/7, Ptuj,
Slovenija; stanje studeni 2006 - franco
proizvoa
9. Razliiti sistemi upravljanja ambalaom
i ambalanim otpadom - Iskustva drugih
zemalja,
Vanjskotrgovinska
komora
Bosne i Hercegovine, Sektor za privredu,
Sarajevo, travanj 2007. (autor je
koristio radne materijale koje su iznijeli
predstavnici SLOPAK - Slovenija i EKOOZRE - Hrvatska)
10. Poslovni dnevnik, 10. srpnja 2008.
11. www.hgk.hr Sakupljanje i reciklaa
otpada, srpanj 2008.
1. Rehabilitation of Municipal Waste Disposal Sites from 01. July 2003. Reality or Utopia, same
conference 2002, Significance of the Strategic
and Operational Plans Development with
Regards to EU Approximation, same conference 2006, How to Approach the Development and Implementation of Legislation on
Packaging Waste Management, Plastic Packaging, Koprivnica, 11.-12. October 2001.
2. The Fifth Environmental EC Action Programme
3. National environmental plan of action (Nacionalni plan djelovanja za okoli (NPDO)),
(NN 46/02)
4. Waste Management Strategy of Republic of
Croatia
5. Waste Management Plan for Republic of Croatia (Plan gospodarenja otpadom u RH (Komunalni otpad)), Presentation of the Minister
- Matulovi Dropuli, 11. April 2007.
6. Taken from Prof. Dr. Aleksandar Knezevic, of
the Faculty of Mechanical Engineering, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
7. Final report on processing a certain amount
of old waste at the Kosambra landfill in order to decrease the landfill volume, improve
treatment of leachate and adapt the landfill
for accepatance of wastewater from sepctic
tanks, Contract for conducting works no.
1214/2002-KS dated 03.10.2002, RESANA,
Ljubljana, 2003.
8. Feasibility Study on Establishing a Joint Transborder Waste Management and Environmental Protection Infrastructure Northeast Slovenia Northwestern Croatia INTER REG
III A, 2006/7, Ptuj, Slovenia; status as of Nov.
2006 Franco producer
9. Different Systems of Packaging and Packaging Waste Managemen Experiences of
Other Countries, Chamber of Commerce of
Bosnia and Herzegovina, Commerce Department, Sarajevo, April 2007 (author has used
working materials presented by representatives of SLOPAK-Slovenia and EKO_OZRACroatia).
10.Poslovni dnevnik, 10. July 2008.
11. www.hgk.hr Collection and Recycling of
Waste, July 2008.
100
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
GOSPODARENJE OTPADNIM ULJIMA

WASTE OIL MANAGEMENT
Vlatka omek Gvoak, dipl. ing., 1Jasna Kufrin, dipl. ing.,
dr.sc. Savka Kuar Dragievi, dipl. ing., 2Sonja apina, mr. pharm.
1
Agencija za zatitu okolia, Zagreb, Trg marala Tita 8,
2
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, Zagreb, Ksaver 208
1
SAETAK
Gospodarenje otpadnim uljima kao i gospodarenje nekim drugim posebnim kategorijama otpada ureena
su pravilnicima koji kao jedan od ciljeva imaju zadano uspostavljanje sustava gospodarenja otpadom
kroz aktivnosti skupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja otpada, ali i sprjeavanja njegovog nastanka,
smanjivanja koliine i tetnog utjecaja na okoli.
Gospodarenje otpadnim uljima podrazumijeva i praenje ove vrste otpada od njegovog nastanka do
konane oporabe/zbrinjavanja. Ovakav nain gospodarenja ustrojen je prema europskim standardima sa
svrhom da se gospodarenje otpadom uskladi s naelima odrivog razvoja.
Otpadna ulja, i maziva i jestiva, u velikoj se mjeri mogu oporabiti, termiki ili materijalno. Na taj nain
smanjuje se oneienje okolia, ali dolazi i do utede prirodnih resursa.
U ovom radu prikazani su podaci prikupljeni za 2007. godinu prema novom Pravilniku o gospodarenju
otpadnim uljima.
Rad prikazuje uzlazni trend skupljanja otpadnih mazivih ulja u nekim zemljama Europske unije te koje
se vrste oporabe otpadnih mazivih ulja koriste i u kolikoj mjeri.
Rad, takoer, daje status vezan uz ostvarenje provedbe Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima, i uz
ostvarenje ciljeva zadanih u Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
Kljune rijei: otpadno mazivo ulje, otpadno jestivo ulje, ovlatena osoba za skupljanje,
ovlatena osoba za oporabu i/ili zbrinjavanje
ABSTRACT
Management of waste oils and some other special categories of waste is regulated by Ordinances whose
goal is to establish a system for waste management through the activities of collecting, transporting,
recovering and disposing of waste, but also preventing its generation, reducing the quantity and harmful
effects on the environment.
Waste oil management includes, also, monitoring this type of waste from production until final recovery/
disposal. This method of waste management is organized according to European standards with a purpose
to harmonize the waste management with principles of sustainable development.
A large quantity of waste oils, lubricant and edible, could be material or energy recovered. This method of
waste management reduce the pollution of environment, but also preserves the natural resources.
This work contains data collected for the year 2007., according to the Ordinance on the waste oils
management.
The work shows a rising trend of lubricant waste oils collecting in some EU countries and which recovery
types of lubricant waste oil are used and at which rate.
The work shows the achievement in the implementation of the Ordinance on the waste oils management
and achievement of the objectives from Waste management strategy of the Republic of Croatia.
Key words: waste lubricating oil, waste edible oil, authorized person for collection, authorized
person for recovering and/or disposal.
102
OMEK GVOAK V., KUFRIN J., KUAR DRAGIEVI S., APINA S.
UVOD
Godinama su velike koliine otpada zavravale na odlagalitima inei
viestruku tetu. Odlagalita su zatrpavana, a njihovi kapaciteti nisu
neogranieni. Na odlagalitima su zavravale i velike koliine otpada koji je
mogao posluiti kao korisna sirovina u nekom proizvodnom procesu, ime su
se troile i velike koliine prirodnih resursa, koji takoer nisu neogranieni.
Na podruju posebnih kategorija otpada donesen je cijeli niz pravilnika o
posebnim kategorijama otpada, u kojima je naglasak stavljen na posebno
odvajanje otpada, te prema kojima pratimo odreenu vrstu otpada od
njegovog nastanka do oporabe odnosno zbrinjavanja.
U posebne kategorije otpada, pripadaju i otpadna ulja. I prije donoenja
Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima (u daljnjem tekstu: Pravilnik),
otpadna ulja su se skupljala u znaajnim koliinama. Za oekivati je da e
se uspostavom sustava koji propisuje Pravilnik ve postojei sustav samo
poboljati.
ZAKONSKA OSNOVA
Planski dokumenti gospodarenja otpadom, i Strategija gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija), kao i Plan gospodarenja
otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007 2015 (u daljnjem tekstu:
Plan), stavljaju naglasak na smanjenje nastanka otpada.
Strategijom se propisuje takvo gospodarenje otpadom, od njegova nastanka
do konanog odlaganja, koje e se temeljiti na suvremenim europskim
standardima. Svrha takvog gospodarenja je maksimalno smanjenje nastanka
otpada, odnosno gospodarenje otpadom na naelima odrivog razvoja.
Zbrinjavanje otpadnih mineralnih ulja termikom obradom, uvoenje
naknade na uvoz i proizvodnju ulja, unapreivanje sustava odvojenog
skupljanja otpadnih ulja i pojaana kontrola skupljaa otpadnih ulja,
te odvojeno skupljanje i oporaba otpadnih jestivih ulja su smjernice za
unapreenje sustava gospodarenja otpadnim uljima propisane Strategijom.
Plan naglaava sustav oporabe i zbrinjavanja uz naelo oneiiva plaa
to je takoer u skladu s EU direktivama o otpadu. Takoer, sadri tri osnovna
europska naela: prevenciju nastanka otpada, reciklau i ponovnu uporabu
te poboljanje konanog zbrinjavanja i nadzora.
U skladu sa Zakonom o otpadu i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona
o otpadu donesen je spomenuti Pravilnik. On je za cilj postavio uspostavu
sustava skupljanja otpadnih ulja radi oporabe i/ili zbrinjavanja, zatite
okolia i zdravlja ljudi. Pravilnik propisuje gospodarenje otpadnim, mazivim
i jestivim, uljima. Otpadna ulja proizvoai, odnosno posjednici moraju
predati ovlatenim skupljaima koji ih zatim predaju ovlatenim osobama
za oporabu/zbrinjavanje. Pravo osobe ovlatene za sakupljanje otpadnih ulja
103
stjee se dobivanjem koncesije za sakupljanje otpadnih ulja, dok se pravo

osobe ovlatene za obavljanje djelatnosti oporabe i/ili zbrinjavanja otpadnih
ulja stjee dobivanjem koncesije za oporabu i/ili zbrinjavanje otpadnih ulja
na temelju Zakona o otpadu. Na ovaj nain uspostavljen je sustav unutar
kojeg se prati put od nastanka otpadnog ulja do njegove oporabe, odnosno
zbrinjavanja.
I maziva i jestiva otpadna ulja mogue je oporabiti u Republici Hrvatskoj.
Pravilnik daje prednost materijalnoj oporabi, a u sluaju termike oporabe
moraju se potovati propisi koji ureuju podruje zatite okolia u energetskim
i proizvodnim postrojenjima instalirane snage ureaja vee ili jednake 3MW,
kao i propisi vezani uz granine vrijednosti emisija oneiujuih tvari u zrak.
Materijalna oporaba otpadnih ulja, svakako je uinkovitiji oblik oporabe,
a podrazumijeva svaki postupak oporabe kojim se dobiva novi proizvod
ili omoguuje ponovna uporaba otpadnih ulja, na primjer procesom
proiavanja (rafiniranjem). Termika obrada otpadnih ulja podrazumijeva
uporabu otpadnih ulja u energetske svrhe.
GOSPODARENJE OTPADNIM ULJIMA U 2007. GODINI U REPUBLICI

HRVATSKOJ
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, MZOPUG,
dodijelilo je koncesije za obavljanje djelatnosti skupljanja i oporabe otpadnih
jestivih i mazivih ulja na podruju Republike Hrvatske. Dodijeljena je 21
koncesija za skupljanje otpadnih mazivih ulja, 10 za skupljanje otpadnih
jestivih ulja, 11 za oporabu otpadnih mazivih ulja i 3 za oporabu otpadnih
jestivih ulja (Tablica 1.). Nakon dodjele koncesija, tvrtke koncesionari potpisali
su ugovor s FZOEU o uvjetima obavljanja djelatnosti skupljanja, odnosno
oporabe otpadnih ulja.
Tablica 1.: Popis koncesionara za skupljanje i oporabu otpadnih mazivih i jestivih ulja na
podruju Republike Hrvatske
NAZIV I SJEDITE KONCESIONARA ZA SKUPLJANJE OTPADNIH MAZIVIH ULJA
1.
AEKS d.o.o.
IVANI GRAD
2.
APO d.o.o.
ZAGREB
3.
DEZINSEKCIJA d.o.o.
RIJEKA
4.
C.I.A.K. d.o.o.
ZAGREB
5.
CIAN d.o.o.
SPLIT
6.
EKOL d.o.o.
KARLOVAC
7.
FLORA VTC d.o.o.
VIROVITICA
8.
JADRAN-METAL d.o.o.
PULA
9.
KEMIS d.o.o.
ZAGREB
104
10.
MC IENJE d.o.o.
SISAK
11.
MAZIVA ZAGREB d.o.o.
ZAGREB
12.
METIS d.o.o.
KRLJEVO
13.
MI-VI MAZIVA d.o.o.
SESVETE
14.
NACIONAL d.o.o.
BJELOVAR
15.
PATTING d.o.o.
VARADIN
16.
SIROVINA ODLAGALITE d.o.o.
ZADAR
17.
VAL-INT d.o.o.
SVETA NEDJELJA
18.
ZAGREBPERTOL d.o.o.
ZAGREB
NAZIV I SJEDITE KONCESIONARA ZA SKUPLJANJE OTPADNIH JESTIVIH ULJA

1.
AGROPROTEINKA d.d.
SESVETSKI KRALJEVAC
2.
ECOOPERATIVA d.o.o.
MATULJI
3.
MODIBIT d.o.o.
OZALJ
4.
RIJEKATANK d.o.o.
RIJEKA
5.
ROL-BO d.o.o.
ZAGREB
6.
UNIJAPAPIR d.d.
ZAGREB
7.
VITREX d.o.o.
VIROVITICA
NAZIV I SJEDITE KONCESIONARA ZA SKUPLJANJE OTPADNIH MAZIVIH I

JESTIVIH ULJA
1.
IND-EKO d.o.o.
RIJEKA
2.
KOMUNALIJE HRGOVI
UPANJA
3.
UNIVERZAL d.o.o.
VARADIN
NAZIV I SJEDITE KONCESIONARA ZA TERMIKU OPORABU OTPADNIH

MAZIVIH ULJA
1.
AGROPROTEINKA d.d.
SESVETE
2.
DALMACIJACEMENT d.d.
KATEL SUURAC
3.
HOLCIM d.o.o.
KOROMANO
4.
INA d.d. RAFINERIJANAFTE RIJEKA
RIJEKA
5.
IND-EKO d.o.o.
RIJEKA
6.
KALUN d.d.
DRNI
7.
MAZIVA ZAGREB d.o.o.
ZAGREB
8.
NAICECEMENT d.d
NAICE
9.
SAA PROMET CIGLANA BLATUA d.o.o.
TOPUSKO
10.
SVIS d.o.o.
VARADIN
NAZIV I SJEDITE KONCESIONARA ZA MATERIJALNU OPORABU OTPADNIH

JESTIVIH ULJA SA SVRHOM PROIZVODNJE BIOGORIVA
1.
MODIBIT d.o.o.
OZALJ
2.
VITREX d.o.o.
VIROVITICA
1.
KEMO d.o.o.
NAZIV I SJEDITE KONCESIONARA ZA MATERIJALNU OPORABU OTPADNIH ULJA

ZAGREB
* koncesija dodijeljena u studenom 2007., ugovor s FZOEU sklopljen u sijenju 2008.
105
Skupljanje otpadnih ulja, i mazivih i jestivih, osim koncesionara, jo

uvijek mogu obavljati i tvrtke koje imaju dozvolu za skupljanje ovih vrsta
otpada. Ipak, Pravilnik nalae proizvoaima i posjednicima predaju istih
koncesionarima.
Da bi se mogao utvrditi status vezan uz ostvarenje cilja propisanog u Strategiji,
oporaba 90 % ove vrste otpada do 2010. godine, potrebno je znati polazan
podatak proizvodnju i uvoz svjeih ulja. Pravilnikom je propisana obveza
dostave podataka proizvoaa/uvoznika svjeih mazivih ulja o proizvedenim
koliinama, te je uveden sustav plaanja naknada proizvoaima i
uvoznicima za zbrinjavanje otpadnih ulja koja nastaju prilikom obavljanja
neke djelatnosti. Ove odredbe ne odnose se i na proizvodnju/uvoz svjeih
jestivih ulja ve u ovom trenutku postoji procjena iz Strategije o koliini od
50 000 t/god svjeih jestivih ulja stavljenih na trite.
U prvoj godini provedbe Pravilnika, prema podacima Fonda za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost (u daljnjem tekstu: FZOEU), prijavljene su
40 326 723,88 l proizvedenih i uvezenih svjeih mazivih ulja. Prema istom
izvoru izvezeno je 5 351 322,23 l svjeih mazivih ulja. Od ukupne koliine
proizvedenog svjeeg mazivog ulja, nastaje u prosjeku 50 % otpadnog
mazivog ulja ovisno o podruju primjene pojedinog mazivog ulja. Obvezni
faktori skupljanja, za pojedinu podruje primjene, propisani su u lanku 13.,
Pravilnika o vrstama otpada.
U 2007. godini koncesionari su prijavili 6 532 963,27 l skupljenih otpadnih
mazivih ulja (izvor podataka: Agencija za zatitu okolia, AZO), odnosno 6
794 748,61 l skupljenih otpadnih mazivih ulja (izvor podataka: FZOEU). Iste
godine, koncesionari su prijavili i 1 551 509,8 l skupljenih otpadnih jestivih ulja
(izvor podataka: AZO), odnosno 1 258 087,33 l skupljenih otpadnih jestivih
ulja (izvor podataka: FZOEU). Podatke o skupljenim koliinama otpadnih
ulja su, na propisanim obrascima, u AZO i FZOEU, prijavili svi koncesionari.
Iako bi podaci morali biti identini, uoava se razlika u koliinama skupljenih
otpadnih ulja koje su prijavljene u AZO i u FZOEU. Prilikom unosa
dostavljenih podataka uoeno je nekoliko problema s kojima su se obveznici
dostave podataka sretali: odreivanje kljunog broja, koritenje krivih
kljunih brojeva, prijavljivanje otpada koji nije obuhvaen Pravilnikom,
izjednaavanje jedinica litre i tone (ne koritenje faktora 0,9 za preraunavanje
jedinica), koliina se odreivala vaganjem, ali i volumenom to je ponovno
trebalo tono preraunati ili podatke dostaviti u odgovarajuim jedinicama.
Podatke je prijavilo i nekoliko tvrtki koje nemaju koncesiju za skupljanje.
U Tablici 2. prikazani su podaci o koliinama skupljenih otpadnih mazivih
i jestivih ulja prema kljunim brojevima, a na Slikama 1. i 2. skupljanje
otpadnih mazivih i jestivih ulja po upanijama.
106
Tablica 2: Skupljene koliine otpadnih mazivih i jestivih ulja prema kljunim brojevima
SAKUPLJENE
KOLIINE, l
mineralna ulja za obradu koja sadre halogene (osim emulzija i otopina)
1424
mineralna ulja za obradu koja ne sadre halogene (osim emulzija i otopina)
14433,33
istroeni voskovi i masti
1434
neklorirana hidraulina ulja na bazi mineralnih ulja
24165,77
ostala hidraulina ulja
32370
klorirana maziva ulja za motore i zupanike na bazi mineralnih ulja
3273
neklorirana maziva ulja za motore i zupanike na bazi mineralnih ulja
4419781
sintetska maziva ulja za motore i zupanike
54793,4
ostala maziva ulja za motore i zupanike
1821334
neklorirana izolacijska ulja i ulja za prijenos topline na bazi mineralnih ulja
67593,77
sintetska izolacijska ulja i ulja za prijenos topline
7277
ostala izolacijska ulja i ulja za prijenos topline
24206
ulja s dna plovila od ostalih navigacija
60800
ulje iz odvajaa ulje/voda
78
jestiva ulja i masti
1551509,8
OPIS KLJUNOG BROJA
Izvor podataka: AZO, 2008
Izvor podataka: FZOEU, 2008.
KLJUNI
BROJ
12 01 06 *
12 01 07 *
12 01 12 *
13 01 10 *
13 01 13 *
13 02 04 *
13 02 05 *
13 02 06 *
13 02 08 *
13 03 07 *
13 03 08 *
13 03 10 *
13 04 03 *
13 05 06 *
20 01 25
Slika 1: Skupljene koliine otpadnih mazivih ulja po upanijama
107
Izvor podataka: FZOEU, 2008.
Slika 2: Skupljene koliine otpadnih jestivih ulja po upanijama od dodjele koncesija
Pravilnikom su propisane novane naknade koje FZOEU plaa za skupljanje,

predobradu/kondicioniranje, privremeno skladitenje i prijevoz otpadnih
mazivih i jestivih ulja do mjesta njihove oporabe i/ili zbrinjavanja ovlatenom
skupljau otpadnih ulja. Od dana dodjele koncesija isplaeno je 4 091 970,26
kn za skupljanje otpadnih mazivih ulja, 62 271,06 kn za skupljanje otpadnih
jestivih ulja i za trokove trajektnog prijevoza 12 373,50 kn.
Kao i kod skupljanja otpadnih ulja i oporabu/zbrinjavanje otpadnih ulja su
prijavili svi koncesionari. Ukupno je, u 2007. godini, oporabljeno/zbrinuto 6
862 720,77 l otpadnih mazivih ulja (izvor podataka: AZO; Tablica 3.), odnosno
7 071 303,83 l (izvor podataka: FZOEU). Iste godine, koncesionari su prijavili
oporabu/zbrinjavanje 1 391 983 l otpadnih jestivih ulja (izvor podataka: AZO;
Tablica 3.), odnosno 767 419,2 l (izvor podataka: FZOEU).
I kod prijave podataka za zbrinjavanje/oporabu otpadnih ulja uoava se
razlika u koliinama prijavljenim u AZO i u FZOEU. Moe se zakljuiti da
je neophodna daljnja suradnja nadlenih institucija i obveznika dostave
podataka na provedbi Pravilnika.
108
Tablica 3: Oporabljene/zbrinute koliine otpadnih mazivih i jestivih ulja prema kljunim

brojevima
KLJUNI
BROJ
12 01 06 *
12 01 07 *
12 01 12 *
13 01 10 *
13 01 11 *
13 01 13 *
13 02 04 *
13 02 05 *
13 02 06 *
13 02 07 *
13 02 08 *
13 03 01 *
13 03 07 *
13 03 10 *
13 04 03 *
13 05 06 *
20 01 25
OPIS KLJUNOG BROJA

mineralna ulja za obradu koja sadre halogene (osim emulzija i otopina)
mineralna ulja za obradu koja ne sadre halogene (osim emulzija i otopina)
istroeni voskovi i masti
neklorirana hidraulina ulja na bazi mineralnih ulja
sintetska hidraulina ulja
ostala hidraulina ulja
klorirana maziva ulja za motore i zupanike na bazi mineralnih ulja
neklorirana maziva ulja za motore i zupanike na bazi mineralnih ulja
sintetska maziva ulja za motore i zupanike
biorazgradiva maziva ulja za motore i zupanike
ostala maziva ulja za motore i zupanike
izolacijska ulja ili ulja za prijenos topline koja sadre PCB-e
neklorirana izolacijska ulja i ulja za prijenos topline na bazi mineralnih ulja
ostala izolacijska ulja i ulja za prijenos topline
ulja s dna plovila od ostalih navigacija
ulje iz odvajaa ulje/voda
jestiva ulja i masti
OPORABLJENE
KOLIINE, L
1424
9488,89
34021
48142,3
914
15045,9
5743
5206145,6
19201,9
3271
1342247,9
108
83716
21536,3
59460
12255
1391983
Izvor podataka: AZO, 2008
Kao to je ve ranije spomenuto i otpadna maziva i jestiva ulja mogu se

materijalno oporabiti. U ovom trenutku se u Republici Hrvatskoj radi iskljuivo
termika oporaba otpadnih mazivih ulja, odnosno ista se upotrebljavaju
kao gorivo. Prema Strategiji i Planu, kapaciteti za spaljivanje otpadnih ulja
iznose oko 25 000 t/god, to predstavlja 80 % svih raspoloivih kapaciteta
za obradu opasnog otpada. Otpadna maziva ulja mogu se i regenerirati, ali
koliine skupljenih otpadnih mazivih ulja nisu dovoljne da bi se pokretanje
ovog projekta i financijski isplatilo. Potrebne koliine otpadnih mazivih ulja
ne nastaju iz ukupne koliine svjeih mazivih ulja koja se stave na trite
Republike Hrvatske. Prikupljanje potrebne koliine otpadnih mazivih ulja
uvozom nije mogue kada se radi o otpadnim mazivim uljima jer ona spadaju
u opasan otpad iji je uvoz u nau zemlju zabranjen Zakonom o otpadu.
S druge strane, otpadna jestiva ulja sirovina su koja se moe iskoristiti u
proizvodnji biodizela to predstavlja materijalnu oporabu ove vrste otpada. U
ovom trenutku u Republici Hrvatskoj postoje dva postrojenja za proizvodnju
biodizela Modibit u Ozlju i Vitex u Virovitici. Kapaciteti ovih postrojenja
iznose ukupno 29 000 t. Obzirom na koliinu otpadnog jestivog ulja koje
je prikupljeno u 2007. godini kapaciteti ovih postrojenja ostali bi gotovo u
potpunosti neiskoriteni. Ipak, biodizel se u njima proizvodi, a kao polazna
sirovina koristi se uljana repica. Zamjenjujui odreenu koliinu uljane
109
repice otpadnim jestivim uljem dobivamo dvostruku korist zbrinjavamo

otpadno jestivo ulje na odgovarajui nain, a uljarice koristimo za prehranu.
Kako onda priskrbiti potrebne koliine otpadnog jestivog ulja? Otpadno
jestivo ulje mogue je uvesti u nau zemlju jer se radi o neopasnom otpadu.
Izvoz otpadnog jestivog ulja daleko je isplativiji, a procedura oko izvoza je
jednostavna (pogotovo ako ju se usporeuje s izvozom opasnog otpada). Ipak,
Pravilnikom je ovlateni sakuplja otpadnih ulja duan ista predati ovlatenoj
tvrtki za njihovu oporabu i/ili zbrinjavanje, a ako na podruju Republike
Hrvatske ne postoji ovlatena tvrtka za oporabu i/ili zbrinjavanje otpadnih
ulja tek onda ovlateni sakuplja, uz suglasnost FZOEU, organizira izvoz.
Dakle, sva skupljena otpadna jestiva ulja moraju se predati koncesionarima
za oporabu ove vrste otpada. Ipak, prije eventualnog uvoza otpadnih jestivih
ulja, potrebno je utvrditi koja je to koliina svjeeg jestivog ulja koja se stavljaju
na trite Republike Hrvatske, a upotrebljava se u onim djelatnostima u
kojima se priprema vie od 20 obroka dnevno (takve djelatnosti imaju za
obvezu predaju otpadnog jestivog ulja ovlatenom koncesionaru). Nakon
toga moe se doi do zakljuka koliko otpadnog jestivog ulja zaista nastaje,
koliko ga se skupi, a koliko ga se zaista moe skupiti.
U prilog tezi da se sa utvrivanjem koliine proizvedenog otpadnog jestivog
ulja treba brzo i ozbiljno pozabaviti govori i injenica da, prema Uredbi o
kakvoi biogoriva, do kraja 2010. godine u promet treba staviti 5,75 % biogoriva
u ukupnom udjelu goriva (ovaj cilj je prenesen iz europske direktive 2003/30/
EC prema kojoj zemlje lanice takoer moraju zamijeniti 5,75 benzinskih i
dizel goriva s biogorivima). Skupljanjem to vee koliine otpadnih jestivih
ulja, te upotrebom istih u proizvodnji biogoriva, troit e se toliko manje
prirodnih resursa za proizvodnju biogoriva, a ova vrsta otpada materijalno
zbrinuti, upravo u skladu s Pravilnikom.
Tablica 4: Proizvodnja svjeih ulja, skupljanje i oporaba/zbrinjavanje otpadnih ulja
SVJEE/OTPADNO
MAZIVO ULJE
SVJEE/OTPADNO
JESTIVO ULJE
STAVLJENO NA
TRITE RH, l
SKUPLJENO, l
OPORABLJENO /
ZBRINUTO, l
34 975 401,65
6 532 963,27
6 862 720 ,77
nema podataka
1 551 509,8
1 391 983
Izvor podataka: AZO i FZOEU, 2008.
GOSPODARENJE OTPADNIM MAZIVIM ULJIMA U EUROPI

Gospodarenje otpadnim uljima u zemljama Europske unije regulirano je
EU direktivom 75/439/EEC koja se odnosi samo na otpadna maziva ulja.
Direktiva je nadopunjavana 1987. (87/101/EEC), 1991. (91/692/EEC) i 2000.
godine (2000/76/EC).
110
European Topic Centre on Waste uspostavio je bazu podataka o otpadnim

uljima 1991. godine. Prvih godina baza je sadravala vrlo mali broj podataka,
dok od 1995. godine baza sadri podatke o koliini svjeih mazivih ulja
stavljenih na trite pojedine zemlje, te podatke o koliini proizvedenih,
skupljenih, materijalno oporabljenih, termiki oporabljenih i stavljenih na
odlagalite otpadnih mazivog ulja za cca 15 zemalja lanica Europske unije.
U Technical repotr 69; Review of selected waste streams napravljena je analiza
ovih podataka za period od 1995. do 1997. godine. Zakljueno je da od ukupne
koliine svjeih mazivih ulja stavljenih na trite u pojedinoj zemlji Europske
unije, nakon njihove upotrebe, nastaje 50 % otpadnog mazivog ulja. Od
ukupne koliine nastalih otpadnih mazivih ulja, skupljeno je prosjeno 75 %, a
ostalih je 25 % spaljivano u neodgovarajuim postrojenjima, isputano u okoli
ili neadekvatno zbrinuto. Od ukupno skupljene koliine otpadnog mazivog
ulja materijalno je oporabljeno 33 %, dok je termiki oporabljeno 65 %. Na
odlagalitima je zavravala zanemariva koliina. U tom periodu proizvodnja,
skupljanje i oporaba/zbrinjavanje otpadnog mazivog ulja gotovo da se ni nije
mijenjala gledajui prema prijavljenim koliine. Najznaajnija materijalna
oporaba otpadnih mazivih ulja provodila se u Njemakoj i Italiji.
Analizom podataka za period od 1998. do 2000. godine potvren je nastanak
cca 50 % otpadnih mazivih ulja iz svjeih mazivih ulja. Skupljanje istih je u
porastu u odnosu na podatke za period od 1995. do 1997. U veini zemalja
koje su prijavile podatke prosjek je 88 % skupljenih otpadnih mazivih ulja
gledajui na ukupnu koliinu proizvedenih otpadnih mazivih ulja. Omjer
materijalne i termike obrade je ostao isti - materijalno je oporabljeno
33 %, a termiki 65 % u odnosu na ukupno skupljenu koliinu otpadnog
mazivog ulja. I dalje, po pitanju materijalne oporabe, prednjae Njemaka
i Italija. Ukupno gledajui, takoer su zanemarive koliine ove vrste otpada
zavravale na odlagalitima.
ZAKLJUAK
U ovom trenutku, postoji puno prostora za poboljanje na podruju
gospodarenja otpadnim mazivim i jestivim uljima.
Prva godina provedbe Pravilnika pokazala je da su od 34 975 401,65 l svjeih
mazivih ulja stavljenih na trite Republike Hrvatske, od kojih se u prosjeku
oekuje nastanak 17 500 000 l otpadnih mazivih ulja, ovlateni koncesionari
prijavili 6 532 963,27 l skupljenih otpadnih mazivih ulja.
Oporabljena je, odnosno zbrinuta sva koliina otpadnog mazivog ulja koju su
oporabiteljima predali ovlateni skupljai, pa ak i neto vie (za pretpostaviti
je da se radi o koliini koja je preuzeta u 2006. godini, ali se nije stigla oporabiti/
zbrinuti iste godine).
Prema podacima zemalja lanica Europske unije, kada se uspostavi dobar
111
sustav skupljanja otpadnih ulja, mogue je ostvariti oporabu zadanu u

Strategiji. Iako je u Strategiji, kao jedna od smjernica, prepoznata potreba za
unapreenjem sustava odvojenog skupljanja otpadnog ulja, na njoj jo treba
poraditi.
Kod otpadnih jestivih ulja situacija je dosta drugaija. Ovdje nema podatak
o koliini svjeih jestivih ulja koja su stavljena na trite Republike Hrvatske
u 2007. godini to je polazni podatak za bilo kakvu daljnju raunicu. ini se
su je koliine skupljenog otpadnog jestivog ulja daleko od koliina koje su
nastale (pogotovo ako se uzme u obzir procjena iz Strategije o koliini koja je
stavljena na trite). Kao i kod oporabe otpadnih mazivih ulja, oporabljena je
sva prikupljena koliina otpadnih jestivih ulja.
Svakako, potrebno je vrijeme da se vide pravi rezultati. Meutim, obzirom
na podatak o koliini skupljenih otpadnih i mazivih i jestivih ulja u prvoj
polovici 2008. godine nije za oekivati da e se skupljene koliine u 2008.
godini bitno razlikovati od koliina skupljenih u 2007. godini. Naime, prema
podacima FZOEU u prvih est mjeseci ove godine skupljeno je 3 105 023,99
L otpadnog mazivog ulja i 581 407,7 l otpadnog jestivog ulja (podatke su
prijavili gotovo svi koncesionari).
Edukacija zakonskih obveznika, nadzor istih te to je mogue bliskija suradnja
gospodarstva i nadlenih institucija, uz zajedniki cilj, nain je na koji se mora
raditi da se pobolja postojei sustava gospodarenja otpadnim uljima.
POPIS LITERATURE
1 Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05
2 Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007 2015, NN 85/07
3 Zakon o otpadu NN 178/04, NN 111/06, NN 60/08
4 Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06
5 Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96
6 Uredba o kakvoi biogoriva, NN 141/05
7 Technical repotr 69; Review of selected waste streams: Sewage sludge, construction and
demolition waste, waste oils, waste from coal-fired power plants and biodegradable
municipla waste, European Topic Centre on Resource and Waste Management, 2002
8 Directive 75/439/EEC of waste oils
9 Directive 2003/30/EC on the promotion of the use of biofuels or other renewable fuels for
transport
112
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
PRAENJE STANJA OKOLIA I NADZOR NAD

POSTUPANJEM S OTPADOM
ENVIRONMENTAL MONITORING AND WASTE
TREATMENT CONTROL
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
BEINA MREA OSJETILA ZA NADZOR OTPADA

WIRELESS SENSOR NETWORK FOR WASTE MONITORING
Martin agar, dipl.ing; dr.sc. Igor avrak; Tomislav Seen, dipl.ing.
Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Unska 3, 10000 Zagreb
SAETAK
U svrhu odrivog i sveobuhvatnog gospodarenja otpadom, potrebno je razviti uinkovite mehanizme
zatite okolia i nadzora toka otpada. Kao jedno od moguih rjeenja namee se raspodijeljena mrea
jednostavnih osjetila koja mjere koncentracije razliitih kemijskih elemenata i spojeva u zraku, vodi i tlu.
Ta osjetila udruuju se u beinu mreu ije prednosti dolaze do izraaja kod promatranja pojava ija
tona lokacija nije unaprijed poznata ili se oekuje njena promjena tijekom vremena promatranja.
Raspodijeljeno osjeanje omoguava postavljanje osjetila blie promatranoj pojavi, poboljavajui time
odnos signal-um. No najvea prednost mrea osjetila u odnosu na koritenje malog broja ili samo
jednog osjetila je njena daleko manja osjetljivost na prirodne zapreke. Dovoljno gustim prostornim
rasporedom osjetila u okolini s velikim brojem prirodnih prepreka irenju promatranog signala (ili
vie promatranih signala), barem e manji podskup osjetila biti dovoljno blizu promatranoj pojavi i
nezaklonjen, to omoguuje njeno preciznije promatranje. Nadgledanje i upravljanje takvom mreom
ostvareno je uporabom sustava daljinskog nadgledanja i upravljanja vanjskih procesa u realnom
vremenu. Koritenjem internet web preglednika operateri mogu vriti nadzor i upravljanje u lokalnoj
mrei ili preko interneta s bilo koje udaljene lokacije.
Ovakve mree mogu se primijeniti u nadzoru odlagalita otpada, transportu otpada, kao i u procjenama
utjecaja na okoli koji je udaljen od samog odlagalita. Time se moe kontrolirati odgovorno gospodarenje
otpadom, ali i izbjei akcidentne situacije. Primjena ovakvih modernih tehnologija u svrhu monitoringa
pogoduje i poveanju energetske uinkovitosti i smanjenju oneienja.
Kljune rijei: nadzor otpada, raspodijeljena mrea osjetila, oneienje, zatita okolia,
nadzor preko interneta
ABSTRACT
In sense of ubiquitous and environment friendly waste management, it is necessary to develop different
efficient mechanisms for environment protection and waste monitoring. Our proposal is based on
distributed network of simple sensors which measure concentration of different chemical elements in
the air, water and soil. These sensors are incorporated in one wireless network which takes advantage in
monitoring of process without a priori known location.
Distributed sensing allows placing sensor closer to monitored process which results in smaller noise
in measured signal. The main advantage of sensor network in compare to one sensor is greater terrain
response and applicability. At least, one part of sensors will be close enough to acquire most accurate data.
Using Web browser and Internet access allows to operators remote monitoring and surveillance in the
real time from any location.
Wireless sensor networks can be used for waste transport and disposal monitoring, estimation of waste
impact on remote environment, etc. These networks can be used not only in monitoring but also in
predicting and acting in accidental situations, protecting biodiversity from pollution and making greater
energetic efficiency.
Key words: waste monitoring, distributed sensor network, pollution, environment protection,
remote monitoring
116
AGAR M., AVRAK I., SEEN T.
1. UVOD
Otpad je jedan od kljunih ekolokih problema dananjice. Meutim, i
razvijena su drutva relativno kasno prepoznala otpad kao problem. Otpad
je i direktna posljedica ukupnosti djelovanja u drutvu te je koliina nastalog
otpada esto pokazatelj gospodarske snage i razvijenosti odreenog drutva.
Republika Hrvatska na godinu proizvede 13,2 milijuna tona otpada, i to 1,2
milijuna tona komunalnog otpada (ili 270 kg po stanu) te 0,1 milijun tona
opasnoga otpada (42.000 tona prijavljeno u 2004. godini) [1].
U Hrvatskoj postoji preko 280 registriranih odlagalita otpada, od kojih
su veina legalna odlagalita, no postoji i velik broj divljih, te zatvorenih
odlagalita. Pri tome je jedan od kljunih problema u gospodarenju otpadom
identifikacija i kvantifikacija sastojaka koji su potencijalno opasni po okolinu
te mogu prouzroiti probleme pri efektivnom zbrinjavanju otpada. Na
aktualnim legalnim odlagalitima se za nadzor i prevenciju oneienja moe
postaviti stalna (ina) mrea osjetila koja e stalno vriti mjerenja. Na divljim
odlagalitima gdje je nemogue odrediti veliinu odlagalita, te na zatvorenim
odlagalitima gdje nema potrebe za stalnim mjerenjem mogue je postaviti
privremenu ad-hoc beinu mreu osjetila. Meutim, takve mree osjetila
mogu se postaviti i u blizini legalnih odlagalita koja se nalaze u neposrednoj
blizini aktivnih vodocrpilita (<500 m), podrujima zatiene prirodne
batine ili u neposrednoj blizini naselja ili ekoloki osjetljivog podruja.
2. BEINE MREE OSJETILA

Beine mree osjetila ine mikro-razinu primjene vizije raunalnih sustava
sposobnih za samo-organizaciju i samo-podeavanje, pri emu ljudska
komponenta preuzima samo ulogu nadzora i odreivanja ponaanja sustava
na visokoj razini, dok sustav sam provodi zadanu politiku na niskoj, izvrnoj
razini (postavljanje parametara sustava, koordinacija s drugim sustavima,
reakcija na promjene u okolini, itd.). Brojna meusobno komunikacijski
povezana osjetila rasporeena u podruju od interesa omoguavaju
promatranje svijeta na do sada jo nedostupnoj razini rezolucije, pruajui
novu vrstu alata za promatranje, tzv. makroskop. Kljune karakteristike
veine beinih mrea osjetila svrstavaju ih u viziju proaktivnog raunarstva.
Velik broj vorova, nenadgledan rad, vrlo ogranieni resursi, mala raspoloiva
energija, itd. uvjetuju neovisnost sustava od izravnog uplitanja administratora
u njihov rad; svojstva samo-organizacije i samo-podeavanja s obzirom
na trenutno stanje sustava i okoline nuna su za ispravan i dugotrajan rad
sustava [2]. Podruje beinih mrea osjetila multidisciplinarno je podruje
koje ukljuuje podruja komunikacije, ugradbenih raunala, obrade signala,
izvora energije, operacijskih sustava, vieagentnih sustava, bio-inspiriranih
sustava itd.
117
2.1. Raspodijeljenost osjetila

Tradicionalna graa inih mrea osjetila oslanja se na postojanje komunikacijske i energetske infrastrukture u podruju razmjetaja osjetila. Raspodijeljena osjetila napajaju se iz praktino neiscrpnih izvora energije te njihova graa i nain rada nisu podloni ogranienjima tako snano prisutnim u
beinim mreama osjetila. Komunikacijska infrastruktura omoguava jednostavno i brzo prikupljanje podataka sa svih osjetila te njihovu obradu na
jednom, centralnom mjestu. Centralizirana obrada omoguava dostupnost
izmjerenih podataka i izvoenje sloenih obrada (s obzirom na potrebnu
procesnu snagu sustava i potrebnu koliinu memorije, sinkroniziranost podataka), a njihovo uvanje pitanje je samo raspoloivog prostora u sustavima
pohrane (veliina diskovnog prostora, podrana koliina pohranjenih podataka, itd.).
Raspodijeljene mree jednostavnih osjetila svoje prednosti iskazuju kod promatranja pojava ija tona lokacija nije unaprijed poznata ili se oekuje njena
promjena tijekom vremena promatranja. Raspodijeljeno osjeanje omoguava postavljanje osjetila blie promatranoj pojavi, poboljavajui time odnos signal-um (eng. signal to noise ratio, SNR). No najvea prednost mrea
osjetila u odnosu na koritenje malog broja ili samo jednog osjetila je njena
daleko manja osjetljivost na prirodne zapreke. Dovoljno gustim prostornim
rasporedom osjetila u okolini s velikim brojem prirodnih prepreka irenju
promatranog signala (ili vie promatranih signala), barem e manji podskup
osjetila biti dovoljno blizu promatranoj pojavi i nezaklonjen, to e omoguiti
njeno preciznije promatranje [2].
Velik broj i raspodijeljenost osjetila, uz karakteristike okoline u kojoj su smjeteni, u velikoj veini sluajeva ini postavljanje potrebne energetske i komunikacijske infrastrukture neisplativom ili fiziki neostvarivom zadaom.
Stoga se mree osjetila oslanjaju na beinu (radio, optiku, audio itd.) komunikaciju i lokalne, konane ili obnovljive, izvore energije male snage. Upravo
ogranienost lokalnog izvora energije dominira svim ostalim aspektima grae i rada beinih mrea osjetila, a naroito komunikacijskim podsustavom.
2.2. Graa beine mree osjetila

Prenoenje podataka prikupljenih sa svih osjetila u mrei na centralno mjesto,
u svrhu njihove obrade, jedna je od moguih opcija i u beinim mreama
osjetila. No ogranienost raspoloive energije ini ovu opciju iznimno neprikladnom; intenzivna komunikacija brzo bi iscrpila dostupne koliine energije
i uvjetovala kratki ivotni vijek takve mree. Stoga je iznimna vanost pridijeljena raspodijeljenoj obradi podataka unutar same mree, a ne centraliziranom obradom na njenim obodima. Obradom podataka unutar mree, tj. na
pojedinim vorovima, tijekom njihova nastanka i prijenosa do krajnjeg odredita reducira se koliina prenesenih podataka, a time i utroena energija.
118
esta karakteristika beinih mrea osjetila njihovo je ad-hoc postavljanje

(eng. ad-hoc deployment). Karakteristike okolia (npr. kronje stabala) ili nain postavljanja osjetila u okolinu (npr. izbacivanje osjetila iz bespilotne letjelice) ne omoguavaju precizno pozicioniranje svakog od osjetila. Posljedina
raspodjela osjetila i njihova povezanost, s obzirom na domet komunikacije i
karakteristike irenja signala u konkretnoj okolini, ne omoguavaju planiranje i izgradnju komunikacijske mree prije samog postavljanja. Nuno svojstvo beine mree osjetila stoga je samo-podesivost (eng. self-configuration), mogunost samostalne organizacije komunikacijske mree na osnovu
trenutno dostupnih komunikacijskih veza izmeu pojedinih parova osjetila.
Kvarovi ili potroena energija osjetila, ili pak promjene u okolini koje utjeu
na irenje radio signala, a time i promjene u povezanosti pojedinih parova
vorova, uvjetuju i posjedovanje svojstva samo-prilagodljivosti mrea osjetila. Samo-prilagodljive mree reagiraju na pozitivne i negativne strukturne
promjene u mrei, kako na fizikoj razini (gubitak osjetila uslijed kvara ili iscrpljene energije, dodavanje novih osjetila u mreu), tako i na logikoj razini
(nestanak ili uspostavljanje komunikacijske veze izmeu para osjetila) [3].
Svojstva samo-podesivosti i samo-prilagodljivosti osim zbog naina postavljanja mree nuna su iz dodatna tri razloga: nedostupnosti osjetila, velikog
broja osjetila i dinamici komunikacije. Nedostupnost osjetila moe se oitovati na vie naina: od same fizike nedostupnosti (npr. mrea postavljena u
toksinoj okolini pogona ili nedostupnom podruju) ili nepraktinosti pristupa (npr. kronja stabla), do nemogunosti pristupa radi neeljenog utjecaja
na promatranu pojavu. Broj osjetila u trenutno najveim mreama u uporabi
penje se na nekoliko desetaka do najvie par stotina. Graa beine mree
osjetila prikazana je na slici 1. [4].
Slika 1. Graa beine mree osjetila
119
2.3. Vrste vorova

Razliite primjene beinih mrea osjetila odreuju i zahtjeve na njihove
graevne elemente vorove mree. S obzirom na zahtjeve mjerenja i
parametre koje mjerimo kao najpogodnija vrsta vorova u ovakvoj mrei
osjetila su specijalizirani vorovi. Specijalizirani vorovi, ili sustavi na ipu
(eng. system-on-chip), oblikovani su za jednostavne, njihovom graom
odreene zadae. Namjerno rtvovanje fleksibilnosti i univerzalnosti za cilj
ima iznimno malu potronju energije, vrlo male dimenzije i nisku cijenu.
Komunikacijske sposobnosti ovih vorova male su, esto jednosmjerne (samo
odailjanje podataka) i vrlo ogranienog dosega (Tablica 1. Pregled karakteristika
vorova beinih mrea osjetila) [5], [6], [7], [8], [9], [10], [11].
Tablica 1. Pregled karakteristika vorova beinih mrea osjetila
potronja
rad
memorija
mirovanje
vorovi posebne namjene
vor
dim.
cpu, mips
Spec
~mm3
poseban, 8 bitni, 4-8

MhZ
WeC
Rene 2
DOT
Mica2
~ 10
cm3
Telos
~ 10
cm3
Mica-Z
~ 10
cm3
Medusa
MK-2
~ 10
cm3
Dust Inc.
M1010
mote
2,7 cm3
Telos B
~ 10
cm3
120
3kB RAM
radio
ulazno izlazni
konektori, AD
pretvornik
50-100
kbps
vorovi ope namjene

512B RAM, 8kB
?
7 osjetila
flash
512B RAM,
ATMEL 8535, AVR
temperatura,
?
8kB flash, 32kB
2313, 4MhZ
osvjetljenje
eeprom
1kB RAM,
60 mW
modularno,
ATMega163L 4MHz
16KB flash, 32
36W
u-i konektor
kB eeprom
1kB RAM, 16kB
60 mW
temperatura,
ATMega163L4MHz
flash, 32 kB
36W
osvjetljenje
eeprom
4kB RAM,
modularno,
ATMega128L7.38
60 mW
128kB flash
temperatura,
MHz
36W
512kB eeprom
u-i konektor
32 mW
Motorola HCS08
4kB RAM
USB, ethernet
1W
4kB RAM,
ATMega128L
60 mW
modularno,
128kB flash
7.38 MHz
36W
u-i konektor
512kB eeprom
1
ATMega128L
4kB RAM,
akcelerometar,
4MHz1
200mW
32kB flash
ultrazvuk,
2
Atmel AT91 FR4081,
100W
136kB RAM, RS485, 115kbps
40MHz2
1MB flash
iana kom.
temperatura,
75 mW
?
?
svjetlost, nagib,
30 W
ADC, serija
10 kB RAM,
I2C, serija, USB,
32 mW
48kB flash,
termperatura,
TI MSP430 8Mhz
1W
1MB external
svjetlost,
flash
vlanost
ATMEL 8535,
150kHz
RF Mote
3 mW
3 W
ulaz izlaz,
osjetila
3.934
kbps
10 kbps
10 kbps
10 kbps
40 kbps
250 kbps
250 kbps
IEEE
802.15.4
40 kbps
76,8 kbps
250 kbps
IEEE
802.15.4

vorovi visoke propusnosti
Rockwell
WINS
998 StrongARM SA1100,

cm
133MHz
300mW
0.8mW
1MB SRAM,
4MB flash
ARM 7TDMI core,

120mW
64kB RAM,
12-48MHz
1mW
512kB flash
vorovi poveznici
iMote
~10
cm3
iPaq
(hx4700)
~ dm3
Intel PXA270
Sensoria
NetGate300
2 dm3
Hitachi SH-4
Sensoria
WINS 3
~ dm3
Intel PXA255, TI
TMS320 VC5502
DSP
zvuk, magentometar,
akcelerome-tar,
seizmo- metar,
SPI, serija, USB
UART, USB,
GPIO, I2C, SPI
audio, svjetlina,
128MB ROM,
IrDA, SDIO, CF,
64MB SDRAM
serial
64MB SDRAM,
RS232,
32MB flash
PCMCIA
16 ADC, GPS,
64MB SDRAM,
serial, USB,
32MB flash
PCMCIA, CF,
audio u-i
100 kbps
BlueTooth
802.11b,
BlueTooth,
802.11b
802.11b
x2
vorovi ope namjene bogatiji su resursima od specijaliziranih vorova, no

ogranienja nametnuta malom raspoloivom koliinom energije jo uvijek
igraju dominantnu ulogu. Primarna motivacija za razvoj ovog razreda vorova
dostupnost je platforme slinih karakteristika (osim dimenzija) kao i originalno
zamiljenih vorova pametne praine. Time je stvorena pristupana (po cijeni i
vremenu raspoloivosti) stvarna okolina za razvoj i ispitivanje ponaanja sustava beinih mrea osjetila. Karakteristina graa ovog razreda vorova podrazumijeva pruanje funkcionalnosti obrade podataka, dvosmjerne radio komunikacije srednje propusnosti i, opcionalno, dugotrajne pohrane podataka. Proirivost
vorova postignuta je prikljucima na koje je mogue prikljuiti jedno ili vie jednostavnih osjetila. vorovi velike propusnosti namijenjeni su podrci sloenijim
osjetilima, npr. akustinim ili vizualnim, iji zahtjevi na snagu obrade stvorenih
tokova podataka i propusnost komunikacijskog kanala nadilaze mogunosti
vorova ope namjene. Primjeri veliine vorova prikazani su na slici 2.
Slika 2. Primjeri veliina vorova
121
Osim specijaliziranih vorova te vorova ope namjene i velike propusnosti, koriste se i vorovi poveznici. Zadaa vorova poveznika prvenstveno
je pruanje veze izmeu mrea osjetila i tradicionalne mrene infrastrukture temeljene na iroko koritenim komunikacijskim protokolima (ethernet,
IEEE 802.11, itd.). U ovu grupu vorova ubrajaju se razliite vrste osobnih
raunala male snage, ugraenih raunala (npr. PC104), posebno graenih raunala (porodica WINS, npr. WINS 3.0), pa ak i dlanovnici koji ine pokretnu platformu s nekoliko tvorniki ugraenih osjetila (osvjetljenje, zvuk, itd.)
i bogatim komunikacijskim mogunostima (IEEE 802.11, BlueTooth, IrDA,
itd.). Pojedinim vorovima poveznicima takoer se mogu prikljuiti osjetila,
kao platformi WINS 3.0, ali i sluiti kao mjesto prikupljanja, obrade i pohrane
podataka pristiglih iz mree osjetila [12].
2.4. Mrena komunikacijska infrastruktura

Kod platformi iznimno malih dimenzija radio komunikacija predstavlja problem iz dva razloga: potrebnog dodatnog sklopovlja i veliine antene. Dodatno sklopovlje nuno za ostvarenje radio podsustava osim prostora na voru
troi i dosta dragocjene energije. Mala dimenzija vora ograniava i veliinu
antene, uvjetujui uporabu vrlo visokih frekvencija, na kojima je uz dananji stupanj razvoja tehnologije komunikacija energetski zahtjevna. Stoga se
predlae koritenje aktivnog naina komunikacije, uporabom lasera male
snage, i pasivnog naina temeljenog na refleksiji nemoduliranog optikog
signala putem kontrolirane refleksije koritenjem MEMS ostvarene komponente CCR (eng. corner-cube retro reflector). Svojstvo CCR je gotovo savrena refleksija upadne zrake signala pod uvjetom da upadna zraka ne odstupa
znatno od dijagonale kuta kocke. Elektrostatskim upravljanjem jednom od
stranica mogue je modulirati ulazni signal do frekvencije nekoliko KHz i
time ostvariti komunikaciju s aktivnim izvorom signala gotovo bez potronje energije. Uz prednost daleko manje potrebne energije za komunikaciju,
osnovni nedostatak optike komunikacije je nunost postojanja izravne optike vidljivosti predajnika i prijemnika, te ovisnost komunikacijskih mogunosti o trenutnoj orijentaciji vora [7].
Suradnja izmeu vorova temelj je uspjenog rada beine mree osjetila,
a njeno postojanje uvjetovano je pouzdanim prenoenjem podataka. Ba u
podruju mrene komunikacije najbolje se oslikavaju suprotstavljene silnice
prisutne u beinim mreama osjetila, kao posljedica raspodijeljenosti komponenata sustava i ogranienosti resursa, naroito raspoloive energije.
Jednostavne mree osjetila, dosega komunikacije jednog skoka od bilo kojeg
vora do bazne stanice (topologija zvijezde) ili deterministiki postavljene
mree manjeg broja vorova ne zahtijevaju sloeniju komunikacijsku infrastrukturu. Kompleksnost uspostave i odravanja infrastrukture oituje se u
mreama osjetila iji je nain postavljanja sluajan, broj vorova u mrei velik, a prenoenje poruke od izvora do odredita zahtijeva njihovo prenoenje
preko vie vorova posrednika.
122
2.5. Model komunikacije beine mree osjetila

Openit model komunikacije beine mree osjetila podrazumijeva uporabu
radio komunikacije, pri emu je doseg komunikacije pojedinog vora
predstavljen kao zamiljeni krug radijusa r oko vora [3].
Slika 3. Primjer komunikacije meu vorovima
Komunikacija izmeu vorova obavlja se iskljuivo odailjanjem (eng.

broadcast). Svi susjedni vorovi unutar zamiljenog kruga primaju podatke s
potpunom pouzdanou, dok vorovi izvan diska uope ne primaju podatke.
Svi vorovi mree imaju isti doseg komunikacije.
Graf povezanosti vorova prikazuje sve komunikacijske veze izmeu vorova
mree. Svi vorovi s udaljenou manjom od radijusa r (tj. meusobno
unutar krugova radijusa r) komunikacijski su povezani simetrinim vezama.
Komunikacija izmeu dva vora bez izravne komunikacijske veze obavlja se
neizravno, kratkim skokovima (eng. hop by hop) koritenjem posrednikih
vorova. Posredniki vorovi primaju poruku i usmjeravaju je k jednom od
susjednih vorova na osnovu koritenog algoritma usmjeravanja. Algoritam
usmjeravanja poruke nije definiran, ve se koristi onaj ije karakteristike
najbolje zadovoljavaju zahtjeve konkretne aplikacije.
vorovi u klasinoj definiciji beine mree osjetila nemaju svojstvo
pokretljivosti, no mree posjeduje svojstvo dinaminosti kao posljedicu
varijabilnih karakteristika komunikacijskih veza, kvarova pojedinih vorova,
itd. Svakom voru u beinoj mrei osjetila poznata je njegova lokacija. Nain
na koji vorovi to ostvaruju u modelu nije definiran. vorovi imaju konanu
raspoloivu koliinu energije i memorije, te rade bez nadzora i mogunosti
intervencije ovjeka. Ogranienost energije uvjetuje nain komunikacije
(kratkim skokovima) i minimalno trajanje ciklusa aktivnosti (eng. duty cycle)
radio podsustava. Ogranienost radne memorije onemoguava pohranu
vee koliine informacija potrebne za rad komunikacijskog podsustava (npr.
tablica usmjeravanja, prirune memorije, meuspremnika poruka, itd.).
123
2.6. Primjer osjetila

Pojava tehnologije mikro-elektromehanikih sustava (eng. microelectromechanical systems - MEMS) izazvala je revoluciju u izgradnji osjetila
iznimno malih dimenzija, male potronje energije i boljih performansi. Time
je omoguena njihova integracija s ostalim komponentama vora na istom
ipu. Do danas ostvarena osjetila ostvarena tehnologijom MEMS ukljuuju,
ali nisu ograniena na, akcelerometre, barometre, magnetometre, itd. Osim
primjene u izgradnji osjetila, tehnologija MEMS omoguuje nova rjeenja
u komunikacijskom podsustavu (aktivna i pasivna komunikacija svjetlom),
kao i mogunost ubiranja energije iz okolia, ugradnju aktuatora na vor, itd.
Primjer osjetila na ipu koritenjem tehnologije MEMS dan je u sljedeem
odlomku.
Slika 4. Dimenzije eksperimentalnog modula Figaro CDM4160
Slika 4. prikazuje eksperimentalni modul Figaro CDM4160 sa osjetilom

koji moe mjeriti koncentracije CO2 izmeu 400 do 45000 ppm, baziranom
na krutom elektrolitu. Vano je primijetiti njegove minimalne dimenzije,
prikazane na slici 4. [13], teinu od svega 22 grama, kao i naglasiti minimalne
potrebe za energijom zbog ega je pogodan za koritenje u beinim
mreama osjetila. Osnovna svojstva ovakvog osjetila su prije svega visoka
razluivost koncentracije CO2, visoka izdrljivost, mala potronja, iroki
raspon mjerenja, niski trokovi, te nepostojanje potreba za odravanjem.
Osim upotrebe u zatvorenim prostorima, poput ureda ili tvornica, mogua
124
je upotreba i na otvorenim prostorima (npr. u poljoprivredi). Osjetilo mijenja

svoj izlazni napon u ovisnosti o izloenosti razliitim koncentracijama CO2.
A/D pretvornikom je mogue pretvoriti analogni signal u digitalni signal
raspona 0 do 4,5V [14].
Mikroprocesor uzorkuje oitavanje osjetila svake sekunde, te rauna
koncentraciju CO2. Temeljna koncentracija od koje osjetilo mjeri (dakle
digitalna 0) moe se podesiti na vie vrijednosti od predefiniranih 400 ppm
(koliko je pretpostavljena koncentracija CO2 u istom zraku), pomou ulaznih
pinova modula JP1 i JP2, te se time moe poveati preciznost mjerenja u
eljenom opsegu. Da bi oitane vrijednosti bile to tonije potrebno je tono
kalibrirati osjetilo na vrijednosti istog zraka (odnosno donju granicu oitanja).
Takoer, mogue je podesiti kontrolnu koncentraciju koja na samom modulu
uzrokuje paljenje alarma (crvene LE diode), te je tako i na terenu mogue
provjeriti trenutno stanje, bez analize pomou SCADA sustava.
Zbog minimalne potronje (osjetilo prosjeno negdje oko 300 mW) mogue
je za napajanje koristiti niskonaponske izvore napajanja od 5 V. Optimalna
temperatura mjerenja u operacijskom modu je izmeu -10OC i +50OC, a
relativna vlanost izmeu 5 i 95%. To znai da se modul ne smije izloiti
direktno kii, ali je mogue koristiti posebne zatitne navlake koje spreavaju
ulazak vode. Primjeri stvarnih primjena beinih mrea osjetila dani su u
tablici 2.
Tablica 2. Primjeri primjena beinih mrea osjetila
Primjer mree
Podruje primjene
Osjetila
King County Lake Dana [15]
praenje kakvoe
vode
Malheur Experiment Station [16]
nadzor stanita
pH, O2, klorofil,

padaline
svjetlo, temp. tla i
zraka, vlanost
Four contaminant transport

monitoring projects [17]
Smart Gas-MIR space station air
quality [18]
Opseg
primjene
~3 km
100 m
nadzor tla i vode
CO2, NOx
<100 m
praenje kakvoe
zraka
CO, CO2, NO, NO3
50 m
3. ZAKLJUAK
Beine mree osjetila predstavljaju nov nain u mjerenju i nadgledanju
otpada, odnosno pojedinih njegovih opasnih sastojaka, bilo u transportu
bilo kod odlaganja. Prilagodljivost takvih mrea od osobitog je znaaja u
uvjetima promjenjive okoline gdje njezina samo-prilagodljivost predstavlja
znaajnu prednost u odnosu na statina uiena osjetila. Prilagodljivi vorovi
omoguuju spajanje razliitih osjetila, a nadgledanje takve mree je u
stvarnom vremenu, iz operativnog centra pomou SCADA sustava.
125
LITERATURA
1. S. Kuar Dragievi, j. Butui, J. Kufrin: Zbrinjavanje otpada u Republici Hrvatskoj, Waste
management in Croatia, Arh Hig Rada Toksikol 2006;57:263-266
2. I. avrak, Prilagodljivost beine mree osjetila temeljena na umjetnom imunolokom
sustavu, Doktorska disertacija (2006), 10-52
3. M. agar, I. avrak: Beina mrea osjetila za motrenje oneienja vodenih tokova, Zbornik
raova Tehnologije obrade voda, 2007; 131-137
4. A. Baggio, Wireless sensor networks in precision agriculture, www.sics.se/realwsn05/papers/
baggio05wireless.pdf Delft University of Technology, 08.07.2008.
5. D. M. Doolin, N. Sitar, Wildfire Monitoring Using Wireless Sensor Networks, http://
findarticles.com/p/articles/mi_qa5413/is_200604/ai_n21392567 Fire Management Today,
Spring 2006, 07.07.2008.
6. , Multiple-input multiple-output wireless sensor networks communications, US Patent
7091854, http://www.patentstorm.us/patents/7091854/claims.html 07.07.2008.
7. , Carbon dioxide sensors, http://www.vaisala.com/instruments/products 19.05.2008.
8. , Directional flooding method in wireless sensor network, US Patent 7295521, http://www.
freepatentsonline.com/7295521.html 07.07.2008.
9. , Demand-Controlled Ventilation Using CO2 Sensors, Federal Energy Management
Program, http://www1.eere.energy.gov/femp 26.05.2008.
10. L. E. Cordova-Lopez, A. Mason, J. D. Cullen, A. Shaw, A. I. Al-Shammaa, Online vehicle
and atmospheric pollution monitoring using GIS and wireless sensor networks, Sensors
and their Applications XIV (SENSORS07), Journal of Physics: Conference Series 76
(2007)
11. H. Wang, D. Estrin, L. Girod, Preprocessing in a Tiered Sensor Network for Habitat
Monitoring, EURASIP Journal on Applied Signal Processing 2003:4, 392401
12. T. B. Manchur, M. D. Checkel, R. G. Hurley, Time resolution on accuracy of real-time NOx
emissions measurements, http://www.sae.org/technical/papers 21.05.2008.
13. , Technical Information for the CDM4160 CO2 Module, FIGARO GROUP, Mino, Osaka
562-8505 Japan, 25.5.2008.
14. , Product Information for the CDM4161 CO2 Module, FIGARO GROUP, Mino, Osaka
562-8505 Japan, 25.5.2008.
15. , King County Lake Dana http://dnr.metrokc.gov/wlr/waterres/lakedata/index.htm
15.07.2008.
16. , Malheur Experiment Station http://www.sensorwaresystems.com 20.07.2008.
17. , Four contaminant transport monitoring projects http://www.cens.ucla.edu 12.07.2008.
18. K. C. Persaud, A. M. Pisanelli, S. Szyszko, M. Reichl, G. Horner, W. Rakow, H. J. Keding, H.
Wessels: A smart gas sensor for monitoring environmental changes in closed systems:
results from the MIR space station. Sensors and Actuators B: Chemical 55 (2), 118126.
1999.
126
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
SANACIJA STAROG ODLAGALITA S FOKUSOM NA SANACIJU

PODZEMNIH VODA
LANDFILL CLEANUP - FOCUS ON GROUNDWATER REMEDIATION
Markus Bride DI (FH), Josip Draguljic
STRABAG Umwelttechnik, Donau City Strae 9 1220 Wien
SAETAK
Jo u ranim 1960-ima, kuni otpad, graevinski otpad i ostaci od iskapanja odloeni su na staro odlagalite (smetlite) povrine oko 134.000 m2. Nizvodno od tog 870.000 m3 velikog odlagalita detektirano
je zagaenje podzemnih voda uzrokovano bivim odlagalitem. Odlagalite je zapravo stara ispunjena
ljunara smjetena ispod razine podzemne vode. Nikakva tehnika rjeenja za zatitu podzemnih voda
nisu bila obavljena, tako da su procjedne vode neometano prodirale do podzemne vode.
Prije samog iskopa, podruje iskopa je zatvoreno tankim brtvenim slojem kako bi se smanjio utjecaj na
podzemne vode te kako bi se iskopao i odloio materijal zatien od odvodnjavanja (snienje razine podzemne vode putem bunara za crpljenje). Iscrpljena podzemna voda je proiena u postrojenju za obradu (automatska pjeana filtracija s povratnim ispiranjem, apsorpcija aktivnim ugljikom; maksimalnog
protoka 25 l/s) opremljenim PLC-om i procesnom vizualizacijom te je u konanici isputena u sustav
javne odvodnje. Vrijednosti glavnih oneiivaa, ugljikohidrata i policiklikih aromatiziranih ugljikohidrata (PAH), smanjene su ispod graninih vrijednosti apsorpcijom aktivnim ugljikom najpogodnijom
tehnologijom. Nakon iskopa i zatvaranja junog dijela odlagalita, postrojenje za obradu prilagoeno je
na maksimalni protok od 3 l/s i jo uvijek se koristi kao postrojenje za odvodnjavanje zatvorenog dijela
odlagalita.
Sumarno se zakljuuje da nakon provedenog postupka ienja i sanacije kasnije nije zabiljeeno niti
jedno oneienje od strane odlagalita.
Period provoenja: 10/200212/2004 Iskop; odvodnjavanje unutar ograenog dijela
Kljune rijei: odlagalite, iskop, ograivanje, podzemna voda, postrojenje za obradu, aktivni
ugljen
ABSTRACT
Domestic waste, construction waste and excavation residues were landfilled in the area of the old site
on an area of approx. 134.000 m2 in the early 1960s. In the downstream flow of the 870.000 m3 spreaded
site, a contamination of groundwater was detected caused by the former landfill site. The site is an old
backfilled gravel pit with its base situated underneath the groundwater level. No technological measures
for protection of the groundwater were executed, so leachate could enter unhindered the groundwater.
Previous to the excavation, the excavation area was enclosed by thin walls/slurry walls in order to minimize the impact on the groundwater and to excavate and dispose the material under protection of dewatering (drawdown of groundwater by extraction wells). The extracted groundwater was purified in a
treatment plant (automatic backflushing sandfiltration, activated carbon adsorption; max. flow rate 25
l/s) equipped with PLC and process visualization and subsequently discharged into the sewer system.
The main contaminations consisting of hydrocarbons and PAH were reduced by activated carbon adsorption - as the most suitable technology to the required limit value. After finishing the excavation and the
enclosure of the south part of the site, the treatment plant was adapted to a maximum flow rate of 3 l/s
and is still in use as treatment plant for the dewatering inside the enclosed part of the site.
Summarizing it can be stated that no significant pollution caused by this site is measurable anylonger.
Accomplishment period:10/200212/2004 Excavation; dewatering inside enclosure in progress
Key words: Site, Excavation, Enclosure, Groundwater, Treatment Plant, Activated Carbon
128
BRIDE M., DRAGULJIC J.
UVOD
INTRODUCTION
Tijekom ranih 1960-ih godina, na

podruje starog odlagalita povrine
oko 134.000 m2 odlagan je kuni i graevinski otpad te ostaci od iskopa.
Nizvodno od odlagalita, ukupnog
volumena 870.000 m3, detektirano je
zagaenje podzemnih voda uzrokovano upravo bivim odlagalitem. U
periodu od studenog 2002. godine
do travnja 2004. godine zagaeno
podruje u junom dijelu odlagalita
u potpunosti je oieno.
In the area of an old landfill, domestic waste, construction waste

and excavation residues had been
landfilled on an area of approximately 134.000 m2 in the early 1960s. A
contamination of groundwater was
detected in the downstream of the
870.000 m3 spreaded site, caused by
the former landfill. From November
2002 to April 2004 the site was cleared respectively and secured in the
south part of the site.
Slika 1: Pregledna karta

Image 1: Overview map
Slika 2: Karta podruja sanacije

Image 2: Remediation area map
129
OPIS STAROG ODLAGALITA
DESCRIPTION OF THE FORMER

LANDFILL
Sanirano odlagalite je zapravo stara

ljunara smjetena u junom koritu grada Bea. Na povrini od oko
134.000 m2 odlagao se kuni i graevinski otpad te ostaci od iskopa, tako
da je ukupni volumen odloenog otpada procijenjen na oko 870.000 m3.
Dno starog odlagalita smjeteno je
ispod razine podzemne vode, a samo
odlagalite je radilo bez ikakvih mjere zatite podzemnih voda.
Vodonosnik oko podruja odlagalita, koji se sastoji od pjeanog
ljunka, debljine je do 6,5 m, nakon
ega slijedi mulj, koji ini aquiclude
(nepropusno podruje ispod vodonosnika).
Prosjena visina podzemne vode je 3
m, nagiba oko 1% usmjerena prema
istoku. Propusnost vodonosnika je
10-4 m/s.
Podruje odlagalita koriteno je kao
travnjak i industrijski posjed, dok se
juni dio jo uvijek koristi kao sportsko-rekreacioni objekt. Nizvodno od
odlagalita postoje bunari vode za
domainstva, kao i za industrijske
vode.
The objective site is an old backfilled

gravel pit situated in the southern Vienna basin. On an area of 134.000 m2 domestic waste, construction waste and
excavation residues was landfilled, so
today the volume of the deposit could
be estimated by about 870.000 m3. The
base of the former landfill was situated underneath the groundwater level
and the landfill was operated without
any technical measures for protection
of groundwater.
The aquifer in the surrounding of the
site, which consists of sandy gravel, has
a thickness of up to 6.5 m followed by
silt, which is building the aquiclude.
The thickness of the groundwater averages is 3 m with a gradient of approximately 1% directed to east. The permeability of the aquifer can be stated with
10-4 m/s.
The area of the site was used as grassland and industrial estate, and the
southern part is still used as sports and
leisure facility. In the downstream flow
of the landfill household and process
water wells are existing.
PROCJENA RIZIKA
RISK ASSESSMENT
Prije sanacije odlagalita obavljene

su analize odlagalinog plina koje su
pokazale da je na odlagalitu odlagan
i organski materijal. U zapadnom i
centralnom dijelu, kao i u sjevernom
dijelu odlagalita napravljene su detaljne analize odlagalinog plina te
je otkrivena poveana koncentracija
metana i ugljikovog dioksida.
Osim toga, analize odlagalinog pli-
Previous to the rehabilitation of the

landfill, gas analyses had shown that
organic material had been landfilled,
too. In the western and central region
as well as in the northern section of the
site landfill gas was clearly observed;
an increased concentration of methane
and carbon dioxide was detected.
The landfill gas analysis indicated furthermore, based on the increased values
130
na su pokazale da je na odlagalite
djelomino odlagan i opasni otpad.
Pokazatelj ovoj injenici bile su upravo poveane vrijednosti alifatskih i
aromatskih ugljikovodika.
Podzemni testovi su pokazali da je
donji sloj odlagalita smjeten ispod
razine podzemne vode, tako da je
povrina podzemne vode djelomino oneiena zauljenim supstancama. Osim navedenog, odlagalite je
takoer imalo visok sadraj organske
frakcije, kao i poveane koncentracije parametara ukupni ugljikohidrati i policikliki aromatski ugljikohi-
of aliphatic and aromatic hydrocarbons,

that partly waste with increased contamination capability was landfilled.
Underground exposures had shown
that the bottom of the landfill site was
situated within groundwater, so the
groundwater surface was partly contaminated with oily cords. This landfill
had an increased organic fraction. Furthermore elevated concentration for
parameters Sum Hydrocarbon and
Polycyclic Aromatic Hydrocarbon
had been detected, and within single
samples the metal concentration (Pb,
Cd, Cr, Hg, Zn) were conspicuous.
Tablica 1: Rezultati analiza ispitivanja podzemne vode

Table 1: Selected analysis results of the groundwater researches
Uzvodno
Nizvodno
ParaUpstream Flow
Downstream Flow
metar Jedinica
ParaUnit
S7
S0
S8
S9
meter
19.11.98 28.01.99 19.11.98 28.01.99 19.11.98 28.01.99 19.11.98 28.01.99
1.934
1.810
1.420
1.396
1.580
1.307
1.420
S/cm
1.427
El.c.
55,7
54,8
33,2
54,8
43,8
64,8
35,7
38,2
dH
Th
3
0,4
3,2
10,5
0,36
3,8
5,2
mg/l
2,7
O2
3
3
17
20
19
15
41
40
K
mg/l
232
53
270
126
40
66
35
mg/l
89
Cl
140
139
24
240
341
18
128
SO4
mg/l
190
0,4
0,3
8,8
6,8
0,03
0,04
0,01
0,04
NH4
mg/l
0,18
1,9
0,17
0,6
2,1
0,5
1,1
Bor
mg/l
0,7
6
4,5
6,8
7,8
2,4
1,5
1,3
0,7
DOC
mg/l
0,06
0,05
0,09
0,1
0,05
0,07
0,01
AOX
mg/l
0,03
<0,05 <0,05
0,13
<0,05 <0,05 <0,05
<0,05
<0,05
HC
mg/l
0,32
<0,13 <0,09
0,22
<0,16
<0,12
<0,12
g/l
<0,09
PAH1
0,24
0,24
0,6
0,6
0,91
0,91
<0,24
<0,24
PAH2
g/l
El.c.
TV
MTV
Th
HC
AOX
PAH1
PAH2
DOC
Elektrina provodljivost
ispitana vrijednost
izmjerena granina vrijednost
Ukupna tvrdoa
Ukupni ugljikovodici
Apsorbabilni organohalogeni
poliocikliki aromatski
ugljikovodici (6. poredbena
supstanca prema DIN)
poliocikliki aromatski
ugljikovodici (16. poredbena
supstanca prema US-EPA)
otopljeni organski ugljik
El.c.
TV
MTV
Th
HC
AOX
PAH1
PAH2
DOC
NORM
S 2088-1
TV
12
60
150
0,3
0,6
0,06
0,1
0,1
MTV
1
0,1
0,2
0,2
Electric conductivity
Test value
Measure threshold value
Total hardness
Sum hydrocarbons
Adsorbable Organohalogens
Polycyclic aromatic hydrocarbon (6
Reference substances according to
DIN)
Polycyclic aromatic hydrocarbon (16
Reference substances a.t. US-EPA)
Desolved organic carbon
131
drati, a takoer su uoene i koncentracije tekih metala (Pb, Cd, Cr, Hg,
Zn) u pojedinim uzorcima.
Analizom eluata utvreno je da je
procjedna voda oneiena zbog dekompozicije organskog otpada, dok
je najvei uzrok zagaenja podzemnih voda odloeni opasni otpad.
Analize podzemne vode pokazale su
razliku u kvaliteti vode u vodotoku
izvan podruja odlagalita.
Zbog injenice da je otpad djelomino odlagan unutar zone podzemne
vode, podzemne vode su morale biti
podvrgnute dodatnoj mineralizaciji,
dok su tetne tvari naknadno eliminirane.
U podruju izvan glavnog vodotoka
nisu otkrivene samo poviene vrijednosti ukupne mineralizacije, ve
su otkrivene i poveane koncentracije amonijaka, kao i DOC-a. Osim
ovih zagaenja, koja su uobiajena
za kuni otpad, podzemna voda u
podruju strujanja izvan granica odlagalita bila je zagaena i s ugljikohidratima, fenolima i policiklikim
aromatskim ugljikovodicima. Zbog
poveanih vrijednosti fenola i PAKa u uzvodnoj podzemnoj vodi, zagaenje u podruju strujanja izvan
granica odlagalita nije moglo biti
uzrokovano samo odlagalitem. U
jednom promatrakom zdencu utvrene su i poveane vrijednosti ive i
aluminija.
Temeljem rezultata ispitivanja, zakljueno je da je volumen odlagalita
izuzetno velik te da je na odlagalite
odlagan i opasni otpad. Na podruju
odlagalita takoer je utvrena i poveana proizvodnja odlagalinog plina.
132
An eluate analysis had shown that leachate was contaminated because of the
decomposition of organic waste. Furthermore the eluate analysis indicated
a deposit of waste with increased contamination capability, which has major
effects on the pollution of groundwater.
Groundwater analysis had shown
a change of quality in the offstream
area of the site.
Due to the fact that the waste was
partly landfilled within the groundwater zone, the groundwater had
to be upmineralized and harmful substances were additionally soluted.
In the offstream area of the site not
only an elevated level of overall mineralization was detected, but also
reduced proportions and in this context an increased ammonium concentration. Furthermore an increased
DOC-concentration was detected.
Beside these for domestic waste typical contaminations, the groundwater
in the offstream area of the site was
contaminated with hydrocarbons,
phenols and polycyclic aromatic hydrocarbons. Because of the elevated
values of phenol and PAK in an upstream observation probe, the contamination in the offstream could not
be caused by the site only. In single
observation wells quicksilver and
aluminum was detected.
Due to examination results it could
be summarized that the site had a
huge volume and that wastes with
increased pollution potential had
been landfilled. In the area of the former landfill single elevated landfillgas production was detected.
Zbog hidrogeolokih okolnosti nije

oekivano iroko rasprenje oneiivaa u podzemnoj vodi. Unato
tomu, odlagalite je predstavljalo veliku opasnost za oneienje podzemnih voda.
Because of the hydrogeological circumstances no large-scale spread of

pollutants in the groundwater was
expected. Nevertheless the site represented a relevant danger for the
groundwater.
IENJE I SANACIJA PODZEMNIH VODA
PERFORMANCE OF CLEARANCE
AND GROUNDWATER REMEDIATION
U sjevernom dijelu odlagalita, u

vremenskom periodu od listopada
2002. do kolovoza 2006. godine, izvrena je dekontaminacija i kontrolne
mjere,:
ograivanje uskim zidovima te
izvoenje opaakih bunara (zdenaca),
prozraivanje,
ienje,
odvodnjavanje i proiavanje procjednih voda tijekom faze ienja,
ponovno punjenje odlagalita,
analize podzemne vode.
In the north part of the site the following decontamination and control
measures have been conducted in the
period of October 2002 to August 2006:
Installation of thin wall and extraction wells,
air ventilation,
clearance,
dewatering and purification of groundwater during clearance,
backfilling,
groundwater analysis.
Slika 3: Pregled ogradnje tankog zida

Image 3: Overview slurry wall enclosure
133
Prije iskopa podruje ienja je

ograeno tankim zidom (slika 3).
Nakon toga se pristupilo iskopu materijala, uz zatitu od odvodnjavanja
(snienje razine vode uz pomo opaakih bunara i pumpi). Ograivanje
je izvreno iz sljedeih razloga:
minimalizacija koliine ispumpane
podzemne vode kako bi se smanjila koliina koju je potrebno proistiti tijekom faze iskopa,
smanjenje utjecaja dekontaminacije na podzemnu vodu i nizvodno
crpilite podzemne vode,
prevencija irenja oneiivaa i
prodiranja kinice tijekom uporabe
odlagalita.
Dimenzije tankog zida bile su: duina 1500 m i dubina do 8,8 m, te ukupna povrina od 11.400 m2. Dubina
sidrenja u aquiclude (nepropusni
sloj ispod vodonosnika) bila je 1 m
(slika 4).
Before the excavation the clearance

area was enclosed with a thin wall
(see image 3). The material was excavated afterwards in protection of
dewatering (drawdown with extraction wells and pumps). The enclosure
had basically the following reasons:
Minimizing the amount of pumped groundwater in order to minimize the purification amount during excavation
Minimizing the impact of the decontamination measures on the
groundwater and the downstream
situated groundwater utilization.
Prevention from spreading of pollutants and seepaging rainfall during manipulation
The thin wall with a length of 1500
m and depth up to 8.8 m had a total face of 11.400 m2. The anchoring
depth into the aquiclude was 1 m
(see image 4).
Slika 4: Konstrukcija uskog zida - poduje iskopa

Image 4: Construction thin wall - excavation area
134
Jedina funkcija zida bila je sauvati barijeru podzemne vode tijekom

perioda iskopa.
Unutar podruja iskopa izvedeno
je 12 opaakih bunara 8(DN 200).
Kako bi se postiglo konstantno snienje razine vode, bunari su izvedeni u obliku mree s udaljenou
izmeu bunara od 100 m (slike 5 i
6).
Tijekom perioda snienja razine
vode, koji je trajao 45 dana, opaaki bunari su radili s protokom od 1
do 3 l/s po bunaru.
Iscrpljena podzemna voda je proiena u postrojenju za proiavanje i zatim isputena u sustav javne
odvodnje. Vrijednosti glavnih oneiivaa (ugljikohidrati i policikliki aromatski ugljici) smanjene su
ispod graninih vrijednosti uz pomo aktivnog ugljena.
The only function of the slurry wall

was to serve as groundwater barrier
during the period of excavation.
Inside the excavation area 12
extraction wells 8(DN 200) have
been constructed. To achieve a
constant drawdown, the wells were
placed in a raster with 100m distance
between each other over the area.
(see image 5 + 6).
A 45 days drawdown period was
necessary for the excavation area, in
which the extraction wells were operated with flow rates of 1 up to 3 l/s
per well.
The extracted groundwater was purified in the purification plant and
discharged into the sewer system.
The main contaminants consisting of
hydrocarbons and polycyclic aromatic carbons have been reduced via activated carbon, as a suitable measure,
down to the required limit values.
Slika 5: Pregledna karta - bunari za sputanje

Image 5: Overview map extraction wells
135
Slika 6: Podruje iskopa za bunare za sputanje

Image 6: Extraction well excavation area
POSTROJENJE ZA OBRADU
PODZEMNIH VODA:
PODRUJE ISKOPA
Obavljene su sljedee kontrolne mjere na junom dijelu odlagalita:
ograivanje zidom,
odvodnjavanje/sanacija
podzemnih voda,
putanje u pogon postrojenja za
obradu,
analize podzemne vode.
Postrojenje za proiavanje smjeteno je unutar ograde na jugo-zapadnom dijelu odlagalita. Modularno je
projektirano kako bi se lako prilagodilo zahtijevanim protocima tijekom
faze izgradnje.
Na poetku odvodnjavanja bilo je
potrebno uspostaviti protok od 25 l/s
sve do postizanja poetnog snienja
razine vode nakon ega je podzemna
voda konstantno crpljena tijekom
136
GROUNDWATER TREATMENT
PLANT: EXCAVATION AREA
The following securing and control
measures have been conducted in
the south part of the old site:
Enclosure with slurry wall,
dewatering/groundwater remediation,
operation of treatment plant,
groundwater analysis.
The purification plant was situated
inside the enclosure in the south-western part. It was modular designed
in order to easily adapt on the requested flow rates during the single construction phases.
At the beginning of the dewatering a
flow rate of 25 l/s was necessary until
reaching the initial drawdown. After
reaching the drawdown and adjustment of required water level, a continuous extraction for the duration of
trajanja itavog postupka ienja podruja odlagalita (1.5 godina).

Obzirom na oekivanu manju koliinu vode (5 l/s) s izuzetkom nekoliko
velikih kia tijekom perioda iskopa
- zahtijevana uinkovitost ienja
smanjena je do 10 l/s. (slika 7)
Postrojenje za obradu sastojalo se
od:
Automatskog povratnog ispiranja
pijeska,
Apsorpcije aktivnim ugljenom,
SPC,
Procesne vizualizacije,
(vidi graf 1).
Prije izgradnje postrojenja za obradu
napravljena su dva velika sedimentacijska bazena kapaciteta od 400m3.
Sedimentirana voda je ispumpana
iz jednog sedimentacijskog bazena
u 20m bazen pod tlakom te je u sljedeem koraku iz bazena pod tlakom
odvedena uz pomo etiri paralelno povezana pjeana filtra, svaki
volumena od 3m3. Otopljene krute
tvari u podzemnog vodi poveale su
povratni pritisak zbog zaepljenja
pjeanog filtra. Kada je postignuta
odreena razlika tlakova u ulaznoj i
izlaznoj vodi u filtrima, filtri su ponovno podvrgnuti ispiranju kako bi
se odstranili sedimenti i na taj nain
se osigurao potpuni hidrauliki tijek. Nakon pred-filtracije i uklanjanja sedimenta, zagaena voda je
odvedena u tlane cijevi aktivnog
ugljena. Tijekom pred-obrade pjeanom filtracijom, aktivni ugljik
doao je u dodir samo s vodom, koja
je gotovo u potpunosti osloboena
od otopljenih tvari tako da ni u kom
sluaju nije ugroena sposobnost
landfill cleanup namely over a period of 1.5 years had to be done.

Expecting a lower amount of water
(5 l/s) - except of some heavy rainfalls
during the excavation period-, the
required cleaning efficiency could be
reduced down to 10 l/s. (see image 7)
Basically the treatment plant consisted of:
Automatic back flushing sand filtration,
Activated carbon adsorption,
SPC,
Process visualization,
(see flow chart 1).
Prior to the treatment plant two
400m3 large sedimentation basins
were built up in earth moving geomembrane technique.
The sedimentated water was pumped out of one of the sedimentation
basins into a 20m3 pressure rise - basin optionally and in a further step
out of the pressure basin in 4 parallel
connected sandfilters each one with a
volume of 3m3. The suspended solids
contained in the groundwater increased the backpressure by clogging the
sandfilter. When a certain pressure
difference was reached in the water
inlet and outlet of the filters, they had
to be backflushed in order to wash
out the sediments and to ensure full
hydraulic flow. After the prefiltration
and removal of the sediments, the
contaminated water was conducted
over two in a row grouped activatedcarbon pressure-vessels. Through the
pretreatment with the sandfiltration,
the activated carbon will only get in
contact with water, which was almost
free of suspended substances, so the
activated carbon cleaning capacity
137
Slika 7: Postrojenje 25 l/s | 10 l/s

Image 7: Facility 25 l/s | 10 l/s
Shema 1: Postrojenje 25/10 l/s

Flow chart 1: Facility 25/10 l/s
138
aktivnog ugljika za proiavanje.

Organski oneiivai su se apsorbirali na povrini aktivnog ugljika, a
proiena voda je kanalima odvedena iz filtra.
Na poetku mjerenja kod protoka
do 25 l/s, aktivni ugljik se sastojao od
apsorbera volumena 25 m3 (za oko
10t aktivnog ugljika) i 15m3 (za oko
7t aktivnog ugljika) filtra aktivnog
ugljena koji je sluio za peglanje
na kraju (policefilter). Nakon poetne faze postrojenje za proiavanje
je prilagoeno smanjenom protoku
od 10 l/s tijekom faze iskopa. Dakle,
ukupno su koritene dvije posude
volumena 10m3 napunjene s oko 4 t
aktivnog ugljena.
Voda proiena aktivnim ugljenom
sakupljena je u 20m3 bazenu izvan
glavnog vodotoka i prema potrebi je
koritena za povratno ispiranje pjeanih filtara (slika 8).
wasnt deranged by any jamming

material. The organic contaminants
get adsorbed on the surface of the activated carbon and the purified water
is channeled out of the filters.
At the beginning of the measures
with flow rates up to 25 l/s, the activated carbon unit consisted of one
absorber of 25m3 volume (according
to approx. 10to activated carbon) and
a 15m3 (according to approx. 7to activated carbon) activated carbon filter
functioning as a policefilter. After
the initial phase the treatment plant
was adapted to the reduced flow rate
of 10 l/s during the excavation phase.
Therefore two in a row operated 10m3
vessels filled with approximately 4to
of activated carbon were used.
The activated carbon purified water
was collected in a offstream 20m3 buffering basin and used for the backflushing of sandfilters when necessary
(see image 8).
Slika 8: Postrojenje s ureajem za povratno ispiranje za pjeanu filtraciju

Image 8: Facility with backflushing device for the sandfilters
139
Voda za povratno ispiranje pjeanih

filtara ponovno je isputena u predsedimentacijske bazene (vidi shemu
1) i u konanici je isputena u sustav
javne odvodnje.
Koliina vode, provodljivost i pH
vrijednost praeni su tijekom 5-minutnih intervala.
Kontinuiranim analitikim monitoringom kontrolirano je ispunjavanje
zadanih graninih vrijednosti, kao
i sukcesivno optereenje aktivnog
ugljika oneiivaima.
Uzorkovanjem i analizom vode u
ulaznom dijelu filtra, u samom filtru,
kao i na izlaznom dijelu filtra, praeno je optereenje i svaka pogreka se
mogla otkriti u ranom stadiju. Promjenom koritenog aktivnog ugljena
svjeim, izbjegnuto je procjeivanje
oneiivaa.
Zbog malih ulaznih koncentracija i
pravilnog dimenzioniranja filtra aktivnog ugljika, u ovom sluaju nije
se ukazala potreba za promjenom
aktivnog ugljena sve do samog zavretka radova na iskopu.
Odvodnjavanje je trajalo ukupno
500 dana tijekom procesa iskopa, a
proieno je oko 82.000m3 iscrpljene
podzemne.
The backflushing water of the sandfilters was discharged back into the
pre-sedimentation basins (see flowchart 1) and the excessive purified water according to the agreement into
the sewer system.
The water amount, the conductivity
and the pH-value were registered in
a 5 minute interval.
Through continuous analytical monitoring, the compliance with the requested limit values and the successive
loading of the activated carbon with
pollutants was controlled.
By sampling and analysis of the water in the inlet of the filter, the filter
itself and the outlet of the filter, the
load could be monitored and the break through (depletion of load capacity) could be detected at an early stage. By changing the charged against
fresh activated carbon a leakage of
pollutants could be avoided.
In this special case until the end of
excavation works there was no need
of changing activated carbon because
of the low inlet concentrations and
the adequate dimensioning of the activated carbon filters.
The dewatering was in operation for
an overall of 500 days during the excavation and approximately 82.000m3 of
extracted groundwater was purified.
ODVODNJAVANJE: OSIGURANO
PODRUJE
DEWATERING: SECURED AREA
Na najjunijem dijelu odlagalita,

koritenom kao sportsko rekreacioni centar, nije se obavljao iskop, ve
je isto ograeno zidom duine oko
1.320 m, ukupne povrine od 10.100
m2 i dubine od 3.5 m do 11.0 m. Debljina zida je 0.6 m (slika 9).
140
The southernmost part of the old site,

which was used as football ground
and recreation area, was not excavated, but secured by an enclosure
with a slurry wall with a length of
1.320m, a total area of 10.100 m2 and
depths from 3.5 m up to 11.0 m. The
wall thickness is 0.6 m (see image 9).
Slika 9: Konstrukcija uskog zida - osigurano podruje

Image 9: Construction slurry wall - saving area
Mjere osiguranja, osim podizanja zida,

sastojale su se od odvodnjavanja unutar ograenog podruja, proiavanja
podzemne vode i isputanja iste u sustav javne odvodnje. Za potrebe snienja razine vode u pogon je stavljeno
pet opaakih bunara (8 inch) smjetenih unutar ograenog podruja.
Odvodnjavanje je bilo u tijeku do
postizanja snienja razine vode razine vode unutar podruja odlagalita
u usporedbi s razinom vode izvan
podruja odlagalita, te u svrhu zadravanja razlike u visini od 1m.
Kao rezultat razlike u razinama vode,
uspostavljen je hidrauliki gradijent
u smjeru od vanjskog dijela odlagalita prema unutarnjem te je na taj
nain sprijeeno procjeivanje zagaene procjedne vode u podzemnu
vodu izvan ograenog podruja.
The security measures besides the

slurry wall consist of dewatering
inside the enclosure, purifying of
groundwater and discharging it
into the sewer system. For the drawdown 5 extraction wells (8 inch) situated inside the enclosure were in
operation.
The dewatering was in operation
to drawdown the water level inside
compared to the water level outside,
and to keep a difference of 1 m in height.
As a result of the difference between
the water levels, a steady hydraulic
gradient directed from outside to inside exists and thus leakage of contaminated groundwater out of the
enclosure can be prevented.
In order to take advantage of syner141
Slika 10: Postrojenje 3 l/s

Image 10: Facility 3 l/s
Kako bi se iskoristila sinergija, postrojenje za obradu koriteno tijekom faze iskopa, prilagoeno je
zahtjevima odvodnjavanja unutar
ograenog podruja i postavljeno je
na maksimalni protok od 3 l/s, a itav
sustav kontrole je podeen prema
zadanim faktorima (slika 10).
Za postizanje poetnog snienje razine vode, bio je potreban 90 dnevni
period, tijekom kojeg su bunari za iscrpljivanje radili s protokom od 3 l/s.
Nakon uspostavljanja poetnog snienja razine vode, postrojenje je radilo s protokom od 1 l/s tijekom probnog perioda od 18 mjeseci. Tijekom
tog perioda i nakon izgradnje zida,
dobivene su spoznaje o stvarnim karakteristikama podzemne vode.
Pomou sedam parova meusobno
povezanih vodenih ispitivaa, grupiranih unutar i izvan zida, obavljena
142
gies, the treatment plant, which was

used for the earlier performed excavation, was adapted to the requirements of the dewatering inside the
enclosure and it was set back to a
maximum flow rate of 3 l/s, and the
system control was adjusted to the
given factors (see image 10.)
In order to reach the initial drawdown a 90 day- drawdown- period,
where the extraction wells had to be
operated with flow rates of 3 l/s in total, was necessary.
Control of the required difference of
the water level inside and outside is
carried out by 7 pairs of related water gauges, which were grouped inside and outside the wall.
Via automatically detected groundwater levels the difference was calculated. If the difference fell below
je kontrola potrebne razlike u razini

vode unutar i izvan zida.
Automatskim odreivanjem razine
podzemne vode izraunata je razlika. U sluaju sputanja razlike ispod
granice od 1 m, zapoinje ispumpavanje koje traje sve dok se ponovno
ne uspostavi razlika od 1m. Tada se
pumpe automatski iskljuuju.
Poetno snienje razine vode je izvedeno upravo na taj nain, a crpljenje
je trajalo dok nije postignuta razlika
od 1,5 m. U tom trenutku su se pumpe iskljuile i ponovno su se reaktivirale kad je razlika u razinama pala
ispod 1 m.
Postrojenje za obradu sastojalo se
od kolektorskog i sedimentacijskog
spremnika, automatske pjeane
the limit of 1 m the pumping sequence will be initialized. Reaching the

point of 1 m difference the pump(s)
would have been switched off automatically.
The initial drawdown was carried
out that way, that pumping was in
progress until a difference of 1.5 m
was reached; at this point the pumps
were switched off and reactivated
when falling below the limit of 1m.
Basically the treatment plant consisted of a collecting and a sedimentation tank, automatic backflushing-sandflitration and two in a row connected activated carbon filters (see flow
chart 2). In a downstream collection
tank, the flow rate, the pH-value and
Shema 2: Postrojenje 3 l/s

Flow chart 2: Facility 3 l/s
143
filtracije s povratnim ispiranjem i

dva uzastopna povezana filtra aktivnog ugljena (vidi shemu 2). U nizvodnom kolektorskom spremniku
odreeni su protok, pH vrijednost
i provodljivost. Povratno ispiranje
pjeanih filtara obavljeno je upravo
proienom vodom iz kolektorskog
spremnika, dok je viak vode isputen u sustav javne odvodnje.
Postrojenje za obradu opskrbljeno
je takoer sa SPC, procesnom vizualizacijom, data logger-om i detektorom pritiska, sve potpuno dostupno
daljinskim putem, tako da se pogon
i adaptacija programa moe obavljati
s bilo kojeg mjesta.
Konstantno je promatrano optereenje aktivnog ugljena oneiivaima
i u sluaju bilo kakve pogreke na
ugljenu prvi filtar se zamjenjuje, a
bivi drugi filtar se smjeta na prvo
mjesto. Tijekom procesa mjerenja,
napravljeno je nekoliko promjena
aktivnog ugljena. Voda/mulj iz povratnog ispiranja pjeanih filtara je
odloena prema pravilima struke, uz
pomo usisnog kamiona.
Postrojenje za obradu je konstantno
bilo u pogonu, a servis/odravanje
postrojenja obavljan je mjeseno.
Sukladnost sa zadanim graninim
vrijednostima za isputanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje
odrana je sve do danas (Tablica 2).
the conductivity has been detected.

With the purified water out of the
collecting tank the backflushing of
sand filters is carried out. Surplus
water was to be discharged into the
sewer system.
The treatment plant also equipped
with a SPC, process visualization, a
data logger and a pressure detection, which was fully accessible by remote, thus operation and program
adjustments could be arranged from
anywhere.
The pollution load of the activated
carbon is constantly monitored and in
case of an upcoming break through the
carbon in the first filter will be changed
and the former second placed filter
will be placed at the first place. Since
the beginning of the measures several
changes of activated carbon had to be
done. Buffered water/sludge from the
backflushing of the sandfilters had to
be disposed on demand via the suction truck according to the rules.
The treatment plant was operated in
non-stop running. According to the
plan a service/maintenance of the
whole plant had to be done in monthly periods.
Compliance with the requested limit
values for the discharge of treated
water into the sewer system could
be kept up to now (see Tab 2).
PROCJENA MJERA SANACIJE
ASSESSMENT OF REHABILITATION MEASURES
Sav odloeni otpad na podruju sanacije je iskopan. Prema rezultatima

analize krute tvari u donjim slojevima odlagalita i na nagibima, pretpostavlja se da u podzemlju nema
144
All deposits in the clearance area have

been excavated. According to results
of solid material analysis on the basement and the slopes, it is assumed
Tablica 2: vrijednosti na ulazu

Tvar
Krute tvari
Arsen (As)
Olovo (Pb)
Ukupni krom (Cr)
kobalt (Co)
Nikl (Ni)
Srebro (Ag)
Kositar (Sn)
Ukupni kloridi (Cl2)
Fluoridi (F)
Sulfati (SO4)
Vrijednost
10 ml/l
0,1 mg/l
0,5 mg/l
0,5 mg/l
1,0 mg/l
0,5 mg/l
0,1 mg/
2,0 mg/l
0,4 mg/l
20 mg/l
200 mg/l
Sulfiti (SO3)
10 mg/l
Slabo hlapljive tekue

100 mg/l
lipofilne tvari
Ukupni organski
halogeni (POX)
0,1 mg/l
izraeni kao Cl
Ukupni hlapljivi aromatski
ugljikovodici benzen, toluen i ksilen
(BTX)
Tvar
pH-vrijednost
Barij (Ba)
Kadmij (Cd)
Krom-VI (Cr)
Bakar (Cu)
iva (Hg)
Cink (Zn)
Slobodni klor (Cl2)
Cijanidi (CN)
Nitriti (N)
Sulfidi izraeni kao S
Ukupni adsorbirani organski
halogeni (AOX) izraeni kao Cl
Vrijednost
6,5-9,5
5 mg/l
0,1 mg/l
0,1 mg/l
0,5 mg/l
0,01 mg/l
2,0 mg/l
0,2 mg/l
0,1 mg/l
10 mg/l
1,0 mg/l
20 mg/l
Fenoli
10 mg/l
0,5 mg/l
0,1 mg/l
Granine vrijednosti koje je potrebno postii kod protoka 25 l/s ili 2.160 m3/d
iznose:
Sulfidi (S)
0,05 mg/I
Srebro (Ag)
0,0046 mg/I
AOX
0,02 mg/l
Olovo (Pb)
0,01 mg/I
POX
0,0046 mg/I
Kadmij (Cd)
0,001 mg/I
BTX
0,0046 mg/I
Kobalt (Co)
0,046 mg/I
BTXE
0,0046 mg/I
Cink (Zn)
0,092 mg/I
Cijanidi (CN)
0,00046 mg/I
Kositar (Sn)
0,046 mg/I
iva (Hg)
0,00046 mg/I
0,5 mg/I
Nikl (Ni)
0,02 mg/I
Slobodni klor
0,009 mg/I
Bakar (Cu)
0,02 mg/I
Ukupni kloridi
0,018 mg/I
Krom (Cr)
0,02 mg/I
Nitriti (N)
0,07 mg/I
Krom-VI (Cr)
0,0005 mg/I
Fluoridi (F)
0,46 mg/I
Arsen (As)
0,005 mg/I
Fenoli
0,01 mg/I
Barij (Ba)
0,22 mg/I
Filtrirane tvari
40 mg/I
pH-vrijednost
6,5 - 9,5
145
Table 2: Inlet limits

Substance
Amount
Settleable solids
10 ml/l
pH-value
6,5-9,5
Arsenic calculated as As
0,1 mg/l
Barium cal. as Ba
5 mg/l
Lead cal. as Pb
0,5 mg/l
Cadmium cal. as Cd
0,1 mg/l
Chrome-Total cal. as Cr
0,5 mg/l
Chrome-VI cal. as Cr
0,1 mg/l
Cobalt cal. as Co
1,0 mg/l
Copper cal. as Cu
0,5 mg/l
Nickel cal. as Ni
0,5 mg/l
Quicksilver cal. as Hg
0,01 mg/l
Silver cal. as Ag
0,1 mg/
Zinc cal. as Zn
2,0 mg/l
Tin cal. as Sn
2,0 mg/l
Free Chlorine cal. as Cl2
0,2 mg/l
Total Chlorine cal. as Cl2
0,4 mg/l
Cyanide, easy to set free, cal. as CN
0,1 mg/l
Fluoride cal. as F
20 mg/l
Nitrite cal. as N
10 mg/l
Sulphate cal. as SO4
200 mg/l
Sulfid cal. as S
1,0 mg/l
Sulphite cal. as SO3
10 mg/l
Adsorb. Org. geb. Halogens (AOX) cal. as Cl
0,5 mg/l
low volatile liquid

lipophilic substances
100 mg/l
Sum hydrocarbons
20 mg/l
Deflatable org. geb.

Halogens (POX), cal. as Cl
0,1 mg/l
Phenolsubscript cal. as Phenol
10 mg/l
Sum of the volatile aromatic

hydrocarbons - Benzene, Toluene und
Xylene (BTX)
Substance
Amount
0,1 mg/l
The following limits for the highest possible induced amount of 25 l/s or 2.160
m3/d needed:
Sulphide cal. as S
0,05 mg/I
Silver as Ag
0,0046 mg/I
AOX
POX
0,02 mg/l
Lead as Pb
0,01 mg/I
0,0046 mg/I
Cadmium Cd
0,001 mg/I
BTX
0,0046 mg/I
Cobalt Co
0,046 mg/I
BTXE
0,0046 mg/I
Zinc Zn
0,092 mg/I
Cyanide, easy to set free cal. as CN
0,00046 mg/I
Tin Sn
0,046 mg/I
Quicksilver Hg
0,00046 mg/I
Sum HC
0,5 mg/I
Nickel cal. as Ni
0,02 mg/I
Free Chlor
0,009 mg/I
Copper Cu
0,02 mg/I
Total Chlorine
0,018 mg/I
Chrome cal. as Cr
0,02 mg/I
Nitrite as N
0,07 mg/I
Chrome -VI as Cr
0,0005 mg/I
Fluoride as F
0,46 mg/I
Arsenic as As
0,005 mg/I
Phenolsubscript
0,01 mg/I
Barium as Ba
0,22 mg/I
Filtrated Substances
40 mg/I
pH-value
6,5 - 9,5
146
Tablica 3: Rezultati analize podzemnih voda uzvodno od odlagalita

S4
Parametar
Jedinica
El.C.
Th
O2
K
Cl
SO4
NH4
Boron
DOC
AOX
HC
PAH16
Phenol
Al
Hg
S/cm
dH
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
g/l
mg/l
mg/l
g/l
El.c
n.a.
Th
DOC
elektrina provodljivost
nije analizirano
ukupna tvrdoa
Prije ienja
min
max
1092
29
5,6
13
84
62
0,01
<0,05
0,6
0,03
<0,05
<0,24
<0,01
<0,05
<1
1230
31,8
6,6
15,1
121
95
0,05
0,19
3,1
0,12
0,05
<0,24
<0,01
<0,1
0,7
K10
Nakon ienja
svibanj lipanj kolovoz
2006.
2006.
2006.
2310
2290
2960
n.a.
n.a.
n.a.
4,9
4,5
2,7
19,2
19,3
26,8
446
459
517
254
216
174
<0,017 <0,015 <0,015
0,623
0,67
0,697
<1
1,21
4,1
n.a.
n.a.
n.a.
<0,05
<0,05
<0,05
<0,15
<0,15
<0,15
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
<0,2
<0,2
<0,2
PAK
AOX
HC
Prije ienja
min
max
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
Nakon ienja
svibanj lipanj kolovoz
2006.
2006.
2006.
2640
2450
2750
n.a.
n.a.
n.a.
4,3
6,35
6,24
13,2
12,7
15
529
299
762
95
103
106
0,021 <0,015 0,025
0,135
0,18
0,17
<1
3,2
<1
n.a.
n.a.
n.a.
<0,05 <0,05 <0,05
<0,15 <0,15 <0,15
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
<0,2
<0,2
<0,2
policikliki aromatski ugljikovodici

apsorbablini organohalogeni
ukupni ugljikovodici
Table 3: Analysis results for the upstream flow

S4
Parameter
Before
Unit Clearance
min
S/cm 1092
El.C.
29
dH
Th
mg/l
5,6
O2
13
K
mg/l
mg/l
84
Cl
62
mg/l
SO4
mg/l
0,01
NH4
Boron
mg/l <0,05
0,6
DOC
mg/l
AOX
mg/l
0,03
HC
mg/l <0,05
<0,24
g/l
PAH16
Phenol mg/l <0,01
Al
mg/l <0,05
<1
Hg
g/l
El.c
n.a.
Th
DOC
K10
Before
Clearance
After Clearance
max
1230
31,8
6,6
15,1
121
95
0,05
0,19
3,1
0,12
0,05
<0,24
<0,01
<0,1
0,7
May
2006
2310
n.a.
2,7
19,2
446
216
<0,017
0,697
4,1
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
Electrical conductivity
not analyzed
Total hardness
June
2006
2290
n.a.
4,9
19,3
459
174
<0,015
0,623
<1
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
Aug.
2006
2960
n.a.
4,5
26,8
517
254
<0,015
0,67
1,21
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
PAK
AOX
HC
min
max
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
After Clearance
May
2006
2450
n.a.
4,3
13,2
299
106
0,021
0,135
3,2
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
June
2006
2750
n.a.
6,35
12,7
762
95
<0,015
0,18
<1
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
Aug.
2006
2640
n.a.
6,24
15
529
103
0,025
0,17
<1
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
Polycyclic aromatic hydrocarbons

Sum hydrocarbons
147
preostalog zagaenja. Ponovno punjenje iskopanog podruja obavljeno

je materijalom koji nema negativnog
utjecaja na podzemne vode.
Mineralizacija podzemne vode je poveana u odnosu na period prije ienja. Osobito su zabiljeene visoke
vrijednosti sumpora. Pretpostavlja se
da ova promjena u kemiji podzemne
vode izvan vodotoka na podruju
iskopa nije rezultat zaostalog zagaenja, ve je ista uzrokovana izgradnjom zida u podruju podzemlja i
njegovim djelominim unitenjem
u svrhu uspostavljanja prirodnog
hidraulikog tijeka podzemne vode.
Zbog sporog protoka podzemne
vode, otkriveno je relativno malo
smanjenje vrijednosti sumpora u
podzemnoj vodi bez obzira na njegove visoke koncentracije (Tablica 3).
Obavljeno odvodnjavanje i proiavanje tijekom iskopa imalo je znaajan utjecaj na poboljanje kvalitete
vode i na izbjegavanje nekontroliranog rasprivanja zagaenja. Zbog
gibanja estica tijekom iskopa, bilo je
potrebno obaviti predobradu podzemne vode sedimentiranjem i pjeanom filtracijom, prije faze apsorpcije
aktivnim ugljenom.
Apsorpcija aktivnim ugljenom bila
je najpogodniji i najpovoljniji nain
obrade obzirom na vrstu prisutnih
oneiivaa (ugljikohidrati/policikliki aromatski ugljikohidrati/BTX).
ZAKLJUNO
Apsorpcija aktivnim ugljenom je najpogodniji nain obrade ienja podzemnih voda u dugoronom smislu
148
that no contamination remained in

the subsurface. The backfilling of the
excavation area was carried out with
material, which is not able to influence the groundwater negatively.
The mineralization of groundwater
increased compared to the period
before the clearance. In particular,
sulphate concentrations show high
values. It is assumed that this change
of groundwater chemism in the offstream of the excavated area is not
a result of the remaining contaminants, but because of the installation
of the slurry wall into the subsurface
and its partly destruction in order to
recreate the natural hydraulic groundwater flow. Because of the low
groundwater flow rate low sulphate
charge was detected in the groundwater despite the high concentrations (see Tab 3).
The conducted dewatering and purification in the course of excavation
works had a significant impact on
the enhancement of water quality
and on the avoidance of uncontrolled disperse and spreading of contaminants. Because of a mobilization
of particles while the excavation, a
pretreatment of groundwater by sedimentation and sand filtration was
absolutely required before the activated carbon adsorption.
The activated carbon adsorption was
the most suitable and cost effective
treatment regarding to the existing
pollutants (HC/PAH/BTX).
The activated carbon adsorption is in
the course of the securing measures
in the south part of the area and the
long-term duration of the measures
Tablica 4: Rezultati analize podzemne vode nizvodno od odlagalita

ParaJedinica
metar
El.C.
Th
O2
K
Cl
SO4
NH4
Boron
DOC
AOX
HC
PAH16
Phenol
Al
Hg
El.c
n.a.
Th
DOC
S/cm
dH
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
g/l
mg/l
mg/l
g/l
S2
Prije ienja
min
max
1750
45,1
0,2
20
138
<1
6,5
0,42
5,1
0,026
0,05
0,4
<0,01
<0,05
<1
2010
62,9
3,8
23,2
158
73
15,9
0,56
7,6
0,1
0,15
0,4
0,03
<0,1
0,6
S22
Nakon ienja
svibanj lipanj
min
2006.
2006.
2510
n.a.
1,9
13
388
604
1,84
0,341
3,9
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
2390
n.a.
0,53
11,9
297
686
1,49
0,458
5,7
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
elektrina provodljivost
nije analizirano
ukupna tvrdoa
2660
n.a.
0,16
16
290
803
1,4
0,4
3,6
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
PAK
AOX
HC
S5
Prije ienja
svibanj
max
2006.
1810
44,3
0,2
34
109
8,4
10,95
0,88
8,4
0,058
<0,05
1,8
<0,01
<0,1
<1
1963
60,1
4,1
41,2
425
64
18,4
1,05
10
0,1
0,62
1,8
0,06
0,16
0,9
S23
Nakon ienja
lipanj
min
max
2006.
2710
n.a.
1,1
25,6
361
684
6,74
0,672
6,5
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
2620 2590
n.a.
n.a.
0,15
0,4
24,1
25
319
282
698
645
5,85
4,49
0,75
0,7
3,8
5,4
n.a.
n.a.
<0,05 <0,05
<0,15 <0,15
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
<0,2 <0,2
policikliki aromatski ugljikovodici

apsorbablini organohalogeni
ukupni ugljikovodici
Table 4: Analysis results for the offstream flow

Parameter
El.C.
Th
O2
K
Cl
SO4
NH4
Boron
DOC
AOX
HC
PAH16
Phenol
Al
Hg
El.c
n.a.
Th
DOC
Unit
S/cm
dH
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
g/l
mg/l
mg/l
g/l
S2
Before
Clearance
min
max
1750
45,1
0,2
20
138
<1
6,5
0,42
5,1
0,026
0,05
0,4
<0,01
<0,05
<1
2010
62,9
3,8
23,2
158
73
15,9
0,56
7,6
0,1
0,15
0,4
0,03
<0,1
0,6
S22
After Clearance
May
2006
2510
n.a.
1,9
13
388
604
1,84
0,341
3,9
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
Electrical conductivity
not analyzed
Total hardness
June
2006
2390
n.a.
0,53
11,9
297
686
1,49
0,458
5,7
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
Aug.
2006
2660
n.a.
0,16
16
290
803
1,4
0,4
3,6
n.a.
<0,05
<0,15
n.a.
n.a.
<0,2
PAK
AOX
HC
S5
Before
Clearance
min
max
1810
44,3
0,2
34
109
8,4
10,95
0,88
8,4
0,058
<0,05
1,8
<0,01
<0,1
<1
1963
60,1
4,1
41,2
425
64
18,4
1,05
10
0,1
0,62
1,8
0,06
0,16
0,9
S23
After Clearance
May
June
Aug.
2006
2006
2006
2620 2590
2710
n.a.
n.a.
n.a.
0,4
1,1
0,15
25
25,6
24,1
282
319
361
645
698
684
5,85
4,49
6,74
0,7
0,672
0,75
6,5
3,8
5,4
n.a.
n.a.
n.a.
<0,05 <0,05 <0,05
<0,15 <0,15 <0,15
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
n.a.
<0,2 <0,2 <0,2
Polycyclic aromatic hydrocarbons

Sum hydrocarbons
149
osiguranja junog dijela odlagalita.

Metoda apsorpcije aktivnim ugljenom je u potpunosti pogodna za
organske sastojke i njome se zadani
kapacitet proiavanja moe postii
bez potekoa.
Postrojenje za obradu je postiglo zadane vrijednosti za isputanje u sustav javne odvodnje u svakom stadiju svoga rada (25/10/3/1 l/s).
Kako se poveavala ekspanzija pumpi i sama obrade, u obzir su uzimana i mjerenja na gradilitu poput:
injektiranja zraka direktno u vodotok, bioventiliranje ili injektiranje za
poboljanje bioloke aktivnosti, a sve
u svrhu smanjenja trajanja postupka
obrade.
Svi navedeni oneiivai mogu se
obraditi mjerenjima na gradilitu i
upravo bi ovaj pristup mogao posluiti kao inovativan pristup za ekonomski zanimljive alternative kad za
to postoje pogodni granini faktori.
Na osnovu smanjenja vrijednosti i
uklanjanja oneiivaa moe se postii i smanjenje operativnih trokova kao i samo trajanje obrade.
Sumarno, moe se pretpostaviti da
kao rezultat obavljene dekontaminacije, mjera sigurnosti i dodatnih
kontrolnih analiza nije dolo do znaajnih emisija oneiivaa izvan podruja iskopa.
Sanirani dio pokazuje znaajno poboljanje kvalitete vode putem postupaka zatvaranja i odvodnjavanja,
bez daljnjeg zagaenja izvora podzemne vode.
150
the most suitable treatment for the

cleanup of groundwater of the enclosure. Additional synergies could
be used in the former purification
plant. Activated carbon as method
of choice is optimally appropriate
for the organic compounds and the
required purification capacity can be
achieved without difficulty.
The treatment plant was able to fulfil
the requests for the limit values for
the discharge of treated water into the
sewer system at any stage (25/10/3/1
l/s).
As expansion to the pump and treat
measure enhancing in situ measures
like airsparging, bioventing or injections for enhancement of biological
activity could be considered with the
aim of shortening treatment duration.
The given pollutants are appropriate
to be treated by in situ measures and
could be an innovative in situ approach for an economic interesting alternative when limiting factors are suitable.
By means of reduction and elimination of pollutants a reduction of operation costs and treatment duration
could be achieved without limited use
of the real estate.
Overall it is to assume that as a result
of the conducted decontamination,
securing measures and additional
control analysis no significant pollutant emission is coming out of the
excavated area. (see Tab 4)
The secured part shows a successful
enhancement of water quality by enclosure and dewatering with no further contamination source of the groundwater.
REFERENCE/ LIST OF REFERENCES:

1. Federal Department of Environment Altlast N37 Deponie WR. Neudorf , 2007
2. Federal Department of Environment Verdachtsflche- Sportplatz WR. Neudorf , 2000
3. Federal Department of Environment Sanierte Altlast N37 Deponie WR. Neudorf , 2007
4. Federal Department of Environment Altlast N39 Sportplatz WR. Neudorf , 2007
5. Water rights notification Altlast N37
6. NORM S2088-1
151
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
MODULARNI MEMBRANSKI UREAJ ZA PROIAVANJE

PROCJEDNIH VODA ODLAGALITA KOMUNALNOG OTPADA
MRACLINSKA DUBRAVA, VELIKA GORICA
MODULAR MEMBRANE LEACHATE TREATMENT PLANT AT MUNICIPAL
SOLID WASTE LANDFILL MRACLINSKA DUBRAVA, VELIKA GORICA
Biljana Nui, Marko Rui, Tomislav Domanovac
Timeco d.o.o., Zagrebaka cesta 145a, 10 000 Zagreb
SAETAK
U radu je opisan ureaj za obradu procjednih voda s podruja odlagalita komunalnog otpada
Mraclinska Dubrava na kojem su primijenjeni procesi koagulacije/flokulacije, flotacije, nitrifikacije sa
predenitrifikacijom i membranski bioreaktor (MBR). Laboratorijske analize procjedne vode na ulazu u
ureaj ukazuje na nepovoljni omjer C:N potreban mikroorganizmima za rast i razmnoavanje tijekom
bioloke obrade. Zbog prisutnih bioloki nerazgradivih sastojaka organska tvar se dijelom uklanja
u procesima predobrade, a kao izvor ugljika koristi se etanol. Razgradnja sastojaka otpadne vode je
motrena odreivanjem koncentracije organskih sastojaka izraenih kao kemijska potronja kisika (KPK),
amonijakalnog, nitratnog i nitritnog duika, fosfata, te promjenama pH-vrijednosti.
Kljune rijei: procjedne vode, koagulacija/flokulacija, nitrifikacija, predenitrifikacija, MBR
ABSTRACT
This study describes plant for landfill leachate treatment with process of coagulation/flocculation, flotation,
nitrification with predenitrification and membrane bioreactor (MBR). Location of this plant is municipal
solid waste landfill Mraclinska Dubrava. Laboratory analysis of leachate waste water indicate adverse C:N
ratio necessary microorganismes for growth and multiplication during biological treatment. Due to low
biodegradability organic matter is reduced in pre-treatment process and as carbon source in further biological
process is used ethanol. Degradation is observed as chemical oxygen demand (COD), concentration of
ammonium, nitrate, nitrite nitrogen, phosphate concentration and also changes with pH values.
Key words: leachate waste water, coagulation/flocculation, nitrification, predenitrification, MBR
UVOD
Upravljanje komunalnim i industrijskim otpadom danas predstavlja glavni
ekoloki, ekonomski i drutveni problem u cijelom svijetu posebice iz razloga
jer koliina otpada raste bre od svjetske populacije. Tako je u Rio de Janeiro,
Brazil, koliina komunalnog otpada porasla za oko 20% u razdoblju od 1994.
do 1997., u usporedbi sa rastom populacije koja je ostala nepromijenjena (1).
Procjedne vode s odlagalita komunalnog otpada po svojem sastavu
predstavljaju znaajni izvor oneienja voda u okoliu te ih se treba obraditi
do mjere da se moe bez opasnosti ispustiti u okoli ili u sustav javne odvodnje
otpadnih voda. Takve otpadne vode najee obiluju brojnim tekim metalima,
visokom koncentracijom amonijaka, te organskim tvarima, koji oteavaju
proces obrade. Teko je definirati sastav procjednih voda s odlagalita, a
razliitost sastava procjednih voda nastaje iz mnogo razloga: razliitog
sastava otpada, starosti odlagalita, hidrogeologije lokacije odlagalita, klime,
godinjeg doba, vlage i vode koja se procjeuje kroz otpad. Procjedna voda
nastala iz mlaih odlagalita otpada u kojima je prisutna acidogena faza
razgradnje karakterizirana je viom koncentracijom organskog i anorganskog
oneienja, pa je samim time prikladnija za bioloku razgradnju.
Prostor u koji se slijeva ukupna koliina procjednih voda odlagalita
nazivamo lagunom. Lagune su ukopane u zemlju, prosjene dubine 1-4 m, sa
stjenkama obloenim folijom te potpornim betonom, kamenom ili plastikom.
Razlikujemo lagune bez prozraivanja, kod kojih mikroorganizmi koriste
kisik iz zraka i kisik proizveden rastom algi, te lagune sa prozraivanjem
kod kojih se koristi povrinska mijealica. U lagunama sa prozraivanjem
omoguena je bra razgradnja sastojaka iz otpadne vode pri emu nema
anaerobne razgradnje, a time i plinova neugodnih mirisa. U sredinjim
i dubljim slojevima otpadne vode u lagunama bez prozraivanja zbog
male koncentracije otopljenog kisika odvijaju se fakultativna i anaerobna
razgradnja sastojaka, pri emu nastaju plinovi.
Prepoznati utjecaj procjednih voda na okoli dovodi do stvaranja sve stroih
zakonskih propisa koji nas tjeraju prema usavravanju procesa obrade.
Na odlagalitu Mraclinska Dubrava ureaj za obradu procjednih voda sastoji
se od:
1) primarne obrade koja ukljuuje koagulaciju/flokulaciju i flotaciju,
2) sekundarne (bioloke) obrade koja podrazumijeva anoksine i aerobne
uvjete,
3) membranskog bioreaktora (MBR) sa uronjenim membranskim modulima
sa vakuum filtracijom.
U procesu koagulacije/flokulacije uklanjaju se suspendirane estice,
samotaloive estice, te koloidne disperzije koje predstavljaju estice veliine
od 10-7 do 10-9 m. Suspendirane estice, samotaloive estice, te masti i ulja
odvajaju se u gravitacijskim separatorima. Flotacija je proces izdvajanja
154
NUI B., RUI M., DOMANOVAC T.
plivajuih estica iz vode a koji se uporabljuje zasebno ili kao nastavak

procesu koagulacije/flokulacije. Prirodno isplivavanje zahtjeva due vrijeme
zadravanja otpadne vode u spremniku. Da bi se proces isplivavanja
plivajuih estica iz vode ubrzao voda se propuhuje zrakom. Nastale flokule
se izdvajaju na povrini tvorei sloj zrak/estica. Izdvojeni sloj se s povrine
odstranjuje automatski pomou strugaa-zgrtaa. Bioloka obrada procjednih
voda obuhvaa bioloke postupke u kojima se djelovanjem mikroorganizama
uklanjaju otopljeni organski sastojci (izvori ugljika i energije) i anorganski
sastojci (izvori duika i fosfora), te suspendirane estice preostale nakon
primarne obrade. Membranski procesi biljee sve veu upotrebu u obradi
otpadnih voda to moemo objasniti visokom uinkovitou uklanjanja
organskih tvari, vrlo visokom ujednaenou kvalitete izlazne vode.
Kombinacija membranske tehnologije separacije i bioreaktora danas
predstavlja glavni nain obrade otpadnih voda. U takvom sustavu radi se sa
visokom koncentracijom biomase i niskom proizvodnjom mulja uz izvrsnu
kakvou izlazne vode.
Lokacija odlagalita Mraclinska Dubrava i zakonska regulativa za isputanje
procjednih voda
Otpad se odvozi i odlae na odlagalite Mraclinska Dubrava koje se nalazi
oko 1,6 km od naselja Mraclin, te oko 7,5 km juno od centra grada Velika
Gorica.
Lokacija odlagalita je omeena s jedne strane kanalom Mrtvica i vodotokom
Buna. S obzirom na navedene vodotoke, lokacija se nalazi neposredno uz
nasip vodotoka Buna (zapadno) i od kanala Mrtvica (istono) i nije smjetena
unutar granice vodozatitne zone. Odvoz komunalnog otpada grada Velika
Gorica iz domainstava i iz privrede provodi se 2 puta tjedno (stambene
zgrade - centar), 2 puta tjedno (obiteljske kue centar) te 1 puta tjedno
iz vanjskih mjesnih odbora, 6 radnih dana u tjednu. Aktivno se provodi
skupljanje otpada koji nastaje u domainstvima, trgovinama, ulicama,
obrtnikim radionicama i dr.
U Republici Hrvatskoj je Dravna uprava za vode donijela Pravilnik o
graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (2)
prema kojemu se propisuju granine vrijednosti pokazatelja i doputene
koncentracije opasnih i drugih tvari za tehnoloke otpadne vode, kao i za vode
koje se nakon proiavanja isputaju iz sustava javne odvodnje u prirodni
prijemnik - vodotoke, jezera, more. Ukupno se kontroliraju 54 pokazatelja
tvari u vodi, a razlikuju se MDK (maksimalno doputena koncentracija)
vrijednosti u ovisnosti o prijemniku - da li je on II., III., IV. ili V. kategorije, te
za sluaj kada je prijemnik otpadne vode sustav javne kanalizacije.
Procjedna voda odlagalita Mraclinska Dubrava isputa se u oblinji kanal
Mrtvica i vodotok Buna koji pripadaju javnim prijamnicima III. kategorije.
155
Koagulacija/Flokulacija
Slika 1. Prikaz ureaja u obliku cijevi za procese koagulacije/flokulacije (3)
Potrebna koliina sredstva za koagulaciju i flokulaciju odreuje se JAR- testom.

O kvaliteti vode, sadraju koloidnih estica, temperaturi, pH vrijednosti, te o
koliini dodanog sredstva ovisi vrijeme koagulacije/flokulacije.
Cijevni flokulator je specijalno projektiran za ovu vrstu otpadne vode, jer
potrebna energija i vrijeme mjeanja su jedinstveni za razliite tipove otpadnih
voda (Slika 1). Prednosti cijevnog koagulatora/flokulatora su jednolino
mijeanje, jednolian rast pahulja, nema povratnog mijeanja, jednostavno
je prilagodit pH vrijednost i kontrolirati sustav. Kemikalije se doziraju u cijevi
flokulatora. Flokulator je opremljen specijalnim cijevnim principom mijeanja
koji ostvaruje precizno mijeanje kemikalija s procjednom otpadnom vodom,
to je usklaeno s optimalnim doziranjima.
Specifine mogunosti cijevnog flokulatora su:
uslijed precizne energije i vremena mjeanja postie se ravnomjeran rast
flokula,
nema opasnosti od povratnog mijeanja,
nije potrebna mjealica, stoga nema suvine potronje energije,
kemikalije se doziraju u sredinu cijevi, tako da je doziranje kemikalija
svedeno na minimum,
kompaktna izvedba, zahtjeva minimalnu povrinu.
Ureaj za doziranje kemikalija sastoji se od dozirnih pumpi smjetenih na
zajedniko postolje (Slika 2). Kemikalije se doziraju u koagulator/flokulator
Slika 2. Spremnika za pripremu otopine polielektrolita i pumpne stanice na

zajednikom postolju
156
injektorskim cijevicama. Dozirne pumpe su projektirane i odabrane za veu

dozirnu vrijednost. To znai da je doziranje precizno i fleksibilno za manje
ili vie doziranje kemikalija, prema potrebi. Doziranje flokulanta odvija se
preko spremnika u kojem je pripremljena otopina u omjeru definiranom
projektnim parametrima.
Flotacijski ureaj, tip GDC
Flotacija otopljenim zrakom (DAF, eng. dissolved air flotation) je flotacija pod
tlakom. Ugraeni recirkulacijski/aeracijski sustav je opremljen s patentiranim
aeracijskim ureajem koji svojom jedinstvenom konstrukcijom osigurava vrlo
finu zahtjevanu formaciju mjehuria zraka. Flotacijska jedinica je opremljena
s automatskim ispusnim ventilima za odstranjivanje bilo kakvog istaloenog
mulja. U flotacijskoj jedinici se pomou mjehuria zraka mikronskih veliina
izdvajaju estice na povrinu. Mjehurii zraka mikronske veliine su dobiveni
izmjenom tlaka u posebno patentiranoj cijevi u kojoj se zasiuje otpadna
voda sa zrakom pri 6 bar i zrak je potpuno otopljen, a potom nakon redukcije
tlaka na atmosfersku vrijednost (na ulazu u flotator) se provodi ekspanzija
uz intenzivno oslobaanje mjehuria zraka veliine 30-60 m. Tako formirani
mjehurii zraka brzo podiu neistoe na povrinu pri emu se postie visoki
stupanj proiavanja (Slika 3).
Flotacija indukcijom zraka sa veliinom mjehuria zraka 100-150 m danas
nema veliku primjenu
Slika 3. Prikaz ureaja za proces flotacije (3)
Specifine mogunosti ureaja za flotaciju su:

velika slobodna povrina za vrlo zagaenu vodu,
u ureaju se odstranjuju stvorene naslage taloga putem automatskih
drenanih ventila,
specijalno projektiran aeracijski sustav koji ukljuuje specijalnu
centrifugalnu pumpu i specijalno patentirani ureaj (bez mogunosti
zaepljenja). Dio uraja za dobavu zraka je samoistivi i ne treba nikakvo
podeavanje tijekom rada (nema regulacijskih ventila),
157
jedinica se isporuuje predmontirana, tako da je potreban minimalni

zahvat pri instalaciji,
obzirom na odabir optimalnog aeracijskog sustava i talono strugakog
sustava postignut je visoki stupanj suhoe odstranjenih krutih estica.
Selektor mikroorganizama
Uloga mu je izdvojiti nitaste bakterije iz procjednih voda koje mogu
sudjelovati u razgradnji sastojaka, ali su nepoeljne zbog svog specifinog
rasta u obliku niti i filamenata. Na taj nain naruavaju fizikalno-kemijsku
i mikrobioloku kakvou aktivnog mulja uslijed ega aktivni mulj ispliva na
povrinu tj. flotira.
Bakterije koje rastu u obliku niti ili filamenata su: Sphaerotilus sp., Zoogloea sp.,
Nocardia sp. (Slika 4).
Slika 4. Mikroskopski izgled filamentnih bakterija
U istraivanju provedenom tijekom 120 dana ustanovljeno je da filamentne

bakerije imaju velik utjecaj na morfologiju pahuljica aktivnog mulja. Visoka
koncentracija filamentnih bakterija uzrokuje stvaranje velikih pahuljica
slabo povezane i promjenjive strukture. Ne utjeu na obrastanje membrana,
te takoer ne utjeu na rast i razmnoavanje ostalih mikroorganizama (4).
Denitrifikacija
Bioloku denitrifikaciju provode irok spektar heterotrofnih i autotrofnih
bakterija. Od heterotrofnih to su : Achromobacter, Acinetobacter, Agrobacterium,
Alcaligenes, Arthrobacter, Bacillus, Chromobacterium, Corynebacterium,
Flavobacterium, Hypomicrobium. Prirast biomase mikroorganizama je mali,
jer je proces anoksian ili anaeroban pa je time i potreba na duiku mala.
Anoksini uvjeti provode se mijeanjem u gornjem dijelu spremnika pomou
mjealice.
Za uspjeno provoenje denitrifikacije potrebni su odgovarajui uvjeti:
-omjer C:N=4:1
-pH podruje 7.0-8.0
-za veinu mikroorganizama anoksini ili anaerobni uvjeti
158
-mezofilna ili termofilna temperatura, jer je ustanovljeno da je brzina

denitrifikacije pri niskoj temperaturi usporena. Poveanjem temperature za
svakih 10C brzina denitrifikacije se udvostruuje.
U procesu uklanjanja duika donori elektona su:
1. Organske tvari u ulaznoj otpadnoj vodi,
2. Organske tvari nastale tijekom endogenog raspada,
3. Vanjski izvori kao to su metanol, acetat i brojni drugi.
Proces uklanjanja sastojaka sa duikom iz otpadne vode moe se provoditi
na nekoliko naina: nitrifikacija sa post denitrifikacijom, nitrifikacija sa predenitrifikacijom, istovremena ili naizmjenina nitrifikacija i denitrifikacija (5).
Nitrifikacija
Proces razgradnje se provodi u ukopanom betonskom spremniku unutar
kojeg se provodi dubinska aeracija pomou potopljenih difuzora (Slika 5).
Nitrificirajue bakterije vre oksidaciju amonijaka u nitrate preko nitrita, a
mogu je provoditi u odgovarajuim uvjetima: autotrofno, heterotrofno ili
miksotrofno(6). Osnovna razlika je u nainima dobivanja energije i ugljika
koje mikroorganizmi upotrebljavaju za rast i razmnoavanje. Autotrofna
nitrifikacija je proces u kojem se CO2 koristi kao izvor ugljika, a anorganski
duik kao izvor energije za rast biomase. Heterotrofna nitrifikacija je proces
kod kojeg se kao izvor ugljika i energije koriste organski spojevi (7). Miksotrofna
nitrifikacija podrazumijeva mikroorganizme koji su sposobni metabolizirati
organske spojeve u prisustvu anorganskog izvora energije.
Potreba za nitrifikacijom proizlazi zbog njegovog utjecaja na:
1. koncentraciju otopljenog kisika i njegove toksinosti prema ribama,
2. kontrolu eutrofikacije vodotokova,
3. podzemne vode, jer maksimalna koncentracija nitrata u vodi za pie iznosi
50mg/l, nitrita 0,1mg/l, amonijaka 0,5mg/l.
Slika 5. Prikaz difuzora u spremniku za aeraciju (3)
Membranski bioreaktor
Membranski bioreaktor sadri dva uronjena membranska modula (Slika 6). Na
membranama se provodi mikrofiltracija otpadne vode nakon bioloke obrade.
159
Jedna od glavnih uloga membrana na ureaju za proiavanje procjednih

voda odlagalita je due zadravanje tee razgradivih suspendiranih tvari u
bioreaktoru pri emu bakterije imaju vie vremena za njihovu razgradnju (8).
Membranske ploe su smjetene u uspravno postavljene module, koji
su rasporeeni ispod razine vode. Razina vode u spremniku ostvaruje
hidrostatski tlak koji e protjerati tretiranu vodu kroz membrane. Membrane
su podignute od dna te ne spreavaju taloenje mulja na dno spremnika.
Membranski moduli su ugraeni ispod nivoa vode. Obraena voda je
visoke kvalitete s obzirom na sadraj bakterija i mikroorganizama. Podizanje
biomase s dna nije mogue, to rezultira zadravanjem optimalne koliine
biomase koja je potpuno prilagoena procjednim vodama.
ienje membrana podrazumijeva svakodnevno ienje zrakom i kemijsko
povremeno ienje. U membranskom bioreaktoru nalazi se sustav aeracije
membrana. Zrak koji se koristi pri aeraciji dovodi se centrifugalnim kanalnim
ventilatorom. Krupni mjehurii zraka se koriste za ienje membrana,
kao prevencija od stvaranja poveanog otpora, to ukazuje na zaepljenje
membrana. Ovaj aeracijski sustav takoer doprinosi smanjenoj potronji
kisika u biolokoj obradi.
Slika 6. Membranski dio ureaja sa membranskim modulom (3)
Interakcijom izmeu krupnih mjehuria zraka i turbulencije na membranama

iste se iste tijekom rada. Naizmjenino se vri aeriranje i filtriranje procijedne
vode kako bi se smanjila razlika tlakova na membranama. Mjeavina zrak/
voda e tada oistiti membrane od bilo kakvog taloga.
Membrane se moraju periodiki in situ oistiti kemikalijama (uglavnom
oko 4 puta na godinu). Modul je zatvoren i oien na strani obraene vode
s oksidirajuim sredstvima koje e ukloniti bioloki uzrokovano zaepljenje
unutar pora membrana i pomonih struktura.
Potrebno je vrlo malo kemikalija provesti kroz membrane, to je prevencija
od unitenja biomase i dueg vijeka trajanja membrana. Na epljenje pora
160
membrana uvelike utjeu formirana male flokule mikroorganizama. Takve

flokule ulaze u pore membrane, a zrak ih ne moe ukloniti s povrine pa
zaostaju i stvaraju sve vei otpor na membrani.
Mjerenjem protoka i kontrolom razlike tlakova na membranama, poveava
se vijek trajanja membrana i osigurava stalnost protoka.
Prednosti membranskog procesa obrade:
membranske ploe imaju vrlo glatke povrine koje spreavaju hvatanje
neistoa na membrane,
sustav je vrlo uspjean za jednostavne procese, koji zahtijevaju vrlo malo
praenja operatera, usporeujui sa vanjskim by-pass membranskim
sustavima,
ekonomina potronja energije za membransku filtraciju,
nema krutih estica u efluentu tako da je kvaliteta obraene vode
zajamena,
mikrobioloki gotovo potpuno ist efluent,
sustav radi potpuno automatski,
nizak stupanj odravanja.
Projektni parametri
Tip otpadne vode
Koliina
: Procjedne vode odlagalita komunalnog otpada

: 25 m3/dan
Sustav predobrade
Kapacitet postrojenja
KPK
BPK5
Suspendirane tvari
Ptotal
TN
Ukupna ulja i masti
Kloridi
Zn
Fe
pH
Temperatura
: 1,5 m3/hr
: 995- 1498 mg/l, max 5900mg/l
: 377-625 mg/l, max 2800mg/l
: 160-320 mg/l,max 500mg/l
: 0,34-0,79 mg/l, max 30mg/l
: 104,6-194,25mg/l, max 200mg/l
: 347,5- 638,8 mg/l
: <500mg/l
: 0,94-3,84 mg/l
: 16,02-48,4 mg/l
: 7,4- 7,95
: 15-25 oC (pretpostavka)
Blok shema ureaja za obradu procjednih voda odlagalita Mraclinska

Dubrava prikazana je slikom 7.
161
Slika 7. Blok shema ureaja za obradu procjedne vode odlagalita Mraclinska Dubrava.
162
Princip rada ureaja za obradu procjednih voda odlagalita Mraclinska

Dubrava
Procjedne vode odlagalita Mraclinska Dubrava skupljaju se u
vodonepropusnu lagunu volumena 1500 m3. Skupljanje se provodi pomou
perforiranih cijevi izbuenih 2/3 promjera profila 200 mm. Sakupljanjem
procjedne vode u lagunu postie se izjednaavanje sastava procjedne vode,
te njihova odvodnja do sustava obrade. Sakupljanjem procjednih voda u
lagunu omogueno je zbrinjavanje vode u sluaju kvara na sustavu obrade i
kada je onemoguena njena kontinuirana odvodnja.
Tako izjednaenog sastava procjedne vode prepumpavaju se na sustav
predobrade., koji ukljuuje proces koagulacije/flokulacije, te flotacije
prikazani na slici 8.
Za proces koagulacije koristi se eljezov (III) klorid, a u procesu flokulacije
koristi se anionski polielektrolit u prahu, koji se prethodno razrjeuje
u posebnom spremniku (dozatoru). pH vode u cijevnom koagulatoru/
flokulatoru mjeri se sondom koja se koristi za otpadne vode. Za regulaciju
pH dodaje se NaOH ili H2SO4 ovisno da li je procjedna voda u laguni lunata
ili kisela. Takoer smanjenjem ili poveanjem FeCl3 moemo regulirati pH.
Slika 8. Prikaz primarne obrade na ureaju za obradu procjednih voda Mraclinska Dubrava
(Slikala: Biljana Nui)
Tako predobraena voda sa uklonjenim teko bioloki razgradivim ili uope

nerazgradivim tvarima odlazi u selektor malog volumena. U selekoru se
filamentne bakterije izdvajaju na povrini i na taj nain ne utjeu na daljnji
163
proces obrade. Seklektor i denitrifikacijski spremnik odvojeni su pregradom

preko koje voda u donjem dijelu ulazi u slijedei stupanj obrade.
U spremniku za denitrifikaciju anoksini uvjeti postiu se mijealicom
na povrini. Zbog manjka hranjivih tvari u procjednoj vodi uslijed dugog
zadravanja u laguni, potrebno je kontinuirano prihranjivanje. Prihrana
biomase vri se doziranjem etanola. Voda gravitacijski ulazi u nitrifikacijski
spremnik u kojem se aeracija postie pomou difuzora na dnu spremnika.
Potreba mikroorganizama za kisikom definirana je senzorom koji je
potopljen u spremniku. Koliina vode u aeracijom spremniku se moe pratiti
i podeavati ovisno o projektnim parametrima pomou uronjene tlane
sonde za mjerenje razine.
Nakon nitrifikacije dio procjedne vode se vraa u proces preko zasuna
spremnika, a ostali dio prolazi kroz membranske module. Uronjene ploaste
membrane vre mikrofiltraciju sa veliinom pora 0,2 m. Kapacitet im je
maksimalno 1 m3/h, flux 10,7 l/m2/h, a podruje filtracije 70m2. Materijal od
kojeg su napravljene je PVDF. Membranski bioreaktroski sustav ugraen je
u dijelu 40 ft-og kontejnera. Preostali dio kontejnera e se iskoristiti za sustav
dobave zraka, sistem ienja membrana i komandnog ormara plou koja je
ukljuena u opseg isporuke. Zbog modulne izvedbe MBR sistema, ljudski
rad i instalacijski poslovi reducirani su na minimum.
Cijeli sustav obrade reguliran je pomou senzora za razinu, mjeraa protoka,
mjeraa koncentracije kisika i alarma koji se prate preko kontrolnog ormara
(Slika 9).
Slika 9. Kontrolni ormar ureaja za obradu procjednih voda odlagalita Mraclinska Dubrava
(Slikala: Biljana Nui)
164
Izgled ureaja za obradu procjednih voda odlagalita Mraclinska

Dubrava po pojedinim jedinicama prikazan je slikom 10.
Sirova voda (laguna)
Selektor
denitrifikator
Nitrifikacijski spremnik
Koagulacija/flokulacija
Flotacija
Membranski spremnik
Slika 10. Izgled pojedinih jedinica ureaja za obradu procjedne vode odlagalita Mraclinska
Dubrava (Slikala: Biljana Nui)
165
Tablica 1. Kakvoa vode na izlazu iz ureaja za proiavanje procjednih voda. Laboratorijske

analize napravljene su u ovlatenim laboratorijima grada Zagreba.
Parametar
9.6.08.
23.6.08.
26.6.08.
30.6.08.
1.7.08.
7.7.08.
MDK*
Boja otpadne
vode
Slabo
Slabo
slabo
slabo
slabo
slabo
primjetna primjetna primjetan primjetan primjetan primjetan
slabo
primjetan
Miris otpadne
vode
Slabo
Slabo
slabo
slabo
slabo
slabo
primjetna primjetna primjetan primjetan primjetan primjetan
slabo
primjetan
pH-vrijednost
KPKCr
mg O2/l
BPK5
mg O2/l
Nitrati
mg N-NO3-/l
Nitriti
mg N-NO2-/l
Amonij ion
mg N-NH4/l
Ukupni fosfor
mg P/l
Ukupna
suspendirana tvar
8,2
8,32
8,4
8,3
8,4
8,45
6,0-8,5
95
104
73
97
102
89
125
<10
<10
<10
25
41
10,4
8,5
8,2
9,3
8,2
31,0
21,4
0,86
0,03
0,01
0,07
0,2
15,0
1,54
1,35
1,45
1,12
1,92
0,63
1,0
1,8
<0,01
<0,01
<0,01
0,07
15,0
2,0
*MDK- maksimalno doputene koncentracije opasnih i drugih tetnih tvari

za isputanje u prirodni prijemnik III. kategorije
ZAKLJUAK
Putanjem u probni rad ureaja i analiziranjem izlaznih vrijednosti
obraene vode zakljueno je da se na ureaju koji primjenjuje nitrifikaciju
sa predenitrifikacijom i membranski bioreaktor postie razgradnja procjedne
vode odlagalita Mraclinska Dubrava uz odreene uvjete. Provedba biolokog
procesa obrade otpadnih voda ovisi o: kakvoi mikrobne biomase, aktivnosti
biomase za razgradnju sastojaka koji ine oneienje, vrijeme provedbe
procesa, koncentraciji otopljenog kisika, pH-vrijednost vodenog okolia,
prisutnost sastojaka u otpadnoj vodi koji su/nisu bioloki razgradivi i drugo.
Organska tvar izraena kao kemijska potronja kisika uklanja se procesima
koagulacije/flokulacije i flotacije. Omjer KPK i BPK5 ukazuje na prisutne
nepovoljne bioloki razgradive sastojke u procjednoj vodi. Bioloka
razgradnja organskih sastojaka u procjednoj vodi odlagalita Mraclinska
Dubrava nije mogua zbog zaostalih teko bioloki razgradivih tvari. Bioloki
lako razgradive tvari izraene kao BPK5 su dugim zadravanjem u laguni
razgraene pomou mikroorganizama prisutnih u samoj otpadnoj vodi.
166
Potreban omjer ugljika i duika za procese denitrifikacije zahtjeva kontinuirano

prihranjivanje. Ugljik iz etanola kao donora elektrona koristi se za provedbu
nitrata u plinoviti duik. Na temelju analiza provedenih u procjednoj vodi
nisu prisutni teki metali koji bi djelovali toksino na rast i razmnoavanje
biomase.
Na fizikalno-kemijske procese u fazi membranskog filtriranja najvie utjeu
formirane flokule mikroorganizama koje svojom veliinom utjeu na
epljenje membrana.
LITERATURA
1. Renou, S., Givaudan, J.G., Poulain, S., Dirassouyan, F., Moulin, P. (2007) Landfill leachate
treatment: Review and opportunity, J. Haz. Mat. 150, 468-493.
2. Pravilnik o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim
vodama ( Narodne novine broj 40/99.)
3. http://www.nijhuis-water.nl/html/indexen.html
Pristupljeno 28.7.2008.
4. Li, J., Li, Y., Ohandja, D.G., Yang, F., Wong, F.S., Chua, H.C. (2008) Impact of filamentous
bacteria on properties of activated sludge and membrane- fouling rate in a
submerged MBR, Sep. And Purif. Technol. 59 238-243
5. Henze, M., Harremoes P., la Cour Jansen J., Arvin, E. (2000) Wastewater treatment,
Biological and Chemical Processes, 3. izd. Springer, Berlin, Heidelberg, New York,
Barcelona, Hong Kong, London, Milano, Paris, Tokyo.
6. Van Loosdrecht,M.C.M and Jetten, M.S.M. (1998) Microbiological conversions in nitrogen
removal, Wat. Sci.Tech. 38, 1-7
7. Robertson, L.A., Kuenen, J.G. (1992) Nitrogen removal from water and wastewater, U:
Microbial Control of Pollution (Fry, J.C. , Gadd G.M. , Herbert R.A. Jones C.W.
Watson-Craik I.A. Eds.) Cambridge University, Press, Cambridge, 227-267.
8. Tchobanoglous, G., Burton, F. L., Stensel, H. D. (2003) Wastewater engineering: treatment
and reuse, Metcalf & Eddy, Inc. 4th ed, 552,612,617,662, 661-666.
167
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
MJERENJA ODLAGALINIH PLINA PRIMJENOM METODE

PODTLAKA
MEASUREMENT OF LANDFILL GAS EMISSIONS USING NEGATIVE PRESSURE
mr. sc. Gordan Golja, dipl. ing. kem., Jrme Le Cunff, dipl. ing. kem tehn.,
Ratko orevi, dipl. ing. rud.
DVOKUT ECRO d.o.o.
SAETAK
Djelovanjem mikroorganizama u tijelu odlagalita dolazi do stvaranja odlagalinih plinova. Uvjeti u
kojima se taj proces odvija mogu biti anaerobni i aerobnim. Nastali plinovi, koji uglavnom ine metan i
ugljikov dioksid difundiraju [1] s mjesta nastajanja te se skupljaju na mjestima gdje je podloga takva da
je dalje difundiranje nemogue. Pri tome se s vremenom poveava tlak.
Kod starih divljih odlagalita manjeg volumena izvoena je quick look metoda utvrivanja sastava i
koliine odlagalinih plinova buenjem i zacjevljenjem plitkih buotina (do 3 m), te kratkim ispitivanjem
pod podtlakom. Ovom metodom mogue je izbuiti vei broj buotina u relativno kratkom vremenu, te
dobiti kompletnu sliku prisutnih plinova u tijelu odlagalita.
Ovi podaci slue daljnjem projektiranju. Za tu svrhu izraen je specijalni ureaj za buenje i zacijevljenje
te ispitivanje odlaglinih plinova.
Kod organiziranih odlagalita gdje postoje odunici, specijalnom opremom mogue je ispitivanje pod
podtlakom te dobivanje sastava i koliine plina u tijelu odlagalita.
Za interpretaciju rezultata koristi se volumetrijski model odreivanja volumena plina u tijelu
odlagalita.
Kljune rijei: odlagalini plin, podtlak, odlagalite otpada, metan,
SUMMARY
Landfill gas is generated due to microorganism activity in waste. The degradation process takes place in
aerobic and anaerobic conditions. The generated gas, composed mainly of methane and carbon dioxide,
diffuses [1] from the location of its formation and collects in areas where the base is such that further
diffusion is impossible. At the same time, pressure increases gradually.
A quick-look method was developed for old illegal small landfills in order to determine the composition
and the quantity by drilling, closing the borehole with a tube (up to 3 m) and performing a short test
under negative pressure. Using this method it is possible to make a large number of boreholes in a
relatively short time, and get a complete picture of the gases present in the landfill. an idea of the present
gases on the landfill.
These data are used for future projects. For this purpose equipment was developed for drilling and closing
the boreholes, as well as testing landfill gas.
On modern landfills where methane collection pipes are present, the equipment can be used to determine
the quantity and composition of gas in the landfill.
The results are interpreted using the volumetric method from well test analysis in petroleum
engineering.
Key words: landfill gas, negative pressure, landfill, methane
170
GOLJA G., LE CUNFF J., OREVI R
1. UVOD
Odlagalini plinovi nastaju raspadom biorazgradivog dijela otpada na
odlagalitu, a stvaranje plina ovisi o fizikalno kemijskom sastavu i varijablama
okolia [2]. Studije su pokazale da je proizvodnja odlagalinog plina funkcija
sastava otpada (sadraja organske tvari), starosti (ili vremena odlaganja),
klimatskih uvjeta, sadraja vlage, veliine estica, sabijenosti i kapaciteta
zapremanja plina [2,3]. Neki vanjski parametri kao to su koliina padalina
i tlak zraka mogu imati veliki utjecaj na emisije odlagalinih plinova [4].
Odlagalini plinovi se uglavnom sastoje od ugljikovog (IV) oksida (CO2),
metana (CH4) a ostalih plinova u tragovima [5].
Metan je drugi najvaniji antropogeni stakleniki plin poslije CO2 i odgovoran
je za otprilike 40% globalnog zatopljenja u posljednjih 150 godina [5]. S
obzirom da metan ima atmosferski ivotni vijek od oko 10 godina i potencijal
globalnog zatopljenja (GWP global warming potential) 23 puta vei od
CO2, i pojedinana smanjenja izvora mogu znaajno utjecati na smanjenje
koncentracije CH4 u atmosferi [6]. Procjenjuje se da je u Europi oko 30%
antropogenih emisija CH4 sa odlagalita (EEA, 2001), tj. na globalnoj razini
odlagalita proizvode 8% ukupnog metana [3].
Na aktivnom odlagalitu, zbog postupnog naina odlaganja, svaka kazeta ili
dio odlagalita je na razliitom stupnju razgradnje, stvarajui plin razliitog
sastava razliitom brzinom. Ukupna proizvodnja plina brzo raste tijekom
godina odlaganja, dok je metan dominantan tijekom glavne matanogene faze.
Poetkom metanogene faze, sastav plina je 50-60 vol.% CH4 i 50-40 vol.% CO2
[5]. Osim toga, u normalnim uvjetima brzina raspada (mjerena proizvodnjom
plina) dosee najveu brzinu unutar 3 do 6 godina od odlaganja otpada i tada
poinje usporavati, nastavljajui tako i do 25 godina ili vie[2].
Kompleksnost odlagalita ini da je izvoenje adekvatne simulacije u
kontroliranim uvjetima jako oteano. Iz tog razloga je potrebno dobiti
reprezentativne podatke o stvaranju plinova iz odlagalita koja su u upotrebi.
Brojna su istraivanja provedena u cilju karakterizacije emisija odlagalinih
plinova, promatrajui razne varijacije sastava odlagalinih plinova [7-10].
Najvie koritena metoda kvantifikacije povrinskih emisija je tehnika
statike komore [11,12], dok je samih terenskih mjerenja u svrhu praenja
staklenikih plinova je malo.
Ogranienje ove tehnike (statike komore) lei u injenici da moe dati samo
procjenu emisija odlagalinih plinova u malom mjerilu i to samo za specifino
mjesto uzorkovanja i odreeno vremensko razdoblje [8]. Odlagalita obino
pokrivaju nekoliko stotina ili ak tisua m2, to ini detaljno mjerenja radi
identificiranja, primjerice mjesta veih emisija, neizvedivim. S druge strane
sluajni odabir mjernih mjesta ne moe garantirati reprezentativne rezultate
na razini cijelog odlagalita. Dodatne probleme stvara i promjenjivost protoka
171
plinova zbog interakcija razliitih parametara, primjerice padaline.

to je tono prisutno ispod odreenog mjesta, bilo da se radi o neureenom
odlagalitu u upotrebi ili o saniranom odlagalitu, esto je potpuna
nepoznanica. Podaci o sastavu i stanju ispod povrine odlagalita omoguili
bi precizne procjene i proraune na razini cijelog odlagalita kao i predvianja
podruja velikih ili malih emisija plinova.
U svijetu se razvija veliki broj modernih high-tech metoda koje nam
omoguuju da vidimo to se dogaa ispod povrine, odlagalita. Tehnologije
kao to su 2D/3D geoelektrina tomografija, refrakcijska seizmika, plitko i
duboko elektromagnetsko profiliranje u kombinaciji s mjerenjima plinova
i analizom omoguuju sagledavanje osobina odlagalita (slojeve otpada
i raspored slojeva) te se mogu sa sigurnou koristiti pri utvrivanju
geometrijskih karakteristika istraivanog odlagalita [13-15].
U Hrvatskoj postoji veliki broj neureenih odlagalita, nepoznatog sastava
otpada, koji su jo uvijek u funkciji ili se zatvaraju, te je prema Strategiji
gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 130/05) problem
gospodarenja otpadom najvei pojedinani problem zatite okolia u
Hrvatskoj.
Upravo na tim odlagalitima gdje esto nije poznat sastav otpada, nain
odlaganja kao ni kvaliteta pokrova, kod zatvorenih odlagalita, potrebno je na
relativno brz i jeftin nain odrediti koliinu metana. U sluaju velikih koliina
metana, taj plin se moe koristiti i kao energent [16,17], to je u Hrvatskoj
vrlo teko primjenjivo, ali se poveane koliine metana mogu odvoditi na
baklju i spaljivati. Predmet ovog rada je upravo razvijanje opreme koja se
temelji na spoznajama iz podruja rudarstva tonije razrade plinskih leita
pri odreivanju koliine ugljikovodika.
2. STVARANJE METANA
Za vrijeme odlaganja otpada na odlagalitu, kisik (koji je prisutan u
meuprostoru materijala koji se odlae) omoguuje aerobnu razgradnju
tijekom koje biorazgradiva tvar reagira stvarajui CO2, vodu i ostale
nusprodukte (primjerice stanice bakterija koje se mnoe zahvaljujui prisutnoj
hranjivoj tvari). CO2 se stvara u otprilike molarnom omjeru sa potroenim
kisikom. Pomanjkanje kisika unutar tijela odlagalita pokree fazu anaerobne
razgradnje. Iako u poetku odlagalite prolazi kroz kratku aerobnu fazu,
anaerobna faza koja slijedi dominantna je faza razgradnje organske tvari te
ujedno i najvanija to se tie stvaranja plina.
Istraivanjem je utvreno nekoliko glavnih koraka koji opisuju anaerobnu
razgradnju organske tvari u CH4 i CO2 [18,19]. Razgradnja organske tvari
u anaerobnim sustavima kree postepeno od kompleksnih spojeva prema
jednostavnim koji se onda dalje razgrauju hidrolizom. Amino kiseline
i eeri pretvaraju se ili u meuprodukte (propionska, butanska ili neka
172
druga hlapljiva kiselina) ili se direktno fermentiraju u acetilnu kiselinu.

Visokomolekularne masne kiseline oksidiraju se u meuprodukte i vodik.
Stvaranje metana i ugljik (IV) oksida dogaa se primarno iz acetata. Metan
se takoer stvara redukcijom ugljik (IV) oksida vodikom.
Tablica 1. Sastav odlagalinih plinova [18]
Komponenta
Metan
Ugljik (IV) oksid
Ugljik (II) oksid
Duik
Kisik
Vodik
Sumporovodik
Komponente u tragovima
Raspon koncentracija u postocima suhog

zraka
40-70
30-60
0-3
3-5
0-3
0-5
0-2
0-1
Tablica 2. Komponente u tragovima u odlagalinim plinovima[18]
Kategorija komponente u tragovima

Alkoholi
Organski sumporni spojevi
Halogenirani organski spojevi
Aromati
Aldehidi
Ketoni
Alkani
Alkeni
Cikloalkani
Cikloalkeni
Esteri
Eteri
Raspon koncentracija mg/m3

2-2500
3-240
1-2900
30-1900
0-200
0-50
20-4500
6-1100
1-1000
8-600
0-1300
0-250
Kod odreivanja koliine nastalog plina moe se koristiti slijedei izraz,

ukoliko je poznata koliina bioragradive tvari koje se nalaze na odlagalitu.
Ta koliina plina naravno ne odgovara niti koliini koja e emisijama napustiti
odlagalite niti koliini koja se moe dobiti iz odlagalita i to zbog fugitivnih
emisija plinova, zarobljavanja plina u odlagalitu, daljnjom mikrobiolokom
razgradnjom te oksidacijom metana u CO2.
Pri proraunu veina autora koristi model prvog reda [18-20] koji se
matematiki moe opisati sljedeom jednadbom:
173
(1)
gdje je:
t
koliina stvaranog plina u odreenom vremenskom razdoblju [m3
plinagod.-1.]
faktor razgradnje 0,58 [-]

1,87
faktor konverzije [m3 plina kgC-1razgraenog]
A
koliina otpada na lokaciji [Mg]
C0
koliina organskog ugljika u otpadu [kgC Mg otpada-1]
k1
konstanta brzine razgradnje 0,094 [god.-1]
t
vrijeme proteklo od odlaganja otpada [god]
Model prvog reda rauna koliinu odlagalinog plina na temelju razgraenog
organskog ugljika u otpadu. Ako se za organsku tvar pretpostavi da je
to uglavnom celuloza, onda se biorazgradnja moe opisati sljedeom
jednadbom: [19]
(2)
Pa je:
Nastala koliina metana po razgraenom kgOT (kg organske tvari):
48
180 714
= 0,373 m3 CH4 = 0,75 m3 odlagalinog plina
Nastala koliina metana metana po razgraenom kgC :

48
72 714
= 0,933 m3 CH4 = 1,87 m3 odlagalinog plina.
Kako bi izraunali koliinu nastalog metana, koliinu odlagalinog plina

dobivenu preko modela prvog reda pomnoi se sa prosjenim udjelom
metana (50%) i volumetrijskom masom od 714 g CH4 m3. Emisije metana
slijede iz ove jednadbe:
CH 4 emisija = CH 4 proizveden - CH 4 zarobljen - CH 4 oksidiran
(3)
Na ovaj nain izraunata je ukupna koliina metana koja nastaje iz tono

odreene koliine organske tvari u zadanom vremenu. Na odlagalita se
otpad pa i organske tvari donose kroz odreeno vremensko razdoblje. Tako
da, ak i nakon to je odlagalite zatvoreno, sva prisutna organska tvar nije
na odlagalitu provela isto vrijeme pa bi se za svaki dovoz otpada moralo
174
posebno raunati koliine proizvedenog plina.

U praksi se koristi model kojeg je razvila i dalje poboljava Amerika agencija
za zatitu okolia (EPA Environemental protection agency) [21]. Taj model
poznat kao model procjene emisija odlagalinih plinova a njegova jednadba
glasi:
QCH4 = L0 R(e kc e kt )
gdje su:
QCH4
L0
R
e
k
c
t
(4)
brzina stvaranja metana u vremenu t, m3/god.

potencijal generiranja metana, m3 CH4/t otpada
prosjena godinja koliina tijekom aktivnog koritenja
odlagalita, t/god.
Eulerov broj
konstanata brzine stvaranja metana, god-1
vrijeme od zatvaranja odlagalita, god (c = 0 ako se odlagalite
jo koristi)
vrijeme od poetka odlaganja, god
Treba napomenuti da je gore navedeni model izraen kako bi se procijenila

koliina stvorenog odlagalinog plina ali ne i njegovu emisiju u atmosferu.
Kao to je ve navedeno postoji nekoliko scenarija to e se dogoditi s
generiranim plinom. U ovom trenutku ne postoje podaci kojima bi se
prikladno opisali ti procesi. Ope je prihvaeno gledite da e veina plina
stvorenog u odlagalitu otii u atmosferu kroz pukotine ili otvore na povrini
odlagalita.
Podaci specifini za svako odlagalite uglavnom su dostupni to se tie
parametara R, c i t. Kada prosjena godinja koliina otpada nije poznata, R
se moe odrediti tako da se ukupna koliina otpada podijeli s brojem godina
odlaganja. Ako postoje podaci da odreeni segment odlagalita (kazeta)
sadri samo nerazgradivi otpad, tada se ta koliina otpada moe iskljuiti iz
prorauna za R. Nerazgradivi otpad ukljuuje beton, kamen, cigle, staklo,
gips, cijevi, plastiku kao i metalne predmete. Ovakav nain raunanja
prosjene godinje koliine otpada treba koristiti samo kada nema dovoljno
podataka o stvarnim koliinama. Varijabla t, ukljuuje ukupni broj godina
koje je otpad proveo na odlagalitu (ukljuujui godine tijekom kojih se
odlagalite koristilo kao i godine, ako je primjenjivo, tijekom kojih je bilo
zatvoreno).
Vrijednosti L0 i k se moraju procijeniti. Procjena potencijala generiranja CH4
iz otpada (L0) obino je funkcija vlage i sadraja organskih tvari u otpadu.
Procjena konstante brzine stvaranja CH4 (k) funkcija je velikog broja faktora,
175
ukljuujui koliinu vlage, pH, temperaturu i ostale okoline faktore, kao i

uvjete postupanja otpadom. Specifine konstante stvaranja CH4 mogu se
izraunati koritenjem EPA Method 2E.
Prema EPA-inim preporukama vrijednost parametara k iznosi 0.04 god-1 za
podruja sa 63 ili vie centimetara kie na godinu. Vrijednost od 0.02 god-1
vrijedi za podruja s manje padalina (<63cm/god). Vrijednost od 100 m3/t
otpada za parametar L0 prikladna je za veinu odlagalita. Preporuene
vrijednosti k i L0 zasnivaju se na istraivanju na 21 odlagalitu, predviene
koliine metana kretale su se izmeu 38 i 49,2 % od stvarnih te je dobivena
standardna devijacija od 0.85.
Kada stvaranje plinova dosegne ravnotene uvjete, odlagalini plinovi
se sastoje od priblino 40 vol. % CO2, 55 vol. %.CH4, 5 vol. % N2 (i ostalih
plinova), te nemetanskih ugljikovodika u tragovima. Prema tome izmijenjena
verzija modela za stvaranje CH4 moe se primijeniti i na stvaranje CO2. Zbroj
CH4 i CO2 emisija dati e sliku o ukupnim emisijama odlagalinih plinova.
Ako podaci specifini za odreeno odlagalite daju drugu vrijednost udjela
CH4 (a ne 55%) tada treba koristiti taj podatak i tada sukladno tome korigirati
procjenu CO2.
3. LEITA UGLJIKOVODIKA
U ovom radu u svrhu odreivanja koliine odlagalinih plinova u odlagalitu
koriten je pristup aproksimacije odlagalita frakturiranim plinskim leitem.
S obzirom da je odlagalite u pogledu leita puno jednostavnije od plinske
buotine jer se ovdje radi samo o plinu, za razliku od buotina gdje se radi o
sustavima nafta plin voda [22-24].
Leitem se openito smatra proizvod leine stijene i u njoj sadranog fluida
[24]. Najznaajniji parametri leinih stijena u sluaju odlagalita su:
- upljikavost,
- propusnost,
- djelovanje kapilarnih sila.
to se upljikavosti tie ona se definira pornim prostorom. Pri razmatranju
leita bitan je samo efektivni porni prostor tj. onaj iz kojeg plin moe doi na
povrinu. To su meusobno spojeni porni prostori. upljikavost ili poroznost
daje mjeru obujma za pohranjivanje, a propusnost je mjerilo mogunosti
protoka fluida kroz tijelo leita (ili odlagalita).
Na odlagalitima komunalnog otpada odlau se razne vrste otpada:
graevinski, ambalani, otpadne gume, elektroniki i elektrini otpad, papir
itd. te biorazgradivi otpad. Iz tog se razloga komunalno odlagalite moe
usporediti s frakturiranom stijenom pretpostavljajui da se i u njemu nalaze
pukotine i pore u kojima se moe zadrati plin.
Za razliku od leita prirodnog plina, gdje je koliina plina konana
176
nepromjenjiva, u odlagalitu, sve dok se ne potroi organska masa, nastaju

CH4 i CO2 te se njihovo stvaranje mora ukljuiti u razmatranje i proraun. Kod
starih, pogotovo zatvorenih odlagalita, proizvodnja odlagalinih plinova je
jako spora te nastaje jako malo plina tako da se rezultati prorauna dobivenih
na temelju mjerenja, mogu primijeniti i na razdoblje nakon mjerenja.
Djelovanje kapilarnih sila vezano je za prisutnost kapljevine. U sluaju
odlagalita, iako postoje procjedne vode, smatra se da one vrlo brzo dou do
dna odlagalita te da ne utjeu u veoj mjeri na odlagaline plinove, njihovo
stvaranje i kretanje kroz masu odlagalita.
4. VOLUMETRIJSKA METODA
Volumetrijska metoda se u svijetu najvie primjenjuje za procjenjivanje
koliina ukupno otkrivenih zaliha nafte i plina. Primjena joj je jednostavna
nakon obrade i odreivanja vrijednosti pokazatelja koji su obuhvaeni
jednadbama. Prvi korak kod njezine primjene je odreivanje obujma stijene,
u naem sluaju odlagalita, koja je zasiena plinom. Da bi se taj obujam
mogao izraunati, treba odrediti povrinu i debljinu odlagalita u kojem su
nakupljeni plinovi.
Uz obujam, za primjenu volumetrijske metode treba upoznati i svojstva
stijene, te svojstva fluida koji je prisutan. Osim toga, iako se obujam plinova
rauna pod uvjetima koji vladaju u leitu, potrebno ga je prevesti na uvjete
tlaka i temperature na povrini, gdje se registriraju i mjere koliine. Standardni
uvjeti na povrini se odreuju prema temeljnoj (prosjenoj) temperaturi i
tlaku odreenog podruja [22-24].
Svojstva stijena i fluida to su potrebna pri upotrebi volumetrijske metode
su:
- upljikavost ili poroznost, (j), omjer obujma upljina i ukupnog obujma
stijene, koji ini prostor za uskladitenje fluida u stijeni;
- propusnost, k, svojstvo stijene koje omoguava strujanje fluida po njoj;
- zasienje leita vodom, Sn, kojim se odreuje zasienje pornog prostora
naftom (S) i/ili plinom (S);
- kapilarni tlak, Pc , kao posljedica meusobnog djelovanja fluida i stijene, s
pomou kojega se odreuju raspodjela fluida po visini leita i razdjelnice
meu njima;
- elektrina vodljivost stijene zasiene fluidima;
- obujamski koeficijenti za naftu, B0, i plin, Bg, s pomou kojih se obujmi fluida
preraunavaju iz leinih u povrinske standardne uvjete, i sastav plina,
potreban za odreivanje koeficijenta odstupanja ponaanja plina od zakona
za ponaanje idealnih plinova [22].
Prema tome, raunanje ukupno otkrivenih zaliha ugljikovodika volumetrijskom metodom sastoji se od ovih faza:
177
- odreivanje obujma stijene zasiene ugljikovodicima s pomou povrine i

debljine;
- odreivanje prosjenog koeficijenta efektivne upljikavosti stijene;
- odreivanje zasienja leita vodom odnosno ugljikovodicima, i
- preraunavanje obujma ugljikovodika iz slojnih u povrinske uvjete[22].
Volumetrijska metoda se u praksi koristi za odreivanje ukupno otkrivenih
zaliha nafte, plina otopljenog u nafti ili zaliha slobodnog plina i plina u
plinskoj kapi. U ovom radu koristi se upravo jednadba koja opisuje zalihe
slobodnog plina i plina u plinskoj kapi koja glasi:
(5)
u kojoj su:
G
ukupno otkrivena koliina plina [std. m3]
A
povrina leita ili povrina dreniranja, [m2]
hn
srednja efektivna debljina leita, [m]
koeficijent upljikavosti stijene, % [-]

Swi
zasienje leita vodom pri poetnim uvjetima zalijeganja, % [-]
Bgi
volumni koeficijent plina pri poetnom tlaku i temperaturi leita
[m3/std. m3]
Indeksom i su oznaeni poetni ili originalni tlak i temperatura u leitu.
4.1. Efektivna debljina leita

Debljina leita je jedan od pokazatelja koji znatno utjee na tonost i
koliinu procijenjenih zaliha ugljikovodika. Opasnost dolazi iz injenice da
u prirodi nema homogenih leita, da su ona u najveem broju manje ili vie
heterogena, s promjenljivim svojstvima upljikavosti i propusnosti, pa tako i
promjenljivih debljina i zasienja fluidima. U praksi su poznati nazivi ukupna
debljina ht i efektivna debljina hn. Efektivnom debljinom obuhvaeni
su samo proizvodni dijelovi leita, dok su u ukupnu debljinu ukljueni i, u
leitu prisutni, neproizvodni intervali, koji su zbog odreenih uzroka izgubili
kolektorska svojstva. Stoga se za procjenjivanje ukupno otkrivenih zaliha
ugljikovodika u leitu koriste efektivne debljine. Odreuju se primjenom
najmanjih graninih vrijednosti upljikavosti, propusnosti i zasienja
fluidima, ispod kojih leite nije u mogunosti proizvoditi ugljikovodike pod
komercijalnim uvjetima. Granine vrijednosti se odreuju prema podacima o
proizvodnim mogunostima tog ili slinih leita i konstruiranjem korelacija
izmeu koliina proizvodnje, upljikavosti, propusnosti, zasienja vodom i
koliina pridobivih zaliha [22].
178
4.2. upljikavost
upljikavost je odnos obujma upljina i ukupnog obujma stijene, dakle, to je
dio stijene popunjen fluidima. Drugim rijeima, upljikavost ini skladini
kapacitet stijene.
Postoji ukupna i efektivna upljikavost. Ukupna upljikavost je omjer
obujma svih upljina i ukupnog obujma stijene, a efektivna upljikavost,
omjer obujma povezanih upljina i ukupnog obujma stijene. Za istraivae i
procjenitelje zaliha ugljikovodika vano je poznavanje efektivne upljikavosti
obujma povezanog skladinog prostora stijene [22].
4.3. Zasienje leita fluidima

Zasienje leita odreenim fluidom definirano je kao dio pornog sustava
zapunjenog tim fluidom.
5. UTVRIVANJE KAPACITETA BUOTINA

U knjizi Osnove tehnologije razrade leita [24], odnos izmeu koliine
proizvodnje buotine i dotinog dinamikog tlaka moe se empirijski izraziti
formulom:
q = C ( ps2 pd2 ) n
(6)
gdje je:
ps
statiki tlak
pd
dinamiki tlak
q
koliina proizvodnje
Konstante C i n su funkcija leinih parametara, kao ro su temepratura,
propusnost, viskoznost te se one odreuju emirijski mjerenjima. Te se
konstante odreuju za specifini sustav, u naem sluaju to su komunalna
odlagalita koja su meusobno slina.
Kad bi protjecanje bilo u skladu s Darcy-evim zakonom, tada bi n bio jednak
jedinici. Utvreno je, meutim, da se pri stvarnim uvjetima protjecanje plina
ne odvija tono prema Darcy-evom zakonu zbog turbulencije u porama.
Zato je vrijednost borja n uvijek manja od 1. Nakon prvog ispitivanja nae se
vrijednost n tako da se izrauna nagib pravca u grafu logq/log(ps2-pdd).
Najprije je potrebno utvrditi stabilizirani statiki tlak. Zatim se izmjere dva
do etiri stablizirana protoka s odgovarajuim dinamikim tlakom.
Prvi korak u ovom ispitivanju je zatvaranje buotine do dobivanja stabilnog
statikog tlaka. Naime, nakon zatvaranja proizvodne buotine, tlak e u
njoj postupno rasti. Iz porasta tlaka mogu se izvui korisne informacije o
179
vrijednostima leinih parametara i karakteristikama leita: [24]

- propusnost,
- kapacitet leita,
- statiki tlak leita,
- oteenje leita ili skih efekt,
- izdanost dotoka,
- visina razdjelnice: plin, nafta voda,
- heterogenost leita (rasjedi, isklinjavanje).
U ovom radu zanimljiv je jedino kapacitet leita, tj. koliina odlagalinih
plinova koja je prisutna u odlagalitu. Isto tako, za razliku od prirodnih leita
prirodnog plina, ovdje ne moemo govoriti o velikim tlakovima, te se nakon
postavljanja naih buotina mora pumpom dobiti podtlak te potom pratiti
porast tlaka u sustavu.
Spomenuti statiki tlak a preko njega i kapacitet buotine dobiva se Miller
Dayes Hutchinson (MDH) metodom za ograniena leita. Statiki tlak je
zapravo tlak koji bi dubinski manometar pokazivao nakon beskonano dugo
vremena. Jednadba porasta tlaka glasi:
pt = pi
gdje je:
pt
pi
Bg
k
h
tp
t
t p + t
21,91 q m
log
Bg k h
t
(7)
tlak u buotini u vremenu t nakon zatvaranja buotine, [bar]

izvorni leini tlak, [bar]
viskoznost kapljevine pri leinim uvjetima [mPas]
leini volumni koeficijent za plin, [-]
propusnost, [10-3 m2]
debljina sloja, [m]
vrijeme do zatvaranja buotine, [h]
vrijeme nakon zatvaranja buotine, [h]
Dobivene vrijednosti crtaju se na graf p/log(tp+t)/t te se interpolira krivulja

do vrijednosti log(tp+t)/t = 1 te je vrijednost tlaka u to toki vrijednost
statikog tlaka.
Metoda prikazana na slici 1. Hornerova je metoda i odnosi se na idealna
leita. U realnim uvjetima, u plinskim leitima, porast tlaka nee dati
tlak koji je dobiven ekstrapolacijom, nego e biti manji. Razlika, u plinskim
leitima reda je veliine 1 bara na rasponu reda veliine 100 bara, tako da
u naem sluaju gdje su tlakovi jako mali, ak i narinuti pumpom, moemo
pretpostaviti da je odlagalite otpada idealno leite plina, te koristiti
Hornerovu metodu odreivanja statikog tlaka.
180
Slika 1. Porast tlaka u idealnom leitu
6. EKSPERIMENTALNI DIO
U svrhu mjerenja ovom metodom, u firmi Dvokut Ecro, razvijana je potrebna
oprema. Tehnika buenja i zacjevljena odlagalita razvijena je ve prije za
potrebe mjerenja sastava odlagalinih plinova na odlagalitima gdje ne
postoje odunici. Za zacjevljenje se koristi elina sonda, kakva je prikazana
na slici 1. Cijev se koristi kako bi se ispunio uvjet zatvaranja buotine,
neophodan kod analize porasta tlaka. Cijev na gornjem kraju ima ventil
koji se moe po potrebi otvoriti i zatvoriti. Na sondu, su spojeni u seriju,
manometar, pumpa te na kraju instrument za mjerenje odlagalinih plinova
Slika 2. Shema aparature
181
koji se i inae koristi u spomenutim mjerenjima sastava odlagalinih plinova.

Radi se o GA2000plus, proizvoaa Geotechnical instruments Ltd. Njime se
prati sastav odlagalinih plinova tj. njihova prisutnost. Instrument mjeri udio
metana, ugljikovog (IV) dioksida, duika, vodika te sumporovodika.
7. ZAKLJUAK
Do predaje ovog rada oprema je jo bila u razvojnoj fazi te jo nije obavljeno
dovoljno mjerenja da bi se ovdje mogli prezentirati konkretni rezultati.
Mjerenja su zapoeta na lokaciji odlagalita Kozarac Nova Raa. Radi se o
zatvorenom odlagalitu za koji je u vrijeme pisanja ovog rada bilo potrebno
izraditi projekt sanacije. S obzirom da za ovo odlagalite postoje podaci o
koliinama odloenog otpada mogue, je kad se dobiju potpuni podaci sa
mjerenja usporediti ih sa proraunatim vrijednostima.
Slika 3. Mjerenje na lokaciji odlagalita Kozarac - Nova Raa
182
LITERATURA
1. Veronika Ustohalova, Tim Ricken, Renatus Widmann, Estimation of landfill emission
lifespan using process oriented modeling, Waste Management 26 (2006.), 442-450.
2. S. Kumar, Mondal, Gaikwad, Sukumar, Singh, Qualitative assessment of methane emission
inventory from municipal solid disposal sites: a case study, Atmospheric Environment
38 (2004.), 4921-4929.
3. M.A. Barlaz, R. Green, J.P. Chanton, C.D. Goldsmith, G.R. Hater, Evaluation of a biologically
active cover for migration of landfill gas emissions, Environmental Science & Technology
38 (2004.), 4891-4899.
4. E.A. Mcbean, J. Farquhar, An examination of temporal/spatial variations in landfill-generated
methane gas, Water Air Soil Pollut 13 (1980.), 157.
5. K. Spokas, J. Bogner, J.P. Chanton, M. Morcet, C. Aran., C. Graff, Methane mass balance at
three landfill sites: what is the efficiency of capture by gas collection systems?, Waste
Management 26 (2006.), 516-525.
6. J.T. Houghton, Y. Ding, D.J. Griggs, M. Noguer, P.J. Vandelinden, D. Xiaosu, Climate change
2001: the scientific basis. Contribution of working group I to the third assessement
report of the Intergovernamental Panel on Climate Change (IPCC): UK, 2001., 944.
7. J.E. Bogner, M. Meadows, P.M. Czepiel, Fluxes of methane between landfills and the
atmosphere: Natural and engineered controls, Soil Use Management 13 (2000.),
268-277.
8. G. Borjesson, A. Danielsson, B.H. Svensson, Methane fluxes from a Swedish landfill
determined by geostatical treatment of static chamber measurments, Environmental
Science & Technology 34 (2000.), 4044-4050.
9. M. Nastev, R. Therrien, R. Lefebvre, P. Gelinas, Gas productionand migration in landfills and
geological materials, Journal of Contaminant Hydrology 52 (2001.), 187-211.
10. A.B. Fourie, J.W.F. Morris, Measured gas emissions from four landfills in South Africa and
some implications for landfill design and methane recovery in semi-arid climates,
Waste Management & Research 22 (2004.), 440-453.
11. P.M. Czepiel, E. Douglas, R. Harris, P. Crill, Measurements of N2O from composted organic
wastes, Environmental Science & Technology 30 (1996.), 2519-2525.
12. B. Hellman, L. Zelles, A. Palojarvi, Bq Yun, Qy Bai, Emission of climate relevant trace gases
and succession of microbial communities during open-windrow composting, Applied
and Environmental Microbiology 6393 (1997.), 1011-1018.
13. I. Georgaki, P. Soupios, N. Sakkas, F. Ververidis, E. Trantas, F. Vallianatos, T. Manios,
Evaluating the use of electrical resistivity imaging technique for improving CH4 and
CO2 emission rate estimations in landfills, Science of the Total Environment 389 (2008.),
522-531.
14. P. Soupios, E. Papadopoulos, M. Kouli, I. Georgaki, F. Vallianatos, E. Kokkinou, Investigation
ofwaste disposal areas using electric methods: A case study from Hania Crete,
Greece, Environmental Geology 51 (2006.), 1249-1261.
15. V. Saltas, F. Valliantos, P. Soupios, J.P. Makris, D. Triantis, Application of dielectric spectroscopy
to the detection of contamination in sandstone., Proceedings of the international
workshop in geoenvironment and geotechnics 1214 September, Milos Island, Greece
(2005.), 269-274.
16. W.T. Tsai, Bioenergy from lanfill gas (LFG) in Taiwan, Renewable and Sustainable Energy
Reviews 11 (2007.), 331-334.
17. W. Qin, F.N. Egolfopoulos, T.T. Tsotsis, Fundamental and enronmental aspects of lanfill gas
utilisation for power generation, Chemical Engineering Journal 82 (2001.), 157-172.
18. Mutasem El-Faled, Angelos N. Findikakis, James O. Leckie, Environmental Impacts of Solid
Waste Landfilling, Journal of Enviromental Management 50 (1997.), 1-25.
183
19. Heijo Scharff, Joeri Jacobs, Applying guidance for methane emission estimation for landfills,
Waste Management 26 (2006.), 417-429.
20. Suman Mor, Khaiwal Ravindra, Alex De Visscher, R.P. Dahiya, A. Chandra, Municipal solid
waste characterisation and its assessement for potential methane generation: A case
study, Science of the Total Environment 371 (2006.), 1-10.
21. AP 42, Volume I, Fifth Edition, United States Environmental Protection Agency, http://
www.epa.gov/ttn/chief/ap42/index.html, 20.05.2008.
22. Josip Seen, Razrada leita ugljikovodika; INA Industrija nafte d.d., Naftaplin: Zagreb,
2002., 403.
23. T. D. Van Golf-Racht, Osnove razrade frakturiranih leita; Nafta - Gas Novi Sad: Novi Sad,
1988., 305-308, 506, 525, 605.
24. Ante Aunedi, Osnove tehnologije razrade leita ugljikovodika; INA Naftaplin: Zagreb,
1987. , 224-229.
184
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
PRIMJENA RFID TEHNOLOGIJE I PRAENJE U GOSPODARENJU

OTPADA CLEAN-TRACK SUSTAV
IMPLEMENTATION OF RFID TECHNOLOGY AND TRACKING IN WASTE
MANAGEMENT CLEAN TRACK SYSTEM
Denis Terzi, dipl inf.1, Saa Avirovi, dipl ing.2
GIT d.o.o., Varadin1, AKOM d.o.o. akovec2
SAETAK
Rjeenja za praenje cjelokupnog procesa skupljanja i odvoza otpada, ukljuujui pregled radnog vremena,
identifikaciju posuda, GPS praenje, GPRS prijenos podataka, integraciju s GIS sustavom te sintezu i
analizu prikupljenih podataka postaju svakodnevnica. Jedno takvo rjeenje koje je prikazano u ovom
radu razvijeno je pod nazivom Clean-Track. Nove tehnologije unose novu dimenziju u poslovanju tvrtke
kroz poveanje uinkovitosti i kvalitete usluge te mogunost potivanja zakonske regulative o naplati
prema koliini i EU zahtjeva o sljedivosti. Zakonska regulativa u RH zadala je pravni okvir unutar
kojeg se uvoenje novih tehnologija namee kao nunost. Dodatna obaveza stvara se pribliavanjem
EU te usvajanjem nove regulative o odlaganju otpada. Osim zakonske regulative postoji drutvena
odgovornost te zahtjevi drutva za zatitu potroaa.
U radu se obrauju teme: postavljanje opreme, identifikacija posade i posuda pomou RFID tehnologije,
praenje vozila putem GPRS-a, optimiranje ruta, udaljeni nadzor u realnom vremenu. Iskustva u ovom
radu skupljena su kroz instalacije koje su obavljene u komunalnim tvrtkama: AKOM d.o.o. iz akovca,
Komunalac d.o.o iz Opatije te VG istoa d.o.o. iz Velike Gorice.
Potreba primjene RFID tehnologije i praenje vozila javlja se u sustavima za odvoz otpada na deponij,
identifikacija vozila, predmeta i osoba prilikom vaganja, kod praenja opasnog otpada, intervencijama
kod akcidenata, kod toenja goriva (kontrola potronje) itd.
Uobiajeni nain oznaavanje danas je barkod. RFID postepeno zamjenjuje barkod.
Kljune rijei:
RFID - identifikacija pomou radio frekvencijske tehnologije
TAG (ip), transponder nositelj identifikacije posuda, osoba
GPS - Pozicioniranje i kretanje vozila
GPRS - Siguran i zatien prijenos podataka
GIS, TIS - Geo informacijski i Tehniki informacijski sustav
Praenje vozila(fleet management) - sustav koji slui za praenje vozila i dojavu u centralu
SUMMARY
Clean Track is a unique system assigned for companies in a business of collecting, transport, disposal
and recycling of waste. Based on a new technology, this system provides a continuous insight in location,
status and motion of a vehicle and work of employees.
Clean Track system includes a process of transporting waste, including time records, identification of
containers, GPS tracking and GSM data transfer, integration with a new GIS system, synthesis and
analysis of collected data.
Clean Track system brings a whole new dimension to business through increase of efficiency and service
quality, and a possibility to respect regulations on repayment and EU laws on traceability.
By implementing an RFID technology, we can identify containers simply and very quick, which can be
assigned to each costumer. Thanks to GPS system, we can know the exact location and unloading time
for each container and after that it is possible to calculate the exact quantity of waste that every household
produces in certain amount of time.
Key words:
RFID - registration of the crew, register of working hours and identification of containers
GPS - positioning and vehicles movement
GSM - safe and secure transfer of data
GIS, TIS - geo information and technical information system
Containers identification - efficiency repayment
186
TERZI D., AVIROVI S.
1.UVOD
Koristi od primjene RFID tehnologije sa sustavom za praenje imaju tvrtke za
odvoz otpada, korisnici (potroai), zajednica, inspekcijske slube. Cilj ovog
rada je ukazati na sve prednosti koje omoguava sustav koji nazivamo CleanTrack.
Clean-Track je jedinstven sustav namijenjen tvrtkama koje se bave
prikupljanjem i gospodarenjem otpadom. Temeljen na najnovijim
tehnologijama sustav omoguava stalan uvid u poloaj, status i kretanje
vozila te rad djelatnika na terenu.
U razvoju ovakvih inteligentnih rjeenja koriste se najsuvremenije tehnologije:
RFID, GPS, GPRS, GIS. Ljudi nisu svjesni, ali veina od njih due vrijeme se
koriste u praksi u velikom broju tvrtki oko nas.
2. OPIS I ELEMENTI
Clean-Track sustav omoguava naplatu prema kriteriju koliine i svojstva
otpada uz primjenu naela oneiiva plaa. Svakom korisniku dodjeljuje
se posuda u koju je ugraen tag s jedinstvenim brojem. U trenutku pranjenja
posude antene na zadnjem djelu vozila (obino instalirane na elju) oitaju
broj posude. Taj podatak prosljeuju u mobilno raunalo u vozilu koje
uzima poziciju vozila pomou GPS prijemnika te beino prenose podatke u
sredinje raunalo. U sredinjem raunalu na karti se prikazuje tona pozicija
vozila vrsta otpada i koliina koja se preuzima, kojem korisniku se vri usluga.
Svi ti podaci su potrebni za kasnije izdavanje ispravnog rauna.
Sustav se sastoji od:

- Sredinje instalacije: Clean-Track server i aplikacije, WEB aplikacije za
pregled usluga
- Instalacija na vozilu: mobilno raunalo, kontroler, itai, PDA, identifikacija
posade
Clean-Track server je centrala za prikupljanje i obradu podataka sa svim
potrebnim servisima koji omoguavaju stalan rad sustava: GRPS servis,
CDS servis, Xchange servis, ... Clean-Track aplikacije sastoje se od monitora,
statistike, analitike.
Ne postoji ogranienje broja vozila koji se mogu spojiti na sredinju
instalaciju.
Clean-Track mobilno raunalo ugrauje se u vozilo i prikuplja sve podatke.
Slui za on line prijenos podataka u centralu ili se podaci mogu prikupljati i
vie mjeseci bez potrebe za prijenosom u centralu. Na njega se spajaju se svi
senzori, CT kontroler, CT itai, semafori, set potrebnih antena (GPS, GSM,
RF ID).
Clean-Track mobilno raunalo za odvoz otpada omoguava praenje on-line, u
realnom vremenu i off-line. Prati se standardni set podataka pozicija, brzina,
187
smjer, paljenje/gaenje vozila. Ima ugraen napredni algoritam optimizacije

i kompresije koji omoguava viemjesenu pohranu podataka bez potrebe
prijenosa u centralu. Komunikacija se vri SMS porukama, CSD podatkovni
pozivom, GPRS vezom i glasovnom komunikacijom. Omoguava spajanje
prijenosnog ili runog raunala radi navigacije u vozilu, spajanje korisnikovih
ureaja radi preuzimanja i/ili prijenosa podataka. Ima upravljive izlaze
(elektronska brava, blokada motora ...) te programibilne ulaze (panik tipka,
otvaranje/zatvaranje vrata ...), analogno-digitalni pretvornike (razina nivoa
goriva ...). Ujedno ima ugraene prenaponske, toplinske i zatite od kratkog
spoja, prikljuak za proirenja (identifikacija vozaa, senzor temperature ...),
serijski prikljuak s audiom (spajanje dlanovnika, hands free dodatka ...).
Mobilno raunalo u sluaju potrebe se spaja na priuvno napajanje. U sluaju
nepravilnosti alje alarme i/ili upozorenja prema unaprijed definiranim
dogaajima. Vana funkcija je daljinska nadogradnja ureaja.
WEB aplikacija za pregled usluga omoguava korisnicima koji plaaju
komunalnu uslugu da putem Interneta pregledaju vrijeme odvoza.
2.1 Sustav identifikacije posuda pomou RFID tehnologije

U posude se ugrauje RFID tag - identifikator s jedinstvenim brojem kojim
se omoguava sustavu da tono prepozna vrijeme i mjesto pranjenja te
identifikaciju vlasnika posude. Ugrauje se na mjesto u posudi koje je
predvieno za instalaciju tag-ova
Izvjetaji daju precizan datum i vrijeme pranjenja posude i koliko puta je
ispranjena u odreenom vremenu te raunaju kolika je koliina otpada
odvezena radi tonog izdavanja rauna korisniku.
Povezivanjem sustava identifikacije na raunovodstveni sustav mogue je
napraviti crnu listu korisnika, tj. posuda za koje nisu plaeni rauni, tako
da se, uz odgovarajuu signalizaciju na vozilu (npr. crvena lampica), zna koja
je posuda s nepodmirenim obvezama, te djelatnik moe ostaviti i upozorenje
korisniku o neplaanju (naljepnica, listi) ili sustav moe odbiti pokupiti
posudu.
Prikupljanjem podataka u odreenom roku, mogu se tonije odrediti
potrebe pojedine regije/ulice to bi rezultiralo optimizacijom rada (preciznije
definiranje sezonskih ruta, preraspodjela rada, itd.).
Pomou identifikacije mogue je tono ustanoviti iji otpad je gdje i kada
odloen na deponiju. Ta informacija je dostatna za precizniju definiciju
lokacije u sluaju da korisnik ili npr. policija treba doi do sadraja otpada, a
u sluaju pronalaska opasnog otpada na deponiju, preciznije bi se definiralo
otkud dolazi.
Ako strana vozila koriste usluge deponija, u sustav se mogu uvrtavati
pripadajui istovari, te se moe vriti mjeseni obraun radi naplate.
Daljnje se moe raditi statistika obrada koliine i vrste otpada po tipu188
regiji-koliini-vremenu radi planiranja rada deponija i pripreme za studiju o

isplativosti reciklae (npr. isplativost izgradnje elektrane na otpad).
Kako su posude izraene od razliitih vrsta materijala, koriste se razliite
vrste tagova. Za plastine posude ili metalne koriste se tagovi koji rade na
odgovarajuim frenkvencijama. Veina posuda ima predvieno mjesto
za ugradnju taga ali neke starije nemaju. Stoga je pozicija ugradnje taga i
pozicija instalacije antene na vozilu uvjetovana. Ako je namjena identifikacije
posude kod vaganja na deponiju koriste se tagovi koji omoguavaju itanje
do nekoliko metara.
2.2 Identifikacija vozaa i djelatnika

Vozai i djelatnici koji prazne posude mogu posjedovati svoje identifikacijske
bezkontaktne kartice ijim e se prislanjanjem na ita na kamionu
identificirati u kojem vremenu su doli na posao i koliko dugo su radili. Unutar
bezkontaktne kartice takoer se nalazi RFID tag. Na temelju toga mogue je
izraunati uinkovitost pojedinog radnika, pojednostaviti evidenciju radnog
vremena i napraviti izradu tzv. ihterica.
2.3 Praenje vozila

Praenje vozila se vri u centrali gdje se za to koristi server te odgovarajue
aplikacije.
GPS tehnologijom prate se kretanje i rad vozila flote, izraunavaju prijeeni
kilometri, odreuju mjesta i vremena zaustavljanja te izraunava iskoristivost
pojedinog vozila i flote. Analizom podataka omoguava se kontrola kvalitete
poslovanja. Zahvaljujui GPS sustavu, pouzdano se zna lokacija i vrijeme
svakog pranjenja posude, a time je mogue izraunati i tonu koliinu
otpada koju korisnik producira u odreenom vremenskom periodu.
Prijenos podataka pomou GSM tehnologije omoguava nam brz i uinkovit
prijenos podataka, a time i stalan uvid u status i rad cjelokupnog voznog
parka kao i djelatnika na terenu. Stalnim nadzorom olakano nam je
pravovremeno donoenje ispravnih odluka.
Analizom dobivenih GPS podataka i izradom GIS baze korisnika omoguena
je optimizacija ruta vozila, a samim tim i poveanje uinkovitosti cjelokupnog
sustava.
Za praenje vozila koriste se aplikacije: Clean-Track Position Manager, CleanTrack Statistika, Clean-Track Analizator, Clean-Track Analitika, Clean-Track
Interaktiv, Clean-Track Administrator, vozni park. Aplikacije imaju velike
mogunosti te su prilagoene za rad sa komunalnim vozilima. Nekoliko
vanih injenica o aplikacijama: 2D/3D prikaz mapa, rade koristei mape
Navigo system (Garmin), imaju ultrabrzi Map Engine, podravaju rad
na vie monitora, omoguavaju rekunstrukciju kretanja i dogaaja, daju
prikaz sintetike i analitike neogranienog broja vozila ili objekata ili vozaa,
189
omoguavaju inventarni i operativni rad sa voznim parkom, koriste se za

izraun trokova vozila/vozaa, omoguavaju razmjenu poruka s vozilima/
vozaima.
Clean-Track server osim to pohranjuje sve podatke koji se prikazuju pomou
aplikacija, komunicira sa svim raunalima u vozilu. Clean-Track server ima
ugraeni napredni komunikacijski protokol (3A protokol), omoguava
viestruki nain komunikacije (SMS, CSD, GPRS). Svi podaci su zatieni
sofisticiranim hijerarhijskim sustavom korisnikih privilegija. Server se koristi
za centralno daljinsko podeavanje postavki Clean-Track Mobile ureaja,
centralnu daljinska dogradnja Clean-Track Mobile ureaja, distribucija
alarma
2.4 Unos matinih podataka

Kako bi se pribliili punoj uinkovitosti sustava potrebno je unijeti odreen
set matinih podataka u sustav.
Matini podaci koje je potrebno unijeti su vozila, objekti i zone.
Zone
Zone definiraju podruja na mapi koja su od posebnog interesa za
korisnika.
Slika 1: Primjer zone
190
Predlaemo definiranje barem dvije zone: centralna lokacija tvrtke (parking)

te odlagalite otpada.
Zone je mogue hijerarhijski podijeliti u grupe radi kasnije jednostavnije
statistike obrade podataka.
Sustav moe upozoriti korisnika na centrali da vozilo ulazi/izlazi iz definirane
zone, a u statistici se mogu izdvojiti dogaaji (zaustavljanje, paljenje/gaenje
motora, ...) u odreenoj zoni.
U kasnijoj fazi implementacije moe se tono odrediti vrijeme i locirati na

mapi gdje je pojedina posuda ispranjena u zoni odlagalita (poglavlje 3.1).
Objekti
Objekte korisnik moe postaviti na mapu radi lakeg praenja i kontrole vozila,
tj. posla koji se obavlja. Objekt je definiran svojom pozicijom i pripadajuim
radijusom.
Slika 2: Primjer objekta s pripadajuim radijusom
Predlaemo unos korisnika, tj. lokacija korisnikovih posuda kao objekata.

Time bi se dobila mogunost izrade izvjetaja kojima bi se vidjelo kada je
pojedina posuda na pojedinoj lokaciji ispranjena i/ili koliko puta se pristupilo
posudi u odreenom razdoblju.
Objekti se mogu podijeliti u grupe koje su hijerarhijski ureene.
191
Slika 3: Primjer grupa objekata s hijerarhijom
Predlaemo ureenje objekata u grupe: Opina Regija Cesta Tip

Objekti, ili Tip Regija Cesta Objekt radi omoguavanja izrade izvjetaja
po regijama i/ili tipovima posuda i slino.
Sustav moe pratiti nalazi li se posuda na pravom mjestu.
2.5 Proirenje instalacije na vozilu:

U vozila ugraeni Clean-Track mobilno raunalo ima vie prikljuaka za
proirenje. Na njih je potrebno spojiti izlaze s postojeih instalacija na vozilu
i dodatne senzore pomou kojih moemo pratiti vie dogaaja.
Za vozila za skupljanje smea omoguavamo spajanje indikacije pranjenja
posuda i indikaciju pranjenja vozila, indikaciju teine posude.
Za vozila za prijevoz velikih kontejnera i skupljanje krupnog otpada
predlaemo spajanje indikacije utovara i indikaciju teine velikih kontejnera
ili krupnog otpada.
Za vozila s etkama predlaemo spajanje indikacije rada (etke rade ili ne).
Za vozila za pranjenje septikih jama indikaciju ukljuenja pumpe i
indikaciju pranjenja.
192
2.6 Runa raunala (PDA)

Implementacijom runih raunala (PDA) i terminala (HHT) moe se dodatno
poveati uinkovitost rada sustava. Runa raunala PDA omoguuju upravi
da sa udaljene lokacije mogu pratiti kretanje vozila te rad posade.
Ukoliko je Clean-Track PDA ureaj u vozilu, on prikazuje vozau pranjenje
posuda, poziciju, navigaciju, signalizira nepravilnosti (kanta nije u sustavu,
korisnik nije podmirio svoje obaveze), koristi se za komunikacija centralavoza (razmjena poruka, prosljeivanje zadataka sa navoenjem).
2.7 Runi terminali (HHT) u vozilima

Ugradnjom runih terminala u vozila dobiva se mogunost mobilnog
poslovanja ime se smanjuje koliina dokumenata, nepotrebno viestruko
unoenje istih podataka u sustav i poveava uinkovitost poslovanja.
Izdavanje rauna/otpremnica omoguava nastanak financijskog zaduenja
kupca na licu mjesta i predaju potrebnih dokumenata odgovornoj osobi.
Podaci o raunu prenose se putem Clean-Track sustava u poslovni sustav
korisnika.
Najisplativija implementacija bila bi na vozilima koja jednokratno naplauju
svoju uslugu kao npr. pranjenje septikih jama, isporuka vode, odvoz
krupnog otpada i sl.
Osim izdavanja rauna, na rune terminale mogue je implementirati i
navigaciju s kartom. Dodatkom navigacije iz centrale je mogue poslati rutu
i/ili odredite na koje elimo poslati vozilo.
Takoer, voza prilikom rada moe primijetiti odloeni otpad i obiljeiti ga
na karti. Podatak se automatski prenosi u centralu, te se postavlja na listu
lokacija koje vozilo za skupljanje krupnog otpada mora obii.
2.8 Runa raunala (PDA) za voditelje

Koritenjem runih raunala za voditelje omoguen je stalan uvid u rad flote
u svakom trenutku. Zahvaljujui tome odgovorna osoba moe pravodobno
dobiti informaciju i odmah reagirati.
Osim uvida, koritenjem runih raunala mogue je locirati otpad i podatak
prenijeti u centralu kao lokaciju koje vozilo za prikupljanje krupnog otpada
mora obii. Ovo rjeenje je idalno za komunalne redare koji mogu obilaskom
terena oznaiti lokacije na kojima se uoene nepravilnosti, oznaiti vrstu
otpada kako bi se uputilo odgovarajue vozilo.
3. OSNOVNA SHEMA OPREME NA VOZILU

Instalacija ureaja je vrlo zahtjevan posao. Veina vozila na koje smo
instalirali opremu nisu ista. U vozilu je potrebno nai odgovarajue mjesto za
instalaciju mobilnog raunala, provui odgovarajue kablove do kontrolera
193
i antena. Najzahtjevniji zadatak je postaviti na odgovarajue mjesto antene

te izvriti potrebnu nadogradnju. Antene se moraju postaviti na mjesto koje
najbolje oitava tagove. Najee postoje tri antene, dvije za posude koje se
prazne na elju te trea antena za kontejnere.
Prekidai na vozilu (proximiti swithc) koristimo da znamo u kojoj je poziciji
posuda za pranjenje, kada je posuda ispranjena te kada je vozilo ispraznilo
smee na deponiju. Kod instalacije sustava za vaganje potrebno je napraviti
nadogradnju na hidraulici te izvriti prvo kalibriranje.
Slika 4: Osnovna shema opreme na vozilu
194
4. PREDNOSTI RFID TEHNOLOGIJE U USPOREDBI S BARCODOM

Kako bi dokazali superiornost RFID tehnologije nad BAR CODE-om u
nastavku kratka analiza prednosti i nedostataka RFID tehnologije u odnosu
na BAR CODE:
BAR CODE nije mogue oitati kad je pod utjecajem vanjskih utjecaj kao
to su npr. vlaga, prljavtina, ogrebotine, udarci, trenje, dok je RFID tag
otporan na gotovo sve vanjske utjecaje
Da bi se skenirao BAR CODE potrebna je ljudska intervencija dok su veina
rjeenja baziranih na RFID-u u potpunosti automatizirana
BAR CODE mora biti vidljiv na proizvodu ili objektu kako bi se oitao dok
RFID tag moe biti unutar proizvoda ili objekta i oitava se bez problema
Kako bi se oitao, izmeu BAR CODE-a i itaa mora postojati optika
vidljivost, dok se RFID oitava uvijek kada je tag u radijusu oitavanja
itaa, znai oitava iz svih kutova i izmeu mogu postojati prepreke
RFID tagovi se mogu oitavati na veoj udaljenosti nego BAR CODE
RFID tagovi za razliku od barcoda, mogu itati i snimati podatke u samom
tagu, dok BAR CODE to ne moe
Na RFID tagu se moe sauvati vea koliina podataka nego na BAR
CODE-u
Jedina prednost BAR CODE-a u odnosu na RFID je ta to se jo uvijek BAR
CODE masovno koristi i moe se nabaviti po manjoj cijeni, ali razvojem
RFID-a ta razlika u cijeni konstantno se smanjuje.
5. ZAKON O ZATITI POTROAA

Prema zakonu o zatiti potroaa koji je Hrvatski sabor donio na sjednici
13. srpnja 2007. godine, usluga odravanja istoe, odlaganje komunalnog
otpada mora biti obraunata prema potronji:
Glava IV.
JAVNE USLUGE KOJE SE PRUAJU POTROAIMA
lanak 24.
1) U smislu ovoga Zakona javnim uslugama smatraju se distribucija elektrine
energije, opskrba elektrinom energijom, distribucija plina, opskrba plinom,
distribucija toplinske energije, opskrba toplinskom energijom, opskrba
pitkom vodom, odvodnja i proiavanje otpadnih voda, prijevoz putnika
u javnom prometu, potanske usluge, odravanje istoe, odlaganje
komunalnog otpada, odravanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika,
obavljanje dimnjaarskih poslova i javne telekomunikacijske usluge.
2) Prodaja potroaima javnih usluga mora biti obraunata primjenom cijena
utvrenih posebnim propisima.
3) Prodaja potroaima javnih usluga, kada to priroda javne usluge doputa,
mora biti obraunata prema potronji.
195
ZAKLJUAK
Clean-Track sustav obuhvaa cjelokupni proces odvoza otpada, ukljuujui
evidenciju radnog vremena, identifikaciju posuda, GPS praenje, GSM
prijenos podataka, integraciju s GIS sustavom, te sintezu i analizu prikupljenih
podataka, naplatu prema kriteriju koliine i svojstva otpada uz primjenu
naela oneiiva plaa.
Clean-Track sustavom uvodi se nova dimenzija u poslovanje tvrtke kroz
poveanje uinkovitosti i kvalitete usluge te mogunost potivanja zakonske
regulative o naplati prema uinku i EU zahtjeva o sljedivosti.
Uvoenje Clean-Track rjeenja u poslovanje osigurava nekoliko prednosti:
- Naplata prema vrsti otpada,
- Naplata usluge prema veliini posude,
- Naplata usluge prema broju pranjenja posude,
- Naplata usluge prema koliini (teini),
- Identifikacija posude i korisnika posude,
- Praenje vozila,
- Optimizacija ruta,
- Evidencija radnog vremena,
- Na osnovi skupljeni podataka kvalitetnije planiranje rada.
Inspekcijske slube pomou Clean-Track sustava kvalitetnije obavljaju svoj
posao. Potroai su zatieni jer imaju nadzor nad izvrenom uslugom.
Zajednica moe lake vriti nadzor nad pruenim uslugama graana,
preciznije planirati potrebe odlaganja na deponij.
LITERATURA
1. Projektna dokumentacija Clean-Track
2. Internet stranica www.clean-track.com
3. Thoughts on Radio Frequency Identification (RFID) Technology and Revelations Mark of
the Beast; Burton S. Kaliski Jr., Ph.D.; http://www.infosecwriters.com/hhworld/hh10/
rfid.htm
4. Zakon o otpadu od 10. prosinca 2004.
5. Zakon o zatiti potroaa od 18. srpnja 2007.
6. Zakon o prijevozu opasnih tvari od 18. srpnja 2007.
196
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
PRINCIPI SIVIH ZONA U TEHNOLOKOJ PRAKSI ZATITE

OKOLIA U RH
- kako i zato povrno definiramo statuse tehnolokih rjeenja i kako se
sluimo principima Sivih zona u RH
GRAY ZONE PRINCIPLES IN ENVIRONMETAL TECHNOLOGICAL PRACTICE
IN THE REPUBLIC OF CROATIA
Ognjen Nikoli dipl.in., Polona inigoj dipl.in.,
IMS Invest d.o.o., Trzin, Slovenija
Saetak
Problem Sivih zona u proizvodnoj praksi nije nepoznat fenomen. U pitanju je onaj segment proizvodnog
procesa koji ostaje nedoreen jer je zakonodavac pretpostavljao da se neto podrazumijeva ili je dozvolio
slobodnije interpretacije kako bi omoguio slobodan prostor za dravni, ali i lobizam pojedinih tvrtki i
njihovih tehnolokih rjeenja. Razlozi pojava Sivih zona su viestruki od npr. nesposobnosti dravne
administracije da sloi suvisli propis koji nema kontradiktornosti sa propisima drugih ministarstava
sa kojima se nadopunjuje, pa do interesa za plasiranje raznih preferiranih tehnologija uglavnom kroz
aktivnosti prokurista.
Kao takav problem Sivih zona nije zaobiao niti zatitu okolia naroito onaj njen vid koji se zove
End of Pipe segment. Kao takav u praksi se pojavljuje u svim segmentima zatite okolia, bilo da su u
pitanju propisi, priprema dokumentacije, formalni izbor tehnolokih rjeenja, procjene visine investicija,
(nedosljedna) interpretacija propisa i sl. to ukazuje da pojedinani Investitori znaju Sivu zonu kod
veih investicija i pripremati. Takvih je sluajeva ipak manje, meutim sluajeva gdje imamo interese
javnog sektora u sprezi sa pojedinanim prokuristima ima vie dok je najvie zastupljeno viegodinje
preivljavanje manjih tvrtki koje godinama prodaju neadekvatna i preivjela tehnoloka rjeenja.
Prikazuje se 16 primjera Sivih zona iz RH prakse koji se odnose na razliita podruja zatite okolia
(otpadne i pitke vode, oneienje zraka i tla, gospodarenja i obrade otpada, te izrade dokumentacije).
Identificiraju se razlozi postojanja koji pokrivaju uglavnom sve uobiajene razloge pojavljivanja Sivih
zona (te pripremne radnje za realizaciju istih kroz prokuratorske oblike, ali i kroz aktivnosti javne
administracije te smiljene aktivnosti pojedinanih Investitora kako bi se smanjio troak). Javni dravni
interes za formiranje Sivih zona ne postoji jer ne postoji domai proizvod iz zatite okolia kojeg bi
trebalo tititi i plasirati na globalno trite. tetu koju izaziva koritenje principa Sivih zona ne smije
se podcijeniti jer pored direktne tete investiranja u loija tehnoloka rjeenja koja e kad tad trebati
korigirati odnosno reinvestirati, izaziva i nepovratnu tetu rasta nepovjerenja javnosti kako u ozbiljnost
Investitora tako i administraciju na svim razinama. Posljedica navedenog se ve uoava u RH jer ne
postoji povjerenja javnosti u okoline projekte, te ima sve rairenijih interesa da se i u zatiti okolia
nadvladaju sakriveni privatni interesi nad javnim dobrom.
Kljune rijei: Zatita okolia, regulativa u zatiti okolia, tehnologije za provedbu zatite
okolia, tehnoloke sive zone, tehnoloke sive zone u Hrvatskoj, lobiranje za
tehnologije sa podruja sivih zona
Abstracts
Phenomena of Gray Zones is not unknown in the industrial practice. In general Gray Zone
represents not precious interpretation of production and control technologies because regulator assume
that level of technological solution is known and with some free space for administration and lobbing
companies best solutions can be selected. In theory this approach is correct but in practice it can form
Gray Zone. Reason why this is formed is multiplex; low level of knowledge of governmental and
regional administration especially when administration can not combined regulation from environmental
protection with regulations from other ministries or direct deals of administration with procurist to
promote the preferred technologies.
As it can be expected problem of Gray Zones does not avoid environmental protection as the sector
(especially in the End of Pipe segment. It can be identified in all segment of environmental protection
begging from regulation, document preparation, technology selection, investment cost limits, (nonofficial) regulation interpretation etc. All these can show that some Investors can also prepare Gray
Zone to avoid higher investments. Such cases are not numerous. More often are interest combination
of public sector with various company procuracy but most present are Gray Zones formed by small
companies selling for decades old fashion technology solutions.
In this paper short analysis of 16 examples of Gray Zones from various sections of environmental
protection from Croatian practice is presented (wastewaters and potable waters, air and soil pollution
control, management and treatment of waste and documentation preparation). Identification the
reasons of Gray Zones are identified (including preparation activities through procurists actions but
also through actions of public administration and Investors trying to reduce the cost of investment in
environmental protection). Formal governmental interest for forming of Gray Zones does not exist
because there is no environmental domestic technology worth to be protected during marketing. It is
better not to disparage high price of Gray Zones because direct damage is connected with use of low
level technological solution that has to be in near future redesigned but also public trust in investors
and public sector is directly lowered. Consequences could be easily seen in Croatia because there no
public trust in environmental projects and as consequence opinion that there is control of hidden private
interest over public one.
Key Words: Environmental Protection, Regulation in Environmental Protection, Environmental
Protection Technologies, Technological Gray Zones, Technological Gray Zones
in the Republic of Croatia, Lobbing to Support Technological Gray Zones
198
NIKOLI O., INIGOJ P.
UVOD
Sive zone tehnolokih rjeenja
Pretpostavlja se da pojam Sivih zona ne treba posebno objanjavati.
Prisutan je kao takav u cijelom nizu djelatnosti te ni zatita okolia nije imuna
od takvih pristupa. Oni iskusniji u zatiti okolia problem sivih zona u svojoj
praksi smanjuju koritenjem tzv. principa slubene verifikacije tehnologija.
Uvoenje principa BACT odnosno BDCT (najbolje raspoloive tehnologije
dokazane u praksi prema iskustvima iz prakse SAD: BACT = Best Avaluable
Control Technology; BDCT = Best Demonstrated Control Technology)
odnosno BAT (najbolje raspoloive tehnologije koje se definiraju regulativom
tzv. BREF dokumentima prema IPPC direktivi odnosno regulativi iz EU
zemalja) omoguili su smanjenje slobodnog podruja za plasiranje tehnologija
kroz sive zone, a to se u nekim zemljama pokazalo kao dobra praksa (pojedine
drave unutar SAD, Irska, Belgija, Finska, Juna Koreja, Singapure, Australija,
a u posljednje vrijeme i Velika Britanija). U principu drave koje imaju
dovoljno razvijenu tehnoloku razlinost i dovoljno veliko interno trite ne
trebaju se sluiti principom sivih zona jer princip negativnih referenci se
brzo izraava kroz (negativnu) praksu. Kao kod svakog problema, problem
sivih zona nije u tome to je na tehnolokoj razini neto ostalo nerazjanjeno
ve je problem u tome to je na razini propisa neto (esto namjerno) nejasno
i/ili nepotpuno postavljeno ili imamo direktnu krivu interpretaciju ciljeva i
mogunosti nekog tehnolokog rjeenja. Naalost, esto se u takvoj situaciji
problem svodi na objanjavanje to je pjesnik htio rei, a ne da li eventualno
postoji nedostatak u tehnolokom rjeenju (drugim rijeima Gap nije u
tehnologiji(ama) nego u glavama).
Problem tone definicije Sivih zona je i u tome to ih se razliito shvaa.
Oni sa razvijenim mehanizmom definiranja i verifikacije tehnolokih
rjeenja shvaaju ih na jedan nain (praktino jedino ispravan nain), a oni
koji tehnologije razumiju jedino na prospektnoj razini ili na razini prokurista
na sasvim drugaiji, da ne kaemo primitivniji nain. Postoji miljenje da
tzv. Mismatch kada su Sive zone u pitanju nije posljedica struke ve je
posljedica jedino onoga to se naziva interesno podruje primjene tehnolokih
rjeenja na podruju gdje tehnologija susree politiku, u najirem smislu
toga pojma.
U ne-tehnikim krugovima postojanje sivih zona shvaa se kao oblik
nedoreenosti struke i kao oblika tehnike nesavrenosti, a manje kao esto
namjerno postojanje nejasnoa kako bi se otvorio prostor za lobiranje na
razliitim interesnim razinama. Pod interesnim razinama pritom treba
podrazumijevati interese pojedinanih tvrtki koje prodaju tehnologiju, a
ira javnost ne shvaa da i na tritu tehnologija iz zatite okolia vlada isti
interesni odnosi kao u npr. farmaceutskoj industriji kod prodaje generikih
199
lijekova, uz napomenu da je korisnik farmaceutskih proizvoda ipak bolje

zatien od neefikasnosti nekog proizvoda.
Pritom poznati trik da se da mogunost u okviru pojedinanih pravilnika,
neovisno na koji se problem odnose, ugrauju postavke i/ili numerika
ogranienja i odnosi istih, predstavlja providan trik institucionalnog
utimavanja prolaznosti tehnolokih rjeenja. Isto je naravno uvjetno
reeno prihvatljivo na razini projektnih zadataka jer je pravo Investitora da
bira ono to smatra optimalnim (pogotovo ako je u pitanju privatna tvrtka),
ali teko da moe biti prihvatljivo na razini tzv. starih optereenja odnosno
infrastrukturnih objekata gdje se radi sa javnim, a ne privatnim tvrtkama.
Nadzorni odbori u drutvima gdje ne postoji profesionalni odmak politike
od struke promotor su koritenja odbaenih tehnolokih rjeenja po principu
direktnog lobiranja na razini pojedinanih tvrtki sa imenom i prezimenom sa
lako prepoznatljivim udjelom nekih od lanova nadzornih odbora. Propisi
koji se tiu funkcioniranja i ovlasti nadzornih odbora u takvih drutvima su
naravno usklaeni sa korektnim uzorima, ali By-Pass se nalazi u dirigiranom
izboru managementnog kadra sa niskom razinom strunosti, to logino
rezultira sa niskom razinom samostalnosti u odluivanju. Postoji u praksi i
nepovoljnija varijanta, a to je da u dravama sa niskim udjelom privatnog
sektora nadlene slube na razini propisa ugrauju svoje interese koje
prolaze i u privatnom sektoru jer osim u sluaju velikih privatnih tvrtki koje
su sposobne organizirati vlastite slube za zatitu okolia ovi drugi nemaju
stalnog interesa za postojanje takvih strunih slubi. Poznata specifinost
takvih zemalja je i formiranje (para)dravnih fondova za su-financiranje
zatite okolia po principu nenamjenskog koritenja prikupljenih sredstava.
Sive zone u EU i RH tehnolokoj praksi

Nekoliko tipinih sivih zona u dananjoj rasporedu tehnologija kod zatite
okolia koje susreemo u domaoj praksi vezane su izmeu ostalog uz
gospodarenje otpadom odnosno otpadnim vodama te zatitom zraka od
emisija te zahvaaju sljedee primjere (izabrana su namjerno podruja gdje
su nategnute situacije gdje esto deformacija statusa tehnologije poprima i
karikaturalne dimenzije):
a) obrada komunalnih otpadnih voda biodiskovi kao primjer obrade u fiksnom sloju,
b) zamjena teza da se tercijarne obrade otpadnih voda proglaavaju sekundarnim obradama,
c) isputanje toksinih tvari u kanalizaciju odnosno vodotokove,
d) kondicioniranje pitke vode,
e) MBO obrada komunalnog otpada i kompostiranje,
f) sanitarna i bioreaktorska odlagalita te brtveni slojevi i naini kondicioniranja otpadnih plinova i procjednih voda,
200
g) tzv. Zero Waste,

h) termika obrada otpada
i) bioloke obrade otpada, te potpuno neznanje o nanotehnolokim mogunostima,
j) manje prisutne tehnologije zbrinjavanja otpada (npr. utiskivanje u naftne
buotine),
k) solidifikacija/stabilizacija (opasnog) otpada,
l) iva u otpadu kod proizvodnje i prerade sirove nafte,
m) Claus procesi u tehnologiji prerade nafte,
n) velika loita i kontrola emisija duikovih oksida,
o) operativni planovi vezani uz zatitu okolia,
p) izrada dokumentacije vezane uz zatitu okolia.
Sve navedene toke odnose se na pojedine bitne detalje tehnolokih
rjeenja iz prakse za koje se ocjenjuje da imaju nakaradne elemente dok se
pretposljednja i posljednja odnose na propise kao cjeline.
Treba meutim priznati kako ni EU nije imuna od tzv. tehnolokih Sivih zona
premda se razlozi zato je to tako mogu racionalnije i manje tendencioznije
objasniti. Tipina podruja tehnolokih Sivih zona koje susreemo u
zemljama EU vezane su uz sljedea probrana podruja za nau temu:
- termika obrada otpada,
- stabilizacija komunalnog otpada prije odlaganja,
- obrada industrijskih otpadnih voda.
Kod termike obrade otpada postoji dominacija standardnih tehnikih
izvedbi incineratora odnosno energana na otpad nad T3 rjeenjima u tzv.
IT3 konceptu (IT3 koncept je skupni naziv za konvencionalne i napredne
termike obrade ukljuivo one reciklabilnog tipa; IT3 = Incineration &
Thermal Treatment Technologies). Neke od zemalja EU-a (npr. Danska,
vedska, Njemaka, vicarska) imaju vlastite tehnologije za konvencionalnu
tehnologiju spaljivanja komunalnog otpada kojeg direktno te putem fondova
lobistikim principima proglaavaju jedinim tehnolokim rjeenjem, a druge
opcije (rasplinjavanje, plazma obrada, piroliza) proglaavaju nereferentnim
tehnolokim rjeenjima, eventualno prihvatljivim za specifine vrste otpada
(npr. rasplinjavanje za teke rafinerijske ostatke i petrolkoks, plazma obrada
za azbestni otpad, te pirolizu za stare gume). Siva zona se takoer formira
kroz obrazloenja tipa nepotivanja hijerarhije obrade otpada kod naprednih
tehnologija pri emu se klasina incineracija ponekad ak i zna opisivati kao
rjeenje gdje se termikim putem smanjuje volumen otpada i proizvodi
inertizirani ostatak koji se moe koristiti u cestogradnji jer se proizvodi
konani proizvod koji je uporabljiv (navedeno je ak i istina, ali samo za
plazma obradu jer ista hijerarhiju gospodarenja otpadom ini upitnom, to
201
je logina posljedica primjene principijelno novih tehnologija).

U EU samo je krovni propis identian za sve lanice dok se za izvedbene
i operativne propise dozvoljavaju i toleriraju inovacije. Uvoenjem LD
direktive moe se vidjeti kako navedeni princip neujednaen na tehnolokoj
razini djeluje u praksi. U ovom sluaju mehanizam formiranja Sive zone
nije proveden kroz (namjerne) nejasnoe na razini tehnologije nego
jednostavnije kroz analitiku kontrole procesa odnosno proizvoda. Da se
ogranii uporaba MBO obrade u npr. Njemakoj uvedeno je po uzoru na
termiku obradu granina vrijednost za emisije TOC-a ime se poviena
cijena obrade jedininog volumena komunalnog otpada, sve kao posljedica
lobiranja proizvoaa termikih obrada komunalnog otpada. Zemlje koje
imaju tehnoloke mogunosti proizvodnje vlastitih MBO jedinica, a do sada
su bile osuene jedino na vlastito interno trite, dosjetile su se koritenja
sive zone na analitikom planu konanog proizvoda. Tako dok jedni trae
da ostatak koji se odlae ima graninu vrijednost sadraja organskog ugljika,
drugi trae respiracijski parametar smanjenja aktivnosti ostatka koji ide na
deponiranje (npr. Njemaka i Italija kao kontra primjeri). Situacija je formalno
ista jer pojedine drave imaju pravo proglaavati analitike parametre koje
su analitiki definirane meunarodnim normama.
Jedna od posljedica navedenog moe se vidjeti u izreenim konstatacijama
jednog od njemakih proizvoaa MBO obrade koji proizvode sve tehnoloke
opcije MBO obrade jer jedino na taj nain moe pokriti zahtjeve svih EU
zemalja i biti cjenovno kompatibilan sa konkurencijom.
Kod obrade industrijskih otpadnih voda sa IPPC direktivom i uvoenjem
BAT principa umjesto BATNEEC principa kod specifine sintetske kemijske
industrije pojavili su se problemi sa proiavanjem otpadnih voda koje
uglavnom nastaju kao posljedica pranja kemijskih reaktora nakon zavretka
sinteze. Naime prema naelima istije proizvodnje takva je industrija uvela
principe pranja reaktora pod povienim pritiskom kako bi smanjila utroak
vode i samim tim smanjila koliinu otpadne vode. Posljedica je bila uveanje
optereenja otpadne vode esto sa sadrajem specifinih vodotopivih
organskih tvari (neizreagiranih i djelomino izreagiranih ulaznih kemikalija
u proizvodni proces). Takvu otpadnu vodu potrebno je lokalno preobraditi
najee postupcima naprednih obrada otpadnih voda iju cijenu troka
moe podnijeti proizvodno postrojenje jedino veeg kapaciteta. Pored
svega u sluaju tzv. loih ari postoji problem sa slopom kojeg su takva
postrojenja ranijih godina isputala u podzemlje (podzemnu vodu), a to je
sada kontrolirano te trai dodatnu obradu (najee termikog tipa). Obrada
takvih otpadnih voda ve rezultira kroz IPPC direktivu u najavi manjih tvrtki
takvog tipa koje najavljuju prestanak proizvodnje u ciklusima 3-9 godina,
ovisno o zemlji gdje su locirani. Ukoliko se usporede BREF dokumenti u
radnim varijantama te se u konanoj verziji moe vidjeti kako je u pojedinim
202
segmentima kemijske industrije izvren lobistiki pritisak kako bi se dobio

period 3 godine ili vie pred zatvaranjem jer je striktni zahtjev koji je bio
prisutan u radnoj varijanti dokumenta iznenada nestao u njegovoj konanoj
3-godinjoj varijanti. Prema tome postojanje BREF dokumenata na dananjoj
razini trogodinjeg revidiranja osnovnog sadraja gdje postoji mogunost
lobiranja predstavlja oblik uvrnute sive zone, ali samo prvih nekoliko
godina primjene IPPC direktive.
Dakle moe se vidjeti kako su u EU pojedina podruja vezana kako uz
nedoreenosti propisa, ali isto tako vie kao posljedica konfederacijskih odnosa
meu EU zemljama nego uz namjerne nedoreenosti propisa. Pritom ne
treba zaboraviti postojanje recidiva prijanje regulative koja je omoguavala
interesne sfere i lobiranja za pojedina (najee skupa) tehnoloka rjeenja
koja su u proizvodnom interesu nekih od zemalja. Navedeno se zato moe
okvalificirati kao strukturne i interesne Gaps na razini strunih grupacija,
a ne na razini privatnog interesa i koruptivnih odnosa to navedeno zna
donositi sa sobom. Nekoliko revizija BREF dokumenata prema IPPC direktivi
taj e recidiv vjerojatno korigirati i trasirati u korektnom pravcu.
Izabrani primjeri sivih zona iz RH prakse koji se mogu identificirati u
posljednjem desetljeu (nekoliko izuzetaka je starije) navodimo sa kratkim
komentarom:
a) obrada komunalnih otpadnih voda biodiskovi
Rije biodisk je poznata u RH tehnolokoj praksi obrade otpadnih voda
premda je u pitanju komercijalni naziv tehnike obrade u fiksnom sloju sa
rotacionim diskovima koja je poznata od kraja ezdesetih godina prolog
stoljea. Izraz biodisk se udomaio kao sinonim u tehnolokoj praksi bez
obzira na u potpunosti tehnolokom krivom izrazu (umjesto tonijeg izraza
rotacioni bioloki kontaktor = RBR). RBR obrade pojavljuju se kao bioloke
obrade sa unosom kisika prirodnim, a ne prinudnim putem, to rezultira u
niskim operativnim trokovima. U uvjetima nepostojanja kanalizacijske mree
postoji cijeli niz potencijalnih korisnika malih ureaja za obradu otpadnih
voda gdje se biodisk pojavljuje kao dobro rjeenje, pogotovo u sluaju
neadekvatne kontrole efluenta (Siva zona se formirala kroz neadekvatnu
institucijsku kontrolu efikasnosti rada ureaja). Kako je u pitanju proces sa
viegodinjom tradicijom nedostaci RBR ureaja sve su poznatiji (strunoj)
javnosti i krajnjim korisnicima. U pitanju je koncepcija ureaja koja ima
problema sa neujednaenim protocima (jutarnje i veernje pice protoka
i optereenja kod komunalnih otpadnih voda) i koja ima principijelne
probleme sa odstranjivanjem nutrienata (N, P). Poznata su isto tako glasno
izraena miljenja nekih inspektora za vode u RH da obina dvokomorna
septika jama bolje radi od svakog biodiska. Neovisno o reenom ista vrsta
ureaja i dalje opstaje na tritu gdje danas ima veliku konkurenciju drugih
203
vrsta malih biolokih ureaja boljih principijelnih performansi (ekstenzivne

aeracije, aeracije u fiksnom sloju, ekstenzivne aeracije, SBR-i, MBR-i). Razlog
opstanka je u rairenosti samog imena koji nakaradno podsjea na brandirano ime za bioloke obrade otpadnih voda, ali i u otvorenoj lairanosti
kakvoe efluenta iz takvog ureaja jer stariji i noviji ponuditelji istih
znaju otvoreno na natjeajima lairati podatke o veoj kakvoi nego se ona
objektivno moe postii.
Siva zona se dakle u ovom sluaju formira kao posljedica lairanja kakvoe
efluenta od strane isporuitelja tehnologije odnosno iz razloga neadekvatne
kontrole institucijskih slubi. Nepostojanje verifikacije tehnologije je
institucijski nedostatak.
b) zamjena teza da se tercijarne obrade otpadnih voda proglaavaju sekundarnim
obradama
Kod obrade otpadnih voda u RH okvirima glede kakvoe efluenta nije
uobiajeno da se koncentracija od npr. 2 g/l i 1 g/l ili 1 mg/l shvaa u njenim
numerikim razlikama (dva puta odnosno tisuu puta) ve se smatra kako
je u pitanju niska koncentracija i svejedno je koja je koncentracija i pitanju
(interesantno je da se npr. u graevinarstvu dobro razlikuju jedinice od 1
tone i 1 kilograma). Isto tako se ne shvaa da kada imamo bilo koju varijantu
obrade otpadnih voda fizikalno-kemijski odnosno bioloki procesi imaju
famoznu efikasnost ne veu od 75-90% za pojedinane pokazatelje, u najboljim
sluajevima. Isto tako nije uobiajeno da se tehnologije obrada otpadnih voda
dijele po uobiajenoj klasifikaciji na primarne, sekundarne i tercijarne obrade.
Posljedica su tehnologije obrade u Sivim zonama koje ponuai proglaavaju
tzv. svemuslu tehnologijama. Tipian primjer koji se pojavio prethodnih
godina predstavlja tzv. Constructed Wetlands ili u nas poznatiji pod
nazivom biljni ureaji) koja predstavlja umjetnu imitaciju funkcioniranja
movarita. U pitanju je tehnoloki princip poznatiji kao fitoremedijacija koji
se zna primjenjivati kod sanacije oneienja tla i podzemnih voda (esto sa
sadrajem tekih metala). U sutini u pitanju je tehnoloki princip poliranja
niskooptereenih voda sa cijelim nizom nepoznanica naroito vezanih uz
mehanizme odstranjivanja organskih polutanata jer su osnovna ispitivanja
na razini fitoremedijacije na tom podruju najblae reeno nedovoljno
kompletna. Drugim rijeima postoji tehnoloko rjeenje za koje se ne zna
kako u pojedinanim sluajevima funkcionira, ali pojedinane primjene
znaju pokazivati smanjenje koncentracija za koja se meutim ne zna da li
je u pitanju stvarni mehanizam smanjenja ili statistika varka. Posljedica
je jasna, kada nije poznat mehanizam odstranjivanja ne moe biti poznata
niti efikasnost odstranjivanja, to znai da se ne moe davati garancija za
kakvou efluenta.
Constructed Wetland u RH praksi je poprimio jednu nakaradnu varijantu,
204
a to je da ponuai istu umjesto kao tercijarnu obradu nude kao sekundarnu i

tercijarnu obradu. Dakle, neto neprimjerno nudi se kao zamjena za aerobne
bioloke obrade, ali najee po cijeni kombinirane sekundarne i tercijarne
obrade otpadnih voda. Kako je u pitanju prostorno zahtjevna tehnologija
ona i kod manjih ureaja za obradu komunalnih otpadnih voda ini
lokacijske probleme smjetaja iste, pogotovo u gue naseljenim podrujima
ili podrujima uz morski pojas koji ima potencijalno drugaije esto turistike
namjene.
Siva zona se i u ovom sluaju formira kao posljedica lairanja kakvoe
efluenta od strane isporuitelja tehnologije odnosno iz razloga neadekvatne
kontrole institucijskih slubi. Nepostojanje verifikacije tehnologije u smislu
njenih principijelnih nedostataka takoer je bitan institucijski nedostatak.
c) isputanje toksinih tvari u kanalizaciju odnosno vodotokove
Ograniavanje isputanja toksinih tvari u kanalizacijski sustav predstavlja
osnovni princip kojim se regulira obveza industrije da uvede predobrade
vlastitih otpadnih voda. Time se vie dodatno ne postie razrjeivanje
toksinih komponenti do graninih koncentracija kada ih nije mogue tehniki
odstraniti iz otpadnih voda odnosno sprjeava se uveavanje volumena
otpadnih muljeva sa toksinim sadrajem koji se pojavljuju kao posljedica
proiavanja otpadnih voda. Toliko o svrsi zato je neto tako postavljeno, a
postavljeno je prije gotovo pola stoljea kod onih koje nazivamo razvijenim
zemljama.
Konceptualni pristup kontrole isputanja toksinih tvari u kanalizaciju
odnosno vodotokove ima svoju nadogradnju kada je u pitanju RH.
Koncepcija je postavljena prije nekoliko desetljea kada je definirano kako
se svi proizvoai otpadnih voda nakon predobrade spajaju na centralne
ureaje za obradu otpadnih voda komunalnog tipa. U primorskom dijelu
RH bilo je predvieno koritenje dubinskih ispusta bez prethodne bioloke
obrade kao doprinos lobiranja proizvoaa betonskih i eljeznih cijevi (pritom
je postojala rijetka situacija da je ak i brodograevna industrija forsiranjem
dubinskih ispusta od eljeza znala nadvladati interese graevinskog lobija).
Gradnja biolokih ureaja se izbjegavala sa obrazloenjem kako je u pitanju
nesigurna i smrdljiva tehnologija (ista obrazloenja danas koriste lobisti
za biodrying sustave MBO obrada kada je kompostna varijanta MBO-a
u pitanju). Meutim kako se od pojedinih industrija trailo ograniavanje
sadraja KPK i BPK5 prilikom isputanja otpadnih voda, a isto se moglo
postii jedino izgradnjom vlastite bioloke obrade u tvornikom krugu, dobila
se situacija tzv. tehnolokog konflikta interesa jer je svaka takva industrija
trebala financirati dva ureaja istog tipa (vlastiti i zajedniki). Povrh svega
ogranienja nisu vezana uz veliinu ureaja te je svaki i najmanji proizvoa
otpadnih voda bio izjednaen sa velikim industrijskim kompleksom. Isto
205
tako nije postojala definicija kada otpadna voda postaje otpad, to je bitno za
koncipiranje sustava odvodnje svake industrije. Vrhunac svega je bila situacija
da se priznavalo uzorkovanje jedino trenutnog tipa (tzv.Grab Sample),
to je industriju stavljalo pred situaciju da treba instalirati ureaje vieg
ranga od onoga kojeg bi trebalo instalirati da se koristio dnevni uprosjeeni
uzorak efluenta. Da se navedena situacija u praksi prikrije i da se ne treba
priznati neodrivost situacije uveden je tzv. princip privremene dozvole sa
mogunostima prolnogiranja roka bez kraja (Dozvolbeni nalog).
Siva zona je dakle formirana kao posljedica viegodinje koncepcije
centralnih ureaja za obradu otpadnih voda (kontinentalna RH) odnosno
dubinskih ispusta (primorski dio RH), ali je u ovom sluaju sa izlaenjem
novog pravilnika pod naslovom Pravilnik o graninim vrijednostima
opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama NN 94/08 bitno smanjena
po opsegu. Problem trenutnog uzorka za industriju je ostao i dalje, ali
je otvorena mogunost kombiniranog ureaja industrije i komunalaca.
Problem je meutim to kao nasljeeostaje izgraen cijeli niz ureaja za
obradu otpadnih voda koji po novom pravilniku postaju prezahtjevni
(nepotrebni). Kako su u pitanju manji ureaji kod kojih je investicijska cijena
dominantna pred operativnim trokovima u biti sa novim pravilnikom koji
ublaava kriterije, pred sobom nailazimo na cijeli niz nepotrebnih investicija
u sutini manjih tvrtki. Da je dravna administracija ranijih godina razumjela
i potivala pravnu steevinu EU-a do ovoga ne bi uope dolo.
d) kondicioniranje pitke vode
Na ovom mjestu ne govori se o kompletnom nedostajanju prosudbe rizika od
oboljenja (naroito rakotvornih) glede razine neproienosti pitkih voda po
pojedinim dijelovima Hrvatske. Taj pristup kao da je nepoznanica u praksi
izrade elaborata i dokumentacije kada je pitka voda u RH u pitanju. Da nije
tako pravilnik koji definira parametre pitkih voda drugaije bi izgledao, a
pored toga izbor flokulacijskog, filtarskog i dezinfekcijskog sredstva birao bi se
sukladno sastavu neproiene pitke vode, a ne sukladno vee jednostavnosti
u operativnosti.
Meutim formiranje Sive zone, uvelike potpomognuto prokuristima
tehnolokih rjeenja kod kondicioniranja pitke vode u RH, proveo se
gotovo sveprisutni trend koritenja klor dioksida umjesto molekularnog
klora iz razloga pojednostavljenja koritenja kemikalija za dezinfekciju (npr.
operativni planovi koji su izraivani prema APELL principu ukazali su na
kritina mjesta poput stanica za kondicioniranje pitke vode koje koriste
molekularni klor odnosno velike rashladne ureaje koje koriste amonijak).
Zakljuak bi mogao biti da alternativa molekularnom kloru predstavlja dobro
rjeenje. Prokuristi alternativnih rjeenja pronali su poznatu zamjenu u vidu
klor dioksida koji nema takav rang opasnosti jer se proizvodi na licu mjesta,
206
ali ima ono to se zaboravlja nejasnu situaciju sa problemima kancerogenih

oboljenja jednog od njegovih nusproizvoda kod (pre)doziranja (kloratnog
aniona). Prokuristi meutim za klor dioksid koriste argumentaciju kako
isti u prisutnosti amonijaka u sirovim pitkim vodama ne proizvodi kloroamine bez obzira to se danas koristi i u primorskim podrujima RH gdje
amonijaka u pitkim vodama uope nema. Ako su prokuristi na navedeni
nain rijeili molekularnog klora (i hipoklorita), ostao je problem sa ozonom.
Formirana je Siva zona za obrazloenje koje priblino glasi kako u RH
ozon nije dozvoljeno koristiti za kondicioniranje pitke vode iz razloga to
se kod koritenja ozona ne pojavljuje rezidualni klor ime se ne zadovoljava
zahtjev propisa.
Siva zona u ovom sluaju formirana iz direktnog interesa prokurista
ureaja za proizvodnju klor dioksida koji se u realizaciji svojih prodajnih
ciljeva koriste i tehnolokim besmislicama. Ozbiljan je propust dravne
administracije to nije nametnula kriterije izbora sredstava za dezinfekciju
pitke vode prilagoenog njenom glavnom sastavu, a ne potujui princip
jednostavnijeg i sigurnijeg rada za komunalne organizacije.
e) MBO obrada komunalnog otpada i kompostiranje
Zahvaljujui upravo dvogodinjem skupu Meunarodni simpozij
gospodarenje otpadom Zagreb, te asopisu Gospodarstvo i okoli, MBO
obrada postala je javno struno poznati pojam. injenica je takoer da prije
5-6 godina jedva da je tko znao to sve moemo smatrati pod MBO obradom
(prvi skup u svijetu posveen MBO obradama odran je u svijetu (Njemaka)
2005.g., a 2007.g. ve nije bio iskljuivo orijentiran na MBO ve i na automatsko
sortiranje komunalnog otpada). Nakon prihvaanja LD direktive u zemljama
EU (prije toga TASSI propisa u Njemakoj) pirotehnoloki lobizam je postavio
kriterije kako je termika obrada komunalnog otpada jedina budunost
obrade istog. Oni orijentirani na prirodnije postupke poeli su tvrditi kako
je konkurentna diverzifikacijska tehnologija za smanjenje ostatne koliine
otpada koji se odlae upravo MBO obrada premda tada nije bilo dokaza
kako ista postie traene ciljeve. I jedni i drugi zapeli su na zadovoljavanju
kriterija hijerarhije u postupanju i obradi otpada.
Bez obzira o kojoj je tehnologiji obrade rije uvijek kod komunalnog otpada
postoji dominantni problem koji sve determinira, a to je sadraj (kemijski
i slobodne vode) odnosno sadraj biootpada. Vrijednosni sustavi koji se
definiraju samo po ta dva kriterija uvijek su davali najbolje rezultate usporedba
efikasnosti tehnologiji. Tako primijenjeni vrijednosni sustav je efikasno
razobliio pojedine inaice MBO obrade gdje je tehnoloki najprimitivniji
oblik MBO obrade (tzv. BioDryer sustav), za kojeg se prethodno tvrdilo da
ne proizvodi otpadnu vodu odnosno da proizvodi (sivi) kompost konano
utvrdilo kako proizvodi otpadnu vodu neugodnog sastava odnosno
207
nedovoljno stabilizirani otpad koji ne moe proi niti jednu ozbiljniju

ocjenu glede kakvoe. Takoer emisije u zrak glede OU i TOC parametara
nije mogue zadovoljiti jedino koritenjem biofiltera ve u kombinaciji sa
kemijskim skruberima ili termikom obradom.
Izborom koncepcije MBO obrade pokuao se eliminirati koncept proizvodnje
komposta u RH premda prema propisima EU to znai nepotivanje hijerarhije
postupanja s otpadom. Kako je u susjednoj zemlji navedena tehnologija
koja predstavlja notornu tehnologiju zadovoljavanja kriterija RDF (SRF)
goriva, doivjela tehnoloki debakl jer se ostatak koji se trebao deponirati
takoer proglasio dijelom kojeg treba termiki obraditi (previsoki sadraj
TOC-a), o tehnolokoj uspjenosti iste moemo razgovarati jedino na takvim
tehnolokim marginama.
Pritom takoer za RH okvire treba biti argument da je npr. susjedna drava
kod MBO obrada za dva grada udaljena 60- ak kilometara izabrala dvije
suprotne tehnoloke opcije MBO obrade (anaerobnu odnosno aerobnu sa
kompostiranjem), ime se pokazuje kako nije mogue da unutar jedne drave,
ma kao ona mala bila, postoji tehnoloka realnost da sve MBO obrade mogu
biti iste.
Isto tako treba istaknuti da udruge iz zatite okolia na ovom problemu
formiraju svojim djelovanjem takoer Sivu zonu jer npr. forsiranjem MBO
umjesto spalionice otpada dovode u zabludi da su u pitanju zamjenske
tehnologije, a ne tehnologije koje se (eventualno) nadopunjuju u svojim
osnovnim funkcijama. Meutim treba isto tako znati da ukoliko bi se spalionica
otpada zamijenila naprednim tehnologijama obrade (npr. plazmom) ak bi i
MBO postao suvian.
MRF obrada meutim ostala je razmjerno nepoznat pojam u RH praksi
premda u smanjenju volumena otpada u konanici ne zaostaje mnogo za
MBO obradama pogotovo ukoliko u izabranoj inaici najjednostavnije
MBO obrade nemamo stabilizirani ostatak ve potrebu za bioreaktorskim
odlagalitem.
Problem Sive zone u ovom sluaju neto je kompleksnije formiran, a potie
od strane protivnika pirotehnolokog lobija koji su MBO obradu (sa etiketom
prirodne obrade), istu proglasili dravnom strategijom. Ako je to tako onda
na snazi postoji lobizam koji moe biti i nadlenog administrativnog tipa ako
se to navodi u Operativnim planovima i srodnoj dokumentaciji. Dodatno,
ako se time proteira ne najbolja nego tehnoloki (naj)minornija varijanta
obrade, onda je jasno o emu se radi.
f) sanitarna i bioreaktorska odlagalita te brtveni slojevi i naini kondicioniranja
otpadnih plinova i procjednih voda
Kod odlagalita otpada dolazi do sukoba interesa nekoliko profesija poevi
od tehnologa, graevinara, strojara i elektriara i svi smatraju kako je njihova
208
profesija najvanija. Oni koji su ipak najmanje vani na konceptualnoj,

izvedbenoj, radnoj te monitoring razini, a to je graevinska profesija,
pripremila je svoju dominaciju kroz koncepciju ranijeg Ministarstva (ono
graditeljstva imalo je podrunicu za zatitu okolia). Zato i danas jedan tipian
tehnoloki objekt poput odlagalita otpada naziva se Graevinom. Nitko
nije do sada primijetio da kod graevina u klasinom civilnom inenjerstvu
i kod specijalnih graevina poput odlagalita (opasnog) otpada su drugaiji
rokovi trajnosti i kada je otpad u pitanju su upitni amortizacijski rokovi
(odlagalite opasnog kemijskog otpada biti e vie stoljea odlagalite sa istim
sadrajem).
Kod odlagalita, kako je poznato, postoje tehniki problemi koje treba
rijeiti vezane uz brtvene slojeve, (eventualni) razvoj plina, te procjednih
(i oborinskih) voda. Kada postoji podloga za Mismatch situaciju koja je
ranije opisana, formiranje Sive zone je normalno za oekivati.
Kako je poznato osnovni traeni podatak za brtvene slojeve pored debljine
pojedinog sloja trai i minimalno potrebnu permeabilnost koja je definirana
prirodnim materijalom tipa gline visoke kakvoe (koja ne postoji u RH).
Meutim za razliku od propisa drugih zemalja (ili njihovih smjernica) gdje
su za sve dozvoljene varijante brtvenih slojeva nacrtane osnovne strukture
kako ne bi bilo mogunosti projektantske manipulacije, u RH se moe
pozivati na parametar permeabilnosti koji je definiran debljinom sloja gline
i/ili zamjenskog materijala to se dokazuje na razini izraene dokumentacije.
Ovakva sloboda projektanta dovodi do formiranja Sive zone vezane uz
brtvene slojeve u RH i nije se nita novo, a da nije poznato iz iskustva drugih
tranzicijskih zemalja. Prokuristi GCL-a za sada svoju komponentu brtvenog
sloja uspjeno nameu bez obzira na dokazanu situaciju kako isti brtveni
sloj traenu permeabilnost pokazuje jedino u laboratorijskim uvjetima.
Koncepcija QA/QC se zahtjevno postavlja za sve materijale koje treba In
Situ reformulirati (glina, BES, polielektrolitni gel) osim za GCl. Otvara se
slobodan prostor toboe zadovoljavajueg i jeftinog materijala ija je cijena
tik neto nia od konkurentnih materijala, ali se isto tako otvara slobodan
prostor da se bentonit koji se kod takvih materijala koristi niske kakvoe,
kako bi se dobila bolja cijena. To, to e se odlagalita sanirana i izgraena
od GCL-a u sljedeih 3-10 godina trebati re-kapirati naravno administraciju
i prokuriste nije ba previe briga. Situacija sa GCL-om kao brtvenim slojem
odlagalita otpada slina je situaciji sa podnicama spremnika za sirovu naftu
i naftne derivate koja je izazvala zbog tehnoloko pogreno postavljenih
kriterija oneienja podzemlja takvih lokacija koja danas predstavljaju glede
zatite okolia trokovno najvee investicije na tim industrijskim lokacijama.
Da se ostvari dobra zarada na brtvenim slojevima bilo je potrebno pripremiti
situaciju. Tako nije definirana donja granica koliine odloenog otpada
kada se jo odlagalite smatra odlagalitem koje je potrebno sanirati, a
209
ne transportirati ukupnu koliinu otpada na drugu lokaciju. Takoer

nema definirane minimalne visine otpada, a da je dozvoljen kaping, a ne
preslagivanje otpada. Nije definirano vrijeme nakon zadnjeg odlaganja
otpada, a da se dozvoljavaju pripremne radnje za sanaciju. Jedan od
bisera dokumentacije koja je ranijih godina izraena predstavlja prijedlog
mobilnog sanacijskog glinenog brtvenog sloja na jednom odlagalitu u RH
(koji se moe odstraniti ukoliko se pokae kako je nepotreban?). Da li je neto
potrebno ili ne definirano je propisima, a ne naknadnim In Situ analizama
na odlagalitima otpada meutim kada neto nije regulirano smjernicama
nije udno da je netko doao na ideju mobilnog (demontanog) brtvenog
sloja.
Bez obzira to se prije desetak godina kondicioniranje odlagalinih plinova
definiralo na razini dokumentacije izraene u RH na korektan nain
(pasivna, aktivna i prinudna ekstrakcija) ova znana podjela kod izrade novije
dokumentacije od strane manje vjetih projektanata kao da je nestala. Razlog
je meutim i formalne prirode jer barem kada je sanacija u pitanju, kako
je poznato, pasivna ekstrakcija se koristi kod odlagalita manjih volumena,
aktivna kod odlagalita koja se samo kapiraju, a imaju dubinu veu od 10
m (10-40 m) dok prinudna kod odlagalita sa donjim i gornjim brtvenim
slojevima. Da gotovo nita nije uraeno na ovom podruju pokazuje
injenica da operativni parametri pritiska kojeg je potrebno odravati
kako bi se sanacija odlagalinih prostora ujednaeno provodila odnosno
zavrila u razumnim rokovima (npr. 10-tak godina), nije sastavni dio veine
dokumentacije (ukljuivo i tender dokumentacije). Navedeno pokazuje kako
problem odlagalinog plina koji jest kljuni problem sanacije svih odlagalita
je zanemaren u odnosu na brtvene slojeve, a kada su Sive zone u pitanju
obrazloenje zato je to tako moe biti cjenovnog karaktera jer je cijena
kondicioniranja odlagalinog plina ukljuivo i obrade procjednih voda do
10% cijene ukupne sanacije, a razlika su brtveni slojevi.
Kondicioniranje procjednih voda odlagalita otpada pretvorilo se u poseban
problem. Kod sanitarnih odlagalita procjedna se voda prema veini projekata
vrti u krug bez znanja da kruenje otpadne vode ne moe biti vjeno jer
dolazi do lokalnog zasoljavanja pojedinih dijelova odlagalita i remeenja
mikrobiolokih reakcija. Neki prodavai MBO obrada iz razloga to ne znaju
to bi sa otpadnom vodom (prijevoz na eksterni ureaj je skup, a esto i
tehnoloki problematian zbog kompliciranog sastava takvih otpadnih voda)
izmislili su rjeenje ponovnog vlaenja prethodno stabiliziranog otpada
kao neke vrste inovativnog oblika bioreaktorskog odlagalita i pritom
zaboravili kako je kod stabiliziranog otpada permeabilnost smanjena i
unoenje i distribucija vode predstavlja tehniki tee rjeivi problem. Osim
toga koncepcija bioreaktorskog odlagalita je u SAD poznata ve vie desetaka
godina i ne provodi se po tom principu.
210
Problem Sive zone u ovom sluaju nije samo vezan uz pokuaj dominacije
graevinarske struke nad drugim strukama ve i pokuaj dravne
administracije da kroz propise te operativne planove uz savjetodavnu pomo
prokurista za pojedina tehnoloka rjeenja u biti podmetnu vlastita prethodno
izabrana rjeenja. Pritom koritenje strune podrke od onih koji po logici
stvari najmanje razumiju predstavlja dobru taktiku za formiranje Sive zone
lako kontroliranog tipa. Cijena brtvenog sloja je do 90% kompletne cijene
sanacije postojeeg i/ili izgradnje novog odlagalita, te je jasno kako je Siva
zona formirana kako bi se ugradio najjeftiniji brtveni sloj po realnoj cijeni
sanacije ili nove izgradnje, a preslagivanje otpada na vee lokacije ili interno
u vee visine odnosno nedozvoljavanje provedbe sanacije nekoliko godina
nakon zadnjeg odlaganja otpada, sve predstavljaju namjerno zanemarene
predradnje kako bi se podigla povrina odlagalita koju je potrebno sanirati.
g) Tzv. Zero Waste
Da samo (loa) struka nije kriva za sve pokazuje i koncepcija tzv. Zero Waste
koja je vezana uz aktivnosti cijelog niza udruga koje se bave zatitom okolia.
Kada je u pitanju komunalni otpad jasno je da Zero Waste koncepcija
predstavlja ono emu treba teiti. Meutim razliite udruge polaze od
konstatacije kako se problem komunalnog otpada moe rijeiti visokom
razinom savjesti i provoenjem separatnog prikupljanja otpada kao da kod
svakog oblika separatno prikupljenog otpada ne postoji problem neistoa
u separatno prikupljenom otpadu (ukoliko imamo npr. etiri separatno
prikupljene razdvojene frakcije sa neistoama do 10% to moe iznositi do
40% ukupne mase otpada pa dovoljno zorno govori koliko je prikupljanje
separatnog otpada daleko od Zero Waste ideala).
Dakle Siva zona u ovom je sluaju najvie posljedica nerealnog forsiranja
hipotetikog rjeenja od strane raznih (ne)profesionalnih udruga koje se
bave zatitom okolia. U pitanju su (za sada) nerealna oekivanja jer potpuni
nedostatak ostatnog otpada kojeg nee trebati odlagati je tehnika iluzija.
Znamo kako u zatiti okolia na razini tehnolokih koncepcija imamo mnogo
promaenih varijanti gdje udruge znaju odigrati pozitivnu ulogu. Meutim u
ovom sluaju udruge znaju igrati izrazito negativnu ulogu jer znaju zakoiti
realno i poteno postavljene projekte.
h) termika obrada otpada
Na razini propisa postoji definicija to je to termika obrada i ona glasi .. proces
termike obrade otpada je postupak u kojem se oksidacijom spaljuje otpad, sa ili
bez koritenja osloboene topline, ukljuujui postupak pirolize, plinifikacije,
plazma obrade i ostale toplinske postupke. Ovdje spadaju i sva postrojenja u
kojima se otpad, uobiajeno ili dodatno, spaljuje pri bilo kakvom postupku,
(Uredba o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak
211
iz stacionarnih izvora; NN 21/07). Nije ba jasno kako npr. piroliza moe

predstavljati termiku obradu sa oksidacijom, a plazma obrade i rasplinjavanje
se ionako odvijaju u podstehiometrijskom udjelu kisika (glavni proizvod tzv.
sintetski plin je koliko je poznato reduktivnog, a ne oksidativnog sastava).
Ukoliko se meutim usporede slini propisi iz drugih zemalja dolazi se do
zanimljive konstatacije da npr. u propisu koji je na snazi u Kaliforniji, SAD
pie za isti popis tehnologija kako iste nisu termike obrade, a navedeni je
propis donesen nekoliko godina prije hrvatskog.
Problem Sive zone u ovom sluaju formuliran je na nain da se sve varijante
obrade otpada koje se odvijaju na povienim temperaturama jednostavno
stave u isti rang sa klasinim spalionicama otpada. U ovom sluaju nije
samo problem u otvorenom lobizmu za klasine termike obrade nego vrlo
vjerojatno i posljedica elementarnog nepoznavanja razlika izmeu onoga to
danas sve vie naziva IT3 tehnologijama. Kako je ranije istaknuto pristup
nije samo lokalni nego duboko ukorijenjen u interese proizvoaa spalionica
iz EU zemalja.
i) bioloke obrade otpada te potpuno neznanje o nanotehnolokim mogunostima
Biotehnoloka rjeenja pojavila su se kao zamjenska tehnologija za prethodno
koritena kemijska rjeenja po principu nie cijene, ali sporije provedbe u
efikasnosti. Drugih razloga u principu nije bilo. Problem je nastao kada je
trebalo definirati efikasnost odstranjivanja ciljanih komponenti za koje su se
ista primjenjivala. Naime u biolokim procesima nema pravila stehiometrije
premda neki od teoretiara npr. SBR biolokih procesa obrade otpadnih voda
tvrde kako se i bioloki procesi daju svesti na materijalnu bilancu zamijene
elektrona kao oksidacijsko-redukcijski procesi. Principijelno je navedeno
tono jer praksa pokazuje da ukoliko neto kemijski ne funkcionira gotovo je
nemogue da isto i bioloki funkcionira.
Nije dugo trebalo, a prokuristi su bioloke preparate proglasili svemuslu
preparatima kojima se sve iz oneienog tla, otpadnih voda, podzemlja i
podzemnih voda, te emisija u zrak, ukljuivo neugodne mirise moe odstraniti.
Najinteresantnije aktivnosti takvog tipa predstavljaju ve viegodinja,
uzaludna ispitivanja za odstranjivanje PCB-a te PAH ugljikovodika iz tla
za koja nikako da se dozna kako su provediva, koja je efikasnost i brzina
odstranjivanja, te koja je cijena odstranjivanja.
Meutim kada su u pitanju oneienja vodonosnika prirodna atenuacija
je bitno promijenila konceptualni pristup posljednjih godina. Naime
oksidacijsko redukcijski potencijal nekih od vodonosnika pokazao se kao
uporabljiva motorna snaga za odstranjivanje oneienja iz podzemnih
voda, a kod onih koji su bili drugaijeg sastava potreban se mogao simulirati
lokalno doziranjem nedostajuih aktivnih tvari u podzemnu vodu. Na taj se
nain bioremedijacija u potpunosti potisnula tek u zadnju fazu atenuacije
212
gdje prethodne radnje pripremaju oneienje za ukljuivanje u prirodne

mikrobioloke procese razgradnje. Pojava nanotehnolokih preparata tipa
nultovalentnog eljeza (u posljednje vrijeme i cinka odnosno nikla) bitno
je promijenila efikasnost takvih sanacija (npr. za sanaciju oneienog tla sa
PCB-ima potrebno je 30-tak dana). Problem koji se prokuristima biolokih
preparata ne svia kod nanotehnolokih preparata jest u tome da se
primjenjuju iste metode koritenja, meutim sa mjerljivom efikasnosti na
razini osnovne stehiometrije.
to je to DNAPL kemikalija u podzemnim vodama tek se u nedavno
objavljenoj literaturi u domaim izvorima konano moglo proitati i nauiti.
Kod opstojnih organskih kemikalija teih od vode koje desetljeima znaju
leati na dnu vodonosnika (uglavnom klorirani ugljikovodici) nastaje
problem njihovog odstranjivanja, te sanacije takvih prostora. Nakon
viegodinjih izmjena tehnologija za sanaciju danas se konano priznalo
kako samostalne bioloke metode nemaju mnogo efekta (neke lokacije
takvih oneienja u SAD postoje od 1920.g. bez znaajnog sanacijskog
pomaka). Sve mikrobioloke aktivnosti odnosno ranijih godina fizikalne
metode nisu pokazale sposobnost odstranjivanja navedenih oneienja sve
do primjene modificiranog vodonosnika sa doziranjem klasinih kemikalija
ili nanotehnolokih preparata to se primjenjuje u posljednje vrijeme. O
nanotehnolokim preparatima za saniranje oneienja tla i podzemnih voda
u RH se danas vrlo malo zna i uglavnom ih se vezuje uz nanotehnoloke
filtracije (?).
Problem Sive zone u ovom je sluaju najvie posljedica aktivnosti
prokurista jer se radi o nisko cjenovnim biolokim preparatima koji ne
trae sofisticiranu opremu za koritenje (najee je prema preporukama
prokurista potrebna kanta mlake vode i neka alatka za rasprivanje u vodi
aktiviranog preparata). Da prokuristi rijetko kada znaju to nude ukazuje
mijeanje enzima i bakterija, liofiliziranog i geliranog stanja preparata i slinih
osnovnih pojmova. Efikasnost rada definirana na analitikoj koncepciji koju
je potrebno kontrolirati rijetko kada postoji. Isto tako treba istaknuti kako
postupci prirodne atenuacije koji se znaju odvijati esto bolje funkcioniraju
od situacije doziranja (mikro)biolokih preparata.
U ovom sluaju Siva zona, jer se radi o nisko cjenovnim proizvodima,
nije formulirana kroz sofisticiranije mehanizme plasmana neke tehnologije
i rijetko kada treba podrku administrativnog kadra osim niih referenata,
ukljuujui i one takve iste i na inspekcijskoj razini.
j) manje prisutne tehnologije zbrinjavanja otpada (npr. utiskivanje na naftne buotine)
Osnovni princip gospodarenja opasnim otpadom je, kako je poznato,
zabrana mijeanja otpada iz razliitih proizvodnih procesa. Kod postupaka
eksploatacije i prerade nafte u pitanju su razliiti proizvodni procesi koji u
213
zemljama gdje se radi o manjim kapacitetima eksploatacije i prerade (RH

je upravo primjer takve zemlje) mijeanje i kombiniranje takvih postupaka
je ipak uobiajeno pravilo, premda je dozvola istog upitna. Prerada nafte i
eksploatacija nafte predstavlja separatne dijelove te industrijske grane gdje
vlada pravilo da se otpad razliito obrauje iz razloga drugaijih proizvodnih
procesa, te da ne postoji uklapanje obrade otpada u iste tokove. Pored
navedenog, proizvodni je otpad drugaijeg karaktera bez obzira to oba
sadre ugljikovodike kao komponente koja ih ini opasnim otpadom (kod
eksploatacije nafte nailazi se na otpad sa povienim udjelom sedimenta i
vode sa visokim udjelom otopljenih tvari, dok kod rafinerija nafti do otpada
sa niim sadrajem sedimenta i vode, ali varijacije osnovnih kemijskih
struktura ugljikovodika, ovisno o tehnolokim procesima kojima rafinerije
raspolau).
Pored principijelnih razloga definiranja obrade otpada utiskivanje otpada u
naftne buotine ima i jedan problem koji je uoen u svijetu (naroito u SAD).
U pitanju je oneienje podzemnih voda na takvim lokacijama kao posljedica
neadekvatno konstruiranih buotina za utiskivanje opasnog otpada. Iz
tog razloga se danas utiskivanje organskog otpada u buotine primjenjuje
najvie na lokacijama naftnih isplaka za vlastite proizvodne probleme, a za
realizaciju istih je uglavnom vie odgovoran administrativan sektor koji se
bavi pitkim i podzemnim vodama i odravanjem njene kakvoe nego sektor
koji se bavi otpadom.
Siva zona je u ovom sluaju formirana zahvaljujui internom forsiranju
koritenja tehnologije koja predstavlja samo jednu od tehnologija konanog
zbrinjavanja opasnog otpada koju je mogue primijeniti u jednom sektoru
od strane naftne industrije u RH. Isto tako, taj sektor naftne industrije nije ni
pomislio da koristi ITD tehnologiju (ITD = Indirektna termika desorpcija)
koja je danas sve vie koristi i koja e postati dominiraju BAT tehnologija
za naftne isplake jer jedina od raspoloivih rjeava sutinu problema i
omoguava ponovnu oporabu ugljikovodika ve se nekompetentno mijea u
zbrinjavanje opasnog otpada unutar vlastite grupacije. Dakle, primjer Sive
zone koja je formirana kroz zastarjelo promiljanje jedne strune grupacije
unutar naftne industrije kojoj se administrativna nadogradnja drave ne
uspijeva suprotstaviti jer se ne moe obraniti od diskvalifikacije o vlastitoj
nekompetentnosti za predmetni problem.
k) iva u otpadu kod proizvodnje i prerade sirove nafte
iva se u naftnoj proizvodnji pojavljuje iz razloga prisutnosti u nekim
specifinim vrstama zemnog plina, a rjee u samim sirovim naftama.
Kako dominira organska alkil-iva njena sublimacijska svojstva odreuju
tehnologiju brige i obrade.
iva u otpadu predstavlja problematinu komponentu naroito kod svih
214
oblika termike obrade iz razloga niske temperature sublimiranja iste. Dok

kod kationske ive postoje tehnike mogunosti njenog fiksiranja u matriksu
ostatka nakon spaljivanja kod organske ive isto nije mogue premda
je mogue koritenje adsorpcijskih postupaka kontrole (npr. posebno
konstruirani GAC filteri).
Siva zona u ovom sluaju predstavlja sakrivanje navedenog problema glede
zemnog plina (korektno rijeeno nakon pritiska graanstva u Zagrebu krajem
osamdesetih godina prolog stoljea) odnosno potpuno odsustvo mjerenja
ive u kritinim naftnim proizvodima (ivu rafinerije kontroliraju jedino
ukoliko oekuju probleme sa trovanjima katalizatora). Dakle, dok kod zemnog
plina domae proizvodnje nailazimo na relativno sreenu situaciju ista kod
sirove nafte uope nije pod kontrolom premda se sirova nafta sa povienim
sadrajem ive smatra da ima niu trinu vrijednost. Problem se meutim
otkriva kod koncepcije izvoza otpada jer iva predstavlja parametar koji se
kontrolira u organskom otpadu i isti die cijenu zbrinjavanja. Prema tome,
manevarski prostor koji je stvorila naftna industrija sakrivajui problem koji
je dobila uvozom sirove nafte koncepcijom gospodarenja otpadom koja je
vezana uz izvoz otpada postupno se otkriva. Da sa problemom ive dobro ne
stojimo podsjeamo da problem koji je paralelno postojao sa radom koksare
u RH i emisijama ive nikada nije bio pravilno ocijenjen, naroito ne na razini
sanacije oneienog tla jer je morala postojati resublimacija ive iz koksne
baterije u okolni teren. Navedeno uope nije razmatrano u okviru sanacije
lokacije bive koksare u Bakru, bez obzira to je potencijalni problem bio vie
puta naglaavan.
Siva zona formirana je zahvaljujui interesima naftne industrije da prikriva
sadraj ive, kako u svojim proizvodima, tako i u i internim tokovima
meuproizvoda. Kako je danas zahvaljujui sadraju ive u komercijalnim
proizvodima koji zavravaju u komunalnom otpadu odnosno zbog ruske
nafte i ugljenu koji se sve vie koristi, navedeni problem bez obzira na
nastojanje naftne industrije i proizvoaa elektrine energije teko da e
moi biti dulje vremena pritajen. Administrativna nadogradnja u svijetu,
osim u SAD, Kanadi, V. Britaniji, Irskoj te nekim azijskim zemljama, za sada
se ponaa kao da problem ne postoji.
l) solidifikacija/stabilizacija (opasnog) otpada
Praktine postavke procesa solidifikacije/stabilizacije (S/S) o kojima se i danas
najvie govori postavljene su sredinom osamdesetih godina prolog stoljea.
Izmeu ostalog definirani su i kriteriji uporabe pojedinih tehnologija ovisno
o otpadu koji se obrauje odnosno ciljevi koji se ele postii provoenjem
sanacijskih procesa. Kod S/S procesa govori se o dva procesa koji se
mogu separatno gledati odnosno koji mogu biti nadopuna jedan drugog.
Solidifikacija pritom podrazumijeva jedino proces enkapsulacije bez
215
postojanja kemijske reakcije sa oneiujuim tvarima dok proces stabilizacije

ima paralelno i oblik kemijske reakcije. U principu kada dolazi do stabilizacije
imamo prethodno i solidifikaciju, dok obrnuto je rijetko sluaj. Ukoliko je
ograniimo jedino na organske tvari bez funkcionalnih grupa tipian primjer
stabilizacijskog procesa mogla bi biti cementna solidifikacija, dok kada se
koristi npr. ivo vapno imamo S/S proces jer postoji kemijska reakcija. Kod
anorganskih materijala koritenje cementa moe predstavljati S/S proces.
S/S procesi su postavljeni u periodu koji smo napomenuli kao urgentne
tehnologije za reduciranje problema tzv. Superfund programa (velike
Crne jame neselektivno odloenog opasnog otpada u prirodne depresije u
amerikom kontinentu). Dvadeset godina nakon provedenih sanacija pojavio
se tzv. problem plinovitih uljeza (Vapor Intrusion = VI) koji predstavlja
pojavu parne faze lakohlapivih komponenti iz S/S procesima obraenog
otpada u bliem okoliu gdje se ak za pojedine komponente prethodno
obraenog otpada S/S procesima definira udaljenost donje granice detekcije
koja se kontrolira (npr. za posebno toksine tvari od 150-500 m, meu koje
ubrajamo i neke pojedinane ugljikovodike).
Bilo je za oekivati da se navedeni problem pojavi, ali on predstavlja prvi
od oekivanih problema, dok drugi, vaniji problem tek slijedi, a on e
predstavljati proputanje manje hlapive organske tvari, ali vodotopive
prirode iz matriksa solidifikata. Ne smije se zaboraviti da se kod cementne
solidifikacije u SAD koristio cement obogaen ivim vapnom (tzv. Kiln Dust)
koji omoguava koritenje cementne solidifikacije i to kao djelominog S/S
procesa. Meutim, ak i kod takvih uvjeta u literaturi nalaze se konstatacije
kako je u pitanju manje prikladan oblik S/S procesa za organske tvari iz
razloga naknadnih efekata destabilizacije kod starenja proizvoda S/S procesa
(organske kiseline i kloridi istih, alkoholi, glikoli, aldehidi, ketoni, klorirani
ugljikovodici, eteri, epoksidi, organski heterocikli, mineralna ulja, fenoli to
gotovo predstavlja kompletni set organskog otpada koji se znao obraivati, a
podaci o tome su poznati jo od 1990.g.).
Problem koji se pojavljuje ima i formalno pravnu prirodu, naime prostor
oneienog okolia je prije 20-tak godina saniran npr. cementnom
solidifikacijom, problem dozvola je sreen i onda se kroz monitoring
revitalizirao problem, ali je problem u tome to je navedeno bilo predvieno
kao realna mogunost ve tijekom izvoenja sanacije. Pitanje koje se postavlja
tko e platiti novu sanaciju koja e sada biti skuplja od npr. termike obrade
koja je ranije mogla biti provedena da se nije izbralo cjenovno nie rjeenje
kada je isporuitelj i korisnik tehnologije ve unaprijed bio deurni krivac.
U posljednje vrijeme u RH primjeeno je da se kod sanacijskih tendera
pojavljuje pokuaj revitalizacije odavno otpisane solidifikacijske metode
sa cementima i to na organskom otpadu i organskim tvarima oneienom
tlu (PAH ugljikovodici, mineralna ulja, pa ak i gudron premda je poznato
216
kako kalcijevi spojevi remete njegovo osnovno svojstvo nemobilnosti,

a to je njegova tiksotropnost). VI se pojavljuje i kod saniranih odlagalita
komunalnog otpada kapingom, naroito ukoliko se ne koristi aktivna
ekstrakcija odlagalinog plina pogotovo ako nedostaje donji brtveni sloj. VI
problemi na takvim lokacijama takoer se mogu oekivati i u RH.
Problem Sive zone u ovom sluaju posljedica je vrlo prizemne
razine djelovanja prokurista koji prodaju cementne aditive u sprezi sa
administrativnim razinama gdje nije mogue razlaniti gdje nestrunost
prestaje. Cement je po konceptu Maginog praha postao iz solidifikacijskog
stabilizacijski reagent koji smanjuje koncentraciju opasne tvari u konanom
proizvodu po mehanizmu kemijske reakcije koju nitko ne razumije jer ista
ne postoji. Sa cementnom solidifikacijom i maginim aditivima postiu se
efekti efikasnost De-listing-a da je pravo udo zato danas postoji toliko
napada amerike EPA na cementnu solidifikaciju organskih tvari. Testovi
eluata pouzdanog tipa ne mogu se vriti jer nije bilo predvieno da se
pastozna tvar prevede u beton i nakon toga se proizvod melje i mjeri se
eluat. Naravno odreivanja permeabilnosti konanog proizvoda nitko se
nije sjetio kao kontrolnog parametra (vjerojatno organska komponenta koja
je prethodno nestala smanjuje permeabilnost proizvoda solidifikacije da se
isti moe odloiti u prirodni okoli to bi moglo znaiti kako se solidifikacijom
dobila kakvoa novog sintetskog brtvenog sloja za opasan otpad, naravno sa
vremenom trajanja od prvih nekoliko godina).
Kako se radi o revitalizaciji neupotrebljive tehnologije i dugorono gledajui
rizinoj tehnologiji o kojoj postoji cijeli niz negativnih rezultata, isto je
detaljnije prikazano u literaturi (3).
m) Claus procesi u tehnologiji prerade nafte
Trend svih poboljavanja kakvoe rafinerijskih proizvoda vezan je uz
smanjivanje koncentracije sumpornih spojeva. Razvoj tehnologije omoguio
je da se najprije isti smanjuje u diesel gorivima, zatim u benzinu i plinu, a
slijede teki derivati. Kako su u pitanju meunarodne konvencije pretoene
u propise (grupe) zemalja (npr. EU) postoje granini termini kada svi moraju
navedeno postii. Rafinerijske lokacije gdje se takvi derivati proizvode
suoavaju se sa problemom koncentriranja sumpornih spojeva u proizvodnim
procesima i to uglavnom u plinskim tokovima i to u obliku sulfida, karbonil
sulfida, merkaptana, te organskih sulfida i disulfida (H2S-a, COS-a, RSH,
RSR, RSSR). Dominantni spoj po koliini jest vodikov sulfid. Plinski tok gdje
se navedeni sumporni spojevi najvie pojavljuju predstavlja tzv. rafinerijski
plin (interni rafinerijski energent sa sadrajem vodika, metana, etana i
eventualno propana) koji predstavlja osnovni rafinerijski interni energent).
Prije koritenja kao energenta rafinerijski plin je potrebno proistiti od
sumpornih spojeva (zatita interne energetske opreme pred korozijom),
217
a koncentrat plina se rekuperira preko tzv. Claus procesa u elementarni

sumpor. U pitanju su klasini rekuperacijski procesi poznati vie od sto
godina koji su u meuvremenu doivjeli promjenu na razini reaktorske
tehnologije (broj i koncepcija reaktora), te na razini katalizatora. Alternativni
procesi rekuperacije sumpora nisu saivjeli u praksi. Procesi su obino
centraliziranog tipa te opsluuju vei broj pogona istovremeno. Detalj koji
je u iroj (strunoj) javnosti manje poznat jest da je u pitanju proces o kojem
ovisi ukupna razina emisija sumpornog dioksida iz rafinerija i to ne iz razloga
eventualno loeg rada tog postrojenja ve iz razloga to nije svejedno da li
je efikasnost rekuperacije na navedenim procesima za rafinerije npr. 95%
ili 99,9%. U pitanju su razlike koje ovisno o nafti koje rafinerije prerauju
odnosno imaju kapacitet prerade koji moe iznositi od nekoliko 100.000 t do
nekoliko milijuna tona sumpora na godinu. Nerad takvog postrojenja mjeri
se emisijama od nekoliko tisua tona SO2 u nekoliko dana, te stoga ne udi
da propisi trae prijavu ispada iz rada takvih postrojenja, rad zamjenskog
postrojenja ili ak i zaustavljanje rafinerije u radu. Velike rafinerije u svijetu
imaju ak i dvostruka Claus postrojenja gdje rezervno radi kao Stand By
postrojenje. Cijene Claus postrojenja kreu se od nekoliko desetaka do
stotinjak milijuna , a u pitanju je za rafinerijske poglede neproizvodno
postrojenje (trite je zasieno elementarnim sumporom, a ujedno isti ne
predstavlja proizvod koji daje isplativost takvih projekata).
Da se sprijei neinstaliranje takvih postrojenja postoje naravno propisi (vezani
uz emisije u zrak iz stacionarnih izvora). Propisi konceptualno postoje kao
razraena tradicija njemakih i nizozemskih propisa koji su ope prihvaeni
u razvijenom svijetu. Koncepcija je jednostavna, postoji donja granica kada
sumpor nije potrebno rekuperirati ve je mogue spaljivati na baklji, te zatim
postoji efikasnost Claus postrojenja ovisno o koliini sumpora koji se dnevno
proizvodi. Ukoliko postrojenje ne radi nekoliko dana odnosno nekoliko sati
(velike rafinerije) iste se zaustavljaju u radu ili se ukljuuju u rad zamjenska
postrojenja.
Razlog zato je to tako je jednostavan i vidljiv iz tzv. KEO pristupa (KEO =
Katastar emisija u okoli). Ukoliko se izradi pravilan KEO za svaku rafineriju
vidljivo je da je kritino mjesto emisija SO2 ostatak nerekuperiranog H2S koji
se spaljuje prije konanog isputanja. Kako su Claus postrojenja u sutini
jednostavna postrojenja ija je efikasnost ovisna o broju instaliranih reaktora
(visina investicije je takoer vezana uz navedeno) uvjeti za (namjerno)
formiranje Sive zone se mogu lako nazrijeti. Razlog je izbjegavanje visokih
investicija i operativnih trokova u rafinerijama. U RH rafinerijama imamo
instalirana 2 Claus procesa (u Rijeci instaliran ranijih godina iz razloga prerade
visokosumporne nafte (u meuvremenu rekonstruiran sa povienjem
kapaciteta) dok u Sisku nije bio potreban dok se sa domae nafte nije prelo
na visokosumpornu rusku naftu. Trei Claus je instaliran na plinskom toku
218
zemnog plina u Molvama. Claus procese nisu instalirali koksara te aara

premda prema propisima o emisijama iz stacionarnih izvora iste su takve
jedinice trebale instalirati.
Formiranje Sive zone zapoelo je odbijanjem izgradnje Claus procesa u
Sisku jer postoji alternativno rjeenje, a to je koritenje tzv. kisele baklje,
to je netono, ne samo kroz materijalne bilance, nego i kroz osnovne postavke
propisa. Potreba izgradnje Claus procesa se slomila monitoringom imisijskih
koncentracija H2S-a koje su pokazivale prekoraenja koncentracija. Meutim
manevarski prostor za formiranje Sive zone na ovom mjestu uvean
je lobiranjem sa strane naftne kompanije i to na nain da se modificiralo
propise tipa Uredba o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u
zrak iz stacionarnih izvora; NN 21/07 na taj nain da se ovisno o kapacitetu
efikasnost rekuperacije ne trai vea od 99% odnosno da ne postoji potreba
zaustavljanja rafinerije u radu jer procedura nije jasno postavljena.
Ocjenjujemo kako je u pitanju Siva zona sa najeksplicitnije izraenim
ciljem visokim investicijskim utedama od svih navedenih primjera koja je
formirana jedino iz razloga prolongiranja investicija, te kada se investicija
vie nije mogla izbjei da se intervencijom u numeriki dio propisa razina
investicije namjerno smanjila. Navedeno nije mogue izvesti bez prethodnog
dogovora zainteresirane strane i administracije koja formira propise.
n) velika loita i kontrola emisija duikovih oksida
Kod velikih loita na fosilna goriva problem emisije duikovih oksida vezan
je kako je poznato uz sadraj duika u energentu, ali i uz tzv. termike
duikove okside koji u uvjetima izgaranja nastaju iz duika iz zraka koji
se koristi za provedbu spaljivanja. Kontrolom uvjeta u loitu dolazi tek
do djelomine kontrole nastanka istih dok tek reakcije post-odstranjivanja
predstavljaju efikasne metode kontrole nastanka i razine emisija. Katalitiki
De-NOx sustavi predstavljaju efikasne metode koje su uostalom (indirektno)
i determinirane propisima o emisijama iz stacionarnih izvora. Osnovni
problem koji se pojavljuje vezan je uz trokove i to kako za investicije tako
i za operativne trokove. Kako ne postoji verifikacija kontrolnih tehnologija
za emisije u zrak iz velikih loita dolazi do neosnovanog izjednaavanja
efikasnosti kontrolnih tehnologija koje inae principijelno ne mogu biti
usporedive.
Siva zona je u ovom sluaju vezana uz interes Investitora te blagoslov
dravne administracije da se kod velikih loita (na ugljen) katalitiki DeNOx zamijeni termikim De-DOx-om uz izmiljenu jednaku efikasnost te
da se utedi 20-30% na investiciji koja je vrijedna nekoliko stotina milijuna
. Tako je moglo biti prije 5 i neto vie godina, ali danas kada se pojavljuje
problem taksacije emisija SOx i NOx navedeno se moe vratiti kao naknadni
neplanirani troak, ukoliko veliko loite nije u dravnom vlasnitvu.
219
o) operativni planovi vezani uz zatitu okolia

Operativni planovi vezani uz zatitu okolia, kako je poznato, predstavljaju
osjetljivu pravnu dokumentaciju jer praksa je esto znala pokazati kako
incidenti koji se deavaju nisu bili predvieni propisima odnosno prateom
dokumentacijom. Dosadanja praksa u RH je pokazala da se treba razlikovati
propise koji se odnose na oneienje voda i mora, te tipine industrijske
incidente. Kao uzorak za industrijske incidente uzeta je koncepcija APELL
plana za koju je poznato da je nastala kao posljedica Bhopal incidenta te je
zato nastala kao uradak UN-a (UNEP-a). Ista je bila modificirana u praksi u
RH na nain da se osnovna svrha propisa, a to je izbjegavanje incidenta kroz
definiranje najveih moguih scenarija, reformulirala u radni dokument za
provoenje operativnih planova od dravne razine pa sve do razine lokalnih
zajednica. Posljedica je bila da u operativnoj izvedbi nije postojao princip
eliminacija problematinih mjesta u samoj proizvodnji nego princip ponaanja
kada se incident desi. Preventiva je dakle nestala u provedbi propisa. Tako
formirana Siva zona posljedica je nesposobnosti lokalnih i regionalnih vlasti
da onima koji potencijalno izazivaju incidente u zatiti okolia zabrane koritenje
odreenih kemikalija i umjesto toga da lijee posljedice svoje djelatnosti.
Isto tako upravo izali plan zatite mora (Plan intervencija kod iznenadnih
oneienja mora NN 92/08) ima popis dozvoljenih/preporuenih disperzanata, a za neka navedena kemijska sredstva upitno je da li su uope
disperzanti. Nama bliska zemlja poput Italije nije citirana, a Cipar jest i to
najvie, a ujedno najvie koriteni disperzant koji je godinama u uporabi RH
uope se ne navodi (u posljednjih desetak godina sigurno je koriten u koliini
veoj od svih ostalih navedenih disperzanata zajedno). Takoer koritenje
disperanata nije koliinski ogranieno u godinjim koliinama. Oito se radi
o prijepisu bez mnogo znanja o stvarnom stanju na tritu disperzanata.
Problem Sive zone u ovom je sluaju viestruki. U prvom redu uope nije
jasno zato se pojavilo koritenje APELL koncepcije kada je na raspolaganju
bilo prikladnije sredstvo, a to je EU direktiva tipa Seveso II. Postoje miljenja
da se APELL uveo kao posljedica efikasnije kontrole incidenata (u vrijeme
donoenja aktualni incidenti sa kamionskim cisternama sa tekuim zapaljivim
teretima), premda se isto efikasnije moglo regulirati ADR normama i s tim
u vezi razinom tehnike opremljenosti cisterni. Kod prihvaanja Seveso
direktive, to je postupak u tijeku, kao posljedica e se pojaviti cijeli niz
manjih konzalting tvrtki koje e ostati bez posla vezanog uz izraivanje
nikome potrebnih elaborata, a regionalne slube koje bi manja potencijalna
incidentna mjesta trebala regulirati vlastitim odlukama, isto nee provesti iz
razloga slabe strune ekipiranosti.
p) izrada dokumentacije vezane uz zatitu okolia
Dokumentacija vezana uz zatitu okolia predstavlja ne samo pripremne
220
radnje za dozvole ve i pripremne radnje za koncipiranje tehnolokih

rjeenja. Kada je velika prisutnost Sivih zona benchmarking ne predstavlja
pouzdanu metodu za izradu dokumentacije na razini izbora rjeenja. Zna
se pojavljivati tzv. lani benchmarking kojim se poziva na strano iskustvo
u primjeni nekih tehnolokih rjeenja koje esto uope ne postoji kada se
to detaljnije provjerava (referentne liste su netone i navedeno se naroito
pojavljuje kod formiranja konzorcija za potrebe nekog tendera gdje se u
konzorcij uzima tvrtka sa referencama, a u konanici se isto uope ne instalira.
Navedeno se naroito moe provoditi ukoliko propisi ne trae verifikaciju
izvedbenog projekta odnosno projekt instaliranog stanja).
Problem Sive zone u ovom sluaju moe predstavljati krovni regulator za
formiranje Sive zone jer neke od varijanti dozvoljenih principa za izradu
dokumentacije upravo to omoguuju, to je prisutno kao praksa u RH.
Postoji nekoliko primjera iz prakse gdje se postojei pogon rekonstruirao
(modernizacija tehnologije ili kako se nejasnije struno kae rewamping
gdje se provode rekonstrukcije od cca 10 milijuna bez procedure sa
dozvolama jer postoji ogranieni broj strunjaka koji razumiju razliku
izmeu npr. termikog krekinga i visbreakinga. Isto tako kao drugi primjer,
npr. ukoliko novi propis trai nitrifikaciju otpadne vode (odstranjivanje
TKN) to predstavlja tercijarnu obradu, a ve postoji instalirana sekundarna,
promjena tehnologije traila bi kompletnu proceduru od izrade Studije
utjecaja na okoli i druge dokumentacije premda se radi ponekad ak i o
manjih zahvatima u gabaritima istog prostora, naroito ukoliko je prethodni
ureaj prekapacitiran.
Veina problema vezanih uz instalacije u funkciji zatite okolia u RH
posljedica je koncepcije ovlatenja inenjerskih zbornica gdje ne postoji
potreba ovlatenja za tehnologiju (koncepcija daje to rizik Investitora vrijedila
je prije pedesetak godina kada se zatiti okolia nije davala posebna pozornost
i kada tehnoloke projekte nitko nije ni gledao, a danas je to upravo obrnuto),
te ne previe suvisle koncepcije da se sve proglaava graevinom, gdje
tehnologija predstavlja funkcionalni sklop pojedinih graevina (??). Takav
pristup razvio je slobodan prostor viestrukih mogunosti stvaranja Sivih
zona, a u biti jedini uzrok je u nepostojanju hijerarhije propisa i hijerarhije
struka. Isto tako nazivi dokumentacija omoguavali su da svatko pod svakim
projektom moe podrazumijevati Idejno rjeenje i Idejni projekt koji su
neko vrijeme mogli biti izraeni kao jednako vrijedna dokumentacija pod
kapom dva razliita propisa. Treba se rei kako je potreba izrade Procjena
utjecaja na okoli (PUO) dosta zagorala poslovne ambicije nekorektnim
investitorima odnosno isporuiteljima tehnologije (prokuristima takve
razine). Problem se meutim razvio u nedosljednost dokumentacije koja
slijedi i koja je omoguila manipulacije na razini osnovnih tehnolokih
postavki. Problem koji je PUO otvorio jest sudjelovanje javnosti u planiranju
221
gradnje, ali ujedno i zatvorio kasnije diskusije jer je omoguio da se obeano

i ne izgradi. Kada bi postojala kontrola tipa tehnolokog izvedbenog projekta
i tehnolokog izvedenog stanja problem razumljivo ne bi postojao, ali ne bi
bili u mogunosti za novoizgraenu tvornicu na livadi jednostavno kaete
kako ste zaboravili investirati npr. 5 milijuna u zatitu okolia, kako to
potvruje jedan svje sluaj iz Istre.
Ukoliko se u glavi zbroje sve prethodno navedene Sive zone ne treba
zaviditi onima koji korektno izrauju projektnu dokumentaciju koja se tie
zatite okolia.
Na Shemi 2.01. prikazan je princip formiranja Sivih zona koji je poznat
iz prakse sa naznaenim mjestima i razlozima formiranja te meusobnim
interesnim interakcijama. Sive zone ne nastaju samo kao posljedica
promiljanja interesa ve mogu nastajati i kao posljedica neadekvatnog
sagledavanja cijelog opsega problema kod novih propisa, a ponekad su
Shema 2.0.1. Princip formiranja Sivih zona sa interakcijom formalnih/neformalnih odnosa
222
tu ak i sluajne numerike greke koje se znaju pokazati u pozitivnom/

negativnom svijetlu. Tako npr. granina vrijednost za emisije benzena (ciljane
komponente kod emisija VOC-a kod naftne industrije odnosno industrije
koja koristi otapala) u slovenskom propisu grekom je upisana kao 0,1 mg/m3
umjesto 1,0 mg/m3 (da podsjetimo, to je razina dozvoljenih emisija viekratno
manja od dozvoljene koncentracije za benzen u radnoj atmosferi veine
EU zemalja). Navedenu deset puta niu vrijednost emisija u zrak meutim
uope nije problem postii i to koritenjem tehnologije u jednom stupnju
(GAC adsorpcija sa permanentnom desorpcijom u uvjetima npr. duika kao
inertnog plina). U pitanju su tzv. VRU jedinice (VRU = Vapour Recovery
Units) tipine za terminale za naftne derivate (u Sloveniji moguih instalacija
4-6), odnosno realno gledajui dominirajua BAT tehnologija jer kao End of
Pipe tehnologija ima samo jedan stupanj obrade i efikasnost ispod razine
nedefinirane onom grekom u propisu. Cijena navedene instalacije cca 30%
via od onih koje zadovoljavaju 1 mg/m3 benzena. Ranije propis traio je 5
mg/m3 kada se koristila druga tehnologija. Kada se traio 1 mg/m3 oni koji su
ve instalirali VRU jedinice na postojee dodali su drugi stupanj tipa GAC
filtracije. Strune slube iz npr. Velike Britanije nisu se slagale sa koncepcijom
instaliranja End of Pipe tehnologije u dva, tehnoloko razliita stupnja
i to jo krajem devedesetih prolog stoljea i to smatrali nepotrebnim
investicijama (razlog dvije nekompatibilne tehnologije u jednom sustavu). U
Sloveniji je stjecaj okolnosti htio da se tehnologija postavi na pravi nain i to
dugorono, ali je ve bila formirana Siva zona od strane isporuitelja VRU
jedinica za terminale za otapala koji su ista proglaavali uporabnim i za naftne
derivate te su instalirane tehnoloki gledajui pogrene VRU jedinice. Siva
zona se iz Slovenije seli na druge drave ovih prostora koje jo nisu u EU
(ukljuujui RH) jer isti isporuitelji odnosno njihovi prokuristi (projektanti)
isto neadekvatno VRU rjeenje nude i na ovim prostorima.
Uzrono posljedine veze izabranih Sivih zona za potrebe ove analize
prikazujemo na Shemi 2.0.2.
Sumarni prikaz navedenih primjera sa elementima Sivih zona prikazan
je Tablici 2.0.1.
223
Shema 2.0.2. Uzrono posljedine veze izabranih Sivih zona za potrebe ove analize
224
Mjesto
primjene
Opis problema
Razlozi
formiranja
SZ
interpretacija
propisa
interpretacija
propisa
tona
interpretacija
IPPC direktive
edukacija
nekoritenje
High Tech
rjeenja
nia varijanta
MBO obrade
tehnologija u
naputanju
tzv. Zero Waste
termika obrada otpada
g)
h)
sortiranje
otpada
obrada otpada
komunalni
otpad
komunalni
otpad
lobizam
prokurista
nestrunost
udruga
opstruiranje
instaliranja
korektnih
rjeenja
nekoritenje T3
tehnologija
pritisci
udruga kroz
javnost
netona
interpretacija
propisa
interpretacija
propisa
usklaivanje
propisa sa EU
dupliciranje
instalacije
neefikasni
ureaji
neefikasni
ureaji
Naini
eliminacije
SZ
mjerenje
efluenta bez
falsifikata
rezultata
mjerenje
efluenta bez
falsifikata
rezultata
Posljedice
formiranja
SZ
Naini
formiranja
SZ
Oznaka Naziv
Obrada komunalnih
koncepcija
otpadnih voda biodiskovi
obrada
lobizam
prokuristi,
a)
ureaja za
kao primjer obrade u
otpadnih voda
prokurista
tradicija
obradu ot.voda
fiksnom sloju
zamjena teza da se
koncepcija
lobizam
obrada
tercijarne obrade otpadnih
ureaja za
prokuristi
b)
prokurista
voda proglaavaju
otpadnih voda
obradu ot.voda
sekundarnim obradama
koncepcija
isputanje toksinih tvari
na razini
obrada
predobrada
centralnih
c)
u kanalizaciju odnosno
regulative
otpadnih voda otpadnih voda
ureaja
vodotokove
koncepcija
lobizam
priprema pitke
prokuristi
d)
kondicioniranje pitke vode
ureaja za
vode
prokurista
pripremu vode
obrada
lobizam
lobizam
MBO obrada komunalnog
komunalni
komunalnog
dravne
dravne
e)
otpada i kompostiranje
otpad
otpada
administracije administracije
sanitarna i bioreaktorska
odlagalita te brtveni
lobizam
komunalni
odlaganje
na razini
f)
slojevi i naini
dravne
otpad
otpada
regulative
kondicioniranja otpadnih
administracije
plinova i procjednih voda
Tehnoloka Siva zona (SZ)
Tablica 2.0.1. Sumarni prikaz tehnolokih Sivih zona identificiranih kao karakteristinih u RH praksi zatite okolia
cijeli broj
nepotrebnih
investicija
nedostaje
propis o
riziku
formiranje
nenamjenskih
fondova
IPPC
direktiva
eliminira
bioreaktorsko
odlagalite
Siva zona
koja je
brandirana
Napomena
225
226
p)
o)
n)
m)
l)
k)
j)
i)
Mjesto
primjene
sanacija tla i
podzemnih
voda
Opis problema
lobizam
prokurista
Razlozi
formiranja
SZ
prokuristi
Naini
formiranja
SZ
Posljedice
formiranja
SZ
nekoritenje
nano
tehnologije
zbrinjavanja otpada
(npr. utiskivanje u naftne
buotine
opasan otpad
zbrinjavanje
otpada
lobizam
investitora
prokuristi
prologiranje
unutar
korektnih
dravnih
projekata
tvrtki
ponavljanje
manipulacija
solidifikacija/stabilizacija
lobizam
na razini
sanacija nakon
opasan otpad obrada otpada
(opasnog) otpada
prokurista
vie godina
regulative
manipulacija
iva u otpadu kod
opasan otpad/
ugroavanje
zbrinjavanje
lobizam
na razini
proizvodnje i preradbe
otpadni
stanovnitva
otpada
investitora
regulative
sirove nafte
plinovi
manipulacija
neadekvatni
End of Pipe
obrada
Claus procesi u tehnologiji
lobizam
na razini
prorauni
otpadni
otpadnog
preradbe nafte
investitora
plinovi
plina
regulative
emisija SO2
dimni plinovi
falsificiranje
velika loita i kontrola
obrada dimnih manipulacija
uveane emisije
velikih loita
tehnolokih
emisija duikovih oksida
plinova
investitora
NOx
(emisije u zrak)
principa
operativni planovi vezani
operativna
dokumentacija
koritenje
nestrunost
nepotrebna
uz zatitu okolia
dokumentacija
incidenti
starih propisa administracije dokumentacija
nakaradna
tienje
uvoenje
izrada dokumentacije
osnovna
dokumentacija
interesa
hijerarhije
hijerarhija
vezanu uz zatitu okolia
dokumentacija
provedbena
struka
struke
struka
bioloke obrade otpada te

oneieno tlo
neznanje o nanotehnologiji
Oznaka Naziv
Tehnoloka Siva zona (SZ)
Tablica 2.0.1. nastavak
hijerarhija
dokumentacije
usklaivanje
propisa sa EU
interpretacija
propisa
interpretacija
propisa
interpretacija
propisa
tehnoloka
edukacija
interpretacija
propisa
tehnoloka
edukacija
Naini
eliminacije
SZ
vertikalna
hijerarhija
struka
Napomena
ZAKLJUAK
Pod pojmom Sivih zona podrazumijevamo prostor gdje se propisi i zahtjevi
koji proizlaze iz propisa prevode u iskrivljeni pristup ocjeni tehnologija koji
se moe primjenjivati na neki od problema u npr. zatiti okolia. U manjem
broju primjera u pitanju je formalna nedoreenost propisa i eventualno
postojanje nepoznanica u nekom rjeenju dok je u veem broju primjera u
pitanju postupak koji se namjerno formira, bilo kao posljedica lobiranja za
vlastita prethodno izabrana tehnoloka rjeenja na razini pojedinih dravnih
administracija, ali esto nalazimo i problem vezan uz direktna lobiranja
prokurista pojedinih tvrtki za vlastita tehnika rjeenja na razini regionalne i
lokalne administracije. Nije rijedak sluaj i da pojedine tvrtke koje sudjeluju u
oneienju okolia svojim proizvodnim procesima propise interpretiraju na
nain koji njima najvie odgovara, odnosno da u sprezi sa administracijom,
(numeriko) korigiraju ili interpretiraju propise kako bi smanjili ili prolongirali
razinu investiranja u zatitu okolia.
RH nije imuna od posljedica formiranja Sivih zona i za potrebe ovog
teksta identificirali smo i probrali 16 primjera Sivih zona (ima ih oko 120)
kojima smo pokazali svu arolikost te deformacije. Takva deformacija, kako
je poznato, nastaje vie u drutvima gdje je granica izmeu politike i struke
previe pomaknuta prema politici i gdje interesna kvalifikacija nadvladava
strunu diskvalifikaciju. Pojava Sivih zona samo je jedan primjer kako
donoenje korektnih propisa iz zatite okolia jo uvijek ne znai korektnu
realizaciju postavljenih zahtjeva.
Literatura
1. Binder M. ed.: Green Industrial Restructuring International Case Studies and Theoretical
Interpretations, Springler Verlag (2007)
2. Atanasios K.: Cement Based Stabilization/Solidification of Oil Refinery Sludge: Leaching
Behaviour of Alkanes and PAHs, Journal of Hazardous Materials 148 (2007)1/2, str.
122-135
3. Nikoli O., inigoj P.: Solidifikacija cementima kao otpisana tehnologija za solidifikaciju/
stabilizaciju (S/S) organskih otpadnih tvari, Gospodarstvo i okoli (2008) u tisku
4. Vasiljevi R.: Modeli gibanja DNAPL zagaivala u podzemlju, Gospodarstvo i okoli (2008)
92 (2008) 288-294
5. Robert J. : Vapor Intrusion, A&WMA 16th Annual Spring Conference, March, 2008
6. Nikoli O., inigoj P.: Bioreaktorsko odlagalite je li uope u pitanju odlagalite koncepciji
vezano uz odrivi razvoj, TehnoEko (2008) 3, str- 34-39
7. Nikoli O.: Osvrt na Prvu srednjeeuropsku konferenciju za tehnologiju odlaganja otpada,
Gospodarstvo i okoli 92(2008) str.409-411
8. Parkinson G.: A Surge in U.S. Refining Capacity, Chemical Engineering (2008) May, pp.
20-27
227
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
RECIKLAA I OPORABA OTPADA

WASTE RECYCLING AND RECOVERY
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
ZBRINJAVANJE ZELENOG OTPADA U REPUBLICI HRVATSKOJ

GREEN WASTE MANAGEMENT IN THE REPUBLIC OF CROATIA
dipl.in. M. Vuji, spec. ekoinenjerstva1, M. Jeli2
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Sveuilita u Zagrebu,
Maruliev trg 19, 10 000 Zagreb, Hrvatska
2
Udruga Centar za kompost, Osijek, Lj. Posavskog 14a, 31 000 Osijek, Hrvatska
1
SAETAK
U Republici Hrvatskoj ve dulji niz godina postoji problem zbrinjavanja zelenog otpada zbog nedostatka
kompostana. Trenutno postoje tri kompostane, smjetene u Zagrebu, ali je potreba za njima mnogo vea
obzirom na koliinu otpada koji nastaje.
Kompostiranjem zelenoga otpada uoavaju se znatne prednosti u odnosu na druge metode zbrinjavanja
otpada.
U ovom e se radu predstaviti tehnoloki proces kompostiranja koji se provodi u kompostani Jankomir
u sklopu T.D. Zrinjevac d.o.o., decentralizirano kompostiranje koje od 1999. g. provodi Udruga Centar
za kompost, Osijek kao i rezultati projekta Retfala kompostira 07 koji je provela ista.
U kompostani Jankomir godinje se proizvede 7 000 m3 komposta, dok je u Osijeku prisutan stalan
porast koliine prikupljenog biootpada i proizvedenog komposta. U 2005. g. prikupljeno je gotovo
dvostruko vie biootpada (312 m3) u odnosu na 2004. (157 m3). U 2004. g. proizvedeno je 53 m3, a u
2005. g. 80 m3 gotovog komposta.
Kroz projekt Retfala kompostira 07 monitoring kompostnih mjesta u gradskoj etvrti Retfala
zabiljeeno je 49 kompostnih mjesta na kojima je prosjeno preraeno od 0,5-2 m3 biootpada iz ega
je dobiveno 0,2-0,25 m3 gotovog komposta. Dobiveni su podatci pokazatelj poveanja razine svijesti
o potrebama zbrinjavanja otpada na prirodan nain i ouvanja okolia, poveanja broja sudionika u
kompostiranju to pridonosi rjeavanju problema zelenog otpada.
Kljune rijei: zeleni otpad, kompostiranje, kompostana Jankomir, decentralizirano kompostiranje, Udruga Centar za kompost, Osijek
SUMMARY
For a number of years there has been a problem regarding the green waste management in the Republic
of Croatia due to the lack of compost facilities. At the moment there are three compost facilities in Zagreb,
but there is a constant demand for more since the quantity of the waste increases daily.
By composting the green waste, you see the significant advantages as opposed to other ways of waste
management.
In this work the technological process of composting will be presented that is currently used in the
compost facility Jankomir working as a part of T.D.Zrinjevac Ltd., and decentralized composting done
since 1999. by Association Compost Centre, Osijek.
In the compost facility Jankomir a yearly amount of 7 000 m3 of compost is manufactured, while in
Osijek there is a constant increase in the amount of the collected bio-waste and manufactured compost.
Almost double the amount of bio-waste (312 m3) was collected in the year 2005. than in 2004. (157 m3).
An amount of 53 m3 of compost was manufactured in the year 2004., while in
2005. the amount was 80 m3.
Through the project Composting in Retfala 07 - by monitoring composting locations in Retfala it was
noticed 49 composting locations with average recondition of 0,5-2 m3 bio-waste and obtained 0,2-0,25
m3 of compost. Attained data are showing rise of awareness about waste management on ecological way
and preserving environment, rising of number of participant in a process of composting that contribute
resolving of green waste.
Key words: green waste, composting, compost facility Jankomir, decentralized composting,
Association Compost Centre, Osijek
232
VUJI M., JELI M.
UVOD
Kompostiranje je prastara metoda pretvaranja organskih ostataka tvari u
plodni humus pomou mikroorganizama (bakterija, gljiva, aktinomiceta...). U
prirodi se proces razgradnje odvija neprekidno od dana kada je ivot nastao
na zemlji. Taj proces je spor, ali kontinuiran. Stari narodi prije vie tisua
godina, naroito na Istoku, znali su za kompostiranje. U Kini je poznato ve
4 000 godina, a i danas je veoma razvijeno.
Po navodima mnogih strunjaka i znanstvenika u svijetu se prije 19. stoljea
razmjerno proizvodilo i troilo mnogo vie komposta nego kasnije. Razlog
ovome su Liebigova (1803.-1873.) otkria na podruju kemije i na osnovu
toga razvijena proizvodnja mineralnih gnojiva. Mineralna gnojiva poela su
potiskivati prirodna organska gnojiva, pa i kompost, jer je manipulacija bila
jednostavnija. Meutim, danas se vrhunski rezultati proizvodnje i visoka
bioloka kvaliteta proizvoda ne mogu trajno postii bez primjene organskih
gnojiva. Stoga, kompostiranje sve vie dobiva na znaenju.
Svrha je kompostiranja organskog otpada nasuprot njegova neselektivnog
ukljuivanja u gradski komunalni otpad, sljedea (1): vraanje organskih
tvari u bioloki ciklus; smanjivanje koliine otpada na gradskim odlagalitima
smea; smanjivanje stvaranja odlagalinih plinova (kroz smanjen sadraj
organske tvari na odlagalitu); smanjuju se trokovi odlaganja otpada;
kompostiranje je u skladu s principom integralnog postupanja s otpadom;
smanjuje se oneienje zraka s CO2 kao posljedice samozapaljenja otpada;
smanjuje se oneienje tla i vode; poveanje kakvoe tla i okolia; ekonomska
korist od prodaje komposta.
Najprihvatljiviji nain zbrinjavanja organskog otpada jest u vlastitom vrtu,
a koritenjem prikladnog spremnika ak i na balkonu. Kompostiranjem iz
zelenog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljavaju strukturu tla,
pomau zadravanju vlage, tlo ine prozranijim, poveavaju mikrobioloku
aktivnost tla, obogauju ga hranjivim sastojcima te poveavaju otpornost
biljaka na nametnike i bolesti.
KOMPOSTIRANJE U T.D. ZRINJEVAC D.O.O. ZAGREB

U Hrvatskoj postoje tri kompostane, sve smjetene u Zagrebu. Dvije su u
vlasnitvu T.D. Zrinjevac d.o.o. Zagreb (Jankomir i Markuevac), a treu
je sagradio ZGOS d.o.o. Zagreb na odlagalitu Jakuevec 2003. g., i to za
kontejnerski tip kompostiranja.
Kompostana Jankomir s radom je zapoela 1991. g., a Markuevac 1995.
g. Zauzimaju povrinu od 1,2 ha i imaju kapacitet od 30 000 m3 vegetacijskog
otpada iz kojeg se moe proizvesti 7 000 m3 vrtnog komposta (ukupno
14 000 m3) najboljeg i najjaeg biolokog gnojiva prikladnog za prihranjivanje
gradskog uresnog raslinja. Obje kompostane imaju vodonepropusnu
233
asfaltno-betonsku podlogu, s ijih se povrina voda slijeva u retencije ili

kanalizaciju. Kompostane raspolau s nekoliko strojeva neophodnih za
pripremu materijala za proces proizvodnje.
Za proces se koristi aerobno kompostiranje otvorenim windrow sistemom
biootpada sa zelenih povrina grada Zagreba. Proces traje od 8-10 mjeseci
nakon ega kompost moe ii u upotrebu. Prilikom radnog posjeta kompostani
Jankomir predstavljen je tehnoloki proces kompostiranja koji se sastoji od
slijedeih faza (2):
RUNO IZDVAJANJE INERTNOG OTPADA

U zelenom otpadu dovezenom na kompostane nae se odreena koliina
inertnog otpada, koji se konstantno od mljevenja preko prevrtanja do
prosijavanja runo odvaja. Odvojeni inertni otpad odlae se u kontejner i
odvozi na deponij komunalnog otpada u Jakuevcu.
USITNJAVANJE ZELENOG OTPADA

Nakon deponiranja zeleni otpad melje se strojem za mljevenje i usitnjavanje
WILLIBALD. Gotovo sav zeleni otpad ine trava, lie i granje, maksimalne
debljine do 30 cm. Zeleni otpad se mora usitniti kako bi imao veu kontaktnu
povrinu sa zrakom i vodom, odnosno, optimalne uvjete za reguliranje
vodozranih odnosa u kompostnoj hrpi te da mikroorganizmi zaponu
razgradnju. Veliina estica u kompostnoj hrpi nakon mljevenja kree se od
5-60 mm.
MIJEANJE I HOMOGENIZACIJA
Tijekom, i nakon, mljevenja provodi se mijeanje razliitih vrsta materijala
(trava s liem i granjem i sl.). Materijal za kompostiranje mora biti dobro
izmijean jer svaki pojedinani materijal ima dobre i loe bioloko-fizikalnokemijske karakteristike, ali zajedno pruaju dobre bioloko-fizikalnokemijske uvjete za rast i razvoj mikrobioloke populacije Mijeanjem razliitih
materijala postie se dobar C/N odnos od 30:1.
FORMIRANJE, ZALIJEVANJE I PREVRTANJE KOMPOSTNIH HRPA

Od samljevenog i izmijeanog materijala formiraju se kompostne hrpe
trokutastog oblika u presjeku. Visina hrpe je 2,20 m, irina u bazi 5 m, a
duljina 50 m.
U tako sloenoj hrpi poinju intenzivni procesi razgradnje zelenog otpada
to se oituje porastom temperature u kompostnoj hrpi. Slaganje kompostnih
hrpa provodi se utovarivaima i rovokopaima.
Da se odri vlanost tijekom procesa u optimalnom podruju od 50-65
%, potrebno je zalijevati hrpe. U procesu kompostiranja, naroito u prvoj
234
VUJI M., JELI M.
vruoj fazi, velika je potronja vode jer su procesi intenzivni. Kod velikih
oborina nije potrebno vlaiti hrpe. Pojavljuje se i viak vode koji se sakuplja
u retencije kapaciteta 2 x 250 m3. Viak vode istjee u kanalizaciju, a kontrolu
na izlazu iz kanalizacijskog okna provodi Zavod za javno zdravstvo grada
Zagreba koji kontrolira i mjernu postaju. Postaja je smjetena unutar posjeda
tvrtke Zrinjevac, udaljena 60-ak metara od samog kompostita i isto toliko
od najbliih stambenih objekata. Lokacija je izabrana vodei rauna o
meteorolokim parametrima, lokacijama okolnih stambenih objekata i naselja
te lokaciji same kompostane kao i raspoloivim tehnikim mogunostima.
Voda skupljena u tom periodu, koristi se za polijevanje u sunom periodu. Ova
voda kao procijedna kroz kompostni materijal ili kao ocijedna s kompostne
plohe bogata je hranjivima i mikroorganizmima to je ini kvalitetnijom
za vlaenje kompostnih hrpa. U tu svrhu postoje ve spomenute retencije,
pumpna stanica i interna hidrantska mrea za recirkulaciju vode na
kompostitu.
Nakon formiranja kompostnih hrpa i razvoja procesa razgradnje
mikroorganizmi potroe sav kisik, a zbog zbijanja hrpe pod vlastitom
teinom, s vremenom ulazak svjeeg zraka i izlazak zraka optereenog
drugim plinovima je otean, to upuuje na potrebu razrahljivanja hrpe,
odnosno prevrtanja ili upuhivanja svjeeg zraka u kompostnu hrpu.
Optimalna koliina kisika u kompostnoj hrpi je od 10-15 %. Vrijeme i broj
prevrtanja najee se odreuje praenjem temperature, ali ovisi i o nizu
drugih parametara (veliina hrpe, sastav materijala, tip prevrtaa i sl.). Hrpe
se prevru svakih 3-5 dana u poetnim fazama kompostiranja pa do 15
dana u vrijeme dozrijevanja komposta. Prevrtanje se vri posebnim strojem
namijenjenim za tu svrhu BACKHUS.
KONTROLA TEMPERATURE I pH VRIJEDNOSTI

Od samog formiranja hrpa pa do zavretka kompostiranja provodi se
konstantno mjerenje temperature. Temperatura u kompostnoj hrpi jedan
je od glavnih indikatora intenziteta procesa kompostiranja. U inicijalnoj
fazi temperatura se kree od 30-45 C, dok u termofilnoj fazi (2-3 mjeseca)
dosee vrijednost od 55-68 C, a prema kraju procesa temperatura polagano
pada dok ne poprimi vrijednost okoline to je znak da je proces zavrio.
U kompostnim hrpama temperatura uz vlanost unitava patogene
mikroorganizme i sjemenke korova. Vrlo visoke temperature, preko 70 C,
nisu doputene jer unitavaju i korisne mikroorganizme, a na 71 C moe doi
i do samosterilizacije unutar kompostne hrpe. Mjerenja temperature vre se
termometrom sondom na dubinama od 0,3 m do 2 m. Tijekom procesa mjeri
se pH vrijednost koja je bitan faktor u procesu kompostiranja jer razliite
vrijednosti pogoduju razliitim vrstama mikroorganizama.
pH se kree od 5,5 do 6,5 u poetnoj fazi kada dolazi do izdvajanja organskih
kiselina, da bi kasnije tijekom procesa pH vrijednost porasla, a na kraju
235
u gotovom kompostu postigne vrijednost od 7,5-8. Mjerenja se provode

digitalnim pH-metrom.
PROSIJAVANJE KOMPOSTA I POVRAT STRUKTURALNOG

MATERIJALA
Proces kompostiranja traje 8-10 mjeseci nakon ega se kompost prosijava.
Prosijavanje se obavlja sitom DOPPSTADT pri emu se dobivaju tri
klase zrna, -10, -15, -20 mm su tri klase zrna, a ostatak od prosijavanja je
tzv. strukturalni materijal. Prosijani kompost jednim dijelom ide izravno
u prodaju (rinfuza), dok se jedan dio pakira kao isti kompost ili se pak
koristi kao komponenta u sastavu razliitih supstrata. Strukturalni materijal
najveim dijelom ine komadii drveta (> 20 mm). Da bi takav materijal
istrunuo, potrebno je 2-4 godine. Ovaj se materijal vraa ponovo na poetak
procesa pri emu se mijea s novim svjeim biootpadom.
PRIPREMANJE SUPSTRATA
Za proizvodnju supstrata upotrebljava se vie komponenti meu kojima
je i kompost. Najvanije komponente su: litvanski treset, kvarcni pijesak,
kompost etinjae, grahovski treset, obina zemlja, perlit, kompost,
makrohranjiva, mikrohranjiva i sl. Ovisno o vrsti i namjeni supstrata vri se
njegovo mijeanje. Prvo se utovarivaem provodi grubo mijeanje, a zatim
kroz sito od -10 mm daljnje mijeanje i prosijavanje.
PAKIRANJE
Kompost i supstrati pakiraju se u vree od 5, 10, 20 i 50 l. Pakiranje se obavlja u
pakiraoni na liniji za pakiranje. U sklopu pakiraone postoji i skladini prostor
odakle pakirana roba odlazi u prodaju.
KEMIJSKA ANALIZA UZORAKA

Kompost u procesu kompostiranja, gotovi kompost i supstrati kemijski se
analiziraju na Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu u Zavodu za
ishranu bilja s kojim postoji ugovor o suradnji. Radi se analiza na mikro
i makrohranjiva, teke metale i dr. Analiza uzoraka komposta provodi se
jednom u sezoni, a supstrata etiri puta godinje. Proizvodnja supstrata kao
i komposta odobrena je od Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnoga
gospodarstva Republike Hrvatske.
Prilikom provoenja tehnolokog procesa kompostiranja po navedenim
fazama neophodno je kontrolirati i osigurati optimalne vrijednosti osnovnih
imbenika koji utjeu na pravilan tijek kompostiranja. Osnovni imbenici koji
utjeu na kompostiranje su: vlanost materijala (55-65 %), sadraj kisika (10-15
%), odnos C/N (30:1), pH (7), usitnjenost materijala (5-60 mm), temperatura
(50-65 C) i mikroorganizmi.
236
VUJI M., JELI M.
KOMPOSTANA ZGOS-a d.o.o. ZAGREB

ZGOS d.o.o. Zagreb sagradio je 2003. g. na odlagalitu otpada Jakuevec
kompostanu za bio-kompostiranje (kontejnerski tip). Osnovni cilj biokompostiranja i generiranja tla je iskoritenje odvojeno prikupljenog biootpada
koji dolazi na odlagalite. Proces obrade je aerobni bioloki postupak, koji se
u prvoj intenzivnoj fazi odvija u zatvorenim Thni dinamikim modulima
(TDM) s bio-filterom. Postrojenje zatvorenog tipa izvedeno je punom
kontrolom procesa i redukcijom emisije neugodnih mirisa. Konani produkt
bio-kompostiranja koristi se za ozemljavanje odlagalita otpada Jakuevec.
Krajnji proizvodi bio-kompostiranja su: gotovi kompost visokovrijedno
gnojivo u poljoprivredi, vrtlarstvu i sadnji nasada; prosijani talog koristi se
za ponovno kultiviranje zemljita; metalni otpad reciklira se i zbrinjava na
odgovarajui nain.
Postrojenje ima kapacitet od 2 000 tona/god biorazgradivog otpada:
- kunog bio-otpada (~ 726 tona/god)
- zelenog otpada (~ 987 tona/god)
- otpada s trnica (voe, povre) (~ 103 tona/god)
- preraivakog bio-otpada (~ 185 tona/god) (3)
DECENTRALIZIRANO KOMPOSTIRANJE UDRUGA CENTAR ZA

KOMPOST, OSIJEK
Iako u Osijeku ne postoji kompostana, ondje se jako puno kompostira
zahvaljujui Udruzi Centar za kompost, Osijek, iji je osnovni cilj promicanje
decentraliziranog kompostiranja i proizvodnja prirodnog gnojiva komposta.
Udruga je aktivna od 1999. g. kada je zapoela s uspostavom kompostnih
mjesta u gradu Osijeku, no danas se bavi edukacijom i savjetovanjem u
cijeloj Hrvatskoj.
Putem edukacije i uspostavljanja kompostnih mjesta, u odgojnoobrazovnim
ustanovama, raznim institucijama i kod zainteresiranih pojedinaca, Udruga
je do sada uspostavila 207 kompostnih mjesta iz kojih se znanje i iskustvo
ire dalje.
Pri decentraliziranom kompostiranju nije potrebno otpad prevoziti, nije
potrebna velika i skupa mehanizacija i kod male kompostne hrpe puno je
lake kontrolirati to se u nju stavlja i u kojim koliinama. Ukoliko se ispravno
radi, takva hrpa nema neugodan miris, a kompost se ne mora ponovo pakirati,
prevoziti, nego je spreman za upotrebu na mjestu na kojem je organski otpad
uglavnom i nastao, a zemlji se ponovno vraa njena hranidbena vrijednost.
GDJE, KADA, TO I KAKO PRAVILNO KOMPOSTIRATI

Najprije se mora odluiti na kojem mjestu e se smjestiti kompostite i na
237
koji nain e se kompostirati. Kompostirati se moe u hrpi ili u komposterima

razliitih izvedbi.
Kompostirati se moe tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost
mikroorganizama u kompostnoj hrpi smanjuje se zbog hladnoe, pa hrpu
treba zatititi od prevelike vlage i hladnoe. Ljeti se treba tititi od isuivanja
i redovito provjeravati vlanost. (4)
Kompostirati se moe sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, vonjaka i travnjaka.
Optimalno kompostiranje i kvalitetan kompost, dobije se ukoliko se dobro
izmijea to vie razliitog i usitnjenog biljnog materijala. Za kompostiranje se
koristi: otpad bogat duikom (ostatci voa i povra iz kuhinje, jela od povra,
talog kave i aja, ljuske luka, kore banana, narani i lubenica, pokoena trava,
korov iz vrta, uvenulo cvijee) i otpad bogat ugljikom (lie, slama, sijeno,
ostatci orezivanja voki, vinove loze i ivice, hoblovina i piljevina, iglice
etinara, ljuske od jaja). Nasuprot tomu, kompostirati se nikako ne smiju
novinski papir, asopisi u boji, vreice iz usisivaa za prainu, pelene, pepeo
ugljena, izmet maaka i pasa, kosti, meso i masnoa, jela od mesa i ribe.
Postupak decentraliziranog kompostiranja vrlo je jednostavan i sastoji se od
etiri osnovne sastavnice:
1. Prikupljanje kuhinjske otpatke, pokoenu travu i ostatke biljaka iz vrta
usitniti i pomijeati s otpalim liem i usitnjenim drvenastim materijalom;
2. Odlaganje sve komponente dobro izmijeati, dodati kamene praine i
lopatom napuniti komposter ili formirati hrpu, prema potrebi navlaiti
vodom, potom zatititi od oborina i ostaviti da miruje;
3. Preokretanje po isteku 6 tjedana masu ponovno dobro izmijeati i vratiti
na hrpu ili u komposter, ako je masa suha dodati vode, a ukoliko je suvie
vlano posuti kamenom prainom i dodati suhog lia i drvene sjeke;
4. Zrenje to sitniji dijelovi materijala i dodatna preokretanja poboljavaju
kvalitetu i ubrzavaju zrenje komposta, za 6-12 mjeseci kompost je spreman
za uporabu i koristi se za prihranu u povrtnjaku, vonjaku i travnjaku ili
za sadnju cvijea.
Jednostavan test kojim je mogue ustanoviti je li kompost spreman za
koritenje jest tzv. krese test (hrv. grbica). U nedostatku sjemena grbice,
moe se koristiti i sjeme salate. Postupak je sljedei: plitka posuda napuni
se kompostom, u koji se posije brzo klijajue sjeme grbice ili salate. Sjeme
se prekrije slojem komposta (2-3 mm) i nakvasi vodom. Nicanje bi trebalo
uslijediti nakon 2-3 dana. Nakon 10-ak dana biljke bi trebale biti zelene,
snane i uspravne, a korijen bijele boje i dobro razvijen.
Ukoliko sjeme nije isklijalo, ili su biljke koje su niknule blijedozelene, ute ili
smee boje ili nepravilnog rasta, a korijen nerazvijen i smee boje, kompost
jo nije dovoljno odleao, te treba jo neko vrijeme mirovati kako bi zavrili
svi biokemijski procesi. (5)
238
VUJI M., JELI M.
KOMPOSTIRANJE TRAVE I LIA

Svjee pokoena trava predstavlja vrlo vaan materijal bogat hranjivim
tvarima, a siromaan strukturnim elementima, tj. nema potpornih drvenih
vlakana. U kompostu koji sadri samo pokoenu travu, tijekom kompostiranja
dolazi do velikog procesa razgradnje: kompost se jako zagrijava, sadri
veliku koliinu vlage, i zbog nedostatka strukturnih vlakana brzo se slijepi,
pa postoji opasnost da se ugui i pone trunuti.
Osuena trava lake se kompostira. Da bi se sprijeilo sljepljivanje, treba
joj dodati vrsti drvenasti materijal kao to su isjeckane granice, slama ili
lie. Svjei travnati kompost vrlo je reaktivan i zahtijeva neto vie panje.
Kompostirana pokoena trava ve nakon kratkog vremena daje vrlo rahlo
kompostno tlo bogato hranjivim tvarima.
Lie se moe lako kompostirati, a izvrstan je kompost za uzgoj cvijea:
- male koliine lia pomijeaju se s preostalim vrtnim i kuhinjskim otpadom
i smjesa se kompostira,
- vee koliine lia mogu se odlagati na neko mjesto gdje se mogu osuiti i
tijekom godine moe ga se stalno dodavati vlanom kuhinjskom otpadu ili
pokoenoj travi,
- gomile sainjene od samog lia kompostiraju se najbre ako je lie jo
malo vlano i narezano na sitnije komade; kako ne bi dolo do zbijanja,
treba mu dodati do 20 % vrstog materijala,
- slobodnostojee kompostne gomile lia najbolje je prekriti kompostnim
pokrovom, tzv. Toptex-om, jer se mokro lie brzo oblikuje u grumenje,
oteava daljnju pretvorbu komposta i poinje trunuti.
Lie koje se brzo raspada: listovi voki, brijesta, bijelog jasena, javora, lipe,
bazge.
Lie koje se sporo raspada: listovi bukve, hrasta, kestena, oraha, etinjaa,
listovi pokriveni slojem smole. Lie oraha sadri prirodni herbicid i nije ga
preporuljivo koristiti za kompostiranje. Od orahovog lia moe se napraviti
zasebna kompostna hrpa. Dobiveni kompost koristi se za suzbijanje korova
i trave. (5)
PROBLEMI KOJI SE JAVLJAJU NA KOMPOSTITU

Na kompostitu moe doi do razliitih problema poput skupljanja insekata,
kompostna hrpa se ne zagrijava i zaudara, biootpad se ne razgrauje, kompost
moe biti mokar i sl. Neki od problema, kao i mogua rjeenja, nalaze se u
tablici 1. (5)
239
Tablica 1. Pregled problema do kojih dolazi na kompostitu s moguim rjeenjima

STANJE KOMPOSTA
Kompost je suh, izostaje
fermentacija, pojavljuje
se siva plijesan
UZROCI
KAKO POMOI
Uslijed samozagrijavanja
komposta ili pri vrlo suhom
vremenu, isparila je voda i
poveala se koncentracija soli u
kompostu. Mikroorganizmi su
zaustavili svoju aktivnost.
Rastresti, navlaiti, dodati

svjei materijal (kuhinjski
ostatci, usitnjena trava i
korov). Ponovo formirati
hrpu. Pokriti liem, suhom
travom ili zemljom.
Kompost je suvie mokar,

Dulje kino razdoblje na
nedostaje kisik, osjea
nepokrivenom kompostu, suvie
se miris truljenja, boja je mekog, mokrog materijala (svjea
smee-crna
trava, kuhinjski ostatci), premalo
drvenastog materijala
Rastresti, dodati suhi, tvrdi

materijal (sjeckano drvo,
suho lie, slama) i malo
suhog, zrelog komposta ili
ostataka od prosijavanja.
Nepotpuna fermentacija
(mjestimino suho,
ivotinjice skupljene na
jednom mjestu).
Suvie suhog drvenastog

materijala
Rastresti, dodati svjeu

travu i kuhinjske ostatake,
dobro izmijeati i ponovno
formirati hrpu.
Neugodan miris
(nedostaje kisik,
mjestimino vrlo mokro).
Velik udio svjeeg, mokrog,

materijala bogatog duikom.
Rastresti, prozraiti vilama,

dodati suhi materijal
(ostatak od prosijavanja),
dobro izmijeati, formirati
gomilu.
Kompost nije dobro izmijean

kod formiranja hrpe i nije dobro
odravan.
Redovito kontrolirati
stanje kompostne gomile.
Kod dodavanja svjeeg
materijala uvijek dobro
izmijeati mokre kuhinjske
ostatke sa suhim drvenastim
materijalom i liem.
Naizmjenino mokrosuhi dijelovi, pljesnivo i

bez fermentacije
REZULTATI
U sklopu projekta Decentralizirano kompostiranje 2005. provedena je
kvalitativna i kvantitativna evaluacija kompostnih mjesta koja se nalaze
u katastru koji vodi Udruga Centar za kompost, Osijek u razdoblju od
1997.-2005. g. Podatci su prikupljani putem anketnih upitnika u razdoblju od
prosinca 2005. do oujka 2006. g. (6)
Lokacije na kojima su smjetena kompostna mjesta podijeljene su prema
nositeljima i obveznicima odravanja kompostita u pet kategorija: djeji
vrtii, osnovne kole, srednje kole, udruge i ustanove te obiteljski vrtovi
(Slika 1.).
240
VUJI M., JELI M.
Slika 1. Lokacije kompostnih mjesta od 1999.-2005. na kojima je provedena evaluacija
Omjer lokacija kompostnih mjesta u 2007. g. znaajno se poveao u korist

graana (Slika 2.).
Slika 2. Lokacije kompostnih mjesta u 2007. g.
241
Prema dostupnim podatcima uoava se stalni trend rasta broja kompostnih

mjesta, to pridonosi smanjenju koliina organskog otpada, iji sastavni dio
ini i zeleni otpad, u komunalnom otpadu koji odlazi na odlagalite (Slika 3.).
Slika 3. Broj kompostita prema godini osnivanja od 1997.-2007.
Slika 4. Koliina prikupljenog biootpada i proizvedenog komposta u razdoblju 2004.-2005.
242
VUJI M., JELI M.
Iz slike 4. moe se uoiti kako je u 2005. g. prikupljeno gotovo dvostruko vie

biootpada (312 m3) u odnosu na 2004. g. (157 m3). Usporedo s tim, prikazana
je i koliina gotovog komposta koji je proizveden iz prikupljene koliine
biootpada. 2004. g. proizvedeno je 53 m3, a 2005. g. 80 m3 gotovog komposta.
Udruga Centar za kompost, Osijek provela je i projekt Retfala kompostira
07- monitoring kompostnih mjesta u G Retfala u razdoblju svibanj-studeni
2007. (7)
U katastar kompostnih mjesta upisano je 49 kompostnih mjesta. Stvarni broj
je puno vei, ali nisu u evidenciji jer ih graani nisu prijavili putem anketnog
upitnika. Prema mjestu kompostiranja najvei broj kompostita nalazi se u
vlastitom vrtu ili dvoritu privatnih kua njih 48, a jedno kompostno mjesto
je u dvoritu kole.
Prema nainu kompostiranja zabiljeeno je kompostiranje u plastinom
komposteru na 19 mjesta, u drvenom komposteru 20, u kompostnoj hrpi 2 i
ostalo na 13 kompostnih mjesta.
Na nekoliko kompostita evidentirano je mjeovito kompostiranje: plastini
komposter + drveni komposter, kompostna hrpa + komposter / plastini ili
drveni, komposter od opeke + plastino bure + plastine vree, maliranje povrinsko kompostiranje.
Prema broju lanova kompostnog tima domainstva s etiri lana su
najbrojnija, potom s dva lana, potom s tri lana i s pet lanova.
Koliina preraenog biootpada po pojedinom kompostitu kree se od 0,5-2
m3 godinje, a prosjena koliina, koja je ustanovljena na veini kompostnih
mjesta, iznosi 1 m3. Iz 0,5-2 m3 preraenog biootpada dobije se prosjeno
0,2-0,25 m3 gotovog komposta godinje.
ZAKLJUAK
U Hrvatskoj je oigledan problem zbrinjavanja biootpada pa tako i zelenog
otpada koji je njegov sastavni dio. Kako bi se odgovarajue zbrinuo spomenuti
otpad, potrebno je postojanje kompostana kojih je za sada slubeno
registrirano tri i sve su smjetene u Zagrebu.
Osim kompostana, u gradovima postoji nekoliko inicijativa te se organski
otpad iz gradskog zelenila kompostira i iznova koristi kao prihrana prilikom
uzgoja cvijea i sadnica.
Znaajno je tzv. decentralizirano kompostiranje koje u okviru svojih djelatnosti
provodi Udruga Centar za kompost, Osijek. Udruga ostvaruje zapaene
rezultate i iz godine u godinu u Osijeku te se poveava broj kompostnih
mjesta i sudionika u kompostiranju. Do sada je uspostavljeno 207 kompostnih
mjesta s tendencijom rasta. U 2005. g. prikupljeno je gotovo dvostruko vie
biootpada (312 m3) u odnosu na 2004. g. (157 m3). Iz prikupljene koliine
biootpada 2004. g. proizvedeno je 53 m3, a 2005. g. 80 m3 gotovog komposta.
243
Nuno je dodatne napore uloiti u edukaciju lokalnog stanovnitva. Potrebno

je slijediti europske trendove u zbrinjavanju organskog otpada i uvesti
model plaanja otpada po koliini, jer se to u veini zemalja EU pokazalo kao
izvrsno rjeenje za poveanje broja onih koji kompostiraju jer na taj nain
stvaraju sebi utedu novca, a globalno znaajno smanjuju koliinu organskog
otpada.
Kroz projekt Retfala kompostira 07 uoeno je poveanje razine svijesti
o potrebama zbrinjavanja otpada na prirodan nain i ouvanja okolia,
poveanja broja sudionika u kompostiranju to pridonosi rjeavanju problema
zelenog otpada.
LITERATURA
1. Mesi, H., Belamari, A.: Kompost, Gospodarstvo i okoli, 27/97, 314.-318.
2. Gali, J.: Kompostiranje u T.D. Zrinjevac d.o.o. Zagreb, Zagreb, 2006. (interni materijal)
3. http://www.zgos.hr/index.php?page=page&id=53
4. http://www.cistoca-split.hr/kompost.htm
5. Udruga Centar za kompost, Osijek: Mali prirunik za kompostiranje, Osijek, 2005.,
13.-15.,21.-23.
6. Udruga Centar za kompost, Osijek: Decentralizirano kompostiranje 2005. Evaluacija
kompostita za razdoblje 2004-2005 godine, Osijek, 2006.
7. Udruga Centar za kompost, Osijek: Retfala kompostira 07 monitoring kompostnih
mjesta u G Retfala, Osijek, 2007.
244
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
TREBA LI ZAGREBU SPALIONICA OTPADA MODEL BE ILI NAPULJ?

DOES ZAGREB NEED WASTE INCINERATION PLANT VIENNA OR NAPLES
MODEL?
Mr. sc.Vladimir Potonik, dipl. ing.
D. Golika 38, Zagreb; e-mail: vladimir.potocnik@zg.t-com.hr
Saetak
Glavni grad Hrvatske Zagreb po trei put pokuava izgraditi energanu na otpad ENO (spalionicu)
u posljednjih etrdeset godina. ENO Zagreb bi termiki obraivala ostatni komunalni otpad i mulj iz
postojeeg Proistaa otpadnih voda Zagreb, proizvodei korisnu energiju iz otpada. Projekt ENO Zagreb
se poeo odugovlaiti zbog otpora nekih udruga zatite okolia.
Svjetska iskustva pokazuju da su ENO u pravilu sastavni dijelovi uspjenih sustava gospodarenja
otpadom u razvijenim dravama.
Usporedba dva potpuno razliita modela rjeavanja problema komunalnog otpada gradova Bea i
Napulja jasno ukazuje koji model je prihvatljiviji za grad Zagreb.
Kljune rijei: Gospodarenje otpadom, komunalni otpad, recikliranje, termika obrada, sanacije,
model Be i Napulj
Abstract
This is the third time in the last forty years that the Croatian capital Zagreb attempts to build Waste-ToEnergy (WTE) incineration plant. Zagreb WTE Plant is planned to thermally treat residual municipal
solid waste and sludge from the existing Zagreb Wastewater Treatment Plant and produce useful energy
from waste. The project has been postponed due to opposition of some environmental organisations.
Experiences of developed countries demonstrate that WTE plants are, as a rule, integral parts of successful
waste management systems.
Comparison of two completely different models for solution of the municipal solid waste problem cities
of Vienna and Naples clearly indicates which model is more acceptable for the city of Zagreb.
Key words: waste management, municipal solid waste, recycling, thermal treatment, remediation,
Vienna and Naples model
1. UVOD
Otvaranjem odlagalita otpada Jakuevac 1965. godine u Zagrebu je poelo
planiranje energane na otpad (ENO), netono nazvane spalionica. Prema
tadanjem planu ENO Zagreb trebala je biti smjetena uz TE-TO Zagreb na
itnjaku, preko koje bi plasirala elektrinu i toplinsku energiju proizvedenu
izgaranjem komunalnog otpada.
Slom Hrvatskog proljea poetkom 1970-ih obustavio je planiranje
toga projekta. Projekt je obnovljen 1980-ih na istoj lokaciji u suradnji s
elektroprivredom, ali je ponovno zaustavljen zbog gospodarsko politikih
promjena i rata poetkom 1990-ih. U meuvremenu je neureeno odlagalite
Jakuevac jako naraslo i postalo velika prijetnja podzemnim vodama, zraku i
stanovnitvu, tako da se moralo prii sanaciji koja je gotovo zavrena. Paralelno
s tim po trei put se 2000. godine pokree projekt ENO Zagreb, ovoga puta na
lokaciji Ivanja Reka uz Proista otpadnih voda Zagreb, nedavno putenom
u pogon, iji mulj bi trebala zbrinjavati ENO Zagreb, zajedno s komunalnim
otpadom. Znatan dio priprema za gradnju je obavljen, Ministarstvo zatite
okolia je odobrilo studiju utjecaja na okoli. No, projekt je opet poeo
zapinjati, ovaj puta zbog otpora nekih udruga zatite okolia, koje lansiraju
ideju, da ENO Zagreb nije potrebna, jer se problem komunalnog otpada
moe rijeiti izbjegavanjem i recikliranjem otpada.
Zatvaranje odlagalita Jakuevac planirano je u prvoj polovini idueg
desetljea, a Proista Zagreb ima ogranien prostor za privremeno odlaganje
proizvedenog mulja.
Moe li Zagreb rijeiti te probleme samo recikliranjem komunalnog otpada i
mulja? Odgovor na to pitanje treba potraiti u svjetskim iskustvima.
2. SVJETSKA ISKUSTVA
Problem otpada je visoko rangiran u okviru zatite okolia, a u Strategiji
zatite okolia Hrvatske [1] proglaen je najveim problemom zatite okolia
u Hrvatskoj.
Premda komunalni otpad ini manji dio ukupnog otpada (slika 1), njegova
uloga je znatno vea zbog velike raznolikosti sastava i jer se tie svih
graana.
Problem otpada rjeava se suvremenim sustavima gospodarenja otpadom,
zasnovanim na odrivom konceptu gospodarenja otpadom IVO (Izbjegavanje
Vrednovanje Odlaganje), koji sadri niz adekvatnih mjera i tehnologija,
od prevencije nastajanja otpada, preko recikliranja do trajnog odlaganja
otpada.
Cilj takvih sustava je to vie smanjiti tetne utjecaje otpada na okoli, klimu
i zdravlje uz istovremeno iskoritavanje vrijednih materijalnih i energetskih
svojstava otpada.
246
POTONIK P.
Slika 1. Proizvodnja otpada 2004. godine u EU-27 i Hrvatskoj.
2. 1 Koncept
Odrivi koncept gospodarenja otpadom IVO usvojen je u Zagrebu 1991.
godine, a u Hrvatskoj je prihvaen kroz Strategiju gospodarenja otpadom RH
[2]. Osnovni elementi koncepta IVO utemeljeni su na pozitivnim svjetskim
iskustvima i prikazani na slici 2.
Slika 2. Odrivi koncept gospodarenja otpadom IVO
247
Koncept se sastoji od tri hijerarhijski svrstane faze:

Izbjegavanje otpada ima za cilj to vie smanjiti koliine i tetna svojstva
otpada na izvorima otpada, tako da to manje proizvedenog otpada ulazi u
sustav gospodarenja otpadom.
Vrednovanje otpada ima zadau iskoristiti materijalna i energetska
svojstva otpada za proizvodnju sekundarnih sirovina i energije u
granicama tehnikih mogunosti te ekolokih i ekonomskih dobrobiti. Ova
faza zapoinje odvojenim skupljanjem komponenata otpada i mijeanog
otpada, a ukljuuje recikliranje, kompostiranje, termiku obradu itd.
Odlaganje (zbrinjavanje) ostatnog otpada na ureena kontrolirana
odlagalita (sanirana postojea ili nova) je najnie rangirana faza u
hijerarhiji otpada, koja ukljuuje sanacije postojeih odlagalita i drugih
starih optereenja.
Nula otpada ili bezdeponijski koncept polazi od ekoloki pozitivne, ali
utopijske zamisli, da se problem otpada moe rijeiti samo izbjegavanjem,
recikliranjem i kompostiranjem otpada bez termike obrade (ENO ili
spalionice) i odlagalita (deponija) otpada. Pojedinanim primjerima
postignutih visokih kvota recikliranja u svijetu nastoji se dokazati opa
ostvarivost te zamisli i u Hrvatskoj [3]. Stvarna dostignua u svijetu i u
Hrvatskoj su vrlo udaljena od te zamisli i nemaju izgleda za ostvarenje zbog
ekonomskih i sociolokih razloga.
2. 2 Gospodarenje komunalnim otpadom

Stalni rast broja i ivotnog standarda gradskog stanovnitva rezultira
neprekidnim porastom koliina proizvedenog otpada, unato mjerama
izbjegavanja nastajanja otpada (slika 3).
Slika 3. Specifina koliina komunalnog otpada u svijetu 1985.-2005.
Vrlo su velike razlike proizvedenih koliina komunalnog otpada u raznim

dijelovima svijeta (slika 4).
248
POTONIK P.
Slika 4. Specifina koliina komunalnog otpada 2005. (EEA, EPA)
Koliina komunalnog otpada po stanovniku u SAD je etiri puta vea nego u

dravama u razvoju, a oko 2,5 puta vea od svjetskog prosjeka.
Struktura gospodarenja komunalnim otpadom u EU, SAD i Hrvatskoj
prikazana je na slici 5.
Slika 5. Struktura gospodarenja komunalnim otpadom 2005.
Unato velikim naporima koji u najrazvijenijim dijelovima svijeta ulau u

poveanje udjela komunalnog otpada koji se reciklira, kompostira ili termiki
obrauje, jo uvijek oko pola otpada zavrava na odlagalitima. Hrvatska sa
ak oko 95% odloenog i svega oko 5% recikliranog i kompostiranog otpada
znatno zaostaje iza razvijenijih.
Izmeu drava Europske unije postoje velike razlike u strukturi gospodarenja
komunalnim otpadom (slika 6).
Najvie otpada se odlagalo u Poljskoj (94%) i Grkoj (92%), a najmanje u
Danskoj (5%) i Nizozemskoj (3%) zbog velikih razlika u kvotama recikliranja
(ukljuivo kompostiranja) i udjela termike obrade komunalnog otpada. Tako
su kvote recikliranja iznosile:
u Poljskoj i Grkoj od 5-8%
u Danskoj i Nizozemskoj od 42-63% (Austrija 59%)
249
Udio termike obrade (spalionice ili ENO) se kretao od 0% u Grkoj i

Bugarskoj do 34% u Nizozemskoj i 53% u Danskoj.
Slika 6. Struktura gospodarenja komunalnim otpadom 2005. godine u EU 27 [4]
Iz slike 6 proizlazi i zakljuak da su visoke kvote recikliranja zabiljeene u

dravama s velikim udjelima termike obrade, to znai da termika obrada
otpada ne blokira recikliranje otpada, nego ga ak stimulira. Slini rezultati
zabiljeeni su i u SAD, gdje drave i gradovi s visokim udjelima termike
obrade otpada istovremeno imaju i visoke kvote recikliranja.
Potencijal recikliranja se esto precjenjuje, polazei od teorijskog potencijala
(sadraj pojedinih komponenata u otpadu), kojega je nemogue ostvariti
zbog brojnih ogranienja sociolokog (suradnja graana i ostalih proizvoaa
otpada), tehnikog (sloenost i kvaliteta komponenata otpada) i ekonomskog
(mogunost plasmana sekundarnih sirovina, trokovi) karaktera.
2.3 Termika obrada komunalnog otpada

Termika obrada komunalnog otpada prisutna je danas u raznim oblicima:
energane na otpad (ENO) proizvode korisnu energiju iz otpada
(Efw=Energy from Waste, WTE=Waste-To-Energy),
incineracije otpada izgaraju otpad bez proizvodnje energije; vie se ne
grade za komunalni otpad,
suizgaranje pripremljenog otpada GIO (gorivo iz otpada, RDF Refuse
Derived Fuel) u industrijskim postrojenjima (cementare, eljezare itd.) i
termoelektranama i
energane na deponijski plin (ENDP) proizvode korisnu energiju iz
odlagalinog plina (metan).
Za izgaranje otpada (kontrolirani proces) udomaio se netoan izraz
spaljivanje (nekontrolirani proces kod poara), a s tim i nezgodan izraz
spalionice umjesto ENO.
250
POTONIK P.
ENO funkcionira slino toplani, termoelektrani ili energani na fosilna goriva,

samo to je gorivo komunalni otpad [5].
Prva postrojenja incineracije otpada izgraena su prije vie od 130 godina u
Velikoj Britaniji (Nottingham 1874.). Otada traje stalan razvoj i usavravanje
tehnologija termike obrade komunalnog otpada. Danas u svijetu radi oko
1000 veih ENO, od ega u EU vie od 400. ENO su vaan element suvremenih
sustava gospodarenja otpadom zbog sljedeih razloga:
ENO postie visoku kvotu recikliranja komunalnog otpada od oko 70%
pretvarajui otpad u energiju, odnosno oko 95%, ako se ostaci izgaranja
(ljaka, rot) iskoritavaju,
termika obrada otpada je najhigijenskiji postupak zbrinjavanja otpada, jer
pouzdano unitava sve patogene elemente (bakterije, viruse i sl.)
proizvodnja energije iz otpada je sve zanimljivija zbog velikog rasta cijena
fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen) i zbog pozitivnog djelovanja na globalno
zagrijavanje odnosno klimatske promjene, tako da se izgorivi dio komunalnog
otpada (vie od 70% otpada) smatra obnovljivim izvorom energije,
termika obrada otpada znatno smanjuje odlaganje otpada,
proizvodnja energije iz otpada smanjuje uvoz energije i time izazvan deficit
vanjskotrgovinske bilance,
EU nacrt Direktive o otpadu (17.06.2008.) ukljuio je ENO s energetskom
efikasnosti veom od 0,65 meu operacije oporabe otpada.
3. PRIA O OTPADU IZ DVA GRADA

to je grad vei problemi komunalnog otpada su sloeniji i za njihovo uspjeno
rjeavanje potrebni su sve sloeniji sustavi gospodarenja otpadom.
Dva potpuno razliita modela, rjeavanja problema komunalnog otpada
predstavljaju gradovi:
Be (Austrija) kao uspjean primjer i
Napulj (Italija) kao neuspjean primjer,
3. 1 Otpad Bea
Glavni grad Austrije Be s oko 1.600.000 stanovnika ima integrirani sustav
gospodarenja komunalnim otpadom, ija struktura je prikazana na slici 7.
Zahvaljujui visokom udjelu termike obrade te recikliranja i kompostiranja
otpada, svega oko 5% neobraenog komunalnog otpada Bea zavravalo je
na odlagalitu Rautenweg, ije zatvaranje se predvia oko 2020. godine.
Integrirani sustav gospodarenja otpadom Bea sadri etiri ENO (tablica 1.)
i centar gospodarenja otpadom ABA. Rinter AG kapaciteta oko 450000 t/god
s dvije biokompostane, sortirnicama ambalanog otpada i kunog otpada,
reciklaom EE otpada, obradom ostataka termike obrade, skladitem opasnog
otpada i jo nekim objektima.
251
Slika 7. Struktura gospodarenja komunalnim otpadom grada Bea [6]

Tablica 1. Energane na otpad (ENO) Bea [6]
ENO
Fltzersteig
Spittelau
Simmeringer Haide
Pfaffenau
UKUPNO
PUTANJE U
POGON
1963.
1971.
1980.
2008.
-
KAPACITET (t/god)
Komunalni otpad
Mulj
Opasni otpad
200 000
260 000
100 000
200 000
100 000
250 000
810 000
200 000
100 000
Sve ENO su u vlasnitvu poduzea Daljinsko grijanje Bea (Fernwrme Wien),

za koje ENO proizvode 22% toplinske energije iz oko 60% komunalnog otpada
Bea.
Poar 1987. unitio je znatan dio ENO Spittelau, koja je smjetena blizu
centra Bea. Nakon toga objekt je obnovljen po projektu poznatog arhitekta
Hundertwassera i postao je jedan od simbola Bea (slika 8).
Sve emisije spalionice Bea uredno se kontroliraju i odravaju znatno ispod
doputenih granica.
Slika 8. ENO Spittelau Be
252
POTONIK P.
Sustav gospodarenja otpadom Bea predstavlja model za brojne gradove i

drave svijeta zahvaljujui pozitivnim ekolokim, klimatskim, ekonomskim i
sociolokim rezultatima.
3. 2 Otpad Napulja [7]

Kriza smea u Napulju (oko milijun stanovnika) jednom od turistikih bisera
Italije, traje vie od deset godina, a kulminirala je 2007./2008. godine, tako da
su morale intervenirati policija i vojska, a nova talijanska vlada S. Berlusconija
odrala je prvu sjednicu upravo u Napulju. Odlagalita otpada Napulja su
zbog pretrpanosti pozatvarana, a pokuaji da se ponovno otvore sprjeavani
su estokim otporom okolnog stanovnitva. Smee se jedno vrijeme izvozilo
u susjedne regije Italije, ali su to one ubrzo zabranile. Smee je izvoeno i u
neke europske gradove (Hamburg, itd.) uz vrlo visoke trokove. Sve je to bilo
nedovoljno, pa se poetkom 2008. godine smee poelo gomilati na ulicama
Napulja, a ogoreni graani su ga spaljivali na otvorenom, sukobljavajui se
na barikadama s policijom. Europska komisija je pokrenula postupak protiv
Italije zbog nepotivanja regulative EU o otpadu (slika 9).
Glavni uzroci krize smea u Napulju su sljedei:
Neostvarenje planova gospodarenja otpadom koji su sadravali gradnju
nekoliko odlagalita i ENO, zbog otpora ekolokih udruga i lokalnog
stanovnitva.
Niska kvota recikliranja otpada (manja od 10%, najnia u Italiji).
Znaajan utjecaj mafijake organizacije Camora, koja je viegodinjim
ilegalnim odlaganjem opasnog otpada iz drugih dijelova Italije po niskim
cijenama ostvarivala ogromne profite (vie od 1000 M godinje).
Jedna od posljedica krize smea je da je dio provincije Campania s Napuljem u
sreditu proglaen u medicinskim krugovima trokutom smrti zbog poveane
smrtnosti od tumora i genetskih deformacija ivanih i urinarnih sistema.
Slika 9. Kriza smea u Napulju
253
Hitne mjere nove talijanske vlade za ublaavanje krize smea u Napulju i

provinciji Campania ukljuili su:
Imenovanje biveg efa policije povjerenikom za otpad Napulja.
Gradnja tri ENO u Napulju i Campaniji kroz tri godine.
Poveanje odvojenog skupljanja otpada i recikliranja.
Izradu strategije gospodarenja otpadom u skladu s EU regulativom.
Poetkom 2008. godine delegacija grada Firence posjetila je Be i ENO
Spittelau izrazivi elju da slino postrojenje izgradi kod Firence. Kriza
smea u Napulju ih je uvjerila, da je ENO rjeenje i za talijanske gradove.
Nije iskljueno da je jedan od razloga zamjene vlade Romana Prodija vladom
Silvia Berlusconija 04.2008. upravo i kriza smea u Napulju.
4. ZAKLJUAK
Proteklih etrdesetak godina grad Zagreb pokuava izgraditi ENO (Energana na
otpad). Dva pokuaja su propala poetkom 1970-ih i 1990-ih godina, uglavnom
zbog politikih razloga. Smetlite Jakuevac uz rijeku Savu silno je naraslo,
ugroavajui podzemne vode, okoli i stanovnitvo, pa je moralo biti skupo
sanirano. U tijeku je trei pokuaj gradnje ENO u Zagrebu uz Proista otpadnih
voda u Ivanjoj Reci, gdje bi se uz mijeani ostatni komunalni otpad zbrinjavao
i mulj iz Proistaa, proizvodei korisnu energiju iz otpada. Ovaj pokuaj je
poeo zapinjati zbog otpora nekih udruga zatite okolia, koje lansiraju ideju
nula otpada, tj. da se problem komunalnog otpada u Zagrebu moe rijeiti
izbjegavanjem i recikliranjem otpada, pa je spalionica tetna i nepotrebna.
Meutim, svjetska iskustva pokazuju da se taj problem u razvijenijem dijelu
svijeta u pravilu rjeava suvremenim sustavima gospodarenja otpadom
IVO (Izbjegavanje Vrednovanje Odlaganje) koji sadre niz elemenata,
ukljuivo recikliranje, kompostiranje i ENO.
Usporedbom dva ekstremno razliita modela gospodarenja komunalnim
otpadom - Model Be sa svim elementima suvremenog gospodarenja otpadom
ukljuivo etiri ENO, koje proizvode gotovo petinu energije za Daljinsko grijanje
Bea, i Model Napulj bez tih elemenata, koji je zapao u teku krizu smea
nije teko zakljuiti koji model je povoljniji za Zagreb i njegove graane.
Posve sigurno je to Model Be, prilagoen veliini i mogunostima grada Zagreba.
LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
254
Nacionalna strategija zatite okolia, Narodne novine br. 46/2002.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske Narodne novine br. 130/2005.
Nula otpada, Prirunik za gospodarenje otpadom, Zelena akcija 11.2007.
The road from landfill to recycling common destination, different routes, European
Environment Agency, 2007
V. Potonik, Obrada komunalnog otpada svjetska iskustva, ZGO Zagreb 1997.
8th International Conference on Waste Management, Vienna 26.-28.11.2007
Naples waste management issue, www.wikipedia.org
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
SUSTAV ODVOJENOG SKUPLJANJA OTPADA U GRADU ZAGREBU U

RAZDOBLJU OD 2004. DO 2007. GODINE
SYSTEM OF SEPARATE WASTE COLLECTION IN THE CITY OF ZAGREB FROM
2004 TILL 2007
mr. sc. Alen Hadi, dipl. ing, Petra vorc, dipl. ing., Ana Dundovi, dipl. ing.,
Ivana Krito, dipl. iur.,Trpimir Majcan, prof.
Zagrebaki holding d.o.o. Zagreb, Podrunica istoa, Radnika cesta 82
SAETAK
Razliiti sustavi odvojenog skupljanja otpada razvijali su se u Republici Hrvatskoj od 1990-ih godina.
Oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom te izbjegavanje i smanjivanje nastajanja
otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada neki su od temeljnih ciljeva gospodarenja otpadom
propisanih Zakonom o otpadu. Isti prioriteti propisani su i u Strategiji gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske. Usvajanje niza pravilnika o gospodarenju posebnim kategorijama otpada rezultiralo je
uspostavom novih sustava gospodarenja tim vrstama otpada. Odvojeno skupljanje otpada u Gradu
Zagrebu provodi se od 1988. godine i jedan je od podsustava Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
U ovom radu bit e prikazane koliine odvojeno skupljenog otpada u Gradu Zagrebu u razdoblju od
2004. do 2007. godine te promjene nastale provedbom nove zakonske regulative.
Kljune rijei: odvojeno skupljanje otpada, posebne kategorije otpada
SUMMARY
Different systems of separate waste collection have been developing in the Republic of Croatia since
1990. Some of the fundamental goals of waste management according to the Waste Act are recycling,
re-using or recovery of waste, waste minimisation and reducing hazardous substances in waste. The
same priorities have been set in Waste Management Strategy of the Republic of Croatia. New legislation
for the special waste categories (WEEE, batteries, used tyres, packaging waste, waste oils) resulted in
establishment of new system of waste collection. Separate collection of waste has been conducted in
the city of Zagreb since 1988 and represents one of the subsystems of the integral waste management
systems. In this paper we will present quantities of separately collected waste in the city of Zagreb from
2004 till 2007 and changes in waste management system caused by a new legislation.
Key words: separate waste collection, special waste categories
256
HADI A., VORC P., DUNDOVI A., KRITO I., MAJCAN T.
1. UVOD
Sustav odvojenog skupljanja otpada kao dio cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom, direktno je u funkciji ispunjavanja ciljeva gospodarenja otpadom
a to su:
1. Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih
svojstava otpada, i to posebice:
razvojem istih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora,
tehnikim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose
ili, u najmanjoj moguoj mjeri pridonose, poveanju tetnog utjecaja
otpada i opasnosti oneienja,
razvojem odgovarajuih metoda zbrinjavanja opasnih tvari
sadranih u otpadu namijenjenom oporabi;
2. Oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno
drugim postupkom koji omoguava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili
uporabu otpada u energetske svrhe;
3. Zbrinjavanje otpada na propisan nain;
4. Sanacija otpadom oneienog okolia.
Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 110/06 i 60/08) propisuje obvezu
odvojenog skupljanja otpada ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.
Takoer, prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti
opasni otpad. Primarna reciklaa i odvojeno skupljanje otpada provodi se
za one vrste otpada koje se mogu tehniki i financijski vratiti u gospodarski
ciklus. Temeljna zadaa odvojenog skupljanja otpada je smanjivanje
potencijala komunalnog otpada koji treba odloiti na odlagalite odnosno
obraditi i energetski iskoristiti prije odlaganja.
1.1. Postojea zakonska regulativa

Strategijom zatite okolia Republike Hrvatske (NN 46/02) zbrinjavanje
otpada navedeno je kao najvei problem urbanih sredina u Republici
Hrvatskoj te se prioritetno mora unaprijediti infrastruktura gradova vezano
uz gospodarenje otpadom, odnosno uz odvojeno skupljanje otpada.
Nacionalnim planom djelovanja za okoli (NEAP) Republike Hrvatske (NN
46/02) u popisu prioriteta utvreno je da je odvojeno skupljanje otpada u
Republici Hrvatskoj nerazvijeno te su tono propisane mjere za daljnje
djelovanje. NEAP definira ciljeve i mjere u podruju postupanja s otpadom:
Ciljevi
C1 Izgradnja i uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom;
C2 Odlaganje samo ostatnog otpada;
C3 Materijalno i energetsko vrednovanje otpada;
C4 Izbjegavanje nastanka otpada;
C5 Primjena ekonomskih mjera.
257
Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 110/06 i 60/08) u l. 25. propisuje obvezu
odvojenog skupljanja otpada ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti,
dok l. 26. propisuje obvezu izdvajanja opasnog otpada iz komunalnog
otpada. Takoer, u l. 10. i 11. zakonodavac propisuje da su upanija, Grad
Zagreb, grad odnosno opina duni donijeti Plan gospodarenja otpadom
koji izmeu ostaloga mora sadravati mjere iskoritavanja vrijednih
osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada. Nadalje, l.
15. propisuje obvezu postavljanja odgovarajuih spremnika i osiguranje
gradnje reciklanih dvorita za odvojeno skupljanje otpada u gospodarenju
komunalnim otpadom. Ovlatenje za gospodarenje posebnim kategorijama
otpada dodjeljuje se na javnom natjeaju dodjelom koncesije i to na rok do 10
godina, pod uvjetima propisanim l. 56. Zakona o otpadu. U svrhu provedbe
navedenih zakonskih odredbi, temeljem l. 104. Zakona o otpadu u zadnjih
nekoliko godina usvojen je niz pravilnika kojima su detaljno propisane
obveze i nain gospodarenje posebnim kategorijama otpada. Planom
gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 85/07) za razdoblje 2007.
- 2015. godine uz primjenu mjera za izbjegavanje i smanjivanje otpada na
mjestu nastanka i primjenu pojedinih pravilnika koji obuhvaaju primarno
odvajanje i skupljanje pojedinih kategorija otpada (ambalani otpad, otpadne
gume, otpadna ulja), za otpad koji nije obuhvaen pojedinim pravilnicima
predviena je primjena odvojenog skupljanja u okviru komunalnog sustava,
a to su: papir i karton, staklo, plastika, metali, opasni otpad, glomazni otpad
i drugo.
Takoer se u Planu navodi da je u reciklanim dvoritima (RD) potrebno
organizirati skupljanje glomaznog otpada, jer se na taj nain postie znaajno
poboljanje kvalitete usluge i smanjivanje trokova. Osim toga, predvieno
je i poveanje broja RD-a u skladu s prostornim planovima jedinica lokalne
samouprave.
2. ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA U GRADU ZAGREBU

Projekti odvojenog skupljanja otpada iz domainstava dio su cjelovitog
sustava gospodarenja otpadom. U Gradu Zagrebu, Zagrebaki holding
d.o.o.,podrunica istoa u ukupno oko 4885 spremnika i posuda smjetenih
na javnim povrinama, odvojeno skuplja papir, staklo, plastina ambalaa
i biootpad, a u tri reciklana dvorita i etiri zelena otoka (ZO) skuplja se
dvadesetak vrsta otpada iz domainstava.
Sustav odvojenog skupljanja otpada obuhvaa i ambalani otpad od pia koji
se skuplja prema odredbama Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu
(NN 97/05, 115/05, 81/08) i dobivenoj koncesiji. Ambalaa od pia skuplja se
na 75 lokacija u Gradu Zagrebu. Takoer se skuplja i ambalaa od papira
i kartona (svenjevi) kao dio sustava skupljanja komunalnog otpada, ali i
258
od oko 55 pravnih osoba, od kojih se jo osim ambalae od papira i kartona

skuplja i ambalaa od stiropora te PE folija.
Podatke o skupljenim koliinama otpada treba uzeti s rezervom u smislu
ukupnih koliina odvojeno skupljenog otpada u Gradu Zagrebu budui da
podrunica istoa raspolae samo onim podacima o koliinama odvojeno
skupljenog otpada koje su u njenoj nadlenosti. Osim podrunice istoa,
na podruju grada Zagreba niz privatnih tvrtki skuplja iskoristivi otpad od
pravnih osoba (papir, karton, metali, plastika itd.), o emu podrunica istoa
nema podatke.
Slika 1: Ukupne koliine odvojeno skupljenog otpada.
Ukupne koliine otpada kojeg je odvojeno skupila podrunica istoa

pokazuju stalni lagani trend rasta (slika 1). No, ovaj se podatak ne moe
promatrati zasebno, ve ga treba gledati iskljuivo kroz podatke o ostalim
vrstama odvojeno skupljenog otpada.
Tako se npr. koliina odvojeno skupljenog metalnog otpada znatno
smanjila u posljednjih nekoliko godina. To je direktna posljedica rasta
potranje metalnog otpada na svjetskim tritima te s time u vezi i
rasta malootkupnih cijena pojedinih metala (Legia 2004.). Tako je npr.
u 2004. godini skupljeno ukupno 6.258 tona raznog metalnog otpada,
dok je u 2007. godini ta koliina iznosila svega 777 tona. Istovremeno,
zbog donoenja odgovarajuih pravilnika o gospodarenju posebnim
kategorijama otpada te uspostavom sustava njihovog odvojenog
skupljanja, znatno su se poveale koliine PET-a, staklene ambalae,
MET/Al, ambalae od papira i kartona te drugih materijala, elektrinog i
elektronikog otpada i dr.
259
3. REZULTATI
3.1. Ambalani otpad
3.1.1. Ambalaa od papira i kartona
Zagrebaki holding d.o.o., podrunica istoa ve niz godina u Gradu
Zagrebu skuplja ambalau od papira i kartona. Ambalani otpad skuplja se
na reciklanim dvoritima i zelenim otocima te u odgovarajuim spremnicima
koje podrunica istoa postavlja kod proizvoaa otpada te ih po pozivu
prazni. Ambalaa od papira i kartona se pored toga skuplja i u svenjevima
razliitim lokacijama (duani, trgovaki centri i slino) gdje se svakodnevno
odlae.
Ovako skupljene koliine ambalanog otpada od papira i kartona biljee
stalni godinji rast od nekoliko posto (slika 2).
Slika 2: Koliine odvojeno skupljene ambalae od papira i kartona.
3.1.2. PET ambalaa

Podrunica istoa skupljanje iste obavlja na 75 prodajnih mjesta te 350
posuda postavljenih na javnim povrinama Grada Zagreba. Stupanje na
snagu Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu u 2006. godini rezultiralo
je znatnim poveanjem koliina skupljene PET ambalae. Tijekom 2007.
godine koliina skupljene PET ambalae poveala se za ak 5,7 puta u odnosu
na 2005. godinu (slika 3).
260
Slika 3: Koliine odvojeno skupljene PET ambalae.
3.1.3. MET/AL ambalaa

Skupljanje Met/Al ambalae obavlja se na 75 prodajnih mjesta u Gradu
Zagrebu. Stupanje na snagu Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu u
2006. godini rezultiralo je znatnim poveanjem koliina skupljenog otpada
(slika 4). Tako je u odnosu na 2005. godinu koliina skupljene MET/AL
ambalae tijekom 2007. godine porasla ak 11,11 puta.
Slika 4: Koliine odvojeno skupljene MET/AL ambalae.
261
3.1.4. Staklena ambalaa:

Skupljanje staklene ambalae provodi se na 75 prodajnih mjesta te iz 1800
posuda postavljenih na javnim povrinama Grada Zagreba. Stupanje na
snagu Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu u 2006. godini rezultiralo
je znatnim (preko 100%) poveanjem koliina skupljenog otpada (slika 5).
Slika 5: Koliine odvojeno skupljene staklene ambalae.
3.1.5. Ostala ambalaa

Od ostalih vrsta ambalanog materijala, podrunica istoa skuplja PE
foliju i stiropor. Ove vrste otpada skupljaju se na reciklanim dvoritima i
zelenim otocima te od oko 11 tvrtki na podruju Grada Zagreba. Stupanje
na snagu Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu u 2006. godini te
ukljuivanje podrunice istoa u uspostavljeni sustav, koliine skupljenog
otpada poveale su se 20 puta kod PE folije te 8-10 puta kod stiropora
(tablica 1).
Tablica 1: Koliine odvojeno skupljene PE folije i stiropora.
KOLIINA (t)
262
GODINA
STIROPOR
PE FOLIJA
2005.
1,8
2,7
2006.
10,5
49,3
2007.
9,02
49,3
3.2. Papir
Podrunica istoa otpadni papir skuplja u 1920 plavih spremnika
postavljenih na podruju Grada Zagreba te u reciklanim dvoritima i na
zelenim otocima. Od 2005. godine primjetan je stalni trend smanjivanja
skupljenih koliina otpadnog papira (slika 6). To prije svega treba pripisati
neovlatenom pranjenju spremnika postavljenih na javno prometnim
povrinama.
Slika 6: Koliine odvojeno skupljenog otpadnog papira.
3.3. Otpadne gume

Otpadne gume skupljaju se temeljem dobivene koncesije od strane nadlenog
Ministarstva. Skupljanje se vri na nain da se otpadne gume izdvajaju
prilikom skupljanja glomaznog otpada, ienja divljih deponija i tvrtki na
podruju Grada Zagreba te se odvoze na prostor servisno- operativnog centra
Jakuevec, gdje se privremeno skladite do predaje ovlatenom oporabitelju.
Prikupljene koliine variraju, to je prikazano u tablici 2.
Tablica 2: Koliine odvojeno skupljenih otpadnih guma.
GODINA
KOLIINA (t)
2004.
242,7
2005.
378,1
2006.
189
2007.
391,7
263
3.4. Biootpad
Do prije nekoliko godina, u Gradu Zagrebu su se provodila dva ogledna
projekta odvojenog skupljanja biootpada iz domainstava. U posljednje
vrijeme gotovo se potpuno odustalo od odvojenog prikupljanja biootpada
zbog loe kvalitete skupljenog otpada, koji se danas skuplja iz svega 785
posuda za odvojeno skupljanje biootpada na podruju ueg centra grada.
Koliina skupljenog biootpada smanjila se za 28,2% tijekom 2007. godine
u odnosu na 2006. godinu (slika 7). U gradu rade dvije kompostane koje
proizvode kompost od zelenog otpada skupljenog s javnih zelenih povrina
(Markuevec, Jakuevac).
Slika 7: Koliine odvojeno skupljenog biootpada.
S obzirom na postojeu zakonsku regulativu (Pravilnik o nainima i uvjetima

odlaganju otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada-NN
117/07), podrunica istoa mora u najskorije vrijeme uspostaviti sustav
odvojenog skupljanja biootpada na cijelom podruju Grada Zagreba.
3.5. Otpadna elektrina i elektronika oprema

Otpadnu elektrinu i elektroniku opremu podrunica istoa je do stupanja
na snagu Pravilnika o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim
ureajima i opremom (NN 74/07) skupljala na reciklanim dvoritima i zelenim
otocima te od odreenog broja tvrtki na podruju Grada Zagreba. Danas se ova
vrsta otpada skuplja jedino na reciklanim dvoritima i zelenim otocima odakle
ju preuzimaju ovlatene tvrtke (koncesionari) i predaju na daljnje zbrinjavanje.
Iz slike 8. vidljivo je da su skupljene koliine ovog otpada u razdoblju od 2004.
do 2007. godine stabilne i u prosjeku iznose 60 tona godinje.
264
Slika 8: Koliine odvojeno skupljene otpadne elektrine i elektronike opreme.
3.6. Otpadne baterije i akumulatori

Do stupanja na snagu Pravilnika o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06), podrunica istoa skupljala je otpadne baterije i akumulatore na reciklanim dvoritima i zelenim otocima te iz crvenih spremnika
za baterije rasporeenih po javnim povrinama. Stupanjem na snagu Pravilnika
o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima te dodjelom koncesija
ovlatenim tvrtkama za skupljanje i oporabu te vrste otpada, ovaj se proces sveo
na preuzimanje akumulatora od graana na reciklanim dvoritima i zelenim
otocima, gdje ga preuzimaju ovlatene tvrtke i odvoze na daljnje zbrinjavanje. U
razdoblju od 2004. do 2007. godine prosjeno je skupljano 11 t godinje (slika 9).
Slika 9: Koliine odvojeno skupljenih otpadnih baterija i akumulatora.
265
3.7. Metalni glomazni otpad

Metalni glomazni otpad na podruju Grada Zagreba skuplja se u reciklanim
dvoritima i zelenim otocima, tijekom odvoza glomaznog otpada iz domainstava i ienja divljih odlagalita. Od 2004. godine jasno je vidljiv trend
stalnog smanjivanja skupljenih koliina metalnog glomaznog otpada, prije
svega iz akcija odvoza glomaznog otpada i ienja divljih deponija. Tako se
koliina prikupljenog otpada iz akcija odvoza glomaznog otpada iz domainstava tijekom 2007. godine smanjila otprilike 25 puta u odnosu na 2004.
godinu, dok se koliina skupljena ienjem divljih deponija smanjila 93 puta
tijekom 2007. godine u odnosu na 2005. godinu. Koliine skupljene na reciklanim dvoritima i zelenim otocima relativno su ujednaene (slika 10).
Slika 10: Koliine odvojeno skupljenog metalnog glomaznog otpada.
3.8. Opasni otpad

Postupanje s problematinim tvarima iz domainstava u Gradu Zagrebu zapoelo je jo 1992. godine postupnim razvojem sustava odvojenog skupljanja,
vrednovanja i privremenog odlaganja otpadnih baterija, da bi se zatim 1994.
godine krenulo s pilot projektom odvojenog prikupljanja rabljenih motornih
ulja. Godine 1998. zapoeo je s radom i projekt Izdvajanje tetnih tvari (IT)
pod nazivom MOSKO - prikupljanje problematinih tvari iz domainstava
(mobilno sakupljanje otpada). Taj se projekt nadovezivao na poetak komercijalnog rada spalionice otpada PUTO. Prestankom rada spalionice otpada
PUTO 2002. godine, Grad Zagreb ostao je bez jednog vanog dijela sustava
Zakon o otpadu (NN 178/08, 111/06 i 60/08) u l. 26. jasno propisuje da se
266
prilikom skupljanja komunalnog otpada iz njega mora izdvojiti opasni

otpad i s njime gospodariti u skladu sa zakonom. U praksi to znai da tvrtka
koja obavlja skupljanje komunalnog otpada na podruju odreene jedinice
lokalne samouprave mora svojim graanima osigurati mogunost predaje
odreenih vrsta i koliina opasnog otpada koje neminovno nastaju u svakom
domainstvu kao to su npr. lijekovi, pesticidi, razne kemikalije (aceton,
razrjeiva itd.), boje i lakovi, razna ambalaa oneiena opasnim tvarima,
baterije, ulja i masti (mogu biti i jestiva ulja), razna kozmetika sredstva,
toneri i ink-jet patrone, razvijai i fiksiri i dr.
Trenutno je u pripremi sustav mobilnog skupljanja opasnog otpada od
graana Grada Zagreba.
3.9. Reciklana dvorita

U posljednjih nekoliko godina broj aktivnih reciklanih dvorita na podruju
Grada Zagreba stalno se mijenjao. Iako je do 2001. godine u Gradu Zagrebu
izgraeno sedam reciklanih dvorita, danas ih djeluje samo etiri (Kuniak,
Susedgrad-Stenjevec, Prudinec-Jakuevec, Tunel). Uz postojea reciklana
dvorita, krajem 2006. godine otvorena su i etiri nova zelena otoka - Kajzerica, Prilesje, Dubrava te Sesvete. Reciklana dvorita i zeleni otoci namijenjeni
su iskljuivo graanima koji tu, bez naknade, mogu odloiti papir i karton,
PET boce, PE folije, ambalano i ravno staklo, stiropor, elektriki i elektroniki
otpad, auto gume, metalni otpad, akumulatore i dr. Broj i vrste otpadnih tvari
stalno se mijenjaju ovisno o mogunostima recikliranja, odnosno oporabe. U
suradnji s Gradom Zagrebom, u tijeku je odreivanje lokacija za deset novih
reciklanih dvorita.
Slika 11: Koliine odvojeno skupljenog otpada na reciklanim dvoritima/zelenim otocima u

Gradu Zagrebu.
267
U 2007. godini vidljiv je izraziti pad koliina skupljenog otpada na reciklanim

dvoritima. Posljedica je to prije svega prestanka rada reciklanog dvorita u
Utrinama, gdje je samo u 2006. godini skupljeno ukupno 825 tona otpada,
ali i nedostatne informiranosti graana o novim lokacijama za odvojeno
skupljanje otpada (slika11).
Slika 12: Koliine pojedinih vrsta otpada odvojeno skupljenih na reciklanim dvoritima/
zelenim otocima u Gradu Zagrebu.
Slika 13: Koliine pojedinih vrsta otpada odvojeno skupljenih na reciklanim dvoritima/
zelenim otocima u Gradu Zagrebu.
268
Iz slike 12 vidljivo je da se koliina metalnog glomaznog otpada skupljena

tijekom 2007. godine smanjila za 37,8% u odnosu na 2006. godinu, dok je u
prijanjim razdobljima bila relativno stabilna i iznosila u prosjeku 877 tona.
Koliina skupljene ambalae od papira i kartona postepeno se smanjivala te
od 2004. godine do 2007. godine pala za 4,5 puta. Skupljena koliina staklene
ambalae na reciklanim dvoritima smanjila se za 11 puta tijekom 2007.
godine u odnosu na 2005. godinu, dok je koliina PET ambalae sa skupljenih
21.6 tona tijekom 2005. godine maksimalno smanjena zbog uvoenja nove
zakonske regulative, tako da tijekom 2007. godine PET ambalaa uope nije
skupljana na reciklanim dvoritima/zelenim otocima (slika 12). Koliina
skupljenog papira poveala se za 3,33 puta tijekom 2007. godine u odnosu na
2004. godinu, a blagi porast zabiljeen je i kod prikupljenih koliina biootpada
i otpadne elektrine i elektronike opreme.
Iz slike 13 vidljiv je blagi pad skupljenih koliina PE tvrdog (2,4 tone skupljene
tijekom 2004. godine i 1,8 tona skupljenih u 2007. godini). Skupljene koliine
ostalog otpada (PE folija, stiropor, baterije, lijekovi) relativno su ujednaene i
ne pokazuju statistiki znaajna odstupanja.
3. ZAKLJUAK
Iz svega navedenog jasno je da Zagrebaki holding d.o.o., podrunica istoa
mora hitno pristupiti provedbi odreenih mjera u sustavu gospodarenja
otpadom i to:
1. Uspostaviti sustav odvojenog skupljanja biootpada u Gradu Zagrebu;
2.Uspostaviti sustav skupljanja opasnog otpada od graana;
3. Glomazni otpad od graana skupljati iskljuivo na reciklanim dvoritima,
kako je to predvieno Planom gospodarenja otpadom u RH za razdoblje
2007.-2015. (NN 85/07). Osnovni preduvjet je postojanje barem jednog
reciklanog dvorita ili zelenog otoka u svakoj gradskoj etvrti.
4. LITERATURA
1. Legia I. (2004): Rubrika urednika. Goriva i maziva, 43 (4): 255-256.
2. Nacionalni plan djelovanja za okoli (NEAP) Republike Hrvatske (NN 46/02)
3. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 85/07)
4. Podaci Zagrebaki holding d.o.o., Podrunica istoa Zagreb, 2004.-2007.
5. Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08)
6. Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06)
7. Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom
(NN 74/07)
8. Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganju otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita
otpada (NN 117/07)
9. Strategija zatite okolia Republike Hrvatske (NN 46/02)
10. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 110/06 i 60/08)
269
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
POTENCIJALI I MOGUNOSTI ZA RECIKLAU U REPUBLICI

HRVATSKOJ
POTENTIALS AND POSSIBILITIES OF RECYCLING IN THE REPUBLIC OF
CROATIA
TOMISLAV DOMANOVAC, MLADEN MUINI
IPZ Uniprojekt TERRA, Babonieva 32, Zagreb
SAETAK
Putem Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost posljednjih godina je reciklaa u Republici
Hrvatskoj dobila znaajni financijski poticaj za jo uinkovitiju reciklau, pogotovo ambalanog otpada.
Budui da se u zadnje vrijeme esto govori o bezdeponijskom pristupu i totalnoj reciklai, ovim radom
sagledavaju se potencijali materijala za reciklau na temelju provedenih terenskih istranih radova
na odreivanju sastava komunalnog otpada u RH te mogunostima njihovog recikliranja s tehnoekonomskog gledita.
Kljune rijei: Reciklaa, sortiranje, ambalani otpad
SUMMARY
Waste recycling in Croatia received important financial support through Environmental Protection and
Environmental Efficiency Fund in recent years and therefore became important subject, in recycling
activities, especially for waste packaging. In the context of consideration how to avoid landfilling of solid
waste by total recycling, this paper examines potential of recycled material based on municipal waste
sorting in Croatia and possibilities of recycling from technological and economic aspect.
Key words: Recycling, sorting, waste packaging
1. UVOD
Izdvajanje otpada za ponovno iskoritavanje, tj. reciklau, ima mnogostruke
pozitivne uinke, kako na okoli, tako i na pojedinca dajui mu osjeaj
sudjelovanja u globalnom projektu spaavanja okolia. Ambalaa je proizvod
nezaobilazan u suvremenom nainu ivota i globalnom kruenju roba i
materijala, a svrha joj odreuje oblike, materijale i svojstva. Nakon to se
roba ili materijal otpakiraju, ambalaa postaje ambalani otpad.
Gospodarenje ambalanim otpadom ureeno je Direktivom Europske
unije o ambalai i ambalanom otpadom (94/62/EC, 2004/12/EC), a s njom je
usklaen i Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05, NN 115/05,
NN 81/08).
Koliine ambalanog otpada biljee trend rasta volumnog i teinskog udjela
u komunalnom otpadu. Da bi se obuzdao ovakav rast koliina ambalanog
otpada, posljednjih petnaestak godina u Republici Hrvatskoj primjetan je
znaajan pomak prema uinkovitijem iskoritavanju sekundarnih sirovina
dobivenih iz komunalnog otpada. Prvenstveno se to odnosi na projekte
izdvojenog skupljanja papira i ambalanog otpada kao podsustava u
projektima Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO). Ovakve
reciklane aktivnosti provodile su se putem reciklanih dvorita (RD),
zatim putem reciklanih otoka i pojedinanih kontejnera, tj. primarnom
reciklaom (PR). Takoer, zapoelo se i s izdvajanjem tetnih tvari (IT)
radi smanjenja udjela opasnog otpada u ukupnoj koliini komunalnog
otpada.
2. POTENCIJAL OTPADA POGODAN ZA RECIKLIRANJE

Ambalani otpad, uz biorazgradivi kuhinjski i vrtni otpad iz kuanstava,
predstavlja drugu veliku skupinu komponenti otpada koja je sastavni dio
mijeanog komunalnog otpada, tj. otpada iz kuanstava i proizvodne i/ili
uslune djelatnosti koja stvara otpad slian komunalnom. U godinama kada
je organizirano izdvajanje bilo u zaetku, udjel ambalanog otpada je bio
znaajan i s trendom rasta.
Posljednjih desetak godina sustavno se u nekim veim gradovima pratio
sastav komunalnog otpada provedbom ispitivanja runim sortiranjem
reprezentativnih uzoraka s odreenog ispitivanog podruja.
U tablici 1 prikazani su obraeni rezultati provedenih sortiranja s naznakom
potencijala osnovnih skupina komponenti otpada pogodnih za daljnju
skupnu obradu. Sastav mijeanog komunalnog otpada koji se dovozio na
zbrinjavanje odlaganjem na odlagalitima, prikazan je u dva vremenska
intervala, do i nakon 2005. godine, radi sagledavanja mogueg utjecaja
Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu na sastav otpada.
272
DOMANOVAC T., MUINI M.
Tablica 1 - Potencijal osnovnih skupina komponenti komunalnog otpada u dva vremenska

razdoblja
Sastav
1999-2005.,
mas%
23,4
41,7
0,7
0,1
2,8
17,7
13,5
Vrsta otpada
Ambalani otpad
Biorazgradivi otpad (ukupni)
Opasni otpad (sa ili bez ambalae)
Glomazni otpad
Graevinski otpad (>40mm)
Gorivi dio (guma, papir, drvo, tekstil, pelene)
Ostatni otpad
Sastav
2006-2008.,
mas%
24,5
38,7
0,7
0,5
2,8
21,5
11,2
U skupinu ambalanog otpada uvrtene su sljedee komponente: kartonska

i papirna ambalaa, vieslojna ambalaa za napitke, ambalano staklo,
ambalaa od razliitih plastinih materijala, razliita metalna ambalaa za
hranu i pia.
Primjetan je porast gorivog dijela otpada za oko 21% te ambalanog otpada
za oko 5%, kao i pad biorazgradivog otpada od oko 7%. Pad ostatnog otpada
za odlaganje od oko 17% ukazuje na poveanje udjela komponenti koje je
mogue obraditi, bilo materijalno ili termiki uz iskoritavanje energije.
Od komponenti ambalanog otpada, pojedinano gledajui (tablica 2),
najvei pad biljei PET ambalaa iji se udio prepolovio na 1,1 mas%
i ambalano staklo iji se udio smanjio za oko 13%. Od nabrojanih
komponenti obuhvaenih Pravilnikom, jedino Al-limenke biljee rast, i to
za 68,5%, to se moe objasniti poveanom koliinom Al-limenki na tritu,
obraenim podrujem koje je iskljuivo urbano (Zagreb, Split, Velika
Gorica, Samobor) pa i inae ima veu koliinu navedene komponente.
Ukupno gledajui, komponente obuhvaene Pravilnikom biljee ukupno
pad od oko 18,2%.
Tablica 2 - Udjeli komponenata ambalanog otpada u komunalnom otpadu
Vrsta otpada
karton
staklo
ostala plastika, tvrda
sitni metalni predmeti (Al-limenke)
ostali metali
PET
sloenci (slino Tetra Pak-u)
Sastav
1999-2005.,
mas%
7,6
5,4
3,3
0,5
2,5
2,2
2,1
Sastav
2006-2008.,
promjena, %
mas%
8,0
5,8
4,7
-12,5
5,3
58,3
0,8
68,5
2,8
10,4
1,1
-50,7
1,9
-9,8
273
Rezultate za razdoblje od 2006. do 2008. godine, zbog kratkoe vremenskog

razdoblja i manjeg broja obraenih podruja, treba potvrditi daljnjim
praenjem sastava s vie razliitih podruja te bi se tek tada mogao tonije
sagledati trend i uinak Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu na sastav
komunalnog otpada.
3. PROVEDBA PRIMARNE RECIKLAE DO 2005. GODINE

Na temelju rezultata primarne reciklae u nekim veim kontinentalnim
i priobalnim gradovima u Hrvatskoj, u nastavku se daje procijenjena
koliina izdvajanja staklene, metalne i PET ambalae na razini Republike
Hrvatske.
Tablica 3 - Procijenjene koliine izdvojene staklene, metalne i PET ambalae u RH
Godina
2000
2001
2002
2003
2004
2005
Staklo, t
20.153
20.011
19.871
19.731
19.593
19.455
PET, t
1.187
1.466
1.811
2.238
2.765
3.415
Al-Fe, t
11
13
16
18
21
25
Ukupno, t
21.351
21.491
21.698
21.987
22.379
22.895
Rast, %
0,7
1,0
1,3
1,8
2,3
S obzirom na procijenjeni prosjeni godinji rast koliina komunalnog otpada

u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1995. do 2007. godine od oko 3,3 %
i trend porasta izdvojenih komponenti putem primarne reciklae, u 2015.
godini mogao bi se oekivati udio izdvojenih koliina staklene, metalne i PET
ambalae u iznosu od oko 2,7 % od ukupne procijenjene koliine komunalnog
otpada u 2015. godini od oko 2,26 milijuna tona.
4. PROVEDBA PRIMARNE RECIKLAE U 2006. I 2007. GODINI

Primjenom Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu, znaajno se smanjila
koliina skupljenih materijala putem primarne reciklae.
U sluaju izdvojenog skupljanja komponenti obuhvaenih Pravilnikom pad
skupljenih koliina putem primarne reciklae u nekim veim gradovima od
2005. god 2007. godine (Pula, Rovinj, Varadin, Velika Gorica, Bjelovar i dr.)
biljei sljedee prosjene vrijednosti: ambalano staklo -82%, PET -78% i
metalna ambalaa -86%.
Koliina izdvojeno skupljenog papira u navedenim gradovima i istom
razdoblju pala za u prosjeku -16%. Iz ove brojke je iskljuen grad Velika
Gorica gdje je jedino zabiljeen porast od ak 68%.
274
5. REZULTATI POSTIGNUTI PRIMJENOM PRAVILNIKA O AMBALAI I

AMBALANOM OTPADU
Primjenom Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu, u Fondu za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost prate se rezultati i sastavljaju periodika
izvjea o uincima te uoavaju problemi koji nastaju primjenom na terenu.
U razmatranom razdoblju od 1. sijenja 2006. godine do 31. listopada 2007.
godine skupljeno je 1.556.115.316 jedinica ambalae, a na oporabu je predano
150.618 tona ambalanog otpada (109.455 t stakla, 37999 t PET-a i 3.164 t Al/Fe).
Na temelju teina prosjenih jedinica ambalae, procijenjena koliina jedinica
razliite ambalae prikazana je na slici 1.
Slika 1 - Skupljene jedinice ambalanog otpada prema vrstama
Na temelju navedene koliine u razmatranom razdoblju praenja uinaka

provedbe Pravilnika, koliina izdvojenih razmatranih ambalanih jedinica
je na godinjoj razini za oko 3,6 puta vea od procijenjene koliine koja se
u 2005. godini izdvojila putem primarne reciklae, tj. skupljanjem putem
kontejnera postavljenim na javnim povrinama, kada se procjenjuje koliina
izdvojenih navedenih komponenti od oko 22.900 tona.
6. SPECIFINI TROKOVI SKUPLJANJA PRIMARNOM RECIKLAOM I

PRIMJENOM PRAVILNIKA O AMBALAI I AMBALANOM OTPADU
Na temelju izvjea Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost,
u razdoblju od 1. sijenja 2006. godine do 31. listopada 2007. godine je od
naknada koje plaaju proizvoai i uvoznici ambalae, Fond je ostvario
prihod od 875.086.088,06 kn. Za pokrivanje trokova funkcioniranja sustava
gospodarenja ambalanim otpadom isplatio je 1.177.807.809,00 kn.
Radi usporedbe sa sustavom primarne reciklae, iskljueni su trokovi
zbrinjavanja ambalanog otpada te je na slici 2 dan prikaz odnosa trokova i
275
udjela izdvajanja staklene, metalne i PET ambalae za reciklau. Primjeuje

se da se za gotovo 10 puta vei specifini troak postie oko 3,6 puta vea
koliina izdvojenog materijala.
Slika 2 - Specifini trokovi i udjeli izdvojenih komponenti za reciklau primjenom dva

sustava skupljanja ambalanog otpada
Budui da u trokovima funkcioniranja sustava prema Pravilniku udio

povratne naknade krajnjem korisniku koji vrati ambalanu jedinicu iznosi
oko 70%, ova situacija otvorila je mogunosti i za neke nedozvoljene radnje
koje su rezultirale gubicima Fonda u ukupnom iznosu od oko 302 milijuna
kuna. Gubitak je prvenstveno nastao zbog nedovoljne kontrole cjelokupnog
sustava i zbog prisutnosti jedinica ambalae za koje nisu plaene naknade.
7. MOGUNOSTI IZDVAJANJA KOMPONENTI OTPADA NA TEMELJU

SASTAVA KOMUNALNOG OTPADA
Budui da danas postoje dva sustava skupljanja ambalanog otpada koji
nisu u potpunosti usklaeni, prikupljeni rezultati oba sustava ukazuju na
izdvajanje iz komunalnog otpada komponenti za reciklau u iznosu od oko
10,8%. Radi postizanja cilja prema Planu gospodarenja otpadom RH do 2015.
godine potrebno je izdvojiti dodatnih 12,2% komponenti otpada.
Na temelju sastava odloenog otpada i koliina izdvojenog otpada putem oba
sustava, u tablici 4 daju se procjene planiranih koliina pojedinih komponenti
za izdvajanje.
U koloni 2 prikazani su udjeli prema Planu, u koloni 3 koliine na bazi
procijenjene 2.263.843 tone ukupnog komunalnog otpada (izdvojeni i
276
odloeni), a u koloni 4 su procijenjene koliine komunalnog otpad za

odlaganje na temelju sastava otpada iza 2005. godine s pretpostavkom da
e se zadrati sadanji trend rasta koliina otpada. Razlike izmeu kolona
4 i 3 ukazuju da e se radi postizanja kvantitativnih ciljeva prema Planu za
2015. godinu morati zacrtati realno manji ciljevi za pojedine komponente kao
npr. za metale i staklo, a omoguiti poveanje izdvajanja onih komponenti
koje imaju potencijal u komunalnom otpadu, a to su prvenstveno biootpad,
plastika, papir i karton.
Tablica 4 - Plan izdvojenog skupljanja na temelju Plana gospodarenja otpadom RH i
procijenjenih koliina i sastava komunalnog otpada u 2015. godini
1
Komponenta
PET
Al limenke
Fe limenke
Papir, karton
Vieslojna ambalaa s preteno
papir-kartonskom komponentom
Drvo
Tekstil
Ostali polimerni materijali
Staklo
Biootpad
Opasni otpad
Inertni otpad
Ostatni otpad
UKUPNO:
18.619
13.544
48.377
338.297
5
Procjena
ukupnog
KO u
2015.g., t
48.137
16.001
181.750
474.127
33.435
33.435
17.372
73.103
243.866
61.220
343.619
12.427
34.020
505.263
1.743.159
17.372
73.103
259.624
197.050
411.534
12.427
34.020
505.263
2.263.843
Plan
Procjena
Plan PGO RH
izdvojiti u odlaganja u
u 2015. god., %
2015., t
2015., t
1,30
0,11
5,89
6,00
29.519
2.458
133.373
135.831
0,70
6,00
3,00
15.758
135.831
67.915
23,00
520.684
8. ZAKLJUAK
Temeljem Direktiva Europske unije te Zakona o otpadu i Pravilnika o
ambalai i ambalanom otpadu, u Hrvatskoj su se posljednjih godina
dogodile promjene u pristupu izdvojenog skupljanja za reciklau iskoristivih
komponenti radi postizanja kvantitativnih ciljeva postavljenih Strategijom i
Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.
Primarnom reciklaom su se u posljednjoj godini prije primjene Pravilnika
o ambalai i ambalanom otpadu, tj. 2005. godini, postizali u nekoliko
razmatranih gradova rezultati u prosjeku do oko 7,5 %. U 2007. godini u
277
razmatranim gradovima primarna reciklaa je pala u prosjeku -20%.

Primjenom Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu za 3,6 puta se
poveala koliina izdvajanja staklene, metalne i PET ambalae uz razmjerno
velike trokove funkcioniranja sustava koji su za gotovo 10 puta vei od
sustava primarne reciklae.
Radi postizanja kvantitativnih ciljeva iz Plana gospodarenja otpadom RH
u 2015. godini bit e potrebno izdvojiti dodatnih 12,2 mas% komponenti
komunalnog otpada to e moi biti ostvarivo ukoliko se budu izdvajale sve
navedene komponente iz Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu, kao i
biorazgradivi otpad iz kuanstava koji udjelom ini oko 40 mas% komunalnog
otpada.
LITERATURA
1. Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, to smo radili protekle 4 godine? - Izvjee
o ostvarivanju Programa rada i poslovanja Fonda za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost, Posebno izdanje Eko revije, 2008.
2. Arhiva IPZ Uniprojekt TERRA, Zagreb
278
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
RECIKLIRANJE PLASTINOG OTPADA KATALITIKIM PROCESOM U

FRAKCIJE NAFTE
PLASTIC WASTE RECYCLING USING CATALYTIC PROCESSES WITH OIL
FRACTIONS AS FINAL PRODUCTS
Antun Star1, Doc. Dr. Sc. elimir Veinovi1, Petar upari2, Mirko Ferenevi2
1
Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko geoloko naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb
2
RECIKLEA d.o.o., Radnika 43, Zagreb
Saetak
Gospodarenje otpadnim plastinim materijalom najee ukljuuje recikliranje i ponovnu preradu
te pirolizu i spaljivanje. U novije vrijeme se kao jedan od naina gospodarenja otpadnim plastinim
materijalom namee i transformacija u frakcije nafte koje se mogu uporabiti kao gorivo ili osnovna
sirovina za daljnju preradu u kemijskoj industriji. Primarne sirovine koje se uvode u postrojenje za
obradu plastinih materijala katalitikim procesom su polietilen i polipropilen. Tijekom obrade plastinih
materijala dolazi do depolimerizacije, isparavanja i kondenzacije, a krajnji proizvod je mjeavina
(uglavnom) nezasienih ugljikovodika. Proces podrazumijeva i proizvodnju toplinske energije, a konani
proizvod se moe koristiti kao sirovina za rafinerijsku preradu ili ulazna sirovina u nekim granama
kemijske industrije. Koliina sumpora u proizvodu ostaje unutar intervala dozvoljenog za laka goriva,
a sustav je projektiran i izveden na nain da je emisija tetnih tvari u okoli onemoguena. Na kraju
procesa prerade, za razliku od pirolize, nema pepela kao ostatka.
Kljune rijei: plastika, otpad, recikliranje, alernavtini izvori energije, zatita okolia.
Summary
Plastic waste management usually includes recycling, reuse, pyrolisis and burning. Lately as one of the
plastic waste management processes the waste transformation to oil fractions, comes to focus. These
fractions can be used as fuel and raw materials for further processing in chemical industry. Primary
materials witch are introduced to the plastic waste processing plant by catalytic process are polyethylene
and polypropylene. During processing plastic materials depolimerization, vaporizing and condensation
take place, and the final product is the mixture of (mostly) unsaturated hydrocarbons. One of the products
of this process is heat and the fluidal products can be used in oil refineries and also in several chemical
industry branches. The amount of sulphur in the product stays within the allowed interval for light
fuels, and emission of pollutants during the production is disabled. At the end of this proces, unlike
pyrolisis, there are no ash remains.
Keywords: plastics, waste, recycling, alternative energy sources, environmental protection.
280
STAR A., VEINOVI ., UPARI P., FERENEVI M.
1. Uvod
Gospodarenje komunalnim otpadom u Hrvatskoj jo uvijek predstavlja
ozbiljan problem koji se najee rjeava izravnim odlaganjem obino
nepreraenog otpada. Odvojeno sakupljanje otpada jo se uvijek ne provodi
u cijeloj Hrvatskoj, a i tamo gdje se provodi, dobar dio reciklabilnih materijala
na kraju ipak zavrava na odlagalitima. Provoenjem 3R principa (Reduce,
Reuse, Recycle Smanjenje koliine otpada, ponovna uporaba i recikliranje)
u gospodarenju komunalnim otpadom osim smanjenja koliine otpada, to
podrazumijeva bolje iskoritenje volumena odlagalita, prikuplja se vea
koliina sekundarnih sirovina, to utjee na konanu ekonomsku projekciju
Direktiva Europske Unije za ambalau i ambalani otpad (Directive, 1994.)
odreuje da zemlje lanice moraju organizirati sustav skupljanja i recikliranja
ambalae, a svaka lanica treba odluiti o najprihvatljivijoj metodi skupljanja.
2. Gospodarenje otpadnim plastinim materijalom u Hrvatskoj

Razvoj gospodarstva i ivotnog standarda podrazumijeva porast koliine
koritene i baene ambalae po stanovniku. Vremenom u otpadu raste
koliina ambalae od papira i kartona te staklene i posebno ambalae od
plastike, dok su koliine metalne i ambalae od drveta u neznatnom padu.
U Hrvatskoj se recikliraju primjetne koliine ambalanog otpada, ali cijeli taj
proces je mogue unaprijediti i poveati udio recikliranih materijala u odnosu
na odloeni otpad.
Na slici 1. prikazan je sastav kunog otpada, za grad Zagreb. Plastika i karton/
papiru zajedno zauzimaju preko 50% udjela u otpadu. Na slici 2. vidljiv je porast
potronje ambalae iz godine u godinu, trend karakteristian za cijelu Hrvatsku.
Slika 1. Morfoloki sastav kunog otpada u Zagrebu 2003. (Indikatori, 2006).

Figure 1. Household waste composition in Zagreb in 2003. (Indikatori, 2006).
281
Slika 2. Potronja ambalae u Hrvatskoj 2001 2004. (Indikatori, 2006).

Figure 2. Packaging consumption in Croatia between 2001-2004 (Indikatori, 2006).
Usporedimo li sliku 2 (potronja ambalae, 2001. 2004.) i sliku 3. (koliina

recikliranog ambalanog otpada 2001. 2004.) vidljiva je potreba za poveanjem
recikliranja plastine ambalae, pogotovo uzme li se u obzir ekonomska strana
zarada dobivena pravilnim gospodarenjem otpadnom plastikom.
Slika 3. Koliina recikliranog ambalanog otpada (otpad porijeklom iz RH i uvezeni otpad),

2001. 2004. (Indikatori, 2006).
Figure 3. Ammount of recycled packaging waste (produced in Croatia and imported), between
2001-2004 (Indikatori, 2006).
3. Osnovne znaajke polimera

Polimeri (slika 4.) su spojevi koji se sastoje od dugih lanaca ponavljajuih
jedinica koje sadre ugljik, kisik i vodik (Kalambura, Ani-Vuini, 2005.).
Proizvodi od polimera, npr polietilena (PET) su materijali koje odlikuje
nelomljivost i otpornost mehanikim oteenjima. Ova svojstva (Kalambura,
Ani-Vuini, 2005.) su doprinjela popularnosti PET ambalae (PET boca
s gaziranim piem moe izdrati relativno veliki unutarnji tlak koji nee
deformirati bocu ili prouzroiti eksploziju).
282
Slika 4. Strukturna formula PET-a (Kalambura, Ani-Vuini, 2005).

Figure 4. Structural formula of PET (Kalambura, Ani-Vuini, 2005).
Iako se PET ne smatra potpuno bezopasnim za ovjeka i njegovu okolinu,

svjetska potranja za PET-om kontinuirano je u porastu. Razlog je proboj
sve veeg broja razliitih proizvoaa pia na trite. U Hrvatskoj je taj
porast u zadnjih nekoliko godina izuzetno uoljiv (npr. buteljiranje vode za
pie i proizvodnja dizajniranih voda s aditivima). Najvea mana plastine
ambalae je u tome to zauzima veliki volumni udio u kunom otpadu, a
na odlagalitima ak i nakon kompaktiranja veliki dio korisnog prostora.
Istraivanja Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba pokazala su da
je teinski udio ambalae u komunalnom otpadu oko 25%, a volumni je
udio vei od 50%. Meutim, ukoliko bi se prestalo s proizvodnjom plastine
ambalae, volumen otpada porastao bi za oko 150%, dok bi potronja energije
u industriji porasla za 100%, poradi uporabe drugih materijala za proizvodnju
ambalae, npr. stakla (Kalambura, Ani-Vuini, 2005).
Plastna ambalaa odloena na otpadu, je stabilna, (uvjetno) inertna, bez
rizika od dodatnih oneienja procjednih voda, meutim, odlaganje
plastine ambalae na odlagalitima predstavlja krajnje neracionalan nain
zbrinjavanja ovog otpadnog materijala.
Identifikacija plastine ambalae od velike je vanosti u procesu sortiranja i
recikliranja. Stoga je Amerika udruga plastine industrije razvila znak (slika
5) koji je do danas postao standard oznaavanja proizvoda od plastike.
Slika 5. Simboli za razlikovanje plastine ambalae (Kalambura, Ani-Vuini, 2005).

Figure 5. Different recycling symbols for plastic packaging (Kalambura, Ani-Vuini, 2005).
Trenutno u Europskoj uniji ne postoje propisi za oznaavanje PET-a, iako

se javljaju indicije za njihovo donoenje. Postojei sustav oznaavanja
materijala za pakiranje napravljen je na dobrovoljnoj osnovi i uporabljuju
283
se preporuene oznake u skladu s miljenjem europskog parlamenta.

(Kalambura, Ani-Vuini, 2005).
4. Postojee metode gospodarenja plastinim otpadnim materijalom

Uzevi u obzir vrlo iroku primjene plastike u proizvodnji artikala masovne
uporabe, (razni tipovi ambalae, boce i sl.), recikliranje plastike je proces od
velike vanosti, kako za industriju, tako i po pitanju zatite okolia.
Osnovna forma recikliranja je ponovno koritenje ve koritenih artikala,
nakon predobrade (npr. pranje). Ipak, mnogi od tih artikala, obradom, gube
svojstva ili postaju potencijalno opasni za zdravlje pa se ne mogu ponovno
koristiti u iste svrhe.
Drugi oblik recikliranja sastoji se od usitnjavanja koritenih artikala, npr.
mljevenjem, i koritenjem produkata obrade ubacivanjem u proizvodnu
smjesu kao sastojak za novi artikal. Ova metoda recikliranja moe imati
loe rezultate kad reciklirani artikli nisu iste prirode (tip plastike), ako su
oneieni, sadre razliite aditive ili imaju na sebi etikete. U odreenim
sluajevima moe rezultirati blagom degradacijom polimera koji se tretiraju
pod utjecajem topline. Posebice, ukoliko tretirani otpad sadri PVC, nastaje
HCl, ako implementacijski uvjeti nisu strogo kontrolirani i selektirani.
Spaljivanje plastike svakako za posljedicu ima dobivanje korisne toplinske
energije, ali ono ustupa mjesto pirolizi kao ekonomski racionalnijem nainu
uporabe otpadne plastike. Ovo rjeenje, meutim, zahtijeva posebna
postrojenja za ienje otpadnih plinova/dimova, a kao ostatak ima pepeo
sloenog i po okoli opasnog sastava.
5. Katalitika metoda
Koncept rjeevanja problema plastinog otpada primjenom katalitike
metode (slika 6) po prvi put se pojavljuje u Hrvatskoj, a temelji se na primjeni
tehnologije, do sada uspjeno koritene u inozemstvu, koja je u skladu s
okoliem i sukladna smjernicama Europske unije. Preradom otpadne plastike
na ovaj nain predstavlja zbrinjavanje plastinog otpada uz proizvodnju
sirovine za rafinerijsku preradu (ili ulazne sirovine u nekim granama kemijske
industrije) te proizvodnju toplinske energije.
284
Slika 6. Shema ureaja za recikliranje plastinog otpada putem katalitike konverzije

(Studija, 2008).
Figure 6. Schematics of the device for plastic waste recycling by means of catalytic conversion
(Studija, 2008).
1. Reaktor / Reactor
2. Pe / Furnace
3. Jednostupanjski sustav hlaenja / Single-stage cooling system
4. Dvostupanjski sustav hlaenja / Double-stage cooling system
5. Sabirnik / Collector
6. Pumpa za ugljikovodike / Pump for hydrocarbons
7. Otprema ugljikovodika u spremnik / Upload of hydrocarbons to storage
8. Prea za doziranje / Dosage press
9. Dozirna brana za ulaz otpada / Dosage barrage for waste imput
10. Hidraulina jedinica / Hydraulical unit
11. Nadzorna soba / Control room
12. Unutarnji pogonski mehanizmi / Internal power system
13. Plamenik / burner
14. Podij za ukrcaj / Loading ramp
Izvor topline je plinski plamenik (13). Njegov plamen i vrela para odvode se
u pe (2) gdje para grije reaktor (1) kroz metalni sloj. Jedan dio pare grije i
sustav ienja, smjeten unutar reaktora. Na ulazu u reaktor nalazi se podij
za ukrcaj (14), prea (8) i dozirna brana (9). Sirovina se dovodi na podij gdje
se prea pomou hidrauline jedinice (10) i dozira pomou brane na nite.
Brana ujedno slui i kao dozirna stanica jer se njome regulira koliina ubaene
sirovine u reaktor. U neposrednom kontaktu s katalizatorom rastaljena masa
plastike unutar reaktora pretvara se u paru ugljikovodika, koja se odvodi kroz
cijevi u sustave hlaenja (3) i (4), koji funkcioniraju pod atmosferskim tlakom.
Hlaena mjeavina ugljikovodika odlazi u sakuplja (5) gdje se nadalje hladi
i nakon toga se pomou pumpi (6) kroz cijevi (7) sprema u spremnik. Sustav
hlaenja (3) i (4) funkcionira u zatvorenom sustavu.
Kapacitit prerade sirovine iznosi 6.000 t/god. to je otprilike otpad koji
proizvede 200.000 ljudi godinje. Uzevi u obzir da je plastni otpad
volumno vrlo velik, a da u Zagrebu i okolici ima preko 1.000.000 ljudi ovo
285
je idealno rjeenje za zbrinjavanje plastinog otpada. Od prerade ovolike

koliine otpada dobiju se slijedee frakcije: oko 15% industrijskog benzina,
60-70% loivog ulja (bez sumpora) i 15% parafina. Naravno, rezultat kvalitete
krajnjeg proizvoda prije svega ovisi o istoi ulazne sirovine (bez pijeska,
stakla, metalnih dijelova i dr.)
Primarne sirovine koje se mogu ovom metodom obraivati su polietilen (PE) i
polipropilen (PP). Plastini otpad koriten kao sirovina u postupku katalitike
degradacije treba biti odreene kakvoe: vlaga i mineralna oneienja
ne smiju prelaziti 10%. Primjenjen tehnoloki postupak omoguuje
transformaciju plastike bilo kakve boje, bilo kakve koliine natpisa, ili
aluminijske sublimacije na povrini. PE i PP kao osnovne sirovine mogu se
mijeati u bilo kojem omjeru. Nije dozvoljena prerada plastike oneiene
toksinim tvarima. Bilo koje oneienje ukljuujui i vodu, znatno smanjuje
proizvodni kapacitet stroja.
Usporedba pirolize i katalitikog postupka obrade plastike prikazan je u
tablici 1.
Tablica 1. Glavne razlike izmeu pirolize i katalitikog postupka obrade plastike (Studija,
2008).
Table 1. The main differences between pyrolisys and catalytic conversion for processing of plastic waste
(Studija, 2008).
Katalitiki postupak / catalytic
conversion
Termalna degradacija
Transformacija se obavlja katalitikim
organskih tvari /
postupkom, kojom se ugljikovodici
Thermal degradation of
pretvaraju u plinovite produkte
organics
visoke energetske vrijednosti. Mijenja
se agregatno stanje bez upotrebe
kisika /
Catalytic conversion of hydrocarbons
into high energy gas products. Change of
aggregate state without oxygen application
Glavna kemijska
Izgaranje, BoudouardDepolimerizacija, fizikalna svojstva
reakcija
reakcija, reakcija voda-plin / polimera se mijenjaju, isparavanje i
/ Main chemical
Combustion, Boudouards
kondenzacija./
reaction
reaction, water-gas reaction
Depolimerisation, evaporation and
condensation of polymers
CnHn, SiO, para od drugih primjesa
Proizvodi postupka / Plinska goriva (mjeavina
u otpadu, nema pepela jer nema
Products
CO, H2, CO2, H2o, N2, CH4,
tvrdi ostaci (pepeo) /
postupka paljenja /
Gas fuels (mixture of CO, H2, CnHn, SiO,, wapour of impurities present
CO2, H2o, N2, CH4,, ashes)
in waste, without combustion and so no
ashes.
Temperatura pogona Izmeu 500 i 800 C (ispod
390 420 C
/
toke paljenja pepela) /
Process temperature
Between 500 & 800 C
Usporedba /
Comparison
Znaajka postupka /
Treatment properties
286
Piroliza / Pirolisys
Usporedba /
Comparison
Tlak / Pressure
Rezultat procesa /
Process rezults
Tvari opasne po
okoli / Pollutants
Pepeo / Ashes
Tretiranje plina /
Gas treatment
Piroliza / Pirolisys
Iznad atmosferskog /
Above atmospheric
CO, H2, CH4, i standardno
CnHm sa n>5 /
CO, H2, CH4, & CnHm with
n>5
H2S, HCl, COS, NH3, HCN

Minerali sa visokim
sadrajem ugljika. Ostatak
pepela, letei pepeo,
sakupljen i tretiran kao
opasni otpad /
High carbon content minerals.
Remaining ashes, fly ash,
collected and treated as
hazardous waste
Tretiran plin za uporabu u
kemijskoj industriji /
Gas for application in
chaemical industries
Katalitiki postupak / catalytic

conversion
Atmosferski / Atmospheric
C1-C5 u plinskom stanju vraa se
u sustav grijanja (pokree reaktor)
C6-C27 u tekuem stanju (nakon
kondenzacije dalje se stvaraju
proizvodi)/
Gaseous C1-C5 are returned to heating
system, C6-C27 in liquide state after
condensation
Nema tetnih tvari / No pollutants
Mineralni materijali, SiO s tragovima
ugljika. Nema pepela /
Mineral materials, SiO, traces of carbon,
no ashes
Proizvodnja energije, proizvodnja

frakcija nafte /
Production of energy and oil fractions
Krajnji proizvod prerade je mjeavina ugljikovodika koja se moe koristiti

kao sirovina u rafinerijskoj i naftnoj industriji ili u nekim drugim granama
kemijske industrije. Izvrene analize krajnjeg proizvoda pokazale su da
omjer dva glavna sastojka, ugljika i vodika iznosi: C-86% i H-14%
Prema ispitivanjima sadraj sumpora ostaje unutar intervala dozvoljenog
za lako gorivo PN-C 96024, dok sadraj ostalih komponenti stoji blizu
karakteristinim vrijednostima drugih sirovih goriva.
Analiza utjecaja tehnologije na istou atmosferskog zraka pokazala je
da iz stroja nema emisija tvari koje mogu utjecati na istou zraka. Nakon
tehnolokog postupka obrade otpadne plastike mogu nastati slijedei otpaci:
plastika, metalni dijelovi, papir, staklo, pijesak, aluminijski otpad. Sav
otpad koji se ne moe ponovno reciklirati, mogue je odloiti na odlagalite
komunalnog otpada.
6. Zakljuak
Iz navedenog mogue je zakljuiti da katalitika metoda predstavlja
izvrsno rjeenje za zbrinjavanje veeg dijela plastinog otpada, kojim se
287
ostvaruje pozitivan ekonomski rezultat. Kako poskupljenjem nafte rastu

cijene derivata (energenata) i proizvoda za iju se proizvodnju kao sirovina
koriste ugljikovodici, namee se pitanje omjera uporabe nafte: za energente
ili sirovinu. Stari nain gospodarenja otpadnim plastinim materijalom
spaljivanje i odlaganje u odlagalita, ustupa mjesto recikliranju i pirolizi.
Katalitika metoda prerade otpadnog plastinog materijala je korak dalje
ka izravnom dobivanju frakcija nafte, koje se mogu uporabiti kao gorivo ili
osnovna sirovina za daljnju preradu u kemijskoj industriji. Za razliku od
spaljivanja otpadne plastike gdje se kao produkt dobiva toplina, pirolize
koja daje plinska goriva i recikliranja kojim se oporabljuje samo dio plastinih
materijala i iji proizvodi nisu nanovo uporabljivi u npr. Prehrambenoj
industriji, katalitika metoda kao produkt obrade daje proizvod koji se, poput
nafte, moe koristiti u proizvodnji energenata ili u industriji. Kapaciteti, nain
rada i onemoguena emisija tetnih tvari u okoli dodatno govore u prilog
ovoj metodi zbrinjavanja otpadnih plastinih materijala. Ostaje otvoreno
pitanje kada i u kolikoj mjeri e ova tehnologija zaivjeti u Hrvatskoj.
LITERATURA
(1994). Directive 94/62/EC on Packaging and Packaging Waste. European Parliament and
Council.
(2006). Indikatori pripremljeni za potrebe izrade IV. Paneuropskog izvjea o stanju
okolia: CSI 017 Proizvodnja i recikliranje ambalanoga otpada. www.azo.hr/lgs.
axd?t=16&id=1636
Kalambura, S., Ani-Vuini, A. (2005). Mogunosti recikliranja PET ambalae, Eko revija 4,
str:14-16.
(2008). Studija izvodljivosti projekta primjene ureaja za recikliranje plastinih materijala
uporabom katalitikog procesa. RECIKLEA d.o.o., pp. 50. Zagreb.
288
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
OBRADA I ISKORITAVANJE OTPADA

WASTE TREATMENT AND REUSE
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
FLEKSIBILNOST, TEMELJNI ZAHTJEV ZA POSTROJENJA ZA

MEHANIKO BIOLOKU OBRADU OTPADA (MBO)
FLEXIBILITY AS BASIC REQUIREMENT FOR AN MBT PLANT
Sergio Scotti, Carlo Minetti, Federica Berone
Saetak
Uobiajeni sustav odlaganja otpadne frakcije preostale nakon selektivnog sakupljanja otpada na
izvoru jest: odlagalite; postrojenje za proizvodnju energije iz otpada (WTE); sagorijevanje ugljinog
monoksida u tvornicama cementa ili elektrinim centralama.
Za svako je rjeenje potrebna prethodna obrada u Mehaniko-biolokim postrojenjima (MBO) ili je,
u najmanju ruku, preporuljiva u cilju odbacivanja rezidualne bioloke aktivnosti i odabira nekih od
frakcija koje je mogue reciklirati. Za MBO postrojenja, prvi je zahtjev njihova fleksibilnost. To znai
da bi postrojenje trebalo osigurati dobru stabilnost u kvaliteti izlaznog gotovog proizvoda ak i uz
prisutnost ulaznih fluktuacija, te bi trebalo donekle osigurati prilagodljivost procesa u cilju ispunjenja
uvjeta zavrnih sustava odlaganja.
Kljune rijei: MBO postrojenje, biosuenje, obrada otpada
Abstract
The usual disposal system for the Residual Fraction, remaining after the source separated collection, are:
landfill; Waste to Energy (WTE) plant; co-combustion in cement factory or electrical power plant.
For each solution a pre treatment in Mechanical Biological (MBT) Plants is needed or, at least,
recommended in order to dump the residual biological activity and select some recyclable fractions. The
first requirement for MBT Plants is the flexibility. This means that the plant should ensure a good
stability in output end product quality even in presence of input fluctuations and should ensure some
process adaptability to fulfil the requirements of the final disposal systems.
Key Words: MBT plant, Biodrying, Waste Treatment,
1. UVOD
1. INTRODUCTION
ak i u sluaju odvojenog sakupljanja

otpada na izvoru ostaje frakcija koju
nije mogue oporabiti/reciklirati (1).
Ta frakcija (ostatna frakcija) se moe
obraditi u postrojenjima za mehaniko bioloku obradu (MBO) u kojima,
osim to se otpad bioloki stabilizira,
dolazi do proizvodnje goriva i drugih
frakcija koje se mogu reciklirati.
Nedostatak ostatne frakcije je njezina bioloka aktivnost koja nastaje
zbog visokog sadraja truljive frakcije. Ovisno o lokalnim uvjetima, mogui su sljedei sustavi odlaganja:
1. odlagalite;
2. postrojenje za proizvodnju energije iz otpada (WTE);
3. su-spaljivanje u tvornici cementa
ili elektrinoj centrali.
Even where a source separated collection is implemented, a not reusable/recyclable fraction remains (1).
This fraction (Residual Fraction) can
be treated in MBT (Mechanical Biological Treatment) Plants that, other
than stabilising biologically the waste, produce a fuel and other recyclable fractions.
Common bad feature of this residual
fraction is the presence of biological
activity whose the most impacting
effects are due to the putrescible content. Depending on local conditions,
we can have the following disposal
systems:
1. landfill;
2. WTE plant;
3. co-combustion in cement factory
or electrical power plant.
Prilikom odlaganja ostatne frakcije

na odlagalita mora se voditi rauna
da su ipunjeni svi zahtjevi iz Direktive 1999/31/CE (direktiva o odlaganju otpada) koja nalae progresivno
smanjenje biorazgradljivog otpada
koji se odlae.
WTE opcija suoava se s problemom
normiranja: stoga je WTE pogodno
samo za velike elektrane, kako s aspekta okolia, tako i s aspekta ekonomije, obzirom da se gorivi materijal
mora skladititi tijekom dugog vremenskog perioda, a zatim se prevoziti na velike udaljenosti.
Za su-spaljivanje potrebno je gorivo
visoke kalorijske vrijednosti s malim
sadrajem oneiivaa (npr. klora).
Zbog svega navedenog upravo je
postrojenju za mehaniko bioloku
obradu otpada (MBO) povjerena ulo292
The landfill disposal modalities must

comply with 1999/31/CE directive
(landfill directive) requiring a progressive reduction of the biodegradable waste to be disposed.
The WTE option faces with scaling problem: only big power plant
are convenient both from the environmental and economical point of
view and this means that the combustible material must be stored for
long time and transported for long
distances.
The co-combustion requires a fuel
with high calorific value and with
a reduced content of pollutants (ex.
chlorine).
The duty of transforming input residual waste with variable characteristics in output materials with con-
SCOTTI S., MINETTI C., BERONE F.
ga transformiranja ulaznog ostatnog

otpada promjenjivih karakteristika u
izlazni materijal konstantnih karakteristika male bioloke aktivnosti. Temeljni zahtjev za MBO postrojenje je
fleksibilnost. Fleksibilnost se vrednuje
kao stabilnost u kvaliteti izlaznog materijala prilikom promjene ulaznog
materijala, te mogunost lagane prilagodbe kvalitete izlaznog materijala
u svrhu udovoljavanja zahtjevima
konanih korisnika.
2. OSNOVNA NAELA MBO

POSTROJENJA
Ciljevi MBO obrade su:
1. poveanje bioloke stabilnosti organske frakcije na osnovu mineralizacije lako bio-razgradljivih
komponenti;
2. higijenizacija ostatne mase eliminiranjem patogenih agenata;
3. smanjenje volumena ostatne mase.
Osnovni tipovi MBO postrojenja su
tzv. postrojenja s dvostrukim tokom i
postrojenja s jednostrukim tokom (2).
Proces s dvostrukim tokom shematski je prikazan na slici 1.
stant characteristics and reduced

biological activity is devoted to Mechanical Biological Treatment (MBT)
plant. The basic requirement for an
MBT Plant is the flexibility. This
flexibility is evaluated as stability
in output quality when input changes, and as easy adjustment of the
output quality that need to comply
with the requests of the end users.
2. BASIC PRINCIPLES OF MBT

PLANTS
The aims of MBT treatment are:
1. increasing the biological stability
of the organic fraction by means
of the of the mineralisation of the
easy bio-degradable components;
2. making an hygienisation of the
refuses mass killing pathogens
agents;
3. reducing the volume of the refuses
mass.
The basic types of MTB plants are
the so called Double Flow and Single
Flow Plants (2).
The Double Flow process is schematised in the following figure.
Slika 1. Shema procesa s dvostrukim tokom (SRF znai Secondary Refuse Fuel / Sekundarno
gorivo dobiveno preradom otpada)
Figure 1. Double-Flow process schema (SRF means Secondary Refuse Fuel)
293
Postrojenje s dvostrukim tokom se

sastoji od mehanike predobrade kojom se dobiva:
1. organski bogata frakcija koja se
zatim podvrgava biolokoj aerobnoj
obradi;
2. suha frakcija koja se odvodi do
postrojenja za proizvodnju energije te tamo slui kao gorivo ili do
postrojenja za reciklau.
Postrojenje s jednostrukim tokom
shematski je prikazano na slici 2.
It consists of a mechanical pre-treatment obtaining:

1. an organic rich fraction that
need a further biological aerobic
treatment;
2. a dry fraction to be sent to energy
production plant as a fuel or to
recycling facilities.
The single flow plant is schematised
in the following figure.
Slika 2. Shema procesa s jednostrukim tokom

Figure 2. Single-flow process schema
Proces s jednostrukim tokom sastoji

se od poetne faze u kojoj se sav otpad aerobno stabilizira prije poetka
mehanike selekcije.
Osobine ovog procesa su:
1. osiguranje bioloke stabilnosti
otpada koji se moe prevoziti na
velike udaljenosti i dugorono se
skladititi;
2. proizvodnja dobrog ulaznog materijala za velike elektrane.
Osnovna teza sustava s jednostrukim
tokom je da je ugljik sadran u otpadu biogeni (obnovljivi) rezervoar
energije. Kako bi se sauvao sadraj
ugljika u otpadu, potrebno je postii
stabilnost smanjenjem sadraja vode
(unato pretvorbi ugljika u CO2): nakon aerobne obrade, ukoliko je sa294
The Single Flow process is composed by an initial phase where all the
waste is stabilised in an aerobic way
before starting the mechanical-selection step.
The peculiarities of this process are:
1. ensuring the biological stability of
the waste that can be transported
for long distances and stored for
long time;
2. producing a good feeding material
for the combustion plants.
The basic assumption of this system
is that the waste carbon content is a
biogenic (renewable) energy reservoir. A way to preserve this content
is to achieve the stability diminishing
the water content despite the carbon
conversion to CO2: after an aerobic
draj vlage u masi ispod 20%, svaka

bakterijska aktivnost se zaustavlja.
Svakako je potrebno napomenuti da
uobiajeni stabilizacijski parametri,
poput AT4 indeksa (koristi se u zapadno-europskim zemljama), DR4
indeksa (koristi se u Velikoj Britaniji
i Irskoj), IRDP-a (koristi se u Italiji)
nisu adekvatan pokazatelj da li je
biosueni izlazni materijal pogodan
za siguran transport i skladitenje iz
razloga to svi ovi parametri nalau
da se uzorci prethodno rehidriraju.
Dok upravo koritenje respiracijskih
indeksa bez rehidracije (stvarni respiracijski indeks, kao npr. IRDR) najbolje oslikava stvarno ponaanje materijala kod prijevoza i skladitenja.
3. ULOGA MBO POSTROJENJA

U CJELOVITOM SUSTAVU
GOSPODARENJA OTPADOM
Pojednostavljena verzija integriranoj
sustava gospodarenja komunalnim
otpadom prikazana je na slici 3. U
ovoj shemi nije prikazan tijek kompostiranja zelenog otpada, a metode
anaerobne digestije ukljuene su u
postrojenje za biokompostiranje.
Procjena pogodnosti pojedinog rjeenja ovisi o specifinim lokalnim
uvjetima. Primjer dobre strategije je
izgradnja spalionice u vrlo gusto naseljenim podrujima (veliki gradovi),
te izgradnja MBO postrojenja u: manjim krajevima u kojima ne postoji
mogunost izgradnje lokalne spalionice, u krajevima u kojima ve postoji postrojenje za su-spaljivanje ili
u krajevima u kojima nema mogunosti za izgradnju odlagalita.
treatment, if the mass is under 20%

of moisture content, any bacterial activity is stopped.
It has to be pointed out that the stability
parameters usually used do not appear adequate to indicate if the biodried
output materials are suitable to be transported and stored in safety: AT4 index
(used in West European country), DR4
index (used in UK and Ireland), IRDP
(used in Italy) require that the samples
are rehydrated before. This because all
of this methods simulates the behaviour of a rain not-protected disposal. Utilisation of the respiration indexes without rehydration (real respiration index, as for example IRDR) reproduces
better the real behaviour of carrying
and storing activities.
3. ROLE OF MBT PLANTS IN

AN INTEGRATED WASTE
MANAGEMENT SYSTEM
A simplified version of an integrated schema for the management of
the Municipal Waste is shown in the
following (3). Here the green waste
composting management flow is not
indicated and the anaerobic digestion methods are included in the biowaste composting plant.
The evaluation of what solution is more
convenient depends upon the specific local conditions. As example, direct
combustion plants in very densely
populated areas (big towns) and MBT
plants in smaller districts where no local
combustion plant is possible or where
a co-combustion facility is present or
where no other solution than landfill is
available should be a good strategy.
295
Slika 3. Pojednostavljena shema Integriranog sustava upravljanja MSW-om (komunalni kruti otpad)
Figure 3. Simplified schema of an Integrated MSW management system
4. FLEKSIBILNOST MBO
POSTROJENJA U ODNOSU NA
ULAZNE FLUKTUACIJE OTPADA
4. FLEXIBILITY OF MBT PLANTS

AS REGARDS TO THE INPUT
WASTE FLUCTUATIONS
MBO postrojenja moraju biti otporna

na razliite fluktuacije u kvaliteti i koliini ulaznog otpada. Ecodeco upravlja
s 10 postrojenja koja zajedno obrauju
vie od 1.000.000 Mg/godinje i koja
proizvode vie od 250.000 Mg/godinje
sekundarnog goriva dobivenog preradom otpada (SRF). Sljedea slika pri-
MBT plants must be robust in absorbing the input quality and quantity
fluctuations. Ecodeco can directly
show its experience derived from 10
MBT plant in operation treating altogether more than 1.000.000 Mg/Year
and producing more than 250.000
Mg/Year of SRF. The following figu-
296
kazuje koliine odvojeno sakupljenog

otpada na izvoru u podrujima koja
svoj ostatni otpad dostavljaju Ecodeco
MBO postrojenjima (imena Ecodeco
postrojenja su u zagradama).
re shows the levels of source separated collection in the districts that

send the residual waste to the Ecodeco MBT plants indicated between
round brackets.
Slika 4. Ukupni selektivno prikupljeni otpad na lokacijama gdje su smjetena postrojenja,

Biorazgradljivi komunalni otpad i vlane (WET) frakcije bio-otpada
Figure 4. Total wastes collected separately in the areas where the plants are located, Biodegradable
Municipal Waste and Wet (bio waste) fractions
Sljedea slika prikazuje gubitak mase

kod pojedinih Ecodeco MBO postrojenja.
Gubitak mase je razlika u postotku
izmeu mase ulaznog i izlaznog otpada iz postrojenja. Taj gubitak mase
predstavlja indeks sposobnosti procesa da ispari vodu uslijed egzotermne aerobne konverzije u CO2.
Figure 4 Total wastes collected separately in the areas where the plants
are located, Biodegradable Municipal
Waste and Wet (bio waste) fractions.
The next figure shows the Weight
Loss performances of each MBT Ecodeco plants.
The Weight Loss is defined as percentage difference between the weight
Slika 5. Podaci o gubitku mase razliitih MBO postrojenja

Figure 5. Weight Loss data of different MBT plants
297
Evidentno je da se ak i kod znatnih

razlika u koliinama odvojeno sakupljenog otpada na izvoru postrojenja
mogu prilagoditi u svrhu postizanja
indexa gubitka mase u vrijednosti
uvijek veoj 25%.
POSTROJENJA U ODNOSU
NA KONANO ODLAGANJE:
PROIZVODNJA SEKUNDARNOG
GORIVA DOBIVENOG
PRERADOM OTPADA (SRF-A) ZA
TVORNICE CEMENTA
Zbog konstantnosti procesa biosuenja, sama proizvodnja SRF-a stabilnih karakteristika je znatno laka.
Neto kalorine vrijednosti SRF-a
proizvedenog na razliitim Ecodeco
MBO postrojenjima prikazane su na
sljedeoj slici.
of the incoming waste and that of

the waste exiting the plant and it is
an index of the process capability to
evaporate water due to the exothermic aerobic conversion to CO2.
It is quite evident that even if the level of source separated collection is
quite different, the plants are able to
adjust themselves to reach a Weight
Loss always over 25%.
5. FLEXIBILITY OF MBT PLANTS AS

REGARDS TO FINAL DISPOSAL:
SRF PRODUCTION FOR THE
CEMENT FACTORIES
Due to the constancy of the biodrying
process it is more easy to produce a
SRF with constant characteristics
Net Calorific Values of SRF produced
by different Ecodeco MBT plants are
shown in the following.
Slika 6. Kalorijska vrijednost SRF-a iz razliitih postrojenja

Figure 6. Calorific value of SRF from different plants
Upravo je ova konstantnost kvalitete SRF-a najbitniji imbenik pri

sklapanju dugoronih ugovora s
konanim korisnicima, npr. Ecodeco
298
This constancy in the quality of the

SRF is fundamental for ensuring
long-term contracts with end-users.
For example the Ecodeco MBT plant
MBO postrojenje u Villafalletto-u

(Cunco distrikt) opskrbljuje RDF-om
postrojenje za proizvodnju cementa
UNICEM grupe; Ecodeco MBO postrojenje iz Lacchiarella (u Milano
distriktu) osigurava RDF tvornicama
cementa HOLCIM i ITALCEMENTI
grupa; Ecodeco MBO postrojenje
Montanaso (Lodi distrikt) opskrbljuje RDF-om WTE postrojenje u Bergamu; Ecodeco postrojenja u Velikoj
Britaniji (London i kotska) osiguravaju RDF za cementne poslove SRM
i CEMEX grupe. Na kraju, Ecodeco
MBO postrojenje Corteolona (Pavia
distrikt) opskrbljuje gorivom tamonja WTE postrojenja.
PROIZVODNJA SEKUNDARNOG
GORIVA DOBIVENOG
PRERADOM OTPADA (SRF-A)
ZA ELEKTRANE
Napravljena je usporedna procjena
ivotnog vijeka (LCA):
1. MBO postrojenja povezana sa
spalionicom (Scenarij 1)
2. Spalionica u kombinaciji s odlagalitem (odlagalite se koristi kad spalionica nije u pogonu, Scenarij 2).
Analiza pokazuje da je izgradnja
MBO postrojenja opravdana tamo
gdje mnogi krajevi zajedno sakupljaju otpad kako bi ga spalili u centralnoj spalionici.
Usporedba scenarija prikazana je na
sljedeoj slici.
of Villafalletto (located in Cuneo district) supplies RDF to the cement

plants of the UNICEM group; the
Ecodeco MBT plant of Lacchiarella
(located in Milano district) provides
RDF to the cement factories of the
HOLCIM and ITALCEMENTI groups; the Ecodeco MBT plant of Montanaso (in Lodi district) supplies RDF
to waste-to-energy plant of Bergamo; and the Ecodeco U.K. plants (in
London and Scotland) provide RDF
to the cement works of the SRM and
CEMEX groups. At the end, the Ecodeco MBT plant of Corteolona (Pavia
district) supplies fuel to the over there annexed WTE fluidised boiler bed
plant.

SRF PRODUCTION FOR THE
POWER PLANTS
Life Cycle Assessment (LCA) analysis comparing:
1. MBT plants combined with Combustion Plant (Scenario 1)
2. direct Combustion Plant combined with landfill (receiving materials when the Combustor is
out of order, Scenario 2) has been
made.
The analysis indicates that the MBT
is justified where many districts gather wastes to a central Combustion
Plant.
The scenarios compared are shown
in the following figure.
299
Slika 7. Usporeeni scenariji uporabom LCA alata:

Scenarij 1: MBT (Mehaniko-bioloka obrada) postrojenja za biosuenje povezana sa spalionicom;
Scenarij 2: Izravno odlaganje u spalionicu.
Figure 7. Scenarios compared using LCA tool:

Scenario 1: MBT biodrying plants connected to Combustion Plant;
Scenario 2: Direct disposal to Combustion Plant.
Temelji ove preliminarne LCA raunice (koristei SIMA PRO 7.1 software) su:
1. koriteni su ulazni parametri s
ECODECO postrojenja, datoteka
ETH-ESU 1996 i literatura (4);
2. nisu uzete u obzir aktivnosti sakupljanja otpada;
3. utjecaj meupostaja na okoli
(Scenarij 2) je zanemariv;
4. pretpostavka je da su ostaci od
spaljivanja i odbaeni materijali
odloeni na odlagalite;
300
The basis of this preliminary LCA calculations (using SIMA PRO 7.1 software) are:
1. the input parameters are drawn
from ECODECO plants, database
ETH-ESU 1996 and the literature (4);
2. waste collection activities are not
considered;
3. the environmental contribution of
the transfer stations (Scenario 2) is
neglected;
4. residuals of combustion and rejected
materials are considered tipped in
5. prijevoz ostataka i odbaenih materijala nije uzet u obzir;

6. prednosti po okoli od skladitenja bioloki stabilnog materijala
bez mirisa su zanemarive.
Indeks Ecoindikatora 99 (H) oba scenarija prikazan je na sljedeoj slici.
Analizom slike 8. moe se zakljuiti
da Scenarij 2 (spaljivanje mase i od-
landfill;
5. the transport of residuals and rejected materials is neglected;
6. environmental
advantages
of
carrying and storing odourless and
biologically stable material (Scenario
1) are neglected.
Ecoindicator 99 (H) index of both scenarios is displayed in the following
figure.
Slika 8. Indeks Ekoindikatora 99 (H) gore navedenih scenarija.

Figure 8. Ecoindicator 99 (H) index of the above scenarios
laganje) predstavlja vei rizik za okoli, a ujedno i vee smanjenje koliine

od Scenarija 1 (MBO u kombinaciji
sa spalionicom).
U svakom sluaju, uzimajui u obzir prednosti i nedostatke pojedinog
scenarija, ova dva scenarija su u potpunosti usporedivi. Kritinu toku
predstavlja prijevoz: to je vea udaljenost do spalionice, manji je negativan utjecaj na okoli MBO postrojenja u kombinaciji sa centraliziranom
spalionicom (Scenarij 1).
The analysis of the figure indicates

that the scenario 2 (Mass Burning
and Landfill) presents higher environmental load and reduction than
the Scenario 1 (MBT connected to
Combustion Plant).
In any case, taking into account both
the advantages and disadvantages, the
scenarios are considered fully comparable. The critical point then becomes
the transport activity: higher is the distance to the combustion plant, better
are the environmental performances
301
ODLAGALINI ANAEROBNI
REAKTOR (AKTIVNI
BIOREAKTOR)
Aktivni bioreaktor sastoji se od postrojenja nalik odlagalitu, opremljenog specijalnom mreom drenanih
cijevi.
Prvi korak reaktorske aktivnosti je
punjenje reaktora biosuenim materijalom. Obzirom da je ulazni materijal bioloki inertan (zbog malog sadraja vode), ne dolazi do proizvodnje
bioplina i neugodnih mirisa.
Kada je odlagalini sektor pun, on se
zabrtvi geomembranom te se ubacivanjem vode aktivira anaerobna bioloka aktivnost, nakon ega trenutno
zapoinje proizvodnja bioplina velikom brzinom (5).
Temeljni podaci o aktivnom bioreaktoru rezimirani su u sljedeoj slici.
of the MBT plants connected to a centralised Combustion Plant (Scenario 1)

THE LANDFILL ANAEROBIC
REACTOR (ACTIVABLE
BIOREACTOR)
The activable bioreactor consists of
a landfill-like plant, equipped with
special draining pipes net.
The first step of the reactor activity is
filling it with biodried material. As the
input material is really biologically
inert (because the low water), there is
no production of biogas and smells.
When the landfill sector is full, it is
sealed with a geo-membrane and
then the anaerobic biological activity
is activated with water injection. Immediately biogas production at high
rate starts (5).
The basic data of the Activable Bioreactor are summarized in the following figure.
Slika 9. Shema Reaktora za anaerobnu obradu otpada.

Figure 9. Schema of the Landfill Anaerobic Reactor.
302
Prednosti ovog sustava su :

1. vrijeme proizvodnje bioplina je
4-6 godina umjesto desetljea koliko taj proces obino traje kod
tradicionalnih odlagalita;
2. postie se znaajno smanjenje irenja (disperzije) bioplina;
3. na kraju aktivne faze, pohranjeni materijal je vrlo stabilan (IRDP
iznosi 100-150 mgO2/kg TS-1h-1);
4. ovakav novi koncept otvara mnoge nove mogunosti poput ponovnog iskapanja odlagalita s
oporabom materijala te kasniju
ponovnu uporabu prostora odlagalita.
The advantages of this system are:

1. the biogas production time is 4-6
year instead of many decades as
usually happens in a traditional
landfill;
2. there is a remarkable decrease in
biogas dispersion;
3. at the end of the active phase
the material stored is very stable
(IRDP of 100-150 mgO2/Kg TS-1
h-1);
4. this new concept opens new possibilities as the landfill mining
with recovery of material and
then reuse of the landfill space for
many cycles.
8. ZAKLJUAK
8. CONCLUSION
MBO postrojenjima postie se poveanje fleksibilnosti integriranog sustava gospodarenja otpadom.

Ova prednost moe se iskoristiti u
sljedee svrhe:
1. za osiguranje stabilnosti u kvaliteti
izlaznog, konanog proizvoda:
potrebno je jamiti dugoronu
mogunost prijema do konanog
sustava odlaganja;
2. za poboljanje djelovanja sustava
na okoli;
3. za ublaavanje negativnih utjecaja
odlagalita na okoli, te za daljnju
proizvodnju obnovljive energije.
MBT plants represent an option that

helps to increase the flexibility of the
Integrated Waste Management System.
This option can be used to:
1. ensure a good stability of the
output end products quality: it
is important to guarantee a long
time acceptability by the final
disposal system;
2. improve
the
environmental
performances of the system;
3. mitigate
the
environmental
impact of the landfill with also a
further production of renewable
energy.
ZAHVALE
ACKNOWLEDGEMENTS
Autori zahvaljuju ing. Federica Barone za

pomo kod programiranja LCA software.
The Authors wish to thank Ing. Federica Barone for LCA software programming activity.
303
LITERATURA / REFERENCES
(1) Scotti S., Minetti C. Suitability of MBT Facilities in Treatment of Different Kinds of
Wastes - International Symposium MBT - Hannover 2007.
(2) Archer E. Development and perspectives for energy recovery from waste in Europe 2nd
International Conference on Energy from Waste and Biomass - Madrid 24th, 25th, 26th
October 2007.
(3) Scotti.S., - La produzione di Combustibile da Rifiuti - CISM Courses Udine, 8-11th April
2008.
(4) Consonni S., Giugliano M., Grosso M., Rigamonti L. Bilancio energetico ed economico del
recupero di energia da rifiuti urbani mediante produzione di CDR e co-combustione in
impianti non dedicati Ecomondo 2006.
(5) Garuti G. Combining MBT and landfill anaerobic reactors: optimising the system ISWA Beacon Conference - Perugia, 22-23th of May 2008.
304
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
RAZVOJ AEROBNOG BIOLOKOG PROCESA ZA POTREBE

KOMPOSTIRANJA I OBRADE OSTATNOG OTPADA
DEVELOPMENT OF AN AEROBIC BIOLOGICAL PROCESS FOR
COMPOSTING AND RESIDUAL WASTE TREATMENT
PIETRO PAOLO CELLA MAZZARIOL
Entsorga Italia Srl - Tortona (AL), Italy
SAETAK
Zbog porasta koliina komunalnog otpada i donoenja najnovijih propisa Europske Unije vezano za reciklau i odlaganje na odlagalitima, urno je potrebno osigurati sigurnija i djelotvornija rjeenja kako za
gospodarenje veim koliinama organskog otpada iz odvojeno sakupljenog otpada tako i za gospodarenje
komunalnim otpadom. Odmaknuvi se od jednostavnog naina odlaganja otpada do integrirane strategije za gospodarenje komunalnim otpadom, Italija je poveala kapacitet za kompostiranje i mehaniko
bioloku obradu (MBO) ostatnog komunalnog otpada u namjeri da se istog stabilizira i/ili iskoristi za
oporabu goriva (SRF). Upravo je na ovim temeljima Ensorga Italy razvila potpuno automatiziranu
statiku u tehnologiji posuda za aerobnu obradu, nazvanu HEBIOT, iji se princip rada temelji na forsiranom prozraivanju otpada, a intenzitet prozraivanja se kontrolira praenjem brzine automatskog
grijanja otpada. Jedan od kljunih elemenata HEBIOT-a je mogunost reverzibilnog tijeka, odnosno
dovoda zraka iz dva smjera, ime se postie homogena opskrba kisikom otpada te se na taj nain poveava
djelotvornost obrade. Kroz period praenja, koji je trajao 6 mjeseci, HEBIOT je pokazao sjajne rezultate,
kako u pogledu samog provoenja procesa, tako i to se tie kvalitete produkta. Posebno su parametri
poput gubitka mase, vlage, pH, C/N, na koje direktno utjee bioloki proces, postigli oekivane vrijednosti
nakon 14 dana kompostiranja. Nadalje, i sam model za obradu podataka se pokazao kao izuzetno toan
u predvianju rezultata, ime se otvaraju razne mogunosti prilagodbe trajanja procesa u odnosu na
izvedbu svake pojedine hrpe.
Kljune rijei: MBO, tehnologija posuda
SUMMARY
Facing the increase of municipal solid waste production and the recent UE targets for recycling and
landfill disposal, it has become urgent to provide safer and more efficient solutions for managing both the
higher amounts of organic waste deriving from the separate collection and the residual MSW. Moving
from the simple landfillig to an integrated strategy for MSW management, Italy is improving its capacity for composting and mechanical biological treatment of residual MSW in order either to stabilise it
and/or for fuel (SRF) recovery. On these remarks Entsorga Italia has developed a fully automated static
in vessel technology for aerobic treatments called HEBIOT, based on a forced ventilation of wastes whose
intensity is controlled by their self heating rates. One of the key elements of HEBIOT is the possibility
of flow reversion, i.e. the supply of air from two distinct directions, thus allowing the waste to be homogeneously oxygenated and increasing treatment efficiency. Across a six month period of monitoring,
HEBIOT has showing excellent results both in terms of process performances and product quality. In
particular, parameters such as weight loss, moisture, pH, C/N, directly affected by the biological process,
have settled to the expected levels after 14 days of composting. Moreover, a model developed for data
processing seems to be accurate in foreseeing the actual results, opening the possibility of a customised
process duration with respect to the performances of each batch.
Key Words: MBT, in vessel technology
306
CELLA MAZZARIOL P.P.
1. UVOD
1. INTRODUCTION
Odvojeno sakupljeni otpad s visokim sadrajem truljive organske tvari koji je u stalnom porastu, uglavnom se obrauje u kompostanama
s konanim ciljem oporabe gnojiva
korisnog za primjenu u agrikulturi ili
vrtlarstvu.
Nadalje, zajedno s razvojem odvojenog sakupljanja otpada, talijanske
i europske strategije su potaknule
predobradu ostatnog otpada prije
konanog odlaganja (Favoino 2005,
Stegman 2005), na primjer kroz mehaniko bioloku obradu, kako bi se
smanjili negativni utjecaji i proizvelo
sekundarno gorivo koje se koristi za
konanu oporabu energije.
Ovaj uvod je koristan za razumijevanje snanih inicijativa koje se pokreu kako bi se razvila inovativna
rjeenja za suoavanje s rastuim i
promjenjivim potrebama na podruju gospodarenja otpadom s visokim
udjelom truljive tvari.
Stalna i heterogena proizvodnja komunalnog otpada kao posljedica razvoja odvojenog sakupljanja otpada
je samo jo vie stimulirala nastanak
raznovrsnih tehnologija, koje imaju
mogunost djelotvornog rada s niskim trokovima. Sve navedeno je,
od druge polovine 90. godina, dovelo do razvoja tehnologije koje se temelje na tzv. obradi s jednostrukim
tokom (Cella 2003, Adani 2004), u odnosu na procese s dvostrukim tokom.
U sluaju procesa s jednostrukim tokom sav se otpad, nakon predobrade koja se temelji na jednostavnom
otvaranju/usitnjavanju vrea, pod-
Waste characterised by a highly putrescible organic content, continuously growing in agreement with
separate collection development, is
mainly treated in composting plants
with the final goal of recovering a
fertiliser useful for agricoltural or
gardening applications.
Moreover, together with separetly
collected wastes, italian and european strategies, exhort residual waste
pretreatment before final landfilling
(Favoino 2005, Stegmann 2005), for
example through mechanical-biological treatments for general impact
reduction and secondary fuel production for final energy recovery.
This preamble is useful to understand the recent strong incentive
to the development of innovative
solutions born in order to face the
growing and variable needs linked
to putrescible waste management.
The constant and heterogeneous
evolution of municipal solid waste in
consequence of separate collection
development has still further stimulated the growth of more versatile
technologies, able to work efficiently
and at low costs. This promoted, since the second half of the 90s, technologies based on the so-called single flux treatment (Cella 2003, Adani 2004), with respect to traditional
double flux one. In this case, after a
pretreatment based on a simple bags
opening/shredding, the whole waste
undergoes an aerobic biological treatment by forced aeration. The double
goal is obtained of both stabilising
307
vrgava biolokoj obradi forsiranom

aeracijom. Time se postie dvostruki
cilj: stabiliziranje i suenje mase, a u
skladu s tim i smanjenje mase i volumena.
Zahvaljujui ovim karakteristikama,
bio-stabilizirani otpad se moe ili odloiti na odlagalita ili se moe proistiti u svrhu proizvodnje goriva koje
e se spaliti u postrojenjima poput
cementnih pei ili termoelektrinih
elektrana, ili proizvodnje stabilizirane prosijane frakcije pogodne za prekrivanje odlagalita ili za oporabu.
Jednostavnost izvedbe postrojenja,
kao i smanjenje potrebnog prostora
postignuti su automatizacijom svih
dijelova pogona to omoguuje djelatnicima da ne dolaze u kontakt s
otpadom, kao i racionalizaciju cjelokupnog posla.
Entsorga je takoer uzela u obzir i
energetske i ekonomske aspekte tijekom razvoja HEBIOT (High Efficiency BIOlogical Treatment) tehnologije,
koja se temelji na inovativnom pristupu procesu s dvostrukim tokom s bitnim pojednostavljenjima mehanike
predobrade otpada. Time se znatno
smanjila potreba za energijom kao i
troenje mehanizacije, te se poboljala iskoristivost biolokih procesa.
Znaajno poboljanje izvoenja procesa postignuto je automatski kontroliranom forsiranom aeracijom pomou specifinih algoritama koji djeluju
na izvoru: smjerom i koliinom zraka
koji se dovodi u masu
Jezgra HEBIOT bioreaktora moe se
koristiti kako za kompostiranje, tako
i za MBO komunalnog otpada, ovi308
and drying the mass, consequently

and consistently reducing weight
and volume.
Thanks to its characteristics, biostabilised waste can be either disposed
in low-impact landfills, or refined to
produce a fuel to be burned in dedicated or existing plants such as cement kilns or thermoelectrical power
stations, and a stabilised undersieve
fraction suitable for landfill capping
or environmental recovery.
Plant semplification and space occupation reduction have been followed,
in the most modern solutions, by an
automation of all the operations which allow the operators not to come
into contact with waste, and all the
work to be rationalised.
Energetic and economic aspects
were considered by Entsorga in developing its HEBIOT (High Efficiency BIOlogical Treatment) technology
which is based on an innovative double-flux approach with a substantial
simplifications of mechanical pretreatment of waste, thus greatly reducing energy requirement and machinery wear and tear, and improving
the feasibility of biological process.
This is managed through forced
aeration authomatically controlled
by specific algorithms which act on
source, direction and amount of air
given to the mass, allowing significantly improved treatment performances.
The core HEBIOT bioreactor can be
used both for composting and for
MSW mechanical-biological treatment, according to the kind of input
waste and the mechanical pretrea-
tment and refining.

In this paper we have focused the
attention on the biological process,
whose HEBIOT improvement is based on three main factors:
- Input waste preconditioning by
means of forcedly blown warm air
in particularly cold climates
- bidirectional (top-down and downtop) aeration of waste during biological step allowing a homogeneous
stabilisation and drying of the waste
- careful process control based on a
temperature feed-back.
On this subject, it must be underlined that HEBIOT works on exhaust
air temperature monitoring instead
of mass temperature, with advantages mainly based on the possibility
of appreciating an average temperature representing all the mass instead of a single point situation, and in
the avoidance of manually moving
probes throughout the plant.
sno o vrsti ulaznog otpada, vrsti mehanike predobrade i ienju.

U ovom radu panja je usmjerena na
bioloke procese, koji su u tehnologiji HEBIOT znatno poboljani zahvaljujui trima glavnim faktorima:
- Pred-kondicioniranje ulaznog otpada, forsiranim upuhivanjem vrueg
zraka u poglavito hladna ozraja.
- Bio-usmjerena aeracija otpada
(vrh-dno i dno-vrh) tijekom biolokog stupnja ime se omoguuje homogenizirana stabilizacija i suenje
otpada.
- Paljiva kontrola procesa temeljena
na temperaturnoj povratnoj vezi.
Vano je razumjeti da HEBIOT radi
na principu praenja temperature
ispunog zraka, umjesto na principu
praenja temperature same mase.
Upravo je prednost HEBIOT metode mogunost odreivanja prosjene temperature koja predstavlja svu
masu, umjesto odreivanja temperature u jednoj toki, ime se izbjegava
potreba za provoenjem runih proba kroz postrojenje.
2. MATERIALS AND METHODS
2. MATERIJALI I METODE
2.1 Process data collection
2.1 Sakupljanje procesnih podataka

Na HEBIOT postrojenju za kompostiranje muljeva i otpada s truljivom
tvari koje se nalazi u junoj Italiji praeni su procesni parametri te
kvaliteta izlaznog proizvoda. Postrojenjem su daljinski upravljali inenjeri iz Entsorga-e, koji su u svakom
trenutku imali uvid u podatke kao i
mogunost neposrednog pregleda
A HEBIOT plant working in southern Italy on sludges and putrescible

waste composting was monitored in
its process parameters and product
quality. The plant is kept under remote control by Entsorga engineers
which can get data and a real-time
overview on all the automation of
the plant, thus rapidly intervening
in case of necessity.
For this experimentation, 14 composting cycles were monitored for the
309
cjelokupne automatike postrojenja,

kako bi mogli intervenirati u sluaju
potrebe.
Za ovaj je eksperiment praeno 14
ciklusa kompostiranja na sljedee
parametre, koji su se automatski snimali svaki sat:
temperatura ispunog zraka,
protok zraka,
(mogua) dodatna opskrba vodom
temperatura okolia i relativna
vlanost.
Uz navedene podatke, prikupljene
su i dodatne informacije o teini ulazne i izlazne mase, sadraju otpada i
ostale zanimljive zabiljeke.
Jadna od prednosti mjerenja temperature ispunog zraka umjesto temperature mase je mogunost ispunjavanja prosjenih uvjeta itave forsirano aerirane mase umjesto uvjeta
svake pojedinane toke. Pomou
rezultata preliminarnih testova izraunata je korisna korelacija izmeu
mase i temperature zraka: testovi
su se sastojali od simuliranja procesa stabilizacije u relativno malim
gomilama (oko 15 tona otpada u 25
m3 bioreaktoru) tijekom ega je praen proces pomou pet termometara
smjetenih u masi, dok je esti termometar mjerio temperaturu ispunog
zraka. Nakon pet ponovljenih replikacija, uspostavljena je korelacija izmeu prosjene temperature mase i
temperature zraka i uspostavljeni su
toni parametri procesa u HEBIOT
postrojenima. Zanimljivo je istaknuti
da su temperatura zraka i mase jednake do oko 25C; nakon temperature od 25C nastaje velika razlika, koja
raste do najmanje 70C.
310
following parameters, authomatically recorded every hour:

exhaust air temperature
air flow
(possible) additional water supply
environment temperature and relative humidity
Together with these data, additional
pieces of information were collected
with reference to input and output
mass weight, kind of waste mixture
composition and any other interesting notes.
One of the advantages in measuring
exhaust air temperature instead of
mass temperature is the ability of
appreciate the average conditions of
all the forcedly aerated mass instead
of those of a single point. Preliminary
tests allowed us to assess an useful
correlation between mass and air
temperature; in particular these tests
consisted in simulating a stabilisation process in a relatively small batch (about 15 tons of waste in a 25m3
bioreactor) during which the process was monitored by 5 temperature
probes placed in the mass and a 6th
temperature probe measuring exhaus air. After 5 subsequent replicates,
a correlation curve between average
mass temperature and air temperature could be established and correct
process parameters in HEBIOT
plants could be set. It is intersting to
note that air and mass temperature
are the same up to about 25C; from
this temperature on, an increasing
gap arise, and spreads at least until
70C.
2.2 Odreivanje interpretativnog

modela
2.2 Interpretative model

assumptions
Za razvoj semi-empirijskog modela

pogodnog za opisivanje razvitka sadraja vlage i ugljika tijekom procesa
koriteni su procesni podaci.
Pretpostavljeno je da gubitak mase u
kompostiranju ili biostabilizacijskom
procesu u osnovi ovisi o dva glavna
faktora:
uklanjanje vode u stanju pare, zahvaljujui kombiniranoj aktivnosti
egzotermne mikrobne oksidacije i
crpljenu zraka pomou ventilatora
u postrojenju;
razgradnja organske tvari, ime u
masi ostaje CO2, te zanemarivi
iznos VOC, NH3 i ostalih anorganskih spojeva.
Obzirom na mogunost mjerenja
temperature ispunog zraka, kao i
mogunost prikupljanja satno snimljenih podataka za svaku hrpu,
prvo je procijenjena koliina uklonjene vode iz mase pomou psihometrijskog grafikona pod uvjetima
100%-tne relativne vlanosti kao i
mjerenjem protoka zraka.
Vezano na smanjenje ugljika u obliku CO2, analizom oko 50 hrpi razvijena je empirijska krivulja koja opisuje
kinetiku mikrobne razgradnje u odnosu na temperaturu zraka. Pomou
ove kinetike, uz rezultate mjerenja
protoka zraka, dobiveni su podaci o
satnom smanjenju ugljika.
U obzir su takoer uzeti i okolini
podaci, poput relativne vlanosti i
temperature kao faktora koji utjeu
na izvoenje procesa.
Za pojednostavljenje obrade podata-
Process data and measured performances were used for developing a

semi-empirical model which could be
suitable for describing moisture and
carbon content evolution throughout
the process.
We assumed that weight loss in a composting or biostabilisation process basically depends on two main factors:
water removal in form of steam thanks
to a combinated activity of exothermal microbial oxidation and air
extraction by means of plant fans
organic substance degradation, which
leaves the mass as CO2 and a negligible (at least for our pourposes)
amount of VOC, NH3 and other
inorganic compounds.
Being able to monitor exhaust air temperature, and to collect hourly record
process data for each batch, we firstly
estimated the amount of water which
was leaving the mass according to the
psychrometric chart at 100% relative
humidity and to air flow measure.
As for carbon reduction in form of
CO2, from the analisys of some 50 batches we developed an empirical curve
describing the microbial degadation
kinetics against air temperature. Again, these kinetics were combined with
air flow making it possible to describe
the hour-by-hour carbon reduction.
Environmental data were even taken
in account, considering the relative
humidity and temperature as factors
which influence the overall process
performances.
To simplify data processing, hourly
311
ka, satni podaci grupirani su u dnevne prosjeke, a zbroj dnevnih gubitaka vode i ugljika predstavlja procjenu gubitka mase. Ova procjena
je usporeena sa stvarnom teinom
ulazne i izlazne mase.
data were grouped in daily means,

and the sum of daily water and carbon losses formed the estimation
of weight loss. This estimation was
then compared with real input and
output weight data.
2.3 Dinamiki respiracijski indeks
2.3 Dinamic Respiration Index
Djelatnici postrojenja su uzorkovali

uzorke komposta na razliitim procesnim stupnjevima te su iste poslali
u laboratorij na odreivanje kvalitete komposta i analizu bioloke stabilnosti.
Uzorkovanje otpada i konanog proizvoda napravljeni su prema UNI
9903-3 metodi i Metodi di analisi del
compost, - Di.Va.P.R.A., Sveuilite
u Turin-u i I.P.L.A., listopad 1992.
Bioloka stabilnost otpada je odreena prema metodi talijanskog dinamikog respiracijskog indeksa
(objavljena kao UNI metoda) (Adani
2003).
Samples of compost at different

process stages were collected by the
staff of the plant and sent to laboratories for compost quality assessment and biological stability analysis.
Waste and final products samplings
were made according to UNI 9903-3
method and indications of Metodi
di analisi del compost, - Di.Va.P.R.A.,
University of Turin and I.P.L.A.; october 1992.
Waste biological stability was determined in accordance with italian
Dynamic Respiration Index method
(in course to be published as a UNI
method) (Adani 2003).
3 REZULTATI
3 RESULTS
Za eksperiment je odabrano etrnaest razliitih procesa koji su se

odvijali u tri bioloka sektora na
koja je HEBIOT podijeljen. Svaka
hrpa sastojala se od smjese komposta od kuhinjskog otpada, otpada
iz trgovina te zelenog otpada sakupljenih na izvoru. Svaka hrpa
teila je izmeu 80 i 215 tona (vidi
tablicu 1).
U eksperimentalne svrhe, nakon 11
dana trajanja procesa, mjeavina je
prvo izvagana te je zatim premjetena na drugi unutarnji bioloki stu-
Fourteen different processes performed on three of the biological

sectors in which HEBIOT is divided
where chosen for our experimentation. Each batch was represented by a
composting mixture of source segregated kitchen and market waste and
green waste for a batch weight ranging from some 80 to 215 tons (see
tab 1).
For experimental pourpouses, after a
6-11 days process, mixture were weighted and moved to a second indoor
biological step lasting enough to gu-
312
Tablica 1. Kompostiranje odvojeno sakupljenog biorazgradljivog otpada na izvoru: detalji za

svaku eksperimentalnu hrpu
Table 1. Source segregated biodegradable waste composting: details of each experimental batch
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Prosjek
Average
Masa
ulaznog
otpada
Konana
masa
Trajanje
Gubitak
mase
Gubitak
mase
Uklonjeni
ugljik
Uklonjena
voda
Input
weight
Final
weight
Duration
Weight
loss
Weight
loss
Carbon
removal
Water
removal
(t)
120
82,2
126,5
153,7
182
201,5
140
201,9
116,4
192
125,6
165,4
216,1
179,7
(t)
(t)
(%)
(t)*
(t)*
108,7
69,6
110,4
116,4
128
171
96,3
175,5
97,3
147
102,9
134,2
201,8
139
6
7
8
11
11
7
11
8
8
8
8
6
8
10
11,3
12,6
16,1
37,3
54
30,5
43,7
26,4
19,1
45
22,7
31,2
14,3
40,7
9,4
15,3
12,7
24,3
29,7
15,1
31,2
13,1
16,4
23,4
18,1
18,8
6,6
22,6
3,2
2,1
2,5
5,8
6,1
2,9
6,4
4,8
5,0
4,9
3,9
3,6
3,1
5,7
28,4
16,6
15,2
15,6
11,2
9,5
14,7
18,1
26
10,9
17,3
11,6
21,5
14
157,4
128,4
8,4
28,9
18,3
4,3
16,5
(d)
*izraunato interpretativnim modelom

*calculated with the interpretative model
panj. Ukupno trajanje unutarnjeg

procesa iznosi oko 14 dana. Nakon
ove dvostupanjske unutranje ACT
faze, izmjereni prosjeni gubitak
mase iznosio je oko 33% (podaci nisu
prikazani).
Procesni pokazatelji prikazani su
u tablici 2: pH, vlanost, organski
ugljik, C/N i dinamiki respiracijski
indeks u svjeem kompostu nakon
ACT faze. Iz izmjerenih vrijednosti
pokazatelja oekivana je postojanost
mase kroz intenzivne stadije te mali
utjecaj na okoli tijekom naknadnog
vanjskog stvrdnjavanja.
arantee an overall indoor process of

approximately 14 days.
After this double-step indoor ACT
phase, the average weight loss measured was approximately 33% (data
not shown).
As process markers, we report in tab.
2 tipical pH, moisture, Organic Carbon, C/N and dinamic respiration index found in the fresh compost after ACT phase, suggesting us a good
mass behaviour across the intensive
stages and an expectation of a low
environmental impact during the
subsequent outdoor curing.
313
Tablica 2. Prosjene vrijednosti parametara u kompostu nakon ACT faze

Table 2. Average compost analysis after ACT phase
Parametar
Parameter
pH
vlanost
Moisture
Organski C
Organic C
7,8
47,8 %
25,24 %d.m.
C/N
10,2
DRI
541 mgO2 h-1 kgVS-1
Uzimajui u obzir interpretaciju podataka disperzijska grafika predstavlja usporedbu izmeu izmjerene i
izraunate vrijednosti gubitka mase
putem modela za svaku hrpu.
Postoji dobra linearna korelacija
izmeu izmjerenih i izraunatih
vrijednosti (R2 = 0,7963). Pogreka prosjenog gubitka mase je bila
2,5%. Najvea pogreka bila je 8,2%,
a najnia 2,6% (ove vrijednosti predstavljaju apsolutnu razliku gubitka
mase podijeljenu s teinom ulazne
mase).
Daljnji razvoj ovog modela sastojao
se od procjene gubitka mase i smanjenja vlanosti u procesima poput
biosuenja komunalnog otpada u
kojem je najvanije odstraniti to je
mogue vie vode iz otpada kako bi
se dobila bolja kvaliteta goriva dobivenog od ostataka.
Obavljeni su dodatni testovi biosuenja (12 ukupno) prosijane frakcije
( > 80 mm) komunalnog otpada na
malom pilot postrojenju na kojem su
se simulirale glavne procesne karakteristike HEBIOT-a (protok zraka i
314
Prosjena vrijednost
Average value
As far as data interpretation are concerned, a dispersion graphic represents the comparison between weight
losses measured and calculated through the model for each batch.
As can be seen, a good linear correlation exists between measured and
calculated values (R2=0,7963). The
average weight loss error was found
to be 2,5%. The highest error was found to be 8,2%, the lowest 2,6% (these values represent the absolute weight loss difference divided by input
mass weight).
A further development of this model consisted in evaluation of weight
loss and moisture reduction in processes such as the MSW biodrying,
in which it is essential to remove as
much water as possible from waste
in order to be obtain a higher quality
refuse derived fuel.
Additional tests (12 in total) of the
oversieve fraction (>80mm) of MSW
biodrying were performed in a small
pilot plant simulating the main process features of a HEBIOT (in terms of
air flow and parameters monitoring).
Tablica 3. Testovi biosuenja komunalnog otpada: detalji za svaku eksperimentalnu hrpu

Table 1. MSW biodrying tests: details of each experimental batch
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Prosjek
Average
Masa
ulaznog
otpada
Konana
masa
Trajanje
Gubitak
mase
Gubitak
mase
Uklonjeni
ugljik
Uklonjena
voda
Input
weight
Final
weight
Duration
Weight
loss
Weight
loss
Carbon
removal
Water
removal
(t)
6,13
6,64
7,26
7,16
7,38
8,88
7,26
6,74
8,22
6,88
5,06
7,42
(t)
(t)
(%)
(t)*
(t)*
5,40
6,10
6,45
5,87
6,37
7,86
5,88
6,15
6,67
6,53
4,55
6,52
7
8
15
11
7
4
12
12
13
10
15
18
0,73
0,54
0,81
1,29
1,01
1,02
1,38
0,59
1,55
0,35
0,51
0,9
11,9
8,1
11,2
18,0
13,7
11,5
19,0
8,8
18,9
5,1
10,1
12,1
0,20
0,15
0,29
0,37
0,31
0,19
0,43
0,13
0,33
0,09
0,07
0,15
0,67
0,45
0,85
1,28
1,13
0,73
1,44
0,45
1,39
0,38
0,52
0,80
7,09
6,20
11,00
0,89
12,4
0,23
0,84
(d)
*izraunato interpretativnim modelom

*calculated with the interpretative model
monitoring parametri). U ovom sluaju, proces je trajao izmeu 4 i 18

dana (tablica 3).
S jedne strane, primjenom istog modela koritenog za interpretaciju procesa kompostiranja postignuta je bolja
relacija ime su dobivene dodatne informacije o usporedbi izmeu konano izmjerenog i izraunatog sadraja
vlage. S druge strane, izraunom su
dobivene vee vrijednosti od oekivanih vezano na uklanjanje ugljika
u testovima biosuenja u odnosu na
testove kompostiranja. Razlog tome
mogu biti otri vremenski uvjeti zbog
kojih je dolo do porasta temperature
u malim hrpama (testovi biosuenja
obavljeni su tijekom vrlo otre zime,
u malom ne-termoizoliranom reakto-
In this case, process duration ranged

between 4 and 18 days (tab. 3).
On the one hand, applying the same
model used for the interpretation
of the composting process, a higher
relation was found giving us additional information about the comparison between final measured and
calculated moisture content. On the
other hand, our calculation gave
a higher carbon removal role than
expected in biodrying tests rather
tha in composting ones. This could
be due to the rigid weather conditions which affected temperature
growth in small batches (biodrying
tests were performed in a very rigid
winter, in small non thermoinsulated reactors), in which the MSW had
315
ru) u kojima je komunalni otpad bio

vrlo porozan i osjetljiv na hladan zrak.
Hipoteza je potvrena injenicom da
je, u usporedbi s prosjeno kraim trajanjem procesa, proces kompostiranja
rezultirao veim gubitkom mase i viom procesnom temperaturom (podaci nisu prikazani).
a very high porosity and sensitivity

to cold air. The hypothesis seems to
be confirmed by the fact that, compared to average lower process durations, composting processes resulted in higher weight losses and higher process temperatures (data not
shown).
4. ZAKLJUCI
4. CONCLUSIONS
Uspjeno provedeni testovi potvrdili su da je HEBIOT-a u aerobnim

procesima izuzetno djelotvoran i siguran za djelatnike i okoli.
Primjenom u tehnologiji kompostiranja demonstriran je njegova
uinkovitost kroz 14-dnevnu ACT
fazu koja zavrava s proizvodnjom
stabilnog svjeeg komposta pogodnog za vanjsku fazu stvrdnjavanja
bez znaajnijih problema vezano uz
neugodne mirise ili bilo kakve druge utjecaje na okoli.
Zahvaljujui praenju procesa sa
snimanjem podataka o vie parametara predvieni su aspekati poput
gubitka mase i sadraja vlage.
Gubitak mase i smanjenje vlanosti
imaju veliku vanost kod postupka
MBO komunalnog otpada za oporabu goriva. Upravo e se u ovom podruju poeti primjenjivati HEBIOT,
kao provjerena tehnologija.
Zajedno s finim podeavanjem biolokog procesa daljnjim razvojem
modela, u MBO postrojenjima e
se napraviti poboljanja vezano na
predobradu komunalnog otpada
(zahvaljujui mogunosti pred-grijanja dolaznog otpada u hladnim
ozrajima) te vezano za konano
The successful tests performed confirm the role of HEBIOT for aerobic
processes at high efficiency and in safe
conditions for workers and the environment.
Industrial scale application on composting technology has demonstrated
its succes in performing 14 days ACT
phase ending with a stabilised fresh
compost which is suitable to undergo
an outdoor curing phase without significative problems of odours and other
environmental issues.
Process monitoring with a multiparametrical data recording allows us to
predict several aspects such as weight
loss and moisture content, giving us
the possibility to positively condition
those aspects.
Weight loss and moisture reduction are
even more important when considering an MBT process on MSW for fuel
recovery where HEBIOT, as a proven
technology, is now going to be applied.
Together with a fine tuning of the biological process according to a further
develompent of predictional model, in
MBT plants additional improvements
will be made both in the preconditioning of MSW, thanks to the possibility of
a pre-warming of incoming waste under
316
usavravanje biosuenog otpada s

mogunosti proizvodnje SRF-a razliitih specifikacija ovisno o zahtjevima konanog korisnika.
cold climate, and in the final refinement

of biodried waste with the possibility of
producing SRF at different specifications with respect to final user requests.
LITERATURA/REFERENCES
1. Adani F., Ubbiali C., Tambone F., Scaglia B., Centemero M., Genevini P.L. (2003). Static and
dynamic respirometric indexes Italian research and studies. In H. Langenkamp
and L. Marmo (eds). Biological treatment of biodegradable waste Technical aspects.
Bruessels, 8-10 april 2003, 126-144
2. Adani F., Kovacevic V. (2004). Mechanical-Biological treatment of Municipal Solid Waste.
In: Economy and Environment Journal (ed), VIII International Symposium waste
Management Zagreb 2004, 251-267
3. Cella P. (2003) Sistemi ad alta efficienza per la produzione di combustibili solidi di recupero
da rifiuti solidi urbani, Proceedings Fourth national Symposium Thermal Waste
Utilisation, Abano Terme (PD), 12-13 june 2003
4. Council Directive 1999/31/EC of 26 april 1999 on the landfill of waste. Official journal of the
European Comminities L. 182/1 of 16/07/1999
5. Favoino E. (2005), The residual waste stream as an essential part of integrated biological
waste treatment . consequences with respect to the EU Landfill Directive, Conference
The future of residual waste management in Europe 2005
6. Stegmann, R. (2005), Mechanical-biological pretreatment of municipal solid waste,
Proceedings Sardinia 2005 Tenth international waste management and landfill
Symposium, S. Margherita di Pula, Cagliari, Italy, 3-7 October 2005.
317
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
PRIHVATLJIVOST RAZLIITIH PRISTUPA MEHANIKO-BIOLOKOJ

OBRADI U REPUBLICI HRVATSKOJ
ACCEPTABILITY OF VARIOUS APPROACHES TO MECHANICAL-BIOLOGICAL
TREATMENT IN THE REPUBLIC OF CROATIA
1
Tomislav Domanovac1, Danko Fundurulja1, Marija Vukovi2

IPZ Uniprojekt TERRA, Babonieva 32, Zagreb, 2Fakultet kemijskog inenjerstva i
tehnologije, Maruliev trg 19, Zagreb
SAETAK
Smanjenje odlaganja biorazgradive komponente komunalnog otpada i drugih potencijalno iskoristivih
komponenti mogue je provesti ukoliko postoji efikasni sustav izdvojenog skupljanja otpada, obrade i
recikliranja. Budui da je biorazgradiva komponenta po koliini najznaajnija komponenta komunalnog
otpada, u ovom radu se sagledavaju mogunosti smanjenja njenog negativnog utjecaja na okoli, kao i
iskoritavanja njenog energetskog potencijala putem dva pristupa, i to mehaniko-biolokom obradom u
aerobnim uvjetima i odlaganjem na odlagalitu stabiliziranog otpada te bioloko-mehanikom obradom
uz naknadno iskoritavanje bioplina nastalog anaerobnom biorazgradnjom.
Kljune rijei: mehaniko-bioloka obrada, bioreaktorsko odlagalite
SUMMARY
Prerequisite for landfilling reduction of biodegradable municipal waste fraction and other components
suitable for recycling is efficient collection and treatment system for collected waste fraction. Biodegradable
municipal waste fraction is the largest fraction by weight so lowering its negative impact on environment,
as well as recovery of its energy potential should be especially considered. In this paper mechanicalbiological treatment (MBT) of biodegradable waste by two different techniques are examined; MBT with
landfilling of treated waste and MBT with biogas recovery in bioreactor landfill.
Key words: mechanical-biological treatment, bioreactor landfill
1. UVOD
Planom gospodarenja otpadom RH predvia se izgradnja centara za
gospodarenje otpadom. U sklopu Centra, a vezano za neopasni komunalni i
proizvodni ostatni otpad (tj. koji preostane nakon izdvajanja putem primarne
reciklae), koji od proizvoaa otpada skupljaju komunalna poduzea,
predvia se prijem, predobrada za iskoritavanje vrijednih svojstava otpada
te obrada otpada, uz zbrinjavanje ostataka predobrade i obrade na lokaciji
(odlaganje) i/ili putem ovlatenih skupljaa (termika obrada).
Za predobradu i obradu neopasnog komunalnog i proizvodnog otpada
predviena je tehnologija mehaniko-bioloke obrade (MBO) te odlaganje
izdvojene i obraene ili predobraene biorazgradive frakcije na pripremljenom
odlagalitu (sanitarnom odlagalitu I. kategorije ili bioreaktorskom odlagalitu)
te privremeno skladitenje predobraene gorive frakcije gdje se u poetku
predvia privremeno skladitenje na lokaciji Centra. Drugi predvidljivi
korak iao bi prema termikom iskoritavanju predobraene gorive frakcije
(spreane u bale) u trenutku kada se steknu za to uvjeti.
2. OPIS TEHNOLOGIJE MEHANIKO-BIOLOKE OBRADE OTPADA

Tehnologiji mehaniko-bioloke obrade (MBO) otpada prethodi postupak
predobrade koji je skup aktivnosti na kvalitativnom izdvajanju potencijalno
korisnih, sekundarnih sirovina ili tetnih komponenti komunalnog otpada u
smislu smanjenja rizika za okoli i zdravlje ljudi, kao i komponenti koje po
svojim ukupnim svojstvima na neki nain predstavljaju problem za odabranu
tehnologiju obrade.
Navedena obrada se temelji na mehanikoj pripremi ukupnog otpada i
biolokoj obradi biorazgradljivog dijela komunalnog otpada u:
aerobnim uvjetima (bioloko suenje, potpuna stabilizacija) i
anaerobnim uvjetima (proizvodnja bioplina).
Biorazgradljiva komponenta komunalnog otpada vrlo je reaktivna i po
svojim kvalitativnim i kvantitativnim svojstvima predstavlja potencijalno
najvei problem na sanitarnim odlagalitima otpada I. kategorije. Postupkom
MBO se ovaj problem rjeava u kontroliranim uvjetima i u znaajno kraem
vremenu, uz smanjenje mase otpada koju je potrebno zbrinuti. Ovisno o
stupnju sofisticiranosti predvienih tehnika kondicioniranja koliina otpada
koje ulaze u proces, kao i tijekom procesa, karakteristike izlaznog proizvoda
odreuju podruje njihove primjene (odlaganje stabiliziranog otpada,
odlaganje predobraenog biorazgradljivog otpada za budue iskoritavanje
bioplina, termika obrada otpada).
Prilikom svake obrade otpada nastaju ostaci koje treba na ispravan nain
zbrinuti. Odlaganje na odlagalitima najstarija je i najrairenija metoda
zbrinjavanja otpada. Odlaganje u smislu ovog idejnog rjeenja odnosi se
320
DOMANOVAC T., FUNDURULJA D., VUKOVI M.
na otpad koji nastaje tijekom tehnolokih operacija procesa predobrade i

obrade mijeanog komunalnog otpada koji po svojim svojstvima predstavlja
do odreene mjere stabilizirani otpad, a za koji se iz ekonomsko-ekolokih
razloga predvia privremeno ili trajno odlaganje na ureenom sanitarnom
odlagalitu. Takoer, s predobraenim i obraenim otpadom mogu se izvoditi
nasipi ili pripremati rekultivirajui sloj odlagalita. Otpadna zrana struja
obrauje se na lokaciji, a otpadna kapljevita faza obrauje se ili na lokaciji ili
na nekom drugom ureaju za obradu otpadnih voda.
2.1. Osnove tehnolokog procesa

Kada se govori o postupcima predobrade i obrade otpada, misli se na postupke
koji u odreenoj mjeri fizikalno-kemijski i mikrobioloki prevode ulaznu
koliinu otpada na odreeni stupanj stabilnosti ili istoe konanog proizvoda,
odnosno meuproizvoda, uz u konanici smanjenje volumena otpada.
2.2. Tijek tehnolokog procesa

Komunalni otpad se na razmatranom podruju skuplja u kontejnerima i
posudama raznih veliina i izvedbi. Potom se od mjesta skupljanja specijalnim
vozilima odvozi cestovnom prometnicom do ulaza.
2.2.1. Prihvat otpada
Nakon vaganja i evidentiranja podataka o masi dovezenog otpada, vozilu i
dr., otpad se internom prometnicom dovozi na mjesto istovara, gdje se ovisno
o vrsti upuuje na odreena vrata koja se automatski otvaraju, a otpad se
istresa u prostor za prihvat, tzv. prihvatni bunker. Ovdje je s pomou stroja
mogue izdvajanje smetajuih materijala prije usitnjavanja, kao i ienje
prostora u redovnom odravanju. Ovakav glomazni otpad (metali, bijela
tehnika, automobilske gume i sl.) se izdvaja na pripremljenom mjestu odakle
se periodiki odvozi na daljnju obradu. U prihvatnom bunkeru nalazi se
sustav pokretnih traka koje prenose otpad na dvije pokretne trake to prenose
materijal na daljnju obradu na dvije paralelne linije za mehaniku obradu.
2.2.2. Mehanika obrada otpada
Proien otpad se tranim transporterom prenosi do mjesta ubacivanja
u stroj za usitnjavanje (sjeenje), gdje se otpad usitnjava i djelomino
homogenizira sa strukturnim materijalom sa svrhom omoguavanja bolje
difuzije kisika. Usitnjava se na 100 do 150 mm. Ovime se postie vea aktivna
povrina podlona fizikalno-kemijskoj i mikrobiolokoj aktivnosti. Sa svrhom
usitnjavanja koristi se statina izvedba sporohodnog usitnjivaa za koji se
moe podeavati reim rada u ovisnosti o trenutnom optereenju.
Nakon izlaza iz faze usitnjavanja, otpad se tranim transporterom dovodi
na mjesto granulometrijskog razdvajanja na komponente vee i manje od
perforacije sita, koje mogu biti od 60 do 80 mm. Za ovu svrhu koriste se
321
statine izvedbe sita. Obino se koriste koso postavljeni perforirani cilindri koji
rotiraju oko svoje uzdune osi. Ovime se vri prosijavanje i homogenizacija
smjese, ali i transport ostatka sa sita, tj. krupnije frakcije, prema kraju cilindra
bubnja. Skupljena iscjedna voda iz istresenog otpada u prihvatnom
bunkeru moe se koristi u sustavu za ovlaivanje prilikom homogenizacije i
prosijavanja otpada radi podeavanja vlanosti (optimalna vlanost za proces
komopstiranja je od 50 do 60 %) i smanjenja koliine praine koja nastaje
prilikom prosijavanja. Prostor prosijavanja otpada opremljen je sustavom
za otpraivanje, a zrak nakon otpraivaa koristi se u sustavu za aeriranje u
biolokoj intenzivnoj razgradnji otpada.
Ostatak sa sita koliinski i oblikom ovisi o tome koliko se dugo provodilo
usitnjavanje u prethodnom koraku stupnju. Razdvojene komponente izlaze
iz sita prikljuenim tranim transporterima i svaka prolazi ispod ureaja za
odvajanje eljeznih i neeljeznih materijala. Pokretne trake s izdvojenim
metalima se odvode tranim transporterima do pripadajuih spremnika izvan
objekta, a od metala proieni tokovi otpadnog materijala se usmjeravaju na
sljedei stupanj obrade.
Proieni tok krupne frakcije otpada nakon sita sustavom pokretnih traka
dovodi se do pree. Predvia se preanje metodom baliranja, tj. dobivanja
valjkastih bala izoliranih LDPE-folijom. Oformljene bale odvoze se na mjesto
uskladitenja na ureenoj plohi odlagalita ili plohi privremenog skladita za
daljnji transport na zbrinjavanje.
2.2.3. Bioloka obrada otpada
Prosijana frakcija s preteno biorazgradljivim organskim biootpadom
sustavom pokretnih traka se dovodi do bioreaktora gdje se provodi bioloka
obrada otpada. Punjenje i pranjenje bioreaktora mogue je i koritenjem
mobilnih strojeva.
Processevodiarnouzkontinuiranopraenjeprocesnihparametaratemperature
materijala te ulazne i izlazne struje zraka, tlaka, protoka zraka i procesne vode,
koncentracije CO2 u izlaznoj struji zraka kao mjere biorazgradljivosti.
Biorazgradnja u bioreaktoru se provodi u kontroliranim uvjetima prisilnog
aeriranja radi odravnja optimalne temperature. Aeriranje se provodi
upuhivanjem zraka kroz otvore u podu bioreaktora. Bioreaktor je izveden s
dvostrukim dnom radi istovremenog aeriranja i skupljanja procesne vode.
Ovisno o krajnjem cilju, biorazgradnja u bioreaktorima se provodi na dva
naina to utjee na izbor opreme i izgradnju objekata postrojenja:
bioloko suenje u trajanju od 1 tjedan (radi iskoritavanja bioplina ili
termike obrade) ili
intenzivna biorazgradnja u trajanju od 2 tjedna (proces voen radi u
konanici potpune stabilizacije biorazgradive komponente).
Tijekom tehnolokog procesa biolokog suenja dolazi do djelomine
322
stabilizacije otpada i suenja otpada do 15-25% vlanosti. Ovim postupkom

uklanjanja vode iz kompostne smjese smanjuje se bioloka aktivnost.
Nastavak bioloke obrade se provodi nakon izmjetanja iz bioreaktora na tzv.
bioreaktorskim odlagalitima. Otpad se na ovakvim odlagalitima skuplja te
se nakon ponovnog dodavanja vode i postizanja recirkulacije iste, proces
bioloke razgradnje ponovno uspostavlja i odvija u anaerobnim uvjetima
radi iskoritavanja nastajueg bioplina.
Tijekom tehnolokog procesa intenzivne biorazgradnje, u trajanju od dva
tjedna, a koji se provodi radi u postizanja visokog stupnja stabilizacije
biorazgradive komponente otpada, provodi se i sanitacija materijala ije
trajanje ovisi o postignutoj temperaturi unutar materijala. Za vrijeme procesa
aerobne razgradnje u bioreaktorima provodi se cirkulacija procesne vode
radi odravnja optimalne vlanosti materijala. Nakon zavretka intenzivne
biorazgradnje, proces razgradnje prelazi u sporiju fazu, to se manifestira
snienom temperaturom kompostirajue hrpe, te se kompost sustavom
pokretnih traka i kontejnera prebacuje na povrinu gdje se odvija dozrijevanje
komposta u trajanju od cca 10 tjedana.
Izlazna otpadna zrana struja iz bioreaktora nakon aerobne biorazgradnje
prolazi kroz sustav za proiavanje. Sustav za proiavanje se moe temeljiti
na raznim fizikalno-kemijskim ili biolokim mehanizmima. Najea je upotreba
biofiltara sa sustavom za uklanjanje amonijaka iz izlaznog toka otpadnog plina.
Uinak biofiltara je za navedene organske i anorganske spojeve iznad 80 %.
2.4.3. Materijalna bilanca tehnolokog procesa
Na slici 1 prikazana je osnovna tehnoloka shema MBO-procesa s
kvalitativnim prikazom osnovnih tokova za varijante s biolokim suenjem s
bioreaktorskim odlagalitem (a) i intenzivnom razgradnjom, dozrijevanjem
i odlaganjem stabiliziranog komposta na odlagalitu stabilata (b), na temelju
sastava otpada te kinetikog modela razgradnje biorazgradljive komponente
komunalnog otpada (lit. Tchobanoglous et.al., 1993).
(a) MBO + bioreaktorsko odlagalite
(b) MBO + odlagalite stabilata
Slika 1: Tehnoloka shema i masena bilanca MBO-procesa
323
Od ukupne koliine ostatnog otpada oko 47% (a) ili 36% (b) otpada se stabilizira
biorazgradnjom, ili je kroz njega proao kao inertna komponenta. Relativno
stabilna krupna frakcija ostatnog otpada, oko 42 %, prea se i konfekcionira
za uskladitavanje na povrini odlagalita.
Dakle, oko 80 % ostatnog otpada se obrauje i stabilizira uz iskoritavanje
bioplina i due vrijeme akumuliranje biorazgradivog otpada, ili bez
iskoritavanja, ali uz bri proces stabilizacije. Na ovaj nain ostatni otpad je
pripremljen za sigurno privremeno skladitenje ili zbrinjavanje na lokaciji
koja zadovoljava najvie kriterije zatite okolia za obraeni otpad. Ostatak
materijalnih tokova odnosi se na metale (oko 3,2 %), koji se predaju ovlatenom
poduzeu na daljnju obradu, i na ostali otpad (oko 1 %) koji se dijelom moe
sigurno odloiti na odlagalitu, dok se ostatak predaje ovlatenom poduzeu
za zbrinjavanje opasnog otpada.
3. POTREBNI SADRAJI POSTROJENJA ZA PREODBRADU I OBRADU

KOMUNALNOG OTPADA
U okviru predviene tehnologije obrade komunalnog otpada predviene su
odreene povrine za provedbu obrade otpada, prometovanje i rad opremom
te povrine za smjetaj objekata za uvanje opreme i strojeva i smjetaj ljudi.
Slika 2: Shema organizacije Centra dio mehaniko-bioloke obrade

LEGENDA:
1. vaga i porta
2. transformatorska stanica
3. cisterna za vodu
4. biofiltar
5. sabirni bazen sljevne vode
324
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
prihvatni bunker
kontrolna soba
mehanika obrada
baliranje
intenzivna bioloka obrada
zavrno dozrijevanje (u sluaju potpune biostabilizacije; kod suenja ovaj objekt izostaje)
upravna zgrada
servisna radionica i skladite
garaa
spremnik goriva
Slika 3: Shema organizacije Centra

LEGENDA:
M mehanika obrada
B1 intenzivna bioloka obrada
B2 zavrno dozrijevanje (u sluaju potpune biostabilizacije otpada)
K kontejnerska stanica (pretovarna stanica sekundarnih sirovina)
G graevinski otpad
ODLAGALITE (bioreaktorsko ili neopasnog i inertnog otpada) prostor za bale, ostatni
otpad i djelomino stabilizirani ili dozreli biorazgradivi otpad
4. ODLAGALITA - BIOREAKTORSKO, ODLAGALITE NEOPASNOG I

ODLAGALITE INERTNOG OTPADA
Izdvojeni spreani krupni (gorivi) i biostabilizirani (djelomino ili konano
stabilizirani) dio otpada nakon faze intenzivne razgradnje gdje se postie
prosuivanje otpada ili konano dozrijevanje biorazgradivog otpada, odlau
se na odvojeno na odreenom dijelu odlagalita tako da se moe govoriti i o
tri vrste odlagalita:
- odlagalite I. kategorije za predobraeni ostatni otpad
- bioreaktorsko odlagalite za predobraeni biorazgradivi otpad
325
- odlagalite inertnog otpada za izdvojenu i predobraenu gorivu frakciju

ulaznih koliina otpada.
Predvieno je da cijelo odlagalite ima sve mjere zatite prilikom izgradnje i
rada, osim sustava za otplinjavanje na dijelu gdje se odlae inertni ili potpuno
stabilizirani otpad (sluaj voenja procesa MBO do konane stabilizacije
biorazgradivog otpada).
Tehnologija odlaganja na bioreaktorskom odlagalitu ili odlagalitu stabiliziranog
otpada slina je kao i s neobraenim komunalnim otpadom, a sastoji se od
sljedeih operacija:
istresanje otpada na radnu povrinu,
rasprostiranje otpada u slojeve,
zbijanje otpada,
zavrno zatvaranje i ozelenjavanje.
5. PROCJENA TROKOVA REALIZACIJE I RADA ZAHVATA

5.1. Procjena investicijskih ulaganja
Na temelju razmatranih varijanti obrade biorazgradivog otpada mehanikobiolokim postupcima, u nastavku se daje procjena potrebnih investicijskih
ulaganja u objekte i opremu Centra za gospodarenje otpadom punog
kapaciteta obrade otpada od cca 200.000 t/god do 2030. godine. Ulaganja
u izgradnju sadraja za predviene tehnologije obrade, nabavu potrebne
opreme, zatvaranje odlagalita, raspodijeljena su prema vrsti.
Tablica 1: Sumarni prikaz procjene potrebnih ulaganja za Centar s biorekatorskim odlagalitem
Vrsta ulaganja
Odlagalite
MBO
Ukupno:
Ukupno, kn
166.845.000
298.505.000
465.350.000
Tablica 2: Sumarni prikaz procjene potrebnih ulaganja za Centar s odlagalitem stabiliziranog

biorazgradivog otpada
Vrsta ulaganja
Odlagalite
MBO
Ukupno:
Ukupno, kn
127.598.000
312.720.000
440.318.000
U trokovima nisu ukljueni trokovi rada dijela za obradu graevinskog

otpada i kompostiranja zelenog otpada, a osim trokova rada MBO, ukljueni
su i procijenjeni trokovi rada pretovarnih stanica s transportnim trokovima
te pretpostavljeni trokovi zbrinjavanja izdvojene gorive frakcije.
326
5.2. Procjena trokova rada

Tablica 3: Prikaz trokova rada postrojenja za obradu otpada MBO s bioreaktorskim odlagalitem
1
Godina
Materijalni
trokovi,
kn
Trokovi Nematerijalni
usluga, kn trokovi, kn
Bruto
plae, kn
6
Kamate,
kn
Amortizacija,
kn
UKUPNI
trokovi
rada, kn/
god
Specifina
cijena
rada, kn/t
2010.
20.518.000
1.104.000
6.270.000
2.832.000 25.407.000
19.392.000
75.523.000
430
2015.
20.783.000
1.139.000
6.435.000
2.832.000 17.886.000
16.850.000
65.925.000
350
2020.
21.187.000
1.174.000
6.704.000
2.832.000 10.713.000
17.243.000
59.853.000
290
2025.
21.366.000
1.174.000
6.820.000
2.832.000
4.018.000
8.999.000
45.209.000
200
2030.
21.562.000
1.210.000
7.136.000
2.832.000
10.155.000
42.895.000
180
Prosjek:
21.014.000
1.156.000
6.598.000
2.832.000 12.723.000
15.905.000
60.227.000
300
Tablica 4: Prikaz trokova rada postrojenja za obradu otpada MBO s odlagalitem

stabiliziranog biorazgradivog otpada
1
Godina
Materijalni
trokovi,
kn
Trokovi
usluga,
kn
2010.
23.610.000
1.056.000
5.756.000
2.832.000
25.183.000
19.072.000
77.509.000
440
2015.
23.914.000
1.089.000
5.907.000
2.832.000
17.728.000
16.572.000
68.042.000
360
2020.
24.379.000
1.123.000
6.154.000
2.832.000
10.619.000
16.958.000
62.065.000
300
2025.
24.586.000
1.123.000
6.260.000
2.832.000
3.983.000
8.851.000
47.635.000
210
2030.
24.811.000
1.157.000
6.551.000
2.832.000
9.987.000
45.338.000
190
Prosjek:
24.180.000
1.105.000
6.056.000
2.832.000
12.611.000
15.642.000
62.427.000
310
Nematerijalni
trokovi, kn
Bruto
plae, kn
6
Kamate,
kn
Amortizacija,
kn
UKUPNI
trokovi
rada, kn/
god
Specifina
cijena
rada, kn/t
6. ANALIZA TROKOVA I KORISTI (COST-BENEFIT ANALIZA) ZAHVATA

Na temelju analize trokova i koristi obje varijante izvode se sljedei pokazatelji:
- procijenjeni realni trokovi zahvata koji su jednaki planiranim prihodima,
kn/t
- procjena vanjskih (novano neiskazivih) trokova
- procjena vanjskih koristi
Tablica 5: Pokazatelji za procjenu trokova i koristi zahvata
Udio znaaja
Varijanta
MBO i bioreaktorsko odlagalite
MBO i odlagalite stabilata
40%
Realni trokovi, kn/t
300
310
40%
Vanjski trokovi
287
199
20%
Vanjske koristi
126
107
Ukoliko se najpovoljniji sluaj vrednuje ocjenom 1, tada se, uvaavajui

udjele znaaja, varijanta MBO s bioreaktorskim odlagalitem ocjenjuje za
oko 12% nepovoljnija od varijante MBO s odlagalitem stabilata, i to radi
veih rizika prilikom odravanja bioreaktorskog odlagalita za naknadno
iskoritavanje bioplina.
327
7. ZAKLJUAK
Generalno gledajui obje metode bioloke obrade otpada su prihvatljive.
Ekonomske razlike nisu toliko bitno znaajne koliko su to rizici odravanja
bioreaktorskog odlagalita u stanju s najveim iskoristivim potencijalom za
stvaranje i ekonomski isplativo iskoritavanje bioplina.
8. LITERATURA
[1.]
[2.]
[3.]
[4.]
[5.]
328
P.A. Miller, N.L. Clesceri, Waste Sites as Biological Reactors, Characterization and
Modeling, Lewis Publishers, New York, 2003.
Proceedings of the International Symposium MBT 2005, Wasteconsult international,
Hanover, 2005.
E. Epstein, The scinence of composting, CRC Press LLC, New York,1997.
P.T. Williams, Waste Treatment and Disposal, John Wiley & Sons Ltd, New York, 1998.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine,
Narodne novine br. 85/07
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
DEFORMABILNOST MEHANIKO-BIOLOKI OBRAENOG

KOMUNALNOG OTPADA
DEFORMABILITY OF MECHANICALLY AND BIOLOGICALLY TREATED
MUNICIPAL SOLID WASTE
mr. sc. Igor Petrovi
Geotehniki fakultet, Hallerova aleja 7, 42000 Varadin, Republika Hrvatska
SAETAK
Malen broj istranih radova iz podruja deformabilnosti mehaniko-bioloki obraenog (MBO)
komunalnog otpada potaknuo je na Geotehnikom fakultetu, u okviru znanstveno-istraivakog projekta
Karakterizacija krutog komunalnog otpada, ideju o izradi edometarskog sklopa za ispitivanje stiljivosti
MBO otpada. U radu je prikazan kratak pregled objavljenih rezultata mjerenja stiljivosti MBO otpada
drugih autora te osnovne tehnike specifikacije edometarskog sklopa.
Kljune rijei: deformabilnost, edometar, MBO, odlagalite, stiljivost
ABSTRACT
Due to a relatively small amount of investigations related to compressibility of mechanically and
biologically treated municipal solid waste Faculty of Geotechnical Engineering started an initiative,
in the framework of the scientific project Characterization of municipal solid waste, to develop an
oedometer device which is capable to measure constrained modulus of MBT waste. The paper presents
short review of published investigations related to MBT waste compressibility of various authors as well
as basic technical data related to the new oedometer device.
Key words: compressibility, deformability, landfill, MBT, oedometer
1. Uvod
Koncept odrivog razvoja nalae obradu otpada koja mora prethoditi
konanom odlaganju otpada na odlagalite. Osnovni cilj ove obrade je
smanjenje koliine otpada koji se odlae na odlagalite kao i smanjenje
generiranih koliina plina i filtrata. Plan gospodarenja otpadom u Republici
Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2015. godine [1] predvia uporabu
nekoliko razliitih tehnolokih postupaka obrade komunalnog otpada prije
konanog zbrinjavanja. Jedna od tih metoda je i mehaniko-bioloka obrada
komunalnog otpada iji je krajnji cilj reduciranje koliine biorazgradivog
otpada koji se odlae na odlagalitima te povrat korisnih sirovina iz otpada
sustavom automatske separacije.
Osim smanjenja koliine otpada te generiranih koliina plina i filtrata,
mehaniko-bioloka obrada otpada ima povoljan utjecaj i na geotehniku
problematiku odlagalita otpada. Naime, istraivanja granulometrijskog
sastava MBO otpada raznih autora pokazuju da se MBO otpad sastoji
uglavnom od zrna veliine u rasponu od 0 do 60 mm. Tako su primjerice
Doedens i dr. (2000) [2] ispitivanjem MBO otpada sa odlagalita Lueneburg
ustanovili da je preko 85% frakcije koja ulazi u proces bioloke obrade manje
od 40 mm. Sline je rezultate postigao i Kuehle-Weidemeier (2004) [2] na tri
MBO uzorka iz probnih MBO polja postavljenih u Schaumburg okrugu,
Njemaka. Distribucija veliine zrna nakon MB obrade iz ispitivanja koja je
proveo Kuehle-Weidemeier prikazana je za sva tri uzorka na slici 1.
Slika 1. Distribucija veliine zrna nakon MB obrade, Kuehle-Weidemeier (2004) [2]
Relativno mala veliina zrna dozvoljava da se mehanika svojstva MBO

otpada ispituju standardnim geotehnikim metodama koje se koriste i pri
ispitivanju tla. Valja rei da se i neobraeni komunalni otpad ispituje istim
metodama no uz znatno vei rasap dobivenih rezultata. Heterogenost i
nekonzistentnost neobraenog komunalnog otpada, upitne dimenzije
reprezentativnih uzoraka otpada, te promjene u vremenu bitni su
imbenici koji oteavaju odreivanje mehanikih parametara neobraenog
komunalnog otpada. Heterogenost i nekonzistentnost MBO otpada znatno
je manja, a i vremenski imbenik nema veeg utjecaja pa se mehaniki
parametri MBO otpada mogu odrediti s znatno veim stupnjem pouzdanosti
330
PETROVI I.
to bi u konanici trebalo rezultirati optimalnim projektnim rjeenjima

odlagalita MBO otpada.
2. Modul stiljivosti MBO otpada

S obzirom na injenicu da je MBO otpad relativna novina, iako je sam koncept
ubrzane razgradnje odavno poznat, postoji relativno malen broj publiciranih
radova iz ovog podruja. Ziehmann (1999.) [2] je primjerice istraivao
stiljivost bioloki obraenog otpada sa i bez prosijavanja frakcije od 60 mm.
Pokazalo se da se nakon prosijavanja frakcije od 60 mm modul stiljivosti
znatno poveao. Takoer, ukoliko se ovi rezultati usporede s modulima
stiljivosti neobraenog otpada vidljivo je da mehaniko-bioloka obrada
doprinosi poveanju modula stiljivosti. Rezultati Ziehmannovih istraivanja
prikazani su u tablici 1. Rezultati odgovaraju trenutku kad je daljnje slijeganje
postalo manje od 0,1% u odnosu na poetnu visinu uzorka.
Tablica 1. Sekantni moduli stiljivosti MBO otpada ( = 280-420 kN/m2), Ziehmann (1999)
Nain obrade
2
Modul stiljivosti [MN/m ]
Mehaniko-bioloki
Mehaniko-bioloki < 60 mm
5,1
7,9
Bidlingmaier i dr. (1999) [2] istraivali su stiljivost MBO otpada frakcije manje
od 60 mm sa odlagalita Meisenheim i MBO otpada frakcije manje od 100
mm s odlagalita Lueneburg. Rezultati istraivanja prikazani su u tablici 2.
Tablica 2. Sekantni moduli stiljivosti MBO otpada s odlagalita Meisenheim i Lueneburg,
Bidlingmaier (1999)
/
Odlagalite Meisenheim
Odlagalite Lueneburg
Optereenje [kN/m2]
Modul stiljivosti [kN/m2]
Modul stiljivosti [kN/m2]
0
50
100
200
400
600
800*
1000*
355
1670
1947
2904
4514
6438*
9857*
239
905
1570
2973
4977
14105*
32737*
* ekstrapolirane vrijednosti
Duellmann (2002) [2] proveo je ispitivanje modula stiljivosti na uzorcima

MBO otpada frakcije od 0 do 30 mm sa testnih polja odlagalita Lahe
(Hanover, Njemaka) iji su rezultati prikazani u tablici 3.
331
Tablica 3. Sekantni moduli stiljivosti MBO otpada s odlagalita Lahe (Hanover), Duelmann
(2002)
Optereenje [kN/m2]
25-50
50-100
100-200
200-400
promjer uzorka: 30 cm
vlanost uzoraka pri ugradnji: 39 %
Modul stiljivosti [MN/m2]

0,73
1,48
2,46
4,92
Kuehle-Weidemeier i dr. (2003) [2] ispitivao je stiljivost uzoraka MBO otpada

sa dva od ukupno pet MBO probnih polja okruga Schaumburg. Pokusi su
voeni pod oznakama V4 i V5. Ispitivana je stiljivost uzoraka frakcija od
0 do 20 mm, zatim od 0 do 40 mm te od 0 do 60 mm. Rezultati ispitivanja
prikazani su u tablici 4.
Tablica 4. Sekantni moduli stiljivosti MBO otpada sa probnih polja okruga Schaumburg,
Kuehle-Weidemeier (2003)
Frakcija
0 20 mm
Pokus
V4
V5
V4
0 60 mm
V5
V4
V5
Optereenje [kN/m ]
25-50
50-100
100-200
200-400
promjer uzorka: 35 cm
0 40 mm
Modul stiljivosti [MN/m ]

0,84
1,99
1,87
3,29
0,80
1,00
1,80
-
1,07
1,59
1,68
2,88
0,50
1,10
1,60
2,80
0,94
1,49
2,44
3,03
0,60
1,30
2,00
2,80
Uvidom u prikazane rezultate mogu se uoiti znaajne razlike u modulima

stiljivosti izmeu pojedinih odlagalita to se moe pripisati nejednolikom
sastavu otpada na odlagalitima kao i vjerojatno razliitim tehnologijama
mehaniko-bioloke obrade otpada. Osim toga, rezultati variraju i u ovisnosti
o maksimalnoj veliini zrna to se moe vidjeti u tablici 1 i 4. Dimenzije
uzoraka u pojedinim pokusima takoer su podlone diskusiji budui da
odstupaju od standardnih odnosa dimenzija uzoraka koji se koriste u
pokusima stiljivosti.
Iz ovoga slijedi da su daljnja istraivanja stiljivosti MBO otpada neophodna
kako bi se mogle odrediti prosjene vrijednosti modula stiljivosti MBO
otpada ali i provesti proraun slijeganja budui da se na temelju rezultata
slijeganja odreuje konani kapacitet odlagalita otpada.
3. Edometar za ispitivanje stiljivosti MBO otpada

S obzirom na relativno mali broj publiciranih istraivanja iz podruja
332
PETROVI I.
deformabilnosti MBO otpada te znaajan rasap rezultata meu razliitim

autorima, kao i injenice da Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
za razdoblje od 2007.-2015. godine predvia uporabu mehaniko-bioloke
obrade ukazala se potreba i za vlastitim istranim radovima. Tako je u sklopu
znanstveno-istraivakog projekta Karakterizacija krutog komunalnog
otpada na Geotehnikom fakultetu pokrenuta izrada edometra kojim e biti
mogue vriti ispitivanja stiljivosti MBO komunalnog otpada.
Promjer uzorka je 500 mm a visina uzorka je 200 mm. Omjer promjera i visine
uzorka iznosi 2,5 ime je zadovoljen minimalni zahtjev standarda BS 1377:
Part 5: 1990 [3]. Ovaj standard koriten je kao osnova pri dimenzioniranju
spomenutog edometra. To je trenutno vaei standard za ispitivanje stiljivosti
tla u Velikoj Britaniji.
Visina uzorka definirana je u skladu sa prednormom HRN ENV 1997-2:1999
[4]. Prema toj prednormi minimalna visina uzorka mora biti 5 puta vea od
maksimalnog promjera zrna koji se namjerava ugraivati u uzorak. Iz ovoga
slijedi da maksimalna veliina zrna MBO otpada koja se moe ugraditi u
edometar iznosi 40 mm. Uvidom u sliku 1 vidljivo je da je s veliinom zrna od
40 mm obuhvaeno gotovo 85 % ukupne frakcije MBO otpada to se moe
smatrati prihvatljivim rjeenjem.
S obzirom na veliku stiljivost MBO otpada maksimalni hod ploe putem
koje se prenosi optereenje na uzorak iznosi 80 mm.
Prsten u kojem lei uzorak biti e izraen od krom-nikal austenitnog
nehrajueg elika poliranjem do visokog sjaja kako bi se trenje izmeu
uzorka i prstena smanjilo na najmanju moguu mjeru.
Optereenje na uzorak nanositi e se putem hidraulikog agregata.
Maksimalni pritisak na uzorak iznositi e 2000 kPa. Ukoliko se uzme u obzir
da se standardni edometarski pokusi provode do optereenja od 400 kPa
vidljivo je da je maksimalno optereenje i vie nego dostatno.
Takoer valja napomenuti da e u konanici ovim ureajem biti mogue
mjerenje i kontrola pornog tlaka u uzorku, dok e sam pokus u potpunosti
biti automatiziran putem raunala.
Radi lakeg upravljanja s uzorkom uz edometar e biti izraen i radni stol sa
dizalicom.
Shematski prikaz elije edometra prikazan je na slici 2.
333
Slika 2. Shematski prikaz edometarske elije
4. Zakljuak
Vlastiti know-how bitan je imbenik sustavnog i odrivog razvoja. Upravo iz
tog razloga krenulo se u izradu edometarskog sklopa za ispitivanje stiljivosti
MBO komunalnog otpada. Budui da trenutno u Republici Hrvatskoj ne
postoji postrojenje za MB obradu otpada prva ispitivanja vjerojatno e se
provesti na uvezenim uzorcima. Oekuje se da e ovi rezultati biti dobra
polazna osnova za projektiranje MBO odlagalita u Republici Hrvatskoj
ali i poticaj za daljnjim razvojem znanstveno-istraivakog laboratorija iz
podruja inenjerstva okolia na Geotehnikom fakultetu.
5. Potpora projekta
Prikazani rezultati proizali su iz znanstvenog projekta (Karakterizacija
krutog komunalnog otpada), provoenog uz potporu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta Republike Hrvatske.
Literatura
[1.]
[2.]
[3.]
[4.]
334
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2015. godine

NN 85/07
Kuehle-Weidemeier, M.: Geomechanical properties of mechanically and biologically
treated municipal solid waste, Wasteconsult International, Langenhagen, Germany,
2007
British Standard Methods of test for Soils for civil engineering purposes. Part 5.
Compressibility, permeability and durability tests (BS 1377: Part 5: 1990)
Hrvatska prednorma, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje 2. dio: Projektiranje
uporabom laboratorijskih ispitivanja (ENV 1997-2:1999)
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
SORTIRNE, FIZIKALNO - KEMIJSKE ANALIZE I BIOPLINSKI

POTENCIAL KOMUNALNOG OTPADA LJUBLJANE
SORTED, PHYSICAL AND CHEMICAL ANALYSES AND BIOGAS POTENCIAL
OF MUNICIPAL SOLID WASTE FROM THE CITY OF LJUBLJANA
1
Muharem Husi, mag., Viktor Grilc, prof.dr., Gregor D.Zupani, dr.,

2
Martin Mele, univ.dipl.ekon.
1
Kemijski intitut, Hajdrihova ulica 19, Ljubljana, Slovenija
2
SNAGA Javno podjetje d.o.o., Povetova ulica 6, Ljubljana
SAETAK
Javno poduzee za gospodarenje s otpadom SNAGA, d.o.o iz Ljubljane uvodi odvojeno sabiranje sve
veega broja frakcija komunalnoga otpada, s im poveava udio recikliranih materijala te smanjuje
koliinu odloenog mijeanog otpada. U vezi s planiranjem novih shema sabiranja i budue prerade
komunalnog otpada u Ljubljani pojavljuje se potreba po tonijem odreivanju njegovog sastava u pogledu
materijalnih komponenata, veliine estica pojedinih tokova otpada i sastava u okviru pojedinanih
(granulacijskih) frakcija, kao i njihovih vanijih fizikalno-kemijsko-biolokih osobina. Svrha oduzimanja
i pripreme uzoraka je analiza njihovog komponentnog i kemijskog sastava te osobina, izvoenje odreenih
funkcionalnih testova i testiranje odreenih postupaka obrade. U referatu su predstavljeni glavni rezultati
dobiveni prosijavanjem i sortiranjem uzoraka mijeanog i odvojeno sakupljenog komunalnog otpada
Ljubljane te njegove fizikalno-kemijske analize. Predstavljene su i potencijalne mogunosti prerade
otpada i smanjivanje njegove opasnosti u sluaju odlaganja.
Kljuni pojmovi: sastav komunalnog otpada, fizikalno-kemijska analiza, biorazgradivost.
ABSTRACT
Results are presented on composition, as well as physical, chemical and biochemical properties of selected,
most important streams of separately collected and residual (mixed) municipal solid waste (MSW) of
Ljubljana, capital of Republic Slovenia. Careful design and execution of sampling/screening/sorting
procedure is needed due to extreme heterogeneity and variability of these wastes. The results are shown
for the winter time 2007/08 only, however they provide good information on potentials of the wastes for
mechanical, biological and thermal treatment, with possible utilization of residuals in solid and gaseous
forms as fuels, compost and soil conditioner.
Key words: waste analysis, screening, sorting, physical and chemical assay, biogas.
336
HUSI M., GRILC V., ZUPANI G., MELE M.
1. UVOD
Uredba o odlaganju otpadaka na odlagalitima (Uradni list Republike
Slovenije, broj 32/2006 i 98/2007) u 11. lanku nalae proizvoau otpada
izradu njegove osnovne karakterizacije prije njegovog odlaganja. Ocjena
otpada mora sadravati kljuni broj iz klasifikacijskog popisa otpada, naziv
otpada, izgled, opis otpada i njegovih znaajnih svojstava, mjesto nastanka
i porijeklo otpada, informacije o proizvodnom procesu u kojem nastaje
otpad (opis i svojstva sirovina i proizvoda) opis prethodne obrade otpada,
kategoriju odlagalita na koju se otpad moe odloiti prema kriterijima
za prihvat, podatke o relevantnim opasnim svojstvima za opasni otpad,
procjenu oekivanih posljedica odlaganja otpada obzirom na njegova svojstva
i, ako je potrebno, posebne zahtjeve i mjere koje se trebaju poduzeti kod
odlaganja. Ocjenu otpada moe izraditi osoba koja ima suglasnost Agencije
Republike Slovenije za okoli (ARSO) i posjeduje akreditaciju nacionalne
akreditacijske slube za izvoenje analize otpada. Ocjena vai tri godine,
kontrolu skladnosti (istovrsnog) odloenog otpada izvodi se sa povremenim
oduzimanjem sluajnih kontrolnih uzoraka (iz najmanje 2 % mase preuzetih
poiljki otpada); za povremeno oduzimanje i analizu otpada odgovoran je
odlagatelj otpada.
Neopasan komunalni otpad i odvojeno prikupljene neopasne frakcije otpada
iz kuanstva te njemu slian neopasan otpad iz drugih izvora i mjesta nastanka,
mogu se prihvatiti na odlagalite neopasnog otpada bez prethodne analize.
Ocjena za tu vrstu otpada usmjerena je na utvrivanje sadraja biorazgradivih
komponenata i izvodi se sortiranjem najmanje 500 kg reprezentativnog
otpada iz razliitih socijalno-urbanih struktura na svake pola godine. Koliinu
biorazgradivog otpada, koja se moe odloiti u pojedinanoj kalendarskoj
godini na odreenom odlagalitu, odreuje pristojni organ. Zbog sve teega
postizanja propisanih graninih vrijednosti moraju odlagatelji otpada
pospjeeno uvoditi odvojeno skupljanje biorazgradivog otpada, a ostatak
mijeanoga otpada je potrebno pred odlaganjem na odgovarajui nain
obraditi. Za planiranje i uvoenje tih tehnoloki intenzivnih i investicijski
zahtjevnih postupaka potrebne su, pored navedenih analiza prosijavanjem i
sortiranjem, i detaljnije fizikalno/kemijske/bioloke analize.
1.1 Planiranje kemijskih analiza otpada iz Javnog poduzea

SNAGA, Ljubljana
Javno poduzee SNAGA d.o.o. iz Ljubljane zbrinjava komunalni otpad za
oko 315.000 stanovnika sredinjeg dijela Slovenije. U razdoblju 2007/08 izvelo
je veoma opsean program rairenih prosijanih analiza za odreivanje udjela
velikoga broja (35) komponenata i opsene fizikalne, kemijske i biokemijske
analize mijeanoga komunalnoga otpada iz kuanstva i drugih (proizvodnih
337
i sl.) izvora, te kuhinjskog otpada iz odvojenog skupljanja organskog

kuhinjskog otpada.
Vrste uzoraka: Analiza je ukljuivala tri vrste otpada:
- mijeani otpad iz kuanstva (MOK)
- odvojeno prikupljen organski kuhinjski otpad iz kuanstva (OKOK)
- mijeani, komunalnom po osobinama i sastavu MOK-u slian otpad iz
proizvodnih, zanatskih i uslunih djelatnosti (MOP).
Te vrste otpada nastaju u koliinama 110.000 tona (MOK), 8.000 tona
(OKOK) i 24.000 tona (MOP) godinje. Otpad tipa MOK in MOP se odlau
na odlagalitu, a OKOK obrauje u digestoru (za sad dislociranom izvan
SNAGE, d.o.o. Ljubljana).
Mjesta oduzimanja: U prvom i poetku drugog mjeseca 2008 oduzeti su
bili terenski uzorci mijeanog (preostalog) komunalnog otpada (MOK) i
pripadajueg odvojeno skupljenog organskog kuhinjskog otpada (OKOK) u
koliini 1100-1900 kg iz pet razliitih socijalno-urbanih podruja Ljubljane:
- individualne kue u gradu Ljubljana (podruje 1; generira 15 % godinjeg
otpada MOK)
- individualne kue izvan grada Ljubljana (podruje 2; generira 30 % MOK)
- periferno (ruralno-seosko) podruje (podruje 3; generira 5 % MOK)
- stambene zgrade s centralnim grijanjem u gradu Ljubljana (podruje 4;
generira 30 % MOK)
- poslovno stambeno podruje grada Ljubljane (podruje 5: generira 20 %
MOK).
Iz istih socijalno-urbanih podruja takoer je oduzeto pet uzoraka iz
odvojenog skupljanja organskog kuhinjskog otpada (140-390 kg).
Karakteristian uzorak mijeanog, otpada MOK slinog otpada oduzet je
takoer iz proizvodnih, obrtnih i uslunih djelatnosti (MOP) sa cijeloga
podruja grada (740 kg).
Predobrada uzoraka: Terenski uzorci komunalnog (MOK) i komunalnom
slinog otpada (MOP) su u cjelini prosijani na strojnim sitima na slijedee
granulacijske frakcije: - frakcija iznad 100 mm, - frakcija od 40 do 100 mm, frakcija od 10 do 40 mm i - frakcija ispod 10 mm.
Iz tih frakcija su bili prvo oduzeti laboratorijski uzorci u koliini oko 20-50
kg (MOK 1-5), iz priblino istih koliina paralelnih uzorka pojedine frakcije
su bile runo sortirane biogene komponente (MOK 1-5 bio) i za obje grupe
uzoraka je uraena fizikalno-kemijska analiza. Za preostali (glavni) dio
prosijanog otpada uraena je detaljna sortirna analiza na 35 komponenata
za frakcije iznad 100 mm i 40 do 100 mm.
Odvojeno prikupljen organski kuhinjski otpad iz kuanstva (OKOK) nije bilo
prosijan, samo su bile runo izdvojene ne-organske komponente. Preien
otpad je bio upotrijebljen kao laboratorijski uzorak za fizikalno-kemijsku in
biokemijsku analizu.
338
Analizirani parametri: Plan fizikalno-kemijskih i biokemijskih analiza

pojedinanih laboratorijskih uzoraka smo odredili uzimajui u obzir potrebe
planiranja alternativnih postupaka obrade. Pri tome mislimo na spaljivanje
lake frakcije u termoenergetskim ureajima, bio-razgradnju biogene frakcije
za dobivanje bioplina i primjerenost razgradivog produkta i frakcija za
odlaganje na odlagalitu.
Analize su usmjerene na odreivanje ciljanih grupnih i individualnih
parametara:
a) grublje frakcije uzoraka MOK i MOP (koje su i vie suhe) smo analizirali na
bitne grupne parametre, znaajne za razliite termike obrade/upotrebe:
vlaga, pepeo, kalorina vrijednost, klor, sumpor i izabrane teke metale;
b) biogene uzorke smo analizirali na bitne parametre za razliite bioloke
obrade: vlaga, ukupni organski ugljik (TOC), masti, duik, fosfor, kalij,
izabrani teki metali i bioplinski potencijal.
Samljeveni uzorci iz po recepturi (ukupne godinje mase otpada MOG
i OKOK) pravilno sastavljenih uzoraka biorazgradivih komponenata
pojedinih od etiri frakcija otpadaka MOK i otpada OKOK su bili dodatno
upotrebljavani za odreivanje bioplinskoga potenciala.
2. UZORKOVANJE, PRIPREMA I ANALIZA UZORAKA

2.1 Sortirna i fizikalno-kemijska analiza
Fizikalno-kemijska analiza mijeanog komunalnog otpada je sa stajalita
pripreme reprezentativnih uzoraka izuzetno zahtjevna zbog njihove
velike strukturne i granulacijske heterogenosti, sadraja tvrdih i ilavih
materijala, biokemijske nestabilnosti, promjenljivosti kroz godinje doba
i socijalno-urbano strukturu podruja nastajanja. Zato je za oduzimanje i
pripremu uzoraka potrebno dobro planiranje, koje ukljuuje oduzimanje
odgovarajuih koliina poetnih uzoraka, odnosno njihovo izdvajanje na
frakcije po strukturi ili koliini, posebno pripremu uzoraka zbog potrebne
stabilizacije i homogenizacije, njihovu dezintegraciju (drobljenje i mljevenje)
na zahtijevanu granulaciju, za potrebe analiza za razliite zahtjeve
analizirajuih metoda, skladitenje in slanje u laboratorijsku analizu. Potrebne
analize izvode specijalizirani laboratoriji, akreditirani za njihovo izvoenje
po standardnim metodama [2].
Koliina oduzetih svjeih laboratorijskih uzoraka po prosijavanju terenskih
uzoraka je iznosila od 5-50 kg. Odmah smo ih prevezli na Kemijski intitut
te zbog mogunosti spontanoga raspada stabilizirali sa suenjem u komornoj
suionici na ca. 10 % vlage, biogene uzorke za odreivanje bioplinskoga
potencijala smo zamrznuli. Posuene uzorke smo samljeli na sijekuem mlinu
Retsch SM 2000, a zatim mikronizirali na ultracentrifugalnom mlinu Retsch
ZM 200. Tako pripravljene testne uzorke smo analizirali na predviene
parametre.
339
2.2 Bioplinski potencijal otpada

Svrha navedenih testiranja je utvrditi anaerobno biorazgradivost otpada te
njegov bioplinski potencijal. Testiranja su bila izvedena po metodi SIST EN
ISO 11734. Kod anaerobne razgradnje organskih tvari nastaje bioplin, koji je
u vei koliini sastavljen iz metana (CH4), ugljikovog dioksida (CO2) i sumpor
vodika (H2S) u tragovima.
Oduzimanje poetnih uzoraka na terenu (SNAGA Javno podjetje d.o.o., Ljubljana)
poetni uzorci 140-1900 kg
Prijevoz na odlagalite neopasnog otpada Barje; prosijavanje i sortiranje uzoraka
otpada MOK i MOP; sortiranje i grubo mljevenje otpada OKOK
Oduzimanje laboratorijskih uzoraka
laboratorijski uzorci, 5-50 kg
Prijevoz na Kemijski intitut, Ljubljana; suenje; viestupanjsko drobljenje i

mljevenje uzoraka
Priprema testnih uzoraka
testni uzorci, 100-200 g
Dostavljanje testnih uzoraka izvoaima analiza i testova

Izvoenje analiza i testova
Slika 1. Simbolina shema oduzimanja, pripreme, predaje i analize uzoraka otpada
S tom metodom odreivanja biometanskoga potencijala (BMP) odreujemo

sposobnost biomase za produkcijo metana [3]. Postupak izvodimo u sistemu
OxiTop OC110. Test izvedemo tako, da u plinotestne boce dodamo: (a)
biomasu kao vir mikroorganizama, (b) fosfatni pufer i (c) uzorak, kojemu elimo
odrediti biometanski potencial. Testne boce s umetkom inkubiramo pri 38C sa
stalnim mijeanjem sa magnetnim mjealom. Test traje 21 dana; istovremeno sa
uzorcima izmjerimo i biometanski potencijal same biomase (t.z. slijepi uzorak)
i standarda, koji je u naem primjeru glukoza. Gledajui na kemijske osobine
biomase (kemijska potreba po kisiku (KPK), suspendirane hlapljive materije) i
uzoraka, izaberemo optimalno optereenje i sa jednakim optereenjem uradimo
i standard. Bioplin analiziramo na plinskom-masnom kromatografu (GC-MS).
U pet bioreaktora testirani su prema recepturi sastavljeni biogeni uzorci iz
svih pet urbanih podruja, izdvojeni iz pojedinih granulacijskih frakcija
mijeanog kuanskog otpada (MOK, uzorci 1-4) i mijeanog odvojeno
zbranog organskog otpada kuanstva (OKOK, uzorak 5).
Pripremljeni uzorci su bili analizirani na sljedee parametre: suha materija,
hlapljive suspendirane snovi (organske snovi), kemijska potreba za kisikom
(KPK), ukupni organski ugljik (TOC), ukupni duik (TKN) i amonijak
(NH4-N). Sve analize su bile izvedene po standardnim metodama.
340
3. REZULTATI
3.1 Sortirne i fizikalno-kemijske analize
U Tablici 1. predstavljamo agregirane rezultate fizikalno-kemijske analize
otpada MOK, MOP i OKOK, izraunate kao prosjek za podruje gradske
opine Ljubljana u zimu 2007/08.
U slici 2. je prikazan masni udio pojedinih frakcija odloenog otpada tipa
MOK i MOP grada Ljubljana, dok je u slici 3. prikazan sastav odloenog
otpada po komponentama u pojedinim frakcijama.
frakcija nad 100 mm
frakcija 40 do 100 mm
frakcija 10 do 40 mm
frakcija do 10 mm
45
40
35
M asni udio (m.%)
30
25
20
15
10
5
0
Masni udio frakcija u (%) MOK
Masni udio frakcija u (%) MOP
Slika 2. Masni udio komponenata u frakcijama otpadaka MOK i MOP Ljubljane u zimi 2007/08.
ostalo (smjesa
sastojaka)
100%
opasni sastojci
80%
Komponenta (m.%)
bioloko
razgra.sastojci
metali
60%
staklo
40%
mineralni sast. nad
40 mm
tekstil
20%
plastika
0%
karton, lepenka
MOK MOP MOK MOP MOK MOP MOK MOP MOK MOP
frakcije nad frakcije 40 do frakcije 10 do frakcije do 10
100 mm
100 mm
40 mm
mm
skupa
papir
Slika 3. Sastav odloenog otpada ukupno odloenog otpada MOK i MOP Ljubljane po
komponentama u pojedinim frakcijama u zimi 2007/08.
341
342
mg/kgs.s.
mg/kgs.s.
mg/kgs.s.
Sb
Sn
Zn
<50
<20
<130
<130
<100
<20
<100
<50
<50
<250
<50
<50
<1
<1
<20
<280
<20
<280
<20
0,13
0,50
100
100
<20
50
50
130
0,072
73
50
20
100
<20
0,08
0,30
1,91
19,71
0,64
40,63
86,84
82,21
43,02
170
100
20
50
50
150
0,2
620
290
20
1,5
170
20
0,52
1,52
0,39
4,42
41,71
72,60
54,72
Biog.
D
360
100
20
50
140
170
0,17
1700
280
20
200
20
0,19
0,57
2,51
37,86
80,09
76,46
55,86
220
190
50
50
50
710
0,14
140
130
20
2,5
240
20
0,73
1,26
0,28
3,16
39,52
75,93
56,04
Nesort. Biog.
E
F
20,04 m.%
10-40 mm
* OKOK 1-5: Odvojeno skupljen organski kuhinjski otpad iz kuanstva
mg/kgs.s.
Cu
Pb
mg/kgs.s.
mg/kgs.s.
Crcel.
mg/kgs.s.
<100
<100
mg/kgs.s.
Co
Ni
<0,18
<0,18
mg/kgs.s.
Cd
mg/kgs.s.
mg/kgs.s.
Ba
mg/kgs.s.
mg/kgs.s.
As
Hg
<50
<250
Sumpor (S)
Mn
<20
Klor (Cl)
0,69
Kalij (K)
1,46
0,29
Duik (N)
4,09
MJ/kg
19,15
3,26
38,28
75,11
48,51
Fosfor (P)
MJ/kgs.s.
Go.kalor.vrijednost
0,57
39,93
86,65
80,06
35,61
Nesort
C
30,39 m.%
Biog.
B
40,23 m.%
Nesort.
A
40-100 mm
>100 mm
Do. kalor. vrijednost
Gubitak arenjem 800C
Gubitak arenjem 550C
Masti
Vlaga, 105C
TOC
Mjerne
jedinica
Parametar
Ostatak mijeanog kuanskog otpada

MOK1-5 (prosjek pet poetnih uzoraka)
2200
7300
1500
580
720
560
1,3
6100
1400
20
49
1000
20
1,50
27,19
44,98
40,32
Nesort.
H
9,3 m.%
<10mm
<10
<100
<20
<50
2000
560
0,076
220
4300
29
<1
<100
<20
0,06
0,58
11,30
21,4
0,6
38,26
90,05
82,55
22,12
Nesort.
A
360
100
<20
<50
52
170
0,440
200
<50
<20
<1
100
<20
0,31
0,60
0,12
0,7
36,34
54,14
52,21
Biog.
B
32,37 m.%
>100 mm
<100
<100
<20
<50
<50
<100
0,054
<50
<50
<20
<1
<100
<20
0,03
1,82
0,0
19,70
0,8
57,79
90,90
84,17
49,15
Nesort.
C
170
<100
<20
<50
<50
<100
0,075
73
290
<20
<1
<100
<20
0,20
0,60
0,10
0,5
39,98
85,26
55,88
Biog
D
38,34 m.%
40-100 mm
<100
<100
<20
<50
<50
100
0,069
<50
<50
<20
<1
<100
<20
0,27
0,51
2,8
35,3
87,4
81,58
66,31
Nesort.
E
130
550
140
50
<50
120
0,076
290
100
<20
<1
<100
<20
0,84
0,91
<0,1
1,3
40,40
85,54
69,81
Biog.
F
22,93 m.%
10-40 mm
140
<100
<20
64
<50
260
0,120
10.000
<50
<20
<1
160
<20
1,0
38,39
64,55
41,89
Nesort.
H
6,4 m.%
<10mm
Mijeani komunalni otpad iz proizvodnih, zanatskih i

uslunih djelatnosti (MOP), 1 uzorak
OKOK1-5*
<180
<710
<150
<110
<50
<710
<0,12
<510
<50
<20
<1
<230
<20
1,11
0,35
1,56
2,9%
37,0%
67,1%
73,3%
Biogeno
J
(5 poetnih
uzoraka)
Tablica 1: Rezultati analiza izabranih uzoraka komunalnog otpada Ljubljane (SNAGA Javno podjetje, d.o.o., zima 2007/08)
Komentari rezultata fizikalno-kemijskih analiza, uzimajui u obzir

relevantne propise [4-7]:
- Vlaga: Pri nesortiranom otpadu vlaga se nekoliko poveava prema
sitnijim frakcijama (od 30-50 %). Trend i vrijednosti vlanosti uzoraka
pri tipovima otpada MOK i MOP su slini. Vlanost biogenih frakcija,
izluenih iz toga otpada, je u prosjeku nekoliko vea (od 40-70 %), za
OKOK priblino 70 %. Vrijednosti so karakteristine za taj otpad, zakonsko
pa to nije reguliran parametar. Visoka vlaga je problematina kod lakih
(grubljih) frakcija, potencijalno namijenjenih za preradu u vrsto gorivo
iz otpada, jer im sniava kalorinu vrijednost. Pri biogenom otpadu vlaga
nije problematina, jer je za bioloke procese stabilizacije vlaga obavezno
potrebna.
- Gubitak arenjem (raspad organskih tvari): Openito se gubitak arenjem
meu frakcijama manje razlikuje nego vlaga. Nekoliko se smanjuje prema
sitnijim frakcijama, koje sadre veu koliinu mineralnih sastojaka.
Gubitak arenjem se najee pojavljuje izmeu 70-80 %; ta vrijednost
priblino odgovara sadraju ukupnih organskih tvari (biorazgradivih i
nerazgradivih) u tom otpadu. Vrijednosti su karakteristine za taj otpad
i date su za suho stanje! Za otpad za odlaganje je propisana granina
vrijednost za sadraj gubitka arenjem 5 %.
- Masti (preteno iz hrane): Sadraj masti je relativno nizak i konstantan
kod svih vrsta i frakcija otpada, od 0,5-4 % (prosjeno izmeu 1-2 %),
raunano na suho stanje uzoraka. Otpad OKOK sadri neto vie masti,
do 5,5 %, to je gledajui na njihovo porijeklo razumljivo. Taj parametar
nije propisan.
- Ukupni organski ugljik (TOC) i ukupne organske tvari DOC je
proporcionalan ukupnim organskim tvarima i zato u korelaciji sa
gubitkom pri arenju. Sadraj u uzorcima iznosi od 30-40 % (raunano
na suho stanje) i proporcionalan se malo mijenja meu frakcijama. Sa
stajalita sadraja TOC su svi uzorci neprimjerni za odlaganje, jer je
granina vrijednost 18 % TOC. Uzorci OKOK sadre u prosjeku manje
TOC (oko 35 %) od ostali, to je posljedica drugaije strukture organskih
tvari. Propisana vrijednost sadraja TOC u otpadu za odlaganje iznosi 3
%.
- Kalorina vrijednost: Iako je gornja kalorina vrijednost uzoraka veoma
visoka (15-21 MJ/kg suhe tvari), dok je kalorina vrijednost uzoraka
frakcija mijeanog otpada, preraunata na poetno stanje, prilino niska
ili ak nula. To je uglavnom posljedica velikog sadraja vlage, koja ugasi
gorljivi potencijal otpada. Granina kalorina vrijednost za upotrebu
izdvojenih frakcija otpada kao vrsto gorivo po vaeoj Uredbi o preradi
343
neopasnog otpada u vrsto gorivo je meu 3-25 MJ/kg. Donju vrijednost

dosee samo nekoliko analiziranih uzoraka, a gornju nijedan. Uglavnom
su to nesortirane frakcije najvee granulacije, ostalim bi bilo potrebno
smanjiti sadraj vlage suenjem.
- Klor i sumpor: vrijednosti su propisane u otpadu namijenjenom za
preradu u vrsto gorivo, jer su klor i sumpor nosioci korozije dimnih
plinova i predstavljaju opasnost za okoli (kisela kia). Prisutni su u
malim, a znaajnim koliinama: klor izmeu 0,1-2 % i sumpor izmeu
0,1-1 %, to je karakteristino za taj otpad. Granine vrijednosti za klor i
sumpor u evropskom standardu TS-CEN/TS 15359 za goriva iz otpada su
0,2-3 % odnosno 0,2-0,5 %, to je u okviru gore odreenih vrijednosti.
- Hranjiva (duik, fosfor, kalij): Njihov sadraj je odreen u biogenom otpadu
i nizak je: za duik izmeu 1-2 %, za ostala dva izmeu 0,1-1%, mada tipina.
U uzorcima OKOK sadraj hranjiva je nekoliko vei (prije svega kalija),
mada u okviru karakteristinih vrijednosti za taj otpad. Sadraj hranjiva
je znaajan pri izvoenju bioloke stabilizacije otpada. Sadraj hranjiva u
Uredbi o obradi bioloko razgradivog otpada u kompost [7] nije propisan.
- Teki metali: Poveana koncentracija bakara, barija, cinka, kroma, kalaja,
mangana, nikla i ive se u pojedinanim frakcijama pojavljuje preko
uobiajene pozadine. Teki metali su prisutni u svim sortiranim frakcijama,
mada rasporeene sasvim sluajno. Poveane vrijednosti su kod bakra,
cinka, kroma i kalaja, mada samo u pojedinim frakcijama i nikada u istim.
Sadraj kadmija je pod graninom vrijednosti (5 mg/kg) za vrsta goriva
u evropskom standardu TS-CEN/TS 15359, meutim dok so granine
vrijednosti za ivu izmeu 0,02-0,5 mg/MJ, to je kod uzoraka, za koje je
poznata kalorina vrijednost, u redu. Uzorci otpada OKOK sadre bitno
manje tekih metala, ije vrijednosti nisu nikada poveane, tako da bi iz njih
proizveden kompost odgovarao zakonski propisanim vrijednostima.
3.2 Biometanski potencijal

Izveli smo vie testova anaerobne biorazgradivosti i odredili bioplinski
potencijal sastavljenih uzoraka po recepturi, koju je propisao naruilac.
Rezultati testova su prikazani u Tablicama 2 a - c i na Slici 4. Od vie testova
smo uzeli u obzir bolje rezultate. Naa ocjena je sljedea: otpad u bioreaktoru
1 (MOK1-5, biogene tvari iz frakcija mijeanog otpada nad 100 mm), otpad
u bioreaktoru 3 (biogene tvari MOK 1-5 iz frakcija od 10 do 40 mm) i otpad
u bioreaktoru 5 (otpad OKOK1-5) je dobro razgradiv, otpad u bioreaktoru
2 (biogeni otpad MOK 1-5 iz frakcija 40 do 100 mm) je srednje razgradiv,
otpad u bioreaktoru 4 (biogeni otpad MOK 1-5 do 10 mm) je slabo razgradiv.
Sukladno tom uzorci otpada u bioreaktorima 1, 3 i 5 proizvedu vie bioplina
i primjereniji su za anaerobno obradu.
344
Slika 4. Ukupna proizvodnja bioplina za razne smjese uzoraka biogenih komponenti

otpadaka MOK, MOP i OKOK Ljubljane u bioreaktorima 1-5
Tablica 2 a Bioplinski potencijali uzoraka
Smjesa
uzoraka*
MOK 1-5
MOK 1-5
MOK 1-5
MOK 1-5
OKOK1-5
Standard
Bioplinski potencijal
m3/kg
m /kg
m3/kg
organske
otpada
suhe tvari
tvari
0,221
0,419
0,532
0,137
0,291
0,392
0,140
0,430
0,565
0,071
0,101
0,215
0,118
0,423
0,581
0,586
0,549
3
Sastav bioplina
3
m /kg
KPK
CH4
(%)
CO2
(%)
H 2S
(%)
0,359
0,252
0,364
0,113
0,406
70,8
64,3
58,6
42,7
74,5
71,4
29,1
35,6
41,2
57,2
25,4
28,6
0,09
0,11
0,17
0,14
0,09
<0,01
Tablica 2 b Metanski potencijali smjesa uzoraka

Smjesa
uzoraka*
MOK 1-5
MOK 1-5
MOK 1-5
MOK 1-5
OKOK1-5
Standard
m3/kg
otpada
0,157
0,088
0,082
0,030
0,088
Metanski potencijal
m3/kg
m3/kg
suhe tvari
organske tvari
0,297
0,377
0,187
0,252
0,252
0,331
0,043
0,092
0,315
0,433
0,418
0,392
m3/kg
KPK
0,254
0,162
0,213
0,048
0,302
Tablica 2 c Uinak razgradnje mijeanog biogenog otpada

Smjesa
uzoraka*
MOK 1-5
MOK 1-5
MOK 1-5
MOK 1-5
OKOK1-5
Standard
Uinak na
otpadak (%)
21,0
13,9
15,2
9,0
10,7
Uinak na
suhu tvar (%)
39,8
29,7
46,5
12,7
38,4
55,2
Uinak na
organsku tvar (%)
50,5
40,0
61,2
27,1
52,8
Uinak na
KPK (%)
64,0
40,7
53,6
12,2
76,0
98,6
*bioreaktori 1-5
345
Isto tako nam sastav bioplina pokazuje, da je razgradnja uzoraka u bioreaktorima

1, 3 i 5 (dijelom u bioreaktoru 2) tekla bolje, jer nastali bioplin sadri vie
metana. Naa ocjena je, da uzorak u bioreaktoru 2 sadri tvari, koje su slabije
razgradive i imaju slabiju anaerobno razgradnju. Uzorak u bioreaktoru 4 ima
previe mineralnih tvari i prenizak sadraj organsko razgradivog ugljika. Ako
bioplinske potencijale prevedemo na otpad u izvornom stanju (t.z. prosijane
odnosno presortirane iz poetnog otpada), dobijemo najvie bioplina iz uzorka
iz bioreaktora 1. To je zbog toga, jer je taj uzorak ima najmanje vlage, a inae su
uzorci u bioreaktorima 1, 3 i 5 praktino jednaki gledajui bioplinski potencijal
na suhu tvar, na organsku tvar i na KPK otpada. Vidljivo je, da je uzorak otpada
u bioreaktoru 5 najbolje razgradiv i proizvede najvie plina, to je gledajui na
sastav otpada i oekivano (sadri kuhinjsku otpad i otpadnu hranu).
4. ZAKLJUAK
Rezultati fizikalnih, kemijskih i biokemijskih analiza izabranih vrsta
komunalnog otpada Ljubljane za zimu 2007/08 ukazuje na veliku mogunost
za racionalnu preradu i ak upotrebljivost odreenih proizvoda. Mehanika
separacija lake i teke (vlane, biogene, mineralne) frakcije omoguava
dalju preradu tih dviju frakcija u smjeru vrstoga goriva iz neopasnog
otpada odnosno anaerobne stabilizacije sa dobivanjem bioplina (potrebnoga
za suenje lake frakcije s ciljem poveati njenu kalorinu vrijednost).
Preliminarni izrauni govore, da bioplin, dobiven iz anaerobne obrade finih
frakcija prosijanog otpada, moe osuiti grublje frakcije do zrane vlage pod
10 %, gdje bi kalorina vrijednost iznosila oko 15 MJ/kg. vrsti i dehidrirani
preostali digestat govori o mogunosti njegove upotrebe kao kompost.
Laboratorijsko odreeni bioplinski potencijali biogenog otpada se kree od
80-110 m3/t poetnoga bio-otpada, to je u granicama oekivanih vrijednosti.
Najvei biometanski potencijal ima odvojeno skupljen organski kuhinjski
otpad (OKOK), koji sadri najvie biorazgradive organske tvari.
LITERATURA
[1] Viktor Grilc, Muharem Husi, Gregor Zupani, Martin Mele: Zakljuno poroilo o izvedbi
in rezultatih fizikalno-kemijskih analiz vzorcev meanih in loenih komunalnih
otpadkov Ljubljane ter anaerobni biorazgradljivosti in bioplinskem potencialu vzorcev
organskih, bioloko razgradljivih sestavin komunalnih otpadkov za zimo 2007/08,
Kemijski intitut Ljubljana, KI PD 2437, maj 2008
[2] Owen W.F., Stuckey D.C., Healy J.B., Young Jr. L.Y, McCarty P.L., 1979. Bioassay for monitoring
biochemical methane potential and anaerobic toxicity. Water Research 13:485-492.
[3] Tehniki standardi za uzorkivanje, pripremu, analizu in zestiranje otpada: SIST EN 14899,
14346, 15002, 15169, 11734, 15359, 15400 itd.
[4] Uredba o ravnanju z odpadki, Uradni list R. Slovenije, br. 34/2008
[5] Uredba o odlaganju odpadkov na odlagaliih, Uradni lisr R. Slovenije, br. 32/2006,
98/2007
[6] Uredba o predelavi nenevarnih odpadkov v trdno gorivo, Uradni list R Slovenije, br.
57/2008
[7] Uredba o predelavi bioloko razgradljivih odpadkov v kompost, Uradni list R. Slovenije,
br. 62/2008
346
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
KYOTO PROTOKOL I MEHANIKO-BIOLOKA OBRADA OTPADA

KYOTO PROTOCOL AND BIOREACTOR LANDFILLS
Aleksandra Ani Vuini, PhD, Prof. Nikola Ruinski, PhD
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Zagrebu,
Zagreb, Ivana Luia 5
SAETAK
Republika Hrvatska se ratifikacijom Kyoto protokola obvezala na smanjenje emisija staklenikih plinova
za 5 % u odnosu na baznu 1990. godinu, tijekom razdoblja obveze od 2008. do 2012. godine. U ukupnoj
emisija staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj, udio emisija metana s odlagalita komunalnog otpada
iznosi oko 2 %. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpada prema Planu gospodarenja otpada u
Republici Hrvatskoj od 2007.-2015. godine ukljuuje direktne i indirektne mjere za smanjenje emisija
staklenikih plinova. Proizvodnjom bioplina iz stabiliziranog organskog dijela komunalnog otpada
mehaniko-biolokom obradom otpada ostvarit e se doprinos nacionalnim ciljevima smanjenja emisija
staklenikih plinova za vie od 2% emisija bazne godine.
Kljune rijei: Kyoto protokol, mehaniko-bioloka obrada, bioreaktorska odlagalita, stakleniki plin,
metan
SUMMARY
The Republic of Croatia has signed the Convention in 1992 and ratified it in 1996.and accepted the
obligation to reduce emissions of greenhouse gases by 5% from the amount released to atmosphere in the
referent year 1990 during the commitment period from 2008 to 2012. In overall greenhouse gas emission
in the Republic of Croatia, portion of the methane emission from the sanitary landfills is about 2%. The
eestablishment of the Waste management system according to the Waste management plan in Croatia
from 2007 to 2015 (OG RH 85/07) includes direct and indirect measurements for the greenhouse gas
emissions. Due to the biogas production from the stabilized organic part of municipal waste through the
bioreactor landfills, contribution to the national targets of greenhouse gas emission will accomplice in
range of approximately 2% of base year.
Key words: Kyoto protocol, bioreactor landfill, greenhouse gas emission, methane
UVOD
Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, UNFCCC (NN
RH 02/96), Republika Hrvatska je 1996. godine ratificirala ime je preuzela obveze zacrtane u Prilogu I kao zemlja u tranzicijskom procesu prema trinom
gospodarstvu, te se obvezala da e odrati emisiju staklenikih plinova na
razini iz 1990. godine. Kyotski protokol, koji je stupio na snagu u veljai 2005.
godine, ima za cilj smanjenje emisije staklenikih plinova. Republika Hrvatska je ratificirala Kyotski protokol (NN RH 05/07), to je jedan od uvjeta za
njeno primanje u punopravno lanstvo EU. Ratifikacijom Kyotskog protokola
Hrvatska se obvezala na smanjenje emisije staklenikih plinova za 5 %u odnosu na baznu 1990. godinu, tijekom razdoblja obveze od 2008. do 2012. godine. Porast emisije u Republici Hrvatskoj, koji u posljednjih deset godina ima
trend poveanja i iznosi oko 3,5% godinje, potrebno je smanjiti za otprilike
50%, da bi se ostvario cilj koji je Hrvatska preuzela u okviru Kyotskog protokola. Navedeno smanjenje se moe postii primjenom trokovno uinkovitih
mjera za smanjenje emisije staklenikih plinova koje trebaju postati integralni
dio sektorskih gospodarskih programa i strategija.
Poveanje svijesti o potrebi zatite okolia i usklaivanje postojee zakonske
regulative s propisima EU rezultiralo je donoenjem niza stratekih i provedbenih dokumenata, kao i provedbom niza projekata i aktivnosti na podruju
gospodarenja otpadom u RH posljednjih nekoliko godina.
Strategija gospodarenja otpadom EU koja se temelji na Okvirnoj direktivi o
otpadu, Direktivi o odlaganju otpada i ostalim propisima, postavlja materijalnu i energetsku oporabu ispred odlaganja otpada u hijerarhijskom konceptu
gospodarenja otpadom, u kojem je sadrana i veina mjera koje doprinose
smanjenju emisije staklenikih plinova [1-3].
U Zakonu o otpadu (NN RH 178/04, 111/06) i Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN RH 130/05), kao strateki cilj istaknuta je potreba za uspostavom uinkovitog sustava gospodarenja otpadom, a Planom
gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj od 2007. do 2015. godine (NN
RH 85/07) (PGO) [4] stvoreni su preduvjeti za uspostavu cjelovitog sustava
gospodarenja komunalnim otpadom. Utvrena je dinamika implementacije
mjera iskoritavanja materijalnih i energetskih potencijala komunalnog otpada i odlagalinog plina, koje ujedno predstavljaju i mjere za smanjenje
emisije staklenikih plinova.
GOSPODARENJE OTPADOM I KLIMATSKE PROMJENE

Ljudske aktivnosti kontinuirano poveavaju koncentraciju staklenikih plinova u atmosferi to e rezultirati znaajnim zatopljenjem zemljine povrine
i drugim usko povezanim promjenama klime u iduih nekoliko desetljea
[5]. Sustav gospodarenja otpadom ima iroki spektar utjecaja na sve sastavni
okolia kao to je zagaenje tla, voda (povrinskih i podzemnih) i zraka.
Stakleniki plinovi koji daju najvei doprinos globalnom zatopljivanju su
348
ANI VUINI A., RUINSKI N.
ugljini dioksid (CO2), metan (CH4) i duini oksidul (N2O) od kojih metan i
duini oksidul imaju visoki globalni potencijal zatopljavanja - 21 i 310 (eng.
Global Worming Potential GWP), a sva tri navedena plina se proizvode za
vrijeme gospodarenja otpadom i njegova odlaganja. Odlaganje krutog komunalnog otpada, kao jedna od djelatnosti, predstavlja izvor emisije metana
(CH4) i ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferu, do koje dolazi uslijed anaerobnih i aerobnih procesa razgradnje organskog otpada u odlagalitima [6].
U sustavu gospodarenja otpadom veliki utjecaj na okoli koji je potrebno razmatrati je potencijalna emisija staklenikih plinova [7]. Pri uspostavi sustava
gospodarenja otpadom mora se vodi briga da se osigura ne samo sigurna
obrada i odlaganje otpada ve i sustav gospodarenja proizvodnje staklenikih
plinova koji mora biti implementiran u sustav gospodarenja otpadom [8].
Prema procjenama, do 2007. godine u Republici Hrvatskoj u postupku je 298
sanacija odlagalita komunalnog otpada, od ega je 30 slubenih odlagalita
sanirano, odnosno cca 1.000.000 m3 otpada zbrinuto ime su smanjene ili eliminirane emisije tetnih tvari u okoli, posebno emisije staklenikih plinova
[9]. U pripremi projektne dokumentacije za odlagalita koja su sadravala
vie od 10.000 m3 otpada predviao se oblik aktivnog otplinjavanja (spaljivanje na baklji) dok je za odlagalita koja su imala manje od 10.000 m3 odloenog otpada prepisivano pasivno otplinjavanje tijela odlagalita (biofilteri). I
jedan i drugi sustav mogu ukloniti do 50% ukupno proizvedenog metana u
tijelu odlagalita.
Slika 1. Koliina odloenog komunalnog otpada i emisije CO2-eq od 1990. do 2006. godine
349
U postupku sanacije su i 556 lokacija divljih odlagalita od ega je sanirano

273 lokacije do kraja 2007. Procjenjuje se da se na podruju Republike Hrvatske nalazi preko 3.000 lokacija divljih odlagalita. Sanacija divljih odlagalita
planira se do kraja 2010. godine.
Dosada provedene aktivnosti kao to je provoenje mjera definiranih hijerarhijskim konceptom gospodarenja otpadom i provedbom postupaka sanacije slubenih i divljih odlagalita.rezultirale su smanjenjem emisije metana u
2005. i 2006. godini (Slika 1), a trend e se nastaviti do 2010. godine [10].
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM RH

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, osim to ureuje sustav
gospodarenja otpadom, u sebi sadri niz direktnih i indirektnih mjera za smanjenje emisije staklenikih plinova u okoli (Tablica 1). Uz Plan gospodarenja
otpadom donesen je niz zakonskih propisa koji su vezani uz sustav gospodarenja otpadom, a njihova primjena utjee na emisije staklenikih plinova.
Uspostava upanijskog/regionalnog sustava gospodarenja otpada
podrazumijeva izgradnju jednog Centra za gospodarenje otpadom po
upaniji/regiji (vie udruenih upanija). U CGO se prihvaa otpad sakupljen
kroz sakupljaku mreu podruja u blizini CGO ili sakupljen u pretovarnim
stanicama. U CGO se odvijaju razliite aktivnosti vezane uz obradu otpada
prije njegovog konanog odlaganja na odlagalitu neopasnog otpada koji je
ujedno i sastavni dio CGO:prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada.
sakupljanje otpada koji se moe ponovno uporabiti ili reciklirati te sakupljanje
i daljnja predaja opasnog otpada, sakupljanje i distribucija otpada koji se
moe koristiti u druge svrhe, energetsko iskoritavanje pojedinih frakcija
otpada i odlaganje obraenog otpada (slika 2).
Slika 2. Sadraj CGO
350
Tablica 1. Prikaz mjera i njihova uinka na atmosferu u sustavu gospodarenja otpadom

Mjera
Uinak na atmosferu
Dokument
Sanacija i zatvaranje svih

postojeih odlagalita
komunalnog otpada uz
ugradnju sustava aktivnog
ili pasivnog otplinjavanja
Postavljanje ciljeva
za smanjenje udjela
biorazgradivog otpada u
komunalnom otpadu (do
2020. godine - 35% masenog
udjela biorazgradivog
komunalnog otpada koji je
proizveden 1997. godine.)
Smanjuje se emisija
metana do 50% u
odnosu na prijanje
stanje
PGO,
Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja
otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagalita otpada (NN RH 117/07)
Smanjenje
emisije metana
zbog smanjenja
koliine odloenog
biorazgradivog
otpada
PGO
Uspostava sustava
primarnog odvajanja
komponenti komunalnog
otpada izdvajanje
segmenata otpada koji se
mogu reciklirati ili ponovno
upotrijebiti ili oporabiti.
Uteda na sirovinama
i energiji koja je
potrebna da se
proizvede odreeni
proizvod koji bi inae
zavrio na odlagalitu
Pravilnik o gospodarenju otpadnim

elektrinim i elektronikim ureajima i
opremom (NN RH 74/07.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima
(NN RH 136/06.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama
i akumulatorima (NN RH 133/06.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima
(NN RH 124/06.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama
(NN RH 40/06.)
Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu
(NN RH 97/05.)
Otpad mora biti obraen

prije odlaganja
U obradi se
kontrolirano
gospodari
segmentima
komunalnog otpada
pa se smanjuje
emisija metana
Uspostava CGO pri emu
Proizvodi se bioplin,
se komunalni otpad
energija ili se plinovi
obrauje/spaljuje, a ostatak spaljuju na baklji.
kontrolirano odlae uz
primjenu mjera zatite.

Mehaniko bioloka obrada

- proizvodi se gorivo iz
otpada i organska inaktivna
komponenta
PGO
Pravilnik o praenju emisija oneiujuih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN RH
1/06)
Gorivo iz otpada
koristi se kao
energent koji
zamjenjuje fosilno
gorivo.
Iz organske
komponente
proizvodi se bioplin
koji zamjenjuje
fosilno gorivo.
PGO
Uredba o graninim vrijednostima emisija
oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora (NN RH 21/07)
351
Mehaniko bioloka obrada otpada

Prema prijedlozima planova gospodarenja upanija, najee planirana tehnologija obrade komunalnog otpada bila je mehaniko bioloka obrada (MBO).
U PGO RH za procjenu trokova gospodarenja komunalnim otpadom odabrana uzeta je MBO tehnologija s bioreaktorskim odlagalitem, gdje se GIO izdvaja
u fazi mehanike obrade (35%). Anaerobna obrada biorazgradivog obraenog
komunalnog otpada (osuen i djelomice stabiliziran 35%) odvija se u tzv. bioreaktorskim odlagalitima. Bioreaktorsko odlagalite svojom izvedbom mora
prema posebnom propisu udovoljavati svim zahtjevima za odlagalite neopasnog otpada. Za vrijeme punjenja bioreaktorskog odlagalita proces metanogene razgradnje u potpunosti je zaustavljen zbog niskog udjela vlage, a proces
se ciljano aktivira dodatkom vode kada se odlagalite napuni, izvede pokrovni
brtveni sloj i pratea infrastruktura za prikupljanje plina. Polje za odlaganje
bioragradivog dijela otpada obino se dimenzionira za punjenje u periodu od
5 godina. Prosjeno vrijeme iskoritavanja bioplina je cca 5 godina, nakon ega
je organska tvar iz otpada u potpunosti razgraena i ostaje na odlagalitu.
Slika 3. MBO s bioreaktorskim odlagalitem
Realizacija postavljenih ciljeva u PGO RH imat e viestruke uinke na smanjenje emisije staklenikih plinova CO2 i CH4 u atmosferu. Od 2009. godine
kada se planira uspostava 3 centra za gospodarenje otpadom, zapoet e smanjenje emisije odlagalinih plinova koji mogu nastati razgradnjom komunalnog otpada, jer e se dio komunalnog otpada poeti obraivati. Za obraeni
dio komunalnog otpada smanjit e se koliina staklenikih plinova.
Temeljem napravljenih procjena za nastajanje komunalnog otpada do 2020.
godine bez uspostave sustava planiranog Planom gospodarenja otpadom
emitiralo bi se oko 450 kt CO2-eq.
352
Slika 4. Procjena koliine CO2 eq. od komunalnog otpada uz implementacijom PGO RH i bez
njegove implementacije.
Isto tako iz obraenog dijela otpada nastaje gorivo iz otpada koje e se koristiti
kao energent. Uporabom goriva iz otpada smanjuje se koritenje odreene
koliine fosilnih izvora energije te se tako doprinosi smanjenju emisije
staklenikih plinova u atmosferu. Smanjuje se emisija CO2 koji bi nastao kao
produkt izgaranja, jer se organska komponenta komunalnog otpada smatra
CO2 neutralnom. Smanjenjem koliine odloenog otpada smanjuje se emisija
CH4 do koje bi dolo odlaganjem otpada. Koritenjem komunalnog otpada
kao alternativnog goriva u proizvodnji cementa do 2020. godine procjenjuje
se potencijal smanjenja emisije staklenikih plinova od oko 400 kt CO2-eq.
Bioreaktorska stabilizirana komponenta otpada je u periodu do zatvaranja
polja i njegove aktivacije neaktivna. Dodatni uinci moi e se ukalkulirati u
ukupne emisije na razini Republike Hrvatske tek 2015. godine kada e poeti
energetsko iskoritavanje biorazgradive komponente komunalnog otpada.
Energija proizvedena aktivacijom bioreaktorskog odlagalita za proizvodnju
plina smanjit e ekvivalentnu koliinu fosilnog goriva koje bi se u suprotnom
potroilo.
Ostale indirektni uinci koji se javljaju zbog uspostave sustava gospodarenja
otpadom posebnih kategorija (ambalaa, elektroniki otpad, gume.) ovim
proraunom nije uzet u obzir.
Primjenom mjera definiranih hijerarhijskim konceptom gospodarenja
otpadom, koje su ujedno i mjere za smanjenje emisije staklenikih plinova,
emisija se moe smanjiti za 779 kt CO2-eq u 2012. godini, to predstavlja oko
2,4 % emisije bazne godine. Smanjenje emisije od 981 kt CO2-eq moe se
ostvariti primjenom mjera do 2020. godine.
353
ZAKLJUAK
Mjere za smanjenje emisije staklenikih plinova u sektoru gospodarenja
otpadom trebaju postati integralni dio strategije sektora, a ujedno
predstavljaju i mjere za postizanje nacionalnih ciljeva smanjenja emisije
staklenikih plinova, to je od posebne vanosti iz perspektive hrvatskih
obveza u odnosu na Kyotski protokol. Jedna od znaajnijih mjera vezanih
uz gospodarenje otpadom svakako je i implementacija PGO RH, odnosno
mehaniko bioloka obrada pri emu se proizvodi gorivo iz otpada i organska
komponenta za proizvodnju bioplina (energije). Implementacija PGO RH
smanjit e se emisija za 779 kt CO2-eq u 2012. godini, to predstavlja oko 2,4 %
emisije bazne godine. Smanjenje emisije od 981 kt CO2-eq moe se ostvariti
primjenom mjera do 2020. godine.
LITERATURA
1. Council Resolution on a Community Strategy for Waste Management 97/C76/01
2. Waste Framework Directive 75/442/EEC
3. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC
4. Landfill Directive 99/31/EC
5. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj od 2007. do 2015. godine (NN RH
85/07)
6. Smith, K Brown, S. Ogilvie, K. Rushton, J. Bates: Waste Management Options and Climate
Change, EC 2001.
7. G. Tchobanoglous, F. Kreith, Handbook of solid waste management, McGraw-Hill, 2nd edd.,
2002.
8. T. Chen, C. Lin, Greengouse gases emission from waste management practices using Life
Cycle Inventory model, Journal of Hazardous Materials 155 (2008) 23-31
9. M. Crow, K. Nolan, C. Collins, G. Carty, B. Donlon, M. Kristoffersen: Biodegradable minicipal
waste management in Europe, Part 1: Strategies and instruments, EEA, 2002.
10. Izvjee o ostvarivanju Programa rada i poslovanja Fonda za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost, www.fzoeu.hr
11. Strategija razvoja turizma do 2010. godine, www.strategija.hr
12. European Commission, Integrated Pollution Prevention and Control: Reference Document
on the Best Available Techniques for the Waste Treatments Industries, 2006.
13. Hublin, A.; Veligaj, D: The Role of Municipal Solid Waste as Renewable Energy Source
in the Implementation of Greenhouse Gases Mitigation Measures // European Business
Forum on Renewable Energy Sources, Intelligent Energy - Europe Programme (u tisku)
14. Hublin, A.; Veligaj, D.; Jelavi, V.: Doprinos gospodarenja komunalnim otpadom provedbi
politike ublaavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj // Zatita zraka 07 / ega,
Kreimir (ur.), Zagreb: Hrvatsko udruenje za zatitu zraka, 2007. 95 102 Ministarstvo
zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva: Prijedlog Nacionalne strategije
za provedbu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)
i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj s planom djelovanja; u okviru projekta:
LIFE04 TCY/CRO/029 Osposobljavanje za provedbu Okvirne konvencije Ujedinjenih
naroda o promjeni klime i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj, 2007
354
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
BIOREAKTORSKO ODLAGALITE - NOVI ELEMENT CJELOVITOG

SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM
BIOREACTOR LANDFILL - NEW ELEMENT OF THE INTEGRATED WASTE
MANAGEMENT SYSTEM
Prof. dr. sc. Davorin Kovai
Geotehniki fakultet, Hallerova aleja 7, Varadin
SAETAK
Za razliku od konvencionalnog ili pasivnog odlagalita komunalnog otpada, alternativni pristup,
koji je dobio naziv bioreaktorsko odlagalite, uvodi aktivno djelovanje na odloeni otpad kojim se
postie bra razgradnja otpada, smanjuje se njegova toksinost i skrauje vrijeme dosizanja stabilne
ravnotee. U lanku se opisuju osnovni koncept bioreaktorskog odlagalita, uz navoenje prednosti i
nedostataka opisane tehnologije odlaganja. Uz amerika i europska iskustva, navode se i odgovarajue
odredbe hrvatskog zakonodavstva u vezi primjene bioreaktorskih odlagalita u sklopu cjelovitog sustava
Kljune rijei: konvencionalno sanitarno odlagalite, bioreaktorsko odlagalite, biorazgradnja,
odlagalini plin, recirkulacija procjedne vode
SUMMARY
Unlike the conventional or passive MSW landfill, the alternative approach the bioreactor landfill
introduces active management of landfilled waste in order to accelerate waste biodegradation, to decrease
its toxicity and to reduce the time required to reach a stable end condition. The paper describes the concept
of a bioreactor landfill as well as the advantages and possible disadvantages associated with bioreactor
systems. Along with the American and European experiences the related parts of Croatian legislative are
mentioned within the framework of integrated waste management system.
Key words: conventional sanitary landfill, bioreactor landfill, biodegradation, landfill gas,
leachate recycling.
1. UVOD
Posljednjih godina u svijetu se sve vie primjenjuje tzv. bioreaktorska
odlagalita otpada. Za razliku od klasinih (suhih) odlagalita, u
bioreaktorskim odlagalitima se odravanjem optimalne vlanosti otpada
poboljava mikrobioloka razgradnja organskog otpada. Ovom metodom
postie se sljedee: ubrzana je razgradnja organskog otpada, smanjuje
se toksinost odlagalita, smanjuju se trokovi obrade procjedne vode iz
odlagalita, poveava se volumen odlagalita i do 30% uslijed slijeganja i
vee gustoe razgraenog otpada, te se po zatvaranju odlagalita smanjuju
trokovi odravanja.
Ideja o bioreaktorskom odlagalitu zaeta je u SAD prije skoro 35 godina.
Poetkom sedamdesetih godina prolog stoljea izvedena su prva
laboratorijska ispitivanja na anaerobnom bioreaktoru. Prema najnovijim
podacima do sada je u SAD izgraeno oko 70 bioreaktorskih odlagalita [1].
Europsko zakonodavstvo o gospodarenju otpadom tek je nedavno
prepoznalo bioreaktor kao mogunost odlaganja otpada u dokumentu
Acceptance Criteria [2]. U okviru kriterija i postupaka za prihvaanje otpada
na odlagalite neopasnog otpada, predviena je kategorija B2, tj. odlagalite
za preteno organski otpad. U toj kategoriji spominje se bioreaktorsko
odlagalite.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 20015. godine [3] propisuje da se na odlagalita neopasnog otpada moe
odloiti samo prethodno obraeni komunalni otpad. U pregledu suvremenih
tehnologija obrade otpada opisuje se i mehaniko-bioloka obrada. Upravo
MBO tehnologija s bioreaktorskim odlagalitem najee je planirana
tehnologija obrade komunalnog otpada u nacrtima upanijskih planova
2. PRETHODNA OBRADA KOMUNALNOG OTPADA

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.
- 20015. godine definira dva osnovna tehnoloka postupka za obradu
komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada: mehaniko-bioloku obradu
(MBO) i termiku obradu (TOO). Pogoni za provoenje ovih postupaka
trebali bi se nalaziti u buduim centrima za gospodarenje otpadom (CGO).
U poglavlju o procjeni potrebnih sredstava za gradnju CGO-a, kao rezultat
analize nacrta upanijskih planova gospodarenja otpadom, daje se prednost
MBO tehnologiji u kojoj se kao njen sastavni dio pojavljuje bioreaktorsko
odlagalite. Usvojeni koncept shematski je prikazan na slici 1.
356
KOVAI D.
Slika 1. Shematski prikaz MBO s bioreaktorskim odlagalitem [3]
U predloenom konceptu gorivo iz otpada (GIO) se odvaja u fazi mehanike

obrade. Anaerobna obrada biorazgradivoga obraenog komunalnog otpada
(osuen i djelomice stabiliziran) odvija se u bioreaktorskim odlagalitima.
Bioreaktorsko odlagalite svojom izvedbom mora, prema posebnom
propisu, udovoljavati svim zahtjevima za odlagalite neopasnog otpada. Za
vrijeme punjenja bioreaktorskog odlagalita ne odvija se proces metanogene
razgradnje, ve se on ciljano aktivira dodatkom vode kada se odlagalite
napuni i izvede pokrovni brtveni sloj i pratea infrastruktura za prikupljanje
plina. Prosjeno razdoblje iskoritavanja bioplina je oko pet godina,
nakon ega je organska tvar iz otpada u potpunosti razgraena i ostaje na
odlagalitu. Krajnji rezultat je potpuno energetsko iskoritenja otpada i
znaajno smanjenje potrebnih povrina za konano odlaganje.
MBO tehnologija s bioreaktorskim odlagalitem koritena je zbog:
20-30% ostatka otpada na odlagalitu,
proizvodnje goriva iz otpada (GIO) visoke kalorine vrijednosti (pogodne
za upotrebu u cementarama),
proizvodnje elektrine energije iz biorazgradivog ostatka obrade,
odnosa investicijskih trokova i trokova obrade.
3. OSNOVNI KONCEPT BIOREAKTORSKOG ODLAGALITA

Jedna od postojeih definicija bioreaktorskog odlagalita glasi [4]:
Bioreaktorsko odlagalite je odlagalite u kojem se dodavanjem neopasnog
tekueg otpada ili vode ubrzava razgradnja otpada i stvaranje odlagalinog
plina.
U usporedbi s obinim (suhim) odlagalitem, bioreaktor moe stvarati
357
odlagalini plin ranije i u veoj koliini. Osim toga stvaranje odlagalinog

plina traje krae zbog toga to njegovo generiranje tijekom vremena slabi
budui da se ubrzanim postupkom razgradnje smanjuje koliina otpada.
Zbog toga se pokazuje da se u bioreaktoru stvara vie odlagalinog plina za
vrijeme aktivnog rada odlagalita nego u sluaju obinog odlagalita. Na slici
2. je kvalitativna usporedba tipinih krivulja proizvodnje odlagalinog plina
u vremenu za obino i bioreaktorsko odlagalite.
Slika 2. Tipine krivulje proizvodnje odlagalinog plina [4]
Dodavanje tekuine u tijelo odlagalita za ubrzavanje razgradnje otpada

moe se u osnovi poistovjetiti s postupkom recirkulacije procjedne tekuine.
Meutim, redovito se u tijelu odlagalita ne stvara dovoljna koliina procjedne
vode za postizanje optimalne vlanosti otpada. Naime, tipina vlanost
otpada kree se u granicama od 20% do 25%, dok je optimalna vlanost (field
capacity) za bioreaktorsko odlagalite 40-60%.
Zbog toga je potrebno osigurati dodatne koliine tekuine na samom
odlagalitu (padaline, povrinske vode, podzemne vode) ili izvan odlagalita.
U tom sluaju dodatna tekuina moe biti neopasni tekui otpad koji mora
zadovoljiti odreene uvjete (npr. pH mora biti izmeu 4 i 9).
Na slici 3. je shematski prikaz bioreaktorskog odlagalita [5]
Slika 3. Shematski prikaz bioreaktorskog odlagalita [5]
358
KOVAI D.
4. VRSTE BIOREAKTORSKIH ODLAGALITA

Ovisno o uvjetima u kojima se odvija bioloka razgradnja krutog otpada,
postoje tri osnovna tipa bioreaktorskih odlagalita [6]. To su:
aerobna
anaerobna
hibridna (aerobna-anaerobna)
U aerobnim bioreaktorskom odlagalitu procjedna voda se prikuplja i
recirkulira u tijelo odlagalita, najee uz dodatak tekuine, na kontrolirani
nain. Istovremeno se i zrak bogat kisikom utiskuje u tijelo odlagalita,
pomou vertikalnih ili horizontalnih zdenaca, u svrhu pojaanja bakterijskih
aktivnosti i ubrzanja razgradnje otpada. Ovi uvjeti odgovaraju uvjetima u
procesu kompostiranja. Aerobna razgradnja rezultira stvaranjem ugljinog
dioksida i vode.
U anaerobnom bioreaktorskom odlagalitu recirkulaciju procjedne vode ne
prati utiskivanje zraka, budui da se ele postii anaerobni uvjeti. Bioloka
razgradnja djelovanjem anaerobnih bakterija odvija se bez prisustva kisika.
Aerobna razgradnja rezultira stvaranjem metana i ugljinog dioksida.
U hibridnom odlagalitu bioloka razgradnja se najprije odvija u aerobnim, a
zatim u anaerobnim uvjetima. Aerobni uvjeti su uglavnom prisutni u svjeem
otpadu u gornjim slojevima odlagalita, dok se anaerobni uvjeti postiu u
donjim dijelovima odlagalita, odnosno u starijem otpadu.
5. PREDNOSTI I NEDOSTACI BIOREAKTORSKIH ODLAGALITA

Usporeujui znaajke konvencionalnog (suhog) odlagalita i bioreaktorskog
(mokrog) odlagalita mogu se uoiti tzv. primarne i sekundarne prednosti,
kao i odreeni nedostaci bioreaktorskih odlagalita [4].
6. PRIMARNE PREDNOSTI
Osnovne prednosti bioreaktorskih odlagalita su:
stabilizacija otpada u kraem vremenu
smanjenje trokova zbrinjavanja procjedne vode
smanjenje trokova odravanja odlagalita nakon zatvaranja
Razgradnja i bioloka stabilizacija otpada u bioreaktorskom odlagalitu
odvijaju se u znatno kraem vremenskom razdoblju nego u konvencionalnom
odlagalitu. To znai da se vremensko trajanje spomenutih procesa moe
mjeriti godinama u sluaju bioreaktorskog odlagalita umjesto desetljeima
kod konvencionalnih odlagalita. Procjenjuje se da rezultat ovako brze
razgradnje i stabilizacije donosi cca 20% do 40% slobodnog prostora u
odlagalitu uslijed smanjenja volumena i poveanja gustoe odloenog
otpada.
359
Kod bioreaktorskih odlagalita nije potrebno procjednu vodu odvoditi u

sabirne bazene, obraivati ili eventualno odvoziti. Umjesto toga provodi se
recirkulacija procjedne vode to rezultira utedom. Osim toga dovoenje
dodatne tekuine (neopasni tekui otpad) sa neke druge lokacije takoer
indirektno pridonosi smanjenju trokova drugog oneiivaa.
Bioreaktorsko odlagalite ima manje trokove odravanja nakon zatvaranja
u odnosu na konvencionalno odlagalite. Naime, uslijed opisanih procesa
u odlagalitu tijekom relativno kratkog vremenskog razdoblja otpad
postaje manje opasan za ljudsko zdravlje i okoli. Poboljava se kvaliteta
procjedne vode a otpad se stabilizira. Zbog toga je mogue skratiti vrijeme i
pojednostavniti postupke odravanja, to opet dovodi do utede.
7. SEKUNDARNE PREDNOSTI
Neke dodatne prednosti bioreaktorskih odlagalita su:
optimalno koritenje prostora odlagalita
mogunost zarade od aktivnog otplinjavanja
smanjena toksinost procjedne vode i otpada
Zbog poveane gustoe i smanjenog volumena odloenog otpada, kao
rezultat pospjeene razgradnje, vrijeme aktivnog koritenja odlagalita se
produljuje u odnosu na konvencionalna odlagalita.
Generiranje odlagalinog plina poinje ranije nego kod konvencionalnih
odlagalita. To s jedne strane omoguuje ostvarivanje dobiti od aktivnog
otplinjavanja u ranijoj fazi koritenja odlagalita. S druge strane, zbog
smanjene emisije odlagalinog plina u vrijeme zatvaranja odlagalita i u
razdoblju nakon zatvaranja odlagalita smanjuju se trokovi odravanja.
Zbog nametnutih uvjeta u bireaktorskom odlagalitu dolazi do smanjenja
toksinosti otpada i procjedne vode pa je stoga smanjenja opasnost za ljudsko
zdravlje i za okoli u sluaju eventualnog oneienja podzemne vode.
8. MOGUI NEDOSTACI
Primjena bioreaktorskog odlagalita vezana je uz odreene neizvjesnosti,
kao npr.:
vea poetna ulaganja
vjetina radnika na odlagalitu
temperatura
stabilnost pokosa
kemijska kompatibilnost brtvenih slojeva
Premda je u konanici bioreaktorsko odlagalite isplativije u odnosu na
konvencionalno odlagalite, javljaju se vei poetni trokovi zbog sloenih
tehnikih rjeenja, kako u fazi izgradnje tako i u razdoblju aktivnog rada
odlagalita.
360
KOVAI D.
Osoblje koje je zaposleno na bioreaktorskom odlagalitu mora biti posebno

osposobljeno budui da su za vrijeme aktivnog rada odlagalita neophodne
dodatne kontrole, promatranja i eventualne korekcije tehnolokog
postupka.
U aerobnom tipu bioreaktorskog odlagalita dodavanje kisika moe poveati
opasnost od unutarnjeg poara. Budui da se aerobni procesi u odlagalitu
odvijaju pod viim temperaturama nego anaerobni procesi, potrebno je
pratiti razvoj temperature u tijelu odlagalita i time sprijeiti pojavu poara.
Zbog postizanja optimalne vlage u tijelu odlagalita dodavanjem tekuine,
dolazi do smanjenja stabilnosti pokosa odlagalita. Ova pojava moe se
kontrolirati smanjenim dodavanjem tekuine po obodu odlagalita u odnosu
na njegov sredinji dio.
Procesi u bireaktorskom odlagalitu mogu imati negativan uinak na sintetske
komponente brtvenog sustava. Poviena temperatura u aerobnim procesima
moe uzrokovati raspadanje polimera u geosintetskim komponentama
brtvenog sustava. Do sada su nedovoljno istraeni dugotrajni uinci procesa
u bioreaktoru na komponente brtvenih sustava.
9. AMERIKA ISKUSTVA
Prema amerikim propisima sanitarna odlagalita komunalnog otpada moraju
u vremenu od 30 godina nakon zatvaranja u cijelosti sprijeiti utjecaj procjedne
vode i odlagalinog plina na okoli [7]. Nakon ovog razdoblja moe ipak doi
do djelominog oteenja zatitnih slojeva To moe uzrokovati prodor vlage
u odlagalite a time potaknuti stvaranje procjedne vode i odlagalinog plina.
Oteena mjesta u zatitnim slojevima daju mogunost emisije procjedne
vode i odlagalinog plina u okoli. Priroda i veliina ovih utjecaja ovisni su o
koliini nerazgraenog organskog otpada u tijelu odlagalita.
Kao posljedica ovakvih razmatranja razvijen je novi koncept sanitarnog
odlagalita, tzv. bioreaktorsko odlagalite.
Prema zakljucima EPA
radionice koja je odrana jo 1981 [8] dva najvanija uvjeta za pravilno
odvijanje procesa razgradnje otpada su:
vlanost otpada mora imati optimalnu vrijednost - field capacity
vrijednost pH mora biti neutralna
Nakon toga nastavljena su znanstvena istraivanja procesa u bioreaktorskim
odlagalitima provoenjem mnogih pilot projektata. Tako je npr. 1995. god.
EPA inicirala Project XL (eXcellence in Leadership) kao nacionalni pilot
program za pomo saveznim dravama i lokalnim vlastima u razvijanju
novih racionalnih pristupa u zatiti okolia i javnog zdravlja [9].
U skupini dovrenih projekata nalazi se odlagalite u upaniji Yolo u
Kaliforniji. Projekt je zapoeo jo 1993. godine izgradnjom dvije pokusne elije
pojedinanog kapaciteta 10.000 tona. U zavrnoj fazi projekta (2001-2002)
361
osposobljene su jo dvije vee elije s ukupno 200.000 tona otpada. Rezultati

promatranja objavljeni su u zavrnom izvjetaju 2003. god.
U skupini aktivnih projekata nalazi se odlagalite u upaniji Buncombe u
zapadnom dijelu drave Sjeverna Karolina. Odlagalite je otvoreno 1997.
god. a projekt osposobljavanja tri bioreaktorske elije (od ukupno 10 elija)
zapoeo je 2005. god.
Izvan okvira spomenutog programa zapoeo je 2001. god. projekt na
odlagalitu u gradu Louisville u dravi Kentucky. Promatraju se tri elije
odlagalita: (1) kontrolna elija u kojoj nema dodavanja vode, (2) elija u
kojoj se voda dodavala nakon zavretka punjenja elije, i (3) elije u kojoj
su se voda i zrak dodavali za vrijeme punjenja elije. Najnoviji rezultati [10]
dokazuju ubrzanu razgradnju otpada u elijama (2) i (3) u odnosu na eliju
(1).
10. EUROPSKA ISKUSTVA

Europsko zakonodavstvo o gospodarenju otpadom u dokumentu
Acceptance Criteria [2] prepoznaje bioreaktor kao nain odlaganja otpada.
Prema odredbama ovog pravilnika lanice EU mogu definirati potkategorije
odlagalita za neopasni otpad u skladu s nacionalnim strategijama
gospodarenja otpadom. Pravilnik opisuje tri glavne potkategorije odlagalita
za neopasni otpad:
odlagalite za neorganski otpad s malom koliinom organske komponente (B1)
odlagalite za organski otpad (B2)
odlagalite za mijeani neopasni otpad sa znatnom koliinom organskog i
neorganskog otpada (B3)
Odlagalita potkategorije (B2) mogu dalje biti:
bioreaktorska odlagalita
odlagalita s manje reaktivnim, bioloki obraenim otpadom
Paralelno s donoenjem ovog pravilnika odvijaju se znanstvena istraivanja,
kako u laboratorijskim uvjetima tako i na pilot projektima. Rezultati
istraivanja preteito u Francuskoj sustavno su prikazani u nedavno
objavljenom priruniku [1] kojem se spominje i odgovarajue francusko
zakonodavstvo.
Ovdje valja spomenuti da je 2006. god. osnovana udruga Sustainable Landfill
Foundation [11] s ciljem razvijanja i promicanja odrivog odlaganja otpada.
Osnivai ove udruge su kompanije za gospodarenje otpadom iz panjolske,
Francuske i Nizozemske. Odrivo odlaganje otpada podrazumijeva
uspostavljanje ravnotee izmeu odlagalita i okolia po mogunosti u
vremenskog rasponu jedne generacije. Ovakav pristup nedvosmisleno
upuuje upravo na bioreaktorska odlagalita.
Meu novim lanovima EU posebno mjesto zauzima Maarska gdje je u
362
KOVAI D.
toku znanstveno istraivanje s ciljem razvijanja tehnologije bioreaktorskog

odlagalita uz energetsko iskoritavanje, te unaprjeivanja metoda
projektiranja bioreaktora [12].
11. ZAKLJUAK
Za razliku od konvencionalnog ili pasivnog odlagalita, alternativni pristup,
koji je dobio naziv bioreaktorsko odlagalite, uvodi aktivno djelovanje
na odloeni otpad kojim se postie bra razgradnja otpada, smanjuje se
njegova toksinost i skrauje vrijeme dosizanja stabilne ravnotee. Ovo se
moe postii dodavanjem dovoljne koliine tekuine u otpad uz odravanje
odgovarajuih uvjeta u tijelu odlagalita.
Na osnovu prethodnih amerikih iskustava i rezultata nedavnih istraivanja
u pojedinim europskim dravama, bioreaktorsko odlagalite je uvrteno
kao alternativna komponenta odlagalita neopasnog otpada u europsko
zakonodavstvo. Budui da Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
za razdoblje 2007. - 20015. godine slijedi europske preporuke, hrvatski
projektanti, tehnolozi, znanstvenici, sakupljai otpada, jedinice lokalne i
regionalne samouprave, tijela dravne uprave i svi ostali ukljueni u poslove
gospodarenja otpadom suoeni su s novim izazovom u provoenju sustava
cjelovitog gospodarenja otpadom. Prilikom koritenja stranih iskustava u
projektiranju i odravanju takvih odlagalita, vano je napomenuti da je u nas
bioreaktorsko odlagalite predvieno kao jedan od preporuenih elemenata
buduih centara za gospodarenje otpadom, dok ameriko zakonodavstvo [13]
definira bioreaktorsko odlagalite kao novu i inovativnu varijantu odlagalita
komunalnog otpada.
LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
Bioreactor landfill guide (2008). State-of-the practices and implementation

recommendations for non-hazardous waste management using bioreactor landfills,
Co-editor: ADEME / FNADE, http://www.ademe.fr/
Acceptance Criteria (2003). Council Decision 2003/33/EC. Official Journal of the
European Communities, L 11.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. godine,
Narodne novine 85/2007.
ITRC (Interstate Technology & Regulatory Council) (2005). Characterization, Design,
Construction, and Monitoring of Bioreactor landfills, ALT-3. Washington, D.C.:
Alternative Landfill Technologies Team. http://www.itrcweb.org/
Woelders, H., Hermkes, H., Oonk, H., Luning, L. (2007). Dutch sustainable landfill
research program: five years experience with the bioreactor test cell. Proceedings
Sardinia 2007, Eleventh International Waste Management and Landfill Symposium,
CISA, Environmental Sanitary Engineering Centre, Italy.
Repa, E.W. (2003). Bioreactor landfills: a viable technology, NSWMA Research Bulletin
03-02, http://www.nswma.org/
Pacey, J., Augenstein, D., Morck, R., Reinhart, D., Yazdani, R. (2000). The Bioreactor
363
[8]
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
364
Landfill - An Innovation in Solid Waste Management. SWANA Paper 2000. htpp://

www.yolocounty.org/.
Qian, X., Koerner, R.M., Gray, D.H (2002). Geotechnical aspects of landfill design and
construction, Prentice-Hall Inc, New Jersey.
http://www.epa.gov/projectxl/
Green, R., Hater, G., Goldsmith, C.D., Tolaymat, T., and Barlaz, M. (2007). Progress Report
on the Outer Loop Bioreactor Landfill Project, Proceedings Sardinia 2007, Eleventh
International Waste Management and Landfill Symposium, CISA, Environmental
Sanitary Engineering Centre, Italy.
http://www.sustainablelandfillfoundation.eu/
Imre, E., McDougall, J., Trang, P. Q., Mile, G., Telekes, G. (2005). A biodegradation landfill
research project in Hungary, International Workshop Hydr-Physico-Mechanics of
Landfills, LIRIGM, Grenoble 1 University, France.
http://www.epa.gov/epaoswer/non-hw/muncpl/mswlficr/
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
ODLAGANJE OTPADA I SANACIJA ZAGAENIH PODRUJA

WASTE DISPOSAL AND REMEDIATION OF POLLUTED AREAS
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
SANACIJA I KONANO ZATVARANJE NAPUTENOG ODLAGALITA

OTPADA PAPUK U VINKOVCIMA
REMEDIATION AND FINAL CLOSURE OF ABANDONED LANDFILL NAMED
PAPUK IN VINKOVCI TOWN
Sandra Novak Mujanovi, dipl. ing. preh. teh.1, Mandica Sankovi, dipl. ing. arh.2
1
IPZ Uniprojekt MCF, Babovieva 32, Zagreb, 2 Grad Vinkovci, Bana Jelaia 1, Vinkovci
SAETAK
U ovom radu prikazuje se nain sanacije i konano zatvaranje naputenog odlagalita otpada Papuk
koje se nalazi na prostoru bive ciglane u samom gradu Vinkovcima. Odlagalite se koristilo u razdoblju
od 1965.-1991. godine. U razdoblju odlaganja otpada, na odlagalite se dovozio komunalni i neopasni
proizvodni otpad, graevinski te glomazni otpad. Otpad se na lokaciji istresao bez ikakvog plana i reda
te odlagao bez uvaavanja osnovnih mjera zatite. Otpad se takoer esto palio, tako da je veina otpada
izgorjela. Nakon prestanka odlaganja otpada, odlagalite je djelomino prekriveno zemljom. Na poetku
Domovinskog rata odlagalite se nalo na samoj liniji razgranienja pa je jednim dijelom lokacija bila i
minirana. Sanacija i konano zatvaranje odlagalita Papuk provest e se u skladu s vaeim zakonskim
propisima. Nakon sanacije lokacija e se urediti u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom.
Kljune rijei: odlagalite, otpad, sanacija
SUMMARY
In this work we are showing remediation and final closure of abandoned landfill named Papuk which
is placed on ex brickyard area in Vinkovci town. Landfill was active in period 1965. 1991. In this
period, municipal solid waste, industrial waste as well as bulky and construction and demolition waste
was disposed. Waste was disposed on the landfill without any protection measures. Often it was burnt
so the majority of disposed waste is burned out. After waste disposal stopping, location is partly covered
by soil. In the beginning of Croatian War of Independence landfill was on demarcation line so partly
it was mined. Remediation and final closure of landfill Papuk will be carried out in accordance with
legislation. After landfill remediation location will be taken care of in accordance with Regional Plan.
Key words: landfill, waste, remediation
1. UVOD
Lokacija naputenog odlagalita otpada Papuk nalazi se na prostoru bive
ciglane u samom gradu, izmeu ulice Vladimira Gortana i centra za rehabilitaciju
Mala Terezija na sjeveru, eljeznike pruge na istoku, Zvonarske ulice na
zapadu te ulice bana Jelaia na jugu. Do 1945. godine, tvrtka Bon je s lokacije
kopala glinu i bavila se proizvodnjom cigli. Od 1965.-1991. godine na lokaciju
se odlagao komunalni i neopasni proizvodni otpad, graevinski te glomazni
otpad te se lokacija proziva odlagalitem otpada Papuk. Danas se otpad
na lokaciju ne odlae ve se dio lokacije nasipava zemljom dok je preostali
dio lokacije zarastao u travu i nisko raslinje. Procjenjuje se da je dubina
odloenog otpada cca 2,5-3 m. U razdoblju dok je odlagalite bilo aktivno
dovezeni otpad se istresao bez ikakvog plana i reda te odlagao bez uvaavanja
osnovnih mjera zatite. Buldoerom se povremeno poravnavao i prekrivao
zemljom. Otpad se takoer esto palio, tako da je veina otpada izgorjela.
Ukupna povrina naputenog odlagalita otpada Papuk iznosi cca 11 ha.
Procjenjuje se da je na odlagalitu odloeno cca 380.000 m3 otpada (zajedno
sa graevinskim i glomaznim otpadom). U razdoblju kada je odlagalite bilo
aktivno na lokaciji je postojala garaa te uvarska sluba. Objekt garae je
nakon prestanka rada odlagalita sruen. Danas na lokaciji nema izgraenih
objekata. S obzirom da zatvaranje odlagalita otpada Papuk nije provedeno
u skladu s vaeim zakonskim propisima, Grad Vinkovci je naruio izradu
dokumentacije potrebne za sanaciju i zatvaranje odlagalita temeljem kojih
e se ishoditi potrebne dozvole za njegovo konano zatvaranje. Ovaj zahvat
osim to je u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom u skladu je i sa
Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05).
2. PROVEDENI ISTRANI RADOVI NA LOKACIJI

2.1. Litoloke znaajke
Da bi se definirale litoloke znaajke pripovrinskog dijela naslaga na samoj
lokaciji i ustvrdile geotehnike karakteristike stijena, na lokaciji je izveden
istrani raskop: R-1 do dubine od 2,5 metara. Raskop je izveden na rubu
odlagalita.
U raskopu R-1 prepoznati su slijedei litoloki intervali:
00,00-00,40 m Smee obraivano tlo (slabo glinoviti suhi prah ravnomjerno
pomijean s humusom).
00,40-00,80 m Prah smei, zbijen s vrlo malo sitnozrnatog pijeska. Rijetke
sitne mangansko eljzovite konkrecije.
00,80-02,50 m ukasti prah s malim udjelom sitnozrnatog pijeska-kopneni
prapor, suh, zbijen. Rijetke nepravilne vapnenake konkrecije
cm dimenzija nepravilno razbacane u praporu.
368
NOVAK MUJANOVI S., SANKOVI M.
Slika 1: ira situacija lokacije odlagalita otpada Papuk
369
Slika 2: Poloaj raskopa
Slika 3: Litoloki profil
370
Iz raskopa je uzet neporemeeni uzorak ukastog prapora (R-1/1) s dubine

od 1,0 metara i neporemeeni uzorak smeeg zbijenog praha (R-1/2) s dubine
od 0,5 metra za geomehanike analize. Povrinski dio terena na lokaciji biveg
odlagalita otpada Papuk do dubine od 2,5 m izgrauju naslage klasificirane
po AC klasifikaciji kao CI, to oznauje mravu anorgansku glinu srednje
plastinosti i srednje stiljivosti do velike suhe tvrdoe, bez reakcije na potresanje,
smeeute boje. Laboratorijskim ispitivanjem uzoraka utvreno je da se tlo
sastoji od prosjeno 70% estica veliine praha, 17% estica veliine gline i oko
11% sitnozrnog pijeska. Prirodna vlaga uzorka sa dubine od 0,5 m ispod povrine
terena iznosi 15%, no pola metra dublje opada na 12,4%. Na temelju dobivenih
rezultata moe se zakljuiti da se radi o materijalu koji se lagano kopa, stranice
iskopa su stabilne i pod velikim nagibom, tj. ak i ako su vertikalne, a nosivost je
dobra. Takoer, zbog litolokog sastava, debljine i hidrogeolokih znaajki tla na
koje je odlagan otpad, ne moe biti nikakvih utjecaja na vodonosnike iz kojih
se koristi podzemna voda. Odlagalite se nalazi van definiranih vodozatitnih
zona crpilita Kanovci i Ekonomija Mirkovci.
2.2. Ispitivanje tla i uzoraka otpada

U listopadu 2007. godine tvrtka CEMTRA d.o.o. za kontrolu i ekoloku zatitu
iz Zagreba provela je ispitivanja tla i otpada s odlagalita otpada Papuk u
Vinkovcima. Laboratorijska ispitivanja su provedena na tri uzorka. Iz dobivenih
rezultata zakljuilo se da se odloeni otpad na odlagalitu u potpunosti razgradio
tj. odradio je i danas se nalazi u humificiranom stanju (vrijednosti ukupnog
organskog ugljika (TOC-a) su relativno niske i nalaze se unutar doputenih
koncentracija za odlagalite neopasnog otpada). Prema ocjeni rezultata ispitivanja
eluat zadovoljava uvjete za odlagalite neopasnog otpada.
2.3. Ispitivanje zraka

Dana 09.10.2007. godine tvrtka Dvokut ECRO d.o.o. iz Zagreba obavila je
mjerenje sastava i koliine odlagalinih plinova na ispustu na naputenom
odlagalitu otpada Papuk. Ispitivane su koncentracije plinova: vodika
(H2), sumporovodika (H2S), metana (CH4), ugljinog-dioksida (CO2) te
kisika (O2) na etiri mjerna mjesta. Navedenim ispitivanjima ustanovljeno
je da na mjernim mjestima nisu detektirane (mjerenjima ustanovljene)
koncentracije metana (CH4) i sumporovodika (H2S), dok je prisustvo vodika
(H2) zanemarivo.
S obzirom da istranim radovima na lokaciji nije evidentirano postojanje
metana, nema niti opasnosti od eksplozije.
3. OPIS SANACIJE ODLAGALITA

Prema prostorno-planskoj dokumentaciji, nakon sanacije odlagalita prostor
e se urediti i ozeleniti. Prostor saniranog odlagalita podijelit e se u 3 zone:
371
Slika 4: Poloaj lokacije odlagalita otpada Papuk u odnosu na zatitne zone najblieg
crpilita Ekonomija - Mirkovci
1. zona predviena za socijalnu namjenu (D2) gdje se mogu graditi sljedee

graevine/sadraji: portsko-rekreacijske (igralita, odbojka, stolni tenis,
boanje i sl.), javne zelene povrine, zatitne zelene povrine i sl.;
372
2. zona predviena za mogui ili alternativni koridor (trasu) ceste;

3. zona predviena za arboretum (Z4), komunalno-servisnu namjenu (K3)
(npr. mini reciklano dvorite) te javne zelene povrine (JZ).
Slika 5: Situacija postojeeg stanja
373
Tehnologija rada sastoji se iz slijedeih aktivnosti:

iskop odloenog otpada s dijela lokacije predvienog kao mogui ili
alternativni koridor (trasa) ceste te postavljanje zavrnog prekrivnog sloja
krenje terena s dijela lokacije sjeverno i juno od planiranog koridora
ceste
izravnavanje slojem inertnog materijala
postavljanje zavrnog pokrovnog sloja
ureenje i ozelenjavanje lokacije u skladu s projektom hortikulture.
Ukupna povrina koja se sanira iznosi cca 11 ha. Predvieno je konano
zatvaranje naputenog odlagalita otpada postavljanjem zavrnog prekrivnog
sloja izuzev dijela lokacije koji je prostorno-planskom dokumentacijom
definiran kao mogui ili alternativni koridor (trasa) ceste (zona 2). Na tom
dijelu lokacije iskopat e se odloeni otpad (cca 115.000 m3) te e se premjestiti
na dio lokacije sjeverno i juno od planiranog koridora ceste. Istranim
radovima dokazano je da je sav odloeni otpad na lokaciji odlagalita odradio
(pretvorio se u humus). Dio lokacije oien od otpada e se izravnati slojem
inertnog materijala (debljine cca 3m) na koji dolazi ljunak ili kameni agregat
(debljine cca 2m), betonski nosivi sloj te asfalt. Vano je napomenuti da
projektant ceste prilikom izrade idejnog projekta ceste poduzme mjere kojima
bi se pojaala njena nosivost. Sanacija dijela naputenog odlagalita otpada
sjeverno od planiranog koridora ceste (povrine cca 4,6 ha, a predvienog za
socijalnu namjenu zona 1) te juno od planiranog koridora ceste (povrine
cca 5,3 ha a predvienog za arboretum, komunalno-servisnu namjenu te
javne zelene povrine zona 3), zapoet e krenjem terena (iskop postojeeg
raslinja) te iskopom dijela odloenog otpada i njegovim preseljenjem na
dijelove odlagalita koji se saniraju radi postizanja adekvatnih pokosa.
Postavlja se izravnavajui sloj od inertnog materijala (debljine cca 25 cm) koji
e se uz izravnavanje i nabiti. Na izravnavajui sloj postavlja se mineralni
materijal koeficijenta propusnosti 10-9 m/s (glina debljine 30 cm ili zamjenski
materijal npr. bentonitni tepih ako mu je uinkovitost jednaka uinkovitosti
mineralnog materijala). Na odabrani brtveni sloj postavlja se drenani sloj
za oborinske vode (debljine cca 20 cm) i zatitni sloj geotekstila. Na ovaj sloj
postavlja se geomrea samo na dijelovima lokacije ispod planiranih staza i
asfaltiranih povrina te rekultivirajui sloj (cca 100 cm). Ovaj sloj obogaen je
gnojivima i pripremljen je za sadnju trave, niskog i visokog raslinja. Zavrni
pokrovni sloj usklaen je s Pravilnikom o nainima i uvjetima odlaganja
otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN br. 117/07) i
Direktivom Vijea 1999/31/EC od 26. travnja 1999. Skupljanje oborinskih voda
predvia se izgradnjom obodnog kanala trapeznog oblika oko ruba saniranog
dijela odlagalita sjeverno od planiranog koridora (trase) ceste (zona 1) te oko
ruba saniranog dijela odlagalita juno od planiranog koridora (trase) ceste
(zona 3). Na saniranom odlagalitu otpada predvidjet e se djeja igralita,
374
Slika 6: Zone odlagalita
375
Slika 7: Situacija projektiranog stanja
376
pjeake i biciklistike staze, arboretum, mini reciklano dvorite i dr. a sve

u skladu s daljnjom tehnikom dokumentacijom te projektom hortikulture.
Sanacija odlagalita mora se zavriti do kraja 2010. godine to je u skladu sa
Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05), a moe uslijediti i prije
tog roka ukoliko se graevinska dozvola ishodi ranije.
Slika 8: Detalj zatvaranja
4. MOGUI UTJECAJI NA OKOLI TIJEKOM SANACIJE

Utjecaj na zrak Mjerenjem sastava i koliine odlagalinih plinova na ispustu
na naputenom odlagalitu otpada Papuk nisu detektirane (mjerenjima
ustanovljene) koncentracije metana (CH4) i sumporovodika (H2S), dok je
prisustvo vodika (H2) zanemarivo. Iz tog razloga nepotrebno je na lokaciji
izvoditi odzranike u svrhu kontroliranog otplinjavanja. Praina e se javljati
samo za vrijeme izvoenja radova i nestat e nakon ozelenjavanja zatvorene
plohe odlagalita.
Utjecaj na tlo Sprjeavat e se odgovarajuom sanacijom odlagalita i
postavljanjem vodonepropusnog pokrovnog sloja po otpadu.
Utjecaj na vode - S obzirom da se otpad prestao odlagati 1991. godine, sav
biootpad se razgradio a oneienje u obliku procjednih voda ve je otilo
u okoli. Prema provedenim istranim radovima na lokaciji, zbog litolokog
sastava, debljine i hidrogeolokih znaajki tla na koje je odlagan otpad na
bivem odlagalitu Papuk, ne moe biti nikakvih utjecaja na vodonosnike
377
iz kojih se koristi podzemna voda. Za zatvaranje odlagalita koristit e se

vodonepropusni pokrovni sloj. Oko dijela saniranog odlagalita otpada
sjeverno od planiranog koridora ceste kao i oko dijela saniranog odlagalita
juno od planiranog koridora ceste, izgradit e se obodni kanali koje je
potrebno odravati.
Utjecaj na floru i faunu Budui da se otpad na odlagalite prestao odlagati
1991. godine, isti se u potpunosti razgradio i ne predstavlja hranu za insekte,
takore i ptice. Sanacijom i konanim zatvaranjem odlagalita te njegovim
ureenjem u skladu s projektom hortikulture, eliminiraju se negativni utjecaji
na floru i faunu.
Utjecaj na kulturno-povijesne i prirodne vrijednosti S obzirom da se odlagalite
otpada Papuk ne nalazi se u blizini zatiene prirodne i kulturno-povijesne
batine, nema utjecaja.
Utjecaj buke Tijekom sanacije na odlagalitu e se stvarati buka uslijed rada
strojeva i opreme te prilikom kretanja transportnih sredstva ija e razina biti
u okviru dozvoljene.
Utjecaj na postojee i planirane zahvate - Postojei prostor nakon konanog
zatvaranja naputenog odlagalita otpada uredit e se u skladu s namjenom
prostora prema prostorno-planskoj dokumentaciji.
Utjecaj na krajobraz - Budui da e se naputeno odlagalite otpada Papuk
(koje je danas djelomino prekriveno zemljom a djelomino zaraslo u travu i
raslinje) sanirati i zatvoriti postavljanjem zavrnog pokrovnog sloja te nakon
zatvaranja urediti u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom, utjecaji
na krajobraz su minimalni.
Utjecaj u sluaju ekoloke nesree Istranim radovima koji su provedeni na
lokaciji dokazano je da je odloeni otpad sav odradio i da plina metana uope
nema. Iz tog razloga ne postoji niti mogunost eksplozije uslijed nakupljanja
metana u tijelu odlagalita. Na odlagalitu otpada radnici mogu biti
ugroeni ugrizom glodavaca, zmija, ubodima insekata, odnosno kontaktom
s infektivnim otpadom koji moe biti odloen zajedno s komunalnim
otpadom.
5. MJERE ZATITE OKOLIA

Potrebno je osposobiti djelatnika koji e voditi radove na sanaciji, posebno
kod koritenja i odravanja mehanizacije uz pridravanje mjera zatite
na radu, zatite od poara i mjera zatite okolia. Tijekom sanacije treba
kontrolirati iskop i preseljenje dijela odloenog otpada poduzimajui mjere
da ne doe do rasipanja materijala u okoli te da se odlae na dio odlagalita
sjeverno i juno od planirane trase ceste. Na dijelu odlagalita gdje se planira
trasa ceste, nakon iskopa odloenog otpada potrebno je osigurati zamjenu
378
materijala (inertni materijal, ljunak ili kameni agregat, betonski nosivi sloj,
asfalt). Potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda
na gradilitu tijekom sanacije koritenjem pokretnih sanitarnih vorova.
Takoer, ugovorno treba obvezati izvoaa radova na poduzimanje mjera
za sprjeavanje oneienja okolia (servisiranje i pranje strojeva izvan
predvienog mjesta za tu aktivnost, smanjenje buke uslijed nepotrebnog
rada graevinskih strojeva i sl.). Radnike koji izvode radove na sanaciji
odlagalita otpada treba zatititi zatitnom odjeom i obuom za rad te treba
nadzirati da li se radnici pridravaju svih redovitih mjera zatite (prilikom
rada strojevima na odlagalitu i ostalom opremom).
Mjere za zatitu voda
Za skupljanje slijevnih oborinskih voda sa zatvorenog dijela odlagalita
potrebno je izgraditi obodne kanale oko ruba saniranog odlagalita sjeverno
od planirane trase ceste te ruba saniranog odlagalita juno od planirane
trase ceste. Obodne kanale potrebno je redovito istiti i odravati. Projektom
sanacije odlagalita potrebno je predvidjeti rjeenja za zatitu susjednih
parcela od prodora oborinskih voda s ureene povrine odlagalita. Na
povrini odlagalita treba ograniiti sadraje s visokim koeficijentom otjecanja
oborinskih voda.
Mjere za zatitu tla
Konano zatvaranje odlagalita potrebno je izvesti ugradnjom
vodonepropusnog pokrovnog sloja po otpadu koji se sastoji od: sloja
izravnavajueg materijala, brtvenog sloja glina debljine cca 30 cm koeficijenta
propusnosti 10-9 m/s ili zamjenski materijal npr. bentonitni tepih ako mu je
uinkovitost jednaka uinkovitosti mineralnog materijala, drenanog sloja
za vode, geotekstila, geomree (samo ispod planiranih staza i asfaltiranih
povrina) te rekultivirajueg zavrnog pokrovnog sloja i ozelenjavanja.
Ozelenjavanje e se izvesti u skladu s projektom hortikulture.
Mjere za zatitu kulturne i prirodne vrijednosti
U sluaju arheolokih nalaza prilikom radova na odlagalitu, radove je
potrebno obustaviti i o tome obavijestiti nadleni Konzervatorski odjel.
Mjere za zatitu od poveanja buke od strojeva i prometa
Ako iz bilo kojeg razloga tijekom sanacije doe do poveanja razine buke,
potrebno je intervenirati poduzimanjem dodatnih zatitnih mjera (zatitne
ograde ili nasipi).
Mjere za zatitu krajobraza
Nakon sanacije prostor treba urediti u skladu s projektom hortikulture pri
emu treba izbjegavati sadnju alergenog bilja.
379
Mjere za zatitu u sluaju ekoloke nesree

Ograivanjem gradilita za vrijeme radova na sanaciji onemoguit e
se pristup neovlatenih osoba na gradilite. Treba osigurati dostupnost
vatrogasne jedinice u kratkom roku za sluaj poara te postaviti odgovarajui
broj protupoarnih aparata za vrijeme sanacije na za to predviena mjesta.
6. ZAKLJUAK
S obzirom da zatvaranje odlagalita otpada Papuk nije provedeno u skladu
s vaeim zakonskim propisima, Grad Vinkovci je naruio izradu tehnike
dokumentacije kojom e se ishoditi potrebne dozvole za njegovo konano
zatvaranje. S obzirom da je istranim radovima koji su provedeni na lokaciji
dokazano da plina metana uope nema te da odlagalite nema nikakvih
utjecaja na vodonosnike iz kojih se koristi podzemna voda, nema potrebe za
monitoringom. Nakon provedene sanacije i konanog zatvaranja odlagalita
ugradnjom zavrnog pokrovnog sloja, lokacija e se urediti u skladu s
namjenom prema prostorno-planskoj dokumentaciji. Prostor e se podijelit
u 3 zone:
zona 1: predviena za socijalnu namjenu (D2) gdje se mogu graditi sljedee
graevine/sadraji: portsko-rekreacijske (igralita, odbojka, stolni tenis,
boanje i sl.), javne zelene povrine, zatitne zelene povrine i sl.
zona 2: predviena za mogui ili alternativni koridor (trasu) ceste
zona 3: zona predviena za arboretum (Z4), komunalno-servisnu namjenu
(K3) - npr. mini reciklano dvorite te javne zelene povrine (JZ).
Na taj nain danas devastiran prostor e se urediti i doprinijeti kvaliteti
ivljenja stanovnitva grada Vinkovaca.
7. LITERATURA
[1.] IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., Studija o utjecaju na okoli ciljanog sadraja sanacije i
zatvaranja naputenog odlagalita otpada Papuk Vinkovci, 2008.
[2.] GEOECO-ING d.o.o., Geoloki i hidrogeoloki odnosi u podruju lokacije odlagalita
otpada Papuk Vinkovci, 2007.
[3.] Prostorni plan Vukovarsko-srijemske upanije (Slubeni vjesnik Vukovarsko-srijemske
upanije, 7/02)
[4.] Prostorni Plan ureenja Grada Vinkovaca (Slubeni glasnik Grada Vinkovaca broj 7/04)
[5.] Generalni urbanistiki plan Grada Vinkovaca (Slubeni glasnik Grada Vinkovaca broj 6/06)
[6.] Arhivski podaci poduzea IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. i IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.
380
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
UTJECAJ IZRADE TEHNIKE DOKUMENTACIJE NA IZVOENJE

RADOVA NA SANACIJI ODLAGALITA
INFLUENCE OF CREATING TECHNICAL DOCUMENTATION ON
PROCEEDING CONSTRUCTION OF LANDFILLS
JAKOV BURAZIN, dipl.ing.gra., DANKO FUNDURULJA, dipl.ing.gra
IPZ Uniprojekt Terra, Babonieva 32, ZAGREB
SAETAK
U radu je analiziran utjecaj izrade tehnike dokumentacije, njena vanost pri osiguravanju kvalitetne
podloge pri izvoenju radova sanacije odlagalita, a istovremeno optimizirajui utroak financijskih
sredstava na konani odabir rjeenja sanacije. Navedeni su neki primjeri odabira rjeenja sanacije koja
nisu u potpunosti prihvatljiva obzirom na pitanje o ouvanju i uklapanju u okoli, funkcionalnosti, a isto
tako neprihvatljiva su i sa ekonomskog stajalita. Jedan od primjera su zvuno-vizualni glineni nasipi
na odlagalitu otpada u Beliu koji se planiraju postavljati prema oblinjem naselju, a budui da e tijelo
odlagalita s vremenom uvelike premaiti visinu samih barijera, postavlja se naravno pitanje njihove
funkcionalnosti obzirom na zvuno-vizualnu barijeru. Vano je istaknuti da se navedenih rjeenja
odreenih unutar Idejnog projekta na temelju kojega je izdana lokacijska dozvola, ili unutar Studije o
utjecaju na okoli, a imajui na umu da postoje ekonomski prihvatljivija i jednostavnija rjeenja,treba
naalost pridravati i unutar Glavnog projekta tj. preostale tehnike dokumentacije.
Kljune rijei: sanacija, tehnika dokumentacija, odlagalita, otpad, okoli
SUMMARY
In work was analyzed influence of creating technical documentation, its significance to ensure qualitiy
base towards proceeding construction of landfills, at the same time optimizing financial consumprion of
founds for final choice to sanation solutio. Set forth are some examples of selected solution which are not
entirety accepted regarded to the question maintaining and integration to environment, functionality,
but also unacceptable from economical point of view.
One of examples are sound- visual barriers - clayey banks on the landfill Belie which are planed to
be place towards nearest village, but in time the base of landfill will grow up beyond banks, so the
question is their functionality due to sound- visual barrier. It is important to emphasize that mentioned
solutions determined in preliminary design under location permit was issued, or solutions determined
in environmental effects study, bearing in mind existing of solutions which are more acceptable from
economical view and more simple, unfortunately have to hold into main design, i.e. permanent technical
documentation.
Key words: rehabilitation, technical documentation, landfill, waste, environment
382
BURAZIN J., FUNDURULJA D.
UVOD
Tehnika dokumentacija je osnovni dokument koji slui kao struna
podloga kojom se prikazuje osnovni pristup izgradnji i prema kojoj se
trebaju izvoditi radovi te na temelju koje se izdaje potrebna lokacijska,
graevinska i uporabna dozvola. Kompletna tehnika dokumentacija
zapoinje projektnim zadatkom kojeg izrauje investitor ili naruitelj
radova koji ima bitan utjecaj na kvalitetu radova jer je temelj svega i na
temelju kojeg investitor odluuje tj. zahtijeva od projektanta koje radove
eli izvoditi. Nakon prihvaenog projektnog zadatka projektant pristupa
izradi Idejnog rjeenja u kojem se usporeuju razliite varijante tehnikog
rjeenja i odabire optimalno rjeenje sa tehniko-ekonomskog stajalite.
Prihvaeno rjeenje nadalje se detaljnije obrauje unutar Idejnog projekta
koji slui za izdavanje lokacijske dozvole i koji slui kao osnovna podloga
za glavni projekt. Glavni projekt daje osnovu za izvedbu izvedbene
dokumentacije i trokovnika radova. Vano je istaknuti da se prihvaenog
rjeenja odreenog unutar Idejnog projekta na temelju kojega je izdana
lokacijska dozvola, ili unutar Studije o utjecaju na okoli ili Idejnog rjeenja
treba pridravati i unutar Glavnog projekta. U ovom radu je analiziran
upravo taj problem pridravanja odabranog tehnikog rjeenja unutar
Glavnog projekta budui da se do nekih saznanja i prihvatljivijih rjeenja
doe tek za vrijeme izrade Glavnog projekta, a osobito onda kada izraiva
Glavnog projekta nije isti onaj koji je izradio i Idejni projekt.
1. Usklaenost Glavnog i Idejnog projekta

Glavni projekt kao skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje
tehniko rjeenje graevine i prikaz smjetaja graevine u prostoru te
dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu (lanak 64. Zakona o
graenju) ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s Idejnim
projektom.
Prema lanku 110. Zakona o graenju Glavni projekt graevine od koje se
sastoji sloena graevina za koju se izdaje graevinska dozvola ne smije
biti izraen u suprotnosti s osnovnim oblikovno-funkcionalnim i tehnikih
rjeenjem sloene graevine danim Idejnim projektom. Idejni projekt je
sastavni dio naelne dozvole to na njemu mora biti naznaeno i ovjerovljeno
potpisom slubenika i peatom tijela koje je izdalo naelnu dozvolu, a iznimno
sastavni dio naelne dozvole moe biti i Glavni projekt kada je njime dan
prikaz graenja sloene graevine.
2. Primjer rjeenja sanacije odlagalita u Beliu

2.1. Opis odlagalita
Za lokaciju postojeeg odlagalita komunalnog otpada Belie projektnom
383
dokumentacijom predviena je sanacija postojeeg stanja, zatvaranje jednog

dijela i ureenje drugog dijela odlagalita za nastavak odlaganja.
Prilikom odabira rjeenja sanacije i izradi tehnike dokumentacije treba
istaknuti da se izmeu ostalog vodilo rauna i o zatiti kulturnih vrijednosti
arheolokom nalazitu neposredno uz odlagalite, meutim, o tome e biti
vie rijei kasnije.
Svrha poduzimanja zahvata sanacije odlagalita otpada u Beliu je zatita
sveukupnog okolia od tetnih utjecaja odloenog otpada budui da je na
predmetnoj lokaciji nekontrolirano odlagan posljednjih 28 godina, od 1980.
godine, te njegovo pretvaranje u sanitarnu deponiju na kojoj se provodi
kontrolirano odlaganje otpada.
Posebno je bitno istaknuti da odlagalite u sadanjem stanju vizualno
degradira okoli, a takoer je vano napomenuti da je otpad u neposrednom
kontaktu sa povrinom tla relativno dobre propusnosti prainasti pijesak,
te tako izravno utjee na opasnost od zagaenja podzemnih voda (ne postoji
prirodna ni umjetna barijera otjecanju podzemnih voda u podzemlje).
Zapadni rub odlagalita protee se neposredno uz Starovalpovaki put
koji je najistonija stambena ulica u Beliu. Najblii stambeni objekti
udaljeni su nepunih 200 m. Odlagalite je smjeteno u neposrednoj blizini
grada Belia, na udaljenosti cca 1,5 km od rijeke Drave. Ukupna povrina
odlagalita iznosi cca 32 ha od ega se cca 28 ha moe smatrati zagaeno
odloenim otpadom, iako je stvarna povrina odlaganja znatno manja ali
ima dosta dijelova odlagalita gdje je otpad odloen u tankim slojevima
preko vee povrine.
U 2004. godini izraena je Studija o utjecaju na okoli za odlagalite
komunalnog i neopasnog industrijskog otpada Belie Belie koju je
izradilo poduzee Tehnoing iz Zagreba, koja je ocijenjena i prihvaena od
strane komisije za ocjenu Studije u veljai 2005. godine.
U sijenju 2007. godine izraen je Elaborat za utvrivanje dubine rasprostiranja
otpada od strane IGH d.d. iz Zagreba.
Struna podloga za ishoenje lokacijske dozvole odlagalita otpada Belie
Belie izraena je u travnju 2007. godine od strane IGH d.d. iz Zagreba
prema kojem je izdana lokacijska dozvola, klasa: UP/I-350-05/07-01/56, urbroj:
2158-15-03/1-07-9.
Lokacijska dozvola izdana je za gradnju (legalizaciju) odlagalita komunalnog
i proizvodnog neopasnog otpada sa graevinama: zemljani nasip zatita od
buke, reciklano dvorite, prostor za smjetaj pretovarne stanice, nadstrenice,
prostor za odlaganje otpada i guma, plato za odlaganje glomaznog otpada,
spremite za kontejnere, objekt za smjetaj hidraulike pree, graevine
porte, trafostanice, ureaja za pranje kotaa vozila, separatora, biljni ureaji
za proiavanje procjednih voda sa etiri bazena, graevine za smjetaj
radnika, nadstrenice sa prostorom za predtretman, komposta, crpnih stanica
384
odlagalita novog otpada, sabirnih ahtova za procjedne vode separatora

za oborinske vode s asfaltiranih povrina i ograde. Sanacijom odlagalita
formirat e se nova graevna estica u povrini od cca 15,95 ha.
2.1. Popis prostora i objekata

Projektnom dokumentacijom predviena je izgradnja odlagalita sa svim
potrebnim prateim sadrajima i zonama, koje osiguravaju pravilan rad
objekta i to:
- prostor oko odlagalita (vizualna zona)
- ulazno - izlazna zona
- prostor tijela odlagalita otpada
- plato za reciklano dvorite
- plato za pretovarnu stanicu
- plato za kompostanu
- prostor saniranog otpada - zona 3 (sa obodnim kanalom i prometnicom)
2.1. Zvuno-vizualne barijere

Cijeli prostor odlagalita ograen je ogradom visine 2,00 m, a vodei rauna
o zatiti kulturnih vrijednosti, lokacijska dozvola na osnovu rjeenja sanacije
odreenih u Studiji o utjecaju na okoli i Idejnog rjeenja sanacije, propisuje
na dijelu prema arheolokom nalazitu i prema oblinjem naselju, postavljanje
zvuno-vizualnih barijera.
Na dijelovima prema najbliim stambenim objektima (sjeverozapadni dio
odlagalita) predvieno je izvoenje vizualno-akustinih barijera koje e se
izvodit u obliku zemljanih nasipa koji e naknadno biti ozelenjeni. Prema
arheolokom nalazitu u blizini tijela odlagalita planiraju se postavit
montani paneli koji takoer imaju funkciju vizualno-akustinih barijera.
2.1.1. Zemljani nasip od gabiona
Zemljani nasipi koji e se graditi prema oblinjem naselju u svrhu zvunovizualne barijere naknadno e biti ozelenjeni kako bi se u potpunosti uklopili
u okoli. Pokosi nasipa biti e osigurani gabionskim koevima koji e se puniti
kamenim materijalom veliine zrna izmeu 100 i 200 mm. Gabionski koevi
su izraeni od heksagonalne mree od teko pocinane ice.
Materijal za ispunu koeva mogue je tijekom gradnje promijeati sa
zemljom i eventualno po zavretku gradnje u njega zasaditi vegetaciju.
Zasip u gabionima je zatien od kolmacije sitnijim esticama koje donosi
voda, ugraenim geotekstilom na strani prema nasutom tlu tako da su sami
koevi sa stranje strane obloeni geotekstilom. Zemljani nasip se nalazi
uz sjeverozapadni rub odlagalita, uz samu ogradu, visine je do 5,5 m, a
apsolutna kota krune nasipa biti e na cca. 105,00 m.n.v.
385
Slika 1. Nasip od gabiona
386
2.1.2. Montani drveni paneli

Montani drveni paneli imaju, temeljem svoje funkcije i viestrukih
mogunosti primjene, vrlo visoke zahtjeve na svojstva zvune izolacije i
apsorpcije, trajnosti, otpornosti gorenju te mogunost oblikovanja, a ujedno
imaju funkciju i vizualne barijere.
Meutim, postavlja se pitanje dali su odabrana rjeenja ispravna u pogledu
zvuno-vizualne barijere tj. da li je sama investicija u opisane zvunovizualne barijere isplativa.
Budui da e tijelo odlagalita nakon odreenog vremena dostii odreenu
visinu, u ovom sluaju odlagalita u Beliu kota zavrnog pokrovnog sloja
tijela odlagalita biti e na 126,00 m.n.v., dok je kota okolnog terena, a takoer i
terena u podruju oblinjeg naselja, priblino na 98,00 m.n.v. 100,00 m.n.v.
U pogledu vizualne barijere, nakon odreenog vremena, tijelo odlagalita
premaiti e visinu zemljanog nasipa, pa stoga vei dio tijela odlagalita nee
biti vizualno izoliran od oblinjeg naselja , izuzev prostora servisne ceste oko
tijela odlagalita i dijela ulazno-izlazne zone (reciklanog dvorita, prostora
za smjetaj pretovarne stanice).
U pogledu zvune barijere, premda je poznato da se zvuni valovi emitirani
iz izvora ire sferno i jednako u svim smjerovima, zakljuujemo da nasip
nee moi sprijeiti prodiranje zvuka od strojeva sa tijela odlagalita kada
visina tijela odlagalita prekorai visinu zemljanog nasipa. Zvuna zatita
prema tome ima smisla jedino za zatitu zvuka od strojeva sa servisnog puta
jer sprijeava direktno prodiranje zvuka prema naselju i prema arheolokom
nalazitu, i za sprijeavanje prodora zvuka sa prostora reciklanog dvorita i
prostora za smjetaj pretovarne stanice.
Slika 2. Drveni zvukobrani
387
Slika 3 Situacija ulazno izlazne zone odlagalita u Beliu
388
2.2. Biljni ureaji za proiavanje procjednih voda

Biljni ureaj za proiavanje procjednih voda ine etiri bazena, od kojih
svaki ima svoju ulogu u procesu proiavanja procjednih voda.
U prvom prihvatnom bazenu procjednih voda provodi se poetno
mehaniko proiavanje taloenjem, u drugom bazenu se provodi aerobno
proiavanje i filtriranje, u treem bazenu se odvijaju glavni procesi
proiavanja: apsorpcija, nitrifikacija i denitrifikacija. U zadnjem bazenu se
provodi konano dekondicioniranje i fino poliranje.
Najvei nedostatak bazena za proiavanje procjednih voda je zahtjev za
velikom povrinom ugradnje u odnosu na ostale ureaje za proiavanje
procjednih voda. Dimenzije bazena odreuju se proraunom. Povrina koju
zauzimaju svi bazeni za proiavanje procjednih voda odlagalita u Beliu
iznosi oko 1200 m2. Kapacitet prvog i najveeg bazena (korisni volumen) je
oko 500 m3, a preostali bazeni su kapaciteta oko 210 m3 i dimenzionirani tako
da je protok vode cca. 480 m3/mjesec.
Na samo dno svih bazena postavlja se geomembrana od polietilena visoke
gustoe (obostrano hrapava HDPE geomembrana) debljime 2.5 mm, kao
dodatni brtveni sloj (uz prirodnu glinenu barijeru) za sprjeavanje prodiranja
ovdje koncentriranih procjednih voda u podzemlje. Geomembrana se titi
zatitnim geotekstilom mase 500 g/m2. Iznad zatitnog geotekstila u prvom
bazenu polau se uplje betonske (travne) ploe. U ostalim bazenima iznad
zatitnog geotekstila, predvieno je izvesti tri sloja, svaki debljine 0.35 m, od
ljunkovitih i pjeskovitih materijala (substrat).
U ovim bazenima e se zasaditi movarno bilje. U drugom bazenu predviena
je sadnja sadnica sita (juncus), u treem bazenu sadnica trske, a u etvrtom
sadnica biljke a-scirpus. U biljnim ureajima mikroorganizmi su naseljeni
na korijenima biljaka, te u supstratu (ljunanim i pjeskovitim slojevima).
Omogueno je postojanje aerobne zone po dubini bazena, jer se kisik prenosi
kroz biljke. Razgraene organske tvari biljke ugrauju u svoje tkivo i tako
rastereuju procjednu vodu. Na taj nain biljke akumuliraju otrovne tvari
te se nakon odreenog vremena biljke moraju posjei i zasaditi nove, a time
nastaje slijedei problem, a to je zbrinjavanje takvog otpada to je jo jedan
od bitnih nedostataka ovog naina proiavanja procjednih voda.
Biljke nakon zimskog perioda takoer trebati pregledati, te ovisno o njihovom
stanju obnavljati sadnju, a vrlo je vano napomenuti da se u toku zimskog
perioda, kod vrlo niske temperature vode smanjuje stupanj proiavanja
nitrata, nitrita i amonijaka.
Bazeni su meusobno povezani cijevima od polietilena visoke gustoe
(HDPE). Ukoliko se voda ne proisti u ostalim bazenima do odgovarajue
razine, recirkulira se natrag u prvi bazen.
Bitno je naglasiti da u poetnoj fazi koritenja treba proi 1-2 god. kako bi se
stabilizirao proces proiavanja.
389
Slika 4. Biljni ureaji za proiavanje procjednih voda
390
3. Zakljuak
Odlagalita otpada predstavljaju vrlo vaan faktor u pogledu zatite okolia
i tenja za uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i izradi
kvalitetne tehnike dokumentacije kao osnovnog dokumenta pri osiguranju
kvalitetne podloge za pristup sanaciji i ureenju odlagalita najvaniji
je zadatak u rjeavanju navedenog cilja. Kvalitetan pristup u analizama
postojeeg stanja postupanja sa otpadom i odabir ekonomski opravdanih
rjeenja sanacije odlagalita, a istovremeno funkcionalnih rjeenja i
prihvatljivih rjeenja u pogledu zatite okolia imaju najvaniji utjecaj na
konanu vrijednost tehnike dokumentacije, a prema tome i cjelokupnog
sustava gospodarenja otpadom pojedinih gradova, opina ili upanija.
Literatura
1. Glavni projekt odlagalita otpada u Beliu, IPZ Uniprojekt TERRA, veljaa 2008.
2. Struna podloga za ishoenje lokacijske dozvole odlagalita otpada Belie- Idejni projekt
travanj 2007. .
3. Zakon o gradnji (NN 175/03)
4. Kadlec, R.H., R. Knight (1996)Treatment Wetlands, Lewis Publishers, Boca Raton,Florida.
5. Zakon o zatiti okolia (NN 82/94)
391
X. MEUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
CJELOVITA SANACIJA STAROG ODLAGALITA U SHARJAH-u

FULL REMEDIATION OF SHARJAHS OLD LANDFILL
REINHARD GOESCHL
EET, Emirates Environmental Technology, P.O. Box 39389, Sharjah / U.A.E.,
INNOVATION und TECHNIK AG, Werksstrasse 21, A-2824 Seebenstein / Austria
SAETAK
Sharjah je trei po veliini Emirat u Sjedinjenim Arapskim Emiratima, koji je doivio veliki rast
populacije tijekom zadnjih par godina. Grad ima mogunost razvoja samo u jednom smjeru (prema
jugu) zbog granica s Dubai-em i Ajman-om te mora na sjeveru. Staro odlagalite u Sharjah-u nastalo je
prije 20 godina kao mjesto na koje se odlagao otpad, a udaljeno je od centra grada oko 12 km. Po zavretku
navoenja (odlaganja), oko 6,4 milijuna m3 otpada prekrivalo je povrinu od 1,9 milijuna m2 (190 ha).
Odlagalite je primalo sve vrste otpada ukljuujui graevinske materijale, industrijski, kemijski i
komunalni otpad. Povrh toga, oblinje postrojenje za obradu otpadnih voda isputalo je otpadnu vodu
na odlagalite.
Odluka da se ovo odlagalite sanira donesena je 2003. godine, a ugovor je potpisan u travnju 2004.
godine. Radovi na gradilitu zapoeli su u lipnju 2004. godine. Smatra se da je upravo ova sanacija
najvea sanacija odlagalita na svijetu.
Glavni ugovara je Emirates Environmental Technology (EET). Radove su nadzirali klijentov konzultant
(Halcrow International Partnership) i odjel za zatitu okolia grada Sharjah-a pri komunalnom sektoru,
te Ameriko sveuilite Sharjah.
Kljune rijei: iskapanje odlagalita, sanacija odlagalita, aerobizacija odlagalita, obrada
otpada, Smell Well System
SUMMARY
Sharjah is the third largest Emirate in the United Arab Emirates, which has experienced a large population
growth during the last few years. The city has been able to develop in only one direction (to the south)
because of the Dubai and Ajman borders and the sea to the north. The old Sharjah landfill was created
about 20 years ago as a general waste deposit site some 12 km away from the centre of the city of Sharjah.
On completion of tipping, about 6.4 million m3 of wastes covered an area of 1.9 million m2 (190 ha). The
landfill received all kinds of wastes including construction materials, industrial, chemical and domestic
wastes In addition, a nearby wastewater treatment station discharged wastewater to the dump.
The decision to remediate this dump was made in 2003 with the contracts given in April 2004. Sitework
commenced in June 2004. It is currently considered to be the largest waste disposal site remediation
project worldwide.
Emirates Environmental Technology (EET) is the main contractor. The operations are monitored by the
clients Consultant (Halcrow International
Key words: landfill mining, landfill remediation, aerobisation of landfills, waste treatment,
Smell Well System
394
GOESCHL R.
1. UVOD
1. INTRODUCTION
Za provedbu uspjene sanacije starog odlagalita prije samog procesa

iskapanja potrebno je poznavati prirodu i volumen otpada. Najvanije
je poznavati sastav odloenih materijala, njihov degradacijski potencijal (u odnosu na proizvodnju plina
i procjednih voda) i po mogunosti
emisije u zrak1. Ove informacije su
znaajne kako bi se mogla odrediti
najpogodnija metoda obrade i svih
mogunosti radova. Osim toga, svakako je potrebno poznavati lokalne
znaajke, poput razine vode u odlagalitu ili prisutnosti opasnih materijala u otpadu, poput azbesta.
Kako bi se okarakteriziralo odlagalite, potrebno je napraviti sljedee
korake:
Ispitivanje povijesti odlagalita,
ukljuujui studije s informacijama o odloenom otpadu i ostalim
lokalnim spoznajama.
Ispitivanje terena, ukljuujui sakupljanje fizikih podataka o sastavu odloenog otpada.
Probna iskapanja i/ili probna buenja kako bi se uzeli uzorci za laboratorijska ispitivanja.
Poetna ispitivanja za projekt sanacije starog odlagalita u Sharjah-u
obavilo je Sveuilite u Sharjah-u1.
Studija je sadravala preliminarna
ispitivanja terena, s 10 probnih buotina te openite informacije o povijesti, geolokom i hidrogeolokom poloaju odlagalita. Stare fotografije
odlagalita su bile od velike pomoi
pri prikupljanju korisnih informacija
o razvoju odlagalita tijekom godina.
Slika 1. prikazuje jednu od ovih arhivskih fotografija.
Remediation of an old landfill requires the certain information about

the nature and extent of the wastes
to be available before the process of
mining starts. Most important is an
understanding of the composition
of the deposited materials, their degradation potential (in relation to gas
and leachate production) and likely
dust emissions1. This information is
essential in order to select the most
appropriate method of treatment and
any enabling works. Pertinent local
features should be understood, such
as water levels within the landfill or
inclusion of hazardous materials such
as asbestos in the waste.
In order to characterise the landfill,
certain steps need to be taken. These
include:
Examination of the history of the
landfill, including a desk-based
study of information such as tipping records and other local
knowledge.
Examination of the site, including collecting physical data on the
composition of dumped waste.
Test excavations and/or test drilling
to generate samples for laboratory
testing.
Initial studies for the old Sharjah
landfill project were carried out by
the University of Sharjah2. The study
comprised preliminary site investigation, with 10 test pits and the collation
of general information on the history,
geological and hydrogeological makeup of the site. At this stage, old pictures provided useful information on
the development of the landfill over
its lifetime. Picture 1 is an example of
one of these archive photographs.
395
Slika 1 Pregled starog odlagalita

Figure 1 - Old landfill overview
Detaljnije ispitivanje gradilita zapoelo je u lipnju 2004. godine iskapanjem 146 probnih buotina. Tijekom
iskapanja mjerene su emisije plina.
Istraga je obuhvaala klasifikaciju
vrsta otpadnih materijala i procjenu
sastava (volumnu) svake vrste odloenog otpada.
U srpnju 2004. godine na odlagalitu je napravljen kemijski laboratorij
kako bi se na licu mjesta mogle napraviti sve potrebne analize uzoraka
tla i vode.
Iscrpno ispitivanje zapoelo je u kolovozu 2004. godine podjelom odlagalita na 50 metarske kvadrate u
obliku mree (oznaene na povrini),
s ukupno 812 probnih buotina. Iskopani materijal, voda i plin podvrgnuti su kemijskim analizama.
396
More detailed site investigation started in June 2004 with the excavation
of 146 test holes. The gas emissions
during the excavation were measured.
In addition, the investigation involved classification of the types of waste
material and estimation of the composition (by volume) of each type.
In July 2004 a chemical laboratory was
established at site to make the necessary analysis of soil and water samples
arising from subsequent investigation
and later, the remedial works.
A comprehensive examination commenced in August 2004 by dividing
the site into 50m squares on a grid
(flagged out at the surface), amounting to a total of 812 test holes. The
excavated material, the water and
the gas emissions were all subjected
to chemical analysis.
GOESCHL R.
Slika 2 Probna buotina

Figure 2 - Trial pit
Pomou rezultata navedenih ispitivanja na odlagalitu procijenjene

su vrste otpada, njihovi relativni odnosi, dubina i vanjske granice. Staro
odlagalite u Sharjah-u nastalo je na
podruju od 1,9 milijuna m2, oko 500
m sjeverozapadno od Sveuilinog
grada Sharjah. Procijenjeno je da je
ukupni volumen otpada bio oko 6,4
milijuna m3 (ili oko 5.0 milijuna tona).
Inertni materijal (kamenje, asfalt, keramika, betonski blokovi i ljunak)
inili su oko 85% otpada2. Ovo je prikazano na Slici 3.
7%
karton/papir/ pap
cardboard
The above site investigations allowed

estimates to calculate of the waste
types, their relative proportions, depth and lateral extent. The Old Sharjah
Landfill was found to extend over an
area of about 1.9 million m2, around
500 m northwest of the University
City of Sharjah. It was estimated that
the total waste volume was about
6.4 million m3 (or about 5.0 million
tonnes). Inert material (stones, asphalt, ceramics, concrete blocks and
gravel) constituted about 85% of the
waste3. This is illustrated in Figure 1.
2%1% 7%
17%
plastika
plastic
plastic
wood
drvo
wood
carpet
( textile
tepisi (tekstil)
carpet ( textile )
metal
metal
6%
tlo
soil
metal
soil
kamen // concret
beton
stone
4%
boce / staklo
bottle
/ glass
rubber
(tyre)
(auto) guma
cardboard / paper
1%
55%
stone / concrete
bottle / glass
rubber (tyre)
Slika 3 - Sastav otpada (prosjek)

Figure 3 - Composition of the dump (Average)
397
Slika 4 Voda koja otjee na odlagalite iz postrojenja za obradu otpadnih voda

Figure 4 - Water feeding to the dump from wastewater treatment plant
Meutim, postoje dokazi da je otpad

sadravao i opasne materijale poput
kemijskog i medicinskog otpada. Problem je bio kompliciraniji zbog injenice da je postrojenje za obradu otpadnih
voda, smjeteno izmeu Sveuilinog
grada i odlagalita, odlagalo obraenu
otpadnu vodu u krajolik (Slika 4).
Upravo je ovo isputanje otpadnih
voda znaajno je doprinijelo povienju razine podzemnih voda i
natapanju odlagalita. Koliina otpadnih voda otputenih u odlagalite dosezala je do 8,500 m3 dnevno.
Tijek podzemnih voda s druge strane odlagalita od june do sjeverne
lagune pridonio je stvaranju efekta
ispiranja otpada, ali je istovremeno
i poveao zagaenje u sjevernoj laguni i pjeanoj barijeri koja granii
s donjim-hidraulikim gradijentom
lagune. EET je 2006. godine trebao
oistiti ovu lagunu tijekom sezone
sue, a u iskopanom talogu uoeno
je poveano zagaenje tekim metalima i TPH-om (ukupni naftni ugljikohidrati).
398
However, there is some evidence

that the wastes included hazardous
materials such as chemical and medical wastes. The problem was further complicated by a sewage plant,
situated between the University City
and the landfill, disposes of treated
sewage water into the landscape
(Picture 3).
This discharge of water contributed
significantly to a locally elevated
groundwater table and flooding of
the landfill area. The discharge of
water into the landfill area could reach up to 8,500m3 daily. The groundwater flow across the landfill from
the south to the north lagoon has
brought about a flushing effect to
the wastes but increased the contamination in the north lagoon and the
sandstone barrier which borders this
lagoon down-hydraulic gradient.
EET was instructed in 2006 to clean
this lagoon during the dry season
and the excavated sedimentation demonstrated elevated contamination
by heavy metals and TPH.
GOESCHL R.
Tabica 1 Prosjene koncentracije

oneiivaa u krutim materijalima unutar
odlagalita
Oneienje
MC
DSS
LbC
Olovo: Pb
kadmij: Cd
iva: Hg
TPH
ER
pH-vrijednost
provodljivost
TPH
nitriti: NO2nitrati: NO3monijak: NH4+
kloridi: CIsulfati: SO42-
Jedinica
Prosjek
%
%
1,9
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/l
mS/m
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
17,1
82,6
10,0
4,8
3,3
1,0
542,1
1.300,2
8,2
124,2
1,0
2,0
17,0
5,1
68,4
356,1
Granina
vrijednost
nema
nema
50,0
10,0
3,0
1.000,0
2.500,0
6,0-13.0
300,0
0,5
10,0
500,0
40,0
5.000,0
5.000,0
Table 1 - Average concentrations of contaminants

in solid materials within the landfill
Contamination Units
Average
MC
%
DSS
%
LbC
%
Lead: Pb
mg/kg
Cadmium: Cd mg/kg
Mercury: Hg
mg/kg
TPH
mg/kg
ER
mg/l
pH-Value
Conductivity
mS/m
TPH
mg/l
Nitrite: NO2mg/l
Nitrate: NO3mg/l
Ammonia: NH4+ mg/l
Chloride: CImg/l
Sulphate: SO42- mg/l
17,1
82,6
1,9
4,8
3,3
1,0
542,1
1.300,2
8,2
124,2
1,0
2,0
17,0
5,1
68,4
356,1
Threshold
Value
none
none
10,0
50,0
10,0
3,0
1.000,0
2.500,0
6,0-13.0
300,0
0,5
10,0
500,0
40,0
5.000,0
5.000,0
MC- sadraj vlage; DSS kruta suha tvar;

LbC gubitak arenjem; TPH-ukupni naftni
ugljikohidrati; ER isparni ostatak
MC- Moisture Content; DSS - Dry Solid Substance;

LbC - Loss by Combustion; Conduc.-Conductivity;
TPH-total Petroleum Hydrocarbon; ER Evaporation
Residue
2. PROJEKT
2. THE PROJECT
Emirates Environmental Technology

Co. je tijekom travnja 2004. godine napravio sanaciju prvog znaajnog dijela odlagalita (povrina 966.135 ha),
dok je sanacija ostatka (68 ha) obavljena tijekom lipnja 2005. godine.
Tijekom ovog vremenskog perioda radovi na sanaciji ukljuivali su
iskop svog otpada, sortiranje, obradu
te nasipanje upljina odgovarajuim
materijalom. Nepogodni materijali,
poput opasnog otpada i plastinog
otpada koji se ne moe reciklirati,
odvezeni su na novo odlagalite (oko
30 km udaljeno od odlagalita u sanaciji). Komunalno poduzee Sharjah-a prevezlo je procjednu vodu (u
tankerima) s odlagalita. Projekt je
trebao biti zavren, ukljuujui i demontiranje svih postrojenja i ienje
terena, do kolovoza 2007. godine.
Emirates Environmental Technology Co. was instructed to commence

remediation of the first significant
part of the landfill (Area 966, 135 ha)
in April 2004 and the remaining part
(68 ha) in June 2005.
Since this time the remedial operations have included the total excavation of all wastes, then sorting, treatment, and infilling the voids with
acceptable material. Unsuitable
materials, such as hazardous and
non reusable plastic wastes, have
been transported to a new landfill
(about 30 km away from the present
site). The wastewater on the site has
been hauled (in tankers) offsite by
the Sharjah Municipality. The project should be completed, including
the dismantling of all plant and clearing the site, by August 2007.
399
Raspored radova na projektu odvijao se sljedeim tijekom:

Poetak programa ispitivanja:
2. lipanj 2004. godine
Poetak izgradnje postrojenja za
sortiranje: rujan 2004. godine
Poetak aerobizacije: studeni
2004. godine
Poetak redovnog pogona:
2. sijeanj 2005. godine
Zavretak iskapanja:
travanj 2009. godine
Zavretak sortiranja i zatrpavanja:
travanj 2009. godine
Rastavljanje postrojenja:
svibanj 2009. godine
Instalirana ili koritena oprema i
materijali:
The timetable of the project runs as

follows:
Start of investigation program: 2,
June 2004
Start erection of sorting plants:
September 2004
Start aerobisation: November
2004.
Set up regular operation: 2,
January 2005.
End of excavation: April 2009.
End of sorting and backfilling:
April 2009
Disassembly of plants: May 2009.
Iskop:
Excavation:
Redovni iskop:
10.000 m3 dnevno
Strojevi za iskapanje
7
Istovarivai (kiperi)
18
Buldozeri
1
Ispitivanje iskopa
mjeseno ispitivanje
od strane klijentovog
nadzora
Kapacitet rezerve
1.500.000 m3
Installed or used Equipment and

Materials:
Regular Excavation:
Excavators
Dump trucks
Dozer tractors
Proof of excavation
Storage stockpiles
Slika 5 Iskop
Figure 5 Excavation
400
10.000 m3 per day

7
18
1
monthly survey by
clients surveyor
1.500.000 m3
GOESCHL R.
2 stacionarna
plus 6 mobilnih
postrojenja
Redaka
ukupno 10
Tip postrojenja za sortiranje Mehaniko i
runo sortiranje
Postrojenja za sortiranje:
Sorting plants:
Lines
Type of sorting plant
2 stationary plus
6 mobile plants
total 10
Mechanical
and
hand sorting
Slika 6 Postrojenje za sortiranje

Figure 6 - Sorting plant
Bilanca sortiranja (prosjek)
Balance of sorting (average)
Dovoz
Ostatak u balama
za novo odlagalite
Drvo/eljezo
Materijal za zatrpavanje
Feeding
Residue in bales
to new landfill
Wood/Ferrous
Backfilling Material
100 %Vol
11,36 %Vol
1,2 %Vol
53,2 %Vol
Treatment
Plant
Postrojenje
za obradu
Ponovno punjenje
53,2 Vol%
Bale
11,36 Vol%
1,2 Vol%
53,2 Vol%
Feeding to Treatment
100 Vol%
Dovedeno na obradu
100 Vol%
Reciklaa
1,2 Vol%
100 Vol%
Recycling
1,2 Vol%
Refilling
53,2 Vol%
Baler
Novo odlagalite
11,36
Vol%
New Landfill
11,36
Vol%
Slika 7 Volumni protok na postrojenjima za sortiranje, prosjek tijekom 26 mjeseci

Figure 7 Volume flow at sorting plants, average over 26 months
401
Aerobizacija:
Aerobisation:
Broj postrojenja za aerobizaciju

2
Tip aerobizacije
Smell Well sustav (SWS)
Dnevni kapacitet SWS postrojenja 17.250 m3
Number of Aerobisation plants

2
Type of Aerobisation
Smell Well System
Daily Capacity SWS plants
17.250 m3
Princip Smell-Well sustava3:

Cilj Smell Well sustava je potaknuti
promjenu biolokog ozraja unutar
odlagalita iz anaerobnih u aerobne
uvjete.
Upuhivanjem zraka u odlagalite
putem koplja ograniena je aktivnost anaerobnih bakterija koje izazivaju agresivne neugodne mirise.
Istovremeno se, mjeavina plina i
zraka neugodnog mirisa uvodi u
odlagalite i isti se na biofilteru.
Dovodni zrak takoer prolazi kroz
biofilter prije uvoenja u odlagalite. U biofilteru se zrak zagrijava i
obogauje aerobnim bakterijama,
koje kada ih se uvede u odlagalite potiu stvaranje aerobne
atmosfere i istovremeno zaustavljaju ponovno nastajanje anaerobnih
uvjeta.
Principle of the Smell-WellSystem4:

The objective of the Smell Well System is to assist the transformation
of the biological climate inside the
landfill from anaerobic to aerobic
conditions.
The activity of anaerobic bacteria,
which are responsible for offensive
smells, is curtailed by blowing air
into the landfill via lances. At the
same time, the foul-smelling mixture
of gas and air is drawn off the landfill and cleaned in a biofilter. Supply
air is also passed through a biofilter
before it is blown into the landfill. In
the biofilter, it is heated and enriched
with aerobic bacteria, which when
blown into the landfill - encourage
the creation of an aerobic atmosphere and at the same time stop the resurgence of anaerobic conditions.
(Organic
waste)
(Organic
waste)
Organski
otpad
Organski
otpad
(Air)
(Air)
Zrak
Zrak
(Sealing layer)
Usisavanje/tlak
(Sucking/pressure)
Brtveni sloj
Usisavanje/tlak
(Sucking/pressure)
Odloeni materijal
(Landlled material)
Slika 8 Princip Smell-Well sustava

Figure 8. Principle of the Smell-Well System.
402
GOESCHL R.
Kako bi se odlagalini materijal opskrbio dovoljnom koliinom zraka,

u odlagalite se uvode koplja oko
3.5 m duine (standardno koplje) u
mreastom rasporedu, na intervalima od 5 do 6 metara. Satna reverzija
protoka zraka onemoguuje kanaliziranje unutar zakopanog materijala
i omoguuje kontinuiranu aeraciju
iskopanog podruja.
Nakon instalacije svih koplja i cijevi,
zapoinje proces aeracije. Tijekom
prvog dana, monitori plina mjere
vrne koncentracije metana. Tijekom
drugog dana, zavrena je promjena
iz anaerobne u aerobnu atmosferu
unutar odlagalita i razina metana
u otpadu smanjuje se na normalnu
vrijednost.
Openito gledajui, aeracijski sustav
potie uklanjanje i sakupljanje vie
hlapljivih organskih oneiivaa u
svrhu minimalizacije isparavanja
iznad povrine. Aerirana polja iskopa ostaju u aerobnim uvjetima tijekom dugog vremenskog perioda
(oko 6 tjedana).
To supply the landfill material with

sufficient air, the lances - of around
3.5 m in length (a standard lance) - are forced into the landfill in a
grid-like array, at intervals of 5 to 6
meters. The hourly reversion of the
airflow prevents canalisation inside
the buried material and facilitates a
continuous aeration of the excavation area.
After installation of all lances and pipes, the aeration process is started.
On the first day, high the gas monitors measure peak concentrations of
methane. From the second day, the
change from an anaerobic to an aerobic atmosphere inside the landfill is
completed and the levels of methane
in the waste air decrease to a normal
rate.
Overall the aeration system encourages the removal and collection
of more volatile organic pollutants
to minimise above-ground vapours. The aerated excavation field
remains in an aerobic condition for
a longer period of time (approx. 6
weeks).
Slika 9 Smell Well postrojenje

Figure 9 - Smell Well Plant
403
3. REZULTATI I DISKUSIJA
3. RESULTS AND DISCUSSION
Projekt uspjeno napreduje unutar

zadanih rokova. Dijelovi odreenih
podruja su u potpunosti iskopani i
ponovno napunjeni inertnim materijalom dobivenim iskopom na gradilitu.
Materijal odabran za ponovno punjenje je ispitan na tetne oneiivae prije nego je iskoriten za ponovno punjenje.
The project is proceeding successfully

according to schedule. Parts of the designated area have been completely
excavated and backfilled with inert
material obtained from the site excavations.
The material selected for backfilling
is tested for harmful pollutants before its use for infilling.
Slika 10 Podruje ponovno napunjeno otpadom

Figure 10 Refilled area
Tablica 2 Prosjene koncentracije oneiivaa u
materijalu za ponovno iz graevinskog otpada
Oneienje
MS
DSS
LbC
olovo: Pb
kadmij: Cd
iva: Hg
TPH
ER
pH-vrijednost
provodljivost
TPH
nitriti: NO2nitrati: NO3amonijak:NH4+
kloridi: CIsulfate: SO42-
Jedinice
%
%
%
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/l
mS/m
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
Prosjek
7,7
92,3
6,1
3,0
0,7
1,7
496,1
998,4
7,6
128,4
0,3
0,9
10,5
1,9
72,5
403,0
Granina
vrijednost
nema
nema
10,0
50,0
10,0
3,0
1.000,0
2.500,0
6,0-13,0
300,0
0,5
10,0
500,0
40,0
5.000,0
5.000,0

404
Table 2 - Average Contaminant Concentrations

in Backfill Material from CDW
Contamination Units
MS
DSS
LbC
Lead: Pb
Cadmium: Cd
Mercury: Hg
TPH
ER
pH-Value
Conductivity
TPH
Nitrite: NO2Nitrate: NO3Ammonia:NH4+
Chloride: CISulphate: SO42-
%
%
%
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/l
mS/m
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
Average
7,7
92,3
6,1
3,0
0,7
1,7
496,1
998,4
7,6
128,4
0,3
0,9
10,5
1,9
72,5
403,0
Threshold
Values
none
none
10,0
50,0
10,0
3,0
1.000,0
2.500,0
6,0-13,0
300,0
0,5
10,0
500,0
40,0
5.000,0
5.000,0
GOESCHL R.
Tablica 3 Prosjena koncentracija

oneiivaa u materijalu za ponovno punjenje iz komunalnog otpada
Oneienje
MS
DSS
LbC
olovo: Pb
kadmij: Cd
iva: Hg
TPH
ER
pH-vrijednost
provodljivost
TPH
nitriti: NO2nitrati: NO3amonijak:NH4+
kloridi: CIsulfati: SO42-
Jedinice
Prosjek
Granina
vrijednost
%
%
%
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/l
mS/m
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
11,5
88,5
8,6
2,8
0,7
2,1
697,8
1.127,7
7,7
148,0
0,4
2,0
14,9
5,4
103,0
584,2
nema
ema
10,0
50,0
10,0
3,0
1.000,0
2.500,0
6,0-13,0
300,0
0,5
10,0
500,0
40,0
5.000,0
5.000,0
Table 3 - Average Contaminant

Concentrations in Backfill Material
from MSW
Contamination Units
MS
DSS
LbC
Lead: Pb
Cadmium: Cd
Mercury: Hg
TPH
ER
pH-Value
Conductivity
TPH
Nitrite: NO2Nitrate: NO3Ammonia:NH4+
Chloride: CISulphate: SO42-
%
%
%
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/l
mS/m
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
Average
11,5
88,5
8,6
2,8
0,7
2,1
697,8
1.127,7
7,7
148,0
0,4
2,0
14,9
5,4
103,0
584,2
Threshold
Values
none
none
10,0
50,0
10,0
3,0
1.000,0
2.500,0
6,0-13,0
300,0
0,5
10,0
500,0
40,0
5.000,0
5.000,0

Slika 11 Materijal za ponovno punjenje

Figure 11 Backfill material
Kontinuirana kontrolna testiranja

materijala za ponovno punjenje pokazala su da je njegova kemijska kvaliteta unutar projektnih graninih
vrijednosti, to je ujedno i bila ugo-
Continuous verification testing of

the backfill material indicated that
its chemical quality was within the
project threshold values, which
were part of the contract and in
405
vorna obveza u skladu s Europskim

standardima. Meutim, iznimka je
parametar gubitak arenjem, koji
je povremeno prelazio graninu vrijednost. Upravo je testiranje na parametar gubitak arenjem pokazatelj
sadraja organske tvari unutar materijala za ponovno punjenje te samim
time i grubi pokazatelj njegovog budueg degradacijskog potencijala.
Ovaj problem je uzet u obzir u daljnjem radu. Obraeni proizvedeni
materijal sadravao je plastine i drvene estice. Ove estice, ukoliko su
prisutne u materijalu za ponovno punjenje, mogu uzrokovati poveanje
vrijednosti gubitka arenjem. Drugim rijeima, testiranjem samog gubitka arenjem ne mogu se razlikovati
lako razgradljivi organski spojevi od
onih koji se sporo razgrauju te stoga
accordance with European standards. However, one exception

has been the Loss by Combustion
(LbC) test results, which have on
occasion exceeded the threshold.
This test is an indicator of the organic matter content within the backfill material and is thus a crude
indicator of its future degradation
potential.
This issue was considered further.
Treatment produced material containing small plastic and wood particles. Within the material set aside
for backfill this can increase the LbC
value. In other words the LbC test
does not distinguish between organics that are readily degradable
and those that degrade slowly and
thus have minimal gas generation
potential. Further testing has been
Respiration rate Oxygen O2
Potronja kisika O2 (Respiration rate Oxygen O2)
he tvari (mg/g of DSS)

kruteofsuDSS
mg/g mg/g
5,00
4,50
4,00
3,50
3,00
2,50
2,00
1,50
1,00
0,50
13
.1
2
09 .20
.1 06
1
30 .20
.0 06
9
27 .20
.0 06
8
09 .20
.0 06
8
09 .20
.0 06
7
22 .20
.0 06
6
06 .20
.0 06
6
20 .20
.0 06
5
02 .20
.0 06
5
08 .20
.0 06
4
23 .20
.0 06
3
05 .20
.0 06
3
11 .20
.0 06
2
28 .20
.0 06
1
14 .20
.0 06
1.
20
06
10
.1
2.
24 20
.1 05
1
08 .20
.1 05
1
16 .20
.1 05
0
01 .20
.1 05
0
17 .20
.0 05
9
03 .20
.0 05
9
04 .20
.0 05
8
19 .20
.0 05
7
02 .20
.0 05
7
06 .20
.0 05
6
24 .20
.0 05
5
08 .20
.0 05
5
09 .20
.0 05
4
20 .20
.0 05
3
05 .20
.0 05
3
13 .20
.0 05
2
29 .20
.0 05
1
05 .20
.0 05
1.
20
05
0,00
Vrijeme
Time (Time)
Slika 12 Potronja kisika u materijalu za ponovno punjenje

Figure 12. Respiration of Oxygen in refilling material
406
GOESCHL R.
imaju mali potencijal za proizvodnju

plina. Napravljena su i druga daljnja
testiranja: napravljeno je testiranje
potronje kisika (temeljen na AT4 testu) (Slika 12). Ovim testom se mjeri
sposobnost tla da proizvede matan.
Test mjeri potronju kisika tijekom 4
dana. Uzeta je granina vrijednost od
5 mg/g suhe tvari. Slika 12 prikazuje
da su od 2005. godine postignuti rezultati ispod granine vrijednosti.
applied: specifically the respiration rate test (based on the AT4 test)
was introduced (Figure 4). This test
provides a measure of the ability
of the soil to generate methane.
The test measures the oxygen consumption over 4 days. A threshold
criterion of 5mg/g DS was applied.
Figure 4 illustrates that since 2005
the results achieved fall below this
threshold.
Monitoring plina
Gas Monitoring
Izbueno je nekoliko zdenaca za monitoring plina unutar ponovno napunjenih podruja i na vanjskom rubu
odlagalita kako bi se pratili plinovi u
tlu u ovim podrujima tijekom dueg
vremenskog perioda. Primijeeno je
da se unutar ponovno napunjenih podruja razina podzemne vode nakon
Several monitoring wells have been

installed inside the completed backfilled areas and at the perimeter
of the site to monitor soil gases in
these areas over the longer term.
It was observed that inside the refilled areas groundwater levels returned to the original levels after
Methane (Methane)
Metan
Methane [%V/V]
Metan
(%vol) (Methane [%V/V])
5
4,5
4,5
4,5
4,1 4,1
3,9 4
3,5
3
2,6
2,5
2,8
2,2
1,5
2,1
1,5 1,5
1
0,5
0
0,6
0,6
0
0
0
0
Test Test Test Test Test Test Test Test Test Test Test Test Test Test Test Test Test Test Test Test
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
Test
Slika 13 Koncentracija metana zdencu broj 6, tjedni testovi

Figure 13. Methane Concentration in Monitoring well No. 6, weekly tests
407
ponovnog punjenja vratila na svoju

izvornu razinu. Oko 2 mjeseca nakon
punjenja otkriveno je jedno aktivno
mjesto metana (zdenac br. 6) prema
centru ponovno napunjenog podruja i kao posljedica toga dolo je do
poveanja razine podzemne vode.
U ovom zdencu su izmjerene koncentracije metana do 10,5%vol. Koncentracije pojedinanih plinova imaju manju vanost od koncentracija
ukupnih volumena svih plinova te je
stoga napravljen test ispumpavanjem
koji je pokazao stabilnu koncentraciju
metana od < 5%. Nakon nekoliko tjedana koncentracija metana je pala na
normalne razine (vidi sliku 13).
Oneienje TPH-om (ukupni

naftni ugljikohidrati)
Pronaena su i podruja zagaenja
tla ugljikohidratima, veinom prema
junom dijelu odlagalita. Predloeno je da se ova podruja obrade
koristei prirodne tehnike bioloke
razgradnje. Oprema za prevrtanje
zemlje je ve instalirana na samom
odlagalitu spremna za uporabu u
trenutku kada se s iskopom doe do
ovih podruja.
Problem vode
Najozbiljniji problem s kojim smo
se suoili bio je kontrola podzemne
vode na odlagalitu. Visoka razina i
pretjerano navodnjavanje, uz isputanje obraene vode iz oblinjeg
postrojenja za obradu otpadne vode
je povealo problem. Prosjeno isputanje vode je povremeno dosezalo i
koliinu od 8.500 m3 dnevno. Razina
podzemne vode je izvorno bila samo
1 metar ispod povrine! Ukupni volumen povrinske vode na odlagalitu je procijenjen na oko 750.000 m3.
408
the backfilling. One hot spot of

methane (well No.6) towards the
centre of the backfilled area was
first detected about 2 months after
infilling and subsequent groundwater level increase. Concentrations of methane of up to 10,5%
by volume were measured in this
well. Gas concentrations alone are
of less significance than overall
volumes and thus a pumping test
was carried out, which indicated
a stable methane content of <5%.
After some weeks the methane
concentration dropped to normal levels (see Figure 5).
TPH Contamination
Areas of hydrocarbon contamination
of soil were found, mainly towards
the south of the site. It is proposed
to carry out treatment of these areas
using natural biological degradation
techniques. Soil turning equipment
is ready at site for when excavations
reach the affected areas.
Water problem
The most serious problem that has
been faced is the control of groundwater at site. A high water table
and excessive irrigation, in addition
to treated water discharge from the
adjacent municipal wastewater treatment plant has combined to enhance the problem. The average water
discharge at times has reached 8.500
m3 per day. The groundwater table
was originally just 1m below the surface! The total volume of surface water on the site is estimated at around
750.000 m3.
GOESCHL R.
Slika 14 Odlagalite prije iskopa

Figure 14 The landfill before excavation
Slika 15 Kontrola vode s nasipima

Figure 15 Control of water with dams
Od presudne je vanosti smanjiti razinu

vode unutar podruja iskopa. Upravljanje tolikom koliinom vode je izuzetno
teko te je stoga odlueno da se smanji
dotok vode na odlagalite tako da se
izolira glavna laguna na jugu. Cijeli postupak je proveden izgradnjom nasipa
oko vanjskog ruba odlagalita koristei
nepropustan materijal.
It was necessary to reduce the water level within the excavation areas.
The management of that amount of
water is difficult and it was decided
to reduce inflow to the site by isolating the major lagoon in the south.
This was done by constructing a
dam around its perimeter using impermeable material.
409
Status i Volumna bilanca (lipanj

2008.):
Status & Volume Balance (June

2008):
Do sada (kraj lipnja 2008.) iskopana

je, obraena i djelomino ponovno popunjena ukupna koliina od
5,437.331 m3.
Trenutno se u rezervi nalazi oko
1.960.000m3 materijala na postrojenjima za obradu. Ostaci za odlaganje
izvan odlagalita na novo odlagalite
komunalnog otpada iznose svega
11,36%vol. Inertni materijal koji je u
porastu je potencijalni materijal za
ponovno punjenje, otpadno eljezo
moe se oporabiti i prodati ili ponovno iskoristiti, sortirano otpadno drvo
se koristi kao strukturni materijal na
postrojenju za kompostiranje otpadnog mulja na novom odlagalitu nakon to se usitni.
Trenutna rezerva materijala koji se
tek treba obraditi napravljena je iz
nekoliko razloga: klijentovi zahtjevi
mijenjani su tijekom trajanja ugovora
tto je za sobom povlailo i promjene
strategija sanacije. Pri tom se misli na
iskapanje odreenih podruja odlagalita kako bi se ta podruja mogla
im prije koristiti, te su zbog toga i
ulazne koliine otpada u postrojenje
prekoraivale brzinu obrade. Sve navedeno je uzrokovalo premjetanje
jednog od dva postrojenja za obradu
na drugu stranu odlagalita kako bi
se podruje na kojem se nalazilo to
postrojenje moglo koristiti prije nego
je to bilo prvotno isplanirano. ak i s
detaljnim planiranjem i koritenjem
modularne relokacije, ovo postrojenje je bilo izvan pogona skoro 2
mjeseca. Nakon kratkog perioda ovo
isto postrojenje je uniteno u poaru i opet je bilo van pogona skoro 2
mjeseca.
Until now (end June 2008) a total

amount of 5,437.331 m3 has been
excavated, treated and partly backfilled.
At this time there is a stockpile of app.
1.960.000m3 in front of the treatment
plants. The remaining residue for the
offsite disposal at the new municipal
landfill is approximately 11,36% volume only. The inert material arising
is potential backfill, scrap iron can be
recovered for onward sale and reuse; the sorted waste wood is used as
structure material in a sewage sludge
composting plant at the New Landfill after being shredded.
The current stockpile of material
awaiting treatment has been created
for several reasons: The clients requirements changed during the contract thus necessitating a change of
remediation strategy. This involved
excavating certain areas of the site
for early release of this land for redevelopment, thus waste inputs to the
plant exceeded treatment rates. This
also necessitated moving one of the
two treatment plants across the site
to allow the site of the waste plant
to be released earlier than previously programmed. Even with detailed
planning and allowing modular relocation, this plant experienced a shut
down time nearly 2 months. A short
time afterwards this same plant was
destroyed by fire and was out of commission again for nearly 2 months.
410
GOESCHL R.
Slika 16 Postrojenje za sortiranje nakon poara (oujak 2006. godine)

Figure 16 - Sorting plant 1 after fire (March 2006)
Bilo je potrebno poveati kapacitet

za obradu mobilnom mainerijom
kako bi se rijeili rezervnog volumena u vremenu koje je preostalo.
It was necessary to increase the treatment capacity by mobile machineries to solve this stock piles volume in
the remaining time.
TROKOVI
COSTS
3
Trokovi projekta su 24,5 AED po m

(6,68 US$/m3) iskopanog odloenog
materijala. U ovaj iznos nisu ukljueni trokovi odlaganja ostataka izvan
odlagalita i trokovi obrade procjednih voda. Unutarnja mjesena kontrola trokova pokazala je da je projekt unutar procijenjenih trokova.
Kod usporedbe trokova moraju se
uzeti u obzir specifini trokovi radne snage, goriva (diesel) i dodataka.
The costs for the project are 24,5

AED per m3 (6,68 US$/m3) of excavated dump material. Not included in
this are the costs for the off site disposal of the residues and for the water treatment. The internal monthly
cost control shows that the project
has run in accordance with the cost
estimation. The specific costs for labourers, fuel (diesel) and overheads
has to be considered in the cost comparison.
ZAKLJUAK
Projekt sanacije odlagalita otpada
u Sharjah-u, Ujedinjeni arapski emirate prikazuje mogunost pretvorbe
podruja starog odlagalita smjetenog u gradu u novo razvijeno podruje grada s prihvatljivim trokovima i u prihvatljivom vremenskom
CONCLUSIONES
The landfill remediation project in
Sharjah / UAE shows the realistic
possibility to convert an old landfill
area inside the town to a new town
development land within reasonable
costs and a realistic time frame. The
411
periodu. Projekt prikazuje tehnike

kombinacije i organizacijsku strukturu potrebnu da se izvede ovakav
projekt bez tete po okoli u blizini
odlagalita. Ovaj projekt je vrlo vano polazite za sanaciju starih smetlita.
project shows the technical combinations and organisation structure

to handle such a project without defecting the environment around the
land fill site. It is an important food
print for the rehabilitations of waste
dump sites.
LITERATURA/REFERENCES:
1 Rettenberger G.(), Landfill Survey Before Mining: Investigation and Conclusion, in proceedings of the International Conference on Landfill Remediation, AUS, Sharjah, January 2005.
2 Shanableh A. and Omar M.(), Investigation of the Sharjah Waste Disposal Sites and Remediation Alternatives, A 2001 Preliminary Study, Technical Report No 4OS-2, University
of Sharjah, 2001.
3. Koch K. (3), Interim Report in order of EET, Sharjah 2006, Dresden University of Technology Institute of Waste Management and Contaminated Site Treatment.
4. Tayim H.(4), American University Sharjah, Remediation of the Old Sharjah Landfill,
Kuwait November 2005.
412
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
SANIRANE OTONE DEPONIJE GRADA ZADRA - TRI GODINE POSLIJE

LANDFILLS OF ZADAR COUNTY ISLANDS - THREE YEARS AFTER
REMEDIATION
1)
dr. sc. Igor Sutlovi1), dipl. ing. Saenka Korenov2), dr. sc. Ana Lonari-Boi1)
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Sveuilita u Zagrebu,Savska c.16, Zagreb,
2)
Eko d.o.o. Zadar, Ante Starevia 1, Zadar
SAETAK
Tri godine nakon provedene sanacije otonih odlagalita Grada Zadra mogue je ocijeniti kvalitetu
uspostavljenog sustava gospodarenja otpadom na otocima. Na temelju raspoloivih pokazatelja uoen je
porast koliine otpada na godinjoj razini. Mali broj domainstava, te prostorna dislociranost osnovne
su znaajke ovog sustava koje rezultiraju znatno viim trokovima gospodarenja otpadom u odnosu na
one na kopnu. Zbog smanjenja trokova zanemareno je odvojeno prikupljanje otpada ime otoanima
nije pruena potpuna paleta usluga. Rjeenje problema nalazi se u uspostavi kvalitetne komunikacije
izmeu lokalne zajednice i nadlenih institucija te ukljuivanjem tree strane s ciljem pruanja potpore
objema stranama.
Kljune rijei: otoci Grada Zadra, pokazatelji gospodarenja otpadom, lokalna zajednica.
ABSTRACT
Three years after landfill remediation on islands of City of Zadar present situation can be analysed.
During this period initial approach to this problem has established highly reliable waste management on
islands. Peeks during summer period are serviced without any problem. Due to geographical peculiarities
of these islands and low population waste managment expenses are significantly higher than on continent.
This leads to lack of some specific services such as separated collection (PET, paper and glass). Intending
to the same standard of island population compared to that on continent, interests of local community
has to be recognised. Including third party is suggested in order to sustain efforts of local community
towards local authorities. This is the way how to encourage local population to achieve their goals because
preservation of natural and social peculiarities of Croatian islands is imperative.
Key words: islands of City of Zadar, waste management indicators, local community.
UVOD
Za neke je to pitanje rijeeno, a neki e pak postaviti pitanje moe li se i vie.
S tom dilemom se susreemo moda i ee nego to mislimo ili elimo.
Ako tu dilemu stavimo u kontekst gospodarenje otpadom na otocima uvidjet
emo njenu opravdanost. Kao polaznu injenicu ponovno naglasimo da
je na otocima Grada Zadra uspostavljen kvalitetan sustav gospodarenja
otpadom. Takvom stanju prethodilo je neodrivo stanje divljih odlagalita
s neizvjesnom perspektivom utjecaja na okoli. O sanaciji takvog stanja bilo
je ve puno rijei na 1. Meunarodnom simpoziju o gospodarenju otpadom
na otocima, odranom u Zadru 2006. godine te na IX. Meunarodnom
simpoziju Gospodarenje otpadom odranom krajem iste godine u Zagrebu
[1, 2]. Nakon tako uspostavljenog sustava gospodarenja otpada dugorono
je rijeen taj problem na otocima Grada Zadra. Tri godine nakon provedene
situacije moe se sigurnou utvrditi da uspostavljeni sustav dobro
funkcionira to potkrijepljuju i statistiki podaci koji su dani u nastavku.
Istovremeno ti isti podaci dobra su podloga i za analizu postojeeg stanja i
za predlaganje eventualnih poboljanja.
MATERIJALNI POKAZATELJI GOSPODARENJA OTPADOM NA OTOCIMA

Gospodarenje otpadom bez obzira na razinu kvalitete ima svoju cijenu,
pri tome se misli na onu ekonomsku. Ona je posljedica mnogobrojnih
trokova koji se javljaju u cijelom sustavu. U tom sustavu mogu se definirati
zainteresirane strane, a to su
- krajnji korisnici odnosno proizvoai raznih kategorija otpada (domainstva,
obrti, tvrtke itd.),
- komunalne tvrtke koje taj otpad zbrinjavaju i naposljetku
- oni koji financiraju cijeli taj sustav.
Prva i trea stavka predstavljaju istu grupaciju, jer onaj tko proizvodi otpad
plaa i njegovo zbrinjavanje. Meutim ukoliko ta sredstva nisu dostatna
potrebno je iznai i dodatne izvore financiranja, obino od strane jedinica
lokalne samouprave. Ovi odnosi zakonski su regulirani [3].
Nepovoljni prostorni smjetaj u odnosu na kopno, odnosno nunost
prijevoza otpada i morskim putem, te mali broj korisnika (tablica 1.), znatno
poskupljuju postupak zbrinjavanja otpada na otocima [4].
Ono to predstavlja komparativnu prednost otoka, u ovom sluaju postaje
ozbiljan organizacijski i financijski problem. Time se javlja odreena pat
pozicija, s jedne strane otpad na otocima vie nije problem, a s druge pak
strane otoani ne dijele sve pogodnosti sustava koje su na raspolaganju
korisnicima s kopna, iako redovito podmiruju svoje financijske obaveze
prema komunalnim tvrtkama. Slika 2. grafiki prikazuje postotak naplate
potraivanja od strane istoe d.o.o. Zadar za 2006. i 2007. godinu [4]. Naknada
414
SUTLOVI I., KORENOV S., LONARI-BOI A.
za odvoz otpada obraunava se po kvadratnom metru stambene povrine. U

sustav naplate ukljueni su i povremeni korisnici objekata (vikendai) koji
plaaju paualni iznos za cijelu godinu.
Tablica 1.Broj domainstava na otocima
Otok/mjesto
Br. domainstava
Molat
190
Zapuntel
61
Brgulje
67
Ukupno Molat
318
Olib
145
Ist
212
Mali I
318
Veli I
373
Ukupno I
691
Silba
596
Premuda
112
Ukupno svi otoci:
2.074
Slika 2. Naplata potraivanja na otocima Grada Zadra
Prikazani podaci ukazuju na visoki postotak naplate potraivanja, meutim

u kontekstu injenice da na otocima ivi tek 2% stanovnitva Grada Zadra [2]
udio njihova prihoda u ukupnoj masi je zanemariv. Zbog sloenosti prijevoza
415
otpada s otoka, ona pokrivaju tek dio stvarnih trokova, a ostatak snosi Grad
Zadar. Pregled statistike odvoza otpada za pojedine otoke Grada Zadra dan je
u nastavku. Iako zanemarivi postotaka po udjelu stanovnitva, odvoz otpada
odaje vrlo dinaminu sliku i ima trend porasta. Slika 3. prikazuje koliine
proizvedenog otpada tijekom 2006., 2007. i prve polovine 2008. godine [4].
Slika 3. Koliine otpada odvezene s otoka Grada Zadra od 2006. do 2008. godine
Uoljiv je trend porasta odvezenih koliina otpada u 2007. godini iako treba
napomenuti da je statistika volumen otpada raunat prema broju odvezenih
press kontejnera, a njihova ispunjenost se ne evidentira. Najvei udio u
odvezenom otpadu ima otok I gdje se istovremeno uoava i najznaajniji
porast odvezenih koliina. I nadalje je uoljivo veliko vrno optereenje u
ljetnim mjesecima i to na svim otocima. To vrno optereenje poklapalo se
i s onim linijskog brodara Jadrolinije, ijim se trajektima prevozio otpad s
otoka. Obzirom na neugodne mirise, prijevoz otpada zajedno s putnikim
prometom vie nije bio mogu. To je za posljedicu imalo unajmljivanje
trajekta samo za te potrebe ime su dodatno poveani trokovi prijevoza
s 585.290,00 kuna u 2006. godini na 1.508.000,00 kuna u 2007. godini [4]. U
korelaciji s odvezenim koliinama je i broj tura kojima se trajektima prevozi
otpad s otoka na kopno. Ti pokazatelji za otoke Grada Zadra prikazani su na
slici 4 [4].
416
Slika 4. Broj tura odvezenih s otoka Grada Zadra od 2006. do 2008. godine
USKLAIVANJE MATERIJALNIH I NEMATERIJALNIH IMBENIKA

Prethodno izneseni podaci ukazuju da je uspostavljen kvalitetan i pouzdan
sustav zbrinjavanja otpada na otocima Grada Zadra. Ono to je potrebno
istaknuti je da postoji elja svih korisnika da imaju isti komunalni standard
bez obzira gdje se nalazili.
Upravo ova injenica dovodi stanovnike otoka, i to ne samo one Grada
Zadra, u djelomino neravnopravan poloaj. Obzirom na ve spomenute
specifinosti zbrinjavanja otpada na otocima koje prije svega rezultiraju
visokim materijalnim trokovima, javlja se nesklad elja i realnih mogunosti.
S jedne strane je komunalna tvrtka koja tei smanjenju trokova koje u
konkretnom sluaju najjednostavnije postii smanjenjem ponuda usluga,
prije svega odvojenog prikupljanja otpada. Ta stavka je potpuna zanemariva
ako se gledaju prikupljene koliine ambalanog otpada, ali sagledavajui sve
aspekte gospodarenja otpadom taj se problem ne moe nikako zanemariti jer
citirajmo reenicu iz Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za
razdoblje 2007.-2015. [3] koja kae Gradovi i opine na lokalnoj razini provode
edukaciju javnosti preko sredstava javnog informiranja (TV, radio, tisak) o tome
kako postupati s otpadom. Takoer, Zakon o otpadu [5] propisuje obvezu
odvojenog prikupljanja i skladitenja otpada kojeg se vrijedna svojstva mogu
iskoristiti i nadalje se kae da je temeljna zadaa odvojenog skupljanja otpada
417
smanjivanje potencijala komunalnog otpada kojeg treba odloiti na odlagalite

otpada, odnosno obraditi i energetski iskoristiti prije odlaganja. Niti u jednom
citatu se ne diskriminira onu zajednicu koja proizvodi manje otpada.
Iz ovih citata treba iitati vanost lokalne zajednice u rjeavanju ne samo
ovog problema, odnosno nuno je senzibilizirati stanovnitvo i njihove
izabrane predstavnike da potiu rjeavanje problema te da se odupru letargiji i
razmiljanju da su graani drugog reda zaboravljeni od svih. Istovremeno, ne
smije se kriviti komunalne tvrtke od kojih njihovi vlasnici zahtijevaju rentabilno
poslovanje i smanjenje trokova. Oita je nunost ukljuivanja tree strane
koja treba pruiti potporu otonom stanovnitvu pri artikuliranju njihovih
zahtjeva (nematerijalni imbenik) i komunalnoj tvrtki za nadoknadu razlike
trokova zbrinjavanja i odvoza odvojeno prikupljenog otpada na otocima.
Na tragu ovog razmiljanja je i ono to je navedeno u dokumentu Jaanje
sposobnosti u primjeni okolinog acquisa na lokalnoj i regionalnoj razini [6].
U provedenoj SWOT analizi za poglavlje Otpad konstatira se sljedee:
- da su izuzetno visoki trokovi prijevoza s otoka i
- da je nedovoljna svijest ljudi da je otpad njihova briga.
Kao jedna od aktivnosti koja se tie gospodarenja otpadom navodi se
evidentiranje i stavljanje pod posebnu zatitu vrijednih dijelova prirode, a
naroito otoka.
ZAKLJUAK
Tri godine protekle su od sanacije otonih odlagalita otoka Grada Zadra. U
tom razdoblju, pomnim praenjem pokazatelja moglo se ocijeniti kvalitetu
uspostavljenog sustava gospodarenja otpadom na tim otocima. Uoeno je
da sustav dobro funkcionira i da je pouzdan. Problem prijevoza redovitim
trajektnim linijama rijeen je najmom posebnog trajekta samo za tu
namjenu. Zbog turizma kao jedne od najznaajnijih aktivnosti Grada Zadra i
pripadajuih mu otoka, najzahtjevnija je zbrinjavanje otpada tijekom ljetnih
mjeseci odnosno vrhunca turistike sezone. Usprkos tome, raspoloivim
kapacitetima osigurano je nesmetano funkcioniranje sustava i u tim mjesecima.
Kao jedini nerijeeni problem uspostavljenog sustava gospodarenja otpada
na otocima moe se navesti nefunkcioniranje odvojenog prikupljanja otpada
zbog visokih trokova koji iz toga proizlaze i koji padaju na teret komunalne
tvrtke. To upuuje na nunost ukljuivanja lokalnog stanovnitva prilikom
donoenja odluka koje se tiu ivota na otocima, te iznalaenja dodatnih
izvora financiranja koji e pokriti poveane trokove gospodarenja otpada na
otocima. Krajnji cilj takvog sustava je povienje kvalitete ivljenja na otocima
i ravnopravan status otokog stanovnitva u ostvarivanju svojih prava i
obveza u odnosu na stanovnike s kopna. To predstavlja temeljnu pretpostavku
zatite specifinih prirodnih potencijala hrvatskih otoka i uvjet je zadravanja
stanovnitva na otocima, bez kojih ti otoci ne bi bili ono to jesu.
418
LITERATURA
1. Sutlovi, I., Sutlovi, A.: Iskustvo otoka Ia od ekoloke prijetnje do modela zbrinjavanja
otpada na otocima, 1. meunarodni simpozij Gospodarenja otpadom na otocima,
Zadar,2006.
2. Sutlovi, I., urko, t., Foglar, L., Sutlovi, A.: Otona odlagalita Grada Zadra sadanje
stanje i perspektiva, IX. meunarodni simpozij Gospodarenja otpadom, Zagreb,
2006.
3. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015., Narodne novine
Slubeni list Republike Hrvatske br. 85/2007, Zagreb, 2007.
4. istoa d.o.o. Zadar, privatna komunikacija, 2008.
5. Zakon o otpadu, Narodne novine Slubeni list Republike Hrvatske br. 178/2004 i 111/2006,
Zagreb, 2006.
6. Jaanje sposobnosti u primjeni okolinog acquisa na lokalnoj i regionalnoj razini; Bugarska,
Hrvatska, Rumunjska, Turska, Zadar 2007.
419
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
SANACIJA ODLAGALITA KOMUNALNOG OTPADA MRACLINSKA

DUBRAVA, VELIKA GORICA OSVRT POVODOM DOVRENJA
PROJEKTA
MARKO RUI, dipl. in. biol.1,
SUZANA URKO, dipl. in. arh.2, DANKO FUNDURULJA, dipl. in. gra.2
1
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, Velika Gorica

2
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., Babonieva 32, Zagreb
Saetak
Projekt sanacije Odlagalita komunalnog otpada Mraclinska Dubrava u Velikoj Gorici zapoeo
je 1999. godine novelacijom projektne dokumentacije izraene jo 1991. godine te izradom
Studije utjecaja na okoli, temeljem koje je obavljena procjena utjecaja na okoli i izdano
Rjeenje Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja o prihvatljivosti zahvata za okoli.
Grad Velika Gorica 2001. godine donio je Program sanacije odlagalita otpada i razvoja sustava
gospodarenja otpadom na podruju Grada od 2001. do 2020. godine, temeljem kojega je odlueno da e se
postojea lokacija odlagalita zadrati kao slubeno odlagalite otpada za podruje Grada Velike Gorice i
kao takva ugraditi u dokumente prostornog ureenja, uz odreivanje ire zone potrebne za razvoj centra
za gospodarenje otpadom uz samo odlagalite te proirenje odlagalita na dvostruko veu povrinu, u
skladu s propisima o postupanju s otpadom i suvremenim tehnolokim dostignuima. Lokacijska dozvola
za zahvat sanacije i proirenja odlagalita dobivena je 2003. godine, a graevinska 2006. godine.
Godine 2004., temeljem natjeaja, sklopljen je s Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
ugovor o sufinanciranju i sudjelovanju Fonda u izvoenju projekta sanacije Odlagalita komunalnog
otpada Mraclinska Dubrava, kojim je odreena ukupna vrijednost projekta u iznosu od 21 milijun
kuna, od ega Fond sufinancira 8,4 milijuna, a Grad Velika Gorica 12,6 milijuna kuna. Ugovorom o
sufinanciranju odreen je nain sanacije u skladu s glavnim projektom prekrivanje tijela odlagalita
zavrnim pokrovnim slojem bez premjetanja otpada i sanacije dna odlagalita, budui da je istraivanjem
utvreno da se ono nalazi na do 4 metra debelom sloju gline te ne ugroava podzemne vode. Takoer je
ugovorena izrada zdenaca za otplinjavanje i sustava aktivnog otplinjavanja sa spaljivanjem odlagalinog
plina na baklji te ugradnja ureaja za proiavanje procjednih voda, kako bi se one mogle koristiti za
navodnjavanje saniranog i ozelenjenog dijela tijela odlagalita. U sklopu projekta ureena je i ulaznoizlazna zona odlagalita s kolnom vagom i pralitem za kotae kamiona, upravnom zgradom, portom,
skladitima i garderobnim prostorom za radnike.
Kljune rijei: komunalni otpad, sanacija odlagalita otpada, financiranje sanacije odlagalita,
tehnologija sanacije odlagalita
Summary
The project of restoration of the Municipal landfill site Mraclinska Dubrava in Velika Gorica had started
in 1999 by the renewal of the documentation made in 1991 and working out the environmental impact
study which was the basis for the environmental impact assessment and issuing the act on environmental
conformity of the project by the Ministry of environmental protection and spatial planning.
The City of Velika Gorica in the year 2001 issued the Program of the landfill restoration and the
development of the waste management system in Velika Gorica in the period from the year 2001 to 2020,
on the basis of which its been decided to keep the current location of landfill site as the official waste
disposal and management site of the City of Velika Gorica, which should be incorporated in spatial plan
of Velika Gorica. It was also stated that the wider zone should be planned for the development of the
waste management center near the landfill site, and the landfill should occupy twice the space than was
used at that time, according to legislation and new technological achievements. The site permit for the
restoration of used landfill and for building the new capacity for future waste disposal has been achieved
in 2003, and the building license in 2006.
In the year 2004, after the public announcement by the Environmental Protection and Energy Efficiency
Fund of the Republic of Croatia, the contract on participation and co-financing by the Fund has been
signed for the project of the Mraclinska Dubrava landfill restoration, with the lump sum of 21 mio kn, of
which the Fund should co-finance 8.4 mio kn and the City of Velika Gorica 12.6 mio kn. The restoration
should be made according to the technical documentation: it included covering the landfill with the top
layers, without moving the disposed waste or building the bottom cover layers, for the previous studies
revealed the 4 m thick layer of clay beneath the landfill site so it couldnt endanger the groundwater in
the area. Next, the contract included the building of the vents for the active landfill gas extraction and the
system for burning gases by torch, as well as installation of the waste-water treatment unit, so the water
could later be used for the irrigation of plants and grass on the re-cultivated landfill body. The project
also included building of entrance/exit zone with truck weighing-machine and washing unit for wheels,
administrative building, entrance booth, warehouse and wardrobes for workers.
Key words: municipal waste, landfill site restoration, financing of landfill site restoration,
landfill site restoration technology
422
RUI M., URKO S., FUNDURULJA D.
1. UVOD
Odlagalite komunalnog otpada na lokaciji Mraclinska Dubrava osnovano
je jo 1976. godine, kao centralno smetlite tadanje Opine Velika Gorica i
okolnih opina Pokupsko, Orle i Kravarsko. Lokacija odlagalita odabrana
je tada na temelju iskustvenih podataka o debelim slojevima gline na tome
podruju, na kojem se nalazi i aktivni glinokop Ciglane Mraclin.
Prvi pokuaj sanacije odlagalita datira iz 1991. godine kada je izraen projekt sanacije, usklaen s tada vaeim propisima, po kojem je 1992. JP Velkom krenulo u izvoenje radova koji, naalost, nisu dovreni (1).
Od 1991. do 1999. godine nastavljeno je odlaganje otpada na djelomino
sanirano tijelo odlagalita, bez sabijanja i prekrivanja. Godine 1995. dolo
je do izdvajanja Grada Velike Gorice iz sastava Grada Zagreba te je 1999.
godine novoosnovana jedinica lokalne samouprave zapoela aktivnosti na
izradi nove dokumentacije potrebne za ishoenje dozvola za sanaciju i proirenje Odlagalita komunalnog otpada, kojemu je u meuvremenu naziv
promijenjen u Mraclinsku Dubravu kako bi se izbjeglo neopravdano poistovjeivanje povijesnog naselja Mraclin s odlagalitem otpada.
2. OPIS I KARAKTERISTIKE LOKACIJE ODLAGALITA OTPADA
Odlagalite komunalnog otpada Mraclinska
Dubrava nalazi se 7,5 km juno od naselja
Velika Gorica, oko 1.250 m od naselja Mraclin
na sjeveru, odnosno Buevec na jugu te
oko 800 m od naselja Lazi Turopoljski pa
tako, nakon sanacije, ne ugroava izravno
stanovnike spomenutih naselja bilo bukom,
mirisima ili drugim neugodnostima iako
spada u skupinu velikih odlagalita, budui
da njemu gravitira oko 70.000 stanovnika
Grada Velike Gorice, estog grada prema
broju stanovnika u Hrvatskoj. Ukupni
kapacitet odlagalita procijenjen je na 900.000
m3, a u trenutku poetka sanacije i proirenja
(2003./2004. godine) na nj je bilo odloeno
oko 244.000 m3 komunalnog, neopasnog
industrijskog, graevinskog i zelenog otpada
(10).
U prometnom smislu, do odlagalita se dolazi
cestom Velika Gorica Sisak do odvojka za
Mraclin, zatim kroz naselje Mraclin cestom
Slika 1. Poloaj odlagalita otpada

u odnosu na okolna naselja.
423
prema ciglani i odlagalitu. Ova je situacija donekle nepovoljna zbog prolaska

vozila s otpadom kroz samo sredite Mraclina, no to se u dogledno vrijeme
namjerava rijeiti izgradnjom nove prometnice koja e se odvajati od dravne
ceste D-30 i izvan naselja dolaziti izravno do ciglane i odlagalita otpada.
Trenutno je promet vozila s otpadom prema odlagalitu i od njega relativno
niske frekvencije, odnosno dosee izmeu 20 i 40 prolazaka komunalnih
vozila dnevno.
Slika 2. Situacija odlagalita i budueg centra za gospodarenje otpadom (oznaka IS) u

Prostornom planu ureenja Grada Velike Gorice (URBING d.o.o., Zagreb, 2006.).
Odlagalite komunalnog otpada prostire se na povrini od ukupno 12,6 ha,

od ega oko 4 ha zauzima sanirano tijelo starog odlagalita, dok je oko 5 ha
povrine predvieno za proirenje odlagalita novim kazetama za sanitarno
odlaganje otpada, a ostatak povrine pripada prateim graevinama kao
to su interne prometnice, parkiralita, ulazno-izlazna zona s portom,
vagom, pralitem za vozila, garderobama za radnike, skladitem i upravnim
prostorijama, informativno-edukacijski centar za posjetitelje, lagune za
sakupljanje procjednih voda, ureaj za proiavanje procjednih voda, obodni
kanali za oborinsku odvodnju, zelene povrine te ograda odlagalita (5).
Iskustveno odreena lokacija u hidrogeolokom smislu pokazala se
opravdanom temeljem rezultata hidrogeolokih istraivanja provedenih
1999. godine za potrebe izrade studije utjecaja na okoli (3). Naime, iskopom
i laboratorijskim ispitivanjem materijala iz etiriju 4,5 m dubokih sondanih
jama na prostoru predvienom za proirenje odlagalita, ustanovljeno
je da je teren jednostavne litoloke grae, s jasnim litolokim odnosima i
horizontalnim rasprostiranjem naslaga koje se sastoje od desetak centimetara
debelog sloja humusa te 3,5 m do 4,5 m debelog sloja sastavljenog od razliitih
tipova glina razliitog stupnja vlanosti i plastinosti, nakon ega slijedi 0,5
424
m debeo sloj pijeska s udjelom praha i gline te sloj sitnozrnatog ljunka

nepoznate debljine. Prosjena propusnost pokrovnog glinovitog materijala
utvrena laboratorijskim ispitivanjem iznosi 1,07108 cm/s, to znai da je on
ve u prirodnim uvjetima praktiki nepropustan za vodu. U geomehanikom
pogledu, temeljna karakteristika tla na kojem se nalazi odlagalite jest velika
stabilnost ak i vertikalnih stijenki iskopa te odlina brtvena svojstva koja se
mogu jo i poboljati adekvatnim zbijanjem materijala.
Slika 3. Litoloki korelacijski profili terena u zoni odlagalita (Geoeco-ing d.o.o., Zagreb, 1999.).
Lokacija odlagalita prema hidrogeolokoj regionalizaciji pripada

prisavskoj ravnici, a nalazi se na krajnjem jugu podruja na kojem se
prostire tzv. zagrebaki vodonosnik, odnosno klastine naslage razliitog
granulometrijskog sastava koje sadre podzemnu vodu koja se uglavnom
prihranjuje iz rijeke Save, a tee u smjeru zapad-istok. U zoni odlagalita
otpada najvia zabiljeena razina te podzemne vode nalazi se na oko 5 m
ispod prirodne povrine tla, a s obzirom na prirodno lou kvalitetu i slabu
propusnost vodonosnika na ovome podruju, u okolici odlagalita otpada
nema vodocrpilita namijenjenih javnoj vodoopskrbi. Lokacija odlagalita
stoga je u geolokom, hidrogeolokom i geomehanikom smislu ocijenjena
vrlo povoljnom za tu namjenu. U pogledu seizmike, lokacija odlagalita nalazi
425
se izvan dosega i utjecaja znaajnih rasjeda, pa potencijalno nije znaajno

ugroena od potresa.
Od istranih radova obavljena su jo i ispitivanja podzemnih voda iz zdenaca
u naselju Mraclin i Lazi Turopoljski te Buevec, koji se nalazi nizvodno
od odlagalita. Takoer su izvrena ispitivanja kakvoe voda povrinskih
vodotoka u okolici odlagalita (2).
Sva ispitivanja podzemnih voda pokazala su da odlagalite nema negativnih
utjecaja na njihovu kakvou, odnosno da procjedne vode odlagalita ne
dopiru do podzemnih voda u njegovoj okolici. Utvren je negativan utjecaj
procjednih voda na kakvou povrinskih vodotoka u neposrednoj okolici
odlagalita, budui da su se procjedne vode prije sanacije nekontrolirano
razlijevale i sakupljale u kanalima u blizini odlagalita.
Slika 4. Nekontrolirano razlijevanje procjednih voda odlagalita u okoli prije sanacije.
Osim prethodno opisanih istranih radova, za potrebe izrade studije utjecaja

na okoli i procjene odlagalinog kapaciteta obavljena su i sezonska ispitivanja
koliine i sastava komunalnog otpada s podruja Grada Velike Gorice koji se
dovozi na odlagalite, kroz sva etiri godinja doba u razdoblju od ljeta 1999.
do proljea 2000. godine (6). Utvreno je da komunalni otpad koji se dovozi
na odlagalite sadri velik maseni udio papira i kartona (ukupno oko 18%),
biootpada koji se moe kompostirati (oko 20%) te plastike (oko 11%), pa bi se
izdvojenim sakupljanjem ovih komponenti mogla znaajno smanjiti ukupna
koliina komunalnog otpada za odlaganje, koja je tada iznosila oko 13.500
t godinje, uz obuhvat odvoza od 90% korisnika s podruja Grada Velike
Gorice. Za usporedbu, 2007. godine ukupna godinja koliina komunalnog
426
otpada odloenog na odlagalite iznosila je oko 20.500 t uz 100% obuhvatnost

korisnika s podruja Grada, odnosno bila je za oko 50% vea nego 2001.
godine, a sastavom se, usprkos 10%-tnom udjelu izdvojenog sakupljanja i
primarne reciklae otpada na podruju Grada Velike Gorice, uglavnom nije
znaajno promijenila (11).
3. ODABIR TEHNOLOGIJE SANACIJE I PROIRENJA

Na osnovu obavljenih istranih radova te dobivenih rezultata, odabrana je
tehnologija sanacije starog dijela odlagalita (kao i novog dijela odlagalita,
nakon njegova zatvaranja i prestanka koritenja) koja se temelji na sljedeim
smjernicama (9):
adekvatno zbijanje otpada odloenog u tijelo odlagalita i njegovo
prekrivanje izravnavajuim slojem materijala, uz izvedbu odgovarajuih
stabilnih pokosa u omjeru 1:3 do najvie 1:2, bez premjetanja otpada i
izgradnje donjeg brtvenog sloja, budui da je istraivanjima utvreno
prirodno brtvljenje podloge zbog zbijanja glinenog tla uslijed teine
odloenog otpada (ovo se odnosi samo na stari dio odlagalita);
prekrivanje tako pripremljenog tijela odlagalita zavrnim pokrovnim
slojem te ozelenjavanje i privoenje konanoj namjeni uma;
zavrni pokrovni sloj sastoji se od drenanog sloja za plinove (0,3 m),
brtvenog sloja od prirodne gline ili umjetnog materijala odgovarajuih
karakteristika (bentonitni tepih), drenanog sloja za povrinske oborinske
vode (koriten je geokompozitni materijal i geotekstil, umjesto ljunka),
geomree na dijelovima s kosinama veim od 1:3 te zavrnog sloja zemljanog
materijala;
zemljani materijal debljine 1 m s visokim sadrajem humusa omoguit
e sadnju drvea koje e svojim korijenom stabilizirati pokose te sijanje
trave koja e transpiracijom ukloniti oborinsku vodu iz tla i sprijeiti njenu
infiltraciju u tijelo odlagalita, kao i eroziju zemljanog materijala;
koritenje ve ranije (1991. godine) postavljenih drenanih cijevi za
odvoenje procjednih voda do lagune za sakupljanje procjednih voda iz
tijela starog dijela odlagalita;
izgradnja obodnih kanala oko tijela odlagalita radi prihvata istih
oborinskih voda koje se slijevaju niz tijelo odlagalita i njihovog odvoenja
u prirodni prijamnik;
izgradnja sustava za otplinjavanje odlagalinih plinova iz tijela odlagalita,
uz njihovu obradu prije isputanja u atmosferu (prema potrebi biofiltri ili
spaljivanje);
vraanje procjednih voda iz laguna na tijelo novog dijela odlagalita radi
smanjenja njihove koliine evaporacijom, ili obrada procjednih voda te
isputanje u prirodni prijamnik, uz mogunost koritenja tako proiene
vode za potrebe navodnjavanja, pranja i sl.
427
Slika 5. Lijevo: presjek kroz gornji brtveni sloj izveden na starome dijelu odlagalita prilikom
sanacije. Desno: pogled na slojeve umjetnih materijala poloene na drenani sloj za plinove.
Redom: bentonitni tepih, geokompozit za odvodnju oborinske vode, geotekstil te geomrea
za uvrenje zemlje na pokosima.
Za proirenje odlagalita na nove kazete za sanitarno odlaganje komunalnog

otpada odabrana je tehnologija koja ukljuuje sljedee smjernice (9):
iskop tla za izgradnju kazeta za odlaganje otpada do kote koja osigurava 12
m debljine glinenog materijala (nakon zbijanja) na dnu odlagalita kao dio
temeljnog brtvenog sloja, koeficijenta propusnosti manjeg od 1109 cm/s;
dodatna zatita od procjeivanja izvedbom temeljnog brtvenog sloja
od HDPE folije debljine 2 mm, odgovarajuih karakteristika, na koju se
polae geotekstil, ime se osigurava potpuna vodonepropusnost temeljnog
brtvenog sloja novog dijela odlagalita;
izvedba drenanog sloja za procjedne vode debljine 1 m od ljunka
odgovarajue granulacije i sustava za sakupljanje procjednih voda od
perforiranih HDPE cijevi promjera 20 cm, uz odvoenje sakupljenih
procjednih voda u lagunu te njihovo rasprivanje na tijelo novog dijela
odlagalita radi smanjivanja volumena evaporacijom, ili proiavanje te
isputanje u prirodni prijamnik, uz mogunost koritenja tako proienih
voda za zalijevanje, pranje itd.;
izgradnja tijela novog odlagalita tehnologijom odlaganja otpada u slojevima
(etaama) uz odgovarajue zbijanje strojem i redovito prekrivanje etaa
zemljanim materijalom, uz istovremenu izvedbu zdenaca za otplinjavanje
koji se sastoje od perforirane cijevi okruene slojem ljunka odgovarajue
granulacije;
izgradnja obodnih kanala za prihvat istih oborinskih voda koje se slijevaju
niz zemljani materijal na tijelu novog dijela odlagalita, radi njihove
odvodnje u prirodni prijamnik;
izgradnja tijela novog odlagalita s odgovarajuim pokosima u omjeru 1:3,
sanacija i zatvaranje tijela novog odlagalita nakon postizanja projektom
428
zadanih gabarita, izvedbom pokrovnog brtvenog sloja od prirodnog ili

umjetnog materijala odgovarajuih karakteristika, drenanog sloja za
povrinske oborinske vode te zavrnog sloja zemljanog materijala s visokim
sadrajem humusa radi ozelenjavanja i privoenja konanoj namjeni
uma;
obrada odlagalinih plinova prije isputanja u atmosferu.
Slika 6.
Donji brtveni sloj novoga dijela odlagalita 1 m dobro sabijene gline (koeficijent
propusnosti 1109 cm/s), 2 mm HDPE folija, 1 m drenani sloj za vode (ljunak
odgovarajue granulacije, drenane cijevi).
4. DOKUMENTACIJA ZA SANACIJU I PROIRENJE ODLAGALITA I

KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI
Nakon odabira tehniko-tehnoloke varijante rjeenja projekta sanacije
i proirenja odlagalita, pristupilo se izradi dokumentacije i ishoenju
potrebnih dozvola. Budui da je zahvat prema prvobitnim razmatranjima
bio vrlo zahtjevan u financijskom pogledu za novoosnovanu jedinicu
lokalne samouprave, prilikom izrade dokumentacije u obzir su uzete
mogunosti utede, pa se tako, zbog udaljenosti najblie transformatorske
stanice, nije planirao prikljuak na elektrinu mreu ve koritenje dizelskog
agregata; kao tehnoloku vodu planiralo se koristiti iskljuivo vodu iz zdenca
izbuenog unutar ulazno-izlaze zone odlagalita; za obradu odlagalinih
plinova planirane su kompostne hrpe kao biofiltri na otvorima zdenaca
za otplinjavanje, a rjeavanje procjednih voda trebalo je biti iskljuivo
evaporacijom nakon rasprivanja na otvoreni dio radne plohe novog
odlagalita (2,4,5).
Na tim je temeljima 1999. godine izraena Studija utjecaja na okoli sanacije
i proirenja Odlagalita komunalnog otpada Mraclinska Dubrava, Velika
429
Gorica temeljem koje je u rujnu 2000. godine izdano Rjeenje o prihvatljivosti

zahvata za okoli. U skladu s propisanim mjerama zatite okolia izraeno je
krajem 2000. godine Idejno rjeenje odlagalita komunalnog otpada na lokaciji
Mraclinska Dubrava, Velika Gorica te je zatraena lokacijska dozvola.
Naalost, protiv Rjeenja mjetani Buevca pokrenuli su upravni spor,
osporavajui njegovu valjanost, pa je time bio blokiran postupak izdavanja
lokacijske dozvole, ali i izvoenje radova na sanaciji sve do 2003. godine,
kada je postignut dogovor s Gradom te je tuba povuena i lokacijska
dozvola izdana. U razdoblju blokade izdavanja lokacijske dozvole (2001. do
2003. godine) na starome dijelu odlagalita vreno je samo sabijanje otpada
i polaganje izravnavajueg sloja, kako bi se postigli stabilni pokosi tijela
odlagalita. Osim toga, izvedena je privremena zemljana laguna za sakupljanje
procjednih voda iz koje je voda odvoena na gradski ureaj za proiavanje,
a nabavljeni su i novi kontejneri za smjetaj radnika garderoba i sanitarni
vor te ulazna porta. Takoer je popravljena postojea ograda oko odlagalita
i navoenjem ljunka sanirana interna servisna prometnica.
Slika 7. Gore (lijevo): stanje odlagalita 1999. godine, prije poetka sanacije. Gore (desno):
ureena cesta i ograda 2001. godine. Dolje: stanje nakon dovrene sanacije, 2007. godine.
430
Kako bi se omoguilo mirno rjeavanje spora oko izdavanja lokacijske dozvole,

Grad Velika Gorica 2001. godine donio je Program sanacije Odlagalita
komunalnog otpada Mraclinska Dubrava (2001. do 2010.) i razvoja sustava
gospodarenja otpadom u Gradu Velikoj Gorici od 2001. do 2020. kojim se
obvezao na provoenje mjera potrebnih za uvoenje cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom i izgradnju suvremenog centra za gospodarenje
otpadom na podruju Grada (8).
Tijekom 2001. godine, radi sagledavanja mogue financijske konstrukcije
projekta sanacije i proirenja odlagalita, izraena je Studija mogunosti
financiranja projekta sanacije i proirenja Odlagalita komunalnog otpada
Mraclinska Dubrava, kojom je utvrena cijena izvoenja projekta u visini od
oko 42 milijuna kuna i kojom su predloene varijante financiranja (7).
Temeljem lokacijske dozvole tijekom 2004. godine izraen je Glavni projekt
Odlagalita otpada I. kategorije Mraclinska Dubrava, Velika Gorica te je 2005.
godine zatraeno izdavanje graevinske dozvole. Budui da je 2003. godine
za podruje itave Zagrebake upanije bilo proglaeno stanje elementarne
nepogode zbog sue, pristupilo se izvoenju sanacije i proirenja odlagalita
Slika 8. Gore (lijevo): Ulazno-izlazna zona 1999. godine, prije poetka sanacije. Gore (desno):
stanje 2004. privremena laguna i novi objekti za zaposlene.
Dolje: stanje ulazno-izlazne zone nakon dovrene sanacije, 2008. godine. Vidljivo je i
reciklano dvorite i parkiralite za komunalna vozila.
431
bez graevinske dozvole, temeljem Odluke Stoera Civilne zatite Grada Velike
Gorice o sprjeavanju moguih posljedica za okoli i zdravlje ljudi do kojih bi
moglo doi u sluaju poara na odlagalitu, a u skladu s odredbama tada vaeeg
Zakona o gradnji. Radovi na izgradnji novih triju kazeta za sanitarno odlaganje
otpada zapoeli su u posljednji as, budui da na starome dijelu odlagalita
u to vrijeme vie nije bilo prostora za daljnje odlaganje otpada. Otpad se na
novoizgraenom dijelu odlagalita poeo odlagati u lipnju 2004. godine.
Temeljem lokacijske dozvole, tijekom 2003. godine provedena je parcelacija
zemljita i zatraena od Republike Hrvatske kao vlasnika dodjela
novoformirane parcele Gradu Velikoj Gorici. Ovaj je postupak trajao gotovo
dvije godine, ali je uspjeno okonan sklopljenim ugovorom o darovanju
predmetnog zemljita za potrebe izgradnje odlagalita otpada.
Graevinska dozvola izdana je 2006. godine, a budui da se izvoenje zahvata
obavljalo bez nje, uz projektantski nadzor i konzultacije tijekom izvoenja,
dolo je do odreenih modifikacija zbog stanja na terenu i prihvaanja
novih tehnolokih rjeenja, pa je 2008. godine zapoela izrada novog idejnog
rjeenja i ishoenje novih dozvola, uz uvaavanje izvedenog stanja.
Naime, tijekom izvoenja sanacije i proirenja odlagalita raspisan je natjeaj
za koritenje financijske potpore Fonda za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost (2004. godine) za sanaciju odlagalita otpada, na koji je Grad
Velika Gorica dostavio svoju ponudu koja je prihvaena. U okviru tih
sredstava, prema uvjetima natjeaja, bilo je mogue zatraiti i sredstva za
izgradnju ureaja za proiavanje procjednih voda te sustava aktivnog
otplinjavanja i obrade odlagalinih plinova. Oba ta sustava tijekom sanacije
izgraena su na Odlagalitu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava, to je
zahtijevalo i izgradnju prikljuka elektrine energije i dovoenje vodovodne
instalacije, pa samim time i izmjenu i dopunu projektne dokumentacije.
Slika 9. Ureaj za proiavanje procjednih voda odlagalita. Uz lagunu za sakupljanje

procjednih voda (desno) vidljivi su otvori bazena za aeraciju.
432
Tijekom 2007. godine sklopljen je tako ugovor o isporuci i ugradnji mobilnog

membranskog ureaja za proiavanje procjednih voda odlagalita, a ureaj
je puten u probni rad u travnju 2008. godine. U kolovozu 2008. godine
izlazni parametri proiene vode zadovoljili su uvjete za njeno isputanje
u prirodni prijamnik, no voda e se koristiti i za zalijevanje zelenila tijekom
sunog razdoblja.
Sustav aktivnog otplinjavanja sa spaljivanjem odlagalinih plinova na
baklji izgraen je tijekom 2007. i 2008. godine. Ugraena je baklja domae
proizvodnje, izvedena u skladu s postojeim normama.
Ljeti 2007. godine na ulazu u odlagalite postavljena je nova transformatorska
stanica snagom dovoljna za budue potrebe Centra za gospodarenje otpadom
Mraclinska Dubrava.
Slika 10. Baklja za spaljivanje odlagalinih plinova.
5. FINANCIRANJE PROJEKTA SANACIJE I PROIRENJA ODLAGALITA

U Tablici 1. prikazan je pregled utroenih financijskih sredstava prilikom
provoenja projekta sanacije i proirenja Odlagalita komunalnog otpada
Mraclinska Dubrava. Vidljivo je da su sredstva Fonda za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost koritena iskljuivo za sanaciju starog dijela odlagalita, u razdoblju
od 2004. do 2008. godine, u skladu s trokovnikom i terminskim planom sanacije
odlagalita, koji je bio sastavni dio ugovora sklopljenog s Fondom.
Tablica 1. Pregled utroenih financijskih sredstava po razdobljima i nositeljima financiranja
sanacije i proirenja Odlagalita komunalnog otpada Mraclinska Dubrava (u milijunima kuna).
Nositelj financiranja
Grad Velika Gorica
FZOEU
Ukupno
Ukupan iznos
financiranja
1999.-2008.
16,9 M kn
6,3 M kn
23,2 M kn
Sanacija
1999.-2003.
2004.-2008.
2,4 M kn
9,4 M kn
6,3 M kn
18,1 M kn
Proirenje
1999.-2003.
2004.-2008.
1,6 M kn
3,5 M kn
5,1 M kn
433
Tijekom 2008. godine u sufinanciranje projekta sanacije Grad Velika Gorica

uloit e daljnjih 1,3 milijuna kuna, a Fond za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost 0,9 milijuna. Nakon 2008. godine planirano je ulaganje u daljnje
proirenje odlagalita, u skladu s graevinskom dozvolom, na jo 4 nove
kazete za odlaganje otpada, uz predvieni troak od oko 1,2 milijuna kuna
po kazeti, odnosno ukupno 4,8 milijuna kuna. Ovaj iznos odnosi se samo na
izgradnju kazeta, bez pratee infrastrukture i drugih trokova, a potrebna
sredstva namirivat e se dijelom iz naplate usluga korisnicima odlagalita, kroz
novi sustav financiranja gospodarenja otpadom na podruju Grada Velike
Gorice. U procjenu trokova sanacije nakon konanog zatvaranja odlagalita
na lokaciji Mraclinska Dubrava u ovome trenutku nije se zahvalno uputati,
budui da postoje planovi koji ukljuuju njegovo pretvaranje u centar za
gospodarenje otpadom namijenjen irem podruju.
Ukupno ugovoreni iznos sredstava za sanaciju starog dijela odlagalita
od 21 milijun kuna uz sudjelovanje Fonda ne e biti ostvaren, budui da
je trokovnikom sanacije izvorno bila planirana i izgradnja reciklanog
dvorita u sklopu ulazno-izlazne zone odlagalita, ali Fond u sufinanciranju
te izgradnje nije mogao sudjelovati jer nije donesen upanijski plan
gospodarenja otpadom u kojem bi ta lokacija reciklanog dvorita bila
planirana. Stoga je Grad Velika Gorica poetne faze izgradnje reciklanog
dvorita povrine 5.000 m2 financirao iz vlastitih proraunskih sredstava, a
s Fondom e se daljnja suradnja na tome projektu ugovoriti kad se za to
ostvare pretpostavke.
6. ZAKLJUAK
Prikazana tehnologija sanacije i proirenja Odlagalita komunalnog otpada
Mraclinska Dubrava, uz nastavak rada odlagalita na istoj lokaciji, ali kao
sanitarnog odlagalita sa svim mjerama zatite okolia, primjenjiva je i na
drugim odlagalitima komunalnog otpada na podruju Republike Hrvatske,
osobito na onima koja se nalaze na podrujima gdje ne ugroavaju podzemne
vode.
Izbjegavanjem preseljenja otpada, uz izgradnju samo gornjeg brtvenog
sloja, to se u ovome sluaju pokazalo opravdanim i po okoli prihvatljivim,
znaajno su smanjeni trokovi sanacije starog dijela odlagalita, uz postizanje
eljenog uinka zatite okolia.
Daljnjim koritenjem sanitarnog odlagalita omogueno je Gradu Velikoj
Gorici nesmetano odlaganje komunalnog otpada do izgradnje kapaciteta za
cjelovito gospodarenje otpadom, koje je najpovoljnije locirati u neposrednoj
blizini postojeeg odlagalita, kako bi se u budunosti trokovi prijevoza
ostatnog otpada za odlaganje smanjili na najmanju moguu mjeru, a postojei
ureaji i graevine za zatitu okolia to bolje iskoristili.
434
LITERATURA
1. M. Muini, D. Fundurulja: Sanacija smetlita Mraclin, III. meunarodni simpozij
Gospodarenje otpadom, zbornik radova, Zagreb, 1994.
2. Studija utjecaja na okoli sanacije i proirenja Odlagalita komunalnog otpada Mraclinska
Dubrava, Velika Gorica, IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., Zagreb, 1999.
3. Hidrogeoloke karakteristike u podruju proirenja lokacije Odlagalita otpada Mraclin,
GEOECO-ING d.o.o., Zagreb, 1999.
4. Aktualizacija projekta s trokovnikom sanacije Odlagalita otpada Grada Velike Gorice na
lokaciji Mraclinska Dubrava, IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., Zagreb, 2000.
5. Idejno rjeenje Odlagalita otpada na lokaciji Mraclinska Dubrava Velika Gorica, IPZ
Uniprojekt d.o.o., Zagreb, 2000.
6. T. Domanovac, S. Novak Mujanovi, R. Oraanin, M. Rui: Sastav komunalnog otpada
prema godinjim dobima na podruju Velike Gorice, VI. meunarodni simpozij
Gospodarenje otpadom, zbornik radova, Zagreb, 2000.
7. Studija mogunosti financiranja projekta sanacije i proirenja Odlagalita komunalnog
otpada Mraclinska Dubrava, IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., Zagreb, 2001.
8. Program sanacije Odlagalita komunalnog otpada Mraclinska Dubrava (2001.-2010.) i
razvoja sustava gospodarenja otpadom na podruju Grada Velike Gorice (2001.-2020.),
Slubeni glasnik Grada Velike Gorice broj 3/2001., Velika Gorica 2001.
9. Glavni projekt Odlagalita otpada I. kategorije Mraclinska Dubrava Velika Gorica, IPZ
Uniprojekt MCF d.o.o., Zagreb, 2003.
10. A. Schaller, D. Subai: Odlaganje i stanje odlagalita otpada u RH pokazatelji brige
lokalne zajednice za okoli, VIII. meunarodni simpozij Gospodarenje otpadom,
zbornik radova, Zagreb, 2004.
11. J. Filipovi, T. Domanovac, M. Rui: Sastav komunalnog otpada i trendovi na podruju
Grada Velike Gorice, IX. meunarodni simpozij Gospodarenje otpadom, zbornik
radova, Zagreb, 2006.
435
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
AKTIVNO OTPLINJAVANJE I OBRADA ODLAGALINIH PLINOVA

ODLAGALITA OTPADA MRACLINSKA DUBRAVA, VELIKA GORICA
ACTIVATED LANDFILL DEGASSING AND LANDFILL GAS CULTIVATING AT
MRACLINSKA DUBRAVA LANDFILL
Goran Nui1, Marin Herenda, Marko Rui1
Timeco d.o.o., Zagrebaka cesta 145a, 10 000 Zagreb
2
H-Projekt d.o.o., Horvaanska cesta 162, 10 000 Zagreb
1
SADRAJ
Odlagalite komunalnog otpada Mraclinska Dubrava sadri sustav odvodnje i prihvata odlagalinog
plina. Prema propisima Republike Hrvatske i prema direktivi EU 1999/31/EC odlagalini se plin ne
smije putati neobraen u atmosferu ve se mora prikupljati, analizirati, iskoritavati ili spaliti. U radu
je opisano postrojenje za aktivno otplinjavanje i zatvorena baklja za spaljivanje odlagalinog plina u
skladu sa programom sanacije odlagalita i razvoja sustava gospodarenja otpadom na podruju grada
Velika Gorica. Dijelovi postrojenja ine plinske instalacije, plinska stanica s bakljom, odzranik, plinske
glave, plinski kolektor, sustav odvodnje i prikupljanje kondenzata. Svrha rada je informirati o principima
rada postrojenja za sakupljanje i obradu odlagalinog plina u zatiti za ljudsko zdravlje i od oneienja
okolia.
Kljune rijei: otplinjavanje, odlagalini plin, plinske instalacije, plinska stanica s bakljom,
odzranik, plinske glave, plinski kolektor, sustav odvodnje i prikupljanje
kondenzata
ABSTRACT
Municipal solid waste landfill Mraclinska Dubrava contains landfill gas drainage and admission system.
According Croatian and EU directives 1999/31/EC landfill gas must be propriety collected, analyzed, exploited
or burned and should never be released to atmosphere as untreated gas. This study describes plant for activated
landfill degassing and closed biogas flare for burning landfill gas according recovery and development program
waste management for city Velika Gorica. Plant compartments are perforated filter pipe, excavation well,
landfill degassing wellhead, gas collector for landfill gas extraction, condensate disposal, gas line collector and
connection to flare and closed flare for combustion landfill gas. Purpose of this study is to inform about plant
working principle of collecting and cultivating landfill gas to protect human health and environment.
Key words: degassing, landfill gas, perforated filter pipe, closed flare for combustion, landfill
gas excavation well, degassing wellhead, gas collector, condensate disposal and
collector
438
NUI G., HERENDA M., RUI M.
UVOD
Odlagalini plin nastaje kao produkt anaerobne bioloke razgradnje
odleanog otpada u razdoblju od 1975. do danas, djelovanjem razliitih
mikroorganizama pri emu se odvija proces hidrolize, kiselinska i metanska
fermentacija. Koliko e svaki stupanj razgradnje trajati ovisi o koliini i
kakvoi odloenog materijala, temperaturi, vlanosti i izvedbi odlagalita.
Starenjem odlagalita, anaerobna razgradnja sastojaka se smanjuje, a time i
proizvodnja plina. Recirkulacijom procjedne vode na odlagalite, poveava
se proizvodnja plina pa tako moe trajati nekoliko stotina godina.
Koliina plina koji se stvara varira te se oekuje u 2008. godini u iznosu
od 150 m3/h a tijekom godina se smanjuje, da bi 2020. godine pala na 31
m3/h.. Sukladno tim podacima projektirana je ugradnja zatvorene baklje za
spaljivanje odlagalinih plinova kapaciteta od 150 Nm3/h.
U sastavu odlagalinog plina glavne komponente su metan i ugljini dioksid,
koji ine priblino 90 % ukupne koliine plina, dok preostalih 10 % otpada na
vodik, sumporovodik i jo niz sastojaka prisutni u veim
ili manjim koliinama (Slika 1.)(1).
Slika 1. Prikaz prosjenog sastava odlagalinog plina (1)
Odlagalini plin openito ima slijedee karakteristike (1):

Koliina i sastav odlagalino plina mijenja se tijekom vremena
Odlagalite, na kojem je zrak odvojen sadri prosjeno 65% metana (CH4) i
35% ugljikovog dioksida (CO2)
Sadri malu koliinu omjera organskih plinova i pare, neki od njih mogu
potencijalno biti opasni po zdravlje i mogu stvarati korozivne komponente
prilikom sagorijevanja
Metan sagorijeva, inei potencijalno eksplozivnu mjeavinu u odreenim
uvjetima, s toga je potrebna stalni nadzor kako ne bi dolo do nekontroliranog
isputanja.
Metan ima visoku kalorijsku vrijednost, stoga je zanimljiva mogunost
iskoritavanja odlagalinog plina kao gorivo
439
Svrha spaljivanja odlagalinog plina je prvenstveno zatita i kontrola od

neugodnih mirisa, zdravstvena zatita i zatita od oneienja okolia
Prilikom spaljivanja treba voditi rauna na uinkovitost smanjenja
koncentracije plina, te produkte sagorijevanja nastale ovisno o
primijenjenom sustavu spaljivanja
Neke komponente odlagalinog plina su takoer stakleniki plinovi.
Nedavna istraivanja pokazuju da 20 % isputanja metana u svijetu potjee
iz odlagalita
Utjecaj metana na globalno zatopljenje iznosi 21 do 62 ( utjecaj CO2 iznosi 1)
ovisno o promatranom periodu.
Odlagalini plin smatra se otpadom, ima negativan utjecaj na atmosferu,
ljude (posebno dine organe) i okoli.
Eksplozija je izgaranje koje se brzo razvija (reakcija oksidacije). Brzina
plamen moe dosei do 50 m/s. Postepeno raste i tlak (tlak eksplozije je 5 do
6 bar). U nepovoljnim sluajevima (duge, neuvrene cijevi) eksplozija se
moe pretvoriti u detonaciju. Odlagalite kao takvo ne stvara eksplozivnu
mjeavinu plinova. Do stvaranja eksplozivne mjeavine plinova dolazi uslijed:
prodora zraka kroz povrinu odlagalita, oteenog cjevovoda, oteenih
plinskih kolektora (plinske glave na kolektorima), dehidracije hidraulikog
spoja, premala ventilacija cjevovoda prije putanja u rad te ponovni unos
zraka nakon kvara na plinskoj rampi.
Na odlagalitu Mraclinska Dubrava predviena je izgradnja:
1) Sustava aktivnog otplinjavanja sa plinskim instalacijama koji obuhvaa
odzranike, plinske glave, plinske kolektore, sustav odvodnje i prikupljanja
kondenzata nastalog pri kondenzaciji vlage iz odlagalinog plina.
2) Plinska stanica s bakljom je jedinstveno prenosivo postrojenje za
prikupljanje i termiku obradu prikupljenog odlagalinog plina. Plinska
stanica sa bakljom sadri sustav za odsisavanje odlagalinog plina iz tijela
odlagalita, sustav za reguliranje tlaka na ulazu u plamenik, izgaranje
odlagalinog plina, sustav kontrole rada plinske stanice, te sustav odravanja
pogonske funkcije stanice.
SUSTAV AKTIVNOG OTPLINJAVANJA ODLAGALITA

Sustav otplinjavanja starog odlagalita podrazumijeva prekrivanje odleanog
otpada brtvenom folijom (najee folija od polietilena, poliamida ili polivinila
par milimetara debljine) i zatitnim pokrivnim slojem predvienog za rast
vegetacije- raslinja.
Oko odlagalita izvedeni su drenani kanali za prikupljanje povrinskih
oborinskih voda. Na slici 2 prikazan je sustav pasivnog otplinjavanja
odlagalinog plina pomou plinskih odzranika.
440
Slika 2. Prikaz postojeih odzranika na ureenom odlagalitu (Foto: Goran Nui)
Na ureenom starom odlagalitu Mraclinska Dubrava postoje 24 plinska

odzranika. Na odlagalitu Mraclinska Dubrava redovito se vri mjerenje
sastava i koncentracije odlagalinog plina.
Kako bi se na postojeoj situaciji ureenog starog odlagalita izvelo aktivno
otplinjavanje potrebni su slijedei radovi :
1) Iskop bunara za aktivno otplinjavanje irine 600-800 mm i postavljanje
odzranika
- dubina bunara je na 70 % od ukupne dubine odlagalita, pri emu treba
zadrati funkciju brtvljenja zatitnog sloja
- odzranici su izvedeni od perforiranih cijevi promjera 12,5 cm, stavljeni
okomito u tijelo odlagalita i obloeni kamenim agregatom tvorei
vertikalni kanal za prikupljanje plina.
2) Ugradnja perforiranih filterskih cijevi za otplinjavanje
- nosa filtra je osnova za razliite tipove filtracije plinova. Omotan je PVCtrakom, V-presjeka. Materijal je postojan na koroziju. Tijekom proizvodnog
proces se formiraju se utori za uvrivanje trake za navojno omotavanje
na uzdunim zarezima na vanjskoj strani nosaa filtra. U utor se postavljaju
trake razliitih debljina, s velikom tonou. Uobiajen oblik otvora na platu
nosaa filtra je kruni, a mogui su i kvadrati i pravokutni otvori (Slika 3).
441
Slika 3. Prikaz motane filterske cijevi za otplinjavanje
3) Ugradnja plinskih glava za aktivno otplinjavanje

- na plinske odzranike montiraju se leptiraste zaklopke specijalno izraene
za plin. Zaklopke su proizvedene u skladu sa Direktivom 97/23/CE (PED).
Materijal zaklopki je GGG 40. Jednostavno za rukovanje, sa standardnim
sustavom zatvaranja. Plinska glava je opremljena sa navojnim prikljucima
za mjerenje tlaka i sastava odlagalinog plina (slika 4).
Slika 4. Prikaz ugraenih glava na postojee odunike odlagalita (Foto: Goran Nui)
442
4) Polaganje plinskog kolektora za skupljanje odlagalinog plina

- plinske glave su meusobno spojene plinskim kolektorima kojim se
prikupljeni plin transportira do plinske stanice.
- izvedena su etiri potpuno odvojena plinska kolektora, izraenih iz cijevi
PE80 spojeni elektrodifuzijski sa T- komada 90/90, koji spajaju plinske
glave na zajedniki sabirnik prije ulaza plina u plinsku stanicu.
- plinski kolektori se polau u prethodno paljivo strojno i runo iskopan rov,
na pjeanu posteljicu i zasipom pjeskovitim materijalom debljine 30 cm
5) Ugradnja odvajaa kondenzata
- na krajevima dvaju plinskih kolektora, gdje se nije moglo osigurati
potreban pad za odvod kondenzata prema sabirniku.
Slika 5. Prikaz ugraenog sustava za odvajanje kondenzata odlagalita (Foto: Goran Nui)
- takoer prije montae plinskih kolektora na sabirnik ugraeni su odvajai

kondenzata.
- svrha odvajaa kondenzata je osigurati nesmetano istjecanje nastalog
kondenzata iz odlagalinog plina prilikom prikupljanja i transportiranja.
Izvedeni su kao sifonska cijev kojom se odrava potlak u kolektorima od
60 mbar (slika 5).
6) Ugradnja plinskih kolektora i spaja na usis baklje za spaljivanje
- na sabirniku su ugraene zaklopke za balansiranje potlaka u pojedinom
plinskom kolektoru na vrijednost od -60 mbar i prikljuci i instrumenti za
mjerenje tlaka i satava odlagalinog plina (slika 6).
443
Slika 6. Prikaz sabirnika i spaja na usis baklje (Foto: Goran Nui)
ZATVORENA BAKLJA ZA SPALJIVANJE ODLAGALINOG PLINA

Karakteristike zatvorene baklje za spaljivanje odlagalinog plina Mraclinska
Dubrava su vrsta, prenosiva i kompaktna skid konstrukcija, sa mogunou
brze montae, automatske kontrole temperature izgaranja. Spaljivanje
odlagalinog plina odvija se u zatvorenom toplinski izoliranom prostoru pri
kontroliranoj temperaturi izgaranja od 1000-1200 C i vremenom zadravanja
plamena vee od 0,3 s. Baklja ima visoke sigurnosne standarde, sa visokom
kontrolom izgaranja. (Slika 7)
Slika 7. Shematski prikaz zatvorene baklje za

spaljivanje odlagalinog plina
444
Tehnike karakteristike serije zatvorenih baklji za izgaranje odlagalinog

plina :
- Protok plina
40-1000 Nm3/h
- Kapacitet izgaranja
200-5000 kW
- Tlak na ulazu plina
-60 mbar
- Koncentracija metana
30-50 % CH4
- Temperatura izgaranja
1000-1200 C
- Vrijeme zadravanja
>0,3 s
- Podruje regulacije
1:5
- Razina buke
<70 dB (A)
Oekivana plinska stanica s bakljom opremljena je sa svim potrebnim

dijelovima za (2):
a) Odsisavanje odlagalinog plina obuhvaa cijevi od nehrajueg elika za
prikljuak kolektora, leptiraste zasune, manometar s ventilom, temometar,
ventil 1 za prikljuak anemometra, sustav za prihvat i odvodnju
kondenzata, ventilima, hvata plamena i dr.
b) Reguliranje tlaka obuhvaa ventilator za odlagalini plin, motor za pogon
ventilatora, adekvatni sustav prijenosa snage, cijevi i fazonske komade sa
svim spojnim i brtvenim materijalom, automatsku kontrolu temperature
turbopuhala, sustav za podmazivanje, termomatar, manometar i dr.
c) Izgaranje plina obuhvaa komoru za izgaranje izraenu od pocinanog
elika iznutra toplinski izoliranu amotnom opekom otpornom na
visoku temperaturu, pilot plamenik, plamenik s ugraenim cijevima,
regulatorom tlaka, napravu za elektrino paljenje plamena s ugraenim
transformatorom, UV sondu za kontrolu rada plamena, termoelement i
elektropogonjenu aluziju za konstantnu kontrolu temperature izgaranja,
elektriki upravljen sigurnosni ventil, hvata povrata plamena i dr.
d Kontrola rada plinska stanice obuhvaena je u upravljakom ormaru
u vodotijesnoj izvedbi s grijaim elementima, automatsku kontrolu i
mogunost runog pogona, glavne prekidae, alarmne lampice, brojae
radnih sati i dr.
e) Odravanje sustava, to obuhvaa elektrike i strojarske sheme i nacrte
postrojenja i elemenata postrojenja, PI dijagram, upute za odravanje i
servisiranje (Slika 8).
Sigurnosne znaajke zatvorene baklje su ugradnja opreme u Ex izvedbi.
445
Slika 8. Prikaz zatvorene baklje za spaljivanje odlagalinog plina (Foto: Goran Nui)
Zatvorena baklja sadri komponente od renomiranih svjetskih dobavljaa:

Odsisno turbopuhalo odlagalinog plina projektirao je i proizveo Meidinger,
vicarska (3) koji u svojoj ponudi ima iroki spektar turbopuhala s protocima
do 3600 m3/h i izlaznim tlakom do 150 mbar u jednom stupnju i sve do 300
mbar u serijski povezanoj izvedbi.
Prednosti ovakvog turbopuhala su: Uska i zaobljena izvedba turbopuhala i
stabilnost pri radu osiguravaju i pri malom protoku ekonomian i jednostavni
sustav odsisa. Senzori, premosnice nisu potrebne, to smanjuje dodatne
trokove, a poveavaju pouzanost cijelog sustava. Turbopuhalo ima Europski
ATEX 94/9/CE radi sigurnosti rada u eksplozivnom okoliu. Rotor turbopuhala
je izveden iz aluminija. Izbalansiran rotor osigurava nisku razinu buke.
Masivno lijevano eljezo od kojeg je kuite napravljeno, stvara dodatnu
zatitu od buke. Jednostavno rukovanje, visoka pouzdanost i dugotrajnost
ine prednosti ovog turbopuhala.
Slika 9. Prikaz odsisno tlanog sklopa zatvorene baklje (Foto: Goran Nui)
446
Zaustavljiva povrata plamena proizvod je Protego, Austrija. Oblikovan je

od posebno oblikovanog kuita s automatskim ispustom kondenzat koji
se stvara u njemu. Ostale prednosti zaustavljivaa plamena su mogunost
rada pri povienoj temperaturi i tlaku. Modularno oblikovan zaustavljiva
plamena omoguuje jednostavnost zamjene filtera i jednostavno ienje.
Oblik omoguuje ugradnju blizu zida ili poda. Zaustavljiva plamena
ima dvosmjernu zatitu prijenosa plamena, zatitu od gorenja kroz sve
eksplozivne grupe IIA, IIB3 i IIC.
Pilot plamenik, plinsku rampu i UV sonda proizveo je Elster-Kromschroder,
Njemaka (4). UV sonda pozicionirana je u kutu tako da kontrolira plamen od
vrha kroz itavu elinu cijev, reagira na ultravioletne zrake plamena ( pri
emu ne i na danje svjetlo, infracrveno zraenje itd.). Radni vijek UV senzora
je otprilike 100 000 sati, a temperaturno podruje rada od - 40 C do 80 C. Pilot
plamenik je automatiziran regulator plamena pomou UV elija. Omoguuje
probnu simulaciju prije poetka paljenja, visok frekvencijski krug, ukazuje na
vanjski kvar, moderna tehnologija upotrebe semikonduktora. Pilot plamenik
ima certifikat kvalitete i EC je testiran. Plinska rampa regulira tlak plina i
zraka, omoguuje prekid rada pri negativnom tlaku ak i kod niskog napona,
sa posebno oblikovanim tlanim sklopkama, testiran i certificiran.
Slika 10. Prikaz pilot plamenika, plinske rampe i UV sonde baklje (Foto: Goran Nui)
Analogni temperaturni regulator i sonda proizvodi Wika Instrument

Corporation, Njemaka. Prednosti temperaturni regulator su: oblikovan kao
Pt100 ili termoelement, dvoian je, izlaz od 4 do 20 mA, daje signal pregorene
sonde i kratkog spoja, velik raspon radne temperature, kompaktan.
Plamenik za izgaranje odlagalinog plina izveden je kao viesapniki. Sastoji
se od osam segmenata koji su konstruirani kao venturijeve ijektorske cijevi.
Svaki segment ima kapacitet od 20 Nm3/h, nazivnog tlaka od 120 mbar.
Vlastito konstruktivno rijeenje omoguuje spaljivanje odlagalinog plina i u
podruju niskih tlakova i do 5 mbar.
447
Upravljanje radom plamenika pomou elektroormara Siemens prikazan

slikom 11.
Slika 11. Prikaz elektroormara za upravljanje radom baklje za spaljivanje (Foto: Goran Nui)
ZAKLJUAK
Sustav za aktivno otplinjavanje odlagalita i baklja za spaljivanje plina odlagalita Mraclinska Dubrava izvedena je u potpunosti kako bi se prema propisima Republike Hrvatske i prema direktivi EU 1999/31/EC mogao prikupljati,
analizirati, iskoritavati ili spaliti. Sva ugraena oprema u skladu je s normama
HRN IEC 60079 i smjernicama EN 60079-ff. Oprema sustava aktivnog otplinjavanja obuhvaa 24 odzranika, plinske glave, plinske kolektore, sustav odvodnje i prikupljanja kondenzata. Baklja za spaljivanje odlagalinog plina sadri
sustav za odsisavanje odlagalinog plina iz tijela odlagalita, sustav za reguliranje tlaka na ulazu u plamenik, izgaranje odlagalinog plina, sustav kontrole
rada plinske stanice, te sustav odravanja pogonske funkcije stanice.
Sva oprema kao i stanica za spaljivanje odlagalinog plina testirana je
i provjerena na mjeavinu UMP i zraka prije montiranja na odlagalite
Mraclinska Dubrava. Oprema posjeduje ATEX certifikate koji potvruju
njihovu kvalitetu.
LITERATURA
[1.] Environment Agency UK (2002) Guidance on Landfill Gas Flaring, Bristol.
[2.] Herenda, M (2007) Sustav aktivnog otplinjavanja odlagalita otpada I. kategorije Mraclinska
Dubrava, Zagreb
[3.] http://www.meidinger.ch/
Pristupljeno 28. 7. 2008.
[4.] http://www.kromschroeder.de
Pristupljeno 1. 8. 2008.
448
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
PROJEKTNO RJEENJE ODLAGALITA OTPADA ORLOVNJAK ANTUNOVAC

MAIN DESIGN FOR ORLOVNJAK ANTUNOVAC LANDFILL
MARTINA CVJETIANIN, dipl.ing.gra.1, DANKO FUNDURULJA, dipl.ing.gra.2
IPZ Uniprojekt MCF, Babonieva 32, ZAGREB, 2 IPZ Uniprojekt TERRA, Babonieva 32,
ZAGREB
SAETAK
Za potrebe odlaganja otpada s podruja Osjeko-baranjske i Vukovarsko-srijemske upanije planira
se izgradnja odlagalita otpada Orlovnjak kod Antunovca. U radu se daje pregled postojeeg stanja
prikupljanja i odlaganja otpada, prognoza koliina otpada i potrebnog prostora odlagalita, opis
odabranog tehnolokog postupka, obrauju se sadraji koji su predvieni na odlagalitu te se govori o
planiranim mjerama zatite okolia. Planiranom izgradnjom odlagalita otpada Orlovnjak omoguit
e se racionalnija obrada skupljenog otpada uz mogunost izdvajanja korisnih komponenti otpada, s
osnovnim ciljem ostvarivanja i odravanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
Kljune rijei: odlagalite otpada Orlovnjak, projektno rjeenje
SUMMARY
The Osijek Baranja and Vukovar Srijem district have decided to build landfill Orlovnjak, situated
near Antunovac, in order to solve their waste disposal problems. In this work we talk about present state
of waste collection and disposal, prognosticate quantity of waste and volume that is needed for waste
disposal, describe technology of disposal, contents of landfill and environment protection. Construction
of Orlovnjak landfill will enable more rational waste treatment with possibility for separate collection
with main goal to achieve and maintain integral waste disposal sistem.
Key words: landfill Orlovnjak, main design
1. UVOD
Na podruju istone Slavonije pet gradova regije (Osijek, Vinkovci, Vukovar,
upanja i Beli Manastir) osnovalo je Javnu ustanovu za zbrinjavanje
komunalnog otpada istone Slavonije (ZOiS), koja treba koordinirati sve
aktivnosti oko izgradnje regionalnog odlagalita komunalnog i proizvodnog
otpada, od prethodnih radova, do izgradnje i iznalaenja najpovoljnijeg
modela financiranja.
Na podruju dviju upanija (Osjeko-baranjska i Vukovarsko-srijemska)
ne postoji niti jedno odlagalite koje zadovoljava sve zakonske propise.
Jedan od naina na koji se problemi neureenih odlagalita nastoje rijeiti
je izgradnja regionalnog odlagalita komunalnog i proizvodnog otpada za
dijelove podruja dviju upanija.
Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine u gradovima potpisnicima
odnosno osnivaima ZOiS-a i uem gravitacijskom podruju ivi 318.584
stanovnika, a na podruju dviju upanija (Osjeko-baranjske i Vukovarsko
srijemske), ivi oko 525.000 stanovnika.
2. POSTOJEE STANJE PRIKUPLJANJA I ODLAGANJA OTPADA

Organizirano skupljanje i odvoz otpada koji nastaje u domainstvima na
podruju koje pokriva ZOiS obavlja 14 poduzea koja su registrirana za
obavljanje komunalne djelatnosti. Na preostalom podruju Osjeko-baranjske
i Vukovarsko-srijemske upanije isto obavlja 6 komunalnih poduzea i 15
privatnih poduzea ili komunalnih opinskih pogona koji koriste svoja
odlagalita otpada.
Procijenjena je ukupna koliina komunalnog otpada stvorenog u 2006. godini
na podruju ZOiS-a, a potjee iz izvora domainstava, institucija i uslunih
djelatnosti, ostalog i nestalnog stanovnitva, turistike privrede, ienja
javnih povrina i sl., te iznosi kako slijedi:
- stalni stanovnici
77.922 t/god.
- nestalni stanovnici (turisti, sezonski radnici i sl.)
2.690 t/god.
Ukupno:
80.612 t/god.
Lokalno, stalno stanovnitvo proizvede cca 77.922 tone komunalnog otpada
ili oko 97 % od ukupne koliine komunalnog otpada.
Treba napomenuti da je u procijenjenoj - izraunatoj koliini otpada ukljuen
samo komunalni otpad, to znai da u toj koliini nije ukljuen graevinski
otpad, otpad iz poljoprivrede, kao ni bilo koja druga vrsta proizvodnog
otpada.
Na temelju poznavanja koliina odloenih otpadaka i broja stanovnika
obuhvaenih organiziranim odvozom komunalnog otpada, mogue je
utvrditi specifinu koliinu otpada po stanovniku:
450
CVJETIANIN M., FUNDURULJA D.
SK (kg/stan/d)= G (t) * 1000/N (stan) * d (dani)

gdje je:
SK-specifina koliina otpadaka koji se stvara po stanovniku (kg/stan)
N - broj stanovnika analiziranog podruja
d - broj dana u godini
pa dobivamo da je
specifina koliina = 80.612 tona x 1000/ (323.875 stanovnika x 365 dana)
= 0,68 kg/st./dan
Kako bi se mogao izraditi kvalitetan program gospodarenja, odnosno
zbrinjavanja otpada, treba poznavati sastav otpada. Sastav komunalnih
otpadaka varira ovisno o sredini u kojoj nastaje i zavisi o mnogim faktorima,
kao to su standard stanovnitva, tip naselja, dostignut nivo komunalne
higijene i slino.
Tablica 2./1 - Pretpostavljeno uee pojedinih komponenti komunalnog otpada za
analizirano podruje
Komponenta
komunalnog otpada
guma
papir i karton
staklo
plastika
metali
drvo
tekstil
posebni
biootpad
inertni
koa i kosti
sitnica
Udio
mas%
0,6
18,1
3,6
13,2
3,2
1,2
8,1
0,8
16,6
1,7
1,8
31,0
3. PROGNOZA KOLIINA VRSTOG OTPADA

3.1. Koliine komunalnog otpada do 2028. godine
Specifina koliina komunalnog otpada koju proizvede stanovnik na
analiziranom podruju procjenjuje se iznosom od oko 0,68 kg/stan/dan. U
izradi projekcije primijenjena je stopa rasta specifine koliine komunalnih
otpadaka od 1,5 % godinje.
Prognoza se daje za razdoblje od 2007. do 2028. godine. Organiziranim
skupljanjem i odvozom otpada obuhvaeno je gotovo 100% stanovnitva.
Procjenjuje se da e se ukupan broj stanovnika poveavati s prosjenom
451
godinjom stopom izmeu 0,24 i 0,30 %.

Ulazni podaci za procjenu koliine komunalnog otpada do 2028. godine su
sljedei:
koliina komunalnog otpada 2006. godine:
80.612 tona
obuhvaeni broj stanovnika 2006. godine:
324.000
obuhvatnost - 2006. godine:
100 %
specifina koliina otpada po stanovniku
0,68 kg/st./dan
Tablica 3.1./1 - Prikaz oekivanog kretanja koliina komunalnog otpada za razdoblje od 2008.
do 2028. godine
Godina
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
2023
2024
2025
2026
2027
2028
Broj obuhvaenih
stanovnika
325.822
326.799
327.583
328.370
329.158
329.948
330.739
331.533
332.329
333.127
333.926
334.727
335.531
336.336
337.143
337.952
338.764
339.577
340.392
341.208
342.027
Komunalni otpad
Komunalni
(stvoren), t/god otpad, t/rad.dan
83.709
268
85.311
273
86.755
278
88.224
283
89.719
288
91.239
292
92.787
297
94.361
302
95.962
308
97.591
313
99.249
318
100.935
324
102.717
329
104.532
335
106.380
341
108.262
347
110.179
353
112.131
359
114.118
366
116.143
372
118.204
379
Provedbom programa gospodarenja otpadom s podsustavima, kao to su

npr. izdvojeno skupljanje nekih korisnih vrsta otpadaka (primarna reciklaa)
i izdvojeno skupljanje odreenih tetnih tvari (IT) te drugi podsustavi koji
bi imali za cilj smanjenje koliina otpada koji treba odloiti na odlagalite, dio
otpada mogao bi se koristiti u sline ili druge svrhe. Izdvojenim skupljanjem
pojedinih otpadnih materijala kao npr. papira, stakla, dijela plastike,
biorazgradivog otpada i dr., smanjila bi se koliina koju je potrebno odloiti
na odlagalite, ime bi se postiglo sljedee:
- uteda na odlagalinom prostoru
452
- poveanje koliina sekundarnih sirovina

- smanjenje emisije odlagalinog plina (zbog izdvajanja biorazgradivog
otpada)
Tablica 3.1./2 - Koliina komunalnog otpada uvaavajui izdvojeno skupljanje pojedinih
korisnih i tetnih vrsta otpada
Godina
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
2023
2024
2025
2026
2027
2028
Komunalni otpad
(uz PR*), t/god
71.153
72.514
73.742
74.990
76.261
77.554
78.869
80.207
81.568
82.953
84.362
85.795
87.310
88.852
90.423
92.023
93.652
95.311
97.001
98.721
Komunalni otpad,
t/rad.dan
228
232
236
240
244
249
253
257
261
266
270
275
280
285
290
295
300
305
311
316
100.474
322
* PR = primarna reciklaa (izdvojeno skupljanje pojedinih korisnih

i nekih tetnih vrsta otpada)
Napomena: kompjutersko zaokruivanje
Procjenjuje se da bi se u razdoblju do 2028. godine, koliina izdvojeno

skupljenih pojedinih otpadnih materijala poveavala odreenim postotkom
i u 2028. godini bi iznosila cca 15% ukupne koliine nastalog komunalnog
otpada, ukoliko to zakonskom regulativom ne bude drugaije definirano.
3.2. Projekcija koliina proizvodnog otpada

Projekcija koliina proizvodnog otpada izraunava se na temelju podataka
o koliini otpada koju danas stvaraju proizvodna poduzea na podruju
ZOiS-a te mogue sagledivih kretanja u narednom vremenu.
Kao polazna koliina uzima se koliina proizvodnog otpada koja je stvorena u
453
2006. godini u proizvodnim poduzeima analiziranog podruja i iznosi 7.719

tona. Predvia se poveanje rasta koliine proizvodnog otpada po prosjenoj
godinjoj stopi od oko 2,5 do 4,0 %. Pretpostavlja da e se dio proizvodnog
otpada zbrinuti na neki drugi nain (podsustavima gospodarenja otpadom),
tj. reciklirati.
Tablica 3.2./1. - Procjena koliina proizvodnog otpada za razdoblje od 2008. do 2028. godine
Godina
Proizvodni
otpad, t/god
Proizvodni
otpad, t/rad.dan
2008
7.953
25
2009
8.195
26
2010
8.444
27
2011
8.702
28
2012
8.968
29
2013
9.242
30
2014
9.525
31
2015
9.818
31
2016
10.120
32
2017
10.431
33
2018
10.753
34
2019
11.086
36
2020
11.429
37
2021
11.783
38
2022
12.149
39
2023
12.527
40
2024
12.918
41
2025
13.321
43
2026
13.738
44
2027
14.168
45
2028
14.613
47
Napomena: kompjutersko zaokruivanje
Pretpostavlja se da e na analiziranom podruju u narednom razdoblju doi

do poboljanja gospodarske situacije odnosno do poveanja proizvodnje,
ime e se stvarati i vee koliine proizvodnog otpada. Za pretpostaviti je
da se nee uvoditi nova niti proirivati postojea proizvodnja kojom bi se
stvarao drugaiji otpad od onog slinog komunalnom otpadu.
454
3.3. Ukupne koliine otpada

Tablica 3.3./1 - Procjena ukupnih koliina komunalnog i proizvodnog otpada koje treba
odloiti u razdoblju od 2008. do 2028. godine na podruju ZOiS-a
Godina
Ukupni otpad,
t/god
Ukupni otpad
(uz PR), t/god
Kumulativno,
m3
Kumulativno
(uz PR), m3
2008
91.662
79.106
122.216
105.474
2009
93.506
80.709
246.890
213.086
2010
95.199
82.186
373.823
322.668
2011
96.926
83.692
503.057
434.257
2012
98.686
85.229
634.639
547.896
2013
100.482
86.796
768.615
663.623
2014
102.312
88.394
905.031
781.482
2015
104.178
90.024
1.043.935
901.514
2016
106.082
91.687
1.185.378
1.023.764
2017
108.023
93.384
1.329.408
1.148.276
2018
110.002
95.115
1.476.078
1.275.096
2019
112.021
96.881
1.625.439
1.404.270
2020
114.146
98.739
1.777.634
1.535.922
2021
116.316
100.636
1.932.721
1.670.103
2022
118.530
102.573
2.090.761
1.806.866
2023
120.790
104.550
2.251.814
1.946.267
2024
123.097
106.570
2.415.943
2.088.360
2025
125.452
108.632
2.583.212
2.233.203
2026
127.856
110.738
2.753.687
2.380.854
2027
130.311
112.890
2.927.434
2.531.374
2028
132.817
115.087
3.104.524
2.684.823
Napomena: 1. u ukupnom otpadu nisu ukljuene koliine poljoprivrednog i graevinskog

otpada;
2. kompjutersko zaokruivanje
4. POTREBAN PROSTOR ODLAGALITA

Odlagalite otpada I. kategorije Orlovnjak nalazi se na parceli ukupne
povrine oko 50 ha. Zahvat se planira na oko 30 ha, a preostali prostor se
ozelenjuje. Odlagalini prostor podijeljen je u 5 zona:
1. prostor oko tijela odlagalita (vizualna zona)
2. ulazno - izlazna zona
3. prostor za odlaganje otpada radna zona
455
4. ostali sadraji
5. rezervirani prostor (MBO, reciklaa graevinskog otpada, ...)
Slika 4./1 Situacija zatvorenog odlagalita Orlovnjak
4.1. Prostor oko tijela odlagalita

U ovoj zoni se nalazi ograda, obodni kanal, protupoarni put i zeleni pojas.
Svrha prostora oko tijela odlagalita je stvaranje zatitne zone prema okolnom
terenu, a ujedno slui i za ograniavanje ulaska na odlagalite neovlatenih
osoba domaih i divljih ivotinja. Takoer, ozelenjena zona oko odlagalita
(drvee i grmlje) ograniava pogled na odlagalite otpada, a u obrnutom
smjeru smanjuje koliinu lagane frakcije otpada koja se vjetrom moe
raznositi s radne plohe odlagalita, smanjuje problem praine i neugodnih
mirisa. Zeleni pojas predstavlja odlinu investiciju za dobre odnose s okolnim
stanovnitvom.
4.2. Prostor ulazno izlazne zone

U ulazno-izlaznoj zoni nalaze se objekti za smjetaj opreme i boravak ljudi.
Predvieno je postavljanje kliznih ulaznih vrata na odlagalite, izgradnja
upravnog objekta, garae za smjetaj opreme i mehanizacije, nadstrenice
iznad vage, betonskog platoa za pranje vozila. Predviena je izgradnja sistema
456
od dvije elektronike mostne cestovne vage s mjeriteljskom kuicom.

U ulazno-izlaznoj zoni nalaze se stalne, asfaltirane prometnice, a vozna
povrina ispred garae je betonska. U ulaznoj zoni smjeteno je i parkiralite
za osobna vozila.
4.3. Prostor za odlaganje otpada radna zona

Potreban prostor odlagalita proraunat je na osnovi prethodno izraenih
projekcija koliina otpada. Prostor za odlaganje otpada predvia povrinu
oko 20 ha. Proraunati volumen odlagalita za odlaganje iznosi oko 3.100.000
m3.
Izgradnja odlagalita izvodit e se fazno. U prvoj fazi procjenjuje se da e
biti potrebno odloiti oko 548.000 m3 komunalnog i proizvodnog otpada
umanjeno za izdvojeno skupljanje putem primarne reciklae.
Tablica 4.3./1 - Procjena potrebnog prostora odlagalita po fazama
Faza izgradnje
Stvoreni otpad
m3
Otpad za odloiti (uz PR)

m3
Faza I. 2008 - 2012
634.639
547.896
Faza II. 2013 - 2017
694.769
600.381
Faza III. 2018 - 2022
761.353
658.590
Faza IV. 2023 - 2028
1.013.764
877.956
UKUPNO:
3.104.524
2.684.823
Procjena potrebnog odlagalinog prostora raena je uz pretpostavku zbijanja

otpada na vrijednost od 750 kg/m3.
Treba napomenuti da ukoliko se prie izdvojenom skupljanju pojedinih
vrsta otpada, potrebni odlagalini prostor e se smanjiti, a vijek odlagalita
e se produiti. Takoer treba napomenuti da se esto govori o mogunosti
izdvojenog skupljanja izmeu 50 - 70 % otpada, meutim, ako se uzme u
obzir i ekonomski faktor, iskustva pokazuju da se taj postotak realno kree
od 15 do 30 % s maksimumom od oko 40 %. Navedeni podaci odnose se na
komunalni otpad koji se danas organizirano skuplja i odlae na odlagalitu,
te na broj stanovnika koji je ukljuen u organizirani odvoz otpada.
Navedenim procjenama pretpostavlja se da e radni vijek odlagalita biti do
2028. godine, a ovisno o efikasnosti izdvojenog skupljanja i drugih elemenata
gospodarenja otpadom, radni vijek se moe produiti i iza 2028. godine.
4.4. Ostali sadraji

Odlagalite je opremljeno nunim sadrajima: sabirnom jamom za otpadne
sanitarne vode, cisternom za vodu, sabirnim bazenima za prikupljanje
procjednih voda s retencijskim lagunama.
457
Na odlagalitu je takoer predviena izgradnja reciklanog dvorita. To je

kontrolirani prostor smjeten uz glavni ulaz na odlagalite, koji ima osnovnu
funkciju odlaganje (skladitenje) izdvojeno skupljenog korisnog i dijela
tetnog otpada koji nastaje na podruju ZOiSa, a izvor su mu domainstva,
ugostiteljstvo i mali zanati. Na njemu se izdvojeno moe skupljati cijeli niz
korisnih i opasnih otpadaka koji se, nakon to su skupljene vee koliine,
otpremaju krajnjim korisnicima na doradu ili obradu. Sekundarne sirovine se
ne izdvajaju iz dovezenih izmijeanih otpadaka na odlagalite. U kontejnere
se izdvajaju sekundarne sirovine prilikom dopreme glomaznog otpada pri
povremenim akcijama sakupljanja glomaznog otpada ili kada se dovozi
nesortirani korisni otpad iz industrije jednolinog sastava. Ovo je asfaltirana
ploha na koju se postavljaju posude i kontejneri razliitih volumena i
namjena. Vode s ove povrine odvode se betonskim kanalom u talonik i
separator ulja.
Na odlagalitu postoji rezervirani prostor za ostale sustave u gospodarenju
otpadom (prostor za mehaniko-bioloku obradu otpada - MBO, prostor za
reciklau graevinskog otpada i dr.). Ovi objekti gradili bi se u II i III fazi to
znai da se nee graditi u prvih 6 godina.
Slika 4.4./1 Faze odlagalita Orlovnjak
5. OPIS ODABRANOG TEHNOLOKOG POSTUPKA ODLAGANJA OTPADA

Tehnologija sanitarnog odlaganja sastoji se iz sljedeih osnovnih operacija, a
koje se odvijaju tijekom radnog dana:
458
istresanje dovezenog otpada na radnu povrinu

rasprostiranje otpada u slojeve buldozerom
sabijanje otpada kompaktorom
dnevno prekrivanje otpada inertnim materijalom ili membranom
izraenom iz LDPE folije sve do popunjavanja cijele kasete
Nakon popunjavanja jedne etae meuetaa se prekriva slojem inertnog

materijala, te materijalom od ureenja graevinskog zemljita.
5.1. Priprema terena za odlaganje otpada

Priprema terena za odlaganje otpada podrazumijeva ienje terena te
izradu vodonepropusnog dna odlagalita na kojem e se otpad odlagati u
etaama. Prva etaa sastoji se od etiri kasete (polja). Pripremljeno dno prve
etae nalazi se cca 50cm iznad razine terena. Polja se ispunjavaju otpadom
do 2,5 m iznad dna odnosno debljina sloja otpada u prvoj etai je cca 2,0
m, a sljedee se etae izvode u debljini od 2,5 m. Dno polja u poprenom
presjeku se izvodi pod nagibom od 3 % prema drenai u sredini polja, dok
je u uzdunom presjeku pad 0,1 % prema kraju polja. Sredinom polja se
na HDPE foliju, odnosno geotekstil, postavlja drenana (izbuena) cijev
promjera 315 mm, iznad koje je potrebno izvesti nadsloj od batude debljine
min 50 cm.
Na pripremljen teren prvo se postavlja donji brtveni sloj koji se sastoji iz sloja
prirodne gline debljine nekoliko metara i sloja nabijene gline koeficijenta
vodopropusnosti k = 10-9 m/s, debljine 0,5-1 m. Nakon nabijanja gornje
povrine ovog sloja odgovarajuim strojevima postavlja se HDPE folija ije se
postavljanje vri dvostrukim varom. Na HDPE foliju postavlja se geotekstil
na koji dolazi od batude izraen drenani sloj za procjedne vode debljine 50
cm. Na drenani sloj se odlae otpad. Iskopana zemlja odlae se na dijelu
odlagalita i slui za izradu obodnih nasipa i kao zavrni prekrivni sloj, a dio
slui za meuetano prekrivanje otpada.
5.2. Odlaganje, rasprostiranje i sabijanje otpada

Na odlagalitu Orlovnjak primijenit e se povrinska metoda odlaganja
otpada.
U ulaznoj zoni vri se vaganje i kontrola sastava otpada, a otpad se potom
dovozi do ureenog radnog polja i tu se istresa na predvienom mjestu.
Otpad se rasprostire u slojevima debljine 0,3 do 0,5 m. Bitno je da slojevi ne
budu deblji od 0,5 m ime se postie bolje sabijanje (do 800 kg/m3).
Da bi se otpad sabio potrebno je da kompaktor pree preko svakog polja
otpada 4 do 7 puta. Dobrom zbijenou otpada smanjuje se kasnije slijeganje,
a i vie otpada stane na pripremljeno polje.
459
Slika 5.2./1 Odnos zbijenosti i debljine sloja otpada
Slika 5.2./2 Ovisnost zbijenosti otpada o broju prelazaka stroja po otpadu
Na kraju radnog dana vri se dnevno prekrivanje otpada. To je neizbjena

operacija kod sanitarnog odlaganja otpada, a obavlja se inertnim materijalom
debljine oko 10 - 20 cm ili LDPE geomembranom debljine 0,50 mm.
Otvorenu povrinu s otpadom potrebno je drati to manjom. Nakon to se
popuni pojedina etaa, njezina se gornja povrina prekriva slojem zemlje ili
drugim inertnim materijalom debljine 15 cm, a geomembrana se premjeta
na novu (susjednu) kasetu i tako redom. Meuetani prekrivni sloj izvodi se
uz popreni i uzduni nagib od najmanje 2%.
Prekrivni materijal treba biti dobro izravnat i nabijen kako bi se izbjeglo
njegovo erodiranje uslijed utjecaja oborina. Dobro izveden i ozelenjen
prekrivni sloj smanjuje koliinu procjedne vode, spreava prisustvo insekata
i ptica, svodi mogunost ovih pojava na minimum, te spreava raznoenje
lakih frakcija otpada vjetrom.
460
5.3. Plan odlaganja otpada

Za pravilan rad odlagalita vrlo je bitan redoslijed popunjavanja odlagalita.
Otpad se odlae u etaama koje se postavljaju radi oblikovanja odlagalita
kao prirodnog breuljka. Rad odlagalita bazira se na odlaganju otpada u 4
faze.
Prvo se pripremaju kasete 1, 2, 3 i 4 prve faze rada. Gradi se obodni nasip
i kasete se pune do visine etae, tj. 2,5 m iznad kote okolnog terena. Prije
nego se ispuni cijela etaa do predviene visine zapoinje se s izgradnjom
obodnog nasipa 2. etae. Nakon to je prva etaa zapunjena otpadom,
zapoinje se s ugradnjom otpada u 2. etai. Prije nego se ispuni cijela 2. etaa
do predviene visine zapoinje se s izgradnjom obodnog nasipa 3. etae i tim
redom dok se ne popuni 4. etaa, odnosno dosegne visina od 10m iznad kote
okolnog terena. Time su zavreni radovi prve faze.
Nakon popunjavanja 1. faze na isti nain se popunjava i druga faza, koja se
sastoji od sljedee 3 kasete i to do visine 10 m.
Trea faza postavlja se na gornju povrinu 1. i 2. faze u visinu do 10 m. Etae
se ispunjavaju istim redosljedom kao i kod 1. faze.
4. faza pretpostavlja izgradnju poslijednje 3 kasete koje se pune do visine 20
m, odnosno 21 m iznad kote terena. Nakon toga se odlagalite formira u oblik
prirodnog breuljka i puni se do visine cca 35 m iznad kote terena.
Usporedno s dizanjem visine odlagalita potrebno je povisivati i izgraivati
privremenu cestu. Ona se postavlja po otpadu i izrauje se od sendvi sloja
kamena tuenca i umjetnih materijala (geomrea i geotekstil). Maksimalni
nagib ove ceste ne smije biti vei od 10 %.
6. MJERE ZATITE OKOLIA

6.1. Povrinske vode
Da bi se smanjila koliina procjedne vode potrebno je sprijeiti slijevanje
oborinskih voda u tijelo odlagalita. U tu svrhu projektirani su obodni kanali.
Osim toga, etae odlagalita izvode se u uzdunom i poprenom padu od
min. 2%, kako bi se vei dio oborina slijevanjem po povrini tijela odlagalita
odveo u obodne kanale.
Slivna ploha zatvorenog odlagalita podijeljena je na etiri dijela i za svaku
je slivnu plohu predvien zasebni betonski obodni kanal. Obodnim se
kanalima oborinske vode odvode u talonike u kojima se vri uzorkovanje
vode te potom isputaju u melioracijske kanale.
Po zatvorenom tijelu odlagalita izvode se trokutasti rigoli koji slue za
spreavanje erozije.
461
6.2. Procjedne vode

Teorijska koliina procjedne vode, koja moe nastati na zatvorenom
odlagalitu, raunata je na temelju modela za procjenu godinje koliine vode
koja prolazi kroz gornji brtveni sloj (Syed R. Qasim, Walter Chiang, Sanitary
landfill leachate generation, control and treatment, Technomic Publishing Co., Inc.,
Lancaster, Basel, 1994), te modela za bilanciranje vode unutar tijela odlagalita
[Tchobanoglous. G., Integrated Solid Waste Management, 11-5 (1993), str. 417].
Tablica 6.2./1 Parametri prorauna bilance vode (Syed R. Qasim, Walter Chiang, Sanitary
landfill leachate generation, control and treatment, Technomic Publishing Co., Inc.,
Lancaster, Basel, 1994)
Mjes.
O mm
I
45,2
II
III
IV
VI
42,7
42,8
54,8
62,6
VII
84
VIII
64,4
58,2
IX
XI
XII
god.
43,9
46,6
60,5
57,2
662,9
dana/mj
31
28
31
30
31
30
31
31
30
31
30
31
T/C
-1
1,1
5,8
11,3
16,4
19,6
21,2
20,6
16,7
11,2
5,5
1,4 10,817
0,05
0,05
0,07
0,1
0,14
0,17
0,18
0,18
0,14
0,1
0,07
Wt
0,05
31
28
31
30
31
30
31
31
30
31
30
31
0,73
0,76
0,86
0,99
1,12
1,24
1,3
1,28
1,18
1,05
0,92
0,8
PET
10,7
12
22,8
41
74,6
107
135
126
81,8
47,6
24,6
14,9 698,07
45,2
42,7
42,8
54,8
62,6
84
64,4
58,2
43,9
46,6
60,5
57,2
Cro
0,18
0,18
0,18
0,18
0,18
0,18
0,18
0,18
0,18
0,18
0,18
0,18
R/O
662,9
10
11
15
12
10
11
10 119,32
37
35
35
45
51
69
53
48
36
38
50
47 543,58
(I-PET)
26
23
12
-23
-38
-82
-78
-46
-9
25
32
APWL
-23
-61
-144
-222
-268
-277
150
150
150
150
128
99
56
33
24
23
150
150
dST
-22
-29
-43
-23
-9
-1
127
AET
ST
10,7
12
22,8
41
73,3
97,9
95,8
70,7
45
39,2
24,6
PERC
26
23
12
-1
-9
-39
-55
-37
-8
-102
32
PERC
26,4
23
12,2
3,94
32
Legenda:
Wt
d
D
PET
P
Cro
R/O
I
(I-PET)
APWL
ST
462
gustoa zasiene vodene pare

broj dana u mjesecu
srednji mjeseni broj sati dnevnog svjetla u mjeri od 12h
potencijalna evapotranspiracija (Hamon, 1966.)
oborine
koeficijent otjecanja
povrinsko otjecanje
infiltracija
infiltracija umanjena za potencijalnu evapotranspiraciju
akumulirani potencijalni gubitak vode
sadraj vlanosti u tlu
-154,5
14,9 547,92
97,6

dST
AET
PERC
promjena sadraja vlanosti tla

stvarna evapotranspiracija
procjeivanje kroz pokrovni sloj u slojeve otpada
Slika 6.2./2 Vrijednost infiltracije (I) oborina u tijelo odlagalita i stvarne evapotranspiracije
(AET)
U sluaju kada je popunjena cijela aktivna povrina prve faze rada od cca
5 ha, uprosjeene koliine procjedne vode procjenjuju se na oko 20,1 m3/
dan u prvim godinama rada. Nakon to se prie zatvaranju I. Faze (2012.g.),
procjena koliina procjedne vode daje se na slici 6.2./3
Slika 6.2/3 Procjena godinje koliine procjednih voda na temelju teorijskih modela (Qasim
S.R, 1994., Tchobanoglous. G, 1993.)
Odabrani nain formiranja odlagalita, relativno mala otvorena radna ploha,

dnevno prekrivanje otpada te meuetani i zavrni pokrovni sloj izvedeni
pod nagibom gotovo na minimum svode moguu koliinu procjednih voda
koja se moe pojaviti.
Skupljanje procjednih voda rijeeno je drenanim HDPE cijevima profila 315
mm, koje su postavljene po sredini kaseta. Procjedne se vode skupljaju u 3
odvojena vodonepropusna sabirna bazena. Svaki je volumena 60 m3 i spojen
s retencijskom lagunom. Procjedna voda iz laguna recirkulira se po otpadu.
463
Prilikom rasprskavanja, a dok kapi padnu na tlo, ispari 1-6% vode. Kada kapi
padnu na tlo zbog evapotranspiracije gubi se jo 5-8%. Moemo pretpostaviti
da se na ovaj nain ispari 10% procjedne vode. Ostatak vode se procjeuje i
isparava zbog visoke temperature koja vlada u tijelu odlagalita.
6.3. Plinovi iz odlagalita

Koliina plinova koja se stvara na odlagalitu moe se izraunati i ovisi prije
svega o sastavu otpada odnosno o udjelu organskih tvari u otpadu.
Slika 6.3./1 - Procijenjeni uprosjeeni satni protok plinova za razdoblje od 2009.-2043. godine
izraen u m3/h
Odlagalini plin termiki e se obraivati.
7. ZAKLJUAK
Na podruju Osjeko baranjske i Vukovarsko srijemske upanije osnovana
je Javna ustanova ZoiS s ciljem realizacije zajednikog sustava gospodarenja
komunalnim otpadom. ZOiS koordinira sve aktivnosti oko izgradnje
regionalnog odlagalita komunalnog i proizvodnog otpada Orlovnjak
Antunovac. Projekt odlagalita Orlovnjak predvia sanitarno odlaganje
otpada u 4 faze do 2028. godine, a na odlagalitu je rezerviran i prostor
za ostale sustave u gospodarenju otpadom (prostor za mehaniko-bioloku
obradu otpada - MBO, prostor za reciklau graevinskog otpada i dr.).
Izgradnja regionalnog odlagalita otpada u skladu je sa Strategijom
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, jer omoguuje racionalniju
obradu skupljenog otpada uz mogunost izdvajanja korisnih komponenti
otpada, s osnovnim ciljem ostvarivanja i odravanja cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom koji je ustrojen prema suvremenim europskim
standardima i zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne, odnosno
smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju moguu mjeru, nepovoljni
464
utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoli i klimu, te da se cjelokupno

gospodarenje otpadom uskladi s naelima odrivog razvoja, a to je
navedeno kao osnovno naelo Strategije.
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., Studija o utjecaju na okoli odlagalita otpada 1. kategorije
Orlovnjak Antunovac, rujan 2002.
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., Glavni projekt, Odlagalite otpada Orlovnjak na k.. 245,
258 i dio 259, k.o. Orlovnjak, rujan 2007.
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 178/04)
Arhivski podaci poduzea IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. i IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.
465
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
SANACIJA ODLAGALITA OTPADA U GRADU OSIJEKU

LANDFILL REMEDIATION IN THE CITY OF OSIJEK
SUZANA URKO, dipl. ing arh.1,
MIRA LIZAI-VIDAKOVI, dipl. ing. biotehn.2
1
IPZ Uniprojekt TERRA, Babonieva 32, Zagreb
2
Grad Osijek, F. Kuhaa 9, Osijek
SAETAK
Na podruju grada Osijeka nalaze se etiri odlagalita otpada: odlagalite otpada Lonarica Velika,
odlagalite otpada na lokaciji Sarva, odlagalite otpada na lokaciji Nemetin i odlagalite otpada
Filipovica. Problemi s odlaganjem otpada u Osijeku zapoeli su prije 1990. godine. Do te godine, otpad se
odlagao na lokaciju u blizini naselja Sarva koja nije zadovoljavala osnovne uvjete za odlaganje otpada.
Iz tog razloga, izabrana je nova lokacija u Nemetinu kao budue odlagalite otpada. Meutim, radovi na
realizaciji sanitarnog odlagalita nisu ostvareni. Krajem 1991. godine Osijek je ivio u ratnom okruju, a
18. rujna zapoelo je odlaganje otpada na ratni deponij na lokaciji Filipovica. Od rujna 1992 godine
do lipnja 1995. godine odlaganje otpada se vri naizmjence na odlagalitima Nemetin i Filipovica,
u ovisnosti o ratnim prilikama. 14. rujna 1995. godine odlagalite otpada Filipovica je definitivno
zatvoreno, a otpad se poeo odlagati na lokaciju Lonarica Velika. Zbog neodrivosti ovakvog stanja,
grad Osijek pristupio je rjeavanju problema zbrinjavanja otpada, a sve u skladu sa prostorno planskom
dokumentacijom.
Kljune rijei: prostorno planska dokumentacija, projektna dokumentacija, odlagalite,
otpad, sanacija
SUMMARY
There are four open dumps in the city of Osijek: the open dump Lonarica, Velika, Sarva, Nemetin and
Filipovica. Problems with the waste disposal in Osijek begun before 1990. Until then, the waste was
disposed around the area of Sarva which did not satisfy waste disposal conditions. For that reason, a
new location in Nemetin was determined as a future waste disposal. However, construction works on
sanitary disposal were never realized. At the end of 1991, when Osijek was surrounded by war ativities,
the waste started to be disposed on the temporary landfill during the war at the location of Filipovica.
From September 1992 until June 1995 the waste was disposed alternately on the dumps of Nemetin
and Filipovica, depending on war activities. On 14th September 1995 the dump waste Filipovica
closed completely and the waste started to be disposed on the location of Lonarica Velika. Because
of the situation existing on the day, the city of Osijek started to resolve the waste disposal problem
according to regional planning documentation.
Key words: regional planning documentation, main design, landfill, waste, remediation
468
URKO S., LIZAI-VIDAKOVI M.
1. UVOD
Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) izmeu ostalog
ureuje se sustav prostornog ureenja i gradnje kao i odreeni postupci iz
zatite okolia. Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita
organizacija, koritenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za ureenje
i zatitu prostora Drave, upanija, gradova i opine. Oni se donose na
dravnoj razini (Strategija prostornog razvoja i Program prostornog ureenja
RH i prostorni planovi poduja posebnih obiljeja) i kao prostorni planovi
na regionalnoj (Prostorni plan upanije, Grada Zagreba, prostorni plan
podruuja posebnih obiljeja) i lokalnoj razini (Prostorni plan ureenja
grada odnosno opine, urbanistiki planovi ureenja, detaljni plan ureenja).
Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa,
odreuju smjetaj i namjenu svih zahvata u prostoru pa tako i odlagalita
otpada. Samo projektiranje i rad odlagalita otpada odreeno je kroz niz
posebnih zakonskih propisa.
Temelji gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrani su u Zakonu
o otpadu (NN 178/04 i 111/06) i Strategiji gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (NN 130/05), koja je sastavni dio Strategije zatite okolia RH (NN
46/02).
Zakonom o zatiti okolia (NN br. 110/07) ureuju se naela zatite okolia
i odrivog razvitka, zatita sastavnica okolia i zatita okolia od utjecaja
optereenja, subjekti zatite okolia, dokumenti odrivog razvitka i zatite
okolia, instrumenti zatite okolia, praenje stanja u okoliu, informacijski
sustav, osiguranje pristupa informacijama o okoliu, sudjelovanje javnosti
u pitanjima okolia, osiguranje prava na pristup pravosuu, odgovornost
za tetu, financiranje i instrumenti ope politike zatite okolia, upravni i
inspekcijski naziv.
Pravilnikom o gospodarenju otpadom propisuju se postupci oporabe i/ili
zbrinjavanja otpada, kategorije i tehniko-tehnoloki uvjeti kojima moraju
udovoljavati graevine za skladitenje otpada, potrebna struna sprema
radnika za obavljanje poslova skladitenja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada
te nain voenja i dostave podataka o gospodarenju otpadom.
Osim navedenog, doneseno je i niz pravilnika i uredbi iz podruja
Procjena utjecaja na okoli od strane Ministarstva zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva moe se provesti samo za zahvate koji su planirani
dokumentima prostornog planiranja. Ukoliko razmatramo odlagalita
otpada, prostorno-planskom dokumentacijom moe se planirati:
- sanacija postojeih odlagalita i konano zatvaranje,
- sanacija postojeih odlagalita, ureenje za privremeni nastavak odlaganja
te konano zatvaranje,
- sanacija odlagalita i prenamjena u skladu s namjenom iz prostornog plana.
469
2. ODREDBE PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE

Vaea prostorno planska dokumentacija na podruju sanacije predmetnih
odlagalita je:
- Prostorni plan Osjeko-baranjske upanije (upanijski glasnik broj 1/02)
- Prostorni Plan ureenja Grada Osijeka (Slubeni glasnik Grada Osijeka
broj 8/05)
- Generalni urbanistiki plan Grada Osijeka (Slubeni glasnik Opine
Osijek broj 7/88, 12/89 i Slubeni glasnik Grada Osijeka broj 4/97, 5/99,
1/02 i 6/03)
Prostorni plan Osjeko-baranjske upanije

U odredbama za provoenje Prostornog plana Osjeko-baranjske upanije
propisano je:
(137) Na podruju upanije nuno je uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja
otpadom.
(140) Ustroj sustava deponiranja ne izbjegnutog otpada na sanitarne deponije
planira se kroz tri faze:
1. faza: Na teritoriju svake opine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane
deponije uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija te
njihovu sanaciju.
2. faza: Napustiti i sanirati sve opinske deponije i uspostaviti sustav koji je
temeljen na 6 veih deponija (Osijek, akovo, Belie, Donji Miholjac,
Beli Manastir),
3. faza: Uspostaviti sustav regionalnog deponiranja i izgraditi regionalnu
deponiju za cijelu upaniju (ili vie njih). Rije je o suvremenoj
sanitarnoj deponiji izgraenoj po svim ekolokim i tehnolokim
kriterijima, a u sklopu koje treba predvidjeti prostor za deponiranje
opasnog otpada.
(143) U PPUO/G potrebno je izvriti evidentiranje i lociranje svih neureenih
odlagalita otpada te zatim istraiti uvjete za smjetaj odlagalita komunalnog
otpada.
Sadanje neureene deponije nuno je sanirati tako da postanu neopasne
za zrak, vode i tlo te im odrediti drugu namjenu. Jedinice podrune i lokalne
samouprave dune su donijeti planove za rjeavanje problematike sanacije i
zatvaranja odlagalita, u okviru svojih nadlenosti.
Jedinice lokalne samouprave moraju u PPUO/G utvrditi jednu lokaciju koja
zadovoljava propisane uvjete za ureenje odlagalita komunalnog otpada,
ako prostorne mogunosti to dozvoljavaju. Izgradnja opinskog/gradskog
odlagalita na odabranoj lokaciji nije obvezujua, ako se ugovorno odredi
zajedniko odlaganje za vie opina (gradova) sve do konane faze (jedna ili
nekoliko regionalnih odlagalita), to se i preporuuje.
470
Prema navedenom, vidljivo je da je sanacija ratnog odlagalita Filipovica

te odlagalita Nemetin, Sarva i Lonarica Velika u skladu sa upanijskim
prostornim planom kojim se trai sanacija svih naputenih odlagalita
otpada. Odlagalita otpada Nemetin, Sarva i Lonarica Velika odreena su
kao lokacije odlagalita otpada, a ratnog odlagalite otpada Filipovica e
nakon sanacije postati zelena povrina.
Prostorni plan ureenja grada Osijeka

U odredbama za provoenje Prostornog plana ureenja Grada Osijeka
propisano je:
(244) Graevinsko podruje za gradnju graevina za skladitenje opasnog
otpada, sabirno mjesto opasnog otpada i graevinu za obradu neopasnog
tehnolokog (proizvodnog) otpada na lokaciji Nemetin naznaeno je
na kartografskom prikazu 4.6. Graevinsko podruje naselja Sarva i
graevinsko podruje izvan naselja.
(245) Na lokaciji Sarva planira se odlagalite inertnog otpada. Lokacija
graevine je orjentacijska, a naznaena je na kartografskom prikazu 2.4.
Obrada, skladitenje i odlaganje otpada.
(247) Odlagalita planirana za sanaciju oznaena su na kartografskom prikazu
3.2.1. Ureenje zemljita i zatita posebnih vrijednosti i obiljeja. Sanacija
se provodi sukladno posebnom propisu na nain da odlagalite postane
neopasno za tlo vodu i zrak.
Ratno odlagalite Filipovica oznaeno je na grafikom prilogu 3.2.1.
Ureenje zemljita i zatita posebnih vrijednosti i obiljeja kao naputeno
odlagalite koje se sukladno odredbi 247. treba sanirati. U nastavku teksta
priloen je izvod iz Prostornog plana ureenja Grada Osijeka, grafiki prilog
3.2.1. Ureenje zemljita i zatita posebnih vrijednosti i obiljeja. Prema
naprijed navedenom vidljivo je da je sanacija ratnog odlagalita Filipovica
u skladu sa Prostornim planom ureenja Grada Osijeka.
Na kartografskom prikazu 2.4. Obrada, skladitenje i odlaganje otpada,
lokacija odlagalita otpada u Nemetinu oznaena je kao sabirno mjesto
opasnog otpada, graevina za skladitenje opasnog otpada i graevina
za obradu neopasnog tehnolokog (proizvodnog) otpada, dok je lokacija
odlagalita otpada u Sarvau oznaena kao odlagalite inertnog otpada.
Odlagalita otpada u Nemetinu i Sarvau oznaena su na kartografskom
prikazu 3.2.1. Ureenje zemljita i zatita posebnih vrijednosti i obiljeja
kao naputena odlagalita koja se sukladno odredbi 247. trebaju sanirati.
Sanacija odlagalita otpada Lonarica Velika, Filipovica, Nemetin te sanacija
odlagalita otpada Sarva uz izgradnju odlagalita inertnog otpada u skladu
je sa Prostornim planom ureenja Grada Osijeka.
U toki 3.6. Postupanje s otpadom i toki 7. Postupanje s otpadom navedeno
je da e se odlaganje komunalnog otpada na podruju Grada Osijeka, do
471
ustroja regionalnog odlagalita, vrit na postojeem odlagalitu komunalnog

otpada Lonarica Velika. Na lokaciji Lonarica Velika omoguuje se
ureenje pretovarne stanice i reciklanog dvorita.
Odlagalita planirana za sanaciju (Nemetin, Sarva, Filipovica i Lonarica Velika) potrebno je sanirati sukladno posebnom propisu na nain da odlagalite
postane neopasno za tlo, vodu i zrak.
Generalni urbanistiki plan grada Osijeka

Ratno odlagalite Filipovica nalazi se na dijelovima katastarske estice broj
9732/4, 9732/2 i 9726 u katastarskoj opini Osijek. Prema Generalnom urbanistikom planu Grada Osijeka ratno odlagalite Filipovica nalazi se u radnoj
zoni (Kartografski prikaz broj 1. Plan namjene povrina).
U Odluci o donoenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanistikog plana
Grada Osijeka (Slubeni glasnik Grada Osijeka broj 6/03), u l. 11., propisano je da se u radnim zonama omoguuje i gradnja komunalnih objekata i
ureaja te prometnih objekata. U samom Generalnom urbanistikom planu
Grada Osijeka nije propisana obveza sanacije ratnog odlagalita Filipovica,
ali se u ovom sluaju primjenjuju odredbe Prostornog plana ureenja Grada
Osijeka, kao plana vieg reda.
U toki 9. Postupanje s otpadom (obrada, skladitenje i odlaganje) navedeno
je da e se odlaganje komunalnog otpada na podruju obuhvata GUP-a do
ustroja regionalnog odlagalita, vrit na postojeem odlagalitu komunalnog
otpada Lonarica Velika.
3. ODLAGALITA OTPADA NA PODRUJU GRADA OSIJEKA

Postupanje otpadom na predmetnom podruju u posljednjih deset godina se
bitno promjenilo. Poetkom devedesetih godina sva odlagalita na podruju
grada Osijeka su radila u ratnim uvjetima. Prije 5 godina krenulo se k sustavnom rjeavanju cjelovitog gospodarenja otpadom, a privremeno odlagalite
Lonarica Velika vodi se i radi po principu sanitarnog odlagalita sa provoenjem mjera zatite okolia.
3.1. Odlagalite otpada Lonarica Velika

Na odlagalite Lonarica Velika odlae se komunalni otpad. Nakon saniranja postojeeg stanja i nakon poetka rada pristupilo se ureenju odlagalita
u skladu s svim izraenim projektima, Studijom o utjecaju na okoli, Idejnim
projektom, Glavnim i Izvedbenim projektom, odnosno u skladu sa Graevinskom dozvolom.
3.1.1. Opis lokacije i podruja utjecaja zahvata
Odabrana lokacija odlagalita otpada za grad Osijek i okolna podruja iz kojih se otpad organizirano skuplja i odvozi je odlagalite otpada Lonarica
472
Slika 1 - Izvod iz prostornog plana ureenja grada Osijeka, 2.4. Obrada, skladitenje i
odlaganje otpada, M 1:25000 (prikazano odlagalite Lonarica Velika)
Velika koje se nalazi juno od grada Osijeka na udaljenosti 3.3 km od centra grada, a izmeu june obilaznice Osijeka (1000 m juno) i naselja Brijest
(1100 m sjeveroistono), te istono od centralnog groblja (750 m). Lokacija
odlagalita nalazi se cca 400 m od posljednjih kua Junog predgraa, smjetena na ravnom terenu ukupne povrine oko 7.2 ha, nadmorske visine oko
90 m. Lokacija sanitarnog odlagalita nalazi se uz regionalnu cestu RC 2430
Osijek - Brijest - Vinkovci koja prolazi uz ulaz i ogradu odlagalita. Lokacija odlagalita udaljena je 1000 m od magistralne ceste M-3, a koja predstavlja obilaznicu Osijeka. Treba napomenuti da na analiziranom podruju
postoje uvjeti za dobru prometnu povezanost lokacije odlagalita s Gradom
Osijekom, ali i sa okolnim naseljima iz kojih se otpad organizirano skuplja i
odvozi. Organiziranim skupljanjem, kao i odvozom otpada na predmetnom
podruju jo uvijek se bavi JKP UNIKOM.
473
Slika 2 - Izvod iz prostornog plana ureenja grada Osijeka, 2.4. Obrada, skladitenje i
odlaganje otpada, M 1:25000 (prikazana odlagalita Nemetin i Sarva)
474
3.1.2. Opis tehnologije rada

Tehnologija rada na izgradnji i sanaciji odlagalita otpada na lokaciji
Lonarica Velika sastoji se iz sljedeih osnovnih operacija:
pripremanje terena (ograda, uklanjanje raslinja)
izrada ekoloke zatite (vodonepropusna podloga, zatita od povrinskih
voda, skupljanje procjednih voda, skupljanje plinova)
ureenje ulazno - izlazne zone
zatvaranje postojeeg dijela odlagalita i proirenje istog
istresanje otpada na novu radnu povrinu, rasprostiranje otpada u slojeve
i sabijanje
dnevno prekrivanje otpada slojem gline ili LDPE folijom,
zavrno zatvaranje odlagalita i ozelenjavanje prostora
nadzor (monitoring)
Slika 3 Pripremljeno odlagalite Lonarica Velika, M 1: 2000
475
Otpad se do radnog polja dovozi vozilima za prijevoz otpada (smeari,

autopodizai). Vozilo ulazi na internu prometnicu do radnog polja te se tom
prometnicom kree do radnog polja. Odlaganje otpada poinje na prvoj etai
i puni se otpadom do visine 2 m, odnosno do razine terena. Druga etaa se
nastavlja od nivoa terena do 2,5m, trea do 5.0 m iznad terena itd. Na kraju
radnog dana otpad treba prekriti LDPE membranom za dnevno prekrivanje
otpada. Gornja ploha etae prekriva se glinom koja se dobro nabije i izvodi
se s padom od minimum 2 % prema krajevima. Time je onemoguen pristup
glodarima, insektima i pticama, te raznoenje laganog otpada, a osim toga
omogueno je lake kretanje vozila. Sam prekrivni materijal djeluje i kao
filtar za neugodne mirise (H2S, lako hlapljivi alkoholi i sl.).
Slika 4 - Situacija zatvorenog odlagalita Lonarica Velika, M 1: 2000
476
Slika 5 Presjek zatvorenog odlagalita Lonarica Velika, M 1: 2000
3.1.3. Objekti
Za normalno funkcioniranje odlagalita, potrebne su zone odlagalita kako
slijedi:
ulazno - izlazna zona
prostor tijela odlagalita za odlaganje otpada
- prostor odlagalita koji se sanira i nastavlja se odlaganje do zatvaranja
- novi dio odlagalita na koji se odlae otpad do zatvaranja
prostor oko odlagalita (vizualna zona)
Primarna funkcija prostora oko tijela odlagalita je tampon zona prema
okolnom terenu, a slui ograniavanju ulaska neovlatenih osoba,
sprjeavanju divljeg odlaganja otpada i raznoenja praine. Time je zona
odlaganja otpada vizualno odvojena od okolnog terena, i to ozelenjenom
zonom (drvee, grmlje) koja onda ujedno smanjuje problem praine, smrada
i raznoenja lakog smea zbog vjetra. U ovoj zoni nalazi se ograda, obodni
kanali i zeleni pojas.
Ulazno-izlazna zona obuhvaa sve objekte predviene za smjetaj opreme i
boravak djelatnika. Ovdje se nalaze:
Ulazna vrata.
Porta (kancelarija sa sanitarnim vorom) - Predvia se spojeni montani
objekt (dvije kontejner kuice) od kojih bi svaka dimenzija 6051* 2438 *
2591 mm povrine 14.4 m2. U jednoj kontejner kuici smjestila se kancelarija
iz koje se vodi rad odlagalita, a koja ujedno slui i kao porta. Uz nju je
smjetena jo jedna kontejner kuica istih dimenzija u kojoj se nalazi
garderoba, tu i sanitarni vor.
Plato za pranje vozila - armirano je betonske konstrukcije na kojem se vri
pranje vozila. Otpadna voda od pranja vozila odvodi se do separatora ulja
i masti pa se preko talonika recirkulira, a eventualni viak se isputa u
kanal.
Sabirne jame za procjedne vode - 3 vodonepropusna armiranobetonska
bazena u kojima se skuplja procjedna voda sa odlagalita, a koja se pomou
crpki vraa na otpad. Svaka jama ima bi zapreminu 20 m3.
477
Cisterna - budui da na lokaciji ne postoji vodovod, predviena je izgradnja

betonske cisterne veliine 15 m3.
Sabirna jama za skupljanje otpadne vode iz sanitarnog vora veliine 15 m3.
Prijemni plato - vozila koja dovoze otpad prolaze preko prijemnog platoa
gdje se vri evidentiranje i upuivanje na mjesto istresanja otpada. Ovaj
prostor je asfaltiran.
3.1.4. Zavrno prekrivanje i zatvaranje odlagalita
Zatvaranju se pristupa poravnavanjem gornje plohe odlagalita, a nakon
toga treba izraditi zavrni pokrovni sloj koji se onda rekultivira. Kao zavrni
pokrovni sloj predvien je sendvi sloj koji se sastoji od:
- izravnavajueg sloja prekrivnog materijala (min. 50 cm),
- drenanog sloja za plinove (min. 30 cm),
- zatitnog sloja geotekstila,
- brtvenog sloja gline (min. 80 cm, k = 10-9 m/s),
- drenanog sloja za vode (min. 50 cm),
- rekultivirajui zavrni pokrovni sloj (min. 100 cm),
- ozelenjavanja (trava, djetelina).
Ozelenjavanje predstavlja jedan od najvanijih faktora u zatvaranju svakog
odlagalita, koji je prilino skup, ali predstavlja dobru investiciju u odnosu na
javnost. Vri se iz estetskih razloga, radi sprjeavanja erozije, zbog povrinskog
otjecanja oborina i radi smanjenja koliina procjednih voda. Prilikom sadnje
najvanije je odabrati pravilnu vrstu biljnog pokrova. Prvih 5 - 10 godina
potrebno je uestalo odravanje. Pravilnim izborom i saenjem grmlja i drvea
odravanje moe biti svedeno na minimum (treba odabrati biljke koje ne treba
esto obrezivati). Zatvaranjem odlagalita mogue je predvidjeti iroki krug
namjena prostora meutim s obzirom na postojee stanje najekonominije je
odlagalite urediti uspostavljanjem prirodnog rezervata - ume, a 5 godina
nakon zatvaranja moe se razmiljati i o rekreacijskoj zoni.
3.2. Odlagalite otpada Filipovica

Od ljeta 1990. godine komunalni otpad grada Osijeka je odlagan na neureenu
lokaciju Nemetin. Tijekom rata (od 18. 9. 1991. god) bilo je onemogueno
odlaganje otpada na lokaciji u Nemetinu i zapoelo je odlaganje na ratnom
odlagalitu Filipovica, gdje se odlagao otpad u odreenom vremenu (17.
9. 31. 12. 1991. god.; cijela 1992. godina; 1. 4. 30. 6. 1993. god. i 3. 5. 14.
9.1995. god.) ukupno 23 mjeseca. Ukupno je odloena koliina otpada od cca
54.000 tona. Na odlagalite se odlagao komunalni i otpad iz industrije Grada,
s izuzetkom Tvornice eera i OLT-a koji su sami odvozili i odlagali otpad
na nepoznatoj lokaciji. Zbog ratnih prilika nisu primjenjivane nikakve mjere
zatite okolia. Dosad su za ovo odlagalite provedeni istrani radovi i izraen
projekt sanacije. Odlagalite je u fazi sanacije koju treba dovriti, budui da
478
se ono nalazi u priljevnoj zoni (III. b) zatitne zone vodocrpilita Vinogradi.

Za odlagalite Filipovica je provedena procjena utjecaja na okoli te je
nakon dobivanja Rjeenja o prihvaanju Studije o utjecaju na okoli izraen
Idejni projekt za potrebe ishoenja Lokacijske dozvole odlagalita te Glavni
/izvedbeni projekt.
3.2.1. Opis lokacije i podruja utjecaja zahvata
Lokacija odlagalita je smjetena oko 2 km jugozapadno od centra grada,
odnosno unutar zapadne industrijske zone izmeu ulice Sv. L. B. Mandia,
Bednjanske ceste i june gradske obilaznice, te zapadno od trnice rabljenih
automobila i objekata skladino-servisne zone. Isto znai da je lokacija dobro
povezana s gradom i nalazi se izmeu gradskih ulica.
Potpuna tehnologija rada na saniranju odlagalita bazira se na provedenim
geolokim i hidrogeolokim istranim radovima. Tehnologija obuhvaa
sljedee radnje:
- skupljanje razbacanog otpada (runo i strojno),
- preslagivanje otpada,
- sabijanje skupljenog otpada,
- prekrivanje otpada propisanim slojem,
- ozelenjavanje,
- monitoring.
Saniranje je poelo deratizacijom i dezinsekcijom, uz istovremenu izgradnju
ograde. Kada su ove radnje obavljene pristupilo se skupljanju razbacanog
otpada na jedno mjesto, razastiranju otpada i njegovom zbijanju, prekrivanju
i ozelenjavanju. Otpad koji je bio nekontrolirano odlagan, sakupljen je na za
to predvieno mjesto pomou rovokopaa-utovarivaa i bagera. Ovi strojevi
skupljali su otpad i transportirali ga na mjesto gdje je odloen ostali otpad, a
buldoeri su provodili razastiranje prema predvienim kosinama. Daljnjom
sanacijom koja se predvia, kada se dostigne predviena visina i nagibi,
obavit e se prekrivanje i izravnavanje otpada te zavrnim prekrivajem.
3.2.3. Objekti
Svrha sanacije je da se prostor uredi u skladu s GUP-om, a to je zelena
zona unutar industrijske zone koja ima svrhu stvaranja zatitne zone
prema okolnom terenu, a slui ograniavanju ulaska neovlatenih osoba,
sprjeavanju divljeg odlaganja otpada i raznoenja praine. Od objekata
izgradit e se ograda, obodni kanali te putevi koji se koriste za sanaciju.
479
Slika 6 - Situacija zatvorenog odlagalita Filipovica, M 1 : 1000

Kao zavrni pokrovni sloj predvien je sendvi-sloj koji se sastoji od:
- izravnavajueg sloja prekrivnog materijala,
- drenanog sloja za plinove (min 30 cm),
- brtvenog sloja gline (min 80 cm, k = 10-9 m/s),
- drenanog sloja za vode (min 50 cm),
- rekultivirajueg zavrnog pokrovnog sloja (min 100 cm),
- ozelenjavanja (trave).
Ozelenjavanje predstavlja jedan od najvanijih faktora u zatvaranju svakog
odlagalita, koji je prilino skup, ali predstavlja dobru investiciju u odnosu na
javnost. S obzirom da je u neposrednoj blizini smjeteno stambeno naselje,
hortikulturnim ureenjem predvia se ureenje odlagalita kao parkovne
povrine koja e biti na raspolaganju okolnom stanovnitvu. Navedeni
ravniarski oblik kulturnog krajobraza kao i tipine biljne vrste slavonske
480
ravnice posluile su kao osnova parkovnog ureenja. Kroz park se proteu

ljunane staze irine 3 metra koje su u ovoj fazi prilagoene postojanju
glavnog i pomonog ulaza, a svojom jednostavnom izvedbom omoguuju
lako spajanje sa buduim ulazima u park. irina staza od 3 metra omoguuje
kretanje vozila po parku bez oteivanja travnatih povrina. Parkovne klupe
grupirane su pored drvoreda i soliternih stabala, kako bi biljke svojom
kronjom pruile hlad etaima prilikom predaha.
3.3. Odlagalite otpada Nemetin

Prostornim planom bive opine Osijek, kao lokacija za odlagalite otpada,
odreena je lokacija izmeu Nemetina i Sarvaa koja je 13 km udaljena
od centra Grada i 30 km od vodozatitnog podruja crpilita Vinogradi.
Istraivanja su pokazala da se jedan dio lokacije nalazi u plavnom podruju
rijeke Drave (tu je odlagan otpad), dok se drugi dio lokacije nalazi na uzvisini
i nije pod utjecajem visokih voda rijeke Drave. Prostornim planom, dio
lokacije koji se nalazi na plavnom podruju bio je predvien za izgradnju
odlagalita komunalnog otpada, meutim, zbog velikih financijskih ulaganja
koja bi trebalo uloiti u izgradnju nasipa, do danas odlagalite nije realizirano.
Budui da dio lokacije na uzvisini (visoka terasa) nije pod utjecajem visokih
voda Drave, a podzemna voda je 10 m ispod povrine terena i na ovom dijelu
je odlagan komunalni otpad za vrijeme domovinskog rata. Problem lokacije
predstavljao je zagaenost minama koje na mjestima iznosio i etiri mine na m2
tako da je prvi korak pri sanaciji ovog smetlita predstavljao razminiranje.
U planu je sanacija i konano zatvaranje ratnog odlagalita Nemetin kao
odlagalita komunalnog otpada. Nakon to se odlagalite sanira i konano
zatvori postavljanjem zavrnog pokrovnog sloja, zabranjuje se odlaganje
mulja iz eerane kao i ostalog proizvodnog otpada. Prostornim planom
je predvieno da se na uzvienom dijelu lokacije koji nije pod utjecajem
visokih voda rijeke Drave izgradi Centar za predobradu opasnog otpada.
U sklopu centra predvieno je i odlagalite opasnog otpada. Za odlagalite
komunalnog otpada Nemetin je provedena procjena utjecaja na okoli te je
nakon dobivanja Rjeenja o prihvaanju Studije o utjecaju na okoli izraen
Idejni projekt za potrebe ishoenja Lokacijske dozvole odlagalita.
3.3.1. Opis okolia lokacije i podruja utjecaja zahvata
Lokacija odlagalita se nalazi na udaljenosti cca 600 m istono od naselja
Nemetin te cca 1.800 m zapadno od naselja Sarva, a juno na udaljenosti od
cca 150 m nalazi se cesta Osijek Sarva. Ukupne je povrine cca 7 hektara. U
razdoblju od 1990.-1995. godine, u razdobljima primirja na lokaciji se odlagao
komunalni i proizvodni otpad (u inundaciji kao i juno od puta kojim se dolazi
na odlagalite a danas presjeca odlagalite). S obzirom da se komunalni otpad
prestao odlagati prije cca 11 godina sav biorazgradivi otpad se razgradio i svo
zagaenje u obliku procjednih voda ili plinova je ve otilo u okoli. Danas
481
lokaciju iskljuivo koristi IPK tvornica eera Osijek koja ovdje odlae
otpadni saturacijski mulj (karbokalk) kao i pojedini graani koji sami dovoze
otpad na lokaciju (iskljuivo glomazni otpad). Moe se pretpostaviti da je na
ovoj lokaciji odloeno oko 88.000 tona komunalnog i proizvodnog neopasnog
otpada do kraja 1995. godine, odnosno, cca 400.000 m3 otpada do kraja 2005.
godine u to je ukljuen i otpadni mulj iz eerane. Ove koliine otpada odnose
se samo na otpad iz grada Osijeka. Otpad je nabijan buldozerom. Lokacija
odlagalita nije ograena, nema objekata niti uvarske slube. Oevidnici o
otpadu, kao i monitoring voda, zraka i tla nije se provodio.
Tehnologija zatvaranja odlagalita obuhvaa sljedee radnje:
- skupljanje razbacanog otpada, prebacivanje dijela otpada i formiranje tijela
odlagalita na povrini od cca 5 ha (na plavnom dijelu lokacije)
- ureenje nasipa visine 4,6 m uz sjeverni rub odlagalita kao zatita od
visokih voda rijeke Drave
- ublaavanje pokosa odloenog otpada danas pokrivenog muljem iz
eerane
- izravnavanje i sabijanje skupljenog otpada
- prekrivanje otpada vodonepropusnim zavrnim pokrovnim slojem
- ozelenjavanje
- monitoring (kontrola).
Ukupna ureena povrina odlagalita unutar ograde obuhvaat e povrinu
od cca 7 ha. Odloeni otpad koji je odlagan u plavnom podruju danas je
prekriven muljem koji se doprema iz eerane i nabija. Sanacija e zapoeti
skupljanjem razbacanog otpada kao i preseljenjem dijela otpada odloenog
juno od postojeeg puta, a koji danas presjeca odlagalite, na dio gdje e se
formirat tijelo odlagalita povrine cca 5 ha (sjeverno od postojeeg puta na
plavnom podruju). Nakon to se sav odloeni otpad juno od puta iskopa
zajedno sa zagaenim tlom, prebaci i presloi, nastavit e se sa sanacijom. U
inundaciji, oko tijela odlagalita potrebno je izgraditi nasip visine 4,6 m kao
zatitu od visokih voda rijeke Drave sa apsolutnom kotom krune 88,6 m.n.m.
3.3.3. Objekti
Svrha sanacije je da se prostor uredi u skladu s prostorno-planskom
dokumentacijom, a to je sanacija i zatvaranje ratnog odlagalita kao
komunalnog odlagalita. Namjena prostora prema prostorno-planskoj
dokumentaciji je sabirno mjesto opasnog otpada, graevina za skladitenje
opasnog otpada i graevina za obradu neopasnog tehnolokog (proizvodnog)
otpada. Zona saniranog tijela odlagalita bit e odvojena od okolnog terena i
to ozelenjenom zonom (drvee, grmlje). U ovoj zoni nalazi se ograda, obodni
kanal, put koji se koristi za sanaciju i zeleni pojas.
482
Slika 7 - Situacija zatvorenog odlagalita Nemetin, M 1 : 2500

- drenanog sloja za plinove (min 30 cm),
- brtvenog sloja gline (min 80 cm, k = 10-9 m/s) ili alternativno benonitnog
tepiha (GCL) adekvatnog sloju gline,
- drenanog sloja za vode (min 50 cm),
Zavrni pokrovni sloj usklaen je s propisanim u Pravilnikom o nainima
i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita
otpada (NN 117/07) i Direktivi EU-a.
483
Slika 8 Presjeci zatvorenog odlagalita Nemetin, M 1 : 1000
3.4. Odlagalite otpada Sarva

3.4.1. Opis okolia lokacije i podruja utjecaja zahvata
Lokacija odlagalita otpada Sarva nalazi se istono od grada Osijeka
izmeu rijeke Drave i ceste Osijek Nemetin - Sarva.
Odlaganje otpada na odlagalitu komunalnog otpada Sarva zapoelo je 1968.
godine i trajalo je do ljeta 1990. godine kada su mjetani prekopavanjem ceste
sprijeili dovoz otpada na odlagalite. Od tada se otpad odlagao ovisno o ratnim prilikama na odlagalita Filipovica i Nemetin. Organizirano skupljen
otpad s podruja grada Osijeka dovozilo je i odlagalo na odlagalite Sarva
komunalno poduzee Unikom OOUR istoa. Na odlagalitu otpada Sarva odlagao se komunalni i industrijski neopasni otpad (prema dananjem
vaeem Zakonu o otpadu NN 178/04 i Zakonu o izmjenama i dopunama
Zakona o otpadu NN 111/06, umjesto industrijski koristi se termin proizvodni otpad). Danas se na lokaciju dovozi i odlae uglavnom graevinski otpad,
glomazni otpad iz domainstava i privrede (autokaroserije, bijela tehnika i
sl.), kao i otpad koji na odlagalite dovoze pojedina poduzea i pojedinci, bez
ikakvog plana i bez ikakvih mjera zatite. S obzirom da se ne provodi evidencija niti kontrola otpada koji se dovozi na lokaciju, koliine odloenih vrsta
otpada, od dana ponovnog koritenja odlagalita su nepoznate. Za odlagalite Sarva je provedena procjena utjecaja na okoli te je nakon dobivanja
Rjeenja o prihvaanju Studije o utjecaju na okoli izraen Idejni projekt za
potrebe ishoenja Lokacijske dozvole odlagalita.
S obzirom da e se na dijelu lokacije odlagalita izgraditi odlagalite inertnog
otpada, potrebno je u obzir uzeti i injenicu da se na podruju Osjekobaranjske upanije stvara oko 400.000 t/god. graevinskog otpada s trendom
laganog pada (koliina procijenjena na temelju podataka iz Strategije
gospodarenja otpadom RH, KEO-a i arhivskih podataka IPZ-a).
Procjenjuje se da je na ovoj lokaciji u razdoblju od 1968.-1990. godine odloeno
cca 1.300.000 m3 komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada, odnosno
cca 1.100.000 m3 otpada ukoliko uzmemo u obzir slijeganje otpada. Nasipna
484
teina odloenog otpada, uzevi slijeganje u obzir, iznosi cca 773 kg/m3.
Odlagalite otpada Sarva e se sanirati i konano zatvoriti kao odlagalite
komunalnog otpada. Zatvaranje odlagalita izvest e se postavljanjem zavrnog pokrovnog sloja. Na dijelu sanirane povrine izgradit e se odlagalite
inertnog materijala.
Sanacija odlagalita komunalnog otpada

Ukupna povrina zahvata iznosi cca 12 ha. Od te povrine, cca 7,4 ha e se
sanirati i zatvoriti ugradnjom zavrnog pokrovnog sloja.
Tehnologija obuhvaa sljedee radnje:
djelomino premjetanje odloenog otpada sa dijela odlagalita zapadno
od ulazno-izlazne zone na dio koji se sanira i zatvara
izravnavanje otpada i izgradnja nasipa oko odlagalita kao zatita od
moguih visokih (poplavnih) voda rijeke Drave sa apsolutnom kotom
krune 86 m.n.m.
postavljanje zavrnog pokrovnog sloja
ozelenjavanje zatvorenog podruja autohtonim biljem
monitoring (kontrola).
Izgradnja odlagalita inertnog otpada

Paralelno sa sanacijom dijela odlagalita kao odlagalita komunalnog otpada
gradit e se odlagalite inertnog otpada povrine cca 2,4 ha.
Tehnologija obuhvaa sljedee radnje:
postavljanje donjeg brtvenog sloja na dijelu odlagalita oienom od
otpada zapadno od ulazno-izlazne zone radi formiranja tijela odlagalita
inertnog otpada
betoniranje dijela odlagalita sjeverno od ulazno-izlazne zone za prihvat
neobraenog graevinskog otpada kao i smjetaj postrojenja za obradu
graevinskog otpada
izgradnju ograde, protupoarnog pojasa kao i obodnog kanala oko tijela
odlagalita inertnog otpada
obradu graevinskog otpada i odlaganje na hrpe na prostoru tijela
odlagalita inertnog otpada
zatvaranje odlagalita II. kategorije (ukoliko se ukae potreba)
ozelenjavanje zatvorenog podruja i sadnju visokog i niskog raslinja
monitoring (kontrola).
3.4.3. Objekti
Kako bi odlagalite inertnog otpada radilo na ispravan nain, treba
sadravati:
ulazno-izlaznu zonu
prostor odlagalita inertnog otpada
prostor oko odlagalita.
485
Slika 9 Sanirano odlagalite Sarva, M 1: 2500
486
Slika 10 Presjeci zatvorenog odlagalita Sarva, M 1 : 2000
Ulazno-izlazna zona bit e asfaltirana i sadravati e:

Ulazna vrata ukupne irine 7 m, a sastoje se od dvokrilnih vrata za kolni
ulaz (irine 3 m + 3 m = 6 m) te vrata za pjeake (1 m). Mora postojati
mogunost zakljuavanja.
Portu i objekt za zaposlene (zidani prizemni objekt u obliku slova L
veliine 2 x (15,00*6,00 m), brutto povrine 180 m2). Sastoji se od radnog
dijela i garderobe sa sanitarnim vorom. Sanitarni vor ima toplu vodu za
odravanje osobne higijene radnika.
Sabirni bazen za otpadne vode. Sanitarne otpadne vode uputat e se u
zatvoreni vodonepropusni sabirni bazen kapaciteta 15 m3. Kada se bazen
napuni, otpadna voda se kamionom fekalijaem odvozi i prazni u najbliu
kanalizaciju.
Parkiralite, koje e biti na prostoru ulazno-izlazne zone, a njime e se
osigurati mjesta za parkiranje vozila djelatnika (4 mjesta) kao i 3 mjesta za
kamione.
Pogon za pranje kotaa - prolazno postrojenje s mlaznicama u podu i sa
strane za pranje guma i donjeg postroja vozila. Oneiena voda se odvodi
u bazen za taloenje sa strane odakle se izbistrena voda crpkom ponovno
koristi za pranje vozila (zatvoreni sustav). Talog koji se stvara u bazenu za
taloenje odlae se na odlagalite otpada. Dimenzije prostora su 10 x 8 m.
Cisternu V = 15 m3 za opskrbu tehnolokom vodom. Voda za pie dobavljat
e se bocama.
Vagu - predvia se postavljanje vage s automatskim registriranjem teine
otpada, dimenzija 3 x 18 m. U kancelariji je postavljeno raunalo s pisaem
koje je povezano sa vagom.
Na dijelu lokacije izgradit e se odlagalite inertnog otpada. Tijelo
odlagalita inertnog otpada formirat e se zapadno od ulazno-izlazne zone
na povrini od cca 2,4 ha. Ova povrina koristit e se za odlaganje obraenog
graevinskog otpada (frakcije). Na povrini od cca 0,5 ha sjeverno od ulaznoizlazne zone odlagat e se doveeni neobraeni graevinski otpad i postavit
487
e se postrojenje za obradu graevinskog otpada. Ova povrina e se

betonirati. Postrojenje za obradu graevinskog otpada sastoji se od drobilice,
transportera, reetke s vibrirajuom trakom, separatora otpada i sita.
U zoni prostora oko tijela odlagalita nalazi se ograda, protupoarni pojas,
obodni kanal, zeleni pojas i bazen za procjedne vode s preljevnim bazenom.
3.4.4.1. Zatvaranje odlagalita komunalnog otpada
- drenanog sloja za plinove (min 30 cm) ili umjetnog drenanog sloja,
- mineralni materijal koeficijenta propusnosti 10-9 m/s (glina min. 80 cm, k
= 10-9 m/s, bentonitni tepih ili zamjenski materijal ako mu je uinkovitost
jednaka uinkovitosti mineralnog materijala),
- drenanog sloja za vode (min 50 cm) ili umjetnog drenanog sloja,
3.4.4.2. Zatvaranje odlagalita inertnog otpada
Ako se ukae potreba za zatvaranjem odlagalita inertnog otpada za rad,
zatvaranje e se izvesti poravnavanjem terena postavljanjem izravnavajueg
materijala debljine 25 cm. Na izravnavajui sloj postavlja se brtveni sloj
mineralni materijal koeficijenta propusnosti 10-9 m/s ili neki drugi materijal
ija je uinkovitost jednaka navedenoj glini te rekultivirajui sloj debljine 1
m.
4. ZAKLJUAK
Moe se zakljuiti da je utjecaj dokumenata prostornog planiranja presudan
i kljuan za sve zahvate pa tako i za lokacije odlagalita otpada. Na podruju
grada Osijeka su prostorno planskom dokumentacijom odreena 3
odlagalita otpada i to:
odlagalite komunalnog otpada Lonarica Velika,
odlagalite inertnog otpada na lokaciji Sarva,
odlagalite opasnog otpada na lokaciji Nemetin.
Ratno odlagalite Filipovica odreeno je prostorno planskom
dokumentacijom kao naputena lokacija odlagalita otpada pa e nakon
sanacije postati zelena povrina.
Kako je propisano u Pravilniku o nainima i uvjetima odlagalita otpada,
kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada NN 117/07 za sva postojea
488
odlagalita koja ne zadovoljavaju uvjete utvrene Pravilnikom, odlagatelj je

duan u roku od jedne godine od stupanja na snagu pravilnika izraditi plan
sanacije i/ili zatvaranja odlagalita prema uvjetima iz pravilnika i dostaviti
ga nadlenom tijelu na suglasnost te temeljem dobivene suglasnosti sanirati
odlagalite najkasnije do 31.12.2011. godine. Zakljuno bi se moglo postaviti
pitanje kao nastavak misli iz citiranog Pravilnika: Da li je mogue, a sve u
svrhu to hitnijeg saniranja odlagalita kao oneiivaa okolia, sanirati
odlagalita prema suglasnosti koje bi se nakon provedene procjene utjecaja
na okoli izdale na osnovu Plana sanacije, budui izrada projekata i ishoenje
dozvola zahtjeva vremenski period i od par godina?
IZVOR PODATAKA
1. Izmjene i dopune prostornog plana, Zavod za urbanizam i izgradnju d.d., Osijek, 2000.
2. Izvjee o stanju odlaganja otpada na podruju Grada Osijeka, Slubeni glasnik grada
Osijeka br. 3/06
3. Izvjee o stanju u prostoru grada Osijeka (2004.-2006), Slubeni glasnik grada Osijeka
05/06
4. Odluka o Izmjene i dopune prostornog plana opine Osijek, Skuptina Osjeko-baranjske
upanije, 2001.
5. Program mjera za unapreenje stanja u prostoru grada Osijeka (2006.-2010.), Slubeni
glasnik grada Osijeka 05/06
6. Program prostornog ureenja Republike Hrvatske, srpanj 1997.
7. Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, srpanj 1997.
8. Prostorni plan Osjeko-baranjske upanije (upanijski glasnik broj 1/02)
9. Prostorni Plan ureenja Grada Osijeka (Slubeni glasnik Grada Osijeka broj 8/05)
10. Generalni urbanistiki plan Grada Osijeka (Slubeni glasnik Opine Osijek broj 7/88,
12/89 i Slubeni glasnik Grada Osijeka broj 4/97, 5/99, 1/02 i 6/03)
11. Arhivski podaci poduzea IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. i IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.
489
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
SANACIJA ODLAGALITA GUDRONA U PESNIKOM DVORU

REMEDIATION OF ACID TAR LANDFILL IN PESNIKI DVOR
Franc Lipovek1, Peter Kova2
Kemis d.o.o., Slovenija, (franc.lipovsek@kemis.si)1 ,
Gorenje d.d., Energetika in varstvo okolja, Slovenija, (peter.kovac@gorenje.si)2
Saetak
Gudron je zauljena otpadna tvar, koja nastaje prilikom rafinacije ulja sumpornom kiselinom. Takvom
obradom se izdvajaju linearne parafinske molekule (eljena frakcija) od neeljenih primjesa (aromati,
izoparafini, heterocikliki spojevi). Gudron je smjesa tekuih, pastoznih i krutih ugljikovodika koji sadre
slobodnu i vezanu sumpornu kiselinu.
Rafinerija rabljenih ulja u Mariboru je gudron odlagala u okolnim jamama, od kojih je najvea u
Pesnikem Dvoru i koja je u postupku sanacije. Sanacija obuhvaa iskop gudrona i kontaminirane
zemlje, njihovu obradu i preradu (gudron) u sekundarno gorivo odnosno (kontaminirana zemlja)
u graevinski materijal, zasipanje jame, uklanjanje postojeih objekata i ozeljavanje cijelog podruja
odlagalita. Sanacija odlagalita gudrona je najvei projekt takve vrste u Sloveniji, vrijedan priblino 10
miljuna eura a financiraju ga Petrol i Ministarstvo za okoli.
Prerada gudrona izvodi se na procesnoj opremi instaliranoj neposredno uz odlagalite.
Kiseli sastojci se neutraliziraju sa vapnom, neaktivni dodaci (piljevina, papirnati muljevi itd) osiguravaju
odgovarajuu konzistenciju (sipkost) produkta prerade. Postupak prerade se odvija kontinuirano i
semikontinuirano i poduprt je procesnim voenjem.
Emisije plinova (prije svega SO2) se prikupljaju prikladnim odsisavanjem i vode na ispiranje gdje se oiste.
Kod ovog postupka se dobiveno sekundarno gorivo upotrebljava kao gorivo u njemakoj termoelektrani,
koja kao osnovni energent upotrebljava ugljen slinih karakteristika. Usporedo s postupkom prerade
uspostavljen je i sistem monitoringa utjecaja na okoli.
Iskopana i preraena koliina otpada: 18.000 t gudrona i 15.000 t kontaminirane zemlje.
Kljune rijei (key-words, Schlsselworte): gudron (acid tar, Sureharz), staro optereenje
(refuse dump, Altlast), sekundarno gorivo (secodary fuel, Ersatzbrennstoff, Mischbrennstoff),
otpad (waste, Abfall), prerada (processing, Verarbeitung), recikliranje (recycling, Verwertung)
Abstract
Acid tar is oily substance, generated during refination of oil by sulphuric acid. This treatment segregates
linear paraffin molecules (wanted fraction) from unwanted ingredients (aromatics, iso-paraffins,
heterocyclic compounds). Acid tar is mixture of liquid, pasteous and solid carbohydrates which contain
free and bounded sulphuric acid.
Refinery of used oils in Maribor deposited acid tar in neighboring ditches. The largest ditch, which is
currently in remediation process, is situated in Pesniki Dvor. Remediation process encompasses acid
tar and contaminated soil excavation, their treatment and recovery in secondary fuel (acid tar) and
in construction material (contaminated soil), backfilling of the ditch, removal of existing objects and
greening up of landfill area. Remediation of acid tar landfill is the greatest project of that kind in Slovenia.
It is worth approximately 10 million euros, and it is financed by Petrol and Ministry of Environment.
Acid tar recovery is performed on process equipment installed next to the landfill.
Acid ingredients are being neutralized by lime, while inactive additions (sawdust, paper sludge etc.)
ensure adequate consistency (angles of repose) of the treatment product. Treatment process is carried out
continuously and semi-continuously and it is encouraged by process control.
Gas emissions (principally SO2) are collected by adequate extraction and rinsing. Secondary fuel generated
during this process is applied in German thermal power plant as a fuel, which, as its elementary energy
generating product uses carbon with similar characteristics. Together with treatment process, monitoring
system of environmental impact was established.
Amount of excavated and treated waste was 18.000 t of acid tar and 15.000 t of contaminated soil.
Key words: acid tar, refuse dump, secondary fuel, waste, processing, recycling
492
LIPOVEK F., KOVA P.
UVOD
Gudron, koji je ostatak rafinacije otpadnih mineralnih ulja, sadri pored
tekuih, pastoznih i krutih ugljikovodika jo i slobodnu i vezanu sumpornu
kiselinu te teke metale (Pb, Zn, Cu, ...).
Rafinerija otpadnih ulja u Mariboru je u razdoblju od 1967-1983 gudron
odlagala u okolne jame, od kojih je najvea u Pesnikem Dvoru (S/I od
Maribora). Ona je u zakljunoj fazi cjelovite sanacije koja obuhvaa:
1. Pripremne radove
2. Iskop i obradu (solidifikacija) gudrona i kontaminirane zemlje te transport
3. Konano zbrinjavanje solidifikata s energetskim iskoritenjem (spaljivanje)
4. Demontau procesne i druge opreme te uklanjanje objekata
5. Revitalizaciju podruja s ureenjem okolia i rekultivacijom.
Iskopano je i uklonjeno 17.500 t gudrona i 15.000t kontaminirane zemlje.
Na podruju Maribora treba sanirati jo dvije sline lokacije sa otpadnim
gudronom.
Osobine gudrona:
Kljuni broj (EWC)
Nehlapivo kod 105oC
Anorganske tvari
Gustoa
Plamite
Kalorina vrijednost (Hu)
Sumpor (S):
19 11 02*
cca 90%
10 12%
1,1 1,3 t/m3
195oC
25 MJ/kg
8-10%
PCB (6 izomera)
Org. vezani Cl
Pb
Zn
Cu
Cd
B
< 1mg/kg
0,01 -0,6%
1-6 g/kg
1.000 mg/kg
100 mg/kg
1-5 mg/kg
100 mg/kg
1. KRONOLOGIJA ODLAGALITA I S NJIME POVEZANIH AKTIVNOSTI

1976-1983: odlaganje gudrona u Pesnikem Dvoru
1989: Graenje i putanje u pogon naprave za proiavanje vodenog sloja
prije isputanja u potok Ganik kao kljuna mjera protiv poveanja razine u
jami.
1991: Graenje platoa za montau tehnoloke opreme i potpornog zida,
ureenje ceste, privremenog ispusta i sakupljaa ulja, djelomino ureenje
cjevovoda i elektrinih instalacija.
1991-1992: Prerada vodenog sloja i plivajueg sloja otpadne uljne emulzije.
Sanacija je bila uspjena zbog smanjivanja volumena i spreavanja
opasnosti od izljevanja sadraja deponije u dolinu Ganikoga potoka i
rijeke Pesnice.
1995-2000: Nadzor nad objektima i okoliem, odravanje sistema, izvoenje
pogonskog monitoringa i studijski rad na pronalaenju optimalnih
rjeenja.
2001: Tehnoloka nadgradnja ienja otpadne vode s postupkom za
izluivanje sumporvodika i sulfida.
493
2001: Dovrenje tehnolokog sistema za potpuno uklanjanje ostataka uljne

emulzije s plivajuom zavjesom i posebnim odstranjivaem.
1.1. Javni natjeaj za cjelovitu sanaciju odlagalita kiselog gudrona:

22.10.2004
11.05.2005
15.09.2005
05.12.2005
03.01.2006
objava javnog natjeaja u Ur.l.RS.

predaja ponuda
obavijest o izboru najpovoljnije ponude
potpis ugovora izmeu Petrola, MOP i Gorenja
poetak vaenja ugovora i poetak projekta.
1.2. Konzorcij Gorenje koji je bio izabran kao najpovoljniji ponua

sastavljaju:
GORENJE d.d. (voditelj konzorcija)
HIDROOPREMA d.o.o. (izrada projekata za graevinsku dozvolu)
MUEG G.m.b.H. (postavljanje i upravljanje opremom za preradu, logistika,
preuzimanje preraenog otpada i konano zbrinjavanje/uklanjanje otpada).
KEMIS d.o.o. (tehnika koordinacija, prekogranini promet otpadom, dozvola za
preradu otpada, preuzimanje drugog opasnog otpada)
1.3. Terminski nacrt cjelovite sanacije:

FAZE SANACIJE
1
2
3
4
5
Pripremni radovi
Iskop, solidifikacija i odvoz
Konano zbrinjavanje solidifikata
Demontaa opreme i objekata
Revitalizacija podruja sa ureenjem vedute
ZAJEDNO:
PLANIRANO VRIJEME (mjeseci)

6+3
11
istovremeno sa 2. fazom
1
3
24
2. TEHNOLOKI POSTUPAK PRERADE (SOLIDIFIKACIJA) OTPADA

Procesna oprema s kapacitetom prerade 10 t gudrona/h bila je instalirana
u neposrednoj blizini odlagalita. Iskop otpada obavljao se uglavnom
sa hidraulikom rukom sa licom za kopanje upravljanom sa dizalice, a
djelomino s bagerom. Iskopani gudron se prenosi u spremnike za pripremu
predmjeavine za soldifikaciju, gdje se izluuju vei komadi koji smetaju, kao
to su drvo, kamenje i drugi, prije svega komadni otpadci. S umjeavanjem
nereaktivnih dodataka (piljevina, muljevi iz prerade papira, osueni mulj iz
proistaa komunalnih voda, ugljena praina, ....) ljepljiva se masa pretvara
u oblik prikladan za umjeavanje neutralizacijskih dodataka. Nakon toga se
magnetskim separatorom uklone metalni dijelovi, nakon ega slijedi obrada
u lamelnom mjeau. U njemu se kod doziranja reaktivnih dodataka (CaO,
Ca(OH)2, CaCO3, alkalni pepeo, .) neutraliziraju kiseli sastojci gudrona.
494
LIPOVEK F., KOVA P.
Za to bolji uinak neutralizacije znaajno je uinkovito mijeanje i dostatno

vrijeme zadravanja. Konstrukcija tranog transportera, koji prenosi materijal
iz mjeaa do pokrivenog skladita za solidifikat, zasnovana je tako da se
materijal dodatno promijea kod dostatnog odvoenja reakcijske topline.
Izbor neutralizacijskog sredstva je zavisan od sastava gudrona (sadraj
H2SO4, vode, hlapivih primjesa, itd.) te raspoloivosti, cijene i udaljenosti
lokalnih izvora nabave. Neke parametre, koji utjeu na izbor neutralizacijskog
sredstva, prikazuje donja tabela:
Tablica 1.
Sva procesna oprema je opremljena sa usisnim nastavcima koji hvataju

emisije plinova, koje predstavljaju prije svega SO2, hlapivi naftni derivati i
praina. Kontrola plinskih emisija opisana je u poglavlju 5.1.
Manipulativne i skladine povrine bile su napravljene tako, da su se sva
izljevanja i oneiene oborinske vode sakupljale u rezervoarima. Bilo
je predvieno, da e se oneiene vode proistiti na postojeoj napravi
pored deponija, ali zbog velikih pogonskih tekoa moralo ih se odvaati na
termiku obradu ili u dislocirane naprave za proiavanje.
Pojednostavljene sheme tehnolokog postupka i materijalnih tokova
prikazani su na slici 1 i slici 2.
Slika 1: Shema tehnolokog postupka
495
Slika 2: Shema materijalnih tokova
3. UTOVAR I ODVOZ SOLIDIFIKATA

Velika koliina iskopanog materijala (vie od 30.000 t), kojeg je bilo potrebno
preraditi i prevesti na znatniju udaljenost (900 km), ograniene skladine
povrine na podruju sanacije i paralelan dovoz kemikalija i dodataka, koji
su potrebni za sam proces, predstavljali su zahtijevan logistiki problem
kojeg smo prevladali kombinacijom eljeznikog (cca 70%) i cestovnog (cca
30%) prijevoza.
eljezniki prijevoz se odvijao s kontejnerima sistema AWILOG. Neto masa
kontejnera je priblino 7 t.
Paralelno se odvijao i cestovni prijevoz kiperom s neto masom od priblino
24 t.
Kamioni odnosno kontejner tovarili su se utovarivaem koji ima ugraenu
vagu.
Za spreavanje iznoenja materijala izvan podruja sanacije, svaki kamion
koji je naputao gradilite, prolazio je stazom za pranje kamionskih guma
prije izlaska na javnu cestu.
4. SAKUPLJANJE I PROIAVANJE ONEIENOG ZRAKA

Kod procesa solidifikacije odvija se neutralizacija, kod koje se oslobaa
reakcijska toplina, koja zavisi od upotrebljenog reaktivnog (neutralizacijskog)
sredstva. Zbog poviene temperature dolazi uglavnom do intenzivne emisije
SO2. Reakcijske uvjete u mjealici i reaktoru potrebno je odravati ispod
496
LIPOVEK F., KOVA P.
100oC, kako bi emisije bile im manje. Kod temperatura ispod 100oC manja su
i isparavanja lakohlapivih frakcija mineralnih ulja i sublimacija policiklikih
aromatskih ugljikovodika.
Kljuni dijelovi procesne opreme, gdje zbog procesnih uvjeta dolazi
do agresivnih i tetnih emisija u zrak, prikljueni su na usisni sistem za
proiavanje zraka.
Prije ulaska u komoru za ispiranje otpadni plinovi prolaze kroz separator za
izluivanje krutih estica (praine). Tekuina za ispiranje je otopina NaOH.
Kada se zasiti, zamijeni se, a zasiena otopina se upotrebljava za neutralizaciju
u osnovnom procesu.
Plinovi, oieni od kiselih sastojaka, se prije isputanja u zrak provode jo
kroz filtar s aktivnim ugljenom. Njegova zadaa je uklanjanje (adsorpcija)
organskih hlapivih spojeva.
5. KONTROLA ONEIENJA OKOLIA

5.1. Zrak
Potpuna kontrola emisija kod iskopavanja je tehniki mogua ali je u
pogledu trokova nepravdana. Nainom iskopavanja, prenoenjem gudrona
u zatvorenim kontejnerima i prikladnom debljinom vodenog zapornog sloja,
emisije (prije svega SO2) se odravaju u prihvatljivim granicama.
Sama prerada gudrona odvija se u zatvorenom sistemu sa stalnim podtlakom.
Veina emisija (prije svega SO2, praine i hlapivih ugljikovodika) se uklanja
ispiranjem kiselih plinova i filtrom s aktivnim ugljenom (vidi opis u
poglavlju 4.). Koncentracija SO2 u zraku je, takoer zbog osiguravanja zatite
na radu, nadzirana kod same procesne opreme. Veza s komandnom kabinom
omoguava stalan nadzor i automatsko zaustavljanje naprave u sluaju
prekoraenja graninih vrijednosti.
Praenje konanog solidifikata spreava se ovlaivanjem materijala i
pogodnom graevinskom konstrukcijom nadstrenice. Solidifikat se na
konano uklanjanje prevozi pokriven sa ceradom.
Uinkovitost mjera za smanjivanje emisija bila je nadzirana monitoringom
emisija koji se sastoji od:
Mjerenja vjetrovnih razmjera na podruju sanacije
Neprekidnog mjerenja sumpornih oksida i estica praine na lokacijama
u blizini obiteljskih kua, za koje je na osnovu izmjerene rue vjetrova
previena najvea izloenost.
5.2. Tla
Podruje sanacije je bilo razdijeljeno na takozvana ista (bijela) i neista
(crna) podruja. Na taj nain je sprijeeno iznoenje materijala izvan
497
podruja sanacije a ujedno su se osigurala i odgovarajui higijenski uvjeti za

zaposlene.
Dublje oneienje tla spreavali smo tehnikim (nepropustnost podnih
povrina, posude za sakupljanje izlivene i procjedne vode, zatita od
vremenskih utjecaja) i organizacijskim (redovito provjeravanje besprijekornog
rada strojeva, opreme i vozila, minimalne koliine kemikalija, ..) mjerama.
Na izlazu iz gradilita bila je namjetena naprava za pranje kotaa kamiona.
5.3. Buka
Glavni izvori buke su kamioni za dovoz i odvoz materijala, rad bagera,
utovarivaa, buldoera i ventilatora.
Organizacijskim mjerama (ugaeni motori prijevoznih sredstava i radnih
strojeva kod ekanja ili kod prekida radnog procesa, ugaeni ventilatori)
spreavali smo da naprave nepotrebno rade i uzrokuju buku.
5.4. Vode
Neposredno pored podruja sanacije tee potok. U njega su se isputale
samo iste oborinske vode. Predviena obrada oneienih voda na napravi
za proiavanje nije bila mogua.
Oneiene oborinske vode, koje se sakupljaju u izgraenim jarcima pored
internih transportnih puteva na neistom podruju sanacije, vraali smo u
odlagalinu jamu (u zaporni vodeni sloj).
Tehnike i organizacijske mjere za spreavanje oneienja voda identine su
s mjerama za spreavanje oneienja tla opisanim u poglavlju 5.2.
5.5. Elektromagnetsko zraenje

U sklopu sanacije nije se upotrebljavala oprema koja bi zahtijevala posebnu
pozornost obzirom na utjecaj elektromagnetskog zraenja.
6. DESTINACIJA PRERAENOG OTPADA

6.1.Otpadni gudron se je na lokaciji neposredno pored odlagalita preradio
u neutralni i stabilan oblik. Postupak prerade je opisan u poglavlju 1. Slijedio
je prijevoz na daljnju preradu (prekogranini promet s odgovarajuim
dozvolama) u matini preraivaki pogon njemake firme MUEG, gdje
je preraen (postupak R3) u sekundarni energent pogodan za spaljivanje
(postupak R1) u termoelektrani. Termoelektrana Schwarze Pumpe kao
osnovni energent upotrebljava ugljen s visokim sadrajem sumpora, koji
se iz dimnih plinova nakon obrade sa suspenzijom vapna izluuje kao gips
(Ca-sulfat), koji je trini proizvod. Zbog ugraenog odsumporavanja moe
TE spaljivati i sekundarna goriva koja sadre sumpor. Kapacitet spaljivanja
sekundarnih goriva je 85 t/h odnosno 5% osnovnog energenta.
498
LIPOVEK F., KOVA P.
6.2. Oneiena zemlja se, u zavisnosti od kiselosti, po potrebi prethodno

obradi sa reaktivnim dodacima (Ca(OH)2, CaCO3,.), a zatim se odvozi na
daljnju preradu u MUEG-ov matini preraivaki pogon. Preraena je u
pomoni graevinski materijal a djelomino je stabilizirana i odloena na
deponiju.
7. POSTUPANJE S OTPADOM IZ PRERADE

Sam postupak prerade gudrona i oneiene zemlje ne uzrokuje novi
otpad. Iskoriteni adsorbens (aktivni ugljen) i istroena apsorpcijska otopina
(NaOH), koji nastaju u postupku proiavanja zraka, upotrebljavaju se dalje
u postupku prerade (aktivni ugljen kao nereaktivni dodatak a NaOH kao
reaktivni dodatak za neutralizaciju).
Prilikom iskopavanja gudrona pojavljivali su se i vei komadi i drugi otpad,
koje je usput preuzimao Kemis kao ovlatena organizacija za postupanje s
otpadom.
8. DRUGE MJERE ZA SPREAVANJE NENADZIRANIH UTJECAJA NA OKOLI

8.1. Protupoarna zatita
Otpad odnosno materijali koji ulaze i nastaju u procesu prerade su
gorivi ali nisu zapaljivi. Takoer je veoma mala vjerojatnost nastajanja
eksplozivnih mjeavina praine ili hlapivih niih ugljikovodika sa zrakom.
Najveu mogunost nastanka poara predstavljaju mogui kvarovi na
elektroinstalacijama.
Osigurano je sakupljanje, proiavanje i neutralizacija oneienih poarnih
voda prilikom mogue intervencije i spreavanje neposrednog izljevanja tih
voda u sistem ili neposredno u vodotok Za vrijeme sanacije nismo imali
nijedan poarni incident.
8.2. Prijevoz opasnog tereta

Dovoz reagenata i odvoz otpada na preradu odvijao se u skladu sa Zakonom
o prijevozu opasnih tvari a razvrstavanje i oznaavanje u skladu sa Zakonom
o kemikalijama. Preraeni (solidificirani) gudron i oneiena zemlja oznaeni
su kao opasan otpad iako ne spadaju u opasan teret u skladu s mjerilima
Zakona o prijevozu opasnih tvari.
8.3. Osposobljavanje radnika

Radnici su bili osposobljeni u skladu sa zakonom o postupanju s kemikalijama
i opremljeni s osobnom i drugom zatitnom opremom.
499
9. ZAKLJUAK
Sanacija odlagalita gudrona je najvei projekt takve vrste u Sloveniji i
pribliava se kraju. Preostalo je jo ruenje objekata i infrastrukture te
rekultivacija cjelokupnog podruja sanacije.
Osnovni princip sanacije, a to je to vee korisno iskoritenje otpada, uspio
je u cijelosti. Sav organski dio otpada (gudron) bio je preraen u sekundarno
gorivo prikladno za spaljivanje u termoelektrani na ugljen. Unato tome,
da imamo tehniki prikladnu termoelektranu i u Sloveniji, morali smo zbog
NIMBY efekta cjelokupnu koliinu preraenog otpada voziti na spaljivanje
u Njemaku. Prilikom sanacije usputnim tehnolokim i organizacijskim
mjerama uspjeno smo kotrolirali emisije u zrak, koje predstavljaju najvei i
najtee kontrolirani utjecaj na okoli prilikom izvoenja radova takve vrste.
Projekt je bio izveden u suradnji s veim slovenskim poduzeima i njemakim
partnerom, a iskustva namjeravamo upotrijebiti i kod rjeavanja preostalih
slinih ekolokih problema.
10. FOTOGRAFIJE
Odlagalite prije poetka sanacije
Montaa procesne opreme
Odlagalite prije zavretka sanacije
TE Schwarze Pumpe
500
LIPOVEK F., KOVA P.
LITERATURA I LINKOVI
Petrol d.d., Ljubljana in Republika Slovenija. Ministrstvo za okolje in prostor: Razpisna
dokumentacija za projekt Sanacija odlagalia kislega gudrona v Pesnikem Dvoru,
oktober 2004;
Projektna dokumentacija (Hidrooprema d.o.o., Ljubljana)
E-NET OKOLJE d.o.o., Ljubljana: Poroilo o vplivih na okolje za sanacijo odlagalia
gudrona v Pesnikem Dvoru pri Mariboru, marec 2006;
MUEG G.m.b.H., Braunsbedra: Interna dokumentacija
KEMIS d.o.o., Radomlje: Interna dokumentacija
http://www.mueg.de
http://www.kemis.si
501
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
ZNANSTVENI PROGRAM: MEHANIZMI I PROCESI PRI ODLAGANJU

KOMUNALNOG OTPADA I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLI
SCIENTIFIC PROGRAM: MECHANISMS AND PROCESSES IN MSW DISPOSAL
AND THEIR ENVIRONMENTAL IMPACT
Mensur Mulabdi, Davorin Kovai, Biljana Kovaevi-Zeli, Ivan Vrkljan, Esad
Prohi, Roko Andrievi, Snjeana Knezi
Prof.dr.sc. Mensur Mulabdi, dipl.in.gra. GF OSIJEK, e-mail: leta@zg.t-com.hr; Prof.dr.sc.
Davorin Kovai, dipl.in.gra. Geotehniki fakultet VARADIN, e-mail: davorin.kovacic@
gfv.hr; Prof.dr.sc. Biljana Kovaevi-Zeli, dipl.in.rud. RGN FAKULTET ZAGREB, e-mail:
bkzelic@rgn.hr; Prof.dr.sc. Ivan Vrkljan, dipl.in.rud. IGH ZAGREB, e-mail: ivan.vrkljan@
igh.hr; Prof.dr.sc. Esad Prohi, dipl.in.geol. PMF ZAGREB, e-mail: eprohic@geol.pmf.hr;
Prof.dr.sc. Roko Andrievi, dipl.in.gra. GAF SPLIT, e-mail: rokoand@gradst.hr; Prof.dr.sc.
Snjeana Knezi , dipl.in.gra. GAF SPLIT, e-mail: knezic@gradst.hr
Saetak
Znanstveni program s ovim naslovom prihvaen je i podran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja
i porta, a obuhvaa sedam znanstvenih projekata iji su voditelji koautori lanka. Namjera ovog lanka je
da se upozna relevantnu javnost o radu na projektima , ciljevima i oekivanjima istraivanja i njihovom
znaaju za praksu u Hrvatskoj.
U lanku se navode pretpostavke istraivanja, metode istraivanja, ciljevi i oekivani rezultati
istraivanja i meusobna povezanost projekata .
Kljune rijei: odlagalite, komunalni otpad, istraivanje, projekt, materijali, procesi, utjecaj
na okoli
Abstract
Scientific program with this title was accepted by the Croatian Ministry of Science, Education and
Sport, and consists of seven scientific projects whose leaders are authors of this article. Intention of this
article is to present the program and projects to the public and experts in this field in terms of ideas,
goals and expected results and their significance for the municipal landfill activities in Croatia. This
article summarizes hypotheses, methods, goals and expected results from research of each project and
demonstrates dynamic interactivities between the projects.
Keywords: landfill, municipal waste, research, project, materials, processes, environmental
impact
504
MULABDI M., KOVAI D., KOVAEVI-ZELI B., VRKLJAN I., PROHI E., ANDRIEVI R., KNEZI S.
1. UVOD
U okviru natjeaja za financiranje znanstvenih projekta 2006. prijavljen je
i znanstveni program sa sedam znanstvenih projekata kojim se istrauje
planiranje, izvedba i koritenje odlagalita komunalnog otpada i njegov
utjecaj na okoli. Ovaj program usmjeren je na objanjenje mehanizama i
procesa pri odlaganju komunalnog otpada i njihovog utjecaja na okoli, to
je od posebnog interesa za Hrvatsku i njezino stanovnitvo obzirom da se
zbrinjavanje otpada mora provoditi u skladu s preporukama Europske unije
(Council Directive 1999/31/EC on the landfill of waste).
Program obuhvaa sedam znanstvenih projekata koji obrauju sljedea
podruja istraivanja: (1) mehanika otpada, (2) trajnost mineralnih brtvenih
barijera, (3) posmina vrstoa bentonitnog tepiha, (4) mehanika stabilnost
i funkcionalnost odlagalita otpada, (5) kemizam zagaenja vode, tla i zraka,
(6) pronos zagaenja u podzemlju i (7) viekriterijalna analiza odabira
lokacije odlagalita otpada. U programu su zastupljeni istraivai iz tri regije
(Slavonija, Sredinja Hrvatska -Zagreb, Dalmacija), tri sveuilita (Osijek,
Zagreb, Split), a realizira se u podruju tehnikih i prirodnih znanosti.
Jedna grupa projekata istrauje svojstva komunalnog otpada, materijala
i tehnologija za izradu nepropusnih barijera i nain analize mehanike
stabilnosti i funkcionalnosti odlagalita otpada i njegovih dijelova. Ova
istraivanja odnose se na trajnost i uinkovitost materijala, poboljanje
postojeih postupaka analiza i tehnologije primjene i iskaz rizika i
probabilistike sigurnosti odlagalita otpada da ne ugrozi okoli. Druga
grupa projekata istrauje mehanizam zagaenja tla, vode i zraka emisijama
iz odlagalita otpada, te pronos zagaenja vodom u podzemlju, u prostoru
i vremenu. Projekti su komplementarni u smislu da se rezultati pojedinog
projekta interaktivno koriste za istraivanja u drugom projektu, a rezultati
jedne grupe u istraivanjima druge grupe projekata. Konaan rezultat i
doprinos istraivanja odnosi se na bolje upoznavanje kritinih komponenti,
usavravanje postupka ispitivanja materijala, poboljanje iskaza sigurnosti i
rizika od zagaenja u vremenu i prostoru, te na primjenu rezultata istraivanja
u praktine svrhe.
Objedinjavanje pojedinanih znanstvenih projekata u znanstveni program
inicirao je Prof. M.Mulabdi a voditelj programa je Prof. R.Andrievi.
2. ZNANSTVENI PROJEKTI UNUTAR PROGRAMA

Znanstveni program odobren je pod nazivom : Mehanizmi i procesi pri
odlaganju komunalnog otpada i njihov utjecaj na okoli. ini ga sedam
znanstvenih projekata, iji se nazivi i nositelji projektata daju u nastavku.
Redoslijed projekata u popisu odgovara kasnije obraivanim elementima u
postavkama, metodama i ciljevima istraivanja:
505
Prof.dr.sc. Biljana Kovaevi-Zeli, dipl.in.rud.:

RGN FAKULTET ZAGREB
Prof.dr.sc. Ivan Vrkljan, dipl.in.rud. :
IGH ZAGREB
Prof.dr.sc. Davorin Kovai, dipl.in.gra. :
Geotehniki fakultet VARADIN
Prof.dr.sc. Mensur Mulabdi, dipl.in.gra. :
GF OSIJEK
Prof.dr.sc. Esad Prohi,dipl.in.geol. :

PMF ZAGREB
Prof.dr.sc. Roko Andrievi, dipl.in.gra.

-GAF SPLIT
Prof.dr.sc. Snjeana Knezi , dipl.in.gra.:

GAF SPLIT
ISPITIVANJE TRAJNOSTI
MINERALNIH
BRTVENIH BARIJERA
ISPITIVANJE MEHANIKIH
SVOJSTAVA
BENTONITNIH TEPIHA U
BRTVENIM BARIJERAMA
KARAKTERIZACIJA KRUTOG
KOMUNALNOG OTPADA
MEHANIKA STABILNOST I
FUNKCIONALNOST
ODLAGALITA
KOMUNALNOG OTPADA
GEOKEMIJSKI MODEL
PONAANJA
ONEIIVAA U
PODRUJU ODLAGALITA
OTPADA
ZATITA PODZEMNIH
VODONOSNIKA
I PROCJENA RIZIKA PRI
PRONOSU ZAGAENJA KAO
POSLJEDICA ODLAGANJA
OTPADA
RAZVOJ PROSTORNOG
SUSTAVA ZA
PODRKU ODLUIVANJU
ZA UPRAVLJANJE KRUTIM
OTPADOM
3. OSNOVNE PRETPOSTAVKE ISTRAIVANJA U PROGRAMU

Navode se osnovne pretpostavke istraivanja kojima se rukovodilo u
oblikovanju metodologije i tehnologije istraivanja. Redoslijed u tekstu
odgovara redoslijedu projekata iz toke 2.
Znaaj ispitivanja trajnosti mineralnih brtvenih barijera izloenih
djelovanju razliitih vanjskih utjecaja prisutnih kod odlagalita otpada
tijekom duljeg vremenskog razdoblja (Pravilnik o nainima i uvjetima
odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada)
je neupitan. U literaturi su parcijalno obraeni problemi poput kemijske
kompatibilnosti, izmjene kationa, pojave pukotina usljed isuivanja i
mehanizma pronosa zagaenja (advekcija/difuzija). Iako su navedene
pojave uoene, kako u laboratorijskim uvjetima tako i na terenu,
mehanizmi nastanka, vremenski tijek promjena, postupci za definiranje
trajnosti i konano upute i preporuke za ugradnju i praenje ponaanja
506
mineralne komponente brtvenih barijera nisu objanjeni.

Stabilnost odlagalita otpada ovisi, meu ostalim, i o svojstvima svakog
pojedinanog elementa brtvenog sustava kao i o njihovoj kontaktnoj
posminoj vrstoi. esto je opa stabilnost odlagalita, a naroito pokrova,
kontrolirana kontaktnom vrstoom GCL-a (Gesynthetic Clay Liners) i
medija koji ga okruuje (tlo ili geomembrana). Neki aspekti unutarnje i
kontaktne vrstoe brtvenog sustava, bitni za stabilnost odlagalita, vrlo su
malo ili nikako istraivani (a)Porni tlakovi razvijeni tijekom smicanja bitno
utjeu na unutarnju i kontaktnu vrstou GCL-a, (b)Posmina vrstoa
kontakta GCL-a i geomembrane ovisi o koliini iscurenog bentonita kroz
geotekstil (c)Saturirani bentonit u GCL-u izloen ciklikom optereenju,
ima reduciranu posminu vrstou.
Rezultati dosadanjih istraivanja objavljeni u dostupnoj literaturi
pokazuju da je mehaniko ponaanje komunalnog otpada tek djelomino
objanjeno. Neki od postojeih modela verificirani su in-situ mjerenjima
na postojeim odlagalitima. Laboratorijskim pokusima uz koritenje
modificiranih ureaja koji se inae standardno upotrebljavaju u mehanici
tla, mjerene su fizikalno-mehanike znaajke komunalnog otpada.
Za mehaniku stabilnost oglagalita otpada vae slijedee hipoteze:
(a)probabilistiki pristup je primjereniji od klasinog (granino stanje
ravnotee) u iskazu faktora sigurnosti protiv klizanja zbog objektivnog
rasapa vrijednosti parametara vrstoe i promjenjivosti ambijentalnih
uvjeta , (b)ne postoji jedinstven stav koje parametre vrstoe treba koristiti
u analizama stabilnosti, pa se treba istraiti koji je pristup i pod kojim
uvjetima primjereniji (2D i 3D), (c)veliki ureaj za posmik traen normom
ne omoguava potrebne uvjete ispitivanja parametara vrstoe glede
homogenosti vertikalnog naprezanja i uvjeta vlanosti, pa je potrebno
usavriti ureaj do potrebnog stanja koje e realnije simulirati stvarne
uvjete u odlagalitu i omoguiti bolju procjenu parametara vrstoe
naroito na veim deformacijama
Razumijevanje kompleksnih okolia koji se razvijaju u odlagalitima
komunalnog otpada tipa povrinskih i pripovrinskih odlagalita vano
je za procjenu rizika za podzemne vode, povrinske vode, tlo i biotu i za
razvoj i trokovno uspjean odabir strategije sanacije.
Povrinska i pripovrinska odlagalita komunalnog otpada kao izvori
oneienja imaju tri kljune karakteristike: (a)Oni si veliki i esto
heterogeni izvori i po volumenu i po povrini utjecaja; (b)Oni sadre
mjeavinu anorganskih i organskih oneiivaa; i (c)Moe se oekivati da
potencijalno oneienje traje dekadama pa i stoljeima.
Najei uzrok unoenja zagaenja u podzemlje je povrinsko odlaganje
otpada bez obzira da li se radi o inenjerski dizajniranim odlagalitima ili
neureenim lokacijama, isplanim jamama ili privremenim skladitima.
507
Jednom ubaena supstanca u podzemlje kree u proces advekcije, disperzije

i ostale kemijsko-bioloke procese mijeanja prema nekom nizvodnom
recipijentu koji je po morfolokoj strukturi nae planete rijeka, jezero ili
more. Kad izuavamo pronos zagaenja u podzemnim formacijama onda
se odmah namee problem opisa heterogenosti geolokog medija kroz koji
se odvija proces transporta. U cilju dobivanja distribucije zagaenja na
odabranoj lokaciji potrebno je istraiti i adekvatno opisati sve relevantne
procese toka i pronosa u podzemnim heterogenim geolokim formacijama,
od hidrodinamikih uvjeta teenja, modeliranje procesa disperzije i ostalih
kemijsko-biolokih reakcija, opis heterogenosti kompleksne porozne
sredine.
Pretpostavka je da e koncept Prostornog sustava za podrku odluivanju
uz modele viekriterijalne analize biti snaan alat za donoenje odluka
resursima vezanim za prostor (izbor lokacija, odabir ruta transporta,
itd). Istraivanje e dati rjeenja u pogledu pojedinanih modela kojima
se obrauju nestrukturirani problemi, poput viekriterijalne analize,
ali i okvir za izradu sustava za podrku odluivanju, odnosno modela
odlaganja komunalnog otpada koji e organizacijski pratiti sloeni
mehanizam upravljanja resursima, ali i izrazitu dinaminosti prirodnog
sustava kroz ukljuivanje ostalih fizikalnih, matematikih i ekonomskih
modela razvijanih u okviru programa.
4. METODE ISTRAIVANJA
Metode istraivanja navode se prema redoslijedu projekata iz toke 2.
Istraivanja kemijske kompatibilnosti nepropusne mineralne barijere
uglavnom e se provoditi na uzorcima bentonitne gline (alternativne
barijere), a manji broj kontrolnih ispitivanja nainit e se na uzorcima gline
koja je koritena za izgradnju klasinog mineralnog brtvenog sustava na
nekom postojeem odlagalitu (npr. Jakuevec). Ispitivanja e se provoditi
u dvije faze. U prvoj fazi laboratorijski e se odrediti indeksna svojstva gline:
granice plastinosti, indeks bubrenja, gubitak fluida i kapacitet adsorpcije
vode. Pokusi e biti provedeni na dvije vrste bentonitnih glina koje se
koriste za proizvodnju GCL-a (prah granule) te na dvije serije uzoraka:
prije i poslije izlaganja gline djelovanju odlagalinog eluata ili pripravljene
otopine. Za pripremu druge serije uzoraka koristit e se modificirana
edometarska elija ili metoda kontinuirane kolone (continuous column
method), to e omoguiti praenje kemijskog sastava eluata na ulazu i
izlazu iz uzorka, indirektno periodinim mjerenjem elektroprovodljivosti
do uspostavljanja kemijske ravnotee, te direktno kemijskim analizama.
Ispitivanje GCL-a bit e obavljeno u laboratoriju na komercijalnim
GCL-ima i geomembranama. Istraivat e se sluaj kada se GCL nalazi
508
izmeu dvije geomembrane i sluaj kada se sa jedne strane GCL-a nalazi

geomembrana a s druge strane tlo. Koristit e se tlo koje je koriteno na
jednom domaem velikom odlagalitu. Hidratacija, konsolidacija i bubrenje
bentonita, istraivat e se u specijalnim edometarskim elijama sa irokim
mogunostima kontrole pornih tlakova i deformacija u nesaturiranim i
saturiranim uvjetima. Utjecaj dreniranja (generiranja pornih tlakova u
bentonitu) istraivat e se troosnim elijama i u ureajima za direktna
smicanja. U oba ova sluaja postojat e mogunost apliciranja povratnih
tlakova (back pressure). U troosnim e elijama unutarnja i kontaktna
vrstoa GCL-a biti ispitivana na slian nain kako se to radi pri ispitivanju
ispunjenih diskontinuiteta u stijeni. Valjkasti uzorci izraeni od tvrde
plastike ili tla biti e razrezani na dva (ili tri) dijela tako da plohe nastale
rezanjem budu pod odreenim kutem u odnosu na os valjka. U tako
nastale diskontinuitete biti e ugraen GCL i geomembrane.
Ostvarivanje ciljeva i potvrivanje hipoteze provest e se standardnim
i naprednim laboratorijskim ureajima, kao i terenskim istraivanjem i
mjerenjima. Za dokazivanje hipoteza vezanih uz vrstou otpada koristit
e se sljedei osnovni laboratorijski i terenski ureaji: ureaj za direktno
smicanje sa elijom za velike uzorke (LDS ureaj), istrana builica za
uzorkovanje otpada, geofizika oprema za odreivanje dinamikih
parametara otpada. Za dokazivanje hipoteza vezanih uz stiljivost
otpada koristit e se sljedei osnovni laboratorijski i terenski ureaji:
hidrauliki edometar za mehaniko-bioloki obraene uzorke otpada ,
istrana builica za uzorkovanje otpada. Osim navedenih ureaja, ukoliko
se pokae potreba, koristit e se i drugi ureaji i mjerne sprave kao na
primjer: presiometar, dilatometar, inklinometri, klinometri.
Mehanika stabilnost i funkcionalnost odlagalita otpada istraivat e se
eksperimentalno i numeriki. U cilju utvrivanja utjecaja rada velikog
ureaja za izravni posmik na parametre vrstoe potrebne za analizu
stabilnosti pokosa obavit e se dorada postojeeg ureaja. Na novom ureaju
provest e se serija ispitivanja (nekoliko razliitih brtvenih sustava) iji e
se rezultati usporediti sa ispitivanjem istih uzoraka u starom ureaju i u
drugim (manjim) ureajima, to e posluiti za ocjenu parametara vrstoe
po vie kriterija (vrni, rezidualni i ovisno o deformaciji). Ustanovit e se
probabilistiki postupak analize stabilnosti pokosa, za statike i dinamike
uvjete, ime e se uzeti u obzir prirodni rasap rezultata ispitivanja i
nedostaci metode analize (2D i 3D). Istraivanje o kapilarnim barijerama
provest e se analizirajui postojea iskustva, putem provedbe pokusa u
laboratoriju (veliki i mali triaksijalni aparat sa mjerenjem propusnosti, na
setu od gline i pijeska i gline i ljunka). Analiza primjene barijera provest
e se ispitivanjem utjecaja lokalnih uvjeta (stiljivost podloge, seizminost,
propusnost, vodotoci).
509
Rad na projektu o geokemizmu sastoji se od prethodnog kabinetskog

rada, terenskih istraivanja, laboratorijskih ispitivanja i zavrne statistike,
grafike i tekstualne obrade s izradom modela za tri projektom predviene
grupe odlagalita komunalnog otpada.
Zbog kompleksnosti sustava odlagalita komunalnog otpada, a i zbog
razlike izmeu tri tipa odlagalita, odlagalita u kru, brdsko-planinskom
i aluvijalno-ravniarskom podruju Hrvatske potrebno je u terenskom
dijelu projekta raunati na najmanje 50 uzoraka po svakom mediju
uzorkovanja: otpadu, izluevini (procjedna voda odlagalita), lebdeim
esticama, odlagalinim plinovima, vodi, tlu i sedimentu. Posebna panja u
istraivanjima bit e posveeno odlagalitima u kri i to zbog specifinosti
krkih podruja i osobite ranjivosti na oneienje.
U znanstvenom projektu koji prouava geoloke aspekte predlae se
formiranje nekoliko nivoa znanstvenog istraivanja koji su meusobno
povezani u jednu cjelinu. Protokol i plan istraivanja obuhvaa slijedee
segmente:
o Analiza geolokog medija kroz koji se odvija transport; b) Numeriki
pristup rjeavanju osnovnih jednadbi teenja i pronosa; c) Razvoj
metodologije odreivanja funkcije gustoe koncentracije i protoka
mase u eljenoj toki prostora i vremena; d) Analiza i procjena rizika
odabranih nizvodnih lokacija
Predloena metodologija e se testirati na nekoliko konkretnih primjera gdje
je izmjereno uputanje zagaenja ispod tijela odlagalita otpada. Prikaz
rezultata istraivanja svjetskoj i domaoj znanstvenoj i strunoj javnosti
e se obaviti putem objavljivanja znanstvenih radova u meunarodnim
asopisima i prezentacijama na meunarodnim skupovima.
Da bi se rijeio problem i potvrdila hipoteza o aspektima izbora lokacije
odlagalita otpada u projektu e se koristiti metode sustavne analize.
Najprije e se definirati svi relevantni podsustavi u kojima se odvijaju
procesi vezani za odlaganje krutog otpada i uspostaviti relacije meu
njima. Zatim e se u okviru svakog podsustava pokuati prepoznati
odgovarajui elementi potrebni za upravljanje i njihove meusobne veze.
Kada je sustav razloen na dijelove odredit e se funkcije za svaku razinu
odluivanja: operativnu, taktiku i strateku. U projektu e se posebna
panja posvetiti viim razinama upravljanja i odluivanja budui da
problemi na tim razinama najee spadaju u skupinu loe strukturiranih
problema. Rjeavanje takvih zadaa trait e se kroz primjenu ciljne
analize i viekriterijalnih modela. Pretpostavlja se da e viekriterijalna
analiza izuzetno korisna prilikom vrjednovanja resursa (npr. odabir
lokacija odlagalita komunalnog otpada) i/ili projekata u smislu rangiranja
ali i uspostave boniteta za pojedinu vrstu resursa.
510
5. CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ISTRAIVANJA

Cilj programa je integralno promotriti probleme utjecaja odlagalita
komunalnog otpada na okoli i kroz analizu prirodne komponente doi
do zakljuka o gospodarskom i drutvenom efektu odlaganja komunalnog
otpada u, prema prirodnim parametrima, razliitim podrujima Republike
Hrvatske.
Program e analizirati sve te procese pojedinano ali i holistiki u sveukupnosti
njihovog djelovanja. Cilj je ustanoviti pojedinane doprinose ali i kreirati
model u kojem e svaki od tih procesa i mehanizama djelovanja imati svoje
mjesto.
Oekuju se slijedei rezultati istraivanja, prema redoslijedu projekata iz
toke 2.:
Definiranje procedure i postupaka ispitivanja trajnosti mineralnih brtvenih
barijera. Kreiranje preporuka za ispitivanje trajnosti i projektiranje
zatitnih mjera pri izgradnji mineralnih brtvenih barijera na odlagalitima,
te kontrolnih ispitivanja i opaanja na zatvorenim odlagalitima.
Definiranje postupaka ispitivanja bentonitnih membrana (GCL) za potrebe
analiza stabilnosti i trajnosti, sa preporukama za izbor i konfiguriranje
ureaja, dijelova i mjerne opreme i reimom provedbe pokusa. Iskaz
utjecaja pornih tlakova na ponaanje bentonitnog tepiha, ovisnosti
vrstoe o uvjetima koritenja GCL-a i utjecaju okoline, te preporuke za
ugradnju u odlagalita otpada, formiranje kompozita i izbor tipa GCL-a.
Iniciranje sustavnog ispitivanja mehanikog ponaanja komunalnog
otpada, i to prvenstveno ispitivanje posmine vrstoe (vezano uz
dokazivanje stabilnosti pokosa odlagalita) i deformabilnosti (vezano uz
pojavu slijeganja odlagalita). Posredno e se projekt baviti ispitivanjem
i drugih fiziko-mehanikih znaajki otpada kao to su npr. gustoa,
vlanost, propusnost, bona krutost i dr. Realizacijom ovog projekta barem
donekle e se nadoknaditi veliki zaostatak u jednom dijelu aktivnosti na
podruju zatite okolia u odnosu na zemlje lanice EU.
Ocjena vanih i nedovoljno istraenih aspekata stabilnosti odlagalita
otpada u statikim i dinamikim uvjetima te razliitih mogunosti izvedbe
alternativnih nepropusnih barijera u temeljnom i pokrovnom brtvenom
sustavu odlagalita otpada. Primjenu probabilistike analize stabilnosti
uz kritiko koritenje parametara vrstoe i odabir tipa analize (2D i
3D). Definiranje uvjeta izvedbe alternativnih i novijih sustava barijera i
mogunost njihove primjene uz lokalne uvjete i raznolikosti u Hrvatskoj.
Republika Hrvatska treba, na osnovama znanstvenog pristupa, izraditi
planove i programe sanacije neprikladnih odlagalitima i monitoringa
eventualnih novo nastalih odlagalita prema pravilima i direktivama
511
Europske unije. Ova istraivanja nalaze svoju nedvojbenu primjenu

u kreiranju tih planova i programa ali i pridonose poveanju opih
znanja, na nivou fundamentalne i primijenjene znanosti u podruju
geokemije i zatite okolia u cjelini. Smatramo da e se predloena shema
sekvencijalne ekstrakcijske analize i kriterijska procjena potencijalnih
kemijskih tempiranih bombi nai primjenu i kod drugih problema zatite
okolia vezano za druge izvore zagaenja bilo tokaste ili difuzne.
Studij procjene emisije odlagalinih plinova kao plinova staklenika
olakati e naa stremljenja u dostizanju ciljeva iz Kyota. Posebno istiemo
ovaj model kao primjenu izrade strategije ponaanja u krkim terenima u
podruju gospodarenja otpadom i generalno izrade i budueg monitoringa
odlagalita komunalnog otpada u kru i otocima kao posebnom problemu
ove tematike. Nadamo se da e rezultati ovog projekta omoguiti i openitu
promjenu miljenja o odlagalitima otpada i kreiranje nove paradigme o
utjecaju odlagalita komunalnog otpada na sve komponente okolia.
Konani rezultat ovog projekta je integralna metodologija koja u sebi
sadri detaljnu analizu svih procesa koji nastaju prilikom uputanja
zagaenja iz odlagalita u vodonosni sloj podzemne formacije i prati
hidrodinamiko teenje i pronos zagaenja do neke nizvodne lokacije.
Takoer se daje prikaz novog koncepta analize koncentracije i protoka
mase preko funkcije gustoe u toki prostora i vremena. Ova informacija je
kljuni ulazni parametar za procjenu rizika za moguu izloenost takvom
zagaenju.
Konani rezultat projekta koji je metodologija za izradu prostornog
sustava za podrku odluivanju temeljenog na viekriterijalnoj analizi
predstavlja osnovni alat u dugotrajnom procesu odluivanja i upravljanja
resursima i aktivnostima. Prostorni sustav za podrku odluivanju bit e
u okviru programa primijenjen na procese odlaganje otpada. Takoer e
se razraditi i prijedlog standardne procedure donoenja odluka na svim
razinama upravljanja.
6. ZAKLJUAK
Postignute oekivane inovacije u okviru aktivnosti na programu tiu se
postupaka ispitivanja u laboratoriju i na terenu na karakterizaciji svojstava
materijala vanih za dugoronu uinkovitost, ocjene utjecaja lokalnih
uvjeta na ponaanje materijala, unapreenja analiza mehanike stabilnosti i
funkcionalnosti odlagalita, jasnijem definiranju pojave i pronosa zagaenja
kroz tlo, vodu i zrak, te izradi preporuka za praktinu primjenu, to e
unaprijediti praksu i racionalizirati i osuvremeniti izgradnju odlagalita
otpada u Hrvatskoj. Ovo je posebno znaajno za praksu jer Hrvatska mora
sanirati 292 slubena neureena odlagalita i izgraditi jo desetak upanijskih
512
odnosno regionalnih centara za gospodarenje otpadom (Plan gospodarenja

otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine).
Znanstveni doprinosi bit e obraeni u disertacijama i lancima.
Oekuje se izrada osam doktorskih disertacija i objavljivanje oko 20 lanaka,
te nekoliko prirunika za praktinu primjenu.
ZAHVALA
Zahvaljujemo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta na podrci ovom
znanstvenom programu i njegovim znanstvenim projektima.
LITERATURA
[1.]
[2.]
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine

(Narodne novine, 85/2007)
Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagalita otpada (Narodne novine, 117/2007)
Napomena: ostala relevantna literatura vezana je uz pojedine projekte; sve

detaljinje informacije o projektima mogu se dobiti od voditelja projekata
513
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
O POSLJEDICAMA KATALOKOG PROJEKTIRANJA POKROVA

ODLAGALITA OTPADA
ABOUT CONSEQUENCES OF CATALOGUE DESIGN OF LINER SYSTEM IN
LANDFILLS
Prof.dr.sc. Mensur Mulabdi,dip.ing.gra., Krunoslav Minaek,dipl.ing.gra.
Graevinski fakultet Osijek, Drinska 16a, Osijek
SAETAK
Problem stabilnosti odlagalita otpada odnosi se na osigiranje od klizanja kroz tijelo odlagalita, sa ili bez
utjecaja temeljnog tla, te na osiguranje od klizanja u pokrovnom sustavu odlagalita otpada. U pravilu se
radi o klasinim geotehnikim analizama stabilnosti za granino stanje sloma na pretpostavljenoj kliznoj
plohi. Meutim, parametri vrstoe koji se koriste u analizama ovise o nizu faktora: vrsti materijala,
trenju na kontaktnim plohama, vertikalnom naprezanju, pornim tlakovima, veliini deformacije i
karakteru okoline (djelovanje plinova, kemijska djelovanja).
Dobra praksa podrazumijeva da se za svaki projekt provjerava posmina otpornost na kontaktima,
sukladno uvjetima i materijalima koji se koriste, u laboratoriju na mjerodavnim uzorcima i po propisanim
postupcima.
Vrlo esta praksa kod nas je da se u fazi projektiranja ne stie provjeriti posmina svojstva planiranih
kontakata, pa se projektira pomou tzv. katalokih vrijednosti za ta svojstva formiranih na temelju
iskustva i navedenih u literaturi u relativno irokim rasponima.
U ovom radu analizira se utjecaj takvog pristupa na rjeenje, u smislu tehnikih i financijskih odnosa
za raspon relevantnih parametara koji se mogu izabrati u fazi projektiranja kada nedostaju ispitivanja
vrstoe realnih presjeka.
Pokazuje se da je takav pristup nemogue pozicionirati na strani sigurnosti bez znaajnih poveanja
trokova izvedbe, a da se jo uvijek ne zna stvarno stanje sigurnosti protiv klizanja. Preporua se
provoenje ispitivanja u fazi projektiranja ili iskazivanje zahtjeva u projektnom rjeenju za izvedbni
projekt i izvedbu, kojima se istiu tehniki zahtjevi na izvedbu i svojstva materijala kritinih za mehaniku
stabilnost odlagalita otpada.
Kljune rijei: otpad, odlagalite otpada, analize stabilnosti, parametri vrstoe, kontakt
slojeva
SUMMARY
The problem of stability in landfills is related to assurance of stability to sliding through the body of a
landfill, with or without influence of base soil and with stability of top liner system of landfill. Usually,
classical geotechnical analysis of stability is performed for ultimate limit state on presumed slip surface.
However, strength parameters which are being used in analysis depend on series of factors: type of
material, friction on contact surfaces, vertical stress, pore pressures, expected deformation and nature of
environment (effects of gasses, chemical effects). Common praxis implies that shear resistance of contacts
is verified by laboratory testing for every project, adapted to conditions and materials used, following
well established norms. It is often case in our practise that in design phase shear resistance on designed
contacts is not tested in laboratory, so design solution is checked using so called catalogue values for
the friction angles, which are taken from published data in literature and are in relatively wide ranges.
In this article an analysis of such approach to the problem is being studied in sense of technical and
financial consequences when different values of shear strength parameters are used, instead of values
obtained by tests.
It is shown that designer cannot feel on a safe side without increase in construction costs and use of
additional margins of safety.
The recommendation is to perform testing in a phase of design, or put precise demands on testing real
materials before construction work and specify demands on properties of materials critical for mechanical
stability of a landfill.
Key words: waste, landfill, stability analysis, strength parameters, liner interface
516
MULABDI M., MINAEK K.
UVOD
Stabilnost odlagalita otpada najvaniji je element u projektiranju takvog
objekta. Ona se provjerava pri dimenzioniranju nagiba pokosa pokrova
odlagalita otpada te pri analizi sigurnosti protiv klizanja unutar tijela
odlagalita otpada.
Potrebno je naglasiti da se provjera stabilnosti provodi za konano stanje tj.
konanu geometriju odlagalita i za svaku fazu njegove izgradnje (ovo se
odnosi na kontrolu klizanja unutar tijela odlagalita, kada se provjeravaju
plohe sloma koje idu i kontaktom sa geomembranom ili bentonitnom
barijerom).
Problem vrstoe materijala kroz koje prolazi klizna ploha javlja se na dva
naina: a) vrstoa otpada, za klizanja kroz tijelo odlagalita, i b) problem
vrstoe na kontaktima (u pokrovnom i temeljnom sustavu) izmeu razliitih
materijala, npr. geomembrane i geotekstila ili geomree i bentonitnog
tepiha.
Ispravno je vrstou utvrditi ispitivanjem na velikim uzorcima u laboratoriju,
kao to se radi sa uzorcima tla. Meutim, komunalni otpad je teko ispitivati iz
vie razloga: a) potreban je veliki ureaj za posmik a taj nije uvijek dostupan,
b) sastav otpada se mijenja i teko je odrediti reprezentativni uzorak, c)
vrstoa otpada ovisi o strarosti otpada i sastavu otpada, to unaprijed nije
mogue zadovoljiti u fazi ispitivanja, i d) uvjete u kojima se otpad nalazi
u odlagalitu nije jednostavno simulirati u laboratoriju (vlanost, djelovanje
filtrata, temperatura, graa, djelovanje bio-organizama i kemizma okoline).
Zbog toga se najee koriste rezultati ve obavljenih ispitivanja , tzv.
iskustvene vrijednosti, ili vrijednosti iz litrature, i takav se pristup esto
objektivno moe tolerirati. Pri tome kod izbora parametara vrstoe otpada
treba voditi rauna o starosti otpada, vremenu i dinamici odlaganja otpada te
o vertikalnim naprezanjima na plohama sloma (zakrivljenost anvelope sloma
optada), te o vrsti ispitivanja vrstoe izravni nasuprot troosnom posmiku.
Druga vrstoa - vrstoa na kontaktu dva materijala, koja se posebno uzima
u obzir u provjeri stabilnosti pokrovnog sustava, po pravilu se provjerava
ispitivanjem u pokusu prema EN ISO 12957-1:2005 Geotextiles and geotextilerelated products - Determination of the friction characteristics - Part 1: Direct
shear test (ISO 12957-1:2005).
Moe se ispitivati itav sendvi pokrovnog sustava, pa se oekuje klizanje
kroz najslabiji kontakt, ili se mogu pojedinano ispitivati razliiti kontakti
(geodren i bentonitni tepih ili geomembrana, geotekstil i geomembrana, i
slino).
Problem u (naoj) projektantskoj praksi je da se trenje na kontaktu u pravilu
ne ispituje za potrebe izrade glavnog projekta (npr. zbog kratkoe vremena,
nepoznatih materijala koji e se korisiti, nedostatka ureaja i slino), pa se onda
517
koriste tzv. iskustvene vrijednosti, koje autori ovog teksta ovdje nazivaju
kataloke vrijednosti. Takav pristup projektiranju ima niz nedostataka , kao
to su: nepouzdanost usvojenih parametara trenja za odabrane materijale
koji su uvijek drugaiji od onih ije vrijednosti se pojavljuju u tablicama
(geotekstili se razlikuju pa se i trenje meu njima i drugim materijalima
razlikuje), nepoznata sigurnost protiv klizanja na kosini, uvjeti vertikalnog
optereenja mogu se razlikovati, uvjeti provlaivanja i vlanosti kontakta
mogu se razlikovati.
Raspon varijacije katalokih vrijednosti trenja dva materijala je relativno
velik, pa se odluke o iznosu trenja reflektiraju na izbor nagiba pokosa pokrova:
vei parametri daju strmiji nagib, ali imaju i vei rizik (zbog navedenih
nepouzdanosti) te nerijetko zahtijevaju skuplja rjeenja, a manji parametri
poskupljuju zahvat jer se smanjuje volumen budueg otpada.
U ovom radu se obrauju elementi znaajni za izbor parametara vrstoe i
na praktinom primjeru se pokazuje kakve razlike nastaju odabirom niih ili
viih vrijednosti vrstoe iz ponuenih iskustvenih baza podataka.
VRNA ILI REZIDUALNA VRSTOA

Brojni su radovi istraivaa i praktiara kojima se istrauje i preporua odabir
parametara vrstoe za provjere stabilnosti (1). Provjera stabilnosti vri se za
klizne plohe koje prolaze kroz tijelo otpada i brtveni sustav za temeljni brtveni
sustav te za klizne plohe na najslabijem kontaktu u pokovnom brtvenom
sustavu. Na stabilnost utjee posmina vrstoa na kontaktima unutar slojeva
brtvenog sustava, vrstoa na kontaktu sa drenanim sustavom, gustoa
otpada i posmina vrstoa otpada, kao i druge sile koje se javljaju unutar
odlagalita (npr. sile od vode).
Posmina vrstoa na kontaktima susjednih slojeva moe biti velika pri malim
deformacijama tzv. vrna vrstoa, a potom i znatno manja pri velikim
deformacijama tzv. trajna ili rezidualna vrstoa. Primjer ovakve promjene
u vrstoi kontakta moe biti slom na kontaktu izmeu netkanog geotekstila
i teksturirane (hrapave) geomembrane dok neravnine geoeomrane imaju
vei otpor od posminog naprezanja javljaju se veliki otpori smicanju, a
kada se slome otpori neravnina kontakt geotekstila sa geomembranom je
kao da je ona glatka i trenje naglo pada. vrstoa koja preostaje na velikim
deformacijama ne mijenja se poveanjem deformacije i zove se rezidualna
vrstoa kontakta. Ponekad su vrna i rezidualna vrstoa bliske po iznosu.
To se moe vidjeti na slici 1 (Gilbert, 2001). Mogue je da se u isto vrijeme u
jednom presjeku pojavi i vrna i rezidualna vrstoa, ali ne u istoj ravnini. Na
slici 1 to se moe objasniti kao npr. vrna vrstoa unutar bentonitnog tepiha
(GCL), koji ostaje malo deformiran, dok se proklizavanje dogaa na vanjskom
kontaktu tog materijala i okoline, gdje zbog veih deformacija vrstoa pada
na rezidualnu. Naravno da se provjera vrstoe na kontaktu obavlja za
518
jednu ravninu sa najmanjim otporom od svih otpora unutar materijala i na

njihovim kontaktima. Odluka o vrstoi (rezidualna ili vrna) koja se koristi
u analizama stvar je projektanta i projektnog rjeenja, a postoji preporuka da
se za vrne parametre koristi Fs=1,5, dok se za rezidualne parametre sugerira
nii faktor sigurnosti.
Slika 1. Primjer rezidualne vrstoe za sustav (prema Gilbert 2001.)
ODREIVANJE VRSTOE KONTAKTA U LABORATORIJU

vrstoa na kontaktu ispituje se u posebnom ureaju po propisanoj
tehnologiji (nrp. prema normi EN ISO 12957-1:2005, izravni posmik).
Potrebno je smicanju izloiti plohu s najmanjim otporom, te osigurati uvjete
vlanosti i potopljenosti koji se oekuju u realnosti. To najee nije mogue
ili simulirati ili tehniki osigurati (nedostatak aparature za ispitivanje), pa se i
ovdje pojavljuje izvor nesigurnosti u konanu vrijednost i reprezentativnost
parametra vrstoe.
Shematski je ureaj za takav veliki posmik (300 x 300 mm) prikazan na slici 2.
Slika 2. Shematski prikaz velikog ureaja za izravni pokus, prema EN ISO 12957-1:2005
519
Vano je ispitivanje provesti na vertikalnim optereenjima i pri uvjetima

sredine koji odgovaraju projektnoj situaciji. Problem nastaje pri ispitivanju
iz dva razloga: a) ne postie se dovoljno velika deformacija u homogenim
uvjetima, ili b) uz izvedbu koja omoguuje veliku deformaciju dolazi do
odstupanja uvjeta kontakta na podlozi gornjeg i donjeg uzorka (izdizanje
donje plohe koja nije pod vertikalnim optereenjem). Ovaj problem rjeiv
je uz rotacioni posmik, ali takav se ne koristi u praksi za ovako velike
uzorke.
ISKUSTVENE VRIJEDNOSTI VRSTOE KONTAKTA

Na temelju rezultata ispitivanja razliitih autora tehniki odbor meunarodne
udruge za mehaniku tla i geotehniko inenjerstvo (ISSMGE) TC5 nudi
iskustvene vrijednosti za statike i dinamike uvjete ispitivanja vrstoe
kontakta (tablica 4.1.).
Tablica 4.1. Kut unutarnjeg trenja (, 0) na kontaktu geosintetik-tlo, za razliite uvjete
GEOSINTETIK TLO
Vrsta kontakta
TC 5, 1997.
TC 5, 2005.
Statiki uvjeti
Dinamiki uvjeti
Nagibni Izravni Izravni posmik Potresni Potresni stol,

stol
posmik
stol, 1 g 10g-40g
Geomembrana
HDPE pijesak
= 15-28
Geomembrana
HDPE glina
= 5-29
Geotekstilpijesak
= 22-44
Bentonitni
tepih-pijesak
= 20-25
Bentonitni
tepih-glina
= 14-16
Hrapava
geomembranaglina
= 7-35
c=20-30 kPa
Hrpava
= 20-25
geomembrana
ljunak
Hrapava
= 30-45
geomembrana
pijesak
Geotekstil-glina = 6-10
520
Tablica 4.2. kut unutarnjeg trenja (, 0) na kontaktu geosintetik-geosintetik, za razliite uvjete

nastavak 1
Vrsta kontakta
Geomreageomembrana
HDPE
GEOSINTETIK GEOSINTETIK
TC 5, 1997
TC 5, 2005.
Statiki uvjeti
Dinamiki uvjeti
Nagib- Izravni
Izravni
Potresni
ni stol posmik
posmik
stol, 1 g
-1)
11,3
11-18 (mali ) 12
= 6-10
10,1
-14 (veliki )
9,8 -2)
11,3
10-18 (mali ) 12
-16.5(veliki )
= 8-18
11,8
12
12,5-10,5
12
Geomembrana
HDPE geotekstil
Geotekstil
= 10-27
geomrea
24,5 -1)
13,9-2)
Bentonitni
tepih hrapava
geomebrana
HDPE
Bentonitni tepih
geomebrana
HDPE
Bentonitni tepihbentonitni tepih
Hrapava
geomembran
HDPE
geomrea
Hrapava
geomembrana
HDPE geotekstil
Geomembrana geomembrana
Ptresni stol,
10g-40g
7
11
11
22 (veliki ) 24 (mali )
-14,5 (mali ) 17 (veliki )
17 (veliki ) 15
-14 (mali )
24
19
11
8,8
19
13
15-25
= 8-16
= 8-25
c =8-30 kPa
= 8-25
= 8-25
13,1
10,3-19,5
Napomena: za TC 5 2005 (prema (3) - po ispitvanju De and Zimmie, 1998.) - geotekstil je

netkani, -1) popreno, -2) uzduno
Na temelju podataka iz tablice 4.1. moe se zakljuiti da se kut unutarnjeg

trenja kree u irokom rasponu vrijednosti za sve kontakte, nerijetko i u
omjeru dva puta od minimuma do maksimuma. To samo pokazuje da se
prava vrijednost vrstoe treba utvrditi ispitivanjem, za odabranu varijantu
kontakta. Podaci za parametre u dinamikim uvjetima odnose se na jedan
sluaj istraivanja, i ovdje slue samo kao ilustracija. Na je interes u ovom
radu vezan za statike uvjete provjere stabilnosti.
521
PRIMJER ANALIZE UTJECAJA PARAMETARA VRSTOE

Za potrebe ilustracije posljedica katalokog projektiranja provedene su
analize stabilnosti za neimenovani sluaj (ali realni), za klizanje kroz otpad
prema pretpostavljenim krunim kliznim plohama za klizanje po temeljnom
brtvenom sustavu i za sluaj provjere stabilnosti zavrnog pokrovnog sloja
koji je pod nagibom 1:3 za duljinu pokosa 25 m.
Analize su provedene varirajui parametre vrstoe kontakta u temeljnom
brtvenom sloju i pokrovu. Prikazano odlagalite je dvoslojno, tj. sastoji
se od dva sloja opada stari koji je zaravnat i slui kao podloga slojevima
novog otpada, od kojega se odvaja temeljnim brtvenim slojem koji slui za
spreavanje procurivanja filtrata u stari otpad.
Kut unutarnjeg trenja u temeljnom brtvenom sustavu variran je u iznosu
8, 12 i 18 prema najmanjoj, srednjoj i najveoj katalokoj vrijednosti kuta
trenja za kontakt geomembrane i geotekstila iz tablice 4.2.
Prikaz modela odlagalita za klizanje po krunim kliznim plohama dan je na
slici 3, dok je model za klizanje po predefiniranim kliznim plohama dan na
slici 4.
Slika 3. Model za analize stabilnosti po krunim kliznim plohama kroz tijelo otpada i tijelo
otpada i temeljno tlo (tamnom bojom oznaen je stari otpad).
Slika 4. Model za analize stabilnosti po predefiniranim kliznim plohama po kontaktu

brtvenog sloja i otpada (tamnom bojom oznaen je stari otpad).
522
Primjeri rezultata analize stabilnosti provedene prema metodi granine

ravnotee za klizanje po krunim kliznim plohama i plohama po kontaktu
temeljnog brtvenog sloja i novog otpada predefiniranim kliznim plohama
iskazani preko dobivenih faktora sigurnosti dani na slici 5 i 6.
Slika 5. Primjer rezultata analiza stabilnosti za klizanje po krunim kliznim plohama kroz
tijelo otpada (tamnom bojom oznaen je stari otpad).
Slika 6. Primjer rezultata analiza stabilnosti za klizanje po predefiniranim kliznim plohama

na kontaktu brtvenog sloja i otpada (tamnom bojom oznaen je stari otpad)
Slika 7. Promjena faktora sigrunosti s promjenom vrstoe na kontaktu otpada i brtvenog

sloja.
523
Na dijagramu na slici 7 dane su usporedbe vrijednosti faktora sigurnosti za

krunu kliznu plohu te predefinirane klizne plohe za varirane parametre
vrstoe na kontaktu unutar temeljnog brtvenog sloja.
Pokazuje se da je klizanje kroz otpad uvijek sa veim faktorom sigurnosti
od onog po kontaktu. Dakle, potrebno je modelirati klizanje po kontaktu a
tada je problem ocjene vrstoe kontakta prisutan kao presudan faktor. U
prikazanom primjeru dovoljna sigurnost (Fs1,5) postie se tek pri gornjoj
granici vrstoe iz tablice. Tada se mora takva vrstoa propisati u tehnikim
uvjetima i traiti provjera vrstoe na kontaktu za odabrane materijale u
pokusu u laboratoriju. Odabir niih vrijednosti trenja, to bi se smatralo
pristupom na strani sigurnosti, najee nee zadovoljiti traenu sigurnost
(ovdje Fs=1,2).
Stabilnost zavrnog pokrovnog sloja provjerava se na primjeru za pokos
duljine 25 m, u nagibu 1:3, za debljinu nadsloja 1 i 1,5 m i kritini kut
unutarnjeg trenja u granicama 15, 22 i 28, odabranim prema najmanjoj,
srednjoj i najveoj katalokoj vrijednosti kuta trenja za kontakt geomembrane
i pijeska iz tablice 4.2. Analize su provedene prema (5). Usporedba rezultata
analiza prezentirana je na slici 8.
Slika 8. Promjena faktora sigurnosti pokrovnog sloja s promjenom kuta trenja na kontaktu
materijala u zavrnom pokrovnom sloju za debljine nadsloja 1,0 m i 1,5m.
Oigledno je da se i u ovom sluaju potrebna sigurnost protiv klizanja postie

za vee vrijednosti trenja na kontaktu. to ako to trenje nije mogue postii
sa odabranim materijalima za odabrani nagib pokrova ? Tada su mogua dva
rjeenja: a) ublaiti pokos, to ima za posljedicu slabiju isplativost objekta
jer se smanjuje koliina otpada, ili b) koristiti geomreu iznad kontakta
sa najmanjom vrstoom kako bi preuzela silu koja inicira posmik, to
poskupljuje i komplicira izvedbu (dodatni troak, postavljanje, sidrenje).
Projektant bez ispitivanja ne zna da li je njegovo rjeenje sigurno i koliki je
524
faktor sigurnosti bez realnih parametara vrstoe (ak i tada je to upitno s

obzirom na reprezentativnost proraunskog modela i uvjete izvedbe), pa se
onda obino zahtijevaju skuplji materijali i ojaanja, to ne mora biti nuno
u stvarnom sluaju. Nie virjednosti trenja, koje su na strani sigurnosti, nisu
dovoljne za traeni minimalni faktor sigurnosti, pa se projektant okree
ovom drugom rjeenju.
Dakle, projektiranje uz kataloke parametre vrstoe po definicij sadri
nepouzdanost i to mora kotati (i investitora i izvoaa, a to konano
znai investitora). To, osim toga, ostavlja prostor pekulacijama trgovaca
proizvodima, koji agresivnim nastupom i tumaenjima koja nisu dokazana
nastoje privoliti projektanta i/ili investitora na rjeenje koje oni nude.
Jedina mjera zatite za te sluajeve, kada u fazi projektiranja ne znamo stvarne
vrstoe na kontaktima jer nisu ispitane, jest zahtjev u projektnom rjeenju da
se to ispitivanje obavi prije izvoenja. Ali, tko tada jo brine o tom problemu
kada su zadovoljeni interesi i kada ih se niti ne smije kvariti? Mi inenjeri
moramo tititi interese struke, jer samo tako emo doprinijeti zajednici i struci,
pa se moramo navikavati da se geosintetici ispituju jednako kao i cement ili
beton, oko ega danas nitko vie ne postavlja pitanje.
ZAKLJUAK
Analizirana je uobiajena situacija u hrvatskoj praksi pri projektiranju
odlagalita otpada sa stanovita sigurnosti protiv klizanja u pokrovu i kroz
temeljni sustav, pri emu se gotovo redovito koriste vrijednosti vrstoe
iz literature (ovdje nazvane kataloke vrijednosti) umjesto da se ispituje
stvarna konstrukcija u pokusu u laboratoriju.
Zakljuuje se slijedee:
- Za ispravno projektiranje odlagalita otpada potrebno je ispitivati stvarne
kontakte na vrstou, sa odabranim materijalima, u pokusu u laboratoriju u
uvjetima naprezanja i okolia koji odgovaraju projektnoj situaciji
- Izbor parametara iz literature je dvosjekli ma: za nie vrijednosti vrstoe
(recimo da je to vea sigurnost) umanjuje se volumen odlagalita i esto
se mora koristiti ojaanje geomreom u pokrovnom sustavu; za vie
vrijednosti vrstoe (na strani manje sigurnosti) postavljaju se stroiji uvjeti
na materijale (poskupljuju materijali) koje esto u izvedbi nije mogue
zadovoljiti pa sigurnost objekta protiv klizanja nije poznata
- Pri izboru parametara vrstoe treba vodiit rauna o vrnim i rezidualnim
parametrima, tj., o oekivanoj deformaciji
- Prema provedenim analizama na stavrnom projektu (ovdje je taj projekt
anoniman) pokazano je da se samo sa gornjim vrijednostima katalokih
podataka postiu dovoljni faktori sigurnosti, a pri tome projektant ne zna
u kojem dijelu raspona parametara je njegov sluaj
525
- Alternativa u projektnom rjeenju je da se zadaju uvjeti za izbor i grau

sustava sa potrebnim svojstvima prema kojima e se naknadno, u fazi
izvedbe, ustanoviti koji materijali i koja graa to zadovoljava
- Dodatna je potekoa to projektna rjeenja ne prolaze potrebnu i zakonom
predvienu reviziju, gdje bi se moglo utjecati na pouzdanost rjeenja
- Pomo investitoru, koji na kraju plaa sve skrivene i neskrivene mane
projektnog rjeenja a koje mogu dovesti do velikih i esto nepotrebnih
trokova i potekoa u izvedbi, jest da angaira savjetnika na projektu
strunjaka koji e prepoznati i rjeavati probleme i rizike i u fazi izrade
projektnog rjeenja i u fazi izvedbe i izbora materijala, i na taj nain zatititi
interese investitora i drutva - zatititi okoli i osigurati racionalan i tehniki
ispravan zahvat
LITERATURA
1. Richardson, G.N.: Slope stability considerations for lined landfils, GFRS Designers Forum
1997-2003, GFR Magazine, 2004
2. Environmental Geotechnics (1997): Report of the ISSMFE Technical Committee TC 5 on
Environmental Geotechnics, Bochum, September, Editor Ruhr Univesit
3. Technical report (2005) : Report of the ISSMGE Technical Committee TC 5 on Environmental
Geotechnics, September
4. EN ISO 12957-1:2005 Geotextiles and geotextile-related products - Determination of the
friction characteristics - Part 1: Direct shear test (ISO 12957-1:2005)
5. Koerner, R. M., Daniel, D.E. (2000): Final covers for solid waste landfills and abandoned
dumps, American Society of Civil Engineers, Co-published in the UK by Thomas
Telford
526
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
KAKO ZAPOETI I PROVESTI SANACIJU ONEIENOG PODRUJA

HOW TO PREPARE AND MANAGE A REMEDIATION OF CONTAMINATED
AREA
Helena Anti, dr.sc. Vladimir Lokner, mr.sc. Sanja Grabar, mr.sc. Antun Schaller i
Draen Lovri
APO d.o.o. usluge zatite okolia, Savska 41/IV, Zagreb
SAETAK
U Republici Hrvatskoj su registrirane 2.264 oneiene i potencijalno oneiene lokacije, od kojih
je 247 u takvom stanju da se preporua uspostaviti trajno motrenja tla s obzirom na poloaj, visoki
potencijal oneienja i vrstu oneiujuih tvari. Jedan je broj lokacija ve saniran, vie je lokacija
pred saniranjem. Sanacija oneienog podruja obuhvaa pripremu i odobrenje Sanacijskog programa,
sanacijske aktivnosti i upravljanje otpadom koji nastaje kao produkt tih aktivnosti. Iako sanacija mora
biti prilagoena specifinostima lokacije, oneiujue tvari i nacionalnim propisima, ona je strukturirani
proces s nekoliko osnovnih koraka. U Republici Hrvatskoj propisi ne definiraju proces provoenja sanacije
pa stoga ni sanacije nisu ujednaene. Iskustvo sa provedenim sanacijama vie oneienih lokacija navelo
je autore da se u jednom ranijem radu zaloe za dogovorno strukturiranje takvog procesa kako bi se pri
planiranju sanacija, i osobito pri izboru varijante sanacije, izbjeglo improviziranje i podiglo kvalitetu
sanacija.
Nova iskustva sa sanacijama dviju vrlo razliito oneienih lokacija (bive tvornice Jugovinil u
Katelima i Lemi brdo pokraj Karlovca) navode nas na manje izmjene proli puta predloene generike
sheme sanacijskog postupka te na isticanje potrebe da se prije izrade Sanacijskog programa:
precizno definira stanje oneiene lokacije (na temelju provedenih istranih mjerenja iz kojih je jasno o
kojim se vrstama oneiujuih tvari radi, koja je razina oneienja te koliki je opseg oneienja);
odredi cilj sanacije (u kakvom se stanju eli lokacija nakon postupka sanacije);
izaberu kriteriji sanacije (propisani ili temeljem meunarodnih preporuka) kako bi se moglo ocijeniti
tijekom postupka sanacije jesu li sanacijske mjere ostvarile cilj sanacije;
odlui o tome kako e se vrednovati varijante ili opcije sanacije budui da one predstavljaju razliite
tehnologije, razliito traju, a i razliit im je troak.

Kljune rijei: Sanacija oneienog podruja, sanacijski program, stanje oneiene lokacije,
cilj sanacije, kriteriji sanacije, opcije sanacije
ABSTRACT
There are 2.264 contaminated and potentially contaminated areas in Croatia, where for 247 of them it
is recommended to establish permanent soil monitoring, considering the site position, high potential
of contamination and the nature of the contaminant. Some of these areas are already remediated, but
more of them are yet to be remediated. Remediation of contaminated area includes preparation and
approval of remediation programme, remeditation activities and management of waste resulting from
the remediation activities. Even though remediation has to be adjusted to specific site conditions, nature
of the contaminant and national regulations, it is a structured process that can be divided into few
basic steps. In Croatia there are no regulations defining remediation activities, so remediations that
had been carried out are not standardized. Based on previous experience in remediation of many areas,
authors did their best in previous paper to provide an accountable structure of the remediation process,
so in planning remediation, and especially in choosing the remedial option, to avoide improvisation and
improve the quality of remediations.
New experience gained on two very differently contaminated locations (ex factory of Jugovinil and
Lemi brdo near Karlovac) has made us slightly change the generic scheme of remediation process that
we suggested last time, to point out the importance of steps that need to be carried out before preparing
the Remediation program:
Precise description of site contamination (based on investigation and sampling that identify the nature,
extent and level of contamination);
Defining objective of remediation (what is the condition of a site that wants to be achieved after
remediation);
Defining clean-up targets (based on regulatory requirements or international recommendations) to
determine if the remedial option achieved the objective of remediation;
Decision making on evaluation of remedial options (alternatives) since they represent different
technologies, different duration and different cost.
Key words: remediation of contaminated site, remediation programme, contaminated site
condition, objective of remediation, clean-up targets, remedial options
528
ANTI H., LOKNER V., GRABAR S., SCHALLER A. LOVRI D.
UVOD
Prema Izvjetaju o stanju okolia, u RH je vie od tisuu kontaminiranih
lokacija raznih veliina koje bi trebalo sanirati zbog razliitih razloga: vraanja
u prvobitno stanje; pripreme lokacije za neko novo koritenje; sprjeavanja
irenja oneiavala u okoli; itd. Postupak sanacija nije ujednaen jer u RH
nema propisa kojim bi se definirao tijek sanacije. Zbog toga esto dolazi do
improvizacija u provoenju i tekoa u ocjeni rezultata sanacije. Za sanacije
postoji i naglaeni interes javnosti pa njihovo provoenje obino prate
nesporazumi oko izbora tehnologije sanacije, kakvoe provedenih radova,
zbrinjavanja otpada koji nastaje sanacijom, utjecaja sanacije na zdravlje ljudi
i okoli, itd.
Bez obzira na to koliko su sanacije specifine budui da ovise o svojstvima
i koliinama oneiujuih tvari, o svojstvima i buduoj namjeni lokacije te
o drugim hrvatskim propisima vezanim uz zrak, vodu, tlo ili buku njihov
se tijek uvijek moe strukturirati, bez obzira o kojem se oneienju radi. Cilj
je ovog rada opisati tijek generike sanacije nekog kontaminiranog podruja
kroz vie meusobno povezanih koraka kako bi se pobrojalo i povezalo sve
poslove koje je nuno napraviti. Autori se zalau za ujednaavanje pripreme
i provoenja sanacija oko jedinstvenog pristupa kako bi se olakalo ocjenu
rezultata sanacije podjednako i od struke, i od javnosti i zbog toga
podiglo kvalitetu sanacija u RH.
STANJE
to je oneieno zemljite?
Oneieno se zemljite obino definira kao povrina na kojoj ili tlo ili
podzemna voda ispod tog tla ili sediment sadre opasni otpad ili tvari u
koliinama ili koncentracijama koje prelaze granice odreene propisima ili
preporukama. Zemljite je stoga oneieno ako su tlo, voda ili sediment
nepodobni za neku specifinu namjenu.
Agencija za zatitu okolia ima bazu podataka o oneienim i potencijalno
oneienim podrujima u RH i o provoenju sanacije na nekima od njih.
Neka podruja su oneiena, za veinu je potrebno intenzivno praenje, a
na nekima je provedena sanacija, vie ili manje uspjeno.
Generika sanacija oneienog podruja obuhvaa (1) pripremu i odobrenje
sanacijskog programa, (2) sanacijske aktivnosti i (3) upravljanje otpadom koji
nastaje kao produkt sanacijskih aktivnosti.
Uzrok problema sa sanacijom najee je neadekvatna priprema sanacije,
gdje se zbog nepotpunog definiranja ili potpunog izostavljanja pojedinih
koraka sanacije, ne ostvaruje cjeloviti sanacijski zahvat, to oteava i ocjenu
uspjenosti provedbe sanacije.
529
Zakon o zatiti okolia odreuje obveznike izrade i provedbe sanacijskog

programa te definira obveze pri financiranju sanacije. Mjere otklanjanja tete
u okoliu, vrste sanacijskih programa, opseg i metodologija izrade sanacijskih
programa do sada nisu definirani posebnim propisom.
Prema spomenutom zakonu, osoba koja je prouzroila tetu u okoliu ili je
teta rezultat djelovanja ili propusta obveza operatera, duna je otkloniti
odnosno sanirati tetu u okoliu prvenstveno na izvoru nastanka. Tvrtka
je duna u utvrenom roku izraditi sanacijski program za uklanjanje tete
u okoliu, koja je nastala zbog prekoraenja graninih vrijednosti emisija.
Operater mora za sanacijski program ishoditi suglasnost Ministarstva zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, a prema ocjeni ministarstva i
miljenje drugih nadlenih tijela.
Ukoliko nije mogue utvrditi oneiivaa okolia, a na oneienom podruju
je potrebno izraditi sanacijski program, njegovu pripremu i izradu provodi
ministarstvo nadleno za zatitu okolia u suradnji s drugim nadlenim
tijelima.
Oneiiva okolia snosi trokove nastale oneiavanjem okolia, ukljuujui
trokove tete, procjene nunih mjera i trokove otklanjanja tete u okoliu.
Takoer, oneiiva je obvezan osigurati praenje stanja okolia, odnosno
uinka sanacije na stanje okolia i za to osigurati financijska sredstva. Kada se
provedba sanacijskog programa financira iz sredstava dravnog prorauna,
praenje stanja okolia i uinka sanacijskih mjera osigurava ministarstvo.
Faze sanacije
Cijeli se proces sanacije moe podijeliti na tri glavne aktivnosti:
1. priprava sanacije;
2. sanacija prema sanacijskom programu;
3. zavretak sanacije.
A) Priprava sanacije
Prije izrade sanacijskog programa potrebno je cjelovito obaviti pripravu. Mora
se (a) odrediti stanje oneienja lokacije i na temelju tog stanja i predvienog
koritenja lokacije u budunosti valja: (b) identificirati dionike; (c) odrediti
cilj sanacije; (d) odabrati kriterije sanacije; (e) definirati kriterije vrednovanja
varijanti sanacije; (f) izraditi sanacijski program i g) ishoditi potrebne dozvole
i suglasnosti nadlenih institucija neophodnih za poetak sanacije.
a) odreivanje stanja oneiene lokacije
Ovlatena organizacija mora provesti istraivanje lokacije kako bi se
prikupile sve dostupne informacije o lokaciji (ukljuujui osnovni fiziki
opis lokacije te prole i postojee djelatnosti na lokaciji) i o oneienju (na
temelju provedenih istranih mjerenja mora biti jasno o kojim se vrstama
530
oneiujuih tvari radi, koja je razina oneienja lokacije te koliki je opseg

oneienja).
Istraivanje lokacije se (osobito ako se radi o opasnim tvarima ili velikom
opsegu oneienja) provodi kroz dvije faze: (1) preliminarnog istraivanja
i (2) utvrivanja vrste i razine/opsega oneienja; potencijalnih izvora
oneienja i procjene rizika za ljudsko zdravlje ili okoli.
Podaci dobiveni istranim radovima moraju se moi koristiti kao ulazni
parametri prediktivnih simulacijskih modela koji se najee koriste u
procjeni utjecaja oneienja sa kontaminiranog podruja na pojedinca i
elemente okolia (za odreivanje receptora tetnog djelovanja tetnih tvari,
putova irenja oneienja (migracijski putovi) i ocjenu njegova utjecaja).
b) identifikacija dionika
Prije uputanja u proces sanacije potrebo je odrediti dionike koji e biti
obuhvaeni ovim procesom te definirati njihove uloge i odgovornosti.
Ukljuivanjem svih zainteresiranih osigurati e se strunost u obavljanju
pojedinih zadataka kao i pronalaenje najboljeg rjeenja u zadovoljavanju
razliitih (a nekad i suprotstavljenih) interesa s krajnjim ciljem uinkovite
zatite okolia i zdravlja ljudi.
Sve zainteresirane strane za sanaciju moraju biti ukljuene proces sanacije
to ranije.
Detaljno informiranje dionika je od osobite vanosti: mora se sve dionike
obavjetavati o tome to e se raditi tijekom sanacije, to je cilj sanacije i to e
se zbiti s otpadom koji e nastati postupkom sanacije.
c) odreivanje cilja sanacije
Cilj je sanacijskog procesa smanjiti ili otkloniti oneienje u mjeri koja doputa
koritenje oneiene povrine. U ovisnosti o tome u kojoj je mjeri ostvarena
razina sanacije (djelomino ili u potpunosti u odnosu na kriterije sanacije)
koritenje sanirane povrine moe biti ogranieno ili neogranieno.
Cilj sanacije najee je vratiti stanje okolia lokacije na prijanje stanje
(uklanjanjem izvora oneienja) u kojem nije bilo tetnog djelovanja i
koje omoguava prijanju namjenu lokacije. Meutim, cilj sanacije moe
biti ostvarenje takvih uvjeta na lokaciji (ili dijelu lokacije) kakvi umanjuju
ili sprjeavaju budui tetni utjecaj oneienja tako da se lokacija moe
ogranieno koristiti (stanje s nekom manjom razinom oneienja). Odrediti
cilj sanacije znai utvrditi u kakvom stanju mora biti lokacija, ili za to e se
koristiti, nakon provedenog postupka sanacije. Ovisno o ostvarenoj razini
provedene sanacije, lokacija ili neki njezin dio, mogu se za predvienu
namjenu koristiti bez ogranienja ili uz neka ogranienja (uvjetno).
Openito, postoje tri pristupa u odreivanju ciljeva sanacije:
ienje oneienja do razine pozadinskih uvjeta lokalnog okolia;
531
ienje
oneienja prema generikim kriterijima (za tlo, podzemne vode,

povrinske vode, zrak, sediment);
ienje oneienja prema kriterijima odreenim prema procjeni rizika s
obzirom na specifinost uvjeta na lokaciji.
d) odabir kriterija sanacije
Definiranje kriterija sanacije kojima se odreuje uspjenost provoenja
sanacije (temeljem propisa ili meunarodnih preporuka) kako bi se moglo u
raznim fazama sanacijskog procesa ocijeniti jesu li mjere sanacije definirane
sanacijskim programom ostvarile cilj sanacije. Kriterije se oigledno izabire
tako da je jasno kako je njihovim ostvarenjem lokacija adekvatno sanirana
u odnosu na potencijalnu opasnost za ljudsko zdravlje. Kao kriteriji sanacije
koriste se:
numeriki standardi (koncentracije ili aktivnosti ili ukupne koliine
oneiivala na lokaciji) temeljeni na nekoj prihvatljivoj razini tetnih tvari u
tlu, povrinskim i podzemnim vodama i sedimentima (za jedan broj tetnih
tvari te su razine odreene nacionalnim propisima ili meunarodnim
preporukama); ili
standardi za procjenu rizika za sigurnost i zdravlje ljudi (granini rizici)
temeljeni na prihvatljivoj razini rizika od izlaganja tetnim tvarima koje su
na lokaciji, pretpostavljajui neki nain koritenja lokacije.
Ako su kriteriji sanacije ispunjeni, i to je potvreno istranim mjerenjem,
podruje se moe koristiti, tj. nisu potrebne daljnje sanacijske aktivnosti.
Izbor kriterija sanacije nije jednostavan jer ne moe biti automatizmom
vezan uz koritenje graninih vrijednosti preporuka ili propisa. Naime, iako
sanacija oneienog podruja smanjuje ugrozu zdravlja ljudi i okolia te
stoga doprinosi socijalnom ili ekonomskom boljitku, ona istovremeno moe
iziskivati znaajne trokove i uzrokovati razliite druge smetnje na podruju,
i u okolini podruja sanacije. Stoga su kriteriji sanacije najee specifini za
sanirano podruje, a izvode se iz ogranienja koja su povezana s ocjenom
rizika zbog oneienja, ali uz uvaavanje ekonomskih i drugih primjerenih
kriterija.
Ako se kao kriteriji sanacije uvedu razine specifine za podruje, umjesto
generikih referentnih razina odreenih propisima, onda te razine moraju
biti izvedene u procesu ocjene opravdanosti i optimizacije zatite. Taj proces
mora demonstrirati da su konani uinci sanacije vrjedniji od trokova,
izlaganja radnika tetnim tvarima tijekom sanacije i svih moguih drugih
tetnih utjecaja na okoli.
U izraunavanju razina koje e biti koritene kao specifini kriteriji sanacije
odreenog podruja mora se voditi rauna o srednjem izlaganju kritine
grupe to se obino temelji na realistikim pretpostavkama o nainu prehrane
i ivotnom stilu te grupe, koristei stvarne socio-ekonomske imbenike i
532
uzimajui u obzir sve mogue putove irenja tetnih tvari.

Za razliku od oneienja voda, za tlo se u veini zemalja ne definiraju razine
koje bi se mogle koristiti kao kriterij sanacije. eli li se za dano podruje
definirati kriterij sanacije tla, potrebno ga je izraunati prema riziku kojem
su zbog potencijalnih razina izloene kritine skupine, budui da je izlaganje
razliitih rizinih skupina razliito. Razumno je pretpostaviti kako e kriteriji
sanacije biti povezani s buduom namjenom saniranog podruja jer e
ona definirati scenarije po kojima se izraunavaju putovi izlaganja i njima
pridrueni rizici. esto se, zbog jednostavnosti, pri odreivanju kriterija
sanacije, budue koritenje saniranog zemljita svrstava u samo etiri grupe:
poljoprivredno (primarno koritenje tla za poljoprivrednu proizvodnju),
stambeno-rekreacijsko (izgradnja nastambi, bolnica, kola, igralita i parkova
javni pristup svim povrinama), komercijalno (kupovina ili prodaja dobara
ili usluga) i industrijsko (proizvodnja i skladitenje materijala bez javnog
pristupa).
e) definiranje kriterija vrednovanja varijanti sanacije
Ako je mogue predvidjeti da e biti vie naina sanacije (razliitim
tehnologijama, razliitog trajanja ili razliitog troka) mora se definirati
kriterije sanacije. Ovaj korak obuhvaa: identifikaciju opcija, analizu opcija
i izbor optimalne opcije sanacije. Opcije/varijante samog procesa sanacije
imaju krajnji cilj zatitu zdravlja i sigurnosti ljudi i okolia. Mogu ukljuivati
potpuno uklanjanje ili unitavanja tetne tvari, smanjenje koncentracije ili
aktivnosti tetne tvari na prihvatljivu razinu, sprjeavanje izlaganja tetnim
tvarima putem adekvatnih tehnikih rjeenja i institucijalne kontrole ili
kombiniranjem navedenih aktivnosti. Izbor adekvatne opcije sanacije ovisi o
vie imbenika: o cilju sanacije, o geoloko-hidrolokim svojstvima podruja,
razini i koliini oneienja vrsti i svojstvima tetnih tvari, sredstvima koja
su na raspolaganju za sanaciju te o raspolaganju alternativnim lokacijama
za odlaganje materijala. Sanacijska opcija mora respektirati primjenjivost
tehnikih rjeenja i socioekonomski kontekst podruja.
Na raspolaganju je vie metoda vrednovanja varijanti sanacije. Metode
e pojedine opcije procjenjivati prvenstveno sa financijskog pa onda s
drutvenog i okolinog motrita. Predlae se da izbor metode vrednovanja
odredi investitor prema vlastitima prioritetima i mogunostima.
Izbor najbolje strategije sanacije moe se provesti, primjerice,
multikriterijalnom analizom koja obuhvaa: kvalitativnu analizu opcija
sanacije (prednosti, manjkavosti, opa ocjena); rangiranje pojedinih atributa/
kriterija prema pogodnostima za ukupnu uspjenost sanacije (financijski,
vremenski, okolini, drutveni aspekti); usporedbu i vrednovanje razliitih
opcija sanacije prema odabranim relevantnim kriterijima/atributima. Kriteriji/
atributi nejednako utjeu na ukupnu preferenciju pojedine strategije jer su
533
neki od kriterija vaniji od drugih pa im se mogu dodjeljivati teinski faktori.

Kvaliteta rezultata rangiranja sanacijskih opcija provjerava se statistikim
testom ime se izbor optimalne metode sanacije verificira.
f) izrada sanacijskog programa na temelju prethodnih odluka
Projektni zadatak za izradu sanacijskog programa mora izraivau definirati
stanje oneiene lokacije, dionike u sanaciji, cilj sanacije, kriterije sanacije i
kriterije vrednovanja varijanti sanacije.
Slika 1: Generika shema sanacijskog procesa
U prilogu je generika shema sanacijskog procesa (Slika 1) koja pokazuje

glavne korake i ukazuje na nunost kvalitetne definicije svih elemenata
definiranih u tokama od a) do e) ukoliko se eli ostvariti potpuni/cjeloviti
sanacijski zahvat.
Specifinosti svakog oneienog podruja (tetnih tvari, opseg kontaminacije,
geologija podruja itd.) utjecat e na broj i vrstu meukoraka te kompleksnost
aktivnosti u svakom od glavnih koraka procesa. K tome, mogua su dva
temeljna tipa sanacijskih aktivnosti:
1. uklanjanje izvora oneienja; ili
2. promjena putova irenja.
534
Ako su sanacijske aktivnosti bile usmjerene na uklanjanje izvora oneienja i

pri tom su sanacijski kriteriji ispunjeni, podruje se moe koristiti bez daljnjega
ogranienja. Ako su sanacijske aktivnosti bile usmjerene na promjenu putova
irenja i pri tome su sanacijski kriteriji ispunjeni, podruje se moe koristiti,
ali uz odgovarajua ogranienja (npr. uz neki oblik institucionalne kontrole
ili uz ogranieno koritenje).
g) ishoenje potrebnih dozvola i suglasnosti nadlenih institucija neophodnih
za poetak sanacije
Temeljni dokument za provedbu sanacije oneienih lokacija je Program
sanacije oneienog podruja. Programom sanacije se, izmeu ostalog,
predlau varijante sanacije i preporua optimalna varijanta.
Nakon izrade, Program sanacije se daje na ocjenu Ministarstvu zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, nakon ega ministarstvo daje
miljenje o izraenom Programu. Ministarstvo moe, ukoliko je potrebno
zbog specifinosti sanacije i sloenosti zahvata, naloiti Izvoau sanacijskih
radova izradu Elaborata utjecaja na okoli, koji izrauje tvrtka ovlatena za
izradu strunih podloga i elaborata zatite okolia. U Elaboratu e se detaljno
navesti utjecaji na okoli i mjere za smanjenje tetnih utjecaja na okoli
(prvenstveno buka, praenje, odlaganje otpada i sl.) odabrane varijante
sanacije. Ministarstvo se oituje o Elaboratu i daje svoju suglasnost. Ukoliko
nije ve detaljno opisano u Programu sanacije ili u Elaboratu utjecaja na
okoli, ministarstvo moe od Izvoaa radova zatraiti izradu Projekta kojim
e se detaljno opisati postupak sanacije, to e biti podloga za izdavanje
miljenja o potrebi ishoenja lokacijske ili graevinske dozvole za sanaciju.
Ukoliko se pri sanaciji ne mijenja namjena prostora, odnosno lokacijski
uvjeti, pretpostavlja se da nee biti potrebna lokacijska i graevinska dozvola,
odnosno drugi odgovarajui akt na temelju kojeg se moe graditi.
B)Tijek sanacije
Nakon priprave sanacije, odabira optimalne opcije sanacije, izrade i
odobrenja Programa sanacije, kree se u izvoenje sanacijskih aktivnosti.
Ovisno o cilju sanacije, sanacijskim aktivnostima e se potpuno ukloniti izvor
oneienja ili e se promijeniti putovi irenja oneienja. U oba sluaja,
nakon zavretka navedenih aktivnosti, vrednuje se uspjenost provedene
sanacije usporeivanjem rezultata sanacije sa sanacijskim kriterijima.
Ukoliko su zadovoljeni kriteriji uspjenosti izvoenja sanacije:
1. uklanjanjem izvora oneienja, lokacija e se moi neogranieno koristiti
2. promjenom putova irenja oneienja, lokacija e se moi koristiti, ali uz
odreena ogranienja i/ili uz kontinuirani nadzor nadlenih institucija
(ovisno o vrsti oneienja).
535
Ukoliko kriteriji sanacije nisu u potpunosti zadovoljeni, razmatra se

opravdanost daljnje sanacije i ovisno o rezultatima, primjenjuje se nova
sanacijska varijanta, ili e koritenje lokacije biti ogranieno.
C) Zavretak sanacije
Nakon zavretka svake od glavnih sanacijskih aktivnosti razmatra se stanje
i odluuje o tome doputa li se koritenje cijelog podruja ili dijela podruja
na kojem je provedena sanacija za ogranieno ili neogranieno koritenje, ili
se nastavlja s aktivnostima.
Pri tome je vano da se odluka o tome koja je razina sanacije ostvarena
donosi na temelju kriterija sanacije. U svakom sluaju, onaj tko je odgovoran
za sanaciju (najee oneiiva) mora na kraju sanacije demonstrirati kako
je ostvarena razina sanacije takva da je u suglasnost sa kriterijima sanacije
ili bolja od njih.
Ako su promatrane razine kroz proces sanacije smanjenje, ali su jo uvijek
iznad kriterija sanacije pa je ostvarena samo djelomina sanacija, postupak se
sanacije moe ponavljati sve dok se ne ostvari razina zahtijevana kriterijima.
Ako kriteriji sanacije nisu ostvareni, nadleno tijelo dravne uprave treba
odrediti da li daljnja sanacija ima opravdanja, odnosno moe li se podruje
uz ogranienja koristiti. Ako je daljnja sanacija opravdana, proces se nastavlja
novom identifikacijom opcija. Time proces sanacije postaje iterativan.
ZAKLJUCI
Sagledavanjem i provoenjem postupka sanacije kao strukturiranog sustava
s jasno definiranim elementima, osigurava se cjelovitost postupka sanacije,
olakava se praenje njezinog tijeka i izbjegavanje propusta te vrednovanje
rezultata sanacije. Ovakvim pristupom, bez obzira na vrstu i opseg
oneienja, omogueno je znatno kvalitetnije izvoenje svake sanacije.
LITERATURA
(1) INTERNATIONAL ATOMIC ENERGY AGENCY, Remediation of Areas Contaminated by Past
Activities and Accidents, Safety Standards Series No. WS-R-3, IAEA, Vienna (2003)
(2) INTERNATIONAL ATOMIC ENERGY AGENCY, Remediation Process for Past Activities and
Accidents, Draft Safetyb Guide No. DS172, IAEA, Vienna (2005)
(3) Van-Camp. L., Bujarrabal, B., Gentile, A-R., Jones, R.J.A., Montanarella, L., Olazabal, C.
And Selvaradjou, S-K. (2004). Reports of the Technical Working Groups Established under the
Thematic Strategy for Soil Protection. EUR 21319 EN/1, 872 pp. Office for Official Publications
of the European Communities, Luxembourg.
536
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
STANJE SANACIJE DIVLJIH ODLAGALITA U HRVATSKOJ

STATE OF REMIDIATION OF OPEN DUMPS IN THE REPUBLIC OF CROATIA
IRENA JURKI, dizajner unutranje arhitekture,
DANKO FUNDURULJA, dipl.ing.gra
IPZ Uniprojekt TERRA, Babonieva 32, ZAGREB
SAETAK
Rad razmatra sanaciju divljih odlagalita u Republici Hrvatskoj koja su u tijeku sanacije i zatvaranja
prema Strategiji gospodarenja otpadom u RH. Navode se primjeri lokacija i nain sanacije divljih
odlagalita na podrujima gdje se javlja niz problema. Objanjene su i mjere zatite okolia koje su
potrebne prilikom sanacije kao i nakon izvrenih radova, koja je uvelike uvjetovana i ekonomskom
snagom plaanja usluge, te provedenim istranim radovima.
Problemi koje se razmatraju su: problem volumena legaliziranih odlagalita koja se zbog jo uvijek
otvorenih pitanja regionalnih i upanijskih odlagalita moraju proirivati i ne mogu poveavati volumen,
problem naina sanacije divljih odlagalita, kao i izrade planova sanacije istih s potrebnim istranim
radovima.
Kljune rijei: divlja odlagalita, sanacija, problemi
SUMMARY
This work analyses the remidiation of open dumps in the Republic of Croatia that are in the process
of remidiation and closing acording to the Managing Waste Strategy in Croatia. Locations and the
management of open dumps remidiation were taken as examples in areas were several problems occured.
Types of environmental protection measurements were analysed, necessary during remidiation as well
as after fulfillment of construction works, largely detemined by economical backgroud of services as well
as the carried out researches.
Problems that are being analysed are: the volume of legal dumps, that need to be expanded without
volume enlarging because of some regional and county dumps that are still considered as open questions,
the management of open dumps remidiation as well as its remidiation plans with adequate research
works.
Key words: open dumps, remediation, environmental protection, problems
1. UVOD
Otpad kao nusproizvod ljudske svakodnevne i gospodarske aktivnosti
postao je danas nezaobilazan problem komunalnih djelatnosti. Ovome je
uzrok oneiavanje okolia bre od prirodnog procesa proiavanja, kao
posljedica industrijalizacije, ekonomskog napretka, ali i zanemarivanja
granica izdrljivosti ekosustava.
Vremenom je otpad u najirem smislu postao problem jer ga nastaje sve
vie, a ljudskom inventivnou nastaju tvari otpornije na prirodne procese
razgradnje. Ovime se akumuliraju na odreenim mjestima otpadne,
spororazgradljive tvari i proizvodi koje estetski i kemijski kontaminiraju
okoli.
Razmatrajui problem ratrkanosti divljih odlagalita otpada te tendenciju
poveavanja i ubrzane akumulacije otpada na odreenom mjestu, logiki se
zakljuuje da mala arita estetskog oneienja polako postaju velika arita
sveobuhvatnog oneienja. Stoga je osnovni naglasak u cjelovitom postupanju
otpadom na gospodarenju, tj. dranju kontrole nad proizvoaima otpada i
planskom postupanju s otpadom.
Kontrolirano odlaganje odreene kategorije otpada na propisno ureenom
sanitarnom odlagalitu poetni je oblik izraavanja ekoloke svijesti, koja
je uvelike uvjetovana i ekonomskom snagom plaanja usluge, budui da
su odreeni sustavi obrade i zbrinjavanja otpada odreeni propisanim
graninim vrijednostima utjecaja na okoli.
Kao polazite za osmiljavanje raznih moguih koncepata na podruju
gospodarenja otpadom je izrada elaborata o postojeem stanju u kojem
se razmatraju, kako postojea praksa postupanja s otpadom, postojee i
planirane smjernice u unapreivanju stanja na lokalnoj i iroj razini, tako i
prirodni, gospodarski i ljudski potencijali podruja.
2. LEGALNA I DIVLJA ODLAGALITA

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrani su u
Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08), Strategiji gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske (NN 130/05) te Planu gospodarenja otpadom u Republici
Hrvatskoj za razdoblje od 2007-2015.godine (NN 85/07).
Pod pojmom Legalna odlagalita podrazumijevaju se graevine koje su
izgraene i rade u skladu s vaeim propisima, uz odobrenje nadlenog
tijela dravne uprave i uz posjedovanje dozvola (lokacijska, graevinska ili
uporabna). U ovu kategoriju spadaju i odlagalita koja su u fazi legalizacije te
imaju najmanje vaeu lokacijsku dozvolu. Sastoje se od graevinskog dijela
i opreme koji zajedno ine tehnoloku cjelinu. Namijenjene su odlaganju
pojedinih vrsta otpada.
538
JURKI I., FUNDURULJA D.
Slika 2/1: Legalno odlagalite Ivanino brdo u Krievcima sanirani dio i dio daljnjeg
odlaganja otpada.
Slika 2/2: Legalno Gradsko odlagalite u Virovitici sanirani dio i dio daljnjeg odlaganja
otpada.
539
Slika 2/3: Divlje odlagalite u naselju Tenja grada Osijeka, Osjeko-baranjska upanija
Slika 2/4: Divlje odlagalite u opini Rainja, Koprivniko-krievaka upanija
540
Slika 2/5: Divlje odlagalite u opini Pisarovina, Zagrebaka upanija.
Divljim odlagalitima smatraju se mjesta (lokacije) na koja neke skupine

domainstava odlau svoj komunalni otpad bez ikakvih dogovora i bez
znanja lokalne samouprave, te bez ikakvih mjera zatite i kontrole. U ovom
sluaju radi se o nelegalnom odlaganju.
Uz navedena postoje i mjesta (lokacije) na kojima se odlae otpad odobrene
od lokalne samouprave za odlaganje komunalnog otpada manjim
koncesionarima, prijevoznicima ili proizvoaima otpada. Nisu izgraena i
na njima se ne radi sukladno vaeim propisima. U pravilu nisu odreena
prostorno planskom dokumentacijom, te mjesta (lokacije) na koja neka
naselja ili skupine domainstava odlau svoj komunalni otpad na osnovi
dogovora ili naputaka lokalne samouprave (uz znanje lokalne uprave), ali
bez ikakvih mjera zatite i kontrole.
3. ZAKONSKE REGULATIVE
Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
izmeu ostalog, naglaavaju se ciljevi kao sanacija postojeih odlagalita uz
zatvaranje ili produivanje rada te usporedo s otvaranjem upanijskih centara
treba provoditi postupak sanacije i zatvaranja nepodobnih i nepotrebnih
odlagalita komunalnog i drugog otpada na podrujima koja im gravitiraju,
u skladu s definiranim smjernicama i kriterijima iz programa gospodarenja
otpadom jedinica lokalne samouprave.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 85/07) osnovni je
541
dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. 2015.

Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provoenja
glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005. do 2025. na podruju
gospodarenja otpadom u RH i to:
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,
sanacija i zatvaranje postojeeg odlagalita,
sanacija crnih toaka - lokacija u okoliu visoko optereenih otpadom,
razvoj i uspostava regionalnih i upanijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konanog zbrinjavanja ili odlaganja,
uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom
4. SANACIJA DIVLJIH ODLAGALITA

Povremeno se stvaraju i manja mjesta nekontroliranog odlaganja koja uobiajeno zovemo divlja odlagalita. Veina divljih odlagalita se povremeno saniraju odvozom otpada na slubena, odnosno legalna odlagalita,
meutim neodgovornim ponaanjem pojedinaca ponovno nastaju divlja
odlagalita na istim ili drugim lokacijama. Uz navedeno, posljedica stvaranja
divljih odlagalita je neobuhvatnost pojedinih naselja organiziranim sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada. Takoer se to odnosi na podruja
koja pripadaju opinama, koje nemaju u blizini odreenih lokacija za odlaganje, sakupljanje, predobradu ili obradu otpada kao to su to graevinski
otpad, glomazni otpad i sl.
Divlja odlagalita su nastala i tijekom domovinskog rata i obnove, a stvorili
su ga graani naselja u poetku zbog nemogunosti odlaganja otpada na legalno odlagalite, a zadnjih godina nelegalnim donoenjem otpada. Otpad
od obnove ili ruenja dotrajalih graevina, odnosno graenja novih, sadri
sve tvari i materijale koji se rabe u graditeljskim inenjerskim konstrukcijama. Vrste graevinskog otpada ine razni mijeani iskopi, dijelovi armiranog i ne armiranog betona, stare cigle, crjepovi, ostale vrste pokrova, vapno,
kamenje, ljunak i pijesak, kamene ploe, buka, gips, keramika, ostali laki
graevinski materijali, metali, plastika i drvo.
Sva takva odlagalita potrebno je sanirati prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planu gospodarenja otpadom. Popis lokacija otpadom oneienog tla i neureenih odlagalita predstavlja osnovnu podlogu
za izradu Plana sanacije otpadom oneienog tla i neureenih odlagalita.
Dva su naina sanacije divljih odlagalita.
Grafikon 3/1: Naini sanacije divljih odlagalita
542
Prvi nain je sortiranje i odvoz otpada sa lokacija na legalna odlagalita. Drugi

nain je sortiranje otpada, odvoz korisnog otpada u ovlatene sakupljae, te
zatvaranje lokacije na licu mjesta prema Zakonskoj regulativi. U sluaju
sanacije na licu mjesta potrebno je provesti Istrane radove kako bi se utvrdilo
stanje okolia i nivo zagaenja od odloenog otpada. Provoenjem istranih
radova ustanovljavaju se su opasni putovi kroz koje se iri zagaenje, i to:
direktni kontakt,
tlo,
podzemne vode,
povrinske vode,
tlo i biljni svijet i
objekti.
Istrani radovi se provode na samom odlagalitu i u laboratorijima, a dobivenim
rezultatima simulira se model na kompjutoru kojim se nalazi najekonominija
i najsvrsishodnija metoda sanacije. Za sanaciju smetlita ovi istrani radovi su
vrlo bitni s obzirom da u RH ne postoje objekti za zbrinjavanje opasnog otpada
i sigurno je jedan dio opasnog otpada zavrio na odlagalitu. Istranim radovima treba utvrditi dali je i koji opasni otpad odlagan na odlagalitu, u kojim
koliinama, te treba locirati i mjesta odlaganja kako bi se mogle predloiti pravilne metode sanacije. Procjedne vode nastaju prolaskom oborinske vode kroz
otpad i tako se oneiste sa razliitim organskim i anorganskim optereenjima.
Koliina procjedne vode ovisi od koliine voda koje ulaze u tijelo odlagalita.
Kao produkt bioloke razgradnje prirodnih organskih spojeva unutar otpada
stvaraju se razliite vrste plinova. Plinovi predstavljaju problem mirisa zajedno
sa opasnou od vatre i eksplozija. Osim toga imaju i negativne efekte na vegetaciju u okolini. Provodi se ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava uzoraka
procjedne vode, plina i otpada. Geolokim istraivanjem i uzorcima tla procjenjuje se sastav tla, nivoa oneienja i vodonepropusnost podzemlja.
Slika 3/1: Uzimanje uzoraka otpada
543
Slika 3/2: Mjerenje emisija deponijskih plinova
Slika 3/3: Mjerenje emisija deponijskih plinova
544
Slika 3/4: Jezgra pijezometra
Nakon dobivenih rezultata moe se pristupiti sanaciji lokacije sa potrebnim

mjerama zatite. Odvozom otpada sa lokacije i rekultiviranjem oiene
povrine ili zatvaranjem lokacije zavrnim pokrovnim slojem prema
Zakonskoj regulativi sprjeava se daljnje oneienje podzemlja i zraka.
Crte 3/1: Detalj zavrnog pokrovnog sloja prema zakonskoj regulativi
545
Izgradnjom obodnih kanala oko ruba odlagalita obuhvaaju se iste

oborinske vode i kanaliziraju oko odlagalita.
Slika 3/5: Sanacija divljeg odlagalita na licu mjesta, odnosno zatvaranjem zavrnim
pokrovnim slojem
5. PROBLEMI I MOGUA RIJEENJA SANACIJE DIVLJIH

ODLAGALITA
Prema Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i
uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 117/07) sva odlagalita se moraju
zatvoriti temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta
utvrenih ovim Pravilnikom, te postojea legalna odlagalita moraju biti
sanirana i/ili zatvorena najkasnije do kraja 2011. godine. Nakon toga otpad
bi se odlagao u Centrima za gospodarenje otpadom, a prema Strategiji
gospodarenja otpadom (NN 130/05). S obzirom da legalna odlagalita mogu
primati otpad prema Pravilniku do kraja 2011. godine, mnoga legalna
odlagalita ne mogu primiti otpad sa svih divljih odlagalita budui e
morati zatvoriti rad prije otvaranja Centra za gospodarenje otpadom i nastat
e problem daljnjeg organiziranog odlaganja otpada na legalna odlagalita.
Takoer, cijena prihvata otpada na legalno odlagalite kree se od 50-200
kn po m3 razvrstanog otpada (a cijena e u budunosti sigurno rasti), tako
da mnoge jedinice lokalne uprave i samouprave iz godinjeg prorauna
teko mogu izdvojiti novac za odvoz otpada sa divljih odlagalita na
legalno odlagalite. Saniranjem divljih odlagalita na licu mjesta ako se
546
radi o velikim koliinama otpada, prema cijenama na tritu i potivajui sve

zakonske regulative kota manje od odvoza otpada na legalna odlagalita
koja ionako nemaju puno mjesta i za divlji otpad.
U nastavku se daje primjer sanacije divljih odlagalita u opini Legrad gdje
su navedene dvije varijante sanacije. Na podruju opine nalaze se 5 lokacija
divljih odlagalita, od koje je jedno bila lokacija na kojoj se organizirano
odvozio otpad, ali nije legalno odlagalite. Danas se na podruju opine
Legrad organizirano odvozi otpad na legalno odlagalite Pikornica u
Koprivnikom Ivancu.
Slika 4/1: Jedna lokacija divljeg odlagalita u opini Legrad
Izraen je Plan sanacije divljih odlagalita na podruju opine Legrad

te su predloene dvije varijante. Jedna varijanta je da se sa etiri lokacije
odveze otpad na lokaciju pod nazivom Legrad koje je neko vrijeme bilo
opinsko odlagalite. Druga varijanta je da se otpad sa svih lokacija odveze
i odloi na legalno odlagalite Pikornica u Koprivnikom Ivancu. U
obje varijante bi se koristan otpad odveo ovlateni sakuplja. Procijenjena
koliina otpada sa svih lokacija je oko 12.000 m3. Procijenjeni su trokovi
radova za obje varijante. U prvoj varijanti, sanacija na lokaciji Legrad,
iznosila bi oko 1.885.000,00 kuna (bez PDV-a), dok bi u drugoj varijanti,
odvoz na legalno odlagalite Pikornica, sanacija iznosila oko 3.439.000,00
(bez PDV-a).
547
Dijagram 4/1: Omjer trokova sanacije divljih odlagalita u opini Legrad u dvije varijante
Cijena trokova u sluaju odvoza otpada na legalno odlagalite Pikornica

u Koprivnikom Ivancu skoro duplo je vea radi cijene prihvata otpada
na legalno odlagalite. Naravno, ovo je primjer velike koliine otpada sa
divljih odlagalita. Za manje koliine baenog otpada uz ceste, padine ili
slino, prihvatljivija je varijanta odvoza otpada na legalno odlagalite.
Problem nastaje kao i u primjeru divljih odlagalita na podruju grada
Vrgorac gdje je predviena trasa autoceste na mjestima gdje se nalaze divlja
odlagalite te se otpad mora odvesti sa lokacije, a ne zna se gdje jer niti jedno
legalno odlagalite u blizini ne eli prihvatiti otpad sa lokacija zbog malog
kapaciteta. Ostaje jedino odvoz na legalna odlagalita koja su daleko od
oneienih lokacija, te se zbog skupog transporta cijena jo vie poveava.
Takoer, prilikom domovinskog rata otpad se nije mogao odlagati na sanitarno
odlagalite, te se otpad odlagao uz ceste i niz padine koja su bila dostupna.
I tijekom obnove veinom graevinski otpad bacan je na istim lokacijama.
Danas su te lokacije zarasle niskim i visokim raslinjem, a moraju se sanirati
jer razgradnja organskog otpada traje dugi niz godina.
Divlja odlagalita spadaju u kategoriju divlje graevine koja nije odreena
nikakvom prostorno-planskom dokumentacijom. Iz tog razloga prema
Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) ne trebaju nikakve
dozvole za rad, kao graevinsku, odnosno potvrdu na glavni projekt
i uporabnu dozvolu kako bi se sanirala. Prema Pravilniku o nainima i
uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita
otpada (NN 117/07) sva odlagalita koja ne zadovoljavaju uvjete iz Pravilnika
moraju se zatvoriti prema planu sanacije, odnosno zatvaranja, a to Uredi
dravne uprave.esto ne razumiju, te trae ishoenje lokacijske i graevinske
dozvole. Da bi se za takav divlji objekt ishodila lokacijska i graevinska
dozvola potrebna je prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoli (NN br.
59/00, 136/04 i 85/06) izrada i Studije o utjecaju na okoli te prihvaanju iste
od strane komisije. Takva procedura ima svoj dosta dugi vremenski tijek, a
problem divljeg otpada i dalje raste.
Divlja odlagalita su crne toke koje nastaju uz ceste, u prirodnim
udubinama i padinama na koje lokalno stanovnitvo nekontrolirano baca
otpad i bez obzira na sanaciju lokacije, nastajat e i dalje na istim ili drugim
548
mjestima. I stara i nova divlja odlagalita potrebno je sanirati prema

Planu sanacije koje sadrava opis, plan sanacije, zatitne mjere te trokove
sanacije.
Sanacija divljih odlagalita skupa je radnja, te je potrebno nakon
provedenih radova i sanacije lokacija, provesti sustav obavjetavanja o
zatvaranju lokacija divljeg odlaganja otpada na koje su stanovnici navikli
odlagati otpad. Postavljanjem eko-otoka i reciklanih dvorita na prikladnim
mjestima umanjila bi se mogunost odlaganja korisnog otpada na divlje,
odnosno u prirodu. Praksa u Hrvatskoj pokazuje da je uvoenje reciklanih
dvorita, u kojima graani besplatno mogu odloiti sve komponente ako su
isortirane, ekonomsko-ekoloki isplativo. Sustavom edukacije stanovnitva,.
strunjaka i upravnih struktura moraju se provoditi programi i aktivnosti
za podizanje razine znanja koje trebaju imati razvojni, istraivaki i djelatni
pristup. Potrebno je koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju
proizvoaa i potroaa o moguim nainima izbjegavanja nastanka otpada
i/ili njegovog mogueg smanjenja, te koristiti stimulacije i kanjavanje pri
gospodarenju otpadom.
6. ZAKLJUAK
Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze
iz Zakona o otpadu drava je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom
i za spaljivanje otpada, upanije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje
svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i opine
odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom.
Trokovi gospodarenja otpadom obraunavaju se prema kriteriju koliine i
svojstvu otpada, uz primjenu naela oneiiva plaa.
Uz sve veu koncepciju gospodarenja otpadom u okoliu nastaju i mjesta
na koja pojedinci i neke skupine domainstava odlau svoj otpad bez
ikakvih dogovora. S obzirom na ponekad izbjegavanje plaanja naknade
za odlaganje pojedine vrste otpada na za to prredvieno mjesto te navike
odlaganja otpada na divlje, divlja odlagalita ostat e problem jo dugo
vremena. Donoenjem Zakonskih regulativa te provoenjem istih u djelo,
kao na primjer da komunalni redar restriktivnim mjerama mora sprijeiti
daljnje nelegalno odlaganje otpada, ova divlja odlagalita se moraju to
prije locirati, sanirati na propisan nain, te daljnjom edukacijom i promjenom
navika ljudi uvesti gospodarenje otpadom kojem teimo.
Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprjeavanje i smanjivanje
nastajanja otpada i njegovoga tetnog utjecaja na okoli, te postupanje s
otpadom po gospodarskim naelima to pojednostavljeno u ovom sluaju
znai: sakupljanje, prijevoz, privremeno skladitenje, predobradu, obradu i
ponovno koritenje obraenog otada u proizvodnim procesima.
549
Stupanje na snagu Strategije i Plana gospodarenja otpadom RH te Pravilnika

o postupanju s odreenim grupama otpadnih materijala, od posebne
je vanosti za Hrvatsku, jer se njima pokreu promjene koje e postupno
rjeavati postojee probleme te unaprjeivati sustav i usmjeravati RH prema
odrivom gospodarenju otpadom.
LITERATURA
1. Strategija gospodarenja otpadom republike Hrvatske (NN 130/05)
2. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007-2015.godine (NN
85/07)
3. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08)
4. Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagalita otpada (NN 117/07)
5. IPZ Uniprojekt MCF, Arhivski podaci iz studija i elaborata
550
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
ORGANIZACIJA I ZAKONSKA REGULATIVA

ORGANIZATION AND LEGISLATION
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
FUNKCIONIRANJE PRAVILNIKA I TOKOVA OTPADA U PRAKSI

FUNCTIONING OF REGULATIONS AND PRACTICAL WASTE MANAGEMENT
Saa Avirovi, dipl. ing. gra., eljko Hozjan, ing. prom.,
Nino ubi, teh. cestovnog prometa
GKP akom d.o.o., Mihovljanska bb, 40000 akovec
SAETAK
Stupanjem na snagu Zakona o otpadu stvorene su pretpostavke za donoenje brojnih pravilnika o
postupanju sa posebnim vrstama otpada. Tako je do danas stupio na snagu Pravilnik o ambalanom
otpadu, Pravilnik o otpadnim gumama, Pravilnik o EE otpadu i drugi. Temeljem Zakona i Pravilnika
upanije su dodjeljivale koncesije za postupanje s pojedinim vrstama otpada. Meutim u isto vrijeme je
i MZOPUG dodijelilo brojne koncesije temeljem istog zakona kao i upanije. To je dovelo do preklapanja
koncesijskih podruja upanijskih i dravnih koncesionara, to je rezultiralo neredom na terenu i
gubljenjem smisla samih koncesija. Neki oporabitelji su podkoncesije za skupljanje posebnih vrsta otpada
dodjeljivali autoprijevoznicima koji nisi imali (i jo uvijek nemaju) dozvole ureda dravne uprave za
postupanje s otpadom. Pojedini pravilnici su generirali sivu ekonomiju, odnosno pravu vojsku skupljaa
pojedinaca koji krpaju kune budete prekapanjem po kontejnerima i kantama. Za to vrijeme neprijavljeni
skupljai metalnog otpada krstare Hrvatskom u kamionetima koji samo to se ne raspadnu. Prodajom
sakupljenih sirovina ostvaruju prihode do 50.000 kn/mj i pritom cijelo vrijeme primaju socijalnu pomo.
Krae ambalae, bakarnih oluka, metalnih dijelova ograda, bronanih kipova, eljeznikih tranica i
vodia dalekovoda postali su hrvatska svakodnevica. Uzrok takvom stanju su manjim dijelom nedoreeni
pravilnici, a veim dijelom nedovoljna ekipiranost i nefunkcioniranje inspekcijskih slubi i policije.
Postojee stanje najvie teti ovlatenim skupljaima i komunalnim poduzeima te dravnom proraunu
kojem izmiu znatna sredstva Da se uz malo vie angamana i truda situacija moe popraviti pokuat
emo dokazati na primjerima iz prakse.
Kljune rijei: Pravilnici, koncesije, koncesionari, posebne vrste otpada, siva ekonomija
Summary
A new Law on Waste created conditions for a number of regulations about management of special waste.
Since then we have had Regulations on Disposable Packing, Regulations on Used Tyres, Regulations
on Electric and Electronic Waste etc. On the basis of the Law and the Regulations Counties have given
licences for waste management. However, at the same time the Ministry of Environmental Protection,
Physical Planning and Construction (MEPPPC) gave out numerous licences, the same as Counties and
according to the same law. This led to the overlapping of licence areas belonging to the County and
State licencees. The result was a mess on waste disposal sites and the licences lost their meaning. Some
waste management companies gave licences for collecting special waste to truck operators who did not
have ( and still do not have) licences for waste treatment issued by the Government Administration Office
for Waste Treatment. Some regulations generated grey economy, i.e. an army of single waste collectors
who are contributing to their family budget by picking in dustbins or garbage containers. At the same
time illegal collectors of metal waste are crisscrossing Croatia in their pick-up trucks which are about to
disintegrate owing to their age. By selling collected raw material they can earn as much as 50.000 kn
a month and live on social welfare at the same time. Stealing packing material, copper rainwater pipes,
metal fences, copper statues, iron rails and conductors of transmission lines is a part of everyday life in
Croatia. The cause of this situation lies partly in regulations which are not precise and mostly in the fact
that inspection and police do not have enough trained people and thus do not function well. The present
state harms licenced waste collectors and municipal service companies the most, not to mention the state
budget thus lacking considerable amount of money. We will try to prove on some practical examples that
with a little more commitment and effort the situation can get better.
Key words: Regulations, licences, licensees, special waste, grey economy
AVIROVI S., HOZJAN ., UBI N.
UVOD
Nakon dva Pravilnika o gospodarenju ambalanim otpadom koja nisu bila
te sree da zaive u praksi, prije svega zbog opstrukcije proizvoaa koji
ambalau stavljaju na trite, doivjeli smo i donoenje treeg, trenutno vaeeg
Pravilnika koji je uz puno otpora i nekoliko odgaanja poetka primjene,
preivio poroajne muke. Danas, nakon to je prolo tri godine od njegova
donoenja i vie od dvije godine kako se provodi u praksi, bilo bi za oekivati
da se radi o doreenom dokumentu koji je prebolio sve djeje bolesti.
Meutim nije ba tako, ak bi se moglo rei da pravilnikom nije pretjerano
zadovoljna niti jedna zainteresirana strana, poevi od graana, preko
trgovaca i skupljaa do oporabitelja i Fonda zatite okolia i energetske
uinkovitosti (FZOEU). Jer ako je veina zainteresiranih strana zadovoljna
zato FZOEU svako malo mijenja i nadopunjava pravila igre. Kako se
moglo dogoditi da FZOEU posluje sa 300-tinjak miliona kuna gubitka na
ambalanom otpadu? Da li je rije o uspjehu ili neuspjehu kad skupite 130%
od ambalae stavljene na trite? Na ova i druga pitanja koja su vezana za
tokove otpada i pravilnike koji ih reguliraju pokuat emo dati odgovore, a
da ne ostanemo na razini isprazne kritike koja je sama sebi svrha dat emo
prijedloge rjeenja i poboljanja.
Primjer prvi: metalni otpad

Da ne bude zabune, osim Zakona o otpadu koji kae da se otpad ija se
vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora izdvojiti iz toka komunalnog otpada,
ne postoji pravilnik koji bi regulirao promet metalnim otpadom. Potrebe za
donoenjem pravilnika vjerojatno nije bilo iz razloga to su tokove metalnog
otpada o ranije regulirala kretanja na tritu sekundarnih sirovina. U
vrijeme kad se u GKP akom d.o.o. poelo sa izdvajanjem metalnog otpada
i njegovim odvozom u poduzee Unimer d.o.o. situacija na tritu je bila
takva da se zbrinjavanje metalnog otpada plaalo 20-ak lipa po kilogramu.
Izuzetak je bilo deblje sakupljako eljezo koje je Unimer d.o.o. otkupljivao
(plaao donosiocu). Ve tada radnici komunalnih poduzea nisu u terminima
odvoza glomaznog otpada mogli pronai niti jedan itav tednjak na kruta
goriva. Prije njih terenom bi prokrstarili ilegalni skupljai (u Meimurju
uglavnom Romi) i pokupili ono to vrijedi. Kako je vrijeme odmicalo i rasla
cijena elika na tritu, kretanja su pratile i cijene sekundarnih sirovina, prije
svega otpadnog eljeza. Dolo je doba kad komunalci jedva mogu nai neki
manji metalni predmet u pripremljenom otpadu i to samo zato to taj komad
nisu primijetili skupljai ilegalci. Promotrimo li koliine skupljenog metala u
razdoblju od 2002. do 2007. godine uoit emo da je razlika izmeu najbolje i
najloije godine oko 800 tona.
555
Grafikon 1: Koliine skupljenog metalnog otpada
Kuda je nestalo 800 tona vrijedne sekundarne sirovine? Zar je mogue da ilegalci sa svojim voznim parkom u stanju raspadanja dignu ispred nosa toliku
koliinu komunalnom poduzeu? Naalost mogue je. Prilikom posjeta jednom romskom naselju u Meimurju neki stanovnici su se hvalili kako zarauju na metalu i do 50.000,00 kuna mjeseno. Mogue je da sav otpad koji skupe prodaju na jednom otkupnom mjestu bez obzira to na otkupnom bloku
stoji tekst: svojim potpisom potvrujem da skupljanje sekundarnih sirovina
nije moja stalna djelatnost i da mi u tekuem mjesecu nije isplaeno vie od
1.500,00 kuna. Mogue je da skupljeni otpad dre privremeno uskladiten
pred kuom, na livadi, bez ikakvih zakonom propisanih uvjeta, a da se inspekcija zatite okolia ne usudi izrei im kaznu. A kako i bi kad i policija nevoljko
ulazi u romska naselja, koja su puna oruja i ilegalnih imigranata. Mogue je i
da osoba sa mjesenim prihodima poput direktora Ina-e prima uz to i socijalnu pomo. Sve napisano mogue je i dogaa se u Hrvatskoj.
Koliki su razmjeri tete uinjene GKP akom d.o.o. tijekom 2007. lako emo
izraunati ako ilegalno odvezenih 800.000 kg pomnoimo sa otkupnom cijenom Otkupne stanice metali, Krivajska 19a, Zagreb, koja je u rujnu 2007. iznosila 0,60 kn/kg. Radi se o ukradenom prihodu od 480.000,00 kn samo u 2007.
godini, a vrlo lako moemo dokazati da su nam u proteklih pet godina ilegalci
skupili i odvezli preko 2000 tona metalnog otpada. Tu se ne radi samo o eljezu
ve i o bakru, aluminiju i drugim obojenim metalima kojima otkupna cijena
dosee i do 30,00 kn/kg. No da usprkos svemu ima nade pokazali su nam kolege iz Virovitice. Tamo su naime dovoljno pametni i sloni da poveu policiju
i inspekciju. Policajci zaustave vozila ilegalnih skupljaa i zatrae dokumente
o vozilu, vozaku dozvolu i sl., a nakon njih inspektor trai teretni list, pretei
list za neopasni/inertni otpad, vagarinku i druge dokumente o porijeklu robe.
Oni koji ne mogu dokazati porijeklo robe pod pratnjom odlaze do otkupne
556
stanice gdje istovaruju robu, dobivaju potvrdu o preuzetoj koliini, ali ne i novac. Novac e dobiti ako u roku od 7 dana dokau porijeklo robe. Jednostavno
i efikasno, ali naalost funkcionira u samo jednoj upaniji. Zato? to rade i
ime se bave inspektori i policija u ostalim upanijama?
Primjer drugi: EE otpad

Do donoenja pravilnika o EE otpadu radnici GKP akom d.o.o. su jednom
mjeseno skupljali sav glomazni otpad od korisnika. Sustav je do te mjere
usavren da svi korisnici poetkom godine dobivaju kupone za naruivanje
glomaznog i/ili zelenog otpada na kojima se nalaze svih dvanaest ponuenih
datuma odvoza, a na poleini treba samo u prazne rubrike upisati koliinu
pojedinih vrsta otpada koja se naruuje.
Slika 1: Kupon za odvoz glomaznog i/ili zelenog otpada)
Po dolasku na odlagalite EE otpad bi se izdvajao i spremao u poseban

rolkontejner koji se prema potrebi odvozio na obradu u tvrtku Unijameteoreko d.o.o., Kanalski put bb, Zagreb. Uslugu zbrinjavanja EE otpada smo u to
vrijeme plaali 3,99 kn/kg +PDV. Bilo je i problema sa ilegalnim skupljaima
(opet uglavnom Romima) koji su ve dobro znali raspored odvoza glomaznog
otpada i ispred radnika komunalnog poduzea porazbijali televizore, perilice
i hladnjake, vadei pritom prije svega bakarne dijelove. Zbog njihove
predobrade komunalci su imali daleko vie posla zbog skupljanja razbijenih
557
komada opreme i njihovih razbacanih krhotina. Pritom su komunalni redari

nemoni bez pratnje policije koja nema dovoljno ljudi za takve aktivnosti, a
JLS nema dovoljno novca za platiti zatitare. I tad se pojavljuje Ministarstvo
zatite okolia i prostornog ureenja (MZOPUG) koje donosi spasonosni
pravilnik koji bi se mogao svesti na 30/30. To znai preuzimamo samo
opremu i ureaje mase vee od 30 kg u roku od 30 dana. Da bismo sprijeili
zbrku na terenu tampali smo obavijesti korisnicima sa telefonskim brojem
pozivnog centra za EE otpad, organizirali smo snimanje emisije o EE otpadu
koja je emitirana na lokalnoj televiziji, sve o troku GKP akom d.o.o., a da
se podkoncesionar za Meimursku upaniju nije udostojio doi ili poslati
svog predstavnika u emisiju iako je bio pozvan. A kako stvari funkcioniraju
danas? Ako korisnik nazove pozivni centar za EE otpad, a otpad odloi na
javnu povrinu, naiu skupljai ilegalci, razbiju, uzmu to vrijedi i odu.
Kad dou koncesionari za EE otpad odbijaju preuzeti razbijene ureaje i
opremu, korisnik zove komunalce koji vie na smiju preuzimati EE otpad,
zatim zove komunalno redarstvo koje daje nalog da komunalno poduzee
odveze razbijeni ureaj. Meutim takav razbijeni ureaj koncesionar ne eli
preuzeti niti od komunalnog poduzee, osim moda uz dodatnu naplatu 4-5
kn/kg. Da ne govorimo o predmetima lakim od 30 kg koji listom zavravaju
u posudama za komunalni otpad. Ali to nije problem. MZOPUG je to pitanje
rijeilo jo u Zakonu o otpadu gdje stoji obaveza izdvajanja svih posebnih vrsta
otpada iz toka komunalnog otpada. A tko bi to trebao odraditi? Pa naravno
komunalci. Neka lijepo eprkaju po otpadu i vade van mobilne telefone,
tipkovnice, monitore, raunala, djeje eljeznice i autie, digitalne satove i
sve druge sitnice mase manje od 30 kg. A rjeenje je bilo jednostavno i jeftino.
Bilo je dovoljno odrediti koncesionare za oporabu EE otpada, obavezati sve
komunalce da im isporue skupljeni EE otpad i platiti im sadanju naknadu
za skupljanje i prijevoz. I trebalo je maknuti ilegalne skupljae s gradskih
ulica.
Primjer trei: ambalani otpad

Naravno, eer na kraju! O nesretnom Pravilniku o ambalanom otpadu
mogla bi se napisati trakavica poput nekad popularne Dinastije. Mi mali ljudi
iz prakse moemo se samo prisjetiti poetaka funkcioniranja Pravilnika ne
tako davne 2006. godine. U veljai 2006. pisali smo FZOEU i MZOPUG da
imamo saznanja kako se ambalaa verca preko granice iz susjednih zemalja
ne bi li se predala u hrvatski sustav za 0,50 kn/kom. MZOPUG je na na
dopis odgovorilo da je za nadzor granice odgovorna carinska uprava koje
je pod nadlenou Ministarstva financija. Pisali smo da trgovci zaprimaju
nepostojeu ambalau koju nadoknauju ulijevanjem vode u boce. Pisali
smo da ugostitelji nemaju kome predati boce pa ih prodaju Romima za
0,25 kn/kom, a Romi zatim donose na otkupna mjesta i predaju po 0,50 kn/
kom. Pisali smo da nam ilegalni sakupljai prevru kontejnere za odvojeno
skupljanje u zelenim otocima i ve jednom zbrinutu ambalau ponovo unose
558
u sustav kroz trgovine. Svata smo pisali, ali nije bilo koga da ita. Nakon
dvije godine borbe s vjetrenjaama povukli smo gotovo sve zelene otoke, da
bi nakon toga MZOPUG Zakonom o otpadu propisalo da svaka JLS mora
postaviti zelene otoke. Pitanje je samo to bi graani trebali u iste odlagati,
i drugo, tee pitanje, tko e te zelene otoke i kojim sredstvima braniti od
prevrtanja i krae ambalae, tko e uklanjati nepropisno odloeni otpad u
neposrednoj okolini zelenih otoka? Moda tri komunalna redara koji moraju
brinuti o komunalnom redu nad 30.000 stanovnika?
No vratimo se pravilniku. Prema podacima FZOEU skupljeno je 130% od
ambalae stavljane na trite u Republici Hrvatskoj. Da li je to uspjeh ili
neuspjeh? Naalost ovo drugo. Svaka druga boca koja je ula u sustav potjee
sa stranih trita, domae ambalae nismo skupili niti 50%. Od travnja 2008.
FZOEU pokuava oajnikim potezima smanjiti gubitak. Uvode se vree
za pojedine vrste ambalae, osnivaju centri za gospodarenje ambalanim
otpadom, propisuje se da trgovci boce predaju skupljaima bez preanja
(u napuhanom stanju) te se takve boce pune zraka prevoze do centara.
Na stranu loa organizacija, kanjenje vrea, isporuke neusklaenog broja
vrea i naljepnica trgovinama, i drugi nedostaci prilikom uhodavanja, ali
broj i masa boca koje preuzimamo od trgovina se prepolovio nakon travnja
2008., to govori u prilog tezi da je svaka druga boca bila sa stranih trita.
Smanjenjem mase ambalae po pojedinom prijevozu GKP akom d.o.o.
poinje od svibnja 2008. generirati gubitak od oko 70.000,00 kn/mj. Nered u
koncesijama, gdje upanijski koncesionari plaaju koncesiju upaniji dok im
dravni koncesionari odvoze ambalau iz najveih trgovina, a upanijskim
koncesionarima ostaju mali duani bogu iza nogu, bili su razlogom da
prekinemo suradnju sa FZOEU i raskinemo ugovor o skupljanju i odvozu
ambalanog otpada od prodavatelja do ovlatene osobe za oporabu ili
zbrinjavanje. A opet je postojalo nekoliko jednostavnih i jeftinih sistema. Prvi
meu njima je tzv. bring sistem sa zelenim otocima koji odlino funkcionira
pod uvjetom da se komunalni otpad obraunava prema koliini. Drugi nain
je bio da se sva manipulacija ambalaom obraunava po masi (kilogramu)
ime bi se izbjegla nepotrebna nabava brojalica za ambalau u centrima za
gospodarenje ambalanim otpadom. Trei nain je bio onaj u kojem kupac
prilikom kupovine pia u ambalai na raunu dobije ispisano npr. povratna
naknada 10 x 0,50 kn. Kad bude vraao ambalau moe predati bilo koju
koliinu boca, ali isplatu moe dobiti samo za onaj broj boca koji ima pokriven
raunima. Prodavatelji bi u tom sluaju u prilogu zahtjeva za refundiranje
povratne naknade priloili raune iz kojih je vidljiv broj ambalanih jedinica.
Kad bi tako radili prestalo bi prevrtanje kontejnera u zelenim otocima, jer to
biste s bocama ako nemate raun? Ovo su samo neka od moguih rjeenja
koja bi funkcionirala bolje od postojeeg. Ali gore nema nikoga da uje
glasove odozdo, pa e se ivotni put pravilnika nastaviti slijepom ulicom u
kojoj se naao. Trokovi zbrinjavanja PET ambalae su oko 20.000,00 kn/tona,
559
a tendencija je takva da e, ako ni zbog ega drugog onda zbog prijevoza

zraka u bocama, uz stalno poskupljenje naftnih derivata, neminovno dalje
rasti. Pitanje je kako e to dugo moi plaati prosjeni hrvatski kupac, jer
nemojmo zaboraviti da kupac na kraju plati sve.
ZAKLJUAK
Pod pritiskom pribliavanja i prikljuenja Republike Hrvatske u EU, donose
se propisi kao na pokretnoj traci. Tipian primjer koji nije usamljen, je Zakon
o otpadu koji je u pet godina doivio tri izmjene, svaki put zbog usklaenja
s pravnom steevinom EU. Podzakonski akti se takoer donose iz uredske
perspektive, bez kvalitetnih konzultacija sa bazom. Kad se i pokae da neka
rjeenja i nisu najbolja, umjesto da se prizna greka i odradi popravna radnja,
gura se glava u pijesak. Takoer se stjee dojam da se izmiljaju koncesionari
za skupljanje pojedinih posebnih vrsta otpada kako bi se pogodovalo
pojedinim interesnim grupama, umjesto da su se odredili koncesionari
samo za oporabu, a zaposlila postojea komunalna operativa na skupljanju i
odvozu do oporabitelja.
Odgovorno tvrdimo da ne lei rjeenje svih problema u privatizaciji ba svega.
Srljamo u privatizaciju postupanja s raznim vrstama otpada zaboravljajui
pritom da je jedini razlog osnivanja privatnih tvrtki ostvarivanje to veeg
profita vlasniku. Za razliku od privatnih, gradske komunalne tvrtke osnovane
su da bi pruile to kvalitetniju uslugu graanima, bez stvaranja profita. Ne
tvrdim da su savrene, da nemaju slabih toaka, ali tko e bolje paziti na
komunalnu higijenu od domae, lokalne, tvrtke i domaeg radnika?
POPIS LITERATURE
1.) Arhiva GKP akom d.o.o.
2.) Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05 , 115/05 , 81/08)
3.) Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08)
4.) Pravilnik o porezu na dohodak (NN 95/2005)
5.) Gospodarstvo i okoli (92/2008)
6.) Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom (NN
74/07 )
560
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
AKTIVNOSTI PRIDOBIVANJA
IPPC OKOLINE DOZVOLE U GORENJU, d.d.
IPPC ENVIRONMENTAL PERMIT ISSUING ACTIVITIES IN GORENJE d.d.
Mag. Vilma FECE
Gorenje d.d., Velenje, Slovenija
SAETAK
Zakonodavstvo sa podruja cjelovite kontrole i nadzora oneienja (IPPC) je temeljito provjetrila podruje
zatite okolia, te postavila jasne ciljeve i ukazala na smjernice ka cjelovitom ureenju zatite okolia u EU
zemljama. Obveznici IPPC-a za industrijski sektor, prema tom zakonodavstvu, trae struan, cjelovit i koordiniran proces okolinih promjena kako na razini samog industrijskog sektora, ali takoer i na razini dravne
uprave. Tvrtke koje se nisu pravovremeno i sa odgovarajuom odgovornou pripremili za implementaciju te
direktive nee uspjeti preko noi zahtjeve iste zadovoljiti, a pored svega implementacija e financijski oteati
njihovo poslovanje u kratkom, smanjenom roku. Zbog zahtjevnosti implementacije u Gorenju se poelo od
projektnog pristupa, sa vlastitim znanjem i to u definiranom razumnom desetgodinjem roku.
Kljune rijei: zatita okolia, propisi iz zatite okolia, najbolje raspoloive tehnike, EMAS.
ABSTRACT
Legislation concerning integrated pollution prevention and control (the IPPC Directive) thoroughly aerated
environmental protection area, set up objectives and indicated guidelines towards integrated organization of
environmental protection in EU countries. According to that legislation tributaries of IPPC for industrial sector
require an expert, integrated and coordinated process of environmental changes both in industrial sector and in
public administration. Companies that failed to prepare implementation of the Directive timely and with relevant
responsibility will not fulfill its requests. Furthermore, implementation of the Directive will financially embitter their business in relatively short time period. Due to demanding implementation, Gorenje started process of
implementation using project approach, with own knowledge in defined, rational ten-year time limit.
Key words: environmental protection, environmental protection legislative, best available
technologies (BAT), EMAS.
1. PREDSTAVLJANJE TVRTKE GORENJA D.D.

Vizija i poslanstvo Gorenja je izrada izvornih, tehniko dovrenih, vrhunsko
oblikovanih te korisniku i okoliu prihvatljivih proizvoda za prijatan dom.
Orijentirani smo na poveanje zadovoljstva korisnika, a da pritom na
drutveno odgovoran nain ostvarujemo vrijednost za vlasnike, zaposlenike i
druge djelatnike u tvrtki. Zatita okolia, sukladno naelima odrivog razvoja
je u Gorenju bitna komponenta drutvene odgovornosti, te je ukljuena
u sve razvojne nacrte i odluke. Po naelima odrivog razvoja okolino
poslovanje obuhvaa cijelu ivotnu dob proizvoda: od razvoja, izrade,
uporabe i gospodarenja s njim nakon isteka vremena koritenja. Konstanta
okolinog poslovanja je uvoenje iih tehnologija koje pored pozitivnog
uina na okoli imaju takoer znaajan utjecaj na povienje produktivnosti,
a istovremeno omoguavaju veu produktivnost i samim tim i socijalnu
sigurnost rada u tvrtki. U grupi Gorenje je pored matine tvrtke Gorenje,
d.d. jo 63 sestrinskih tvrtki, od toga 46 u inozemstvu (1). Samo dvije tvrtke
unutar grupe Gorenje su obveznici za dobivanje cjelovite okoline dozvole
sukladno zahtjevima IPPC direktive, i to proizvodnja kuanskih aparata
Gorenju, d.d. na lokaciji u Velenju, te proizvodnja keramikih ploica u tvrtki
Gorenje, NO, na lokaciji martno ob Paki. U nastavku e se prikazati pristup
ka implementaciji IPPC direktive u tvrtki Gorenje, d.d.
Osnovna djelatnost grupe Gorenje d.d. je proizvodnja i prodaja velikih
aparata za domainstva. Proizvodnja tvrtke u okviru matine lokacije su:
1. Program aparati za hlaenje i smrzavanje: hladnjaci, smrznice, kombinirani
aparati.
2. Program Aparati za kuhanje: tednjaci na struju i plin, razne peice,
kuhala.
3. Program Aparati za pranje: strojevi za pranje, suai rublja, pantry
kuhinje.
4. Program MEKOM: metalne i plastine komponente.
Osnovne proizvodne procese najjednostavnije definiramo kao:
razrez limova i drugih oblikovno slinih materijala,
preoblikovanje i obrada,
povrinska zatita (galvaniziranje, lakiranje, emajliranje),
preoblikovanje termoplastinih materijala sa tehnologijom ubrizgavanja,
ekstrudiranja i vakuumiranja,
vakuumiranje i punjenje rashladnih sustava,
izoliranje sa poliuretanskom pjenom,
montaa.
Programi, koji su vezani uz dobivanje cjelokupne okoline dozvole se izvode
na jednoj lokaciji u Velenju. U grupi je zaposleno oko 5.500 djelatnika i od
toga gotovo 5000 na lokaciji u Velenju.
Zatita okolia za cjelokupno Gorenje, d.d. je organizirano i voeno centralno
562
FECE V.
u samostalnom podruju Zatite okolia te sigurnosti i zdravlja pri radu

koje kao sluba ima savjetodavnu, nadzornu, razvojnu i operativnu ulogu,
kako u matinoj kui Gorenja d.d. tako i u cjelokupnoj grupi Gorenja. Projekt
implementacije IPPC direktive bio je voen od strane imenovane osobe iz
tog odjela uz pomo svih potrebnih strunih slubi, poglavito iz procesa
povrinske obrade te energetike.
2. PROVEDBA IPPC DIREKTIVE U SLOVENIJI

Direktiva IPPC je za industrijski sektor jedna od kljunih direktiva EU
na podruju zatite okolia i odnosi se na sve vee izvore industrijskog
oneienja. Kako trai cjeloviti pristup sa uvoenjem najbolje raspoloive
tehnike (BAT) i uvodi cjelovitu, vremenski ogranienu okolinu dozvolu je
u Sloveniji se industrija za implementaciju poela pripremati jo 1999.g. U
tom se periodu takoer postavilo pitanje koliko je IPPC obveznika uope u
Sloveniji. Broj se mijenjao u intervalu 100-200, a 2006.g. je bilo evidentiranih
166 poduzea sa ukljuenim vanih djelatnosti poput energetike, kemijske
industrije, proizvodnje papira, metala, metalnih i nemetalnih proizvoda,
stoarstvo, proizvodnja hrane te odlaganja otpadaka. Slovenska se industrija
povezalo u Gospodarsku zbornicu Slovenije, koja je organizirala vie
savjetodavnih sastanka na temu dozvola, upravnih postupaka i zahtjeva EU,
energetske uinkovitosti, rashladnih sustava, ekonomike i okolinih dozvola
po industrijskim sektorima. Na takvim savjetodavnim sastancima esto su
bili prisutni i strani savjetnici i predstavili iskustva lanica EU, kao npr. Velike
Britanije, Njemake, Belgije (2).
Postupci za implementaciju IPPC direktive tekli su paralelno kako u
gospodarstvu tako i na dravnoj razini. Slovenija je po uzoru njemakog
zakonodavstva, ve nekoliko godina unaprijed prihvatila pristup opih
obvezujuih propisa (General Binding Rules). Na taj se nain implementacija
od strane Ministrstva za okolje in prostor trailo opirno i struno zahtjevnu
promjenu sa usklaivanjem postojeih propisa iz zatite okolia. Tako je
2007.g. izmijenilo oko 60 propisa, a u 2008.g. jo i dodatna paleta propisa
sa podruja gospodarenja otpacima, imisija buke te provoenja monitoringa
emisija u zrak. Tako smo se u industriji susreli sa zahtjevima da se za stara
postrojenja zatrae odobrenja za IPPC dozvole do 31.8. 2006 sa time da
Ministrstvo za okolje in prostor odnosno ARSO izda dozvolu do 31.8. 2007.
Zbog nepredvienih promjena propisa, uloeni zahtjevi su se modificirali i
nadopunjavali sa ime su se prolongirali rokovi. Tako ARSO tvrdi, da zbog
razliitih razloga skoro niti jedan zahtjev ne tee rutinski, ve da su u pitanju
unikatni i kompleksni zahtjevi koje postojea regulativa ne pokriva dovoljno
dobro te je zato potrebno traiti dodatna obrazloenja za pravna tumaenja
i razrjeavanje nejasnih situacija. injenica jest da je uvoenje i provoenje
IPPC direktive u zaostatku te da se primjenjuju uska i kratkorona pravno
563
normativna i kadrovska organizacijska rjeenja. Zato je upravne postupke

izdavanja okolinih dozvola po IPPC potrebno pojednostaviti (3).
Trenutno je u Sloveniji registrirano 166 IPPC obveznika. Pogreno je miljenje
kako su u pitanju iskljuivo veliki gospodarski sustavi jer meu njima ima 30
srednjih, 23 malih te 15 mikrotvrtki.
Krajem kolovoza 2008.g. je na internetskoj stranici ARSA www.arso.gov.
si objavljeno, da je zakljueno 87 upravnih postopaka za izdavanje IPPC
dozvola, od ega je izdano 59 okolinih dozvola. U registar je upisano 160
ovlatenih sa podruja zatite okolia, kako to trae slovenski propisi sa
podruja IPPC (4).
2.2. Zahtjevi IPPC direktive prema Gorenju, d.d.

Grupa Gorenje, d.d. na lokaciji u Velenju je sukladno sa Uredbom o vrsti
ureaja koji mogu prouzroiti oneienje okolia veeg opsega, uvrtena
meu postojee ureaje i to u okviru djelatnosti 2.6 ureaj za povrinsku
obradu metala i plastinih materijala sa koritenjem elektrolitskih ili kemijskih
postupaka u radnim kadama sa volumenom veim od 30m3.
U Gorenju, d.d. koristimo tri razliita postupka povrinske obrade metala:
galvaniziranje (jedna linija za dekorativno kromiranje),
lakiranje (etiri linije za predobradu limova prije lakiranja),
emajliranje (jedna linija za predobradu prije emajliranja).
Sve opisane tehnologije uzrokuju pojavu tehnolokih otpadnih voda koje se
obrauju na zajednikom ureaju za obradu otpadnih voda na predmetnoj
lokaciji tvrtke. Zajedniku ulogu izmeu svih tehnologija povrinske zatite
ima takoer zajedniko skladite opasnih tvari, zajednika energetika,
pojednostavljena komunalna infrastruktura, logistiki procesi, te sustavi
skladitenja ulaznih sirovina te konanih proizvoda. U tvrtki se tijekom
poetka provedbe postupka implementacije IPPC direktive pojavljivalo
pitanje to je to IPPC ureaj, to je to industrijski kompleks to znai
da je bilo potrebno definirati odnosno prijaviti u postupak jednu ili vie
meusobno funkcionalno povezanih ureaja. Takoer se postavljalo pitanje
da li je Gorenje d.d. zbog skladitenja i koritenja odreenih materijala
takoer obveznik prosudbe rizika prema SEVESO direktivi.
Zbog opisanih tehnolokih postupaka te internih tehnolokih poveznica
unutar industrijskog kompleksa u Velenju, bila je prihvaena odluka, u
suglasnosti sa odgovornim osobama za implementaciju IPPC direktive na
MOP i ARSO, da Gorenje, d.d. zahtjev podnese za IPPC ureaj A1 (ureaj
iz priloga 1 Uredbe i sa njom na istoj lokaciji neposredno tehniki povezane
djelatnosti). Sa vidika pripremne dokumentacije o grupi Gorenje d.d.,
opsega zahtjeva te pripadajuih priloga je bila u pitanju oito ispravna
odluka. Takav je pristup omoguio veu transparentnost izmeu pojedinih
ureaja i podureaja, tim vie to se cijela lokacija podijelila na 31 ureaj i 184
564
FECE V.
podureaja. Tako se budue poslovanje Gorenja, d.d. na lokaciji u Velenju,

opredijeljeno ka jednoj cjelovitoj okolinoj dozvoli (5).
Prilikom pripreme potrebne dokumentacije za podnoenje zahtjeva se
pored zahtjeva IPPC direktive, potivali su se zahtjevi vertikalnog BREF-a
za povrinsku obradu metala i plastike, ali i seriju horizontalnih BREF-ova,
poput npr. rashladnih sustava, sustava monitoringa, ekonomskih i ukrianih
uinaka, emisija prilikom skladitenja sirovina ili resursnih sirovina te
energetska uinkovitost. Takoer je bilo potrebno potivati sve specifinosti
pripadajueg pravnog sustava iz zatite okolia Republike Slovenije.
3.1. Sustavni pristup ka implementaciji zahtjeva IPPC direktive u

Gorenju
Pojednostavljeni sustav zatite okolia u grupi Gorenje, d.d. postoji jo od
1975.g. sa postavljanjem vlastitog ureaja za obradu tehnolokih otpadnih
voda te formiranja samostalnog odjela za zatitu okolia 1985.g. Jedna od
prvih zadaa tog odjela bila je povezana sa promjenom propisa iz zatite
okolia, kako u dravi, tako unutar lanica Europe. Zato u Gorenju nije bilo
iznenaenja, kada se poetkom 90-tih let registrirana pojava prve radne
forme IPPC direktive. Ve prvi pogled na radnu varijantu je ukazivalo na
ozbiljnost predstojeih zahtjeva, pogotovo u segmentu traenja uvoenja
istijih tehnologija na podruju cijele europske industrije. Gorenje, d.d.
je imalo u to vrijeme u Sloveniji najveu galvanizaciju sa pet galvanskih
linija te pogon za emajliranje sa takoer pet linija. Potrebno je istaknuti da
industrijski kompleks Gorenje lei neposredno uz bujini vodotok Paka i da
se cijelu godinu isputaju proiene tehnoloke otpadne vode neposredno u
navedeni vodotok koji ima niski srednji godinji protok. Kako IPPC direktiva
znaajno ograniava uine na okoli glede ogranienosti i specifinosti samih
lokacija bilo je jasno kako je potrebno donijeti odluku o dugoronom rjeenju
o razvoju povrinskih obrada na razini cijelog industrijskog kompleksa.
Zato je izraen temeljit snimak stanja zatite okolia u Gorenju na lokaciji
u Velenju i pripremljen je 10-godinji investicijski plan osuvremenjivanja
tehnolokih postupaka. Tako je jo 1994.g. tijekom rasprava o IPPC direktivi,
cijanidno i kiselo bakrenje zamijenjeno sa dvostrukim niklovanjem na liniji
kromiranja, to nam je 1996.g. (kod prihvaanja IPPC direktive) omoguilo
postavljanje vakumskog uparivaa i elektrolitske elije za ponovno
dobivanje nikla iz ispirnih otpadnih voda. Tu galvansku liniju smo nakon
toga 1997.g. nadogradili sa postavljanjem vakumskog uparivaa za ponovno
dobivanje kroma iz ispirnih otpadnih voda. Ostale linije galvaniziranja
(cinkanje, niklovanje) su u tom periodu ostali nepromijenjene jer je njihovo
osuvremenjivanje planirano za period 2001.g. (6).
Velik tehnoloki izazov su za sve strune djelatnike u Gorenju predstavljale postojee tehnologije lakiranja, ukljuivo i pripadajue predobrade.
565
Zbog veliine tih linija i njihovog broja je 1996.g. izraen idejni nacrt zamjene tehnologije klasinog lakiranja na osnovici organskih otapala sa adekvatnim postupcima. Kao optimalno tehnoloko rjeenje ocijenjeno kroz okoline odnosno ekonomske kriterije uporaba lakova u prahu koja je ujedno i
omoguavala osuvremenjivanje predobrade povrina obzirom na potrebnu
kvalitetu poluproizvoda. Tako se u periodu od tri godine, poevi od 1998.g.
zamijenili sve postoje lakirnice sa tehnologijom suhog lakiranja, ukljuivo i
nove predobrade koje su ukljuivale postupke reciklae radnih kada (produljenje ivotne dobi sadraja radnih kada, izluivanje ugljikovodika, sustavi
osiguranja sa vodom). 2000.g. taj je ciklus zakljuen sa novom lakirnicom
u tvornici rashladne tehnike. U tom je periodu isto tako proveden intenzivan
investicijski ciklus u krune sustave za hlaenje strojeva i ureaja (7).
U vremenu najintezivnijeg osuvrmenjivanja tehnolokih procesa u Gorenju,
d.d. i uvoenja istojih tehnologija, smo u rujnu 2000.g. imali veliki poar
u portrojenju galvanizacije, koji je znaajno mogao utjecati na poslovanje
tvrtke odnosno ak i njegova postojanja. I danas smo uvjereni kako je
kontrola emisija u okoli tijekom poara, vezana uz promjenu tehnolokog
postupka kromiranja te potpuno naputanje postupka koritenja cijanidnih
kemikalija. Tijekom ienja poarita provedena je izrada idejnog i nakon
toga investicijskog elaborata za novo postrojenje galvanizacije. Pred strune
i odgovorne osobe u Gorenju bila je postavljena velika dilema o nadaljnjem
opsegu djelatnosti galvaniziranja, pogotovo poznavajui zahtjeve IPPC
propisa. Prihvaena je odluka da se u Gorenju postavi nova linija kromiranja,
cinanja i niklovanja poluproizvoda odnosno iste zamijene sa alternativnim
materijalima i postupcima, te trae takvi proizvodi ponueni na tritu. Na
suradnju je pozvano sedam potencijalnih isporuitelja tehnologije i materijala
iz Europe, a sa strane Gorenja dan je jasan zahtjev za projektiranje takvog
tehnolokog postupka koji bi zadovoljavao tada poznate najbolje postupke
sa podruja galvaniziranja. Zanimljivo je bilo to, da ak etiri ponuaa tada
nisu poznavali zahtjeve IPPC direktive. U prvoj polovini 2001.g. izgraeno
je novo postrojenje za galvanizaciju sa najsuvremenijom tehnologijom
dekorativnog kromiranja koja je u uporabi i danas.
Do 1996.g. smo u sklopu planiranih investicija, dali veliku pozornost
smanjivanju uina na okoli naroito na podruju koritenja vode, optereenju
otpadnih voda na ureaju za obradu otpadnih voda na ureaju za obradu istih
glede kljunih pokazatelja optereenja ukljuivo i koliinu istih, na emisije
organskih otapala te na podruju nastanka opasnog otpada. Utvrdili smo
da za daljnje smanjivanje optereenja okolia, pogotovo glede dugoronog
planiranja, trebamo adekvatne alate kojima bi bili obuhvaeni svi utjecaji na
okoli u cjelovitoj tvrtki Gorenju, d.d. Zato smo se odluili za uvoenje sustava
gospodarenja okoliem sukladno zahtjevima standarda ISO 14001. bez obzira
na postojanje sreenih statistikih podataka o uinu na okoli iz prethodnih
godina, odluili smo se za referentnu godinu 1997.g. (godina prije ciklusa u
tehnologije lakiranja). Tako smo po prvi put postavili mjerljive okvirne ciljeve
566
FECE V.
za period 1998 2003.g. ter mjerljive izvedbene ciljeve za 1998.g. glavnina

aktivnosti je u tom periodu bila usredoena na kontrolu koritenja energenata
(elektrina energija, zemni plin, komprimiran zrak, voda), smanjivanju
emisija u zrak (organska otapala, lebdee estice), smanjivanju koncentracija
nikla u tehnolokim otpadnih vodama te smanjivanju nastajanja svih vrsta
otpadaka. Za postizavanje godinjih ciljeva bila su planirana investicijska
ulaganja, koja su prethodno bila pretpostavljena. 2004.g. prethodno uvedeni
sustav ISO 14001 nadogradili smo sa sustavom kojeg prepisuje uredba
EMAS te u toj godini uspjeno obavili sve audicije te bili upisani kao prva
slovenska tvrtka u EU registar EMAS-a. Zato smo se u sutini odluili za
uvoenje zahtjevnog sustava EMAS-a? Razlog je bio u jasnim zahtjevima
kod implementacije IPPC direktive za uvoenje najboljih raspoloivih
tehnika, te o potpunoj sukladnosti sa zahtjevima okolinih propisa te je zato
EMAS za Gorenje, d.d. predstavljalo oruje za najlaki sustavni pristup za
planiranje i obvladavanje svih podruja zatite okolia. Pritom je znaajna
takoer i zahtjev EMAS-a o izdavanju javno dostupne Okoline izjave i s
tim u vezi na neki nain dobrovoljne odluke da tvrtka objavi svoje okoline
bilance te sve druge znaajne principe okolinog djelovanja. Uvjerenja smo
da je sustav EMAS najbolji vodi za poslovanje sukladno zahtjevima propisa
za koji se opredjeljujemo kroz IPPC direktivu (8).
3.2. Okolini efekti uvoenja IPPC direktive u Gorenje,d.d.

Sa prihvaanjem IPPC direktive kao pravnog principa, ve se u postojeim
i prihvaenim BREF dokumentima bili su prepoznatljivi razvojni pravci na
podruju procesa emajliranja. Tehnologije emajliranja su sa prethodnog
principa implementacije direktive dulje vremena bile nejasne tim vie jer
je samo nekoliko tvrtki u EU koristilo takve proizvodne postupke. Zato se
oprezno prilo osuvremenjivanju tih procesa i prva se promjena izvela 2000.
g. sa postavljenje linije sa nanoenjem laka u prahu. Najvee glavobolje
zbog potrebe proizvodnje vrlo zahtjevnih poluproizvoda te njihove
kakvoe predstavljao je postupak pripreme metala pred nanosom emajla na
povrinu. Tek su 2006.g. razvojni postupci u nove materijale i tehnoloke
procese omoguili osuvremenjivanje procesa emajliranja sa kompletnim
naputanjem postupka prethodnog kemijskog niklovanja. Samo sa tom
investicijom se Gorenju u ciklusu investicije veem od 10 godina uspjelo u
cijelosti zadovoljiti zahtjevima IPPC direktive.
Sa ulaganjem u osuvremenjivanje tehnolokih procesa te ostalih tehnikih
zahtjeva se u Gorenju u periodu od 1998-2007 uspjelo (9):
smanjiti koliinu opasnog otpada za 72,9% po proizvodu,
smanjiti koliinu otpada koji se u konanici odlae za 72,8 % po proizvodu,
smanjiti utroak vode za 80,4 % po proizvodu,
smanjiti utroak toplinske energije 58,6 % po proizvodu, te
smanjiti utroak plina za 39,4 % po proizvodu.
567
Uspostavljen sustav gospodarenja sa okoliem po ISO 14001 i EMAS-u,

ispunjavanje zacrtanih ciljeva i programa iz zatite okolia Gorenju donosi
pored okolinih takoer i znaajne ekonomske efekte.
Svi napori se odraavaju pozitivno takoer na socijalnom podruju. Kod
zaposlenika se povisuje svijest o okolinom poslovanju, svijest o zatiti okolia
se prenosi u svakodnevno obiteljsko okruenje i samim tim se uveava opa
svijest o okoliu u iroj sredini. Sa uvoenjem istih tehnologija se povisuje
produktivnost koja omoguava tvrtki vei prihod i samim tim i socijalnu
sigurnost zaposlenika.
4. UMJESTO ZAKLJUKA
Gorenje je u rokovima, kako su traili uvjeti iz propisa zatite okolia, uloilo
zahtjev za dobivanje cjelovite okoline dozvole sukladno IPPC direktivi.
Zahtjev je sukladno veliini i opsegu djelovanja Gorenja zahtjevna kako u
strunom tako i u papirnom obliku. Zakonodavac je zahtjev prihvatio,
pregledao i traio dopunu zahtjeva. Gorenje je u roku dopunilo svoj zahtjev
te se oekuje da e cjelovitu okolinu dozvolu dobiti najkasnije u mjesecu
listopadu 2008.g.
Cjelovita okolina dozvola za Gorenje je tek osnovica prema kojem e se
opredijeliti sve okoline aktivnosti u periodu od sljedeih 10-tak godina.
Zbog brzog razvoja stanja tehnike i materijala na podruju industrije obrade
metala, oekujemo u sljedeim godinama dinamino poslovanje, sa znaajnim
prilagoivanjima novim zahtjevima iz zatite okolia. Kako se Gorenje u
svoje osnovne znaajke poslovanja uvrstilo poten, otvoren i lojalan odnos
do svih vidova zainteresirane javnosti i u budunosti e se truditi odravati
i nadograivati sustavni pristup zatiti okolia kako to zahtjeva EMAS.
Implementacija IPPC direktive nema kraja jer je to vjena usavravajua
pria bez kraja.
Literatura
[1.]
[2.]
[3.]
[4.]
[5.]
[6.]
[7.]
[8.]
[9.]
568
www.gorenje.com
Leban, J.: Pridobivanje okoljskih dovoljenj v gospodarstvu, IPPC v Sloveniji, Fit media
(Volfand Joe), 2008
Roth, J.: Izvajanje direktive IPPC v EU in Sloveniji, IPPC v Sloveniji, Fit media (Volfand
Joe), 2008
www.arso.gov.si
Interni dokumenti Gorenje,d.d.
Fece, V.: Primer uvajanja direktive IPPC v Gorenje; Uvajanje istejih tehnologij; 1.
slovenski posvet o okoljskem managementu ; Gospodarski vestnik, Radenci, 1999
Fece, V.: Gorenje Enterprise Activity and Protection of Environment; Fifth AC-IMPEL
Plenary Meeting and Exchange Programme for Inspectors from May 8th to 13th 2000
Slovenia; Draft Agenda, 2000
Fece, V.: Sistemski pristop k varstvu okolja v Gorenju; Znanje za trajnostni razvoj; 27.
mednarodna znanstvena konferenca o razvoju organizacijskih znanosti, Moderna
organizacija Kranj; Portoro, 2008
www.gorenje.com
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
UPOREDBA PROPISA KOD GOSPODARENJA OPASNIM OTPADOM

U HRVATSKOJ I NJOJ SUSJEDNIM ZEMLJAMA
COMPARISON OF REGULATIONS FOR THE MANAGEMENT OF
HAZARDOUS WASTES IN CROATIA AND NEARBY COUNTRIES
eljko Grujii dipl.iur., Draen Bevandi dipl.in., Mirko Bojovi dipl.oec.,
Anica Kozlovi Plaar dipl.in. kem.tehn., Miroslav Hero dipl.in. stroj.
Rijekatank d.o.o. Rijeka, Hrvatska
SAETAK
Rijekatank d.o.o. ima viedecenijsko iskustvo sa gospodarenje opasnim otpadom u Hrvatskoj. Takoer
Rijekatank d.o.o. ima svoje sestrinske tvrtke u Sloveniji, Bosni i Hercegovini odnosno Srbiji gdje se
takoer bavi slinom djelatnosti. Propisi navedenih zemalja su samo naelno homologizirani i trae
drugaije pristupe u gospodarenje opasnim otpadom naroito u segmentu logistike. U radu prikazuje
razlike u gospodarenju otpadom i koje sve logistike i tehnoloko-tehnike posljedice te razlike pokazuju
u praksi.
Kljune rijei: opasan otpad, gospodarenje opasnim otpadom, propisi za gospodarenje
opasnim otpadom, razlike u primjeni propisa logistikog tipa
ABSTRACT
Rijekatank has few decade experience in hazardous waste management. Also nowadays Rijekatank
has his sister companies in Slovenia, Bosnia and Hercegovina and Serbia dealing with the similar
service activities regarding hazardous waste management. Regulation in mentioned countries are only
formally homologized and in consequence there is a need for different kind of logistics. In the paper short
descriptions of hazardous waste management differences are presented including its consequenties on
the practice level.
Key Words: hazardous waste, management of hazardous waste, regulation regarding hazardous
waste management, logistics differences in hazardous waste management
1. UVODNO O TEMI
Rijekatank d.o.o. ima viedecenijsko iskustvo sa gospodarenje opasnim
otpadom u Hrvatskoj. Takoer Rijekatank d.o.o. ima svoje sestrinske
tvrtke u Sloveniji, Bosni i Hercegovini odnosno Srbiji gdje se takoer bavi
slinom djelatnosti. Propisi navedenih zemalja moemo uvjetno smatrati
homologiziranim kada je u pitanju gospodarenje opasnim otpadom, ali
razliiti dravni i administrativni ustroj pristup u sutini istom problemu ini
bitno razliitim. Administrativni dio koji je vezan uz laboratorijski segment
kontrole takoer postavlja naelni problem jer u pojedinim zemljama imamo
ovlatene laboratorije koji su iskljuivi nositelji prava za klasifikaciju otpada
(npr. Srbija), a u drugima proizvoa otpada klasificira otpad i regionalna
uprava isto potvruje najee bezpogovorno (npr. Hrvatska).
2. PRAVNA OSNOVICA TEME

Kako je u pitanju opasan otpad krovna regulativa vezana je uz konvenciju
UN-a, a ne propise EU-a. Bazelska konvencija iju veliinu u vremenu
nastanka mnogi nisu pravilno ocijenili postala je sve bolji regulator kontrole
gospodarenja opasnim otpadom naroito u segmentu distribucije, provoza
te konanog zbrinjavanja. Za veinu EU zemalja (stare lanice) Bazelska
konvencija nije predstavljala bitan problem premda je kada je u pitanju
opasan otpad bilo razvoza istog u bive kolonije (afere u Velikoj Britaniji
odnosno Francuskoj 70/80-tih godina prolog stoljea). Za drave koje
nisu imale reguliranu kontrolu gospodarenja opasnog otpada, Bazelska
konvencija je predstavlja kimu novog pristupa. Tvrtke poput Rijekatank-a
koje su na vrijeme shvatila znaaj navedene regulative zauzeli su znaajan
dio trita iz razloga prepoznatljivog korektnog odnosa prema proizvoau
otpada (iskustvo tvrtke na relaciji Hrvatska Slovenija sredinom 90-tih
prolog stoljea).
Inovacije lokalnog znaenja vezane uz Bazelsku konvenciju Hrvatska ima
znaajnu ulogu jer je ograniila uvoz (opasnog) otpada za energetsku
iskoristivost, odlaganje i konano zbrinjavanje (odnosi se npr. i na RDF
odnosno SRF). Slovenija zbog poznatog negativnog iskustva sa azbestom
ograniila je ak i provoz azbest(nih proizvoda) i otpada kroz Sloveniju.
Drugi vid koji dominira pravnom osnovicom teme predstavlja katalog
otpada koji je sukladan u svim spomenutim dravama katalogu otpada iz
EU-a. Navedena podloga dovela je do toga da se otpad kategorizirao glede
djelatnosti na jednak nain obzirom na tehnoloke procesa sa manjom
mogunosti prekategorizacije opasnog u neopasan otpad administrativnim
postupkom ili analitikim postupkom koji naelno ne potuje principe
tehnolokog procesa nastanka otpada. Na navedeni nain svi pojavni oblici
(opasnog) otpada postali su prepoznatljivi ve na razini osnovne djelatnosti
tvrtke koje isti proizvodi. Za tvrtke koje se bave gospodarenjem otpadom
570
GRUJII ., BEVANDI D., BOJOVI M., KOZLOVI PLAAR A., HERO M.
takav je princip znaajno olakao logistiku rada o emu kod Rijekatank-a koji
se djelatnou bavi preko 20-tak godina (znai i prije postojanja istog propisa)
postoji operativno iskustvo kod njihovih viegodinjih djelatnika.
3. TEHNOLOKA RJEENJA KOJA SE PROVODE U PRAKSI TE

NJIHOVA PRAVNA UTEMELJENOST
Govorimo o zemljama tipa Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina te
Srbiji. Sve naelno potuju principe Bazelske konvencije i sve naelno
nemaju kompletirane tehnoloke jedinice za konano zbrinjavanje opasnog
otpada (termike obrade, stabilizacije odnosno deponije). Slovenija je imala
negativno iskustvo sa odlagalitem opasnog otpada kojeg je naknadno
trebalo biti sanirano, a Hrvatska negativno iskustvo sa incineratorom opasnog
otpada (poarna havarija na skladinom prostoru). Kako su se industrijske
aktivnosti morale i dalje odvijati intenziviran je izvoz otpada i danas postoji
status quo za kojeg se moe rei kako je posljedica kombiniranog odbijanje
javnosti, ali i lobistikog interesa tvrtki koje se bave izvozom otpada.
Sve zemlje imaju navedeno u propisima kako je briga za gospodarenje
opasnim otpadom pod ingerencijom drave premda ni u kom sluaju drava
se nije pobrinula da potpomogne instalirati jedinice za termiku, fizikalno
kemijsku, bioloku obradu otpada odnosno odlaganje stabiliziranog opasnog
otpada. Isto vrijedi i za vee industrije koje eventualno imaju jedinice
za internu obradu (odstranjivanje iskoristivog dijela odnosno smanjenje
sadraja vode) te (neureene i tehniki zastarjele) deponije. Najvie je takvih
jedinica u naftnoj industriji (Hrvatska, Srbija) kao najveem proizvoau
opasnog otpada, ali ujedno i onog iji se vei dio moe reciklirati. Tehnologije
su mehanika separacija sa grijanjem i koritenjem polielektrolita za
deemulgaciju; dekanter sa centrifugama te solidifikacije (koristi se
solidifikacija sa ivim vapnom kao uspjena kombinacija solidifikacije/
stabilizacije). etiri takve jedinice vodi Rijekatank d.o.o. i njene sestrinske
firme. Postoji i razraena opcija koritenja indirektne termike desorpcije (ITD
jedinice) kao napredne zamjenske tehnologije za solidifikaciju/stabilizaciju
jer omoguuje reciklau organske faze te koritenje iste kao alternativnog
goriva ili sirovine za rafinerijske slopove (rad u anoksinom stanju i adekvatni
pritisak onemoguuju pojavu reakcija termikog krekinga ime se uva
osnovna vrijednost postojeih molekularnih struktura sirove nafte ili naftnog
proizvoda). Za sada nema interesa za predoenu tehnologiju iz razloga
viih cijena od cijena solidifikacije/stabilizacije. Drugi korisnici energenata u
veim koliinama (cementare, termoelektrane) imaju mogunost koritenja
ko-spaljivanja organskog otpada nakon adekvatne pripreme, ali su suoene
sa vie administrativnih i tehnikih problema ukljuivo i probleme vezane
uz ekonomske koristi. Dok kod cementara moemo govoriti o potencijalnim
energetskim utedama dok kod termoelektrana na tekua goriva energetska
571
uteda zbog koritenja npr. otpadnih ulja je minornog karaktera.

Rijekatank d.o.o. je u postojeoj situaciji razvila koncept umreenog koritenja
logistinih principa i tehnolokih varijanti koji je prilagodljiv evolucijskim
varijantama gospodarenja opasnim otpadom u navedenim zemljama.
Koncept je ve u vie navrata varijanti bio prezentiran na skupovima odnosno
publiciranim materijalima u strunom tisku. Sukus tog koncepta je prikazan
na Shemi 3.0.1.
opasni i neopasni
otpad
klasifikacija
opasnog
i
neopasnog
otpada
definiranje
osnovnog
pristupa
oneieno tlo
opasnim otpadom
analitiki pristup:
- kataloki broj opasni otpad
- kataloki broj neopasni otpad
efluent:
odluka o nainu gospodarenja otpadom:
- obrada na licu mjesta
- obrada na internoj/eksternoj instalaciji
- direktni transport bez obrade
- ponovno koritenje
- kanalizacija
- recipijent
- podzemne vode
obrada otpadnih voda:

smanjivanje
volumena
(opasnog)
otpada
separacija
(iskoristiva faza,voda):
a) slobodna faza
b) emulgirana faza
c) otopljena faza
interna ili eksterna lokacija
detoksifikacija
(reduciranje
toksinih
komponenti)
detoksifikacija
- fizikalno kemijska obrada
- bioremedijacija
- termika desorpcija (obrada)
- nanotehnologija
interna ili eksterna lokacija
- mehanika obrada
- flokulacija, DAF flotacija
- SBR, MBR obrada
- kemijska oksidacija
- nanotehnoloka oksidacija
- filtracija (pijesak, GAC)
eksterna lokacija - vlastita
ponovno koritenje
iskoristivog dijela
koritenje
kao energenta
eksterna lokacija - podugovara
priprema za
konano zbrinjavanje
odlaganje
neiskoristivih
dijelova
deponij (koncesionarski ugovor)
izvoz
a) neopasnog proizvodnog otpada

b) opasnog proizvodnog otpada
a) neopasnog proizvodnog otpada

b) opasnog proizvodnog otpada
eksterna lokacija - koncesijski ugovor
Shema 3.0.1. Koncept umreenih tehnologija za obradu opasnog otpada koju koristi
Rijekatank d.o.o.
3.1. Prikupljanje i obrada otpada

Kod prikupljanja opasnog otpada postoji zajedniki princip (djelominog)
potivanja osnovnog naela ne mijeanja razliitih vrsta opasnog otpada.
572
Takoer postoji princip ovlatenih tvrtki koje se jedine mogu baviti tim
poslom. Dozvole za obavljanje poslova gospodarenja takvih otpadom su
vremenski ograniene i periodino se obnavljaju iz razloga to su vezane uz
kadrovsku, tehniku i normativnu regulativu. Postoji princip privremenog
skladitenja opasnog otpada sa vremenskim ogranienjima kojim se regulira
potreba za zbrinjavanjem istog, ali trai adekvatna inspekcijska sluba. Za
razliku od Slovenije gdje su inspekcijski pregledi rijetki jer je to naelo iz
EU-a, a drugim je zemljama pregled (pre)est i periodino orijentiran.
U segmentu prikupljanja otpada moemo istaknuti kako su principi u svim
zemljama koje navodimo ujednaeni ime se olakava djelatnost tvrtki koje
imaju sestrinske tvrtke u navedenim zemljama.
Kod obrade otpada sve navedene zemlje imaju naslijee prethodnog sustava
koje je rezultiralo u nepostojanju centralnih jedinica za obradu otpada takvih
vrsta i njihovo odlaganje u konanici. Novi dravni sustav nije uinio mnogo
na promjeni stanja osim na razini regulative koja nije realizirana bez obzira
na obveze drave preuzete prema vlastitim propisima. Tvrtke koje nude
servisne usluge u takvoj situaciji realiziraju svoje aktivnosti obrade otpada u
okviru lokacija velikih proizvoaa opasnog otpada. Iskustvo Rijekatank-a sa
nekoliko internih instalacija takvog tipa dokazuje navedeno u praksi.
U segmentu obrade otpada nedostaci svih zemalja su isti, a to je nepostojanje
vlastitih jedinica za veinu opasnog otpada van velikih sustava nastajanja
ime se otvara prostor izvozu otpada u zemlje poput Austrije, Njemake
odnosno Francuske. Bez obzira na miljenje dijela javnosti kako je u pitanju
bolje rjeenje takav pristup nepotrebno optereuje cijene proizvoda onih
tvrtki koje su orijentirani na domaa trita.
3.2. Provoz i izvoz otpada:

Neke od zemalja iz razloga vlastitog prethodnog negativnog iskustva ne
dozvoljavaju provoz otpada (npr. Slovenija sa azbestom). Takoer se sukladno
geolokimi hidrolokim specifinostima prometnica provoz opasnog otpada
usmjerava prioritetnim pravcima. Ovaj sluaj se obino rjeava na isti nain kao
i definiranje prioritetnih pravaca za npr. naftne derivate te tekue anorganske
proizvode (kemikalije) koji inae predstavljaju prometno gledajui proizvod
koji se najvie provozi, a kompatibilan je po karakteristikama opasnog otpada
(naroito organskog otpada).
Ranije spomenuti princip mogunosti privremenog skladitenja je bitan
kod izvoza otpada jer omoguuje prikupljanje istovrsne koliine otpada do
manipulativnog volumena potrebnog za transport.
Slovenija kao lanica EU problem izvoza otpada razumljivo rjeava na
drugaiji nain od nelanica o kojima govorimo jer su neke administrativne
prepreke danas nepostojee (npr. carinske deklaracije). ak imamo i situacije
da se kljuni broj otpada trai jedino na deklaraciji ukoliko se isti zbrinjava
interno (npr. na deponijima otpada), a ne trai se ukoliko se otpad izvozi.
573
3.3. Slinosti i razlike:

Ukoliko pokuamo usporediti iskustvo sa gospodarenjem otpadom u
zemljama koje smo usporedili formalno pravno sve se slue istim pravnim
podlogama koje potiu iz EU propisa odnosno konvencija UN-a, ali
sloboda interpretacije propisa odnosno lokalne specifinosti, gdje je moda
najinteresantnije opsluivanje domaih laboratorija analitikim poslovima
(korisno za opremanje laboratorija i stjecanje analitikog iskustva, ali konica
za brz i efikasan rad na zbrinjavanju otpada), imaju znaajnu ulogu koja
determinira najvee razlike u ponaanju. Najkvalitetniji laboratoriji su u
Sloveniji i Srbiji bez obzira to prva nema laboratorijski monopol, a druga
navedena ima. Zato su u Srbiji laboratoriji najsporiji. U Sloveniji i Hrvatskoj
vei korisnici laboratorija imaju prednost pred malim korisnicima i na neki
nain vei zbrinavatelj otpada ima protekciju. U Sloveniji neki od laboratorija
daju i sugestiju tehnolokog koncepta zbrinjavanja ako to proizvoa otpada
ne poznaje dok se u Srbiji laboratoriji dre striktno miljenja analitike, a
ne tehnoloke naravi. U Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini laboratoriji svoje
tehnoloke konzultacije svode na dozvoljavanje odlaganja na komunalnom
deponiju gotovo iskljuivo prema kriteriju eluata, a da pritom ne potuje
hijerarhiju determinacije kakvoe otpada (sadraj opasnih komponenti u
otpadu kao hijerarhijski prvi princip klasifikacije otpada)
Naelnu podlogu koju koriste sve navedene zemlje, a to je katalog otpada
glede klasifikacije (opasnog) otpada. Provedba iste u praksi je meutim
razliita te tako
Tablica 3.3.1. Usporedba gospodarenja opasnim otpadom u karakteristinim zemljama:
Zemlja
Pravna osnovica
Hrvatska
- Katastar otpada
(EU)
- Bazelska
konvencija
Slovenija
- Katastar otpada
(EU)
- Bazelska
konvencija
Bosna i
hercegovina
- Katastar otpada
(EU)
- Bazelska
konvencija
- Katastar otpada
(EU)
- Bazelska
konvencija
Srbija
574
Osnove
gospodarenja
- predobrade
- solidifikacije
- odlaganje na
komunalnim
deponijama
- izvoz
- predobrade
- odlaganje na
komunalnim
deponijama
- izvoz
- odlaganje na
komunalnim
deponijama
- izvoz
- predobrade
- solidifikacije
- odlaganje na
komunalnim
deponijama
- izvoz
Opremljenost
Kontrola
za gospodarenje gospodarenja
Nekompletna
- djelomino
korektna
(slaba
opremljenost
laboratorija)
Utjecaj javnosti
Problem je
glede reakcija
javnosti esto
neracionalno
postavljen
Nekompletna
- korektna
Visoka razina
razumijevanja
problema od
strane javnosti
Nekompletna
- korektna
Slaba
informiranost
javnosti
Nekompletna
- djelomino
korektna
(monopol
pojedinih
laboratorija)
Problem je
glede reakcija
javnosti esto
neracionalno
postavljen
4. Zakljuci:
Usporedbu gospodarenja opasnim otpadom u zemljama poput Slovenije,
Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije moemo podijeliti na zajednike
zakljuke o slinostima i identinostima odnosno na zakljuke o pojedinim
specifinostima koje su posljedica drugaijeg (formalnog) sagledavanja
logistike gospodarenja otpadom.
Tako npr. zajedniko i/ili identino je sljedee:
a) potivanje Bazelske konvencije kao krovnog propisa
b) potivanje EU kataloga otpada kao krovnog drivera za gospodarenje
otpadom (identifikacija po proizvodnim procesima, klasifikacija, izbor
(pred)obrade ukljuivo reklasifikaciju
c) nepostojanje vlastitih tehnolokih jedinica za kompletnu obradu i
zbrinjavanje (opasnog) otpada
d) postojanje tehnolokih jedinica za obradu otpada unutar velikih
proizvoaa otpada, ali ne vlastitih nego onih u kooperantskom najmu
e) koritenje principa privremenog skladitenja (opasnog) otpada prije
konanog zbrinjavanja
f) potreba ovlatenja za gospodarenje opasnim otpadom sa periodinosti
obnavljanja istog
g) orijentacija analitike otpada u smislu mjerenja eluata sa jedinom svrhom
dokazivanja da se nakon obrade opasni otpad moe odlagati na deponij
komunalnog otpada
Pojedine razlinosti kao posljedica specifinog sagledavanja logistike
gospodarenja sa komunalnim otpadom su sljedee (treba istaknuti kako sve
razlinosti u konanici zavravaju na istim konanim rjeenjima to ukazuje
jedino na dekorativnost razlika):
a) katalog otpada koji posjeduje koncepciju de-listinga opasnog otpada nakon
obrade u neopasan moe u pojedinim dravama dati razliite rezultate
b) svi veliki proizvoai otpada koji u globalnim relacijama imaju interne
jedinice za obradu opasnog otpada pod kooperantskim voenjem zbog
nesreenih propisa u nekim zemljama ne ulaze u takav aranman
c) nepostojanje tehnoloke pomoi nadlenih institucija kod tehnolokih
savjeta manjih proizvoaa tehnolokog otpada
d) evidencije o koliinama otpada kod izvoza trai se kod jednih kao
predvieni godinji kumulativ dok kod drugih kao pojedinana koliina
po teretu
Izneseni zakljuci su kako naelni tako i posljedica iskustva Rijekatank-a
d.o.o. i sestrinskih tvrtki kod gospodarenja opasnim otpadom u navedenim
zemljama.
575
Literatura:
1.Nikoli, Hero, Nedeljkovi: Remedijacije tla i podzemnih voda umreenim tehnologijama
obrada, te odlaganjem konanog ostatka obrade
Gospodarstvo i okoli (2007) no.86.str.266-268
2.Kovai A.V.: Ravnanje z odpatki
GV Zaloba, Ljubljana (2001)
3.Thortnton, Beckwith: Environmental Law
Thompson (2004), London, UK
576
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
PREKOGRANINI PROMET OTPADOM

TRANSBOUNDARY WASTE MOVEMENT
Natalija Golubovac, dipl. ing., Jasna Kufrin, dipl. ing., dr. sc. Savka Kuar Dragievi
Agencija za zatitu okolia, Zagreb, Trg marala Tita 8
SAETAK
Prekogranini promet otpadom, koji podrazumijeva uvoz, izvoz i provoz otpada, na podruju Europske
Unije neprestano se intenzivira uslijed sve veeg industrijskog i ekonomskog, razvoja, ali i prepoznavanja
otpada kao visoko vrijedne sirovine za proizvodnju novih proizvoda i/ili energije. Sustavom nadzora
prekograninog prometa otpadom tj. odgovarajuim monitoringom i kontrolom osiguravaju se uvjeti
za zatitu okolia i ljudskog zdravlja, no isto tako se regulira i sve razvijenije trite otpada nastalo kao
mogue rjeenje problema neobnovljivosti prirodnih resursa i ograniene koliine osnovnih sirovina.
U ovom radu dat je pregled izvezenih i uvezenih koliina i vrsta otpada na podruju Republike Hrvatske
za razdoblje 2004.-2007. godine koje je Agencija za zatitu okolia dijelom preuzela iz dostavljenih
godinjih izvjea upuenih Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, a dijelom
prikupila izravno od tvrtki uvoznika/izvoznika. Prikazane su i aktivnosti provedene u cilju unapreenja
sustava nadzora prekograninog prometa otpadom i provedbe obaveza prema Baselskoj konvenciji.
Kljune rijei: prekogranini promet otpadom, Baselska konvencija, uvoz, izvoz
ABSTRACT
Transboundary waste movement which encompasses import, export and transit of waste is increasing
in the European Union due to enhanced industrial and economic development, but also because of
recognising waste as a highly valuable material for manufacturing new products and/or possible energy
production. Transboundary waste movement surveillance, which include using proper monitoring and
control procedures, provide conditions for the protection of the environment and human health. Further
more it is also a way of controlling the continuously developing waste market which is considered
as a possible solution for solving problems corresponding to renewable natural resources and virgin
materials.
Transboundary waste movement in Republic Croatia is regulated by the number of laws and regulations
and very strict procedures stipulated under the convention on the control of transboundary movements
of hazardous wastes and their disposal (Basel Convention).
This paper provides an overview of amounts and waste types shipped across the boundaries of Croatia
for the period 2004-2007. Part of the data presented in this paper was obtained form the yearly reports
addressed to the Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction and the
other part of the data Croatian Environment Agency obtained directly from the importers/exporters.
Also shown in the paper are the different activities undertaken to improve surveillance of transboundary
waste trafficking and enforcement of laws stipulated by the Basel convention.
Key words: transboundary waste movement, Basel Convention, import, export
578
GOLUBOVAC N., KUFRIN J., KUAR DRAGIEVI S.
UVOD
Sustav nadzora prekograninog prometa otpadom omoguuje praenje tijeka
otpada od mjesta nastanka do konane oporabe/zbrinjavanja. Nadzor prekograninog prometa otpadom kao nezaobilazne sastavnice sustava gospodarenja otpadom od izuzetne je vanosti za osiguravanje uvjeta zatite okolia, a
time i ljudskog zdravlja. Sve vei industrijski i ekonomski razvoj nasuprot ogranienosti prirodnih resursa doveli su do prepoznavanja otpada kao vrijedne
sekundarne sirovine to je rezultiralo intenziviranjem prekograninog prometa
otpadom. Razliite cijene i raspoloivost kapaciteta za oporabu/zbrinjavanje otpada takoer su znaajno pridonijeli porastu prekograninog prometa otpadom. Donoenjem i primjenom novih, ali i ve postojeih propisa postignut je
znaajan napredak u ovom segmentu gospodarenja otpadom.
U ovom radu prikazan je pregled izvezenih i uvezenih koliina i vrsta otpada
na podruju Republike Hrvatske za period 2004.-2007. godine. Dio podataka
Agencija za zatitu okolia (AZO) preuzela je iz godinjih izvjea, koje su u
skladu sa zakonskim propisima sudionici u prekograninom prometu otpadom obvezni dostavljati Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva (MZOPUG), dok je najvei dio podataka prikupljen izravno od
tvrtki uvoznika/izvoznika.
PRAVNA OSNOVA
Prekogranini promet otpadom na podruju Republike Hrvatske reguliran
je s nekoliko zakonskih propisa o prometu otpadom i strogim procedurama
konvencije o nadzoru prekograninog prometa opasnog otpada i njegovu
odlaganju (Baselska Konvencija). Iako Baselska konvencija omoguuje promet opasnim otpadom izmeu zemalja pristupnica, Zakonom o otpadu zabranjen je uvoz opasnog otpada u Republiku Hrvatsku, kao i uvoz otpada
radi odlaganja i koritenja u energetske svrhe. Za uvoz neopasnog otpada
koji se moe oporabiti, izvoz i provoz opasnog te izvoz neopasnog otpada
potrebno je ishoditi odgovarajue pravne dokumente od MZOPUG.
Tablica 1. Pregled najvanijih zakonskih propisa kojima je reguliran prekogranini promet
otpadom u RH
ELEMENTI PREKOGRANINOG
PROMETA OTPADOM KOJI SU
HRVATSKI PROPISI
REGULIRANI/USPOSTAVLJENI
PROPISOM
osnovni elementi sustava prekograninog
prometa otpadom, tj. uvjeti uvoza/izvoza/
Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08)
provoza otpada, nadlenosti, odgovornosti i
obaveze sudionika u prekograninom prometu
otpadom, kaznene odredbe
Uredba o kategorijama, vrstama i klasikaciji otpada s
popis otpada u prekograninom prometu otpadom
katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05)
nain i postupci nadzora prekograninog
prometa otpadom na graninim prijelazima,
Uredba o nadzoru prekograninog prometa
popis graninih prijelaza otvorenih za
otpadom (NN 69/06, 17/07)
prekogranini promet otpadom i ovlatenja
inspektora zatite okolia
579
Pravilnik o oevidniku pravnih i fizikih osoba

sadraj i nain voenja Oevidnika pravnih i
koje se bave djelatnou posredovanja u orfizikih osoba koje se bave djelatnou izvoza
ganiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i
neopasnog otpada te sadraj i nain prijave za
pravnih i fizikih osoba koje se bave djelatnoupis u Oevidnik
u izvoza neopasnog otpada (NN 51/06)
MEUNARODNI UGOVOR
Zakon o potvrivanju Baselske Konvencije o nadzoru prekograninog prometa opasnog
otpada i njegovu odlaganju (NN MU 3/94)
Propisuje mehanizme i dokumentacijske sustave uspostave nadzora nad prekograninim prometom
opasnim otpadom i njegovim odlaganjem
Izvor: AZO
PREKOGRANINI PROMET NEOPASNIM OTPADOM

U posljednjem desetljeu zabiljeen je znaajan porast prekograninog prometa neopasnim otpadom izmeu zemalja lanica Europske Unije (EU), a naroito
je u porastu izvoz u Azijske zemlje. To se prije svega odnosi na promet otpadnom plastikom, otpadnim papirom i kartonom i metalnim otpadom. Razlog
ovakvog trenda prvenstveno je posljedica razliitih ekonomskih pokretaa, ali
i strogih EU propisa i ekonomskih instrumenata o nainima i uvjetima oporabe/zbrinjavanja otpada kojima se nastoji postii to vei napredak u zatiti okolia. Prekogranini promet neopasnim otpadom u RH takoer je u porastu.
Uvoz neopasnog otpada u Republiku Hrvatsku
Koliina neopasnog otpada uvezena 2007. godine dvostruko je vea u odnosu na 2004. godinu. U razdoblju 2004.-2007. godine nisu postojale vee oscilacije u broju tvrtki koje su se bavile uvozom neopasnog otpada, rije je o
dvadesetak tvrtki koje su ishodile rjeenje za uvoz neopasnog otpada.
U tablici 2. prikazan je uvoz neopasnog otpada u RH za razdoblje 2004.-2007.
godine po vrstama otpada i zemljama izvoznicama otpada. U 2004. godini od
ukupno uvezenog neopasnog otpada 49% inio je otpadni papir i karton te
44% granulirana troska od proizvodnje eljeza ili elika koja se uvozila iz Austrije i Ukrajine. Rezultati za 2005. godinu ukazuju na znaajan porast uvoza
neopasnog otpada prije svega otpadne granulirane troske koje je uvezeno ak
2,3 puta vie u odnosu na 2004. godinu. Tijekom 2006. i 2007. godine udio otpadne granulirane troske iznosi preko 60% ukupno uvezene koliine otpada. U
posljednje tri godine glavna zemlja izvoznica otpadne troske je Italija iz koje se
uvezlo preko 60% te vrste otpada. Ovakav pozitivan trend uvoza otpadne granulirane troske posljedica je poveanja proizvodnog kapaciteta tvrtke za proizvodnju graevinskog materijala. Isto tako vidljiv je znaajan porast uvoza lebdeg pepela od izgaranja ugljena.Vrijedna svojstva otpadne troske i lebdeeg
pepela koriste se u proizvodnji osnovnog graevinskog materijala cementa.
Uz otpadnu granuliranu trosku tijekom praenog etverogodinjeg razdoblja najvie se uvozio otpadni papir i karton koji je inio gotovo 30% ukupno
uvezene koliine otpada. Vee varijacije u uvezenim koliinama niti u broju
tvrtki koje su uvozile ovu vrstu otpada (5 tvrtki) nisu bile prisutne. Tijekom
2004. i 2005. godine preko 60%otpadnog papira i kartona uvezeno je iz Slove580
nije i Italije. U 2006. i 2007. godini uz Sloveniju najvea zemlja izvoznica postaje Srbija dok je uvoz otpadnog papira i kartona iz Italije znaajno smanjen
i u 2007. godini iznosio je tek 1%.
U 2006. godini uz ostale vrste otpada prijavljen je i uvoz otpadnih guma iz
Austrije, Njemake i Slovenije iji je uvoz u 2007. godini porastao 16 puta.
Ovakav porast u koliini uvezenih otpadnih guma usko je vezan uz otvaranje pogona za reciklau otpadnih guma krajem 2005. godine.
Tablica 2.1 Uvoz neopasnog otpada u RH za razdoblje 2004.-2007. godine
Godina
Vrsta otpada
otpadni papir i
karton
Kljuni broj2
Koliina (t)
129.519,68
2004.
2005.
granulirana troska
od proizvodnje
eljeza ili elika
stakleni kr
ostalo
granulirana tro2ska
od proizvodnje
eljeza ili elika
otpadni papir i
karton
lebdei pepeo od
izgaranja ugljena
otpaci i lomljevine
od eljeza ili elika
rudaa i koncentrati
eljeza (preni
eljezni piriti)
stakleni kr
otpad od plastike
ostalo
2006.
Zemlje izvoznice
Austrija, BiH, Italija, Maarska,
Makedonija, Njemaka, Slovenija,
SiCG, vicarska
116.825,28
8.553,13
10.367,30
UKUPNO: 265.265,39
Austrija, Ukrajina
Austrija, BiH, Slovenija
Njemaka, Slovenija
10 09 03; 10 02 02
270.412,79
15 01 01; 19 01 01;
20 01 01
10 01 02
17 04 05; 16 01 99;
Austrija, Italija, Ukrajina

Austrija, BiH, Maarska, Makedonija,
138.449,20
Njemaka, Slovenija, SiCG
29.297,80
BiH
12.235,11
Austrija, BiH, Slovaka, SiCG
10.401,00
8.762,05
panjolska
BiH, Maarska,
Njemaka,Slovenija, SiCG
06 06 99
15 01 07
15 01 02
1.153,87
03 03 05; 20 01 05;
10 03 99;
1.341,92
UKUPNO: 472.053,75
granulirana troska
od proizvodnje
eljeza ili elika
10 02 02; 10 09 03
otpadni papir i
karton
15 01 01; 20 01 01
lebdei pepeo od
izgaranja ugljena
10 01 02
259.410,38
Slovenija, panjolska
107.968,47
Austrija, Italija, Ukrajina

SiCG
28.589,00
BiH
U tablicama 2., 3. i 4. nisu prikazani kljuni brojevi otpada za 2004. godinu jer u veini
zaprimljenih izvjea kljuni brojevi nisu bili navedeni ili su navedeni prema katalogu otpada
iz Pravilnika o vrstama otpada (NN 27/96)
2
Kljuni boj otpada prema katalogu otpada iz Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji
otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05)
581
2006.
2007.
rudaa i koncentrati
eljeza (preni
eljezni piriti)
stakleni kr
otpaci i lomljevine
od eljeza ili elika
otpad od plastike
otpadne gume
06 06 99
9.508,00
15 01 07; 20 01 02
5.918,11
12 01 01; 17 04 05;
19 10 01; 19 12 02
4.048,43
07 02 13; 15 01 02
1.084,53
16 01 03
116,93
UKUPNO: 416.643,84
granulirana troska
od proizvodnje
eljeza ili elika
10 02 02; 10 09 03
otpadni papir i
karton
15 01 01; 20 01 01
lebdei pepeo od
izgaranja ugljena
stakleni kr
otpaci i lomljevine
od eljeza ili elika
345.860,45
10 01 02
15 01 07
17 04 05; 19 12 02
otpad od plastike
07 02 13; 15 01 02
otpadne gume
vieslojna
(kompozitna)
ambalaa
Rabljena odjea
i drugi rabljeni
tekstilni proizvodi
16 01 03
panjolska
BiH, Slovaka
BiH, Njemaka, Slovenija, SiCG
Austrija, Njemaka
137.741,47
Austrija, Italija, Slovaka, Ukrajina

Srbija
45.524,33
5.257,02
BiH
BiH, Slovenija, Srbija
4.839,52
BiH, Slovenija
Austrija, BiH, Njemaka, Slovenija,
1.937,20
Srbija
1.912,74
Njemaka, Slovenija,
15 01 05
125,01
Slovenija, Srbija
71,26
UKUPNO: 543.269,00
Italija
20 01 11
Izvor: AZO, MZOPUG
Slika1. Drave iz kojih je RH u razdoblju 2004.-2007. godine uvezla najvie neopasnog otpada
582
U posljednje tri godine gotovo 50% ukupne koliine otpada i to prvenstveno

otpadne granulirane troske od proizvodnje eljeza ili elika uvezlo se iz Italije.
Osim iz Italije najvie neopasnog otpada uvozilo se iz Austrije, otpadne troske
te otpadnog papira i kartona. U 2007. uz Italiju kao najvea zemlja izvoznica
javlja se Slovenija iz koje se preteno uvozio otpadni papir i karton te Austrija
kao izvoznica otpadne troske. Znaajnu koliinu neopasnog otpada RH
uvezla je iz Bosne i Hercegovine (lebdei pepeo od izgaranja ugljena) te iz
Srbije i Crne Gore iz kojih se uvozio otpadni papir i karton.
Izvoz neopasnog otpada iz Republike Hrvatske
Izvoz neopasnog otpada iz RH je u porastu. Koliina izvezenog neopasnog
otpada u posljednjoj izvjetajnoj godini porasla je za priblino 40% u odnosu
na prijavljenu koliinu izvezenog otpada u 2004. godini. Broj tvrtki koje se bave
djelatnou izvoza neopasnog otpada takoer je u porastu pa je tako u 2004.
godini evidentirano 159 tvrtki koje su se bavile izvozom neopasnog otpada dok je
u 2007. taj broj porastao na 422. Ipak, potrebno je naglasiti da prema zaprimljenim
godinjim izvjeima o vrstama i koliinama izvezenog neopasnog otpada dio
tvrtki koje su ishodile potrebne dokumente za obavljanje ove djelatnosti nije se
bavio izvozom ili je izvoz za njih obavljala neka druga tvrtka.
U tablici 3. prikazan je izvoz neopasnog otpada iz RH za razdoblje 2004.2007. godine po vrstama otpada i zemljama izvoza otpada. Tijekom sve etiri
godine najvie se izvozio otpad od metala koji je inio preko 70% ukupne
koliine izvezenog neopasnog otpada. Glavne zemlje u koje se izvozila
ova vrsta otpada bile su Italija i Slovenija. Otpadno eljezo i elik inili su
preko 80% ukupno izvezene koliine otpada od metala. Uz eljezo i elik
najzastupljenija vrsta otpadnog metala bio je otpadni aluminij, koji je u prve
tri godine u ukupnoj koliini izvezenog metala sudjelovao sa oko 3% dok je
u 2007. godini njegov udio narastao na 15%.
Znaajan udio u ukupnim koliinama izvezenog neopasnog otpada inio
je udio otpadnog drva iji izvoz u posljednje dvije godine biljei znaajan
porast. Koliina izvezenog otpadnog drva u 2007. godini gotovo je 7 puta
vea u odnosu na 2004. Gotovo 90% otpadnog drva izvozilo se u Italiju i
Sloveniju. Broj tvrtki koje su prijavile izvoz otpadnog drva narastao je sa 4 u
2004. godini na 50 u 2007. godini.
Prema zaprimljenim podacima obzirom na izvezenu koliinu otpad od papira
i kartona jedna je od zastupljenije vrste otpada u izvozu. Dio podataka koji
se odnose na otpadni papir i karton prijavljen je pod kljunim brojem koji
oznaava ambalau od papira i kartona iz razloga to ova vrsta odvojeno
skupljenog otpada jednim dijelom sadri (priblino 55%) ambalani otpad.
Gotovo 90% otpada od papira i kartona izvozilo se u Sloveniju.
Vee varijacije u vrstama otpada koje su se izvozile nisu prisutne.
583
584
2005.
2004.
Godina
29.879,05
1.379,60
Od papira i kartona
Od plastike
1.876,33
OTPAD OD PLASTIKE
12.624,31
11.776,85
AMBALANI OTPAD
Od papira i kartona
UKUPNO: 389.076,92
6.148,60
16,82
OTPADNO STAKLO
OSTALO
803,97
845,28
1.810,37
3,55
TEKSTILNI OTPAD
OTPADNE GUME
OTPAD OD PLASTIKE
Ostalo
843,91
19.560,99
OTPAD OD DRVA
Od plastike
22.960,68
324.305,90
Slovenija, Velika Britanija
Austrija, eka, Francuska, Italija, Maarska, Njemaka, Nizozemska,
Austrija
BiH, Italija, Njemaka, SiCG, Slovenija
panjolska
Albanija, Austrija, BiH, Danska, Italija, Njemaka, SiCG, Slovenija,
Austrija, Grka, Italija, Izrael, Kina, Njemaka, SAD, Slovaka, Slovenija
Austrija
Austrija, BiH, Italija, Kina, SAD, Slovaka, Slovenija, panjolska
Austrija, eka, Slovenija
Austrija, Italija, Maarska, Slovenija
eka, Slovenija
Slovenija, vicarska, Turska
Austrija, BiH, eka, Francuska, Italija, Maarska, Njemaka, SAD, SiCG,
2.704,09
Zemlje izvoza
UKUPNO: 363.889,26
OTPAD OD PAPIRA I KARTONA
OTPAD OD METALA
OSTALO
68,69
3.138,29
TEKSTILNI OTPAD
OTPADNO STAKLO
19.589,88
OTPAD OD DRVA
10,54
31.269,19
AMBALANI OTPAD
Ostalo
305.242,80
Koliina (t)
METALNI OTPAD
Vrsta otpada
Tablica 3. Izvoz neopasnog otpada iz RH za razdoblje 2004.-2007. godine
2006.
1.608,73
357,11
179,16
49,00
Od plastike
Od drveta
Od metala
Vieslojna ambalaa
OSTALO
OTPADNE GUME
OTPAD OD PLASTIKE
UKUPNO: 572.436,77
7.003,75
326,07
4.498,76
5.997,04
4.506,68
Od stakla
OTPAD IZ KOARSKE, KRZNARSKE I

TEKSTILNE INDUSTRIJE
20.471,2
Od papira i kartona
15.214,18
27.171,88
AMBALANI OTPAD
92.514,60
419.710,49
OTPAD OD DRVA
OTPAD OD METALA
Austrija, BiH, Francuska, Italija, Nizozemska, Njemaka, SAD, Slovenija,

Velika Britanija
Austrija, BiH, Italija, Nizozemska, Njemaka, Slovenija, SiCG, panjolska
Austrija, BiH, eka, Francuska, Grka, Italija, Izrael, Kina, Maarska,

Njemaka, Panama, SAD, Slovaka, Slovenija, SiCG, vicarska,
Austrija, BiH, eka Italija, Njemaka, Slovenija
BiH, Kina, Makedonija, Slovenija, SiCG
Njemaka, Slovenija
Austrija, BiH, Makedonija, SiCG
BiH, Makedonija, SiCG
Austrija, BiH, Kina, Maarska, Makedonija, Njemaka, Slovenija, SiCG
BiH, Makedonija, SiCG
BiH, Kina, Makedonija, Slovenija, SiCG
Austrija, Italija, Maarska, Slovenija
Austrija, Belgija, BiH, eka, Francuska, Italija, Liberija, Maarska,

Makedonija,Njemaka, Panama, Portugal, Republika Congo, SAD,
Slovenija, SiCG, vicarska, Turska, Velika Britanija
585
586
21.809,34
2.460,81
490,42
49,34
31,86
12,77
7,59
od papira i kartona
od plastike
od metala
vieslojna
od stakla
od drveta
mijeana
UKUPNO: 501.797,79
4.748,43
221,46
OSTALO
346,80
4.944,88
OTPAD OD KOARSKE, KRZNARSKE

I TEKSTILNE INDUSTRIJE
OTPADNE GUME
5.592,26
PEPEO,LJAKA I LEBDEI PEPEO OD

IZGARANJA UGLJENA
OTPAD IZ ELEKTRINE I
ELEKTRONIKE OPREME
8.209,86
OTPAD OD POLJODJELSTVA,
VRTLARSTVA, PROIZVODNJE
VODENIH KULTURA, UMARSTVA,
LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA
HRANE I PRERADE
8.255,86
16.950,85
OTPAD OD PLASTIKE
24.862,14
AMBALANI OTPAD
Izvor: AZO, MZOPUG
2007.
130.514,88
OTPAD OD DRVA
Austrija, Maarska, Njemaka, Slovenija, vicarska
BiH ,Italija, Kosovo, Nizozemska, Srbija
Nizozemska, Njemaka, Slovenija
Austrija, BiH, Italija, Kina, Njemaka, eka, Slovaka, Slovenija
BiH ,Italija
Austrija, Francuska, Italija, Maarska, Njemaka, Slovenija
Austrija,Belgija, BiH ,Bugarska, eka, Francuska, Italija, Kina,

Nizozemska, Njemaka, Slovenija ,Srbija
Austrija
Austrija, Maarska
Austrija, Slovenija
Austrija, Slovenija
Austrija, Njemaka
Austrija ,BiH Italija, Kina, Maarska, Njemaka, Slovenija
Austrija, BiH, Italija, Slovenija, Srbija
Austrija, BiH, Italija ,Slovenija, Srbija
Austrija, Danska, Italija, Linhentajn, Maarska, Njemaka, Slovenija,
Austrija, BiH, Cipar ,Crna Gora ,eka Engleska ,Italija ,Makedonija

297.150,37 Nizozemska, Njemaka, eka, Slovenija ,Srbija, vedska, vicarska, Turska
OTPAD OD METALA
Za prve dvije izvjetajne godine nije mogue precizno specificirati koliine

izvezene u pojedinu zemlju budui da za gotovo 40% ukupne koliine otpada u zaprimljenim izvjeima ili nisu navedene zemlje izvoza ili je prikazan
podatak o ukupnoj izvezenoj koliini pri emu su zemlje izvoza samo nabrojane. Prema izvjeima u kojima je navedena zemlja izvoza glavne destinacije bile su Italija i Slovenija u koje se najvie izvozio otpad od metala. Kvaliteta
podataka o zemljama izvoza neopasnog otpada za 2006. i 2007. godinu znatno je poboljana. Tijekom obje godine preko 70% neopasnog otpada izvezeno je u Italiju i Sloveniju. i to prvenstveno otpad od metala i otpad od drva.
PREKOGRANINI PROMET OPASNIM OTPADOM

Izvoz opasnog otpada iz Republike Hrvatske
Prekogranini promet opasnim otpadom posebice izmeu zemalja lanica
EU je u porastu. Unato kontroli prometa otpada primjenom strogih normi
Baselske konvencije zabiljeen je i porast prometa otpadom prema zemljama koje nisu potpisnice konvencije. Glavni uzroci ovog pozitivnog trenda
prije svega su ekonomski; nedovoljni kapaciteti i raspoloivost tehnologija
za oporabu/zbrinjavanje otpada, prihvatljiviji (isplativiji) ekonomski instrumenti u pojedinim zemljama.
Prekogranini promet opasnim otpadom u RH u posljednje etiri godine
takoer je u blagom porastu. Prema podacima zaprimljenim od izvoznika
opasnog otpada porast u izvozu u promatranom razdoblju manji je od 10%.
Znaajniji porast izvoza opasnog otpada zabiljeen je u 2006. godini koji je za
18% vei od izvoza u posljednjoj izvjetajnoj godini. Jedan od moguih uzroka poveanog izvoza u 2006. godini u odnosu na 2007. je izvoz vee koliine
otpadnih eljeznikih pragova, koji se kao izvezena vrsta otpada javlja samo
u 2006. godini te manja prijavljena koliina izvezenih otpadnih baterija u
2007. godini. Znaajne oscilacije u vrstama opasnog otpada koji je zastupljen
u izvozu nisu bile prisutne niti je bilo vee promjene u broju tvrtki koje su se
bavile izvozom opasnog otpada. Rije je o 14 tvrtki koje su ishodile rjeenje
od MZOPUG-a s tim da neke od njih nikada nisu realizirale izvoz.
U tablici 4. prikazan je izvoz opasnog otpada iz RH za razdoblje 2004.-2007.
godine po vrstama otpada i zemljama izvoza otpada. Preko 50% opasnog otpada izvezenog u protekle etiri godine inili su otpadni akumulatori i baterije
kojih se vie od 95% izvozilo u Sloveniju. Znaajan porast u izvezenoj koliini
otpada oituje se kod izvoza otpadnih boja, lakova i njihovih muljeva koji se
tijekom 2005. godine udvostruio. Porast izvoza ove vrste otpada nastavlja se
i tijekom 2006.u kojoj je izvezeno 1,5 puta vie otpadnih boja, lakova i njihovih muljeva u odnosu na u 2005. godinu. Udio ove vrste otpada u ukupnoj
izvezenoj koliini opasnog otpada takoer pokazuje pozitivan trend. Preko
70% otpadnih boja, lakova i njihovih muljeva izvozilo se u Austriju, a ostatak
u Njemaku.
587
Tablica 4. Izvoz opasnog otpada iz RH za razdoblje 2004.-2007. godine

Godina
2004.
Vrsta otpada
Kljuni broj
olovne i nikal-kadmij baterije
otpadna organska otapala, talozi i

ostaci reakcija
otpadne boje, lakovi i muljevi od boja

ili lakova
kruti otpad oneien uljima apsorbensi, filteri,krpe
ostalo
Koliina (t)
Zemlje izvoza
8.174,75
Francuska, Slovenija
1.339,21
Austrija, Francuska,
Maarska, Njemaka
686,24
Austrija
221,48
Austrija, Francuska
2.383,55
Austrija, Njemaka, Slovenija
UKUPNO: 12.805,23
16 06 01*; 16 06 02*
9.030,62
Austrija, eka, Slovenija

ili lakova
08 01 11*; 08 01 12*;
08 01 13*; 08 01 15*;
14 06 05*
1.469,60
Austrija, Njemaka
otpad od povrinske obrade metala i

zatite metala i drugih materijala
11 01 05*; 11 01 09*;
11 01 11*
599,18
Austrija, Njemaka
15 02 02*; 15 02 03*
244,13
Austrija, Njemaka
pepeo i ostaci koji sadre olovo
10 04 02
189,83
Slovenija
120,68
Austrija
52,96
Austrija
45,40
Njemaka, vicarska
1.513,06
Austrija, Njemaka
laboratorijske kemikalije koje se sastoje

ili sadre opasne tvari i mjeavine
16 05 06*
laboratorijskih kemikalija
2005.
nehalogenirana organska otapala
14 06 03*
transformatori i kondenzatori koji

sadre pcb-e
16 02 09*
ostalo
05 06 03*; 07 01 03*;
07 05 10*; 07 05 99;
10 01 22*; 10 10 09*;
11 03 02*; 12 01 09*;
16 02 13*; 16 02 14*;
16 02 15*; 16 02 16*;
16 07 08*; 18 01 03*;
18 01 08*; 20 01 19*;
20 0121*; 20 01 31*;
UKUPNO: 13.265,45
2006.
16 06 01*; 16 06 02*

ili lakova
08 01 11*; 08 01 13*

11 01 05*; 11 01 09*;
11 01 11*; 11 05 03*
eljezniki pragovi
17 02 04*
organska halogenirana otapala,

tekuine za ispiranje, matini lugovi
07 01 03*; 07 03 07*;
14 01 04*; 14 06 02*
15 02 02*
ostala otapala i mjeavine otapala
14 06 03*
otpad koji sadri ulja od ienja

spremnika za prijevoz i skladitenje
16 07 08*
krute tvari koje sadre djelomino

halogenirana otapala
07 05 13*; 08 01 11*;
08 01 13*; 08 04 09*;
14 01 04*; 15 02 02*;
16 05 08*
vodeni muljevi od ienja kotla koji

sadre opasne tvari
588
10 01 22*
8.198,65
eka, Slovenija
2.191,79
Austrija, Njemaka
1.387,06
Austrija, Njemaka
1.184,37
Njemaka
1.080,69
Austrija, Njemaka
731,96
Austrija, Njemaka
422,52
Austrija, Njemaka
314,09
Austrija
289,84
Austrija
204,54
Njemaka
2006.
otpadne laboratorijske kemikalije koje

se sastoje od opasnih tvari ili ih sadre
i mjeavine laboratorijskih kemikalija
16 03 05*; 16 05 06*;
16 05 07*; 16 05 08*
citotoksici i citostatici
18 01 08*; 18 02 07*;
20 01 31*
ambalaa koja sadri ostatke opasnih

tvari ili je oneiena opasnim tvarima
15 01 10*
otpadni aktivni ugljen (otpad koji

sadri ivu)
06 04 04*
otpad koji sadri pcb (kondenzatori,

transformatori, ulja, graevinski
otpad)
16 02 09*; 13 03 01*;
17 09 02*
otpadni lijekovi
20 01 32
ostali filterski kolai, istroeni

apsorbensi (aktivni ugljen, mix
aktivnog ugljena i vlanog kolaa
sulfanilne kiseline)
07 05 10*
otpad koji nastaje kod zatite zdravlja

ljudi i ivotinja-infektivni otpad
18 01 03*
otpad od kemikalija koje se koriste u

poljodjelstvu a koji sadri opasne tvari
02 01 08*
ljaka i neista pjena iz primarne i

sekundarne proizvodnje
10 04 02*
otpad iz elektrine i elektronike

opreme
16 02 13*; 16 02 14;
16 02 15*; 16 02 16*
ostali talozi i ostaci reakcija i

destilacija (otpadne smole koje sadre
nehalogenirana organska otapala)
07 01 08*
fluorescentne cijevi i ostali otpad koji

sadri ivu
20 01 21*
pesticidi
20 01 19*
anorganski otpad (keramika koja

sadri piezoelektrine elemente,
vieslojna keramika)
16 03 04
lebdei pepeo koji sadri opasne tvari
19 01 13*
157,67
Austrija, Njemaka, vicarska
144,75
Austrija
94,36
Njemaka
49,90
Njemaka
39,10
Francuska, vicarska
36,86
Njemaka
36,60
Austrija
32,64
Austrija
30,40
Njemaka
23,56
Slovenija
21,56
Austrija, Njemaka
11,66
Austrija
11,52
Austrija
6,49
Austrija
5,81
Njemaka
2,50
Njemaka
UKUPNO: 16.710,88
2007.
olovne, nikal-kadmij i baterije sa

ivom
16 06 01*; 16 06 02*;
20 01 33*
7.106,36
Austrija, Francuska, Slovenija

ili lakova
07 05 13*; 08 01 11*;
08 01 13*; 08 03 17*;
08 04 09*; 14 06 04*;
14 06 05*; 15 02 02;
16 05 08*
2.150,12
Austrija, Njemaka

11 01 05*; 11 01 09*;
11 01 11*; 11 05 03*
1.175,17
Austrija, Njemaka
otpadna sulfatna i sulfitna kiselina,

odvojeno skupljani elektroliti iz
baterija i akumulatora
06 01 01*; 07 01 03*;
07 05 03*; 14 06 02*;
16 06 06*
770,49
Austrija, Njemaka
ljaka i neista pjena iz primarne i

sekundarne proizvodnje (otpad koji
sadri olovo)
10 04 02*
499,66
Slovenija
otpadni zauljeni muljevi i uljne

emulzije
12 01 07*; 12 01 09*;
13 01 05*; 13 05 07*;
13 08 01*; 13 08 02*
457,60
Austrija, Njemaka
15 02 02*
366,78
Austrija, Njemaka
589
2007.
vodeni muljevi od ienja kotla koji

sadre opasne tvari
10 01 22*
ambalaa koja sadri ostatke opasnih

tvari ili je oneiena opasnim tvarima
15 01 10*
241,45
Njemaka
205,21
Austrija, Njemaka
ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija,

07 01 08*; 08 04 09*
otpadne smole i ljepila
171,15
Austrija, Njemaka
laboratorijske kemikalije koje se

sastoje od opasnih tvari ili ih sadre,
ukljuujui mjeavine laboratorijskih
kemikalija
16 03 05*; 16 05 06*;
16 05 07*; 16 05 08*
138,19
Austrija, Njemaka, vicarska
otapala i mjeavina otapala, fiksir
07 05 04*; 09 01 04*;
14 06 03*
121,62
Austrija, Njemaka
anorganski otpad (keramika koja

sadri piezoelektrine elemente,
vieslojna keramika)
16 03 04
50,75
Njemaka
otpadni lijekovi
07 05 14*; 20 01 32
49,40
Njemaka
muljevi od fizikalno/kemijske obrade

koji sadre opasne tvari
19 02 05*
41,46
Njemaka
citotoksici i citostatici
18 01 08*; 20 01 31*
39,02
Austrija
otpad koji nastaje kod zatite zdravlja

ljudi i ivotinja - infektivni otpad
18 01 03*
26,38
Austrija
otpad iz elektrine i elektronike

opreme
16 02 13*; 16 02 15*
36,79
Njemaka
lebdei pepeo od izgaranja ulja i

praine iz kotlovnica
10 01 04*
31,03
Njemaka
transformatori i kondenzatori koji

sadre pcb-e
16 02 09*
19,78
vicarska
otpad od kemikalija koje se koriste u

poljodjelstvu a koji sadri opasne tvari
02 01 08*
9,32
Njemaka
fluorescentne cijevi i ostali otpad koji

sadri ivu
20 01 21*
8,88
Austrija
pesticidi
20 01 19*
8,66
Austrija
otpadni deterdenti
07 06 01*
07 06 99*
6,84
Njemaka
filtri za ulje
16 01 07*
1,16
Njemaka
kabelski vodii koji sadre ulje, ugljeni

katran i druge opasne tvari
17 04 10*
0,20
Njemaka
antifriz tekuine koje sadre opasne

tvari
16 01 14*
0,08
Njemaka
izolacijski materijali koji sadre azbest
17 06 01*
0,01
Njemaka
UKUPNO: 13.741,95
Izvor: AZO, MZOPUG

* Prema katalogu otpada (Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpad s katalogom otpada i
listom opasnog otpada, NN 50/05) otpad oznaen zvjezdicom smatra se opasni otpadom
590
Slika 2. Drave u koje je RH u razdoblju 2004.-2007. godine izvozila najvie opasnog otpada
Glavna izvozna destinacija u promatranom etverogodinjem razdoblju u koju

se izvezlo preko 50% opasnog otpada, prvenstveno otpadnih akumulatora i
baterija, bila je Slovenija. Priblino 25% opasnog otpada (otpadne boje, lakovi
i njihovi muljevi) RH je izvezla na spaljivanje Austriju. U 2006. godini osim u
Sloveniju najvie opasnog otpada izvozilo se u Njemaku u koju je izvezeno
26% od ukupne koliine otpada i to uglavnom otpadnih eljeznikih pragova,
koji su upueni na energetsku oporabu, te otpadnih boja, lakova i njihovih
muljeva. Ipak potrebno je naglasiti da u navedenoj godini izvoz opasnog
otpada u Austriju nije smanjen. Manje koliine opasnog otpada tijekom etiri
godine izvezene su u eku, Francusku, Maarsku i vicarsku.
Osim porasta ilegalnih poiljki jedan od znaajnih problema u nadzoru
prekograninog prometa opasnim otpadom ne samo u RH ve u cijeloj EU
javlja se u segmentu kvalitete i pouzdanosti podataka o prekograninom
prometu opasnim otpadom. U godinjim izvjeima prema Sekretarijatu
Baselske konvencije o nadzoru prekograninog prometa opasnim otpadom,
koje je i RH dostavila za posljednje etiri godine, koriste se oznake
propisane Baselskom konvencijom koje preopenito opisuju vrstu otpada
te onemoguuju preciznu specifikaciju vrste otpada, a time i praenje
tokova otpada. Dodatni faktor koji pridonosi nepouzdanosti podataka je
problematika usklaivanja nacionalnih oznaka (veina zemalja klasificira
otpad prema Europskom katalogu otpada) sa oznakama Baselske konvencije.
Kao to je vidljivo iz podataka u tablici 4. refleksija negativnih utjecaja
navedenih uzroka onemoguuje stvaranje precizne slike o porijeklu tj. o
djelatnosti u kojoj je odreeni otpad generiran i vrsti otpada koja se izvozila
budui da se u rjeenju za izvoz opasnog otpada iz RH otpad definira i putem
oznaka Europskog kataloga , ali i oznakama Baselske konvencije te oznakama
propisanima zelenim, utim i crvenim popisom otpada.
591
ZAKLJUAK
Prekogranini promet opasnim i neopasnim otpadom u porastu je u cijeloj EU
pa tako i u RH. U periodu 2004.-2007. godine RH je donoenjem novih propisa
te primjenom propisanih mjera ostvarila znaajan napredak u nadzoru
prekograninog prometa otpadom i usklaivanju sa zakonodavstvom EU.
Najvea funkcionalnost postignuta je kod nadzora prekograninog prometa
opasnim otpadom uslijed primjena strogih procedura Baselske konvencije.
Na podruju cijele EU, a time vjerojatno i u RH ilegalni prekogranini promet
otpadom javlja se kao jedan od znaajnijih problema u podruju nadzora prekograninog prometa otpadom to ukazuje da je potrebno unaprijediti meunarodnu suradnju pri praenju toka otpada od nastanka do krajnjeg odredita.
Analiza podataka o prekograninom prometu otpadom za posljednje
etiri godine ukazuje na pozitivan trend u smislu potpunosti i ispravnosti
zaprimljenih podataka. Znaajniji problem u segmentu kvalitete podataka
javlja se vezano uz klasifikaciju otpada odnosno nepravilno koritenje oznaka
za klasifikaciju otpada. Isto tako nezaobilazan problem koji utjee na kvalitetu
podataka i mogunost identifikacije toka otpada je usklaivanje razliite
nomenklature za klasificiranje otpada. Ova problematika najbolje se ocrtava
u oteanoj komparaciji podataka o prekograninom prometu otpadom koje
osim Agencije za zatitu okolia vodi i Carinska uprava Ministarstva financija.
Postupajui po razliitim propisima Carinska uprava otpad definira tarifnim
oznakama za razliku od Agencije za zatitu okolia koja otpad definira i
putem oznaka Europskog kataloga, ali i oznakama Baselske konvencije te
oznakama propisanima zelenim, utim i crvenim popisom otpada.
Na razini EU kao jedan od problema u nadzoru prekograninog prometa
otpadom kojem je potrebno posvetiti osobitu panju i pronai adekvatan
nain kontrole prepoznat je promet otpadom koji se pri izvozu/uvozu
klasificira kao proizvod. Bilo bi poeljno da ovom obliku prometa otpadom
pod krinkom proizvoda prilikom kontrole uvoza/izvoza i inspekcijske slube
i Carinska uprava RH takoer posveti neto vie pozornosti.
LITERATURA
1. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08)
2. Zakon o potvrivanju Baselske Konvencije o nadzoru prekograninog prometa opasnog
otpada i njegovu odlaganju (NN MU 3/94)
3. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada (NN 50/05)
4. Uredba o nadzoru prekograninog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07)
5. Pravilnik o oevidniku pravnih i fizikih osoba koje se bave djelatnou posredovanja u
organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizikih osoba koje se bave
djelatnou izvoza neopasnog otpada (NN 51/06)
6. Transboundary shipments of waste in the EU (Developments 1995-2005 and possible
drivers), ETC/RWM Technical Report 2008
592
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
EKONOMSKO-FINANCIJSKE ODREDNICE
ECONOMIC AND FINANCIAL TERMS
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
METODA PRIJENOSA VRIJEDNOSTI OKOLIA (BENEFIT-TRANSFER)

U EKONOMSKOM VREDNOVANJU OKOLIA
BENEFIT-TRANSFER METHOD IN ECONOMIC EVALUATION OF
ENVIRONMENT
1
mr.sc. Damir Rumenjak1, Sinia tambuk2

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva,
2
Dravni inspektorat
SAETAK
Odreivanje ekonomskih vrijednosti dijelova okolia vano je podruje koje se sve vie primjenjuje
u zatiti okolia (procjena utjecaja na okoli, okoline strategije, odgovornost za tetu u okoliu,
kompenzacije, okoline dozvole, itd.). Vrijednosti okolia ili dijelova okolia odreuju se razliitim
tehnikama pripisivanja vrijednosti. Uobiajena podjela sadri tri osnovne skupine tehnika ekonomskog
vrednovanja okolia, a to su odreivanje vrijednosti dijelova okolia kao trinih vrijednosti, zatim
tehnike trino indiciranih vrijednosti (eng. revealed preferences) te tehnike izjavljenih vrijednosti eng.
stated preference tehniques (STP).
Primjena ovih tehnika moe biti prilino skupa i sloena te se, uz njih, primjenjuje metoda prijenosa
vrijednosti dobara ili benefit transfer, kojima se vrijednosti dijelova okolia odreene negdje drugdje
pripisuju prostorima ili lokacijama od interesa. vrlo esto radi se o prijenosu vrijednosti iz razvijenijih u
nerazvijenije zemlje. Iako se metoda prijenosa trokova u sluaju sastavnica okolia smatra kontraverznom
te se navode ogranienja za njezinu upotrebu, njezina primjena ini se opravdanom. Stoga je, u nedostatku
drugih podataka, benefit transfer vana metoda vrednovanja okolia u radu se daju odreeni teorijski
osnovi kao i razmatranje primjene u postojeim problemskim situacijama u Hrvatskoj.
Kljune rijei: Ekonomska vrijednosti okolia, tehnike odreivanja vrijednosti dijelova okolia,
metoda prijenosa vrijednosti
ABSTRACT
Economic evaluation of environment is an important branch of environmental economics with the
significant potential. For the purpose of environmental protection (e.g. decision-making, liability,
compensation), various techniques of economic evaluation of parts of environment are used. The three
main group of techniques used are market evaluation techniques, revealed preferences techniques and
stated preferences (STP) or contingent valuation techniques (CV).
Despite their usefulness, the application of those techniques could be complex or complicated because of
lacks of data, so the idea of benefit transfer (BT) could be exploited instead. The basics of the idea are to
transfer values (benefits) form one location to others and often from one country to others. The real case
that has to be expected is transfer of benefits from developed countries to developing countries.
Often, benefit transfer is considered as contraversial because of site specific conditions, but in the case
when other data are missing they are obviously needed.
Some other aspects of their applications, e.g. implication on nimby effect is also considered.
Key words: economic evaluation, techniques, benefit transfer
596
RUMENJAK D., TAMBUK S.
1. UVOD
vrednovanje okolia ekonomskim metodama nain je kojim se mogu dobiti
usporedive vrijednosti okolia za razliite svrhe u gospodarenju okoliem.
To su odluivanje u zatiti okolia, u kojem su vrijednosti okolia, ili
mjere preferencije za okoli, od bitne vanosti za provoenje odluivanja
s ve razvojenim instrumentima zatite okolia u Hrvatskoj kao to je to
procjena utjecaja na okoli te instrumenti odgovornosti za tetu u okoliu
i kompenzacije za vrijednosti dijelova okolia, koji e se takoer uskoro
primjenjivati u Hrvatskoj. Uz ova podruja primjene, ono moe posluiti
za razvoj odgovarajuih ekonomskih instrumenata zatite okolia, kojim bi
se u potpunosti ostvarila naelo oneiiva plaa, koje je ve propisano
temeljenim zakonodavstvom u zatiti okolia.
Osim ovih primjena, koritenje ekonomskih vrijednosti okolia moe biti
od interesa u razradi projekata gospodarenja okoliem, u financijskim
analizama projekata, u kojima je izraavanje ekonomskih vrijednosti dijelova
ili sastavnica okolia od posebne vanosti za ukupno vrednovanje nekog
projekta.
Tehnike prijenosa vrijednosti, iz metode prijenosa vrijednosti, skupina su
pomonih tehnika vrednovanja okolia, kojima se omoguuje da se vrijednosti,
odreene na jednom mjestu (lokaciji) prenose na drugu lokaciju. esto je od
velikog interesa prijenos iz jedne zemlje u drugu, u kojima za tu vrstu utjecaja,
kao i sastavnicu okolia, odgovarajuim metodama ekonomskog vrednovanja
vrednovanje nije provedeno. Najee su to sluajevi prijenosa iz razvijenih
u nerazvijenije zemlje, to je i razumljivo s obzirom na manju zastupljenost
izvornog odreivanja vrijednosti dijelova okolia u nerazvijenim zemljama.
2.UKUPNA EKONOMSKA VRIJEDNOST OKOLIA

Za odreivanje ekonomskih vrijednosti dijelova okolia korisno je primjeniti
pojam ukupne ekonomske vrijednosti okolia koji je, sa svojim sastavnicama,
prikazan na slici 1. Prikaz se temelji na razliitim izvorima2 .
Slika 1. Sastavnice ukupne ekonomske vrijednosti okolia
597
Objanjenje pojedinih sastavnica daje se u tablici 1.

Tablica 1. Znaenje pojedinih sastavnica ukupne ekonomske vrijednosti
Sastavnica
Direktna upotrebna
vrijednost
Indirektna upotrebna
vrijednost
Opcije koritenja u
budunosti
Egzistencijska
vrijednost
Znaenje
Upotrebna vrijednost koja ima trino vrednovanje
(mogue direktno trino vrednovanje)
Upotrebna vrijednost koju nije mogue direktno trino vrednovati
Koritenje dobra u budunosti (direktna i indirektna vrijednost)
Vrijednost samog postojanja dobra, tj. pasivna vrijednost
U naelu, svaka od ovih grupa podjela ili sastavnica moe se koristiti

za odreivanje ekonomskih vrijednosti. Posebne tehnike ekonomskog
vrednovanja okolia mogu se primjenjivati za indirektne upotrebne
vrijednosti i opcije koritenja u budunosti te sastavnice neupotrebnih
vrijednosti, jer taj dio okolia nije obuhvaen vrednovanjem trinih ili
upotrebnih vrijednosti.
3. EKONOMSKO VREDNOVANJE OKOLIA NEPOTPUNIM

(MJEOVITIM) ANALITIKIM POSTUPCIMA
Vrednovanje okolia ekonomskim metodama moe se temeljiti na analitikim
izrazima koji povezuju razliite pokazatelje povezane s okoliem - indikatore
blagostanja (eng. well-being) (skupina X indikatora) i indikatore utjecaja
(skupina P indikatora), s ekonomskim mjerama preferencije3. Indikatori
okolia, koji se mogu primjenjivati na takav nain (npr. za zrak), daju se u
literaturi4 . U praksi, analitike izraze nije mogue razvijati za sve sluajeve
gospodarenja okoliem te je ekonomsko vrednovanje dijelova okolie potrebno
provesti drugaijim metodama, koje sadre razliite tehnike odreivanja
takvih vrijednosti. Te tehnike nazivaju se jo i tehnikama ekonomskog
vrednovanja dijelova okolia. Primjena tih tehnika prua mogunost
povezivanja ekonomskih mjere preferencije s indikatorima u odreenom
stupnju, tj. prema odreenim pretpostavkama i ogranienjima, ali s
druge strane omoguava primjenu u irem podruju, nego to doputaju
analitike funkcije preferencije. Prikladno je zbog tih pretpostavki ove
tehnike nazvati i tehnikama mjeovitih postupaka.
Uobiajena podjela sadri tri osnovne skupine tehnika ekonomskog
vrednovanja okolia. Prva od njih povezana je s mogunosti odreivanja
vrijednosti dijelova okolia kao trinih vrijednosti i esto primjenjuje na
sluajeve u kojima je mogue utvrditi odnos izmeu utjecaj i odgovora
598
(tete) u okoliu koji se moe jednostavno trino izraziti. To su tehnike

dozaodgovor, eng. dose-response, funkcija tete, eng. damage function,
tehnike proizvodnog faktora, eng. production factor (PFM), tehnike ljudskog
kapitala, eng. human capital i tehnika zamjene trokova (eng. replacement
cost method).
Druga skupina ekonomskog vrednovanja su tehnike otkrivanja ili tehnike
trino indiciranih vrijednosti eng. revealed preferences (RP), koje povezuje
odreeno trino vrednovanje s dijelovima okolia koji inae nemaju svoju
trinu vrijednost, najee preko indirektnih upotrebnih vrijednosti okolia
koje se odgovarajue mogu izraziti. Tu pripadaju tehnika trokova putovanja
eng. travel cost (TCM), tehnika cijene uivanja, eng. hedonic price (HP),
tehnika usmjerenog ponaanja, eng. averting behaviour (ABM), koje se sve
ubrajaju u tehnike trino indiciranih vrijednosti (RP).
Najee koritene tehnike su tehnike izjavljenih vrijednosti eng. stated
preference tehniques (STP), koje se temelje na anketnim tehnikama. To
su: spremnost na plaanje eng. willigness to pay (WTP) i spremnost
prihvaanja kompenzacije eng. willigness to accept conpensation
(WTA), koje se zajedno mogu oznaavati kao WTP(A). Razlika izmeu
njih je ta to WTP vrednuje vlastito dobro prema opem dobru (ili polazi
od vlastitog ka opem dobru ili interesu), dok WTA vrednuje ope prema
vlastitom, te je openito WTA WTP. U naelu prihvaa se da je WTA
WTP, te se stoga metoda moe oznaiti i kao WTP(A). U nastavku, koristit
e se samo konvencija oznaavanja kao WTP. Odnos WTP tehnika (koje
ukljuuju i WTP i WTA) i RP tehnika daje se u literaturi5 .
Tehnike izjavljenih vrijednosti (STP) ili drugim nazivom tehnike vezanih
vrijednosti, eng. contigent valuation techniques (CV), omoguuju i ocjenu
neupotrebnih vrijednosti okolia kao egzistencijskih vrijednosti, tablica 1.
4. VREDNOVANJE OKOLIA TEMELJEM EKONOMSKIH

INSTRUMENATA ZATITE OKOLIA
Iako odreivanje vrijednosti okolia temeljem ekonomskih instrumenata zatite okolia, koje danas propisuju zakonodavstva europskih zemalja, ne pripada u onu metodu koji e posluiti kao izvor vrijednosti za tehnike prijenosa
vrijednosti, ipak ju je vano spomenuti kao nain ekonomskog vrednovanja
okolia. Vrijednosti ekonomskih instrumenata zatite okolia za pojedine sastavnice okolia trebale bi se dobiti nekom od navedenih metoda odreivanja
okolia, ukljuujui i tehnike prijenosa vrijednosti6. Takvi se sluajevi mogu
pojaviti kada je vrijednosti ekonomskih instrumenata, koje su odreena u
razvijenim zemljama traeno prenijeti u zemlje koje takve vrijednosti jo
nemaju odreene. U Hrvatskoj primjena ekonomskih instrumenata zatite
okolia u gospodarenju otpadom temelji se na sljedeem izrazu:
599
N = N 1 P k k (1)
gdje su N : naknada za otpad, N 1 : jedinina naknada, P : koliina otpada,
k k : koeficijent koji poprima vrijednost ovisno o vrstama otpada. Prema

navedenom, veliina N 1 trebala bi odraavati vrijednosti koje su najblie
nekoj od metoda ekonomskog vrednovanja okolia.
5. TEHNIKE PRIJENOSA VRIJEDNOSTI

Prijenos vrijednosti dobara ili benefit transfer, u sluaju sastavnica okolia
smatra se dosta spornom metodom te se navode ogranienja za njezinu
upotrebu7. Unato tome, u nedostatku drugih podataka ili mogunosti za
njihovo odreivanje, benefit transfer je vana tehnika vrednovanja te e se
tu dati i odreeni njeni teorijski osnovi. Opa funkcija benefit transfera (eng.
bid function) je: WTPi = f ( A, B, C , Y ) , gdje su A,B,C i Y faktori koji utjeu na
WTP na lokaciji i, kada se WTPj moe procijeniti koeficijentima iz gornjeg
izraza, ali koristei vrijednosti A,B,C ,Y na lokaciji j.
Opu funkciju prijenosa teko je odrediti egzaktno te je potrebno
koristiti tzv. meta funkcije (meta-analiza), koja se bazira na statistikim
analizama prijenosa kod slinih ili prikladnih lokacija prijenosa8. Osim
ovih, koriste se i izrazi koji se temelje na koritenju samo nekih ili najee
opih ekonomskih pokazatelja. Najee se primjenjuju u sluajevima
tzv. direktnog prijenosa s jedne lokacije (ili zemlje) na drugu, ili to je
est sluaj, skupine zemalja u neku zemlju. Izraz za funkciju za prijenos
vrijednosti dobra za takve sluajeve (ili prijenosna funkcija za okolina
dobra) je8:
WTPj = WTPi (Y j / Yi ) e ,
(2)
gdje su Y prihod po stanovniku, i, j; zemlja iz koje se prenosi i zemlja u koju

se prenosi, e; koeficijent elastinosti, tj. koliko se WTP mijenja s promjenom
prihoda te se definira kao e = Y j / Yi . Uobiajeni sluaj je prijenos vrijednosti
iz razvijenih u nerazvijene zemlje te je: e 1 .
Za izraavanje prihoda (Y) moe se koristiti bruto domai proizvod po
stanovniku (eng. GDP per capita) izraen u istoj valuti, koji predstavlja
agregaciju prihoda po stanovniku, s kojim postoji jasna korelacija prihoda
iz izraza (2).
Jedna od metoda za usporedbu ekonomskih aktivnosti jedne zemlje s drugom
je metoda kupovne moi (eng. Purchasing Power Parities), koja se oznaava s
600
PPP 9 . Ta metoda omoguuje meusobno usporeivanje ekonomija zemalja

koje se znatno razlikuju u apsolutnim vrijednostima pokazatelja kupovne
moi te se moe koristiti i kod prijenosa vrijednosti okolinih dobara. Kupovna
mo (PPP) opisuje se izrazom10:
PPP = omjer cijena omjer vrijednosti valute (omjer teaja)
Primjenom gornjeg izraza dolazi se do korigirane vrijednosti okolia
dobivene metodom WTP 11, koja ne ukljuuje volumen proizvodnje (razlike
u volumenu proizvodnje), ve samo kupovnu mo, tj. omjer cijena i omjer
teaja valuta:
WTPj = PPPji WTPi

ili, zbog tranzitivnosti PPP,
WTPj =
PPPjn
PPPin
WTPi (3)
gdje indeksi j,i predstavljaju zemlju u koju se prijenosi vrijednost i zemlju

u kojoju se vrijednost prenosi, n je referentna zemlja ili skupina zemalja.
Rezultat prijenosa je tada u nacionalnoj valuti, a izraz je pogodno koristiti
kod zemalja koje imaju priblino jednaku razvijenost, kao i za sluajeve
prijenosa koji ukljuuju kombinacije WTP i RP tehnika odreivanja vrijednosti
okolia. Kod sluajeva prijenosa vrijednosti kod kojeg se uzima i vremenska
komponenta, koriste se i indeksi inflacije vremenski deflatori11 . Ti indeksi
izabiru se i prema metodi odreivanja vrijednosti (npr. tehnike izjavljenih
vrijednosti zahtijevaju koritenje indeksa potronje dobara).
Drugi nai odreivanja elemenata funkcije prijenosa je ukljuivanje i
volumena proizvodnje preko povezivanja PPP i GDP omjera. Omjer bruto
drutvenog proizvoda (GDP) izmeu dvije zemlje moe se potpuno definirati
kao:
OmjerGDP = omjer cijena omjer vrijednosti valute (omjer teaja
valute)omjer volumena proizvodnje
to se moe usporediti s izrazom za PPP, koji se definira kao omjer. Ako se
GDP zamijeni s PPS, gdje se PPS naziva standardom kupovne moi (eng.
Purchasing Power Standard), jer se od GDP po glavi stanovnika oduzimaju
vrijednosti dobara i usluga koritenih za proizvodnju GDP-a, moe se umjesto
omjera GDP-a koristiti omjer PPS:
601
OmjerPPS = omjer cijena omjer vrijednosti valute (omjer teaja valute)
PPS j
PPS i
U sluaju kada je kad je omjer za GDP (Omjer GDP) izraen u istoj (zajednikoj)
valuti i kod jednake razine cijena (tj. kada se razlika u cijenama dobara u
zemljama zanemaruje), omjer postaje :
OmjerGDP = omjer volumena proizvodnje
to se koristi i u izrazu (1).
WTPj = WTPi (Y j / Yi ) e
Omjer PPS (OmjerPPS) je tranzitivan, isto kao i PPP. Izraz za odreivanje
korigirane vrijednosti okolia po WTP metodi primjenom PPS-a, koristei
svojstvo tranzitivnosti za omjer PPS-a, glasi:
WTPj = PPPji
ili
WTPj = PPPji
gdje su
PPS jn =
PPS j
PPS n
PPS jn
PPS in
PPS j
PPSi
WTPi
WTPi (4)
, PPS in =
PPS i
PPS n
(5)
i gdje se PPS jn i PPSin nazivaju i PPS indeks (indeks standarda kupovne

moi), kada se koristi referentna zemlja ili zajednica zemalja (n).
Rezultat WTPj je, za razliku kod primjene omjera Y j / Yi iz izraza (1), u
nacionalnoj valuti. Izraz za WTPj u obliku (4), isto kao i izrazi (1) i (3), nisu
pogodni za prijenos vrijednosti po vremenu12, ve je za to potrebna nadopuna
izraza s lanovima koji uzimaju u obzir i inflaciju.
Osnovna naela prijenosa trokova okolia, kada se koriste jednostavni
izrazi sa samo nekim ekonomskim pokazateljima, mogu se iskazati na
sljedei nain:
602
Koristi se omjer PPS ili PPP za prijenos vrijednosti u odreenoj godini:

PPS omjer i PPP koristi se zajedno za vrijednostima dobivenim tehnikama
izjavljenih vrijednosti (STP), dok PPP za trine ili trino indicirane
vrijednosti (RP vrijednosti).
Ispravak dobivenih vrijednosti provodi se s vremenskim deflatorom,
tj. stopom inflacije od vremena kada je izvren prijenos vrijednosti do
sadanjeg vremena.
U sluaju znatnijih odstupanja omjera za PPS u zemljama koje se usporeuju,
potrebno je ponovo izvriti izraun preko izraza (3) ili (4).
6. NEKI PRIMJERI PRIMJENE TEHNIKE PRIJENOSA VRIJEDNOSTI

Ovdje e se prikazati neki primjeri primjene prijnosa vrijednosti onih dijelova
okolia koji mogu biti od interesa za gospodarenje otpadom. Pri tome e
se uzeti i primjeri i iz nekih drugih djelatnosti, kod kojh se rezultati mogu
usporeivati s djelatnosti gospodarenja otpadom. U ovom sluaju biti e to
eksploatacija mineralnih sirovina. Takoer, postoje odreivanja koja su opeg
karaktera, te se mogu primjeniti za razliite djelatnosti.
Razliiti primjeri ekonomskog vrednovanja dijelova okolia daju se u sljedeim
tablicama. Vrednovanje okolia kod eksploatacije kamenih agregata, izraeno
kao troak okolia po jedinici potronje, daje se u tablici 2 13.
Tablica 2. trokovi okolia odreeni tehnikom spremnosti za plaanje (WTP) za eksploataciju
tehnikog graevnog kamena i ljunka (zdruivanje indikatora utjecaja)
Indikatori utjecaja (P)
Vizualne vrijednosti,
razina buke, oneienje
zraka,vibracije
tj. neupotrebne vrijednosti
WTP
nediskontirano
Vrste
(/t)
mineralne
(vrijednosti
sirovine
po jedinici
proizvoda)
Tehniki
graevni
0.47
kamen
ljunak
1.93
WTP
Diskontirane
vrijednosti
uzorka (/t)
(za 5 god.)
WTP Konane
ili prihvaene
vrijednosti
(/t)
0.31
0.34
1.39
1.96
Izrazom za prijenos trokova (4) odreuju se ekvivalentne vrijednosti za

Hrvatsku, tablica 3. Izraz (4) se koristi jer sadri i PPP i omjer PPS, jer se
PPS j
radi o STP vrijednostima. Faktor iz izraza (4), PPPji
za 1999. god. za
PPSi
Hrvatsku-Velika Britanija je 1.95.
603
Tablica 3. Prijenos trokova okolia (WTP) eksploatacije kamenih agregata

Velika Britanija-Hrvatska za 1999.god.
Indikatori
utjecaja (P)
Vizualne
vrijednosti,
razina buke,
tj. neupotrebne
vrijednosti
Vrste
mineralne
sirovine
WTP nediskontirano
(kn/t)
(vrijednosti po
jedinici proizvoda)
WTP Diskontirane
vrijednosti uzorka
(kn/t)
(za 5 god.)
WTP Konane
ili prihvaene
vrijednosti
(kn/t)
Tehniki
graevni
kamen
0.91
0.61
0.66
ljunak
3.71
2.71
3.82
Temeljem procijenjene inflacije od 1999. do 2007. vrijednosti iz tablice 3.

ispravljaju se s vremenskim deflatorom (k = 1.19).
Tablica 4. vrijednosti prijenosa trokova okolia (WTP) Velika Britanija-Hrvatska za 1999.god
korigirane vremenskim deflatorom do 2007.
Indikatori
utjecaja (P)
Vizualne
vrijednosti,
razina buke,
tj. neupotrebne
vrijednosti
WTP Konane
WTP Diskontirane
ili prihvaene
vrijednosti uzorka
vrijednosti
(kn/t)
(kn/t)
(za 5 god.)
Vrste
mineralne
sirovine
WTP nediskontirano
(kn/t)
(vrijednosti po
jedinici proizvoda)
Tehniki
graevni
kamen
1.08
0.73
0.79
ljunak
4.41
3.22
4.55
Osim ovog primjera, WTP(A) metoda koristi se i u vrednovanju drugih

trokova okolia. Prikaz vrijednosti trokova okolia za buku daje se u
tablici 5 14.
Tablica 5. trokovi okolia za buku dobiveni WTP(A) metodom za Nizozemsku
Indikator utjecaja: Razina
buke (B) u ekvivalentnim
jedinicama buke prema
izrazu (6), Ku
Spremnost za prihvaanje
naknade za poveanja buke
preko odreene razine (WTA),
u po kuanstvu mjeseno
Spremnost na plaanje da ne doe

do prekoraenja (WTP) (rauna se
kao razlika WTA kumulativno), u
po kuanstvu mjeseno
>20
272
- (nije odreeno)
>25 Ku
192
80
>30 Ku
136
136
>35 Ku
92
180
> 40 do 50 Ku
73
199
604
Razine buke u ekv. jedinicama raunaju se po formuli:
gdje su ntp : broj izvora buke , Lmax p : najvea emisija buke u dB(A), B : razina
buke u ekvivalentnim jedinicama (Ku). U drugom i treem stupcu tablice 5.
nalaze se metodom WTP(A) odreene su vrijednosti razine buke do donje
vrijednosti u ekvivalentnim jedinicama, to zapravo pokazuje vrijednost
postignute razine buke, tj. spremnost za plaanje da se ne dostigne gornja
vrijednost razine buke. Nain odreivanja temelji se na pretpostavljenoj
jednakosti spremnosti za plaanje (WTP) i prihvaanja kompenzacije
(WTA).
izrazom za prijenos vrijednosti (4) odreuju se ekvivalentne vrijednosti
trokova za Hrvatsku. Omjer PPS hrv./niz. za 2001. je
2007). PPP-omjer hrv./ niz je PPP =
8600 (Eurostat,
26500
3.7298
(kn/) (UNECE, 2007). Nakon
0.9104
prijenosa, vrijednosti se korigiraju vremenskim deflatorom (stopom inflacije),

sa godinom 2007. kao zavrnom, to se prikazuje u tablici 6.
Tablica 6. Prijenos vrijednosti trokova okolia za buku WTP(A) iz Nizozemske-Hrvatska
Spremnost za priSpremnost na
Razina buke
hvaanje naknade
plaanje da
(B) u ekvivaza poveanja buke
ne doe do
lentnim jedi- preko odreene razi- prekoraenja
nicama buke
ne (WTA),
(WTP), u kn/
prema formu- u kn/(domainstvo (domainstvo
li(6), Ku
mjeseno)
mjeseno)
>20
>25 Ku
>30 Ku
>35 Ku
> 40 do 50 Ku
827
584
414
280
222
Korekcija s
vremenskim Korekcija s vremendeflatorom skim deflatorom (za
(za WTA) (k=
WTP)
1.147)
u kn/(domainstvo
u kn/(domamjeseno)
instvo mjeseno)
(nije odreeno)
949
(nije odreeno)
243
670
279
414
475
475
547
321
627
605
255
694
Trokovi utjecaja na zdravlje (eng. health costs), kao komponenta utjecaja

na okoli, takoer se mogu izraziti WTP metodom, u kombinaciji s trino
orijentiranim metodama. Postoje brojna istraivanja odreivanja trokova
okolia - utjecaja na zdravlje ovom metodom ili kombinacijama metoda 15, 16 .
U tablici 7. prikazuju se tako dobivene vrijednost za Veliku Britaniju15.
605
Tablica 7. Trokovi utjecaja emisija plinova iz odlagalita i spalionica otpada u Velikoj

Britaniji za neke dijelove ukupne ekonomske vrijednosti (TEV) za 2003. god.
Indikator utjecaja- emisija estica
i plinova
PM 10 (samo na zdravlje)
SO2 (ukupno):
na zdravlje:
na materijale:
NOx ((na zdravlje)
VOC (ukupno):
na zdravlje:
na materijale:
CH4 (samo klimatske promjene)
CO2 (samo klimatske promjene)
Nia vrijednost procjene

(/t)
161
643
418
225
154
263
3
260
158
9.5
Via vrijednost procjene

(/t)
1025
2941
2761
225
977
665
405
260
630
38
Prijenos vrijednosti V. Britanija-Hrvatska obavljeno je koritenjem izraza za

(4) za prenoenje vrijednosti odreene s tehnikama WTP te izraza (3) za
prenoenje vrijednosti utjecaja na materijale koje su odreene kao trine
vrijednosti. Razlog je tome pretpostavka prijenos materijalnih vrijednosti
koje se ne odreuju STP tehnikama i na koju omjer, koji ukljuuje standard
kupovne moi, tj. PPS, ne utjee. Stoga je, radi sigurnosti rezultata, za prijenos
dobra koristi izraz samo za PPP. Za benefit transfer koriten je PPP omjer
Hrvatska/V. Britanija za 2003. god 17, tj:
PPP =
3.7978
(kn/)
0.6335
Tablica 8. Prijenos trokova okolia za emisije iz V. Britanija-Hrvatska

Indikator utjecaja- emisija estica
i plinova
PM 10 (samo zdravlje)
SO2 (ukupno):
na zdravlje:
na materijale:
NOx (na zdravlje)
VOC (ukupno):
na zdravlje:
na materijale:
CH4 (samo klimatske promjene)
CO2 (samo klimatske promjene)
Nia vrijednost procjene

(kn/t)
964.39
3 851.57
2 503.82
1 347.75
922.46
1 575.37
17.97
1 557.4
946.2
56.9
Via vrijednost procjene

(kn/t)
6 139.75
17 616.59
16 538.4
1 347.75
5 852.23
3 983.35
2 425.95
1557.4
3 773.7
227.62
Prikazane su vrijednosti evaluacije utjecaja emisija plinovitih oneienja

koji su dobiveni kombinacijom RP i STP tehnika za razliite europske
zemlje18. Vrednovanje zdravlja provedeno je preko
odreivanja
vrijednosti statistikog ivota (VSL), koje se definira izrazom19 :
606
VSL=VOLYr
Pi (1 + r ) i a 1 (7)
i = a +1
gdje je VOLY vrijednosti godine ivota, aPi: uvjetna vjerojatnost

preivljavanja do godine i nakon preivljavnja do godine a, a: starost osobe
iji se VSL odreuje, r: diskontna stopa, T: gornja granica ivota. Gornji
izraz daje pozitivno diskontiranje, tj. poveanje vrijednosti godine ivota po
vremenskom pravcu (tj. s porastom vremena). Dok je gornji izraz empirijski,
vrijednost statistikog ivota moe se dobiti i iz vrijednosti WTP izrazom15 :
VSL = WTPi ri / ri (8)

i
gdje je ri promjena rizika,

WTPi zbroj individualnih WTP za promjene
i
rizika. Visina trokova okolia
za plinovita oneienja zraka dobiveni
su kombinacijama ovih izraza s njihovim trinim vrijednostima i
vrijednostima dobivenim RP tehnikama kod kojih se najprije odreuje
put utjecaja. Zbog velikog udjela trinih i RP tehnika u odreivanju
vrijednosti, za prijenos vrijednosti prikazanih u tablici 9 18, koristi se samo
izraz (3), tj. izraz koji koristi samo kupovnu mo (PPP). Kupovna mo za
2005. god. za EU-25 je PPP = 0.74 / U$, dok je za Hrvatsku PPP=3.61 kn/
U$. Iz izrauna, kupovna mo za 2005., za Hrvatsku je PPPHr/Eu=4.9 kn/.
Procjene vrijednosti oneienja zraka koje su raene za podruja
Hrvatske, Promorsko-goranske upanija20, za procijenjene emisije u zrak
za 1990. iz Izvjea o stanju okolia u Republici Hrvatskoj21, pokazuju znatno
manje vrijednosti od onih koje su dobivene procjenama za zemlje EZa. Tako ukupna vrijednost po masi oneienja, uzevi zajedno emisije
SO2, NOx, i VOC, te uz pretpostavku jednakog uvoza i izvoza oneienja
na promatrana podruja, iznose 4828 kn/t. Rezultat je usporediv s
vrijednostima iz tablice 8. koja daju trokove okolia uzrokovane
oneienjem zraka za odlagalita, uz upotrebu odgovarajuih tehnika
prijenosa. Odreena odstupanja, kada bi se provela detaljnija usporedba,
mogla bi se oekivati i zbog nemogunosti ocjene udjela estica (PM2.5) iz
izvjetaja21.
Vrednovanje upotrebnih i neupotrebnih vrijednosti umskog zemljita
na hrvatskoj obali, koji su rezultat projekta Svjetske banke22,23 i koji bi se
takoer mogu koristiti u odluivanju, prikazani su u tablici 10. Vrijednost
okolia u tablici daje se kroz jedan indikator-koritenje umskog zemljita.
Posebno se daje i vrijednost krajobraza, koja se moe prepoznati i kao
egzistencijska ili pasivna vrijednost okolia.
607
Tablica 9. Prijenos trokova okolia emisije plinovitih oneienja po toni NH3, NOx, PM2.5, SO2 i
VOC kao dijelovi ukupne ekonomske vrijednosti (TEV) za 25 zemalja Europske zajednice (EZ)
i okolna mora: istona obala Atlantika, Baltiko more, Mediteran i Sjeverno more (iskljuujui
Cipar)- Hrvatska, s provedenom analizom osjetljivosti, 2004 (5) god. (ciljana godina 2010.)
Trokovi okolia
PM smrtnost
O3 smrtnost
Kljune funkcije
za zdravlje)
Osjetljivosti
kljunih funkcija
Urod
O3/utjecaj na
zdravlje
Var. 1
Var. 2
Var. 3
Var. 4
VOLY medijana
VSL medijana
VOLY sredina
VSL medijana
VOLY medijana
VOLY medijana
VOLY sredina
VOLY medijana
Ukljueno
Ukljueno
Ukljueno
Ukljueno
Nije ukljueno
Nije ukljueno
Ukljueno
Ukljueno
Ukljueno
Ukljueno
Ukljueno
Ukljueno
SOMO 35
SOMO 35
(zbroj srednjih
(zbroj sred.
SOMO 0
SOMO 0
vrijednosti preko
vrijednosti preko
(zbroj srednjih
(zbroj srednjih
35- pars per
35- pars per
vrijednosti preko
vrijednosti preko
bilion)
bilion)
0- pars per bilion) 0- pars per bilion)
kn/t
53 779
NH3
NOx
21 511.6
PM2.5
127 114
SO2
27 378.4
VOC
4 644.5
Prosjek na morskim podrujima:
NH3
n/d
NOx
12 222.5
PM2.5
63 557
SO2
18 089.3
VOC
3 813.4
78 224
102 669
151 559
32 267.4
195 560
42 534.3
6 844.6
40 089.6
249 339
53 779
10 266.9
58 668
366 675
78 224
13 689.2
n/d
18 578.2
92 891
27 867.3
5 377.9
n/d
22 978.3
122 225
35 689.7
8 457.9
n/d
33 734.1
17 600.4
53 779
11 244.7
*n/d (nije dostupno)

Tablica 10. vrijednosti umskog zemljita koji ine ukupnu vrijednost okolia za ume (TEV)
za Hrvatsku, 1996.
Indikator okolia-koritenje umskog zemljita
Godinji tok benefita (dobra) u U$/ha
Neupotrebne vrijednosti
Pasivna vrijednost
Upotrebna
vrijednost
Ciklus ugljika
60
Zatita od bujica
10
Lov i rekreacija
15
Nedrvni proizvodi
Indirektna
Direktna
Stoarstvo
Ogrjevno drvo
608
1354 (1056)
5
125
Svakako treba naglasiti da se tehnike prijenosa vrijednosti u pojedinim

krugovima smatraju spornim.Ovdje treba izdvojiti dva razloga protiv
tehnika prijenosa vrijednosti. Prvi je miljenje da je nemogue napraviti
takav prijenos jer se satavnice okolia na dvije lokacije, pogotovo u dvije
razliite zemlje toliko razlikuju da ne mogu imati usporedivu vrijednost.
Drugi je miljenje da tehnike benfit transfera ne mogu biti toliko detaljne da
se dobiju prave vrijednosti prijenosa. Pri koritenju navedenih argumenta se
esto zanemaruju prednosti koje prijenos vrijednosti daje u zatiti okolia.
Na prvu skupinu primjedbi moglo bi se odgovoriti da se kod prijenos
vrijednosti, npr. u gospodarenju otpadom, u najveem broju sluajeva radi
prijenosu vrijednosti onih sastavnica koje nemaju posebnu vrijednost koja
znatnije ovisi o samim lokacijama prijenosa Tu se radi najee o medijima
okolia (zrak, voda, tlo). Rjei su u takvim situacijama sluajevi kada se radi
o posebnim ili zatienim vrijednostima ili vrijednostima koje nije mogue
kompenzirati, gde bi problem prijenosa mogao biti izrazitiji. U drugom
sluaju rije je samo o razvoju odgovarajuih funkcija prijenosa, tzv. bid
function, koje uzimaju faktore kojima bi se to potpuno opisale sam prijenos
te u nastojanju da se u prijenosu vrijednosti takve funkcije koriste vie nego
primitivniji naini prijenosa, kao to su meta funkcije ili izrazi sa samo opim
ekonomskim pokazateljima.
Zanimljivo je promotriti i pitanje upotrebe tehnika prijenosa vrijednosti
okolia u okviru odbijanja projekata gospodarenja otpadom ili NIMBY
efekta, koji je vrlo uestao kod takvih projekata u Hrvatskoj. Upotreba ve
veoma razraenih odgovarajuih tehnika odreivanja vrijednosti okolia,
od kojih su glavne spomenute ovdje, vjerojatno bi otkrila pravu vrijednost
sastavnica okolia koje su u pitanju, a koje su sada, na neki nain prekrivena
efektom odbijanja. Uloga tehnika prijenosa vrijednosti, tamo gdje odreivanja
vrijednosti okolia nije bilo, mogla bi biti tada i u pokazivanju zainetersiranoj
javnosti da se vrijednosti dijelova okolia u datom sluaju mogu odrediti
te da se takoer mogu usporeivati s ostalim ekonomskim vrijednostima
projekata.
7. ZAKLJUAK
Tehnike prijenosa vrijednosti okolia (benefit-transfer) vjerojatno e za mnoge zemlje, ukljuujui tu i Hrvatsku, biti od znaajnog interesa u vrednovanju okolia.
Iako se prijenos vrijednosti okolia jo uvijek smatra spornom skupinom ekonomskih tehnika, dosadanja iskustva pokazuju da je potrebno podrati primjenu takvih tehnika, jer se mogu dobiti rezultati koje imaju svoju upotrebnu
vrijednost u razliitim podrujima zatite okolia. One takoer mogu pomoi
u poticanju vrednovanja okolia i drugim odgovarajuim tehnikama.
609
LITERATURA
1. Vermoote S. (2008): Cost Benefit Analysis of Investment Projects - Training session in Zagreb,
ARCADIS Belgium NV, Funded by EC DG Environment
2. CARDS program 2003 (CARDS) (1) (2007): Tehnike smjernice za izradu studija o utjecaju na
okoli, Environmental Resources Management-Oikon d.o.o, str. 31
3. Dasgupta P. (2004): Human Well-Being and Natural Environment, Oxford University Press,
Oxford- New York, str. 91
4. Agencija za zatitu okolia (AZO) (2004): Prijedlog nacionalne liste indikatore-radni materijal,
str.1-28
5. Organisation for Economic Development Co-operation and Development (OECD) (2006):
Methodological Manual on PPP, Europian Communities/OECD (www. oecd.org/std/ppp),
str. 27
6. Papafava M. (2000): ekonomski instrumenti zatite okolia, Golden Market, Zagreb, str. 10
7. Barton D.N. (1999): Benefit Transfer Approach to the Non-market Valuation of Coastal Water
Quality in Costa Rica, Doctor Scientiarium Thesis, Agricultural University of Norway, str. iv
8. Bateman, I. J., Carson R.T., Day B., Hanemann M., Hanley N., Hett T., Jones-Lee M., Loomes G.,
Mourato S., zdemiroglu E., Pearce D.W., Sugden R., Swanson J. (2002): Economic Valuation
with Stated Preference Techniques - A Manual, Edward Elghar Publishing, Chelthenham,
str. 43, str. 45
9. Stutley R. (2007): Ekonomski pokazatelji: smisao ekonomije i ekonomskih pokazatelja, Poslovni
dnevnik-Masmedia, Zagreb, str.190
10. Organisation for Economic Development Co-operation and Development (OECD) (2006):
Methodological Manual on PPP, Europian Communities/OECD (www. oecd.org/std/ppp),
str. 27
11. Pattanayak S. K., Wing J.M., Depro B.M., Van Houtven G.L., De Civita P., Stieb D.M., Hubbel B.
(2002): International Health Benefits Transfer Application Tool: The Use of PPP and Inflation
Indices-Final Report to Health Canada, str. 14
12. Eurostat (2007): GDP per capita in PPS, online support: www.epp.eurostat.ec.europa.eu
13. Department of Environment, Transport and Region (DETR) (1999): Environmental Costs and
Benefits of the Supply of Aggregates (Phase 2), London, DETR
14. Vaing M., Paque G., Baarsma B., Bradburn P., Nijland H., Rasmussen S., Lambert J. (2001): A
Billion Euro Question: How much should we pay for noise control, and how much is it
worth?, Workshop on costs and benefits analysis in noise policy, Final Report, Inter-noise
2001, The Hague, str. 4
15. Department for Environment, Food and Rural Affairs (DEFRA) (1) (2004): Valuation of the
external costs and benefits to health and environment of waste management options Final
Report, London, DEFRA, str. 25, str. 52
16. Department for Environment, Food and Rural Affairs (DEFRA) (2) (2004): Valuation of the health
benefits associated with reductions in air pollution, London, DEFRA
17. United Nations Economic Commission for Europe (UNECE) (2007): Exchange rates and PPPs by
Country, Indicator and Year, http://www.unece.org/stats/data
18. AEA Technology Environment (AEATE)(1)(2005): Damages per tonne emission of PM2.5, NH3,
SO2, NOx i VOCs from each EU 25 Member State (excluding Cyprus and surrounding seas),
Oxon, Report for European Commission DG Environment, str . ii, str.17
19. AEA Technology Environment (AEATE) (2)(2005): Methodology for the Cost-Benefit analysis for
CAFE: Volume 2: Health Impact Assessment, Oxon, Report for European Commission DG
Environment, str . 48
20. iek J, iek J (1997.): Socio-ekonomske posljedice oteenja okolia u Republici Hrvatskoj,
Vjetak, Hrvatsko drutvo sudskih vjetaka, Zagreb, str. 35
21. Dravna uprava za zatitu prirode i okolia (DUZPO) (1998.): Izvjee o stanju okolia u Republici
Hrvatskoj, DUZPO, Zagreb, str. I-61
22. Silva P., Pagiola S. (2003): A Review of the Valuation of Environmental Costs and Benefits in
World Bank Projects, The World Bank Environmental Department, Washington DC, str. 17
23. World Bank (2005): How much is an Ecosystem worth - Assessing the Economic Value of
Conservation, Washington, DC, The World Bank, str. 21
610
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
EKONOMSKI ASPEKTI GOSPODARENJA OTPADOM NAKON

IMPLEMENTACIJE CENTARA ZA GOSPODARENJE OTPADOM
ECONOMIC ASPECT OF WASTE MANAGEMENT AFTER WASTE
MANAGEMENT CENTERS INTRODUCTION
Marijan Galovi, oec.
Voditelj programa nadzora investicija i fondova Zelena akcija
Saetak
Uspostavom i uhodavanjem sustava odvojenog prikupljanja otpada s naplatom odvoza prema koliini
otpada u nastanku, prije otvaranja centara za gospodarenje otpadom (CGO), moemo omoguiti
jednostavnije i tonije planiranje trokova gospodarenja otpadom, te samim time i formiranje krajnje
cijene odvoza otpada za kuanstva.
Otvaranjem CGO Katijun uz trokove goriva, plae za radnike na odvozu otpada, amortizacije na
vozila, plae za radnike na transfer stanici biti e potrebno uraunavati i trokove odlaganja otpada na
centralnom odlagalitu to do sada nije bio sluiaj. Iz kalkulacije trokova u analiziranim scenarijima,
ulaganjem u mehanizaciju i radnu snagu, sustav odvojenog prikupljanja otpada za komunalno poduzee
1. Maj - Labin postaje isplativ i ekonomski opravdan kada se dostigne toka od 22% odvojeno prikupljenog
otpada. Analiza trokova se bazira na razradi 3 scenarija prikupljanja otpada u 4 frakcije s razliitim
rezultatima uspjenosti. U scenarije su uvrteni dodatni zaposlenici za odvoz otpada, nove investicije
u In Vessel kompostanu kapaciteta 4.000 tona godinje i male kamione sa podizaima kao trokove
odvojenog prikupljanja otpada. Odvojenim prikupljanjem 50% otpada do 2015 godine, poduzee moe
smanjiti ukupne trokove poslovanja za 23.8%.
Kljune rijei: trokovi gospodarenja otpadom, dodana vrijednost, sustav naplate odvoza,
redovitost prikupljanja, tip spremnika
Abstract
In the Croatian County of Istria, the introduction and implementation of a separated waste collection
system with Pay as you Throw fees, before opening central waste management facilities, would enable
significant cost savings to be achieved.
Until now municipal solid waste management in Istria has largely consisted of disposal in insanitary
landfills. With the opening of the planned Katijun central waste management facility, beside fuel
costs, waste collection personnel salaries, amortisation of vehicles, salaries of transfer station personnel,
Istrian waste management companies will need to calculate also the costs of waste treatment in the new
mechanical-biological facility, thus increasing costs. From the analysed calculation of different scenarios,
investments in new mechanization and additional human resources, a separated waste collection system
becomes economically viable and profitable after 22% of waste is collected separately, and could help
to offset this increase. The cost analysis is based on the development of 3 scenarios of separated waste
collection with 4 fractions with different ratios of efficiency. Additional human resources, an in-vessel
composting facility with 4000 tonnes per annum capacity and small trucks with bin lifts were calculated
as additional costs for separate waste collection costs. With a separate collection ratio of 50% in the
year 2015, the municipal waste management company could lower total costs of waste collection and
treatment by 23.8%.
Key words: waste management costs, adoed value, system for waste collection charging,
regularity of collection, container type
612
GALOVI M.
1. UVOD
Hrvatska se 2005. godine kroz Strategiju gospodarenja otpadom, a kasnije
i kroz Plan gospodarenja otpadom RH 2007. 2015. odluila za koncept
upanijskih i regionalnih centara za gospodarenje otpadom te se tako
usmjerila na dostizanje ciljeva postavljenih od strane Europske direktive,
koja kae da se koliina otpada sa biolokim potencijalom u roku od 15 godina
od 1995. godine mora smanjiti na ukupno 35% (uz mogunost odgode za
dodatne 4 godine za zemlje koje trenutno odlau vie od 80% svog otpada).
Trenutno se u Hrvatskoj cijene odvoza i odlaganja otpada uglavnom iskazuju
kroz trokove pogona, odravanja i amortizacije vozila i strojeva, trokova
zaposlenih, i ekolokih naknada. U trenutku kada u upotrebu budu puteni
pogoni za mehaniko-bioloku obradu otpada, komunalna poduzea biti e
prisiljena, uz trenutne vlastite projekcije trokova, ukljuiti i troak obrade
te troak odlaganja otpada na centralnim odlagalitima koji e initi znaajni
udio ukupnog troka gospodarenja otpadom.
Analizom definicije potpune kvalitete koja glasi; TQM (total quality
management) je sustav unaprjeenja, poveanja fleksibilnosti, efektivnosti
i efektnosti poslovanja1, dolazimo do zakljuka kako e menaderi
komunalnih tvrtki biti primorani organizirati sustav gospodarenja otpadom
tako da se stvore uvjeti za sve zaposlene da zajednikim snagama ostvare
maksimalan efikasan i efektivan cilj: cjeloviti sustav gospodarenja otpadom
onda, kada, gdje i kako graani to ele i oekuju.
Zbog financijske odrivosti gradski sustavi za gospodarenje otpadom morat
e biti redizajnirani tako da uz minimalno poveanje konane cijene odvoza
i obrade otpada postiu pozitivne financijske bilance. Kvalitetno dizajnirani
sustavi gospodarenja otpadom koji se temelje na prikupljanju otpada od vrata
do vrata s 3 kante, te naplati po koliini proizvedenog otpada u konanici su
jeftiniji od sustava koji veliku veinu otpada odlae na skupa odlagalita.
2. INSTRUMENTI ZA POVEANJE KOLIINE ODVOJENO

PRIKUPLJENOG OTPADA
2.1. Dodana vrijednost za odvojeno prikupljanje otpada
S poetkom implementacije sustava ija je konana stavka obrada otpada
u centru za gospodarenje otpadom Katijun, svaka e tona odvojeno
prikupljenog otpada, osim vlastite cijene na tritu reciklanata, dobiti i
dodatnu vrijednost u vidu utede od obrade i odlaganja otpada. Prevencija
nastanka otpada i poticanje ponovne upotrebe ne pridonose znaajnije u
cjelokupnoj bilanci utede, no ovaj instrument itekako dolazi do izraaja s
poveanjem stope odvojeno prikupljenog otpada. Cilj instrumenta dodane
vrijednosti jest takoer omoguavanje planiranja financijskih sredstava za
613
pojedine aktivnosti vezane uz gospodarenje otpadom. U trenutku kada se

sustav uspostavi, u primjeru CGO Katijun, troak obrade jedne tone otpada
iznositi e otprilike 550 kuna. Kako bismo lake objasnili instrument dodane
vrijednosti potrebno je analizirati sliku 1.
Slika 1: Dodana vrijednost u izraunu ukupnog troka
Ukupna maksimalna cijena odvoza i odlaganja otpada u ovom sluaju

izraunavala bi se kao zbroj fiksnog troka odvoza otpada i troka obrade
otpada, a to bi iznosilo 816 kuna po toni otpada. U sluaju kada se odlae 20
posto otpada onda se ukupna cijena gospodarenja otpadom moe izraunati
kao fiksni troak obrade otpada, uvean za 80% cijene obrade otpada i 20%
dodatka za odvoz reciklae. U tom sluaju cijena odvoza i odlaganja otpada
iznosila bi 690 kn. Razlika izmeu maksimalne cijene i realne cijene naziva
se dodanom vrijednou. Kako dodana vrijednost raste linearno s postotkom
odvojeno prikupljenog otpada tu vrijednost moe se usmjeriti prema
unaprjeenju odvojenog prikupljanja otpada ili dugorono rebalansirati
budete za gospodarenje otpadom u cilju smanjenja komunalne naknade za
gospodarenje otpadom.
2.2. Sustav naplate prema koliini odvezenog otpada

Sustavi naplate prema koliini odvezenog otpada mogu se bazirati prema
volumenu ili prema teini odloenog otpada. Takvi su sustavi veoma efikasni
jer dodatno motiviraju graane na odvojeno prikupljanje otpada s ciljem da
ne proizvedu vie od unaprijed zakupljenog volumena ili teine otpada, jer
e u protivnom morati dodatno plaati odvoz vee koliine otpada. Na taj
se nain direktno motivira graane da zbog velikog volumnog ili teinskog
udjela odvajaju odreene vrste otpada.
614
GALOVI M.
Ovakvi sustavi postepeno zamjenjuju do sada uobiajene paualne oblike

naplate odvoza otpada poput onih baziranih na kvadraturi stana ili broju
stanovnika u kuanstvu. Glavna je znaajka ovakvih sustava to pravedno
nagrauju graane koji recikliraju, dok oni koji proizvode vie otpada to i
plaaju.
Slika 2: Struktura trokova i modeli naplate odvoza otpada2
Iz slike je vidljivo kako pay as you throw sustavi mogu biti od iznimnog znaaja
za racionaliziranje trokova odvoza i zbrinjavanja otpada. U trenutku kada
troak ukupno proizvedenog otpada premai granicu fiksne odnosno paualne
naplate odvoza otpada, poduzea su prisiljena gubitke naplatiti iz gradskih
budeta, posluju sa gubitcima ili podiu cijenu odvoza otpada kuanstvima.
Sustav naplate prema volumenu ili koliini omoguava ravnomjernu
naplatu odvoza otpada od kuanstava, ali djeluje i kao financijski osigura za
eventualna poveanja koliina otpada potrebnog za obradu.
2.3. Prikupljanje otpada od vrata do vrata (door to door collection)

Odvojeno prikupljanje otpada od vrata do vrata bazira se na odvajanju
pojedinih frakcija otpada ve u kuanstvima. Takav sustav mogue je
organizirati u vie frakcija, a najee se provodi takozvani kerbside sustav
s 3 kante i to po jedna za ostatni otpad, suhe reciklane materijale te bioloki
razgradiv otpad.
615
Ono to predstavlja najvei problem prilikom planiranja novih sustava

gospodarenja otpadom jest pretpostavka da e sakupljanje organskog otpada
dodatno poskupiti uslugu odvoza otpada jer ima nestabilnu i vrlo malenu
trinu vrijednost. Unato tome u mnogo sluajeva paljivi dizajn sustava
vodio k optimizaciji trokova koji mogu biti ak i usporedivi s tradicionalnim
sustavima sakupljanja mijeanog otpada.
Rezultati odvojenog prikupljanja otpada iz kuanstava u Kataloniji pokazuju
direktan utjecaj organizacije sustava na stopu odvojeno prikupljenog otpada3.
U sluajevima gdje je sustav organiziran s 2 kante (za suhi reciklirajui otpad
te mijeani otpad), sustav rijetko prelazi 10% ukupno odvojeno prikupljanje
koliine. Sustav sa 2 kante, upotpunjen s prikupljanjem bioloki razgradivog
otpada uz pomo ulinih kontejnera ima uspjenost preko 30%, no dok
ukoliko se uvede i trea kanta u kuanstvima uspjenost raste i do 70%
odvojeno prikupljenog otpada. Slian sustav upotrebljava se u talijanskoj
provinciji Treviso, gdje 26 opina, udrueno u konzorcij Priula, sa 226.000
stanovnika odvojeno prikuplja 77% otpada.4
2.4. Primjeri iz prakse

Na temelju dobrih primjera iz prakse i dostupnih financijskih analiza pojedinih
sustava mogue je kvalitetno planirati budue sustave gospodarenja otpadom
u Republici Hrvatskoj. Svaki od ovih sustava pokazao je kako ulaganje u
odvojeno prikupljanje otpada donosi i znaajne financijske rezultate.
2.4.1. Velike sredine (Dresden - Njemaka)
Dresden ima otprilike 500.000 stanovnika i trenutno od graana odvojeno
prikuplja vie od 60% otpada. Nakon uvoenja sustava naplate prema
koliini otpada zamijeeno je vie znaajnih promjena u odnosu na sustav
fiksne naplate odvoza otpada. Ipak, najvanije je zapaanje kako su dodatna
Slika 3: Punkt za prikupljanje otpada iz zgrada u Dresdenu
616
GALOVI M.
ulaganja od 353.000 eura godinje smanjila trokove plaa radnika i transporta

otpada za gotovo 685.000 eura godinje to je u ukupnoj bilanci doprinijelo
utedom od 330.000 eura1. Dodatna uteda zabiljeena je u smanjenju
koliina ukupno proizvedenog otpada koja se od 319.2 kilograma po glavi
stanovnika smanjila za 31,8 kilogram po glavi stanovnika (287,4 kg ukupno),
dok je koliina odvojeno prikupljenog otpada porasla sa 89,5 kilograma po
glavi stanovnika na 134 kilograma po glavi stanovnika.
2.4.2. Srednja veliina (Nichelino Italija)
Talijanska iskustva takoer je mogue pratiti kroz rezultate opine Commune
di Nichelino sa 48.414 stanovnika, koja je 2006. godine uvela odvojeno
prikupljanje otpada od vrata do vrata temeljenog na naplati prikupljanja
otpada prema koliini otpada u nastanku. U godinu dana od uvoenja
sustava u Nichelinu se odvojeno prikuplja 57% ukupne koliine otpada.
Tablica 1: Usporedba trokova gospodarenja otpadom; Nichelino
Troak
2005
2006
Sakupljanje otpada i
odvoz
1.337.396,97
2.176.031,06
838.634,09
+62,71%
Deponiranje / (uteda)
2.126.592,53
933.398,64
- 1.193.193,89
-56,11%
30.514,67
214.196,79
183.682,12
+601,95%
3.494.504,17
3.323.626,49
- 170.877,68
-4,89%
Prodaja reciklanata
Ukupno
2006 vs. 2005
2006/2005 %
Uvoenjem integriranog sustava uteda je iznosila ukupno 4.89%. Utede e

se poveavati sa daljnjom optimalizacijom trokova nakon revizije sustava
2.4.3. Male sredine (Villafranca dAsti - Italija)
Villafranca dAsti je mjesto koje se nalazi 40 kilometara od Torina u Italiji
i broji 2.800 stanovnika na otprilike 13 etvornih kilometara. Sakupljanje
ostatnog otpada organizirano je od vrata do vrata u slubenim prozirnim
ljubiastim vreicama (30 litara 50X60 cm, 70 litara 70x70 cm, 100 litara 70x100
cm), dok su na ulicama postavljeni zeleni otoci za 7 reciklirajuih frakcija.
Naplata odvoza otpada podijeljena je u 3 dijela. Fiksni stup naplate odnosi se
na administrativne trokove i ienje ulica. Prvi proporcionalni stup naplate
odnosi se na broj stanovnika u kuanstvu koji pokriva trokove odvojenog
prikupljanja i trokove obrade komposta. Drugi proporcionalni stup bazira
se na potronji ljubiastih vreica, a taj dio pokriva prikupljanje i zavrnu
obradu ostatnog otpada. Obitelji koje prakticiraju kuno kompostiranje mogu
dodatno utediti 30% prvog proporcionalnog stupa. Ovako organiziranim
sustavom u 2001. godini do 2004. godine Villafranca DAsti je dostigla 84,48 %
odvojeno prikupljenog otpada. Usporedbe financijskih bilanci prije i nakon
617
uvoenja sustava pokazuju utedu od gotovo 77.000 eura godinje odnosno

33% maksimalne vrijednosti.
Tablica 2: Usporedba bilanci prije i nakon uvoenja sustava naplate odvoza otpada prema
koliini za gradi Villafranca Dasti5
2001.
2003.
a) Obrada otpada
Ostatni otpad
143.902,25
18.551,44
6.858,16
29.29219,43
150.760,44
47.770,87
Ostatni otpad
42.607,69
28.600,00
Odvojeno prikupljanje
38.630,98
78.645,00
Ukupno
81.238,67
107.245,00
+32%
231.999.11
155.015,87
-33%
Odvojeno prikupljeni otpad

Ukupno
-68%
b) Prikupljanje
Ukupno a + b
3. ANALIZA POSTOJEEG STANJA GOSPODARENJA OTPADOM U LABINU

Prema zadnjem popisu stanovnitva iz 2001 godine, opseg pruanja
usluge odvoza otpada poduzea 1.Maj obuhvaa 24.205 stanovnika. Prema
statistikim podatcima turistike zajednice Istarske upanije, na podruju
djelovanja komunalnog poduzea 1.Maj, u 2007. godini ostvareno je 1.227.788
noenja to predstavlja ukupno 3% vie noenja u odnosu na 2006. godinu.
Na odlagalite otpada Cere otpad se dovozi iz opina Raa, Sv. Nedelja,
Kran, Pian te grada Labina. Odlagalite Cere kojim upravlja d.o.o. 1. Maj
izgraeno je 1975. godine te je na njemu do sada odloeno otprilike 120.000
tona otpada. Odlagalite Cere e sukladno Planom gospodarenja otpadom
RH 2007 2015, biti sanirano u skladu s zakonskim propisima te se u preurediti
transfer stanicu u roku od 15 godina od formalnog poetka uspostave sustava
gospodarenja otpadom upanije, a u nemogunosti provedbe preureenja,
sanirati i zatvoriti u posebnim propisom utvrenom roku. Trenutno je
pokrenuta sanacija odlagalita, te se oekuje da e odlagalite slubeno biti
zatvoreno do trenutka otvaranja CGO na Katijunu (opina Pula).
Tablica 3: Trokovi odvoza i zbrinjavanja otpada u 2007. godini
Opis
Trokovi goriva
Trokovi kompaktora
Plae zaposlenih na odvozu
Plae zaposlenih na deponiju
618
Troak
Faktor
Ukupno
50.730,44
12
608.765,28
8.334,68
12
100.016,16
129.894,64
12
1.558.735,68
23.215,41
12
278.584,92
GALOVI M.
Amortizacija vozila
23.461,66
12
281.539,92
Amortizacija kompaktor
29.858,35
12
358.300,20
296.575,96
296.575,96
29.909,74
29.909,74
Trokovi odravanja mehanizacije

Trokovi odravanja deponija
Godinji troak odlaganja
3.512.427,86
Tablica prikazuje trokove komunalnog poduzea 1. Maj d.o.o. Labin u

godini 2007. Kako odlagalite komunalnog otpada Cere u opini Sv.Nedelja
nije opremljeno ulaznom vagom, procjena je komunalnog poduzea kako se
trenutno na odlagalite odlae prosjeno 1.100 tona otpada mjeseno odnosno
13.200 tona godinje. Kada se koliina odloenog otpada rasporedi prema
ukupnim trokovima gospodarenja otpadom dobiva se prosjena cijena od 266
kuna po toni odloenog otpada. Statistiki gledano, broj uplatnica koji se alje
graanima je 7000, to daje prosjeni iznos od 42 kune po uplatnici mjeseno.
S pretpostavkom da turist za vrijeme boravka na promatranom podruju
proizvede jedan kilogram otpada dnevno, u ukupnom udjelu prikupljenog
otpada sektor turizma sudjeluje sa 1227,7 tona godinje to predstavlja
9.3% ukupno godinje odloenog otpada na odlagalitu Cere. Trenutana
naplata odvoza otpada vri se paualno, izraunato prema kvadraturi mjesta
stanovanja, dok opina Kran svojim graanima subvencionira ukupnu
cijenu odvoza.
4. BUDUA ORGANIZACIJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA OTPADA U LABINU

U trenutku otvaranja centra za gospodarenje otpadom komunalno poduzee
1. Maj e svoje usluge morati poskupiti za gotovo 292% od trenutne cijene,
zbog poveanja ukupnih trokova za 7.260.000 kuna koliko bi stajalo
zbrinjavanje 13.200 tona otada godinje.
Jedna od vanijih stavki koju lokalne vlasti moraju uiniti jest ulaganje u ljudski
faktor cijelog sustava. U financijsku procjenu potrebno je pribrojati minimalno
desetak kuna po kuanstvu godinje za edukaciju i ljudski faktor. Edukacija
sakupljakog sektora, savjeti kuevlasnicima, ureivanje periodinih letaka i
upravljanje povratnih informacija omoguiti e skupljaima i upraviteljima
uvid u stvarno funkcioniranje sustava.
4.1. Redovitost skupljanja

Potrebno je planirati odvoz ostatnog otpada jednom tjedno, i uz to smanjiti
kapacitet spremnika za ostatni otpad. Organski otpad trebao bi se odvoziti
2 puta tjedno iz gusto naseljenih podruja, te jednom tjedno za kuanstva
sa okunicom i vrtovima. Suhi reciklanti i papir prikupljati e se jednom
tjedno.
619
Novi sustav
Nerazvrstani otpad
1
1
Organski otpad
Papir i karton
Suhi reciklanti
Mali
kamion
Subota
Petak
etvrtak
Srijeda
1
Veliki
kamion
UKUPNO
Trenutno stanje
Utorak
Ponedjeljak
Tablica 4: Organizacija sustava za stambene zgrade
1
1
Nerazvrstani otpad
X
X
Mali kamion
Subota
Petak
1
Organski otpad
Papir i karton + Suhi
reciklanti
etvrtak
Srijeda
Veliki kamion
Novi sustav
UKUPNO
Trenutno stanje
Utorak
Ponedjeljak
Tablica 5: Organizacija sustava za rjee naseljena podruja
Za implementaciju novog sustava potrebno je jedno veliko vozilo u potpunosti

prilagoditi sakupljanju odvojeno prikupljenog bioloki razgradivog otpada.
Takoer je potrebno pribaviti i 2 manja otvorena vozila s podizaima kojima
bi se prikupljalo suhe reciklante. Potrebno je zaposliti i 4 nove osobe na
osmosatno radno vrijeme koje bi radile na sakupljanju i dodatnom odvajanju
suhih reciklanih materijala.
4.2. Tip spremnika

Uvidom u postojee stanje, potrebno je osigurati dodatni broj spremnika za
postojee lokacije. U gusto naseljenim dijelovima grada s visokim blokovima
zgrada mali zeleni otoci kojima upravljaju graani bit e najefikasniji za
odvojeno prikupljanje otpada. Da bi se to postiglo potrebno je modificirati
trenutne punktove na kojima se trenutno nalaze spremnici za mijeani
komunalni otpad te jedan spremnik za odvojeno prikupljanje papira. Te
punktove potrebno je opremiti s 2 spremnika i to jedan za prikupljanje suhe
620
GALOVI M.
reciklane frakcije otpada te spremnicima za organski otpad. Tada se na tim

se punktovima postepeno uklanjaju spremnici za mijeani otpad, ovisno o
efikasnosti odvojenog prikupljanja.
U rjee naseljenim podrujima potrebno je sustav u potpunosti osloboditi
kanti te prijei na standardizirane vree razliitih volumena (30 litara 50x60
cm, 70 litara 70x70 cm, 100 litara 70x100 cm) za ostatni otpad, te iste vree
drugih boja za ostale frakcije otpada.
4.3. Tip vozila

Openito su se manja, jednostavnija i fleksibilnija vozila pokazala vie
ekonomina za odvoz pojedinih vrsta otpada. Prilikom planiranja odvoza
otpada vano je nadgledati odvezenu koliinu otpada kako bi se optimizirala
uestalost odvoza i potronja goriva. Takoer, dananji kamioni s kompaktorima
upotrebljavali bi se za mijeani otpad te za odvojeno prikupljanje organskog
otpada iz gue naseljenih podruja. Organski otpad se zbog svoje gustoe
moe runo utovarivati u otvorene kamione u rjee naseljenim podrujima,
odnosno u ulicama s obiteljskim kuama.
U rjee naseljenim podrujima najefikasnije je odvojeno prikupljanje otpada
od vrata do vrata uz pomo standardiziranih vreica za pojedine frakcije
otpada te manjim kamionima sa otvorenim prikolicama.
5. ANALIZA KALKULACIJA TROKOVA PREDLOENOG SUSTAVA

Kako bismo usporedili glavne karakteristike trokova poslovanja, u
kalkulacije scenarija smo uvrstili trokove goriva, plae za radnike na odvozu
otpada, amortizacije na vozila, plae za radnike na transfer stanici te trokove
odlaganja otpada na centralnom odlagalitu. Trokove administracije nismo
uzeli u kalkulaciju poto se oni nee znaajnije mijenjati nakon uspostave
centralnih odlagalita.
5.1. Analizirani scenariji

Scenarij A
Bazira se na trenutnom stanju prikupljanja otpada sa svakodnevnim
prikupljanjem mijeanog otpada u strogom centru Labina (okolica trnice
i ulica Zelenice) te centru starog Labina. Otpad iz ostalih dijelova grada
prikuplja se 3 puta tjedno, a rubnih dijelova Labina 2 puta tjedno. U ovom
scenariju nema uvrtenih dodatnih zaposlenika na odvozu otpada niti novih
investicija u mehanizaciju. U ovom scenariju u troak obrade i odlaganja
otpada uraunata je maksimalna koliina prikupljenog otpada.
Scenarij B
Bazira se na prikupljanju otpada u 4 frakcije. U ovom scenariju uvrteni
621
su dodatni zaposlenici na odvozu otpada, nove investicije u In Vessel

kompostanu kapaciteta 4.000 tona godinje, male kamione sa podizaima i
trokove odvojenog prikupljanja otpada. U ovom scenariju troak obrade i
odlaganja otpada raunat je za koliine od 25% (B1), 40% (B2) i 50% (B3)
odvojeno prikupljenog otpada. Kao dodatak proraunu, uvrteno je i 100
kuna po toni prodanog prikupljenog materijala.
5.2. Usporedba scenarija i interpretacija rezultata

U poetnoj godini sustav odvojenog prikupljanja otpada zahtijevao bi 28%
vie sredstava od trenutnog sustava gospodarenja otpadom. Nepostojanje
naknade za zbrinjavanje ili odlaganje otpada omoguava neprihvatljiv odnos
gdje je odlaganje otpada najjeftinija varijanta gospodarenja otpadom.
Slika 4: Usporedba scenarija
Iz kalkulacije trokova u analiziranim scenarijima vidljivo je da ulaganjem u

mehanizaciju i radnu snagu, sustav odvojenog prikupljanja otpada postaje
isplativ i ekonomski opravdan kada se dostigne toka od 22% odvojeno
prikupljenog otpada, to odgovara i cilju postavljenom od strane nacionalnog
Plana gospodarenja otpadom za 2015. godinu. Od uvoenja sustava takav se
rezultat u Hrvatskoj moe postii u periodu 2 do 3 godine (primjeri otoka
Krka sa 25% i Grada akovca 35%).
Nakon otvaranja centra za gospodarenje otpadom 2011. godine i uvrtavanjem
obrade otpada kao nove stavke unutar trokova scenarij B3 sa stopom od
30% odvojeno prikupljenog otpada donosi utedu od 7%. Scenariji B2 i
B3 sa stopom od 15, odnosno 20% u baznoj godini jo su uvijek skuplji od
odlaganja ukupne koliine otpada na centralnom odlagalitu. U 2015. godini
koja se trenutno spominje kao jedina bazna godina u planu gospodarenja
otpadom, scenariji B1, B2 i B3 postaju rentabilni i donose znaajne utede za
komunalna poduzea. Najpovoljniji analizirani scenarij je B3 koji predvia
622
GALOVI M.
odvojeno prikupljanje 50% ukupne koliine otpada donosio bi utedu od

23.8 %.
Slika 5: Sastav trokova u razliitim scenarijima
5.3. Neobraunate kalkulacije

Kako su trokovi transporta jedan od najznaajnih trokova za uspostavu
sustava za gospodarenje otpadom, valja imati na umu da e cijene nafte
uvelike utjecati na konane trokove sustava. Tu potencijalnu opasnost moi
e se odravati poveanjem cijene reciklanata na tritu (pogotovo plastinih
materijala). Kompost kao proizvod od bioloki razgradivog otpada nee na
tritu postizati znaajniju cijenu, no komunalnim e poduzeima dodatno
utedjeti na kupovini mineralnih gnojiva za ureenje zelenih povrina.
Zapoljavanje dodatne radne snage znaiti e i dodatne prihode za lokalnu
zajednicu te blagi pad nezaposlenosti. Smanjenje ukupne koliine otpada
takoer znai i manje zauzetog prostora te pozitivni globalni uinak na
zdravlje i okoli. Takoer, u ovim je kalkulacijama izostavljena i mogunost
nepovratnog financiranja koje mogu dodatno smanjiti trokove poslovanja
komunalnih poduzea (amortizacija strojeva i vozila).
6. ZAKLJUAK
Kako bi se trokovi gospodarenja ukupnom koliinom otpada optimalizirali
potrebno je uvesti integrirani sustav gospodarenja otpadom koji e
ukljuivati prikupljanje otpada od vrata do vrata uz naplatu odvoza otpada
prema koliini otpada u nastanku. Analizom primjera iz europske prakse
te usporedbom sa trenutnim stanjem gospodarenja otpadom u Hrvatskoj,
uoeno je da se poveanjem udjela recikliranog otpada smanjuju ukupni
trokovi gospodarenja otpadom nakon implementacije CGOa.
623
Kako e sustavi gospodarenja otpadom zamiljeni Strategijom i Planom

gospodarenja otpadom zaivjeti tek nakon otvaranja CGOa, mogue je
postepeno uspostavljati gradske sustave gospodarenja otpadom, ija e
uspostava kratkorono donijeti odreena poskupljenja, ali i dugoronu
optimalizaciju cijene usluge odvoza otpada. Uspostavom i uhodavanjem
sustava odvojenog prikupljanja otpada sa naplatom odvoza prema koliini
otpada u nastanku, prije otvaranja CGOa, moemo omoguiti jednostavnije
i tonije planiranje trokova gospodarenja otpadom, te samim time i
formiranje konane cijene odvoza otpada za kuanstva. Krajnji cilj ovakvog
sustava mora znaiti smanjenje koliine otpada u nastanku, poveanje udjela
odvojeno prikupljenog otpada te racionalizaciju trokova gospodarenja
otpadom.
7. LITERATURA
[1.]
[2.]
[3.]
[4.]
[5.]
[6.]
[7.]
[8.]
624
Ivanka Avelini Holjevac, Upravljanje kvalitetom u Turizmu i hotelskoj

industiji
Can economic motivations enhance citizens efforts for waste reduction and
diversion? Prof.Dr.-Ing. Bernd Bilitewski, Dresden University Of Technology,
1st International BOKU Waste Conference, Vienna, April 04, 2005
E. Favoino, M. Ricci, F. Giro i Fontanals Optimisation and cost assessment of
high-capture sorting schemes for compostable waste
http://www.consorziopriula.it/servizi_dati.php (Pristupljeno 21. Svibnja 2008)
Roberto Cavalo, Waste reduction; The case of Piedimont Region (Italy),
Cappanorri 26. 04. 2008.
E. i J. den Boer, J. Jager; Waste management planning and optimization,
Stuttgart 2005.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. (NN
85/07)
Strategija gospodarenja otpadom Republici Hrvatske (NN 130/05)
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
STRUKTURA CIJENE USLUGE POSTUPANJA S OTPADOM

PRICE STRUCTURE OF WASTE MANAGEMENT SERVICE
Saa Avirovi, dipl. ing. gra., Miroslav Novak, geom., Mario Hre, KV stolar
SAETAK
Danas smo svjedoci da usprkos razraenoj zakonskoj regulativi mnoga komunalna poduzea u brojnim
jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj jo uvijek naplauju postupanje s otpadom kroz samo
jednu ili najvie dvije stavke (odvoz i odlaganje), a sam obraun se nerijetko jo uvijek vri po povrini
stambenog ili poslovnog prostora. Uz netransparentno strukturirane cjenike i destimulirajui obraun
po m2 nije mogue motivirati korisnike usluga postupanja s otpadom na suradnju i uspostaviti odriv
i socijalno prihvatljiv cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO). Strukturu cijene treba obraditi
kroz vie elemenata, pri emu mora biti jasno vidljivo na to se koji dio novca troi. Tako cijena moe
sadravati: osnovnu uplatu, skupljanje i odvoz, zbrinjavanje, odvojeno skupljanje, zbrinjavanje otpada
koji je nepoznata osoba odbacila u okoli, naknadu za namirenje umanjene trine vrijednosti nekretnina,
naknadu jedinici lokalne samouprave, naknadu za sanaciju starih optereenja otpadom (sanaciju divljih
odlagalita), naknadu za izgradnju objekata komunalne infrastrukture (odlagalita, reciklana dvorita,
sortirnice, kompostirnice itd). Stavke koje se odnose na skupljanje,odvoz i zbrinjavanje moraju biti vezane
na koliinu izvrene usluge, dok za ostale to nije nuno. Pritom se na dio stavki neizbjeno mora platiti
PDV, dok se kod nekih plaanje PDV-a moe izbjei, a da pritom sve bude sukladno vaeim propisima, i
na taj nain smanjiti cijenu usluge za krajnjeg korisnika ili zadrati postojei nivo cijena a prikupiti vie
sredstava za investiranje u komunalnu infrastrukturu. Da cijela pria nije nauna fantastika pokazati emo
na primjeru iz Hrvatske koji funkcionira u praksi ve nekoliko godina. U cijeni usluge manjoj od 60,00
kn/dom/mj sadrani su svi trokovi ukljuujui i naknadu za sanaciju starog odlagalita koja se uspjeno
provodi bez kreditnog zaduivanja JLS (Jedinica lokalne samouprave) ili komunalnog poduzea.
Kljune rijei: cjena, struktura cijene, nain obrauna, PDV, naknada
SUMMARY
Nowadays we are wittnessing a contradictory situation in Croatia: In spite of detailed regulations a
lot of municipal service companies in local self-government units still charge for waste management
only through one or mostly two items, which are waste removal and depositing. The calculation itself
is often done according to the housing or office space. As long as we have non.transparent pricelists
and destimulating billing done according to the housing space it is not possible to motivate users of
waste management service to co-operate and to maintain an entire, socially acceptable system of waste
management ( ESWM) The price structure has to be composed of several elements. It must be clear
where the money goes. The price can include the basic payment, waste collection and removal, waste
management, separate collection, management of waste dumped by an unknown person, indemnity for
the diminished market value of real property, allowance for the local self-government unit, payment for
the reconstruction of illegal waste deposits, rates for building up municipal infrastructural network
(deposits, recycling sites, sorting sites, sites for biogradable waste and so on). Only items regarding
collection, disposal and management of waste have to be calculated according to the amount of the service
done. Some items require WAT to be paid, some do not, which means that the price for the final user can
be lower and the regulations obeyed at the same time. On the other hand the prices can be the same and
thus more money is being collected for investments into the municipal infrastructure. On the example
of Croatia we can show that this story is not only phantasy because we have had practical experience
with this system for a couple of years. The price lower than 60,00 kn per household per month includes
all the costs together with the reconstruction of an old waste deposit. This reconstruction is successfully
conducted without any loan on part of the local self.government unit or the municipal service company.
Key words: price, price structure, calculation mode, WAT, payment for municipal service
626
AVIROVI S., NOVAK M., HRE M.
UVOD
Od prvih poetaka organiziranog skupljanja, odvoza i odlaganja otpada
u gradovima i opinama ne prestaje rasprava o nainu obrauna i naplate
izvrenih usluga. Razni strunjaci i strunjaci zagovaraju razliite modele
obrauna i naplate stavljajui pritom u prvi plan samo prednosti zagovaranog
modela, a namjerno preuujui njegove nedostatke. Glavni problem oko
kojeg se lome koplja svodi se na biti ili ne biti komunalnog gospodarstva:
naplata prema koliini ili nevezano za koliinu? Misli se naravno na koliinu
pruene usluge odnosno skupljenog, odvezenog i (u skladu sa zakonom)
zbrinutog otpada. Da li je mogue u cjeniku usluga pomiriti tenju pruatelja
usluge za sigurno pokrivenim hladnim pogonom i elje korisnika za
obraunom vezanim jedino i iskljuivo za koliinu isporuene usluge? Koje
nam mogunosti ostavljaju zakonska rjeenja? Koje bi preduvijete trebalo
stvoriti za primjenu pojedinih naina obrauna?
KRONOLOGIJA OBRAUNA POSTUPANJA S OTPADOM U GRADU

AKOVCU
Organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada provodi se u Gradu
akovcu od 70-ih godina prolog stoljea. Naalost zbog vie statusnih
promjena, cijepanja i pripajanja, pravnih prednika GKP akom d.o.o.
trenutno je, glede cijenika, dostupna arhiva od 1996. godine do danas. Prije
nego li krenemo sa kronologijom moramo se osvrnuti na usmenu predaju
koja govori da su vozai komunalnih vozila u mjesnim odborima Grada
akovca runo zapisivali adrese na kojima su ispraznili posudu. Na temelju
njihovih zabiljeki obraunavala se cijena izvrne usluge mnoenjem broja
ispranjenih posuda sa jedininom cijenom za jedno pranjene posude.
Analizom starih cjenika naili smo u 1996. godini na dvije cjene. Korisnici u
naselju akovec su za dva odvoza tjedno plaali 0,41 kn/m2, to svedeno na
prosjenu povrinu od 80 m2 iznosi 32,80 kn/mj, dok su korisnici u mjesnim
odborima plaali 6,42 kn/kanta. Obzirom da se u mjesnim odborima otpad
odvozio jednom tjedno, a prosjeno su 4,3 tjedna u mjesecu, korisnik koji
bi svaki tjedan iznio kantu na odvoz platio bi 27,61 kn/mj. Korisnici su vrlo
vjerojatno bili zadovoljni ovakvim nainom obrauna, a ostaje nepoznato
kako je rukovodstvo tadanjeg JKP Komunal (pravni prednik GKP akom
d.o.o.) planiralo i ostvarivalo prihode od odvoza otpada. U prilog tezi da
isporuitelj usluge i njegov vlasnik Grad akovec nisu bili zadovoljni nainom
obrauna po ispranjenoj posudi govori i podatak da se idue godine (1997.)
u mjesnim odborima obraun vrio prema povrini stambenog prostora.
Opis stavke koja se naplauje do 1999. godine glasi odvoz kunih otpadaka
da bi se 2000.-te promijenio u sakupljanje, prijevoz i odlaganje komunalnog
otpada. Promijena u nazivu je samo najavila budua kretanja u postupanju
627
s otpadom meutim nije donijela nikakvu sutinsku promjenu jer je jedini

element za obraun ostala i dalje povrina stambenog ili poslovnog prostora.
Dolaskom nove uprave u GKP akom d.o.o. 2000-te godine poinju lagano
puhati vjetrovi promjena. Prve promjene dolaze ve 2001. kad se cijena
razdavaja na odvoz i odlaganje, postojei obraun po povrini za sada
ostaje, ali ne zadugo. Uslijedilo je vrijeme intenzivnih kontakata sa gradskom
upravom, nagovaranja, uvjeravanja i lobiranja ne bi li se promijenio nain
obrauna. Na zahtjev grada izraeno je nekoliko simulacija naina obrauna
sa cijenama za pojedine kategorije korisnika. Vano je napomenuti da je
cijelo vrijeme cijena za poslovne prostore bila via od cijene za domainstva.
Takva praksa se primjenjivala i kod obrauna toplinske energije, gdje su
poslovni korisnici plaali dvostruko veu cijenu po m2 od fizikih osoba
(domainstava), a neto slino je primjenjivala i Hrvatska Elektroprivreda
koja je imala razliite cijene za industriju i graanstvo. Gradski oci su slijedom
dotadanje prakse inzistirali da se zadre raliite cijene za pravne i fizike
osobe, sve kako bi cijena za fizike osobe ostala to je mogue nia. Na kraju
su se iskristalizirala dva prijedloga:
1.) obraun po volumenu zaduene posude za otpad
2.) obraun po broju lanova domainstva
Oba prijedloga su sadravala za to vrijeme inovativnu podjelu na nekoliko
stavki: paual, odvoz, odlaganje, odvojeno skupljanje, na koje se redom
obraunavao PDV, i na kraju: sanacija odlagalita, stavka osloboena PDV-a
temeljem lanka 8. stavak 1. Zakona o PDV-u.
Najvie zamjerki na prvi prijedlog naina obrauna dolazilo je od samaca i
domainstava s manjim brojem lanova koji su tvrdili da e svi plaati jednaku
cijenu bez obzira na koliinu zbrinutog otpada. Naime, svako je domainstvo
moralo imati zaduenu najmanje jednu posudu za otpad koju domainstva s
manje lanova ne bi napunila niti do pola izmeu dva odvoza. Prigovori na
drugi prijedlog naina obrauna bili su najbrojniji iz viestambenih zgrada,
gdje se bitka za svakog lana domainstva vodila od ranije zbog obrauna
utroene vode i drugih zajednikih trokova. Gradska uprava se nala u
nedoumici koji od ponuenih prijedloga odabrati. Gordijski vor su rijeili
tako da su od dva ponuena prijedloga izabarali oba. Dobro ste proitali, 2003.
godine graani su u Gradu akovcu mogli birati nain obrauna ili po posudi
ili po broju lanova. Pritom su svi, naravno, imali posudu za otpad. Obzirom
da je u proraunima kalkulirano sa prosjenim domainstvom koje broji 3,3
lana, cijena za jednu posudu je bila jednaka cijeni po lanu pomnoenoj
sa 3,3. To je omoguilo korisnicima da odaberu za sebe financijski povoljniji
nain obrauna. Sva domainstva do tri lana odabrala su obraun po lanu
domainstva, dok su ona sa etiri i vie lanova listom odabirala obraun
po posudi. Problem se pojavio i u viestambenim zgradama koje su mogle
birati hoe li stvarne trokove prijevoza raspodijeliti izmeu suvlasnika po
628
Tablica 1: Cjenik postupanja s otpadom u Gradu akovcu 2003. godine
629
domainstvu ili po broju lanova domainstva. U nekoliko se sluajeva dogodilo

da su vielana domainstva tijesno preglasala samaka tako su raspodjelu
trokova imali po domainstvu stanu, dakle svi jednako. Kako je tvrtka
uspijela financijski prebroditi 2003. godinu nikome jo nije jasno. Nakon to
su i u gradskoj upravi uvidjeli mrave poslovne rezultate koji su bili posljedica
doputene mogunosti odabira naina obrauna, s jedne strane, i mogunosti
nepravednih situacija gdje svi plaaju jednako bez obzira na koliinu otpada
koju proizvode i predaju u sustav, s druge stane, dualni sustav obrauna je
trajao samo jedno ljeto. U 2004. ulazimo sa cjenikom usluga koji e nas uz manje
modifikacije i prilagodbe novim zakonskim propisima pratiti do danas. Prva
stavka cijenika mijenja ime, ne zove se vie paual, od sada pa nadalje zvat
e se mjesena naknada, ostale stavke se nisu mijenjale. Najvanija novost je
da se obraun vri prema volumenu posude. Pritom se stavke osnovna uplata,
odvojeno skupljanje i sanacija odlagalita naplauju po domainstvu, dok se
stavke odvoz i odlaganje naplauju po volumenu posude za otpad. Cjenik iz
2004. izdrao je bez promjena strukture cjene pune tri godine, da bi se 2006.
godine, donoenjem Pravilnika o mjerilima, postupku i nainu odreivanja
naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06),
ukazala ponovna potreba za intervencijom u strukturu cjena. Preduvjet za
zahvate u cjenik bilo je donoenje gradske odluke temeljene na pravilniku.
Stoga je na temelju lanka 24. Zakona o otpadu (NN 178/04, 153/05 i 111/06)
te stavka 2. Pravilnika o mjerilima, postupku i nainu odreivanja naknade
vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06) te lanka
44. statuta grada akovca (Slubeni glasnik Grada akovca, br. 5/01, 6/01, 5/05,
10/05 i 10/06-pro.tekst), Gradsko vijee Grada akovca, na svojoj 15.-oj sjednici
odranoj 21. prosinca 2006. godine donijelo Odluku o utvrivanju naknade
Gradu akovcu i vlasnicima nekretnina u zoni utjecaja odlagalita otpada u
Totovcu. lankom 3. Odluke odreena je visina naknade za umanjenje trine
vrijednosti nekretnina (NUTVN) u iznosu od 9,7 % cijene zbrinjavanja otpada,
dok je iznos naknade jedinici lokalne samouprave (NJLS) Gradu akovcu odreen lankom 11. kao iznos 30% od cijene zbrinjavanja otpada. Premda
je Odluka donijeta pred sam kraj godine ostalo je dovoljno vremena da se
pripremi novi cjenik i uputi u proceduru usvajanja pred Gradskim vijeem.
STRUKTURA CIJENE USLUGE POSTUPANJA S OTPADOM DANAS

Nakon donoenja gradske Odluke u prosincu 2006. u strukturi cjene su se
pojavila jo etiri nova elementa: uklanjanje otpada koji je nepoznata osoba
odbacila u okoli, koncesijska naknada, NUTVN i NJLS, tako da ih je sada
ukupno devet. Od devet elemenata na est njih se obraunava PDV, dok su
tri osloboena PDV-a (NUTVN, NJLS i sanacija odlagalita). Cjenik kakav je
kreiran 2007. godine nije se mijenjao niti po strukturi niti kad je u pitanju
cijena do danas.
630
Tablica 2: Cjenik postupanja s otpadom u Gradu akovcu 2008. godine
631
Nakon svega potrebno je rastumaiti koji dio trokova se pokriva iz koje

stavke cjenika. Krenimo redom, osnovna uplata se naplauje po korisniku
(domainstvu ili poslovnom subjektu), a pokriva troak obrauna usluge,
tampanja i distribucije uplatnica, te troak nabave posuda za otpad.
Skupljanje i odvoz se naplauje ovisno o volumenu posude za otpad, a
prihod s tog osnova mora pokriti trokove vozila i ljudi koji skupljaju otpad
od korisnika i odvoze ga do odlagalita. Zbrinjavanje se takoer naplauje
ovisno o volumenu posude za otpad, dok prihodi moraju pokriti trokove
strojeva i ljudi koji rade na odlagalitu, te trokove zbrinjavanja otpada kod
drugih pravnih osoba. Odvojeno skupljanje se naplauje po korisniku
(domainstvu ili poslovnom subjektu), a mora pokriti troak vozila i ljudi koja
skupljaju izdvojene frakcije otpada (papir, staklo, metale, plastiku, tetrapak,
zeleni otpad, glomazni otpad, tonere i cartridge, itd), kao i troak strojeva
i ljudi koji rade na sortirnici. Koncesijska naknada se naplauje ovisno o
volji jedinice lokalne samouprave na ijem podruju obavljamo djelatnost
(u Gradu akovcu na primjer ne ubiremo koncesijsku naknadu), a iznos
koji GKP akom d.o.o. naplati od korisnika se uplauje u proraun jedinice
lokalne samouprave na ijem podruju je ubran. Na sve dosad pobrojane
stavke cjenika obraunava se PDV. NUTVN se naplauje ovisno o volumenu
zaduene posude i ubrani iznos uplauje u proraun Grada akovca koji
tim novcem isplauje odtetu vlasnicima nekretnina koje se nalaze u krugu
500 m od graevine namijenjene zbrinjavanju otpada odlagalita Totovec.
NJLS se naplauje ovisno o volumenu posude za otpad, a kompletan ubrani
iznos se uplaije u proraun Grada akovca koji tim novcem obeteuje
mjesni odbor Totovec na ijem se podruju nalazi graevina namijenjena
zbrinjavanju otpada odlagalite Totovec. Treba napomenuti da nain
troenja NJLS nije propisan zakonom, ve je posljedica sporazuma izmeu
Grada i mjesnog odbora Totovec. Sanacija odlagalita se naplauje po
korisniku (domainstvu), odnosno po zaduenoj posudi (poslovni subjekti)
i iz tih sredstava Grad akovec financira 55% trokova sanacije odlagalita
Totovec, dok preostalih 45% sufinancira Fond za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost. Potrebno je napomenuti da su posljednje tri stavke: NUTVN,
NJLS i sanacija odlagalita, osloboene plaanja PDV-a. Ubiranjem sredstava
za sanaciju odlagalita kroz cijenu usluge i uz sufinanciranje FZOEU, Grad
akovec provodi sanaciju odlagalita Totovec i uredno podmiruje svoje
obaveze prema odabranom izvoau bez zaduivanja JLS ili komunalnog
poduzea. Za potpuno razumijevanje sustava naplate potrebno je jo rei da
korisnici koji ne borave u svojim nekretninama vei dio godine (npr. radnici
na privremenom radu u inozemstvu), moraju plaati tzv. paualni dio cijene
usluge (hladni pogon) tijekom cijele godine. Ti korisnici ne zaduuju posudu
za otpad tako da ne plaaju one elemente u strukturi cijene koji su vezani za
volumen posude, ali zato plaaju sve ostale elemente koji se obraunavaju po
632
domainstvu. U praksi oni plaaju otprilike polovicu iznosa koji plaa stalni
korisnik sa posudom volumena 120 litara. Obzirom da nemaju zaduenu
posudu otpad odlau u doplatne prepaid - vree koje u cijeni sadre i
uslugu odvoza i zbrinjavanja otpada u vrei. Cijene doplatnih vrea su: 5,00
kn za vreu od 40 litara, 10,00 kn za vreu od 80 litara i 15,00 kn za vreu od 120
litara. Cjenik takoer omoguuje popuste za odreene kategorije korisnika
tako da staraka domainstva uivaju popust 30%, samaka domainstva
40%, a korisnici novane pomoi Centra za socijalnu skrb 50%. Na ovaj nain
se pokualo biti to je mogue pravedniji prema korisnicima koji proizvode
manje otpada od prosjeka, a uspjelo se i izbiti argument iz ruku onim
kritiarima koji su tvrdili da ako svi zadue jednaku posudu plaaju i jednaku
cijenu bez obzira na koliinu otpada koju proizvedu.
ZAKLJUAK
Zakonodavni okvir kakav je trenutno na snazi u Republici Hrvatskoj
omoguuje vrlo transparentno i iroko strukturiranje cijenika za usluge
postupanja s otpadom. Takoer je omogueno da se obraun vri po vie
kriterija iako zakon sugerira prema koliini i svojstvu otpada prema naelu
oneiiva plaa. injenicu da je tek mali broj JLS donio cjenike kojima
cjenu obraunava prema koliini otpada moemo pravdati strahom od
posljedinog divljeg odlaganja, prebacivanja otpada u tue dvorite (tuu
kantu), i neefikasnosti komunalnih redarstava, to zbog zakonodavnog
okvira, to zbog malobrojnosti osoblja, koje bi trebalo sankcionirati nesavjesne
korisnike. S druge strane, za naplatu postupanja s otpadom kroz jednu ili
dvije stavke u strukturi cjene nema drugog objanjanja osim inertnosti JLS da
urede to podruje. Transparentan i stimulativno postavljen cjenik je nuna
polazna osnova za smanjivanje koliine otpada koja se mora trajno odloiti,
kao i za uvoenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
POPIS LITERATURE
1.) Arhiva GKP akom d.o.o.
2.) Zakon o PDV-u
3.) Pravilnik o mjerilima, postupku i nainu odreivanja naknade vlasnicima nekretnina i
jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06)
4.) Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06)
5.) Odluka o utvrivanju naknade Gradu akovcu i vlasnicima nekretnina u zoni utjecaja
odlagalita otpada u Totovcu (Slubeni glasnik Grada akovca)
633
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
POSTROJENJE ZA ENERGETSKU OPORABU KOMUNALNOG

OTPADA: TEHNO-EKONOMSKA ANALIZA
WASTE-TO-ENERGY PLANT: TECHNO-ECONOMICAL ANALYSIS
Doc. dr.sc. Daniel Rolph Schneider, Prof. dr.sc. eljko Bogdan, Mislav Kirac
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Zagrebu
I. Luia 5, Zagreb
SAETAK
Koliine otpada svake se godine poveavaju, kako u svjetskim razmjerima, tako i u Hrvatskoj. Usprkos
sve veem udjelu otpada koji se odvojeno prikuplja u svrhu reciklae i oporabe, jedan dio otpada i dalje
odlazi na odlagalita. Budui da se prema direktivi EU otpad koji sadri udio biorazgradive tvari iznad
odreene vrijednosti vie nee moi odlagati na odlagalita potrebno ga je prije toga obraditi. Jedan od
naina na koji se to moe napraviti je i energetska oporaba otpada. Njome se u velikoj mjeri smanjuje
masa i volumen otpada koji dospijeva na odlagalita a ujedno se iskoritava energija pohranjena u otpadu,
ime se smanjuje i ovisnost proizvodnje energije o fosilnim gorivima.
U radu je predstavljena tehno-ekonomska analiza postrojenja za energetsku oporabu otpada koje
ukljuuje i kogeneracijsku proizvodnju toplinske i elektrine energije. Odabrana je, danas jo uvijek
najzastupljenija, tehnologija izgaranja otpada na reetki. Izbor te tehnologije podrazumijeva primjenu
svih najstroih standarda zatite okolia. U radu su analizirane dvije varijante ienja dimnih plinova,
te zahtjevi za zbrinjavanjem krutog otpada i otpadnih voda iz procesa.
Zbog visokih zahtjeva na zatiti okolia, trokovi pogona i odravanja postrojenja su visoki, te uz
relativno nisku kalorijsku vrijednost komunalnog otpada koji se spaljuje (oko 10 MJ/kg) ine spalionicu
otpada granino isplativom za odabrani kapacitet od 100.000 tona otpada godinje i graninu vrijednost
gate fee od 105 EUR/t otpada, gledajui direktnu ekonomsku raunicu.
Parametri o kojima ovisi isplativost kogeneracijskog postrojenja na otpad kreu se od isto tehnikih
poput kapaciteta spalionice i ogrjevne vrijednosti otpada (postotak vlage odnosno biorazgradive tvari), do
sasvim ekonomskih poput uvjeta kreditiranja, trokova ienja dimnih plinova, naknade za zbrinjavanje
opasnog otpada, cijene koja se moe postii prodajom elektrine i toplinske energije, te najvanijeg
parametra - ulazne cijene prihvata otpada (naknada za zbrinjavanje otpada, gate fee).
Kljune rijei: spalionica komunalnog otpada, izgaranje otpada na reetki, kogeneracija na
otpad
ABSTRACT
Quantities of waste are increasing globally every year, so as in Croatia. In spite of growing share of
waste which is separately collected for the purpose of recycling and recovering, one part of the waste
is still being landfilled. According to the EU directive, waste containing percentage of biodegradable
matter above certain limit will not be allowed to be disposed to landfills without previous treatment.
One of the ways how that could be done is also energy recovery. Energy recovery of waste decreases mass
and volume of waste that is landfilled and at the same time it uses energy which is stored in waste thus
reducing dependency of energy production on fossil fuels.
In the paper the techno-economical analysis of the waste-to-energy plant that includes combined heat and
power production is presented. The technology of waste combustion on the grate is chosen as the proven
technology most often in use even today. Selection of this technology assumes application of all the most
stringent environmental protection standards. The paper analyses two variants of flue gas cleaning as
well as requirements on disposal of solid waste and waste waters from the process.
Due to high requirements on environmental protection, the operation and maintenance costs of the
facility are rather high while the calorific value of the communal waste burned is relatively low (around
10 MJ/kg), which brings the waste-to-energy plant in consideration at the limit of economical viability
for the given annual capacity of 100,000 tons of waste and the limiting gate fee value of 105 EUR per
tone of waste, regarding direct cost-effectiveness.
The parameters on which the cost-effectiveness of the waste-to-energy cogeneration plant depend range
from purely technical like the plant capacity and waste calorific value (including percentage of moisture
and biodegradable matter) to entirely economical such as loan conditions, costs of flue gas cleaning, costs
of hazardous waste disposal, income from selling of electricity and heat, and the most important factor
charge levied upon a waste received at a waste-to-energy plant or the gate fee.
Key words: communal waste incinerator, waste combustion on grate, cogeneration on waste
636
ROLPH SCHNEIDER D., BOGDAN ., KIRAC M.
1. UVOD
Adekvatno zbrinjavanje otpada kao i njegovo iskoritavanje u svrhu dobivanja
energije, nunost je suvremenog razvijenog svijeta. Porastom ivotnog
standarda raste i proizvodnja komunalnog otpada za ije zbrinjavanje ve
odavno nisu dostatna odlagalita na kojima se otpad prethodno ne sortira,
mehaniki obrauje, a potom i djelomino reciklira. Velika koliina otpada
koji se odlae u blizini veih gradskih naselja ili gradova negativno utjee na
zdravlje ljudi i kvalitetu ivota openito.
Budui da se prema direktivi EU [1] otpad koji sadri udio biorazgradive tvari
iznad odreene vrijednosti (75% masenog udjela u 2010., 50% u 2013., 35% u
2020.) vie nee moi odlagati na odlagalita potrebno ga je prije toga obraditi.
Jedan od naina na koji se to moe napraviti je i energetska oporaba otpada.
Njome se u velikoj mjeri smanjuju masa i volumen otpada koji dospijeva na
odlagalita, a ujedno se iskoritava energija pohranjena u otpadu, ime se
smanjuje i ovisnost proizvodnje energije o fosilnim gorivima.
Najee koritena tehnologija za termiku obradu otpada jest izgaranje
ukupnog, nerazvrstanog otpada na reetki (tzv. mass-burn). Takvom,
nerazvrstanom otpadu potrebno je ponekad dodati gorivo kojim se poboljava
izgaranje poveanjem ogrjevne vrijednosti otpada. Najee se kao dodatno
gorivo koristi prirodni plin, ali i ugljen i drvna biomasa, naroito ako se otpad
prethodno ne sui.
Tehnologija izgaranja na reetki trenutno je najrasprostranjenija tehnologija
za termiku obradu otpada, a koristi se ve stotinu godina. Primarni
znaaj spaljivanja je smanjenje mase otpada (do 75%) i volumena otpada
(do 90%) [2], ime se tedi esto vrlo ogranieni prostor na odlagalitima
otpada. Izgaranjem otpada unitavaju se opasne, nemetalne organske tvari,
unitavaju se bakterije i virusi, te je stoga posebno pogodno za zbrinjavanje
medicinskog otpada. Reetka na kojoj otpad izgara moe biti izvedena kao
ravna, kosa ili stepenasta.
U Europi postoji duga tradicija spaljivanja otpada na reetki, a tim i veliko
iskustvo, koje znatno olakava i ubrzava proces izgradnje postrojenja i
njegovo putanje u pogon. Opseg spaljivanja otpada u zemljama lanicama
EU znatno varira, od 0-62 % (tabl. 1).
Problematika spaljivanja otpada regulirana je legislativom na regionalnoj,
nacionalnoj i na europskoj razini. Pravilnikom o nainima i uvjetima termike
obrade otpada [4], koji je propisalo Ministarstvo zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva, odreeni su glavni uvjeti koje pogoni za spaljivanje
moraju ispuniti. Tako pravilnik propisuje sadraj ukupnog organski vezanog
ugljika (TOC) u ljaci i pepelu, koji mora biti manji od 3 % (maseno).
Propisana je i minimalna temperatura plinova uz unutarnju stjenku komore
za izgaranje od 850 C, koja mora biti odrana najmanje 2 sekunde i nakon
posljednjeg ubacivanja zraka i pod najnepovoljnijim uvjetima, kako bi se
osiguralo potpuno izgaranje.
637
Tablica 1. Broj i kapacitet spalionica u EU (2003) [3]

Ukupni broj energana na
otpad
Obraeni otpad
Mt/god
Austrija
0,88
Belgija
17
1,64
Danska
32
3,24
Zemlja
Finska
Francuska
0,05
123
11,25
Grka
0,00
Irska
0,00
Italija
49
3,47
Luksemburg
0,12
Njemaka
58
13,18
Portugal
1,00
panjolska
11
1,86
vedska
28
3,13
Nizozemska
12
5,18
Velika Britanija
15
3,17
Norveka
21
0,79
vicarska
29
2,97
Ukupno
405
51,9
Posljednjih desetljea snaan razvoj doivjele su metode za proiavanje

dimnih plinova, to je omoguilo opstanak ove tehnologije u vremenu sve
stroih zahtjeva na emisije i utjecaja na okoli.
2.TEHNO-EKONOMSKA ANALIZA
Budui da u Republici Hrvatskoj jo ne postoji niti jedno postrojenje za energetsku oporabu otpada, tehno-ekonomska analiza je napravljena za pretpostavljenu spalionicu otpada koja ukljuuje i kogeneracijsku proizvodnju toplinske i elektrine energije.
Odabrana je, danas jo uvijek najzastupljenija, tehnologija izgaranja otpada
na reetki. Izbor te tehnologije podrazumijeva primjenu svih najstroih standarda zatite okolia. U radu su analizirane dvije varijante ienja dimnih plinova te zahtjevi za zbrinjavanjem krutog otpada i otpadnih voda iz procesa.
2.1 Osnovni podaci

Kapacitet
Tehnologija izgaranja na reetki pogodna je za obradu veih koliina otpada,
tj. vie od 100.000 tona otpada godinje. Poveanjem kapaciteta pogona, sniava se cijena spaljivanja po toni otpada, a poveava se energetska uinkovitost oporabe. Radi analize isplativosti potencijalnog postrojenja u hrvatskim
uvjetima, odabran je kapacitet od 100.000 tona godinje.
638
Ogrjevna vrijednost otpada

Karakteristike otpada koji se dobavlja postrojenju odreuju prikladnu
tehnologiju i stupanj energetske uinkovitosti. Prilikom odabira adekvatne
tehnologije, kemijske i fizike karakteristike otpada se uzimaju u obzir. Te su
karakteristike otpada pod utjecajem mnogih lokalnih faktora, kao to su:
Ugovori s dobavljaima otpada (npr. proizvodnog otpada i dr.)
Postupci za separaciju/predobradu otpada izvan ili unutar postrojenja
Trini uvjeti koji utjeu na izbor tehnologije
Na donju ogrjevnu mo mogu utjecati nacionalni sustavi selektivnog
(odvojenog) prikupljanja otpada ime se udio pojedinih gorivih tvari u
ukupnom komunalnom otpadu moe smanjiti (npr. prethodno izdvojena
plastika), ime se smanjuje i kalorijska vrijednost. Nadalje, iako kalorijska
vrijednost otpada dosta varira ovisno o sezoni kao i geografskoj lokaciji
(podruju s kojeg se otpad prikuplja), za potrebe analize odabrana je prosjena
ogrjevna vrijednost od 10 MJ/kg.
Sustav izgaranja
Iako su tehnologije izgaranja na reetki koje nude tri najzastupljenija
proizvoaa (Von Roll, Martin, Keppel-Seghers) vrlo sline, Von Roll sustav
hlaenja Aquaroll omoguava da se toplina odvedena od reetke koristi za
predgrijavanje dimnih plinova prije postupka selektivne katalitike redukcije
ili slui za predgrijavanje primarnog i sekundarnog zraka, te je stoga u radu
odabran ovaj tip reetke (sl. 1).
Slika 1. Von Roll sustav za izgaranje otpada [5]
639
Tehnologija izgaranja otpada na reetki Von Roll sastoji se od slijedeih

komponenti:
Sustava za kontrolirano i kontinuirano dovoenje otpada na reetku
Povratne reetke
Srednjestrujnog sekundarnog loita
Visokouinkovitog sustava povrata topline
Otpad se ubacuje u lijevak za dobavu otpada u loite, nakon ega se
kontrolirano dodaje na reetku. Sustav reetke se sastoji od individualnih
modula, tj. pominih i nepominih redova nagnutih pod kutom od 18.
Moduli prenose otpad kroz loite. Reetka je podijeljena na etiri zone koje
predstavljaju zasebne faze izgaranja: suenje, zapaljivanje, gorenje i potpuno
izgaranje. Procesom izgaranja upravlja se regulacijom svake pojedine zone
reetke, tj. mogue je kontrolirati brzinu pomicanja svake pojedine zone te
svaka zona posjeduje vlastito napajanje zrakom. Razvijeni sustav hlaenja
Aquaroll (sl. 2) sastoji se od primarnog kruga gdje cirkulira voda pod tlakom,
koja prima toplinu hlaenjem reetke. U izmjenjivau topline se toplina
prenosi na sekundarni krug, kojim se moe predgrijavati zrak za izgaranje ili
se moe koristiti za grijanje okolnih objekata. Ovim sustavom se postie vea
toplinska iskoristivost otpada, a produljuje se i ivotni vijek reetke.
Slika 2. Aquaroll sustav [5]
640
Sekundarno loite smjeteno je iznad primarne zone za izgaranje, tako da

se dimni plinovi izravno uzdiu prema sekundarnoj komori. Niz sapnica
postavljenih na stjenkama sekundarnog loita stvara vrtlono strujanje
dimnih plinova, to ujednaava sastav i temperaturu mjeavine, pospjeuje
izgaranje estica u plinovima, te smanjuje potronju amonijaka u SNCR
procesu smanjenja NOX.
Generator pare proizvodi paru, koja se moe koristiti za dobivanje elektrine
energije i/ili topline. U svemu je vrlo bitna kontrola procesa, koja je mogua
zahvaljujui senzorima i mjernim ureajima koji mjere parametre kao to su
temperatura, protok pare, udio kisika, itd.
Dimni plinovi prolaze kroz nekoliko faza proiavanja. Sustav ienja

dimnih plinova nije jedinstven, ve postoji nekoliko varijanti, ve prema
sastavu i kapacitetu otpada koji se spaljuje. Tako se uz Von Roll tehnologiju
mogu koristiti sustavi mokrog, polusuhog i suhog ienja, te sustav za
selektivnu katalitiku redukciju (SCR) ili selektivnu nekatalitiku redukciju
(SNCR).
Kapaciteti sustava za izgaranje variraju i kreu se od 4 do 35 m3 otpada po
satu, odnosno uz 7500 radnih sati godinje, kapacitet iznosi od 30.000 do
262.000 tona/god. Do sada je u svijetu instalirano ili je u izgradnji preko 400
postrojenja s ukupnim kapacitetom od priblino 45 milijuna tona/god (uz
7500 radnih sati godinje).
Osnovni podaci za spalionicu sumirani su u tablici 2.
Tablica 2. Ulazni parametri
Parametar
Oznaka
Iznos
Mjerna jedinica
Kapacitet
qotp
100.000
t/god
Radni sati
7.500
h/god
Ogrjevna vrijednost otpada
Hd
10
MJ/kg
Stupanj iskoristivosti kotla
80
2.2 Zahtjevi vezani uz zatitu okolia

Dimni plinovi
Postrojenje za proiavanje dimnih plinova ini dimenzijski najvei dio
energane na otpad. Dimni plinovi nastali izgaranjem otpada moraju biti
proieni prije nego li se mogu ispustiti u atmosferu, a te kriterije odreuju
nacionalni pravilnici koji su u skladu s europskim direktivama.
Mokrim, polusuhim i suhim postupcima uklanjaju se HCl, HF i SOX. Duikovi
oksidi (NOX) nastali tijekom izgaranja reduciraju se injektiranjem amonijaka
(NH3) u procesu selektivne nekatalitike ili katalitike redukcije. Proizvoai
641
navode podatke od 30-50 % redukcije NOX za postupak SNCR i 80-90 %

smanjenja NOX za SCR postupak. estice i lebdei pepeo (PM10, PM2,5) koji
se nalaze u dimnim plinovima djelomino se slijeu, a ostali dio se odvaja u
elektrostatikom otpraivau i vreastom filteru.
Stvaranje dioksina i furana moe se sprijeiti preventivnim postupcima.
Adekvatno upravljanje izgaranjem otpada i dobro poznavanje svojstava
otpada koji izgara smanjuje inicijalno stvaranje ovih spojeva. Takoer, ovi
spojevi se uklanjaju nizom postupaka u procesu ienja dimnih plinova koji
su analizirani u ovom radu.
Dioksini i furani najveim su dijelom sadrani u krutoj fazi ostataka izgaranja
(leteoj praini), stoga se najvie ovih spojeva uklanjanja u otpraivaima.
Vreasti otpraivai postiu uinkovitost uklanjanja iz krute faze i veu od
99 % [2]. Filteri mogu biti impregnirani katalizatorom, koji onda uinkovito
uklanja (99 %) dioksine i furane iz plinovite faze. Ovi se spojevi mogu
uinkovito uklanjati i ubacivanjem ugljikovog emulgata u ispirni toranj
tijekom mokrog postupka ienja. Takoer SCR postupak moe uklanjati
dioksine i furane iz plinovite faze s uinkovitou i do 99,9 % [2]. Ovo se
postie uvoenjem vieslojnih katalizatora u SCR postupak. Osim navedenih
postupaka proiavanja dimnih plinova, dioksini i furani mogu se ukloniti
ponovnim spaljivanjem ostataka iz faze proiavanja.
Kruti ostaci
Od krutih ostataka, kao produkti nakon izgaranja, ostaju:
Pepeo, koji se veinom sastoji od krupnog negorivog materijala i neizgorenih
organskih tvari, sakuplja se u posebnom spremniku ispod loita.
Filtrat reetke, ukljuuje relativno fini materijal koji prolazi kroz reetku i
sakuplja se na dnu loita. Filtrat je esto pomijean s pepelom, tako da ih
nije mogue razdvojiti. Zajedno s pepelom, filtrat reetke obino predstavlja
20-30 % poetne mase otpada na mokroj bazi.
Pepeo iz kotla, predstavljaju krupnije estice koje dimni plinovi odnose sa
sobom iz pei. Ovaj pepeo se sakuplja u kotlu i moe predstavljati i do 10
% poetne mase otpada na mokroj bazi.
Pepeo dimnih plinova, vrlo fine estice koje lebde s dimnim plinovima. Iz
dimnih plinova se otklanja prije zavrnog proiavanja dimnih plinova i
moe predstavljati 1-3 % poetne mase otpada na mokroj bazi.
Ostaci nakon ienja dimnih plinova, ukljuuju krutu, tekuu ili muljevitu
fazu, ovisno o tome da li se upotrebljava suhi, polusuhi ili mokri postupak
ienja dimnih plinova. Ovi ostaci obino predstavljaju 2-5 % poetne
mase otpada na mokroj bazi.
Kruti ostaci termike obrade su pepeo s dna, letei pepeo i ostaci ienja
dimnih plinova. Ovi se ostaci obrauju radi daljnje upotrebe ili radi ekolokih
zahtjeva ukoliko je potrebno. Suvremena postrojenja proizvode 200-350 kg
642
pepela s dna po jednoj toni izgorenog otpada. Osim pepela s dna, u krute
ostatke ubraja se i letei pepeo koji je odnesen iz loita s dimnim plinovima,
te ostaci nakon ienja dimnih plinova.
Pepeo s dna (ljaka) produkt je izgorenog otpada kojeg je reetka iz loita
prenijela u spremnik za pepeo. Ovo predstavlja najvei udio krutih ostataka,
a moe se uvjetno upotrebljavati u graevinskoj industriji. Inae se moe
odlagati bez dodatne obrade.
Pepeo iz kotla se skuplja u kotlu nakon to je odnesen strujom dimnih
plinova, te se kasnije obrauje zajedno s leteim pepelom. Letei pepeo se
odvaja u elektrostatikim otpraivaima ili vreastim filterima, a kasnije se
moe koristiti kao punilo za bitumen, ukoliko zadovoljava ekoloke propise.
Ostaci od ienja dimnih plinova mokrim postupkom sadre estice
leteeg pepela, te produkte reakcije (natrijev sulfat) i nepretvorene lunate
reagense.
Tipine koncentracije organskih spojeva prikazane su u tablici 3, a u mjerenje
su obuhvaene samo suvremena postrojenja.
Tablica 3. Koncentracije organskih spojeva u ostacima termike obrade [2]
Tvar
Pepeo s dna (ng/g)
Kotlovski pepeo (ng/g)
<0,001-0,01
0,02-0,5
0,2-10
PCB
<5-20
4-50
10-250
PCBz
<2-20
200-1000
100-4000
PCPh
<2-50
20-500
50-10000
PAH
<5-10
10-300
50-2000
PCDD/F
Pepeo iz filtera (ng/g)
Sastav pepela s dna najvie ovisi o sastavu otpada i hlapljivosti sadranih

elemenata, ali i o tipu tehnologije za izgaranje, vrsti reetke, te o uvjetima
samog izgaranja. U pepelu se nalaze i teki metali, kao to su As, Cd ili Hg,
ija koncentracija moe biti poveana u pepelu u odnosu na neizgoreni otpad,
uslijed njihovog isparivanja iz drugih spojeva u kojima se nalaze u otpadu.
Magnetskim odvajanjem iz pepela se uklanjaju metali koji se recikliraju u
postrojenjima za preradu sekundarnih sirovina. Ostatak pepela se moe
prosijavati na razliite granulacije, prema potrebi kasnije upotrebe.
Pepeo koji se ne bi prodao za proizvodnju graevinskog materijala, morao bi
se odlagati. Za njegovo odlaganje potrebno je osigurati primjereno odlagalite,
koje bi bilo spremno za prihvat proizvedene koliine pepela tijekom ivotnog
vijeka postrojenja.
Pepeo koji se nakuplja u vreastom filteru ili elektrostatikom otpraivau
tretira se kao opasni otpad, te ga je potrebno zbrinuti na prikladan nain.
Masa i volumen proizvedenog pepela dati su u tablici 4. Volumen je proraunat
uz prosjenu gustou pepela od 1130 kg/m3 [6].
643
Tablica 4. Specifina i godinja proizvodnja pepela

1/toni otpada
1/god
Masa (t)
Pepeo
0,3
30.000
Volumen (m3)
0,22
22.000
2.3 Mogunosti uporabe

Odvajanje metala
Mogue je odvajati i magnetine i nemagnetine metale. Magnetini metali
se odvajaju magnetom, dok se nemagnetini odvajaju ureajem u kojem
brzorotirajua zavojnica inducira magnetsko polje u nemagnetinim
esticama i izbacuje ih iz ostatka materijala.
Odvajanje metala je nuno kako bi se ostatak pepela moglo kasnije koristiti
u graevinskoj industriji. Magnetini metali se nakon odvajanja neistoa
(praine) koriste kao eljezni otpad pri proizvodnji elika, dok se nemagnetini
pretaljuju nakon detaljnog razvrstavanja prema vrsti. Pretpostavlja se kako
bi postrojenje prodavalo odvojeni metal preraivau sekundarnih sirovina.
Graevinski materijal
Pepeo s dna mogue je upotrebljavati kao agregat pri proizvodnji betona,
ali mora se napraviti analiza pepela u kojoj se ispituje topivost elemenata u
vodi. Ukoliko bi dolazilo do prekomjernog oneienja vode uslijed otapanja
pojedinih tetnih tvari iz pepela, pepeo bi se morao podvrgnuti obradi.
Takoer, ukoliko pepeo sadri tvari koje oteuju beton, kao to su kloridi,
sulfati, organski spojevi i staklo, potrebna je predobrada prije koritenja
takvog pepela u proizvodnji betona. Ukljuci aluminija su posebno tetni, a
to se moe izbjei adekvatnim odvajanjem metala iz pepela.
Studije [7] su pokazale kako se svojstva pepela mogu poboljati dodatnom
obradom. Ispiranje pomae uklanjanju organskih spojeva, dok se udio
otpadnog stakla moe prepoloviti optiko-mehanikim odvajanjem. Takoer,
obrada s natrijevim hidroksidom smanjuje udio aluminija i uklanja opasne
tvari, kao to su kloridi i sulfati.
Postrojenje bi prodavalo neobraeni pepeo postrojenju za proizvodnju
graevinskog materijala. Prvo treba provesti analizu kvalitete pepela, koja
bi tada odredila da li se pepeo mora dodatno obraditi, to bi u konanici
odredilo i prodajnu cijenu.
Takoer, meu ostatke se ubrajaju i kovine, npr. eljezo i aluminij, koji se
mogu odvojiti iz pepela, te se mogu prodati. Za analizu je pretpostavljeno
kako koliina kovinskih ostataka iznosi [8]:
Fe - 2400 t/god
Al - 400 t/god
644
Otpadne vode
Postrojenje za spaljivanje otpada projektirano je na nain da sprijei
mogunost prodora otpadnih voda u podzemne vode. Ovo je mogue
primjenom vodonepropusnih kanalizacijskih sustava, te izoliranjem
od podzemlja svih povrina na kojima se mogu pojaviti masnoe (ulja),
kemikalije, pogonske tekuine ili bilo koje druge tetne tvari. Sve otpadne
vode, ukljuujui i oborinske, moraju se proistiti do potrebnog stupnja
istoe prema vaeoj zakonskoj regulativi. Otpadne vode iz tehnolokih
procesa sakupljaju se i tretiraju lokalno (taloenje i odvajanje masnoa), te se
proiene odvode u sustav odvodnje otpadnih voda. Otpadne vode moraju
zadovoljiti kriterije istoe kako bi se ishodila vodopravna dozvola. Potrebno
je pratiti kvalitetu i sastav podzemnih voda, kako bi se na vrijeme sprijeilo
oneienje.
Sastav i mogunost upotrebe
Sastav otpadnih voda nakon mokrog postupka ienja dimnih plinova, a
prije podvrgavanja proiavanju, prikazan je u tablici 5.
Tablica 5. Sastav otpadnih voda iz mokrog postupka ienja (prije proiavanja vode)
Tvar
Ukupni organski ugljik (mg/l)
Minimalno
Maksimalno
47
105
Prosjeno
73
Slufati (mg/l)
1.200
20.000
4.547
Kloridi (mg/l)
85.000
180.000
115.000
Fluoridi (mg/l)
170
Hg (g/l)
1.030
19.025
6.167
25
Pb (mg/l)
0,05
0,92
0,25
Cu (mg/l)
0,05
0,2
0,1
Zn (mg/l)
0,39
2,01
0,69
Cr (mg/l)
<0,05
0,73
0,17
Ni (mg/l)
0,05
0,54
0,24
Cd (mg/l)
<0,005
0,02
0,008
Otpadne vode iz postrojenja za ienje dimnih plinova

Mokri postupak ienja dimnih plinova poveava koliinu otpadnih voda.
U nekim se postrojenjima ova voda isparava, dok se u drugima obrauje,
a kasnije isputa. Koliina otpadne vode dobivena mokrim postupkom
ienja dimnih plinova iznosi priblino 0,2 m3/toni otpada [2]. Ovo daje
ukupnu godinju koliinu otpadne vode iz mokrog postupka od 20.000 m3.
Proizvodnja otpadne vode, a time i potronja pitke vode se moe umanjiti
ponovnim vraanjem otpadne vode u ispirni toranj, ali ovo se moe provoditi
samo do odreenog stupnja, s obzirom da se u vodi nakupljaju soli koje
smanjuju uinak mokrog postupka ienja.
645
Suhi i polusuhi postupak ne poveavaju koliinu otpadnih voda, a mokri

postupak se moe izvesti uz povrat ostataka ienja dimnih plinova u proces
ienja ili uz instalaciju isparivaa, to poveava investiciju za 2 milijuna
EUR.
Drugi izvori otpadne vode ukljuuju kondenzat iz dimnjaka nakon mokrog
postupka ienja, napojnu vodu, vodu za ienje spremnika i kinicu.
Lokalno proiena otpadna voda moe se koristiti kao voda za hlaenje
pojedinih dijelova postrojenja.
2.4 Energetska bilanca

Toplina proizvedena izgaranjem otpada koristi se za proizvodnju pare. Para se
vodi na kondenzacijsku turbinu koja se sastoji od visokotlanog i niskotlanog
stupnja izmeu kojih se nalazi regulirano oduzimanje pare. Parametri svjee
pare na ulazu u visokotlani dio turbine su: 400 C i 50 bar dok su parametri
pare za regulirano oduzimanje 198 C i 15 bar. U razmatranom sluaju
pretpostavljeno je da se ta toplinska energija prodaje oblinjem industrijskom
postrojenju gdje se moe koristiti npr. za zagrijavanje procesne vode (npr.
tekstilna, papirna, brodograevna i sl.) ili za poljoprivredne djelatnosti
(suenje, grijanje staklenika itd.). Ukupni stupanj iskoristivosti postrojenja
kree se na razini 50,8 %.
Odreena koliina pare i elektrine energije se troi u samoj energani.
Specifina potronja elektrine energije je 0,1 MWhe/totpada a toplinske energije
0,05 MWht/totpada [2]. Meutim, konana bilanca je pozitivna (tabl. 6) pa je
tako neto proizvedena elektrina snaga 6,23 MWe dok je toplinska snaga 10
MWt. Proizvedena elektrina energija se isporuuje u nacionalnu mreu za
to je mogue dobiti posebne poticaje kada se, kao u ovom sluaju, elektrina
energija proizvodi dijelom iz organske tvari (obnovljivi izvor) a ujedno u
kogeneracijskom reimu.
Tablica 6. Energetska bilanca postrojenja
Energetska bilanca
MWh/god
Proizvodnja el. energije
46.710
Proizvodnja toplinske energije
75.000
Potronja el. energije
10.000
Potronja toplinske energije
5.000
Proizvodnja
Potronja
Izlaz energije
646
Izlaz el. energije
36.710
Izlaz toplinske energije
70.000
2.5 Bonitet emisija

Izgaranjem otpada smanjuju se emisije staklenikih plinova u odnosu na
odlaganje neobraenog otpada. Ovo se naziva bonitet emisija postrojenja, a
umanjivanje izravne emisije staklenikih plinova iznosi [9]:
za elektrinu energiju u iznosu 0,758 tCO2/MWh
za toplinsku energiju u iznosu 0,22 tCO2/MWh.
Za promatrano postrojenje bonitet emisije iznosi 35.400 tCO2/god za
proizvodnju elektrine energije i 16.500 tCO2/god za proizvodnju toplinske
energije to je ukupno 51.900 tCO2/god.
Emisija staklenikih plinova s odlagalita otpada s velikim udjelom lako
razgradivih organskih tvari, kakva su osobito odlagalita komunalnog otpada,
javlja se u obliku deponijskog plina, iji su veinski sastojci ujedno i glavni
stakleniki plinovi: metan (CH4) s volumnim udjelom 40-60 % i ugljikov
dioksid (CO2) s udjelom 10-40 %. Pritom se kao klimatski relevantne uzimaju
samo emisije metana, jer je stakleniki potencijal CO2 21 puta manji od nego
metana, a uz to je znatan dio CO2 u deponijskom plinu organskog podrijetla,
odnosno klimatski neutralan.
2.6 Poetni trokovi

Investicijski trokovi mogu znatno varirati, s obzirom na nekoliko utjecajnih
faktora: izvedbu postrojenja, veliinu (kapacitet) postrojenja, postojanje
lokalne infrastrukture kao i mogunost prodaje proizvedene energije.
Potrebno je izgraditi cestovnu infrastrukturu, prostor za vaganje, kao i
spremnik otpada. Trokovi za gore navedeno sastoje se primarno od trokova
izgradnje prilaznih cesti i temelja za spremnik otpada a procijenjeni su na 4,6
milijuna EUR.
Sustav loita i kotla ine slijedee komponente:
Sustav za doziranje otpada u loite
Dobava zraka za izgaranje
Reetka i loite
Odvoenje i pohranjivanje pepela i ljake
Kanali za dimne plinove do zagrijaa napojne vode
Kotao s dobavom napojne vode i odvodom pare
Za postrojenje zadanog kapaciteta, sustav izgaranja na reetki s kotlom bez
trokova izgradnje i trokova elektronike, nadzorne i regulacijske opreme
kree se oko 19,5 milijuna EUR [9].
Sustav vode i pare u postrojenju sastoji se od slijedeih komponenti:
Postrojenja za obradu vode
Zrakom hlaenog kondenzatora
Kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare
Reguliranog oduzimanja pare s parametrima 198 C i 15 bar.
Trokovi ovog sustava znatno variraju s obzirom na omjer proizvodnje vrele
647
vode za grijanje i elektrine energije. Za kogeneracijsko postrojenje u daljnjoj

analizi uzet je troak u iznosu od 8 milijuna EUR za sustav vode i pare [9].
Ukupni troak komponenata energane na otpad, bez komponenti sustava
za proiavanje dimnih plinova (koji se razmatraju zasebno), zajedno s
trokovima projektiranja, izgradnje, elektro-mehanikih instalacija i drugim
investicijskim trokovima naveden je u tablici 7.
Tablica 7. Struktura poetnih trokova (bez sustava za proiavanje dimnih plinova)
Vrsta troka
Troak (EUR)
Okolna infrastruktura i spremnik otpada
4.600.000
Sustav reetke za izgaranje i kotla
19.500.000
Sustav vode i pare
8.000.000
Projektiranje
2.000.000
Izgradnja
7.000.000
Elektro-mehanike instalacije
5.000.000
Drugi investicijski trokovi
6.000.000
Ukupno
52.100.000
2.7 Visina investicijskog ulaganja za sustav ienja dimnih plinova

ienje dimnih plinova predstavlja vrlo vaan dio itavog procesa kod
izgaranja otpada. Izbor tehnologije za proiavanje ovisi o sastavu dimnih
plinova, koliini doputenih emisija, lokalnim uvjetima (dobava vode,
zbrinjavanje otpadne vode i sl.) te procjeni pogonskih i investicijskih trokova.
U radu su analizirane dvije varijante ienja dimnih plinova.
2.7.1 Varijanta 1
U ovoj varijanti razmatran je sustav za proiavanje dimnih plinova koji
ukljuuje sljedee komponente:
Sustav za selektivnu nekatalitiku redukciju (SNCR postupak)
Vreasti filter
Sustav proiavanja polusuhim postupkom
Kod ovog sustava (sl. 3) dimni plinovi prvo ulaze u ispirni toranj gdje se
kisele tvari uklanjaju rasprivanjem vode. Prije uvoenja u vreasti filter, u
dimovodni kanal se ubacuje aktivni koks i kalcijev hidroksid u obliku fino
mljevenog praha koji uklanjaju sumporove okside, HCl, HF i ivu. Reakcije
se odvijaju u dimovodnom kanalu, ali i u sloju nakupljenog ostatka na
vreastom filteru. Ovime nastaju kalcijeve soli, koje se filtriraju u vreastom
filteru. Ostaci iz ispirnog tornja i vreastog filtera mogu se skupljati zajedno,
te naknadno prikladno zbrinuti, s obzirom da se radi o opasnom otpadu.
648
Slika 3. Varijanta 1 - sustav za proiavanje dimnih plinova
Poetni trokovi
Procijenjeni trokovi cjelokupnog sustava za varijantu 1 su kako slijedi [2]:
Tablica 8. Varijanta 1 investicijski troak
Dio sustava
Troak (EUR)
Sustav polusuhog postupka
1.200.000
Vreasti filter
2.200.000
SNCR postupak
Ukupno
800.000
4.200.000
2.7.2 Varijanta 2
Ovaj se sustav sastoji od slijedeih komponenti:
Sustav za proiavanje mokrim postupkom
Elektrostatski otpraiva
Sustav za selektivnu katalitiku redukciju (SCR postupak)
Ovakav sustav (sl. 4) predstavlja sustav mokrog proiavanja dimnih
plinova. Dimni plinovi su nakon izlaska iz kotla otpraeni u elektrostatskom
otpraivau. Otpraeni plinovi potom ulaze u prvi ispirni toranj u kojem
se vodom uklanjaju kisele tvari (HCl i HF) i iva, nakon ega se u drugom
ispirnom tornju uz dodatak natrijevog hidroksida uklanja SOX. Potom slijedi
SCR postupak, gdje se iz plinova uklanja NOX.
649
Slika 4. Varijanta 2 - sustav za proiavanje dimnih plinova
Poetni trokovi
Trokovi cjelokupnog sustava za varijantu 2 su kako slijedi [2]:
Tablica 9. Varijanta 2 - investicijski troak
Dio sustava
SCR postupak
Troak (EUR)
1.500.000
Elektrostatiki otpraiva
1.200.000
Sustav mokrog postupka
5.000.000
Ukupno
7.700.000
Ukoliko se pretpostavi da je iznos investicijskog troka za preostali dio

postrojenja (bez sustava za ienje dimnih plinova (tabl. 7)) jednak u obje
varijante, dolazi se do ukupnog investicijskog troka za varijantu 1 od 56,3
milijuna EUR te za varijantu 2 od 59,8 milijuna EUR.
2.8 Trokovi pogona i odravanja

Trokovi pogona ovise o izabranoj varijanti sustava proiavanja dimnih
plinova, budui da razliite tehnologije troe razliite koliine reagensa,
a posljedino generiraju i razliite koliine otpada (pepeo, razni ostaci iz
procesa ienja) koji je potrebno zbrinuti. U pogonske trokove ulazi i
naknada za emisije plinova koja se za godinje emitirane emisije CO2, SOX i
NOX uplauje u Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost sukladno
uredbama [10, 11]. Naknada za emisiju CO2 jednaka je za obje varijante
proiavanja dimnih plinova, dok se naknade za SOX i NOX raunaju
posebno.
650
Troak odravanja sustava

Pogonski trokovi u sustavu loita i kotla proporcionalni su protoku otpada.
S poveanjem protoka otpada, poveava se potronja elektrine energije za
pogon ventilatora za upuhivanje primarnog i sekundarnog zraka za izgaranje,
pogon napojnih pumpi, te se izravno poveavaju trokovi odlaganja pepela.
Godinji trokovi odravanja procjenjuju se na 3 % ukupnog investicijskog
troka.
Trokovi naknada za emisije
Za izraun godinje emisije ugljikovog dioksida potrebno je proraunati
koliinu CO2 po toni otpada iz stehiometrijskih jednadbi, uz pretpostavljeni
kemijski sastav otpada:
Tablica 10. Kemijski sastav komunalnog otpada
Tvar
Maseni udio (%)
Voda
20
Pepeo
25
Ugljik
29
Vodik
Duik
0,9
Kisik
18
Sumpor
0,3
Fluor
0,02
Klor
0,5
Ostalo
3,28
Ukupno
100
Koliina CO2 iz jedne tone otpada iznosi 1062 kgCO2/totpada. Tada je godinja
emisija 106.200 tCO2. Iako se CO2 izravno isputa u atmosferu i time doprinosi
efektu staklenika, prema uredbi [11], u izraun naknade za emisiju CO2 uzima
se u obzir samo CO2 nastao izgaranjem dijela otpada fosilnog podrijetla.
Budui da je komunalni otpad heterogena smjesa otpada, moe se odrediti
prosjeni udio CO2 nastao iz dijela otpada koji nije biorazgradiv (tj. nije
CO2 neutralan). Ovaj udio fosilnog CO2 kree se u rasponu 33-50 % [12]. Za
daljnju analizu uzeta je srednja vrijednost raspona od 41,5 %. Tada naknada
za emisiju CO2 iznosi 10.082 EUR/god.
U jednoj toni otpada nalazi se prosjeno 3 kg sumpora. Stehiometrijskim
651
relacijama dobiva se masa SO2 iz jedne tone otpada koja iznosi 6 kg. Na
godinjoj razini, uz pretpostavku uinkovitosti polusuhog postupka
proiavanja od c=0,95, to iznosi 30 tona SO2 za varijantu 1. Iznos naknade
na emisiju SO2 tada je 684 EUR/god. Proizvodnja SO2 za varijantu 2 jednaka
je onoj u varijanti 1, ali se razlikuju u uinkovitosti uklanjanja. U varijanti
2 koristi se mokri postupak koji je uinkovitiji od polusuhog postupka.
Koeficijent uinkovitosti je c=0,98 pa je godinja koliina emitiranog
sumporovog dioksida 12 tSO2. Tada naknada za emisiju SO2 u varijanti 2 iznosi
273 EUR/god.
Emisija NOX izraunava se preko emisijskih faktora. Emisijski faktor za
zbrinjavanje otpada se odreuje na temelju vrste otpada i metode obrade.
Za NOX nastao izgaranjem otpada emisijski faktor iznosi EF = 1,8 kg/toni
otpada [13]. U varijanti 1 (SNCR) za stupanj redukcije NOX uzeto je c = 0,45.
Naknada za emisiju NOX iznosi 2794 EUR/god. Emisija NOX za varijantu 2
takoer se razlikuje samo u koeficijentu uinkovitosti uklanjanja. U varijanti
2 za uklanjanje NOX koristi se SCR postupak koji je uinkovitiji od SNCR
postupka. Koeficijent uinkovitosti c = 0,8 pa je godinja naknada na emisiju
duikovih oksida jednaka 1016 EUR/god.
Troak radne snage
Procijenjeno je da bi energana radila 24 sata dnevno u 3 smjene, 7 dana u
tjednu. Potrebno osoblje za rad energane, s bruto iznosima njihovih godinjih
plaa, prikazano je u tablici 11.
Tablica 11. Kadrovski sastav i godinje plae
Zanimanje
Broj (1 smjena)
Bruto godinja plaa (EUR)
Radnik
15
201.600
Inenjeri
84.000
Odravanje
50.400
Upravitelj
33.600
Ukupno (1 smjena)
24
369.600
Za tri smjene ukupni godinji trokovi radne snage iznose 1.108.800 EUR.
Troak zbog smanjene vrijednosti nekretnina
Naknada vlasnicima nekretnina u blizini postrojenja koju postrojenje mora
isplatiti radi smanjene vrijednosti nekretnina procijenjena je na 2,46 EUR/
totpada. Ova naknada ovisi o gustoi naseljenosti u blizini postrojenja.
Ukupni trokovi pogona i odravanja
Usporedba pogonskih trokova za postrojenje s varijantama 1 i 2 prikazana
je u tablici 12.
652
Tablica 12. Usporedba pogonskih trokova za razliite sustave ienja dimnih plinova
Vrsta troka
Varijanta 1 (EUR/god)
Varijanta 2 (EUR/god)
1.689.000
1.794.000
85.000
85.000
Procesna voda
12.000
12.000
Aktivni koks
30.000
Reagens za SNCR (NH3)
80.000
40.000
Odravanje sustava (3 % investicijskih trokova)

Prirodni plin
Reagens za SCR (NH3)

Reagens za polusuhi postupak (Ca(OH)2)
70.000
35.000
1.380.000
1.380.000
138.000
138.000
Letei pepeo iz elektrostatskog otpraivaa
193.200
Ostatak iz vreastog filtera (opasni otpad)
1.575.000
253.000
56.000
13.560
11.371
Reagens za mokri postupak (NaOH)

Odlaganje pepela s dna
Letei pepeo iz kotla
Zgusnuti letei pepeo

Ostaci mokrog postupka (hidroksidi tekih metala)
Naknada za emisije
Naknada vlasnicima nekretnina u blizini postrojenja
246.000
246.000
Osoblje
1.108.800
1.108.800
Ukupno
6.427.360
5.352.371
Iz tablice 12. je vidljivo da vrlo veliki udio u trokovima predstavljaju

trokovi odlaganja ostataka termike obrade, naroito odlaganje ostatka
iz vreastog filtera (u varijanti 1), koji se tretira kao opasni otpad. Visoki
trokovi zbrinjavanja pepela i ostataka mogu utjecati na ukupnu ekonomsku
isplativost postrojenja.
Trokovi odravanja pogona sustava u varijanti 2 su vei, ali se naprednijom
tehnologijom tedi koliina potrebnog reagensa i smanjuje koliina
proizvedenog opasnog otpada ije je zbrinjavanje vrlo skupo, pa su u
konanici godinji pogonski trokovi za varijantu 2 nii od onih kod
varijante 1.
2.9 Prihodi energane na otpad

Prihod od usluge preuzimanja otpada
Najznaajniji prihod postrojenja za termiku obradu otpada je prihod od
naknade za zbrinjavanje otpada (engl. gate fee). Cijena preuzimanja ovisi
o pogonskim trokovima, iznosu prodane energije i cijeni konkurentskih
naina zbrinjavanja otpada. Primjeri iz EU pokazuju kako cijena moe znatno
varirati (tabl. 13):
653
Tablica 13. Cijena preuzimanja otpada u nekim zemljama EU

Drava
Cijena preuzimanja otpada (EUR/t)
Belgija
56-130
Danska
40-70
Francuska
50-120
Njemaka
100-350
Italija
40-80
Nizozemska
90-180
vedska
20-50
Velika Britanija
20-40
Na temelju europskih primjera a takoer i analize isplativosti postrojenja

(sl. 5), odabrana je relativno visoka cijena preuzimanja od 120 EUR po toni
otpada. Prihod od preuzimanja otpada iskazan je u tablici 14. Takav gate fee
osigurao bi profitabilnost postrojenja u obje varijante.
Tablica 14. Prihod od preuzimanja otpada
Prihodi
Iznos (EUR/t)
Iznos (EUR/god)
120
12.000.000
Preuzimanje otpada
Prihod od prodaje elektrine i toplinske energije

Prodaja elektrine energije u distribucijsku mreu osigurava konstantnog
kupca energije, dok se toplinska energija prodaje oblinjoj tekstilnoj,
papirnoj ili poljoprivrednoj industriji. Toplinska energija koja se prodaje je
visokovrijedna energija (198 C), te moe postii veu cijenu. Ovu cijenu nije
mogue egzaktno utvrditi; ona se ugovara izmeu proizvoaa i kupca i nije
jednoznano odreena. U analizi su uzete sljedee cijene prodane elektrine
i toplinske energije, kako je prikazano u tablici 15:
Tablica 15. Prihod od prodaje elektrine i toplinske energije
Prodajna cijene energije
(EUR/kWh)
Energija
Prodana energija (MWh/

god)
Prihodi (EUR/god)
Elektrina energija
0,048
36.710
1.762.080
Toplinska energija
0,024
70.000
1.680.000
Ukupni prihodi od prodane energije
3.442.080
Ukoliko bi se mogle postii vie cijene za toplinsku i elektrinu energiju, gate

fee bi se proporcionalno mogao smanjiti uz ouvanje iste dobiti.
Prihod od prodaje izdvojenog metala
Ukoliko postoji siguran kupac metala izdvojenog iz otpada (Fe i Al), trokovi
654
izdvajanja i skladitenja se mogu isplatiti. Postrojenje godinje moe izdvojiti

oko 2400 tona Fe i 400 tona Al [8]. Prihod je prikazan u tablici 16. Potrebno je
naglasiti kako trokovi ulaganja u sustav za izdvajanje metala iz pepela, te
kontinuirani proces izdvajanja nose odreene trokove, koji su pretpostavljeni
da su upravo jednaki prihodima, radi jednostavnije analize.
Tablica 16. Prihod od prodaje izdvojenog materijala
Materijal
Koliina (t/god)
Prodajna cijena (EUR/t)
Prihod (EUR/god)
Fe
2.400
40
96.000
Al
400
550
220.000
Ukupno
316.000
Osnovni podaci
Osnovni podaci saeti su u tablici 17.
Tablica 17. Osnovni podaci
Osnovni podaci:
Kapacitet
100.000
t/god
6,23
MW
10
MW
Potronja el. energije
1,33
MW
Potronja toplinske energije
0,67
MW
Godinja broj radnih sati
7500
h/god
Eksploatacijski vijek
25
god
Kamata (kredit)
6%
Inflacija
3%
Realna kamata
3%
Vrijeme otplate kredita
15
Snaga za el. energiju

Snaga za toplinsku energiju
god
Porez na dobit
20%
Prodajna cijena elektrine energije
0,048
EUR/kWh
Poveanje cijene el. energije
0,3%
1/god
Prodajna cijena topline
0,024
EUR/kWh
120
EUR/t
Naknada za preuzimanje otpada
655
Iako obje razmatrane varijante sustava proiavanja dimnih plinova, a

naroito varijanta 2, u potpunosti mogu zadovoljiti dananje granine
vrijednosti emisija dimnih plinova, varijanta 2, iako inicijalno skuplja, manje
utjee na okoli tijekom eksploatacije uz nie trokove odravanja, pa je
nakon 25 godina neto sadanja vrijednost varijante 2 vea od varijante 1.
Unutranja stopa povrata (IRR) kod varijante 1 iznosi 13 % a kod varijante 2
je 14 %.
Uz date parametre koji odreuju prihode i trokove, pokazuje se kako je
postrojenje za izgaranje otpada na reetki granino isplativo (uz kapacitet od
100.000 totpada/god) za vrijednosti naknade zbrinjavanja otpada neto iznad
105 EUR/t, ukoliko se uzmu u obzir trokovi otplate komercijalnog kredita.
Vjerojatno bi isplativost bila vea ukoliko bi se primijenio model javnoprivatnog partnerstva, budui da su uvjeti kreditiranja povoljniji kada se radi
o upanijama ili gradovima koje bi u takvom modelu predstavljale javni dio
vlasnitva.
2.10 Analiza osjetljivosti

Analizom osjetljivosti na promjene parametara mogu se predvidjeti odreeni
problemi koji mogu nastupiti tijekom ivotnog vijeka postrojenja. Tako je na
slici 5 dana analiza osjetljivosti neto dobiti u odnosu na cijenu preuzimanja
otpada (gate fee). Vidljivo je da postrojenje poinje pozitivno poslovati tek
s iznosom gate fee iznad 105 EUR/totpada u varijanti 2 dok je za varijantu 1
granina vrijednost isplativosti za naknadu za zbrinjavanje otpada iznad 110
EUR/totpada.
Slika 5. Analiza osjetljivosti (cijena preuzimanja otpada)
656
Manja je ovisnost dobiti o prodajnoj cijeni toplinske energije budui da ona

ini manji dio prihoda. Ta je analiza osjetljivosti prikazana na slici 6.
Slika 6. Analiza osjetljivosti (cijena toplinske energije)
3. ZAKLJUAK
Postrojenja za termiku obradu otpada danas nude prihvatljiva rjeenja
za zbrinjavanje otpada uz uvjet primjene svih najstroih standarda zatite
okolia. Tehnologija izgaranja na reetki trenutno je najrasprostranjenija
tehnologija za termiku obradu otpada, a koristi se ve dugi niz godina.
Snaan razvoj doivjele su metode za proiavanje dimnih plinova, to
je omoguilo opstanak ove tehnologije u vremenu sve stroih zahtjeva na
emisije u okoli.
Obje razmatrane varijante sustava proiavanja dimnih plinova, a naroito
varijanta 2, u potpunosti mogu zadovoljiti dananje granine vrijednosti
emisija dimnih plinova. Varijanta 2, iako inicijalno skuplja, manje utjee
na okoli tijekom eksploatacije uz nie trokove odravanja, te je nakon 25
godina neto sadanja vrijednost varijante 2 vea od varijante 1.
Parametri o kojima ovisi isplativost kogeneracijskog postrojenja na otpad
kreu se od isto tehnikih poput kapaciteta spalionice i ogrjevne vrijednosti
otpada (postotka vlage odnosno biorazgradive tvari), do sasvim ekonomskih
poput uvjeta kreditiranja, trokova ienja dimnih plinova, naknade za
zbrinjavanje opasnog otpada, cijene koja se moe postii prodajom elektrine
i toplinske energije, te najvanijeg parametra - ulazne cijene prihvata otpada
657
(naknada za zbrinjavanje otpada, gate fee). Visoki trokovi zbrinjavanja pepela

i ostataka mogu utjecati na ukupnu ekonomsku isplativost postrojenja.
Zbog visokih zahtjeva na zatitu okolia, trokovi pogona i odravanja
postrojenja su vrlo visoki, te uz relativno nisku kalorijsku vrijednost
komunalnog otpada koji se spaljuje (10 MJ/kg) ine spalionicu otpada
granino isplativom za odabrani kapacitet od 100.000 tona otpada godinje
i graninu vrijednost gate fee od 105 EUR/t otpada, ukoliko se gleda isto
ekonomska raunica.
Nadalje, podrobnijom ekonomskom analizom se pokazalo kako ekonomska
isplativost postrojenja znaajno ovisi o uvjetima kreditiranja. Ovi uvjeti mogu
biti presudni prilikom odluivanja o investiranju. Model javno-privatnog
vlasnitva jedno je od moguih rjeenja, budui da su uvjeti kreditiranja
povoljniji kada se radi o upanijama ili gradovima, koje bi u takvom modelu
predstavljale javni dio vlasnitva.
POPIS LITERATURE
[1] Council Directive 1999/31/EC of 26 April 1999 on the landfill of waste, (http://eur-lex.europa.
eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31999L0031:EN:HTML)
[2] Reference Document on the Best Available Techniques for Waste Incineration, European
Commission, 2006. (http://eippcb.jrc.es/pages/FActivities.htm)
[3] Case studies on waste minimisation practices in Europe, European Environment Agency,
2003.
[4] Pravilnik o nainima i uvjetima termike obrade otpada, Narodne novine, br. 45/07, 2007.
(http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/1496.htm)
[5] http://www.aee-vonrollinova.ch
[6] Tchobanoglous, G., Kreith, F., Handbook of solid waste menagment, McGraw-Hill
Professional, 2002.
[7] Rbner, K., Haamkens, F., Linde, O., Use of municipal solid waste incinerator bottom ash as
aggregate in concrete, European Geosciences Union, 2007.
[8] Procjena investicijskih trokova sa komparativnom analizom upanijskih i regionalnih
koncepata obrade otpada, Brodarski institut d.o.o.
[9] Studija o utjecaju na okoli PTTO u gradu Zagrebu, NOVUM/UTW-EPZ, 2006.
[10] Uredba o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim kriterijima i
mjerilima za utvrivanje naknade na emisiju u okoli oksida sumpora izraenih kao
sumporov dioksid i oksida duika izraenih kao duikov dioksid, Narodne novine,
br. 71/04, 2004. (http://www.nn.hr/sluzbeni-list/sluzbeni/index.asp)
[11] Uredba o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim kriterijima i
mjerilima za utvrivanje naknade na emisiju u okoli ugljikovog dioksida, Narodne
novine, br. 73/07, 2007. (http://www.nn.hr/sluzbeni-list/sluzbeni/index.asp)
[12] Johnke, B., Emissions from Waste Incineration
[13] EMEP/CORINAIR Atmospheric Emission Inventory Guidebook - 2007, European
Enivronment Agency, 2007.
658
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI I RAD S JAVNOU

ENVIRONMENTAL EDUCATION AND PUBLIC AWARENESS
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
EDUKACIJA U ZATITI OKOLIA

KAO LOKALNI I GLOBALNI PROBLEM
EDUCATION FOR ENVIRONMENT PROTECTION
AS LOCAL AN GLOBAL PROBLEM
Prof.dr.sc. SLAVKO KULI, IOM
Ekonomski institut, Kennedyjev trg 7, Zagreb
SAETAK
Sustav drutvenog odgoja i obrazovanja priprema (obrazuje) ljude za vrijednosnu orijentaciju kao dio
globalne koncepcije razvoja i sustava drutvenih odnosa i razvoja ivota. Smisao i znaenje edukacije
oituje se ne samo za egzistenciju, ve i u oovjeavanju, ljudskosti i odnosu spram ivog i ivota, te prirode
u cjelini. Svijet stvari postao je dominantna/vladajua orijentacija, a ekonomija nasilja s tehnologijama i
antropotehnikama zapovijedajui kriterij ponaanja. Za nasilan princip prisvajanja u drutvu i prirodi
kao nekom vaeem civilizacijskom ustroju i vrijednosnoj orijentaciji, zakonito je slijedilo obrazovanje
(pripremanje) ljudi za nasilno ponaanje udovoljavanja temeljnom kriteriju/principu prisvajanja bez
svijesti o ugrozi ivota i prirode. Kulturni mem morala (etiki, bioetiki, itd.) preferira antropocentrini
sustav vrijednosti i iskljuuje biocentrini/ekocentrini sustav vrijednosti (brigu za ivot i ouvanje
prirode). Posljedino, nasilje ne vodi u razvoj, ve u destrukciju razvoja ivota i prirode. Postoje dva tipa
razumijevanja ivota: a) geobiopolitiko i b) geobiosocijalno.
Geobiopolitiko razumijevanje opstanka ivota i prirode proizlazi iz politikih doktrina, iz destruktivnog,
iz miljenja dominacije, iz filozofije politike koja odreuje ureenje odnosa meu silama. Priroda ovoga
tip raz-umijevanja ivota zagovara antropocentrini sustav vrijednosti, ekonomiju nasilja i tehnologija
s biocidnim posljedicama, zagovara kulturni mem profita.
Geobiosocijalno razumijevanje opstanka ivota temelji se na filozofiji kulture kao kljuu ljudskog
ponaanja u drutvu i prirodi. Filozofija kulture preferira bioetiki/biocentrini ili ekocentrini sustav
vrijednosti kao ljudsku orijentaciju, nenasilni odnos spram ivota drugih, a time i spram prirode. Ona
preferira suradnju i suglasnost unutar ivoga svijeta, umjesto suprotstavljenosti, sukoba i meusobnog
unitenja.
Destruktivna je antropologija u funkciji geobiopolitikog razumijevanja opstanka ivota dok

konstruktivna antropologija razvija moralnu svijest o sustavnom rjeavanju problema oneienja
i otpada, a ne sustavno odgaanje rjeavanja problema smea i otpada. Konstruktivna antropologija
zagovara ljudsku inteligenciju u funkciji etosa, a destruktivna u funkciji biosa (biologije).
Kljune rijei: geobiosocijano i geobiopolitiko razumijevanje ivota, civilizacijski ustroj,
edukacija, konstruktivna antropologija, destruktivna antropologija
SUMMARY
Social education system educates human beings for the value orientation as the part of the global concept
of development and the system of social relationships and life development. The meaning and the sense
of the education have its interpretation not only for existence, but also for humanisation, humanity
and relationship towards livelihood and life, towards nature as the whole. The world of things became
dominant / ruling orientation, and the economy of violence with technologies and anthropotechnics became
the commanding criterion of behaviour. For the violent usurpation principle in the society and nature
as some valid civilizational order and value orientation, lawfully has followed the education for violent
behaviour fulfilling the basic criterion /principle of usurpation without consciousness about endangering
life and nature. Cultural mem of the moral (ethnic, bioethic) prefers anthropocentric system of values and
excludes biocentric / ecocentric system of values (care for life and nature preservation). Consequentialy,
violence does not lead towards development, rather towards destruction of the development of life and
nature. There are two types of life understanding: a) geobiopolitical and b) geobiosocial.
Geobiopolitical understanding of life and nature existence arises from political doctrines, from destructive
and dominance thinking, from philosophy of politics that determines putting in order relationships
among forces. Nature of this type of life understanding advocates anthropocentric system of values,
economy of violence and technology with biocidal consequences, it pleads for cultural mem of profit.
Geobiosocial understanding of life arises from the philosophy of culture as the key of human behaviour
in the society and the nature. Philosophy of culture prefers bioethical / biocenthric or ecocenthric system
of values as human orientation, non-violent relationship towards life of others, and the nature. It prefers
cooperation and consent inside the living world, instead of resistance, conflicts and mutual destruction.
Destructive anthropology is in the function of geobiopolitical life understanding whilst constructive
anthropology develops moral consciousness about problem solving systems for contamination and waste,
instead of systematic postponement of the waste problem solving. Constructive anthropology advocates
human intelligence in the function of the ethos, whilst destructive anthropology in the function of the
bios (biology).
Key words: geobiosocial and geobiopolitical understanding of life, civilisational constitution,
education, constructive anthropology, destructive anthropology
662
KULI S.
1. UVODNI DIO
Kozmike sile odredile su, determinirale su fizike zakone prirode kao oblik
prisile ponaanja svega to je ivo i ivot, pa i ponaanje Homo Sapiens
Sapiensa. To je ono to trai da se ljudski rod emancipira, obrazuje, educira,
o svijesti, samoodredi spram prirodnih i drutvenih zakonitosti. Svi razvojni
potencijali pojedinca ostvaruju se u socijalnoj grupi, kulturnom obrascu
drutva u kojem ivi i radi pomou odgoja i obrazovanja. Prva i druga razina
oovjeavanje pojedinca ukazuje da se radi o intervenirajuoj varijabli
razvoja ivota ljudskog roda i njegovog ponaanja unutar prehrambenog
lanca ivota i spram prirode. To je uvjet da se preveniraju socijalne i
prirodne katastrofe (ratovi i klimatske promjene) izazvane nainom ivota,
suprotstavljanjem zakonima prirode. Homo Sapiens Sapiens je slabo bie
koje ulazi u okrutne okolnosti ivota koje svladava pomou znanja, viih
razina svijesti kao strukturiranog znanja pomou obrazovanja. Obrazovanje
je prva derivacija globalne koncepcije razvoja drutva, pripremu pojedinca
za razliite uloge i drutvenoj podjeli rada. Globalna koncepcija razvoja
drutva je dalekoseno odmjeravanje onoga to jesmo spram onoga emu
drutvo i ljudski rod globalno i lokano tei. U sutini globalne koncepcije
stoji vrijednosna orijentacija pojedinca i drutva. Vrijednosna orijentacija
odreuje sustav vrijednosti kao kriterij ponaanja ljudskoga roda, drutva
u prehrambenom lancu ivota i spram prirode. Sustav drutvenog odgoja
i obrazovanja priprema (obrazuje) ljude za vrijednosnu orijentaciju kao
okosnice globalne koncepcije razvoja i sustava drutvenih odnosa / razvoja
ivota. Tamo gdje ne postoji jasna globalna koncepcija razvoja ivota s
vrijednosnom orijentacijom nije mogue ustrojiti sustav vrijednosti za koje
se obrazuje/priprema zajednica i drutvo. Smisao i znaenje edukacije oituje
se ne samo za egzistenciju, ve i u oovjeavanju, ljudskosti i ispravnijeg
odnosa spram ivog i ivota, te prirode u cjelini.
2. DVA TIPA RAZUMIJEVANJA OPSTANKA I RAZVOJA IVOTA

U 4,5 milijuna godina Homo Sapiens Sapiens se postigao jako puno na
ojaavanju svojih biolokih i neurolokih ogranienosti u cilju breg
osvajanja prostora u potrazi za izvorima i dobrima u podmirivanju svojih
bazinih potreba i potreba tzv. nadogradnje. U povijesti razvoja ljudskog
roda (osvjeivanje razvojnih potencijala), Homo Sapiens Sapiens je imao
mogunost osvjeenja:
a) institucionalno obrazovanje (sustav socijalnog obrazovanja),
b) izvaninstitucionalno obrazovanje.
Znai, imao je ozbiljne mogunosti da razvije svoje razvojne potencijale o
kvaliteti ivota rada, u smislu ovladavanja spoznajom pa i kreiranje novih
spoznaja. To nije sporno. Sporna je stvar za to sve upotrebljava spoznato ili
saznato.
663
2.1. Oblici civilizacijskog ustroja i princip prisvajanja prostora,

izvora i dobara
Uvaavajui sva tri vaea, a ne valjana ljudska miljenja: vjersko, politiko
i znanstvena stvarnost civilizacijskog ustroja se iskazuje nasilnom. Sutinski
problem je u principu nasilnog osvajanja prostora, izvora i dobara. To je
temeljni konstitutivni princip hijerarhijskog ustroja dosadanjih civilizacija
ivota. U konstruktu ljudskog miljenja pogreno, nasilno raz-umijevanje
ostvarivanja ivota. Ako je princip nasilnog raz-umijevanja proizaao iz
pogrenog raz-miljanja o tvoj mogunosti ivota, tada bie ide ispred znanja
- snagom instinkta, instinktivnog ponaanja u nainu podmirivanja svojih
potreba. Taj princip nasilnog prisvajanja postao je sve do danas temelj ili
konstanta ekonomije nasilja (privreivanja - pribavljanja dobara u nainu
zadovoljavanja potreba). Ekonomija nasilja zahtijevala je bazine tehnologije
proizvodnje (stvaranja) dobara, koje su u sebi nedovrene, neosmiljene,
biocidne u primjeni, to u proizvodnji svijeta stvari ugroava ivot i razara
prirodu. Korespondirajue tehnologije za te bazine tehnologije kasno
su osmiljene, da bi se sprijeilo ili otklonilo tetne posljedice primjene
otkria, iz-uma, znanja, tehnologija i uporabe antropotehnika koje su
slijedile tehnologije s biocidnim posljedicama. Ekonomija nasilja (liberalna
i neoliberalna) je preferirala nediferencirani i homogeni rast u uveanju
svijeta stvari profita radi. Tjerana fenomenom vie bre bre vie stvari
radi, radila je u pravcu ugroze ivota i prirode. Svijet stvari ve odavno gui
ivot s naslova racionalizma ekonomije nasilja jer je vie stvari donosilo
vie profita. Svijet stvari postao je dominantna/vladajua orijentacija, a
ekonomija nasilja s tehnologija i antropotehnikama zapovijedajui kriterij
ponaanja. Za nasilan princip prisvajanja u drutvu i prirodi kao nekom
vaeem civilizacijskom ustroju i vrijednosnoj orijentaciji zakonito je
slijedila obrazovanje (pripremanje) ljudi za nasilno ponaanje udovoljavanja
temeljnom kriteriju/principu prisvajanja bez svijesti o ugrozi ivota i prirode.
Taj antropocentrini sustav vrijednosti sve za Homo Sapiens Sapinesa
kao centar svega za hranjenje njegove pohlepe dovelo je do sve jaeg nasilja
bilo desnih bilo lijevih doktrina o ustroju ivota na Zemlji. I jedna i druga
doktrina, doktrinarni svijet iskazala se je vrlo okrutnom spram ivota i prirode.
Uporita tih doktrina gradila su se na nasilju to se oitavalo u rastu fizike,
materijalno-financijske i simbolike moi. Jedna i druga doktrina, doktrinarni
svijet proizali su iz pogrenog razumijevanja ustroja ivota na Zemlji, pa
i odnosa spram prirode. To miljenje dominacije je pogreno u konstruktu
jer ono u sebi nema tzv. ekoloku edukaciju/komponentu ispravnog odnosa
spram ivota i prirode.
Kulturni mem morala (etiki, bioetiki, itd.) preferira antropocentrini
sustav vrijednosti i iskljuuje biocentrini/ekocentrini sustav vrijednosti
664
KULI S.
(brigu za ivot i ouvanje prirode). Znai, sustav vrijednosti na kojem

poiva globalna orijentacija/koncepcija bitno odreuje sustav socijalnih
odnosa, a time i sustav obrazovanja/edukacije, ponaanje pojedinca, ljudi,
pa i gospodarskih i socijalnih subjekata. Iz prethodne misli moe se razabrati
da nasilno prisvajanje i nasilno ponaanje ima svoj opozit, drugu stranu,
drukije prisvajanje i drukije ponaanje. U emu je stvar? U tome da nasilje
ne vodi u razvoj, ve u destrukciju razvoja ivota i prirode. Da bi se nadali
razvoju ivota i zatiti prirode, Homo Sapiens Sapiens mora drukije znati,
drukije raz-umjeti opstanak i razvoj ivota. Da bi drukije raz-umio, mora
ili treba drukije uiti. Da bi drukije uio, mora se suoiti s pogrenim
raz-umijevanjem ivota i pogrenom odnosu spram prirode (klimatskim
promjenama i suvremenim patologijama ivog i ivota). Zato? Zato to nain
civilizacijskog ustroja ivota (nasilje, s ekonomijom nasilja u proizvodnji
svijeta stvari kao civilizacijska orijentacija emitira ugrozu ivota i prirode
(atmosferu, litosferu, hidrosferu kao biosferu). Znai da su sva otkria, svi
iz-umi, znanja, tehnologije i antropotehnike u funkciji nasilnog ponaanja
spram ivota i prirode. Tu nije sporno to to Homo Sapiens Sapiens zna, ve
je problem drutvena uporaba toga to misli da zna iz prirodnih, tehnikih,
biotehnikih, biomedicinskih, pa i drutvenih znanosti. Humanistike pa i
drutvene znanosti kasne u pravilnoj uporabi znanja u cjelini. (slika 1).
Slika 1. Tipovi razumijevanja
665
2.2. Geopolitiko versus geobiosocijalno razumijevanje opstanka i

razvoja ivota
Iz prethodnog sadraja mogue je razumjeti, da nasilno ponaanje Homo
Sapiens Sapiensa nije nuno i jedino mogue spram ivota i prirode, ako je
u potencijalnoj, razvojnoj mogunosti mogue drukije raz-umjeti, drukije
djelovati, drukije se ponaati, pa time i ishod drukiji spram ivota i
prirode.
2.2.1. Geobiopolitiko razumijevanje opstanka ivota i prirode
U temelju desnog i lijevog doktrinarstva, doktrinarnog svijeta, stoji nasilje.
Ono proizlazi iz politikih doktrina, iz destruktivnog, iz miljenja dominacije,
iz filozofije politike koja odreuje i ureuje odnose meu silama. Priroda
ovoga tip raz-umijevanja ivota zagovara antropocentrini sustav vrijednosti,
ekonomiju nasilja i tehnologija s biocidnim posljedicama, zagovara kulturni
mem
profita
(utilitaristiko-materijalistiko-pozitivistiko-hedonistiki
sustav vrijednosti). Zagovara rast fizike, materijalne, financijske i simbolike
moi (sustav dominacije, kodifikaciju prava jaeg i monijeg), zagovara svijet
stvari profita radi na tetu/raun ivota i prirode. Taj tip raz-umijevanja
ivota daje mogunost opstanka na kodifikaciji principa monijeg i jaeg to
preferira nasilno prisvajanje prostora, izvora i dobara, a zakonito vodi u sve
jai, razorniji sukob unutar prehrambenog lanca ivota pa i unutar ljudskoga
roda, posebno u sukob s prirodom.
Emisija nasilja spram ivota i prirode zakonito proizvodi klimatske promjene
i suvremenu patologiju ivog i ivota. Kako zaustaviti to nasilje, spram ivota
i prirode? Kako sprijeiti prirodne i socijalne kataklizme koje nas zatiu
nespremne jer su razorne za ivot i prirodu? To je pitanje svih pitanja za
sva otkria, iz-ume, znanja, tehnologije i za primjenu svih antropotehnika s
kojima Homo Sapiens Sapiens djeluje u drutvu i prirodi. Odgovor je: mora
se drukije/ovjenije ponaati.
2.2.2. Geobiosocijalno razumijevanje opstanka ivota
Bilo bi tragino za ivot na Zemlji i za samu prirodu ako Homo Sapiens Sapiens
ne osvijesti to pogreno razumijevanje ivota i prirode, ako drukije ne zna,
ako drukije ne djeluje, ako se drukije ne ponaa spram ivota i prirode. Sve
je u drukijoj proizvodnji svijesti, drukijem znanju i obrazovanju.
Geobiosocijalno razumijevanje opstanka i razvoja ivota temelji se na
filozofiji kulture kao kljuu ljudskog ponaanja u drutvu i prirodi. Filozofija
kulture preferira bioetiki/biocentrini/ ili ekocentrini sustav vrijednosti kao
ljudsku orijentaciju, nenasilni odnos spram ivota drugih, a time i spram
prirode. Zato? Zato jer imamo spoznaju da sve to je ivo i u ivotu ima
potrebu da opstane, da se razvija. Filozofija kulture preferira biorazliitost, a
ne istost. ivot na Zemlji moe opstati u razliitosti, a ne u istosti. Filozofija
666
KULI S.
kulture zagovara i preferira su-egzistenciju, suradnju unutar ivoga i ivota,

znai civilizaciju novoga tipa, novih oblika su-egzistencije koji daju ansu
svima da opstanu. Znai, suradnja i suglasnost unutar ivoga svijeta, umjesto
suprotstavljenosti, sukoba i meusobnog unitenja. Novi oblici civilizacijskog
ustroja trae novu vrijednosnu koncepciju u kojoj se ivot i ivo razlikuje
od svijeta stvari. Za to nam je potrebna emancipacija od svijeta stvari kao
neke kompenzacije za ivot. Stvari ne mogu zamijeniti ivot, jo manje biti
vaniji od ivota. Svijet stvari profita radi razara svu potencijalnost ljudskoga
roda za ovjenost, za odrivost ivog i ivota u skladu sa zakonima prirode
i kozmosa. ivot ne moe ostati u funkciji stvari, ve stvari u kvalitetnije
nainu ivota. ivot se ne smije uguiti u svijetu stvari. Homo Sapiens Sapiens
ima drukiju ulogu u prirodi. Njegova je pozicija u funkciji suegzistencije s
drugim oblicima ivota, pa i s prirodom. O tome mora imati drukiju svijest
moralnu svijest samosvijest koja mu daje mogunost samoodreenja spram
svih oblika ivota i prirode. Za to mora upotrebljavati sve tipove inteligencije
posebno: spiritualnu, kulturnu inteligenciju (SQ), intelektualnu (IQ), posebno
emocionalnu (EQ). Bez uporabe sintezne inteligencije nije mogue razumjeti
pa i odrati ivot na Zemlji (slika 2 i 3.).
Slika 2. Antropogene emisije
667
Slika 3. Teorija apstraktnog vezivnog prostora
3. DESTRUKTIVNA VERSUS KONSTRUKTIVNA ANTROPOLOGIJA KAO

TEMELJ OBRAZOVANJA
Destruktivna je antropologija u funkciji geobiopolitikog razumijevanja
opstanka ivota, filozofiji politike s preferencijom kulturnog mema profita,
nasilja i svijeta stvari, prela prag tolerancije ivota, prag razorne destrukcije
ivota, kako na selu tako i u gradu (tradicionalnim i suvremenim oblicima
ivota). Destruktivna antropologija proizvodi amoralnu svijest, razorno
ponaanje spram ivota i prirode. Ona proizvodi i oblikuje pogrenu svijest
i nasilan nain ivota ponaanja u skladu s nasilnim principom ponaanje.
Ona zakonito vodi u dekadenciju ljudski rod, u devoluciju ivota, u
darvinizaciju ivota koju potie politiki determinizam, egoizam, sebinost,
pohota i sve ono to se ini neovjenim i neivotnim za slabije. Znai, mi
ne moemo razumjeti to je destruktivna, a to konstruktivna antropologija,
668
KULI S.
izvan konteksta drutva, jo manje neko obrazovanje za zatitu okolia kao

nekog lokalnog i globalnog problema. Nita nije vie lokalno, sve je globalan
problem. Globalni problemi su lokalni problemi (voda, zrak, hrana, itd.). Sve
pretpostavke odrivosti ivota su postale upitne na lokalnoj i globalnoj razini.
Destrukcija ivota svih oblike ivota je postala razorna zbog destruktivne
svijesti, destruktivne antropologije, zbog preferencije svijeta stvari spram
ivota.
Potrebna je transcendencija svijesti o odrivosti ivota, amoralne s moralnom
svijeu, destruktivne s konstruktivnom antropologijom, filozofije politike
s filozofijom kulture, geobiopolitikog s geobiosocijalnim razumijevanje
opstanka ivota i ouvanja prirode u kojoj je ivot mogu s moguim,
ljudskijim, ovjenijim ponaanjem u prehrambenom lancu ivota i spram
prirode (Slika 4).
Slika 4. Globalizacija edukacija - egzistencija
Ta dubina i irina transcendencije svijesti trai kvantni skok u svijesti svijeta i

pojedinca. Znai da temeljem konstruktivne antropologije i razvojem moralne
svijesti, odrivost ivota je mogua. Ona je mogua ako sustavi socijalnog
odgoja i obrazovanja budu u funkciji intervenirajue varijable u irenju
moralne svijesti o sebi i svijetu. Kao neka nova kulturna antropologija, kao
669
neka nova spoznaja u strukturiranju razvojnih potencijala ljudskoga roda.

Emisija nae svijesti moralne svijesti, moe, zasigurno emitirati manju
emisiju smea i pravilnije raspolaganje s otpadom pomou konstruktivne
antropologije, kulturne antropologije kao kljua odrivosti ivota na Zemlji.
To je klju kako budunost percipirati u sadanjosti pomou provoenja
silnog broja Deklaracija o zatiti okolia i klimatskih promjena. Moda jo nije
kasno. Od sebe ne moramo traiti da emo odjednom smanjiti 90% tetnih
emisija u atmosferu i biosferu. To znai da neemo mijenjati svoje ponaanje
spram ivota i prirode. To se odnosi na G-8. lanice G-8 nisu najrazvijenije.
One su najmonije i najvie ugroavaju klimu i ivot na Zemlji.
Yauso Fukuda predsjednik japanske vlade na sastanku u Toyaku (2008)
zatraio je da svijet do 2050 godine smanji emisije oneienja za 50%. I to je
puno, ako osvijestimo posljedice oneienja atmosfere i biosfere Zemlje.
Konstruktivna antropologija razvija moralnu svijest o sustavnom rjeavanju
problema oneienja i otpada, a ne sustavno odgaanje rjeavanja
problema smea i otpada. To se dogaa i Hrvatskoj i gradu Zagrebu usprkos
proslavljenoj 900-oj obljetnici Zagreba. Urbanizirani ivot trai daleko jau
moralnu svijest pojedinca i graana, od onoga zvanoga tradicionalnog
ivota na selu. Taj zajedniki/komunalni ivot ima zajednike/komunalne
probleme koji poskupljuju/oteavaju ivot svima. Mi jesmo ono to
udiemo, to pijemo i to jedemo. Sve manje znamo o tome, usprkos
spoznaji da fiziologija biologije bitno utjee na fiziologiju neurologije.
Konstruktivna antropologija zagovara ljudsku inteligenciju u funkciji etosa,
a destruktivna u funkciji biosa (biologije). To je razlika razlike spram brige o
odrivosti ivota spram brige o smeu i otpadu i u RH i u Zagrebu. Na to je
upozorila i konferencija WHO-SZO u enevi 2008.g. o zdravlju i klimatskim
promjenama.
Ako humanoidi na planeti Zemlja pristaju na manipulaciju planetom od
strane androida, oni e nestati.
Raovjeavanje kao proces mora transcendetirati u oovjeenje, a
destruktivna antropologija mora biti zamijenjena konstruktivnom mozak
ljudi destruktivne antropologije je pun rupa i nije u mogunosti konzistentno i
konsekventno prosuivati ishod ponaanja na druge u lancu ivota, jo manje
spram ugroavanja prirode. Postoji 1001 nain da podupiremo ivot na Zemlji
s afirmacijom konstruktivne antropologije koja misli i preferira odrivost
ivota. Pojedinac i drutvo, ljudski rod to moe ako osvijesti posljedice svoga
dosadanjeg ponaanja. Odlaganje smea i otpada sustavno, trai sustavno
rjeavanje smea i otpada posebno otrovnih tvari i stvari jer Zemlja nam je
mati (1854.g. poglavica iz Seattlea).
Kako savladati otpor u ljudskoj svijesti o tome? Problemi smea i otpada rastu,
ali ne i moralna svijest o tome, jo manje moralna odgovornost spram ivota
buduih generacija. Gospodarenje otpadom i tehnika obrada smea mora
670
KULI S.
proizlaziti iz transcendencije svijesti, a ne profitne djelatnosti. To je problem

ivota svakog pojedinca, svakog grada, svakog drutva, problem odrivosti
ivota na Zemlji. Sustavno odgaanje rjeenja smea i otpada stvar je svakog
sustava socijalnog obrazovanja kao cjeline, a ne neke posebne ili zasebne
discipline o ekolokom obrazovanju. Edukacija u zatiti okolia je jedan
od ozbiljnijih problema u deficitu dosadanjeg obrazovanja odraslih. To je
jedna od osnovnih zadaa socijalnog obrazovanja, izvaninstitucionalnog
obrazovanja koje e komponentu ekologije imati u programu. Ono je sr
svakoga uenja, institucionalnog i neinstitucionalnog. Ono je sr brige i
odgovornosti spram ivota u cjelini i spram prirode. To je naa genetska i
memetska obveza jer destrukcija prirode (okolia) bitno utjee i na mutacije
gena kao to utjee na mutaciju mema. Ugroenost i gena i mema trai
konstruktivnu antropologiju obrazovanje za svijet ivota, a ne samo za svijet
stvari. Obrazovanju prethodi moralni odgoj koji je iskljueni iz oblikovanja
svijesti pojedinca. Deficit moralne svijesti tolerira stanje u kretanju s brojnim
deklaracijama, ali bez uinka na promjenu ponaanja pojedinca i drutva.
Ljudski rod ima mogunost da sauva zemaljski ivotni prostor jer je on
za sada ivotniji od onoga to smo u kozmosu otkrili kao neku ivotnu
mogunost pa i u nekoj dalekoj budunosti. Za tu razinu prosuivanja
potrebna je sintezna inteligencija i evolucijska sinteza, znanja evolucijske
biologije, evolucijske psihologije i evolucijske sociologije. Usprkos svemu to
znamo Sjeverni pol led se otapa na nae uenje kao da nije alarmantno
za ivot na Zemlji.
ZAKLJUAK
Edukacija o zatiti okolia je jedan od ozbiljnijih problema u deficitu
dosadanjeg obrazovanja odraslih, ali i temeljnog osnovnokolskog
obrazovanja. To je jedna od osnovnih zadaa socijalnog obrazovanja kao i
izvaninstitucionalnog obrazovanja koje e komponentu ekologije okolia i
zdravlja imati u svojim obrazovnim programima. Edukacija je sr svakoga
uenja, institucionalnog i neinstitucionalnog. Ona je sr brige i odgovornosti
spram ivota u cjelini i spram prirode.
Potrebna je transcendencija svijesti o odrivosti ivota, amoralne s moralnom
svijeu, destruktivne s konstruktivnom antropologijom, filozofije politike
s filozofijom kulture, geobiopolitikog s geobiosocijalnim razumijevanje
opstanka ivota i ouvanja prirode u kojoj je ivot mogu s moguim,
ljudskijim, ovjenijim ponaanjem u prehrambenom lancu ivota i spram
prirode. Pri tome ljudsko bie treba teiti upotrebi svih tipova inteligencije, a
posebice spiritualne (kulturne) (SQ), intelektualne (IQ) i emocionalne (EQ).
Jer bez upotrebe sintezne inteligencije nije mogue razumjeti pa ni odrati
ivot na Zemlji.
671
LITERATURA
1. Cadbury D., Feminization of nature our future at risk, 1997, Penguin Books, London
2. Capra F., Mrea ivota. Novo znanstveno razumijevanje ivih sustava, 1998, Zagreb
3. Cifri I., Ekoloki izazovi obrazovnom curiculumu, Drutvena istraivanja 5(1), 59-74, 1996.
4. Gehlen A., ovjek, njegova priroda i njegov poloaj u svijetu, V. Maslea, 1990, Sarajevo
5. Goodstein E. S., Ekonomika i okoli, 2003, Mate, Zagreb
6. Gore A., Neugodna istina planetarna pojava globalnog zagrijavanja i to u vezi s njom
moemo poduzeti, 2007, Algoritam, Zagreb
7. Grupa autora, Ekologija - korak blie djetetu, ur. Vinka Uzelac, Zbornik radova struno
znanstvenog skupa, 2002, Adami, Rijeka
8. Grupa autora, Drutvena odgovornost kapitala, ur. Sreko Horvat, zbornik, 2007, Studio
Artless, Zagreb
9. Kirn A., Od antropocentrine k ekocentrinoj etici, Socijalna ekologija, 1(3), 271-287, 1992.
10. Kuli S., Neoliberalizam kao socijaldarvinizam, 2004, Prometej, Zagreb
11. Kuli S.,Dijalog o nacizmu i globalizaciji, Zagreb Salzburg Paris, 1998, Adami, Rijeka
12. Kuli S.,Strategija nasilja kao strategija razvoja, 1996, Naprijed, Zagreb
13. Markus T., Ekologija i antiekologija, HSD i Zavod za sociologiju, 2004, Zagreb
14. Pravdi V., Odrivi razvoj i odrivost: institucionalizacija i rasprave o trima temama od Rio
de Janeira 1992. do Johannesburga 2002, Socijalna ekologija, 10(4), 223-233, 2001.
15. Vali F., Zdravstvena ekologija, 2001, Medicinska naklada, Zagreb
16. Walter F., Delori R., Povijest europskog okolia, 2002, Ministarstvo zatite okolia i prostornog
ureenja, Zagreb
17. Ward P., Brownlee D., ivot i smrt planeta Zemlje, 2008, Izvori, Zagreb
672
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
PILOT PROJEKT EDUKACIJE O SELEKCIJI,

ISKORITAVANJU I ZBRINJAVANJU OTPADA
PILOT EDUCATION PROJECT ON SELECTION,
RECYCLING AND DISPOSAL OF WASTE
Tihana kugor, Prof., Krunoslava Kovaevi, dipl.oec.,
Unikom d.o.o. za komunalno gospodarstvo, Ruina 11a,31000 Osijek
SAETAK
Unikom d.o.o. za komunalno gospodarstvo u preteitom je vlasnitvu Grada Osijeka. Osnovne djelatnosti poduzea su: odravanje istoe, odvoz komunalnog otpada, odravanje nerazvrstanih cesta i
odravanje zelenih povrina.
U skladu s europskim standardima uveli smo i primjenjujemo sustav upravljanja kvalitetom ISO
9001:2000, te nastojimo pruati usluge na pouzdan, siguran, ekonomian i nadasve ekoloki prihvatljiv
nain.
U cilju upoznavanja mladih s mogunostima zbrinjavanja i iskoritavanja otpada,komunalna tvrtka
Unikom d.o.o. pokrenula je krajem 2006 god. Pilot projekt edukacije o selekciji, iskoritavanju i zbrinjavanju otpada.
Ovim projektom obuhvatili smo djecu predkolske i kolske dobi iz 16 osjekih osnovnih kola i 16 djejih
vrtia.
Edukacijski program provodi se u vidu edukativnih radionica u kolama i vrtiima, te izvan uionike
nastave koja obuhvaa obilazak reciklanog dvorita i ureenog odlagalita Lonarica Velika.
U ovom projektu krenuli smo od edukacije djece smatrajui ih jednim od najznaajnijih faktora u odgoju
i obrazovanju za okoli.
Osnovni cilj ovog projekta je nastojati utjecati na promjenu naina razmiljanja, potrebe ouvanja okolia i postupanja u skladu sa prirodnim zakonitostima, a to je mogue postii samo sustavnom edukacijom
svih drutvenih skupina i kontinuiranom promidbom.
Kljune rijei: edukacija, eko-radionice,odlagalite,otpad, recikliranje
ABSTRACT
Unikom d.o.o. is a firm dealing in communal economy and is mostly owned by Municipality of Osijek.
Basic services of this company are: maintenance of the town cleanliness, disposal of communal waste,
maintenance of unclassified roads and maintenance of the green areas.
According to the European standards we have introduced, work and apply the system of quality control
ISO 9001:2000. We insist on providing reliable, safe, economical and above all ecologically safe services.
In order to introduce young people to the possibilities of waste disposal and recycle, the communal company Unikom d.o.o. started up a pilot education project on selection, recycling and disposal of waste.
This project involved pre-school and school children from 16 nurseries and 16 primary schools of Osijek.
This educational programme is conducted in the form of workshops at schools and nurseries and also
out of school activities including a field trip to refuse disposal site of Lonarica Velika. This project
was aimed at children as they are the most susceptible and the most important factor in environment
awareness and education.
The main aim of this project is to create different way of thinking about the environment, the need to keep
it clean and acting according to the laws of nature, which is possible through systematic education of all
social groups and with continual promotion of ecological ideas.
Key words: education, eco-workshops, refuse disposal site, waste, recycling.
674
KUGOR T., KOVAEVI K.
UVOD
INTRODUCTION
Komunalna tvrtka Unikom d.o.o. u

veinskom je vlasnitvu Grada Osijeka. U sklopu predmeta poslovanja,
tvrtka obavlja brojne djelatnosti, kao
to su: odravanje istoe, odlaganje
komunalnog otpada, odravanje javnih povrina, djelatnost zoolokih vrtova, uzgoj ukrasnog bilja, odravanje i upravljanje javnim nunicima,
odravanje i izgradnja nerazvrstanih
cesta,odravanje fontana,izgradnja
javnih prometnih povrina, pjeakih staza i zona, trgova, parkova i
djejih igralita.
Unikom d.o.o. u svojem sastavu ima
etiri radne jedinice sa oko 370 stalno
zaposlenih djelatnika:
- RJ istoa
- RJ Zelenilo
- RJ ZOO- vrt
- RJ Ugostiteljstvo i turizam ( u sklopu koje posluje ZOO hotel).
Skupljanjem i odvozom komunalnog
otpada obuhvaeno je 45.000 domainstava i 2.000 poslovnih korisnika
u gradu Osijeku, te opinama epin,
Antunovac i Ernestinovo. Skupljeni
komunalni otpad odlae se i zbrinjava na odlagalitu Lonarica Velika,
rasprostranjenom na 7hektara, gdje
se godinje odloi priblino 40.000
tona otpada.
Primjena tehnikih i tehnolokih
noviteta u odravanju javnih zelenih povrina rezultiralo je dodjelom
prestinih nagrada Gradu Osijeku i
to priznanja ZELENI CVIJET 2002
sa zlatnim znakom za ureenost
etnice etalita kardinala F. epera,
ZELENI CVIJET 2003 sa srebrnim
The communal company Unikom

d.o.o. is in majority ownership of
the Municipality of Osijek. As part
of its business, the company deals
in numerous activities: keeping the
town clean, disposing of communal
waste, maintaining public areas, zoo
activities, growing decorative plants,
maintaining and managing public
toilets, maintaining and building unclassified roads, maintaining fountains, constructing public transportation areas, pedestrian paths and
zones, squares, parks and childrens
playgrounds.
Unikom d.o.o. contains four work
units with about 370 permanently
employed employees.
- Work unit Cleanliness (RJ istoa)

- Work unit Green Areas
(RJ Zelenilo)
- Work unit ZOO (RJ ZOO-vrt)
- Work unit Catering and tourism
(RJ Ugostiteljstvo i turizam)
(a part of which is the ZOO hotel).
45.000 households and 2.000 business entities are covered by the service of collection and transportation
of communal waste in the town of
Osijek, as well as in the municipalities epin, Antunovac and Ernestinovo. The collected communal waste
is disposed of and managed at the
refuse disposal site Lonarica Velika,
covering 7 hectares, and with an annual intake of approximately 40.000
tonnes of waste.
The application of technical and
technological novelties in green
area maintenance has resulted in
the town of Osijek being awarded
675
znakom i kristalnom statuom u kategoriji najureenijih gradova u Hrvatskoj, priznanje ZELENI CVIJET
s bronanim znakom u 2006 god., da
bi u 2007 god. u kategoriji ureenosti mjesta kao cjeline grad Osijek dobio je ZELENI CVIJET sa srebrnim
znakom.
U skladu s europskim standardima uveli smo i primjenjujemo sustav upravljanja kvalitetom ISO
9001:2000, te nastojimo pruati usluge na pouzdan, siguran, ekonomian
i nadasve ekoloki prihvatljiv nain.
U cilju upoznavanja mladih s mogunostima zbrinjavanja i iskoritavanja otpada krajem 2006 god. pokrenuli smo Pilot projekt edukacije
o selekciji, iskoritavanju i zbrinjavanju otpada.
Ovim projektom obuhvatili smo djecu predkolske i kolske dobi, a realizacija projekta odvijala se kroz dvije
faze.
U prvoj fazi nastojali smo se povezati
sa svim osjekim osnovnim kolama
i vrtiima kako bi im predstavili projekt, dok se u drugoj fazi krenulo u
samu realizaciju projekta kroz edukativne radionice.
Ovim projektom obuhvatili smo 16
osjekih osnovnih kola i 16 djejih
vrtia.
Odrano je 89 radionica za uenike
niih razreda osnovne kole (razredna nastava) i 25 radionica za uenike
viih razreda osnovne kole (predmetna nastava).
Ukupno je odraeno 114 radionica
kroz isti broj razrednih odjeljenja.
676
prestigious awards, in particular the

ZELENI CVIJET 2002 (THE GREEN
FLOWER 2002) award, with gold for
the decoration of etalite kardinala
F. epera, the ZELENI CVIJET 2003
with silver and a crystal statue in the
category of best decorated towns in
Croatia, the ZELENI CVIJET award
with bronze in 2006, and finally in the
category of decoration of a place as a
whole, the town of Osijek received
the silver ZELENI CVIJET award.
In accordance with European standards we have introduced and are
implementing the system of quality
management ISO 9001:2000, and we
are trying to provide our services in a
reliable, safe, cost-effective and primarily ecologically acceptable fashion.
With an aim to familiarize the young
population with the possibilities of
waste management and recycling,
in 2006 we started a Pilot education
project on selection, recycling and
disposal of waste.
This project included pre-school and
school children, and the realization
of the project was divided in two
stages.
In the first stage we tried to contact
all primary and nursery schools
in Osijek in order to present them
with the project, whereas the second
stage was in fact the realization of
the project by means of educational
workshops.
This project included 16 primary
schools and 16 nursery schools in
Osijek. 89 workshops were held for
the pupils of lower grades of primary
school and 25 workshops for pupils
of higher grades of primary school.
In total that is 114 workshops in the
Odnosno ukupan broj uenika koji

su proli kroz radionice je 2573, to
obuhvaa 2096 uenika razredne nastave i 477 uenika predmetne nastave.
U 16 djejih vrtia radionicama su
bila obuhvaena djeca predkolskog
uzrasta (dob 5-6 godina). Ukupno
je odrano 23 radionice kroz koje je
prolo 514 djece.
Projekt je osmislila i realizirala Prof.
biologije i kemije i to kroz radionice
kao metode interaktivnog uenja.
same number of class departments.

That would make the total number of
pupils who participated in the workshops 2573, which includes 2096 pupils of lower grades and 477 pupils of
higher grades of primary school.
In 16 nursery schools the workshops
included pre-school children (ages
5-6). A total of 23 workshops were
held, 514 children participated.
The project was designed and realized by the biology and chemistry
teacher, using workshops as methods of interactive learning.
SADRAJ I METODE RADA
CONTENS AND METHODS
Radionica-metoda interaktivnog
uenja
Radionica je voena aktivnost grupe
sudionika (15-20 sudionika). Unaprijed struktuirana (sa svrhom i zadaama), aktivnosti omoguuju da sudionici meusobno kruno komunicirajui, dijele s drugima svoja iskustva.1
Voditelj radionice potie i omoguava razmjenu iskustva, na nain da
sudionici zadovolje svoje potrebe i
oekivanja te mogunost izraavanja
svojih doivljaja.
Sudionik je u mogunosti izravno se
ukljuiti u situaciju, aktivnost, proces
te iz tog sam izvoditi zakljuke i biti
initelj vlastite promjene.1
U radionici nema hijerarhijskog poretka, nema pobjednika ni gubitnika,
svi imaju jednake anse, svatko donosi odluke sam i odgovoran je sebi
i drugima.1
Struktura radionice mora usmjeravati na homogenizaciju, razvoj, di-
Workshopamethodof interactive learning

The workshop is a guided activity of
a group of participants (15-20 participants). Pre-structured (with aims
and tasks), activities enable the participants to communicate and share
their experiences with others in the
circle.1
The workshop leader encourages
and enables the exchanging of experiences, in a way which satisfies the
participants needs and expectations
and gives them the opportunity to
express their thoughts on the matter.
The participant has the opportunity
to directly get involved in the situation, activity, process, and to come to
his/her own conclusions and to be the
facilitator of his/her own change.1
In the workshop there is no hierarchy, no winner or loser, everybody
has equal chances, makes his/her own
decisions and is responsible towards
him/herself and towards others.1
677
namiku grupe, zadovoljenje potreba

sudionika i mogunost vrednovanja
procesa.1
Oblici rada u radionici:
- simulacija situacija
- igre asocijacija
- metoda igranja uloga
- analiza sluaja.
Ciljevi radionice:
-aktivnostima potaknuti zainteresiranost i entuzijazam kod djece
- kroz igru obraditi cijeli ciklus iskoritavanja i zbrinjavanja otpada
- razvijati ekoloku svijest kod djece.
Radionice su podijeljene u tri tematske cjeline:
- selektivno odvajanje i iskoritavanje otpada (OTPAD NIJE SMEE)
- osnove kompostiranja (KOMPOSTIRAJMO ZAJEDNO)
- zatita okolia (POGLED U BUDUNOST).
Temu radionice odabiru uenici zajedno s nastavnikom, a tema najee prati nastavni sadraj koji se trenutno obrauje u nastavi prirode ili
biologije.
Radni materijal ine: otpadni materijali (stari papir, limenke, staklene
boce, plastine boce, stare baterije,
kutije starih lijekova, biootpad), radni listovi, materijali za izradu plakata.
Na poetku radionice djeca kroz igru
ue kako na pravilan nain razvrstavati otpad u odgovarajue spremni678
The structure of the workshop has to

steer towards homogenization, development, group dynamics, satisfying the participants needs and the
possibility of process evaluation.1
Work forms in the workshop:
- situation simulation
- games of association
- role-play method
- case analysis.
Aims of the workshop:
- to awake the childrens interest and
enthusiasm through different activities
- to cover the whole process of recycling and waste management by
playing a game
- to develop an ecological awareness
in children.
The workshops were divided into
three topics:
- selective separation and recycling
of waste (WASTE IS NOT GARBAGE)
- the basics of composting (LETS
COMPOST TOGETHER)
- protection of the environment (A
GLIMPSE INTO THE FUTURE).
The subject of the workshop is selected by the pupils and the teacher,
and it usually completes the subject
matter presently being covered in
their science classes.
The materials used are: waste materials (old paper, cans, glass bottles, plastic bottles, old batteries, old
medicine packaging, and bio-waste),
worksheets, material needed to make
a poster.
In the beginning the children learn
through games how to properly separate waste into respective contain-
ke, zatim slijedi rjeavanje radnih

listova i izrada tematskih plakata.
Edukacijski program provodi se u
kolskim uionicama i vrtiima. Prostor u uionicama prilagodili smo
radionicama, te stolove izmjestili za
rad u skupinama, a stolice su postavljene u krug.
Okupljanjem u krug zapoinjemo
s radom nakon ega se djeca dijele
u manje skupine u kojima svaki od
uenika ima svoj dio zadatka. Po
zavretku rada u skupinama slijedi
izlaganje po skupinama i na kraju
evaluacija u kojoj se djeci daje prilika
da izraze svoje miljenje o radionici
(kako su se osjeali tijekom radionice, to im se svidjelo, a to nije).
Program za djecu u vrtiima prilagoen je njihovom uzrastu te ih
kroz radionice vode dva lika istko i
Smeko i njihovi prijatelji-Spremnici
za otpad.
Smeko je lik koji nije usvojio dobre
navike i ne zna kako treba postupati
s otpadom i zato ga ono okruuje na
svakom koraku.2
ers, after which they do worksheets

and make posters on the subject.
The educational programme is implemented in classrooms and nursery schools. The classrooms were
modified accordingly for the workshop; the desks were rearranged
for group work and the chairs were
placed in a circle.
Work starts by gathering in a circle
after which the children are divided
into smaller groups where every pupil has his/her part of the task. Upon
completion of group work each
group presents its work and finally
there is an evaluation where the children are given a chance to express
their opinion on the workshop (how
they felt during the workshop, what
they liked or disliked).
For nursery school children the programme is adjusted to their age and
the workshop is guided by two characters istko and Smeko (Cleanie
and Dusty) and their friends
Waste Containers.
Smeko (Dusty) is a character that
has not acquired good habits and
does not know how to treat waste,
so it surrounds him completely.2
Slika 1: Radionica-metoda interaktivnog

uenja to je u arobnoj vrei?
Photo 1: Workshop: method of interactive
learning Whats in the magic bag?
Slika 2: Izrada radnih zadataka

Photo 2: Performing the tasks
679
Slika 3:Izlaganje po skupinama

Photo 3: Presentation in groups
Slika 4:Evaluacija
Photo 4: Evaluation
istko je lik koji svojim odnosom

prema otpadu simbolizira prijateljski
odnos prema okoliu.2
istko (Cleanie) is a character

whose treatment of waste symbolizes a friendly attitude towards the
environment.2
Nastava izvan uionice

Po zavretku rada u radionici za djecu se organizira obilazak odlagalita
Lonarica Velika kako bi se na samom terenu upoznali s koliinom
otpada koji svakodnevno nastaje u
naem gradu. Za odlazak na odlagalite koristimo autobus RJ Zelenilo.
Po dolasku na odlagalite djeca se
upoznaju s radom reciklanog dvorita. U dogovoru s nastavnikom ili
odgojiteljem, djeca sa sobom donose
i neto od otpada to se moe odloiti u reciklanom dvoritu. Posebno
zanimanje djeca su pokazala za spremnike za opasni otpad (baterije i motorna ulja).
U reciklano dvoritu se kroz igru
razvrstavanja jo jednom ponovi
koji otpad ide u koji spremnik (papir,
staklo, plastika, metal, opasni otpad).
U 2007. god. zapoeli smo sa zbrinjavanjem biootpada u gradu Osijeku
i formiranjem prvih pokusnih komposnih hrpa.
Obilaskom komposnih hrpa djeca se
680
Teaching outside the classroom

When work in the workshop is finished a tour is organized for the children to see the refuse disposal site
Lonarica Velika in order to familiarize the children at the very location
with the amount of waste generated
daily in our town. To visit the refuse
disposal site we use the bus of the
Work Unit Green Areas (RJ Zelenilo).
Upon arrival at the refuse disposal
site the children are shown how the
recycling yard works Pre-arranged
with the teacher or pre-school
teacher, the children bring some of
the waste which can be disposed of
at the recycling yard. The children
showed particular interest in hazardous waste containers (batteries and
motor oils).
At the recycling yard children play a
sorting game to revise which waste
goes to which container (paper, glass,
plastics, metal, hazardous waste). In
2007 we started bio-waste management in Osijek and the forming of the
Slika 6: Djeca iz DV Mak u posjeti

odlagalitu Lonarica Velika
Photo 6: Children from DV Mak nursery school
visiting the refuse disposal site Lonarica Velika
upoznaju s procesom kompostiranja,

te demonstracijom metoda mjerenja
temperature i pH komposne hrpe.
Na odlagalitu djeca imaju mogunost vidjeti strojeve za sabijanje otpada, kamione smeare i autopodizae
kao i stroj sjeckalicu za usitnjavanje
biljnog otpada.
first experimental compost heaps.

By visiting the compost heaps, with
a demonstration of the methods of
measuring temperature and the pH
of the compost heap, the children
learn about the process of composting.
At the refuse disposal site the children get the opportunity to see the
waste compacting machinery, collection trucks and auto-lifters as well as
the shredder for the shredding of agricultural waste.
Obiljeavanje Dana planete

Zemlja i Svjetskog dana zatite
okolia u 2007. i 2008. god.
Celebration of the Earth Day

and the World Environment Day
in 2007 and 2008
Tijekom 2007 i 2008 god. godine obiljeili smo znaajne datuma u zatiti okolia: Dan planete Zemlja (22.
travnja) i Svjetski dan zatite okolia
(5. lipnja).
Dan planete Zemlja u 2007. god.
obiljeili smo nizom aktivnosti na
sredinjem gradskom trgu. U ove aktivnosti ukljuili smo djecu osjekih
osnovnih kola koja su sudjelovala i
natjecala se u eko-igrama: slagalice,
In 2007 and 2008 we celebrated important dates in environment protection: Earth Day (22nd April) and World
Environment Day (5th June).
Earth Day in 2007 was celebrated by
a series of activities on the main town
square. We included children from
primary schools in Osijek who participated in eco-games: puzzles, tricycle races, waste sorting games, ecoquiz, where they showed what they
Slika 5: Uenici se upoznaju sa spremnicima

za razliite vrste otpada
Photo 5: The pupils learn about containers for
different types of waste.
681
Slika 7: Obiljeavanje Dana planete Zemlja 22. travnja 2007. god.

Photo 7: Celebrating Earth Day on 22nd April 2007
Slika 8: Edukativne eko-igre

Photo 8: Educational eco-games
Slika 9: Triciklijada
Photo 9: Tricycle race
igra triciklijade, razvrstavanja otpada, eko-kviz i time pokazali to su

nauili tijekom radionica.
Svi plakati izraeni tijekom radionica izloeni su na trgu, a najuspjenije
smo nagradili vrijednim nagradama.
U 2008. god. obiljeavanje Dana planete Zemlja organizirali smo na novoureenom prostoru ZOOLAND-a
na lijevoj obali Drave. Uz Gradsko
poglavarstvo kao suorganizatora za
djecu su organizirane nagradne ekoigre: oisti planet, utrka kolicima, povlaenje ueta, brzinom vjetra,tafeta
presvlaenja. Svaka ekipa koja se
natjecala u igrama izradila je i svoju
had learned during the workshops.

All the posters made in the workshops were exhibited on the square
and the best ones were rewarded
with valuable prizes. In 2008 we organized the celebration of Earth Day
at the newly-finished site of ZOOLAND on the left bank of the river
Drava. With the City Government
as co-organizer, we organized prizewinning eco-games: Clean the Planet, Cart Race, Tug-O-War, Speed of
Wind, Dressing up Relay Race. Each
of the competing teams made their
team mascot, and the supporters of
the teams were also rewarded. With
682
Slika 10: Igra povuci-potegni

Photo 10: Tug-O-War Game
Slika 11: Igra presvlaenja

Photo 11: Dressing Up Game
ekipnu maskotu, a nagraeni su i navijai. S djecom vrtikog uzrasta obiljeili smo Svjetski dan zatite okolia 5.lipnja 2007. god. U obiljeavanju
ovog dana ukljuilo se 14 osjekih
vrtia, odnosno 355 djece najstarijih
vrtikih skupina.
Tom prigodom djeca su zajedno sa
svojim odgojiteljima izradili neobine kostime koji su predstavljali spremnike za otpad iz njihove mate, te
prikazali na koje se sve naine moe
iskoristiti otpad.
nursery school children we celebrated (manifested) the World Environment Day on the 5th June 2007. In the
celebration of this day we included
14 nursery schools in Osijek, a total
of 355 children of the oldest nursery
school age.
On this occasion the children worked
with their pre-school teachers to
make unusual costumes representing waste containers from their imagination, showing different ways to
re-use waste.
Slika 12: Igra brzinom vjetra

Photo 12: The Speed of Wind Game
Slika 13: Igra oisti planet

Photo 13: Clean the Planet Game
Za djecu su organizirane i eko-igre

prilagoene njihovom uzrastu:
slaganje puzla, eko-patrola i sadnja
There were also eco-games organized for the children and adjusted
to their age: puzzles, eco-patrol and
683
Slika 14: Obiljeavanje Svjetskog dana

zatite okolia 5.lipanj 2007. god.
Photo 14: Celebrating World Environment Day
on 5th June 2007
Slika 15: Igra slagalica

Photo 15: Puzzle Game
Slika 16: Utrka u vreama

Photo 16: Bean Bag Race
Slika 17: Igra Posadi cvijet za ljepi svijet

Photo 17: Plant A Flower For A Prettier
World Game
cvjetne gredice. U obiljeavanje

Svjetskog dana zatite okolia u
2008. god. ukljuili smo 13 vrtia sa
podruja grada Osijeka. Uz Gradsko
poglavarstvo kao suorganizatora
ove akcije, podrku nam je dao i
Dravni zavod za zatitu prirode.
Od zavoda smo dobili veu
koliinu promidbenog materijala o
ugroenim i zatienim ivotinjskim
vrstama u Hrvatskoj koje smo koristili
za izradu panoa, a dio je podijeljen
vrtiima i osnovnim kolama.
Dogaanje smo organizirali u prosto-
planting a flower bed In the celebration of World Environment Day in

2008 we included 13 nursery schools
from the town of Osijek. With the
City Government as co-organizer,
we also had the support from the
State Institute for Nature Protection. The Institute provided us with
a large amount of promotional materials on endangered and protected
animal species in Croatia which we
used to make the posters, and a part
was given to the nursery and primary schools.
684
Slika 18: Igra slaganja slika zatienih ivotinja

Photo 18: Endangered Animals Puzzle Game
ru ZOO-vrta, te smo stoga i poseban

naglasak ove godine dali na zatiene i ugroene ivotinjske vrste koje
obitavaju i u naem ZOO-vrtu.
Oko 300 djece natjecalo se u ekoigrama (ZATITI NAS!, ISTKO
TRAI BLAGO, EKO-KOARKA I
UTRKA NA METLAMA), kroz koje
su se upoznali s zatienim i ugroenim ivotinjskim vrstama u Hrvatskoj, kao i o potrebi ouvanja prirode i postupanju u skladu s njezinim
zakonitostima. Djecu je pozdravio i
gradonaelnik gosp. Gordan Matkovi koji im je podijelio eko-jabuke i
pridruio im se u igri eko-koarke.
Organizacija I. Meunarodne
izlobe cvijea-Flora OS 08
Sa eljom da predstavi ljepotu cvijea i uljepa grad Unikom d.o.o. je
pod pokroviteljstvom gradonaelnika grada Osijeka gosp. Gordana
Matkovia organizirao I. Meunarodnu izlobu cvijea FLORA OS od
6. - 8. lipnja 2008. god.
Pozivu da sudjeluju kao izlagai i
araneri cvjetnih gredica na lijevoj
The manifestation was organized at

the ZOO, so there was special emphasis on the protected and endangered animal species which can be
seen in our ZOO.
About 300 children took part in the
eco-games competition (PROTECT
US!, CLEANIE IS ON A TREASURE
HUNT, ECO-BASKETBALL and
BROOM RACE), by means of which
the children learned about protected
and endangered animal species in
Croatia, as well as about the necessity to preserve nature and to act in
accordance with its laws. The children were greeted and welcomed
by the mayor Mr Gordan Matkovi
who gave the children eco-apples
and joined them in a game of ecobasketball.
The organization of the 1st International Flower Exhibition

Flora OS 2008
With a desire to present the beauty
of flowers and decorate the town,
Unikom d.o.o. organized under the
sponsorship of the mayor of Osijek
Mr Gordan Matkovi the 1st Interna685
Slika 19:Djeca iz DV Mak araniraju svoju cvjetnu gredicu.

Photo 19: Children from DV Mak arranging their flower bed.
obali Drave odazvalo se 40 renomiranih tvrtki iz zemlje i inozemstva.

Posebnost ovoga sajma je u tome to
su se u izradi i araniranju cvjetnih
gredica ukljuile i tri osnovne kole (O ANTUN MIHANOVI, O
VLADIMIR BECI, O TIN UJEVI),
te maliani iz DV MAK.
Djeca su sama osmiljavala izgled
cvjetnih gredica, te zajedno sa svojim
nastavnicima i odgojiteljima sadili
cvjetnice. U 2008. god. prihvatili smo
kumstvo DV Mak iz Osijeka u kandidaturi za stjecanje statusa Meunarodne Eko-kole/vrtia. Zajedno
sa djecom uredili smo okoli vrtia i
tako doprinijeli ugodnijem i ljepem
boravku djece u vrtiu.
Rad u radionicama kao i sve aktivnosti u obiljeavanju ovih znaajnih
datuma medijski su bili jako dobro
popraeni. Na lokalnoj televiziji
objavljeni su i specijalni prilozi o obiljeavanju ovih znaajnih datuma,te
se na taj nain i ira javnost upoznala
s naim radom.
686
tional Flower Exhibition FLORA OS

from 6th to 8th June 2008.
40 renowned companies from
Croatia and abroad accepted the invitation to participate as presenters
and arrangers of flower beds on the
left bank of the river Drava.
The particularity of this fair is that
three primary schools also took part
in the making and arranging of flower beds (O ANTUN MIHANOVI,
O VLADIMIR BECI, O TIN
UJEVI) and the little ones from DV
MAK nursery school.
The children planned the flower beds
themselves, and with the help of
their teachers and pre-school teachers they planted the flowers.In 2008
we accepted the invitation to help the
DV Mak nursery school from Osijek
to candidate for the status of International Eco-school/nursery school.
Together with the children we decorated the school grounds and thus
contributed to a more pleasant and
more beautiful environment for the
nursery school children to be in.
The workshops and all other activities as part of celebrating these important dates had very good me-
Pri realizaciji ovog Pilot projekta

intenzivno smo suraivali s dvije
ekoloke udruge: Prijatelji okoliaOsijek i Centar za kompost koji su
se aktivno ukljuili i pomogli nam u
radionicama o kompostiranju kao i u
obiljeavanju Dana planete Zemlja i
Svjetskog dana zatite okolia.
ZAKLJUAK
Osnovni cilj ovog projekta je nastojati utjecati na promjenu naina
razmiljanja, a to je mogue postii
samo sustavnom edukacijom svih
drutvenih skupina i kontinuiranom
promidbom.
U ovom projektu krenuli smo od
edukacije djece smatrajui da e time
odgoj za okoli biti uspjeniji, ako ga
se pone provoditi u to ranijoj ivotnoj dobi.
Smatramo da je iskustvo koje smo
stekli kroz dvije godine provoenja
ovog Pilot projekta dovoljno da ovaj
projekt preraste iz Pilot projekta u
sustavnu edukaciju koja e postati
jedna od primarnih djelatnosti nae
tvrtke.
Tehnoloki i kadrovski ekipirani
za nove izazove, a uz podrku rukovodstva u novoj kolskoj godini
2008./2009. planiramo proiriti i obogatiti edukativne nastavne i ne nastavne sadraje nizom novih tematskih radionica u koje emo ukljuiti
djecu iz osjekih osnovnih kola i
vrtia.
U planu je i nastavak uspjene suradnje sa eko- udrugama: Prijatelji
okolia-Osijek i Centar za kompost.
Za potrebe sustavne i cjelovite edukacije u sklopu ZOO-vrta planirana
je izgradnja edukacijskog centra.
dia coverage. The local television

presented special features on these
manifestations, thus familiarizing
the broader public with our work.
During the realization of this Pilot
Project we cooperated intensively
with two ecological associations:
Friends of the Environment Osijek and the Compost Centre which
actively participated and helped us
with the workshops on composting,
as well as with the organization of
the Earth Day and World Environment Day manifestations.
CONCLUSION
The primary goal of this project was
to try to have an influence on changing the way people think, which can
only be achieved by a systematic education of all social groups and continuous advertising.
In this project we started from the
education of children, believing it
to have a better impact on the environmental awareness if starting at an
earlier age.
We believe that our experience of the
last two years of implementing this
Pilot project is enough to make this
Pilot project a systematic education
which is to become one of the primary activities of our company.
With the technology and expertise
of our staff we are prepared for new
challenges, and with the support
of the management we plan to expand and enrich the classroom and
extra-curricular subject matter in
the school year 2008/2009, by means
of new themed workshops which
would include children from primary and nursery schools in Osijek.
We plan to continue our successful
cooperation with eco-associations
Friends of the Environment Osijek
and the Compost Centre.
We also plan to build an educational
centre at the ZOO for the requirements of a systematic and integral
education.
687
LITERATURA
1. Gospodarstvo i okoli, Struni asopis za tehniku zatite okolia, Odgoj i obrazovanje za
okoli i odrivi razvoj, Zagreb, br.52/2001.
2. D. Baun,Smanjimo i reciklirajmo,prirunik za stjecanje znanja o postupanju s otpadom i
razvijanje navika zatite okolia, Zelena akcija, Zagreb, 1994.
3. Z.Milanovi, S.Radovi, V.Vui, Otpad nije smee, Zagreb, 2002.
4. V. Vui, T. Majcan, T. Milju, T.endo, J. Biani, Znati, razumjeti, osjeati, initi- mala knjiga
o otpadu, Zagreb, 2005.
5. Zbornik radova IX Meunarodnog simpozija gospodarenja otpadom, grupa autora, Zagreb,
2006.
6. Zbornik rezultata projekta obrazovanje za okoli, Osijek, 1996.
688
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
MODELI I SREDSTVA U EDUKACIJI JAVNOSTI KAO SEGMENT

CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM
MODELS AND MEANS IN EDUCATION OF PUBLIC AS SEGMENT OF
INTEGRATED WASTE MANAGEMENT SYSTEM.
Paula Podrug, prof. biol, Gabrijela Meduni Orli, dipl. ing kem i B.Sc. znanosti
okolia, Tomislav Leroti, izv.prof.
Udruga za prirodu, okoli i odrivi razvoj Sunce - Split
Hrvatskog narodnog preporoda 7/III, 21 000 Split
SAETAK
Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) u hijerarhiji gospodarenja
otpadom kao prioritet nalazi se izbjegavanje i smanjivanje koliina otpada. Prva navedena mjera za
postizanje izbjegavanja i smnajivanja koliina otpada je edukacija javnosti, strunjaka i upravnih
struktura za rjeavanje problema gospodarenja otpadom. Obrazovanje javnosti ukljuuje veliki broj
ciljanih skupina te moe biti provedeno kroz institucionalno i izvaninstitucionalno obrazovanje.
Vana karika u problematici gospodarenja otpadom je sustavan odgoj i obrazovanje za okoli odnosno
promoviranje uenja odrivog ponaanja pojedinca u smislu izbjegavanja i smanjenja stvaranja otpada.
Ova karika u Hrvatskoj je nedovoljno razvijena.
U gospodarenju otpadom trebalo bi se voditi naelom da dananje drutvo ne bi smjelo otpad odlagati u
okoli bre nego to ga priroda moe razgraditi.
Mogunosti institucionalnog i izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja za okoli za tematiku otpada
primjenom razliitih inovativnih metoda i sredstava, CD-ROM-Otpad i igra Ne dvoji-odvoji biti e
predmet ovog rada. CD-ROM Otpad namijenjen je uiteljima i nastavnicima u osnovnim i srednjim
kolama te slui kao pomagalo u nastavi. CD sadri vjebe, zadatke, video materijale, prozirnice i dr. koje
je mogue koristiti u razrednoj i predmetnoj nastavi. Samu tematiku otpada prati i zakonski okvir tako
da slui i za izobrazbu odraslih ljudi odnosno samih profesora i nastavnika koji igraju znaajnu ulogu u
odgoju svakog pojedinaca i itavih generacija djece te mogu uvelike utjecati na stvaranje klime i ozraja
u javnosti o znaenju odrivog gospodarenja otpadom. Njime se naglaava i vanost primarne selekcije
otpada ali i proces izbjegavanja otpada kojeg toliko potie dananje potroako drutvo. Edukativna igra
Ne dvoji-odvoji namijenjena je dobnom uzrastu od 7 do 77 godina, koja osim to educira igrae o
vrstama otpada, o odvojenom prikupljanju isto ima za cilj potaknuti izbjegavanje stvaranja otpada
Takoer e se prikazat i modeli edukacije putem organiziranja javnih dogaanja kao i ciljane distribucije
promotivnih materijala potujui princip smanji (platnene vreice i naljepnice).
Kljune rijei: gospodarenje otpadom, odvajanje otpada, izbjegavanje i smanjivanje koliina
otpada, edukacija, odgoj i obrazovanje.
ABSTRACT
According to the Croatian Waste Management Strategy (Official Gazette 130/05) priority in the waste
management hierarchy are avoidance and reduction of waste quantity. First measure for achieving
avoidance and reduction of waste quantity is education of public, experts and administrative authorities
in finding solutions for successful waste management. Education of public includes large number of
target groups and can be implemented trough institutional and noninstitutional education.
Important link in waste management is systematic environmental education that is promotion of
education in responsible behaviour of individuals in connection to sustainable development avoidance
and reduction of waste production. This link is unfortunately in Croatia insufficiently developed.
Waste management should be guided by the principle that today society shouldnt dispose waste in the
environment faster that nature can disintegrate it. Subject of this paper are possibilities of institutional
and noninstitutional environmental education through innovative methods and tools CD-ROM Waste
and game Ne dvoji-odvoji (Dont have doubts, separate waste! free translation). CD-ROM Waste is
targeting teachers and professors in primary and high schools and is serving as educational tool.
It contains exercises, tasks, video material, slide shows and other tools that can be used in class education.
Waste thematic is followed by legal framework so it can also be used for education of adults. Primarily
professors and teachers that play important role in education of each individual and whole generation of
children and can significantly influence public opinion on sustainable waste management.
CD articulates importance of primary waste selection but also avoidance of waste production which is
unfortunately very much supported by today society. Educational game Ne dvoji-odvoji is targeting
users from 7 to 77 years. Besides educating players on waste types and primary selection it also stimulates
waste avoidance. Paper will also present how education can be implemented through public events and
distribution of promotional material that respect waste avoidance principle (linen bags and stickers).
Key words: waste management, waste primary selection, avoidance and waste quantity
reduction, education, environmental education.
690
PODRUG P., MEDUNI ORLI G., LEROTI T.
UVOD
INTRODUCTION
Odgoj i obrazovanje za okoli kao

temelji za odrivi razvitak navedeni
su u Nacionalnoj strategiji zatite
okolia te Nacionalnom planu djelovanja na okoli (NN 46/02) i time
ugraeni u sve budue strateke dokumente zatite okolia. Novi Zakon
o zatiti okolia (NN 110/07) kroz
elemente ope politike zatite okolia ukljuuje Odgoj i obrazovanje
za zatitu okolia i odrivi razvitak
te ga definira u lanku 178. Drava
ovim lankom naglasak stavlja na
odgojno-obrazovni proces u nastavi,
a tek 3. stavkom istog lanka dotie
se javnosti i to vrlo skromno (drava
osigurava sustav pouavanja javnosti o
uinkovitoj zatiti okolia racionalnom
uporabom raspoloivih dobara i drugim
primjerenim djelovanjima) pri emu
nije definirana obveza educiranja ciljanih skupina poput tijela dravne i
lokalne uprave.
Prema Strategiji gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05) u okviru smjernica, postavljen
na bazi hijerarhijskog principa
nalazi se IVO koncept (I-izbjegni;
V-vrednuj/oporabi; O-odloi) u
kojem je kao prvi korak vaan za
izbjegavanje
nastajanja
otpada
istaknut odgoj i obrazovanje. Odgoj
i obrazovanje ukljuuje edukaciju
javnosti, strunjaka i upravnih
struktura za rjeavanje problema
Odgoj i obrazovanje za okoli
odnosno
promoviranje
uenja
odrivog ponaanja pojedinca u
smislu izbjegavanja i smanjenja
stvaranja otpada predstavlja vanu
Environmental education as a basis

for sustainable development is
stated in The National Strategy
for Environment Protection and
The National Environmental Action
Plan (Official Gazette 46/02) and
thereby is built in all future strategic
documents
on
environmental
protection. The new Act on
Environmental Protection (Official
Gazette 110/07), through elements
of general politics on environment
protection, includes Education
on Environment Protection and
Sustainable Development defined
in Article 178. With this Article, the
State puts the emphasis on education
process in class, and Paragraph 3
of the same articles refers to the
public very modestly (the State
ensures the system of teaching the
public about efficient environment
protection using available goods
and other adequate actions) while
the obligation of educating target
groups like the state bodies and local
governments has not been defined.
According to the Croatian Waste
Management Strategy (Official Gazette 130/05), within the guidelines,
the base of the hierarchy principle is
the AED concept (A avoid, E Evaluate/Reuse, D dispose) identifying
education as the first step towards
waste avoidance. Education includes the training of public, experts
and administrative structures to
solve the problem of waste management.
Environmental education and the
promotion of learning sustainable
behavior of individuals in a sense
of avoiding and reducing waste
691
kariku u gospodarenju otpadom.

Ova vrst edukacije mora bit sustavna,
praktina i cjeloivotna te integrirana
meu sve relevantne imbenike u
gospodarenju otpadom.
S druge strane u okviru vrednovanja
otpada kako navodi i sama
Strategija gospodarenja otpadom
RH u relativno skromnim iznosima
primjenjuje se odvojeno skupljanje
otpada. Naknadno je stupio na snagu
Pravilnik o ambalai i ambalanom
otpadu (NN 97/05; 115/05) i time
je stvoren evidentan udio otpada
koji se reciklira no cjelokupni sustav
odvojenog prikupljanja otpada
gotovo da i ne postoji na cjelokupnom
teritoriju Republike Hrvatske.
U gospodarenju otpadom trebalo
bi se voditi naelom da dananje
drutvo ne bi smjelo otpad odlagati
u okoli bre nego to ga priroda
moe razgraditi no pitanje je kako je
to ostvarivo i do koje razine svijesti
treba doi drutvo. Trebala bi postojati
ekoloka svjesnost koja priznaje
temeljnu meuovisnost svih pojava
i usaenost pojedinaca i zajednica u
krune procese u prirodi.1
production represents an important

link to waste management. This sort
of education must be systematic,
practical and lifelong, integrated
into all relevant factors of waste
management.
On the other side, within the
framework of waste evaluation stated
by the Croatian Waste Management
Strategy, separate waste collection
is poorly implemented. Since
the Rulebook on Packaging and
Packaging Waste (Official Gazette
97/05;115/05) came into effect, it
has created an evident amount of
recyclable waste but the system of
separate waste collection per se does
not exist in the Republic of Croatia.
Waste management should be
guided by the principle that todays
society should not dispose waste
faster than it can be disintegrated
in the nature. The question is how
it can be achieved and how high
the public awareness should be.
There should exist an ecological
awareness that acknowledges the
basic interdependence of all natural
appearances and the presence of
individuals and communities in the
cycle processes in the nature.1
IZBJEGAVANJE I VREDNOVANJE
OTPADA KROZ DESETOGODINJI
RAD UDRUGE SUNCE
AVOIDANCE AND EVALUATION

OF WASTE PRODUCTION
THROUGH THE TEN-YEAR WORK
OF THE ASSOCIATION SUNCE
Rad Udruge Sunce se od samog

poetka zasnivao na poticanju
rjeavanja problema otpada i to
putem edukacije javnosti i pruanja
konkretnih rjeenja koje potiu
prve dvije faze IVO-koncepta.
Organizirane su izlobe fotografija
1
Capra, F. Tao fizike 1998. str. 277.
692
From the very beginning, the work

of the Association Sunce has been
based on stimulating the solving of
waste production problems through
public education and providing of
specific solutions which encourage
1
Capra, F. Tao fizike 1998,p.277
gradskog
deponija
Karepovac,
zatim izlobe ilegalnih deponija
irom lijepe nae, brojne tribine,
seminari za odrasle uz istovremenu
sustavnu komunikaciju medijima,
te pouavanje u okviru odgojnoobrazovnog programa predkolske
i kolske djece na podruju june
Hrvatske.
Protest lanova Udruge Sunce 2000.
godine ispred punionice Coca-Cole
pogona u Solinu zbog nepotivanja
zakonskih
obveza
o
otpadu
odnosno Pravilnika o postupanju s
ambalanim otpadom (NN 53/96)
nastojao je potaknuti u javnosti i
kod mjerodavnih svijest o nunosti
odvojenog prikupljanja, odnosno
nunosti
prihvata
ambalanog
otpada od strane proizvoaa.
Tek dvije godine kasnije, Nacionalni
plan djelovanja za okoli (NN
46/02) na strani 157. u okviru
tematskog podruja gospodarenja
otpadom istie da su Pravilnikom
o postupanju s ambalanim otpadom
(NN 53/96) odreene uloga i obveze
proizvoaa robe, distributera ambalae,
proizvoaa ambalae te potroaa u
postupanju s otpadnom ambalaom.
No, isti pravilnik izraen je na nain
koji nije omoguio sustavan pristup
i nije uzeo u obzir stupanj drutvene
organiziranosti (na problematici otpada)
i stvarne gospodarske mogunosti, pa
nikada nije uspio zaivjeti u praksi.
Problem velikog dijela ambalanog
otpada konano se poeo rjeavati
s poetkom sijenja 2006. godine
voljom drave, odnosno Ministarstva
zatite okolia, prostornog ureenja
i graditeljstva i to stupanjem na
the first two stages of the AEDconcept. There have been organized
numerous photo exhibitions of the
city dump site Karepovac and illegal
dump sites throughout the country,
a lot of discussion panels, seminars
for adults , as well as a continuous
systematic communication with
the media and teaching of preschool and school children within
the educational programs in the
southern Croatia.
The protest of the Sunce members
in 2000 in front of the Coca-Cola
bottling plant in Solin because of their
disregards to legal obligations about
the waste, that is to the Rulebook
on Packaging Waste Management
(Official Gazette 53/96), tried to
raise the awareness of the public
and the relevant authorities about
the necessity of separate waste
collection, that is the necessity of
accepting the packaging waste by
the manufacturer.
Two years later, the National
Environmental
Action
Plan
(Official Gazette 46 / 02) on page
157, within the framework of
waste management, states that the
Rulebook on Packaging Waste
Management (Official Gazette
53/96) identifies the roles and
obligations of the manufacturers,
distributors, package manufacturers
and consumers regarding the
packaging waste management.
However, the Rulebook was made
in a way that has not enabled a
systematic approach and did not
take into consideration the level of
social organization (regarding the
waste production problems) and
real economic possibilities, and
therefore was not really put into
practice. Beginning of January 2006,
the problem of packaging waste
693
snagu ve spomenutog Pravilnika o

ambalai i ambalanom otpadu (NN
97/05; 115/05).
Rjeenje za odvojeno prikupljanje
otpadnog papira na podruju grada
Splita pruila je Udruga Sunce 2001.
godine. lan udruge Tomislav Leroti
inicirao je izradu kartonske kutije za
odvojeno prikupljanje starog papira
na mjestu nastanka te osmislio
njen dizajn. Udruga Sunce i tvrtka
Pan Papir poeli su u lipnju 2001.
godine dijeliti kutiju zainteresiranim
graanima ali i lokalnoj upravi
(prostorije grada Splita i Splitskodalmatinske upanije). Danas se
ova kutija nalazi na 5000 adresa
poslovnih ureda i stambenih zgrada
na podruju grada Splita, a i ire
okolice te se prikupi cca 2000 tona
papira godinje. U cilju podizanja
svijesti vanosti odvajanja opasnog
otpada iz komunalnog otpada
Udruga Sunce od 2005. godine
pronalazi sredstva i daruje spremnike
za odvojeno prikupljanje baterija
u odgojno-obrazovne institucije
i javne prostorije na podruju
Splitsko-dalmatinske
upanije.
Dosad je nabavljeno i postavljeno 30
spremnika.
finally started to be dealt with by the

Ministry of Environment Protection,
Physical Planning and Construction
and the Rulebook on Packaging and
Packaging Waste (Official Gazette
97/05;115/05) came in effect.
Solution for separate collection of
waste paper in the area of Split was
offered by the Association Sunce
in 2001. Member of the association,
Tomislav Leroti, initiated the creation
and the design of a card box for
separate collection of waste paper on
the place of its origin. In June 2001, the
Association Sunce and the company
Pan Paper started to distribute the
boxes to interested citizens but also
to the local government (the City of
Split and Split-Dalmatia County).
Today this box is on 5000 addresses
of business offices and residential
buildings in the area of Split and
its surroundings. In this way about
2000 tons of papers are gathered
yearly. For the purpose of raisings
the awareness of importance of
separating hazardous waste from
the municipal waste, in 2005 the
Association Sunce finds the means
and donates containers for separate
battery collection in schools and
public offices in the area of the SplitDalmatia County. So far 30 containers
have been acquired and set up.
PRIMJERI EDUKACIJSKIH
MODELA UDRUGE SUNCE NA
TEMU PROBLEMATIKE OTPADA
EXAMPLES OF EDUCATIONAL
MODELS OF THE ASSOCIATION
SUNCE ABOUT WASTE
PRODUCTION PROBLEMS
CD ROM Otpad sadrava materijale za edukaciju u osnovnim i srednjim kolama, a nastao 2007. godine
(u izdanju Udruge za prirodu, okoli i odrivi razvoj Sunce, a uredila ga je Gabrijela Meduni-Orli).
The CD ROM Waste - contains

material for education in primary and
secondary schools, and was made in
2007 (published by the Associations
for nature, environment and
sustainable development Sunce,
694
CD-ROM Otpad namijenjen je uiteljima i nastavnicima kao ciljanoj

skupini, te im slui kao pomagalo i
sredstvo u nastavi koja je povezana
s tematikom otpada
Sadrajni okvir CD-ROM-a predstavlja teoretsku podlogu za obradu same
teme, a radi preglednosti i boljeg
razumijevanja podijeljen je u vie
poglavlja. Kroz cijeli tekstualni dio
nalaze se poveznice oznaene ikonama za koritenje brojnih materijala u
svrhu vjebanja i ponavljanja steenog znanja kod uenika. Ponuene
vjebe, zadaci, video materijali, prezentacije i prozirnice mogue je koristiti
u razrednoj i predmetnoj nastavi te
je prilagodba ostavljena na izbor samom uitelju/nastavniku. Do sada je
veliki broj odgojno-obrazovnih djelatnika iskazao interes za CD-ROM
te je ukupno podijeljeno cca 100 primjeraka. CD-ROM nastavnicima je
predstavljen prilikom upanijskih
i meuupanijskih strunih vijea
nastavnika biologije, kemije i prirode (4) dok je za iru javnost i medije
odrano javno predstavljanje.
Koliki je utjecaj CD-ROM-a odnosno
koliko su ponueni materijali koriteni u nastavi s uenicima osnovnih
i srednjih kola kao krajnjim korisnicima utvrdit e se putem evaluacijskog upitnika nakon isteka jednogodinje primjene.
Ipak interes velikog broja nastavnika/uitelja za CD-ROM ukazao je na
nedostatak ovakvih inovativnih materijala u kolstvu u sklopu tematike
zatite okolia.
edited by Gabrijela Meduni-Orli).

The CD-ROM Waste is targeted for
teachers in primary and secondary
schools as an educational tool for
subjects that correlate with the theme
of waste.
The content-related framework
of the CD-ROM represents the
theoretical base for the theme, and
for easy reference and better of
understanding it is divided into
several chapters. Throughout the
text there are icon marked links to
numerous learning and revising
activities for learners. All exercises,
tasks, video materials, presentations
and overhead transparencies can
be used in class and can be adapted
to all levels. So far, a large number
of teachers and pedagogies have
shown their interest for the CDROM, and about 100 copies have
been distributed to them. The CD
ROM was presented at county
and inter-county expert councils
of biology, chemistry and science
teachers (4), and there was also a
public presentation for the media
and general public.
The influence of CD-ROM and its
use in primary and secondary school
will be determined through an
evaluation questionnaire after one
year of implementation in schools.
However, a large number of teachers
that have shown a great interest
for the CD ROM indicate the lack
of suchlike innovative materials
in educational system regarding
environmental protection.
695
Slika 1. CD-ROM Otpad

Figure 1 CD-ROM Waste
Edukativna igra Ne dvoji odvoji, autora Tomislava Lerotia je

namijenjena dobnoj skupini od 7 do 77.
Igrom se eli pokazati da otpad sadri
vrijedne (s)tvari, osvijestiti injenicu
da se mnoge od njih mogu ponovno
upotrijebiti ili reciklirati, potaknuti
izbjegavanje stvaranja otpada, uiti
razlikovati vrste otpada, motivirati za
odvojeno prikupljanje otpada, uiti
prepoznati opasni otpad i vanost
njegovog odvojenog prikupljanja te
upoznati pojedine zakonske odredbe
o zbrinjavanju otpada koje su
otisnute na poleini kartica za igru.
Igra je ula u finale Indeks Award
2007., najprestinije svjetske nagrade
za dizajn u Kopenhagenu i to meu
112 najboljih u okviru ope teme
zdravstvene i ekoloke odrivosti.
Do sada je igra tiskana u nakladi od
800 komada, a Udruga koristi ovu
696
The educational game Ne dvoji

odvoji (author: Tomislav Leroti) is
intended for the age groups from 7
to 77. The aim of the game is to show
that waste contains valuable things
and matters, to become aware of the
fact that many of them can be reused
or recycled, to stimulate avoidance
of waste production, to learn how to
distinguish waste types, to motivate
for separate waste collection, to learn
about recognizing hazardous waste
and the importance of selecting it
from other waste, as well as to learn
some laws and regulations on waste
disposal which are printed on the back
of the game cards. The game entered
the final of the 2007 Index Award,
the most prestigious world reward
in Copenhague as one of the 112 best
games in the category of health and
environmental sustainability. The
game has been printed in the edition
Slika 2. Igra Ne dvoji odvoji

Figure 2 Game Ne dvoji - odvoji
igru prilikom odravanja radionica

za uenike osnovnih i srednjih
kola. Ukupno je u kolskoj godini
2007./2008. odrano 20 radionica,
preteno u gradu Splitu, na kojima je
prisustvovalo cca 500 uenika.
Interes uenika za igru utvren je
subjektivnim opaanjem tijekom
njene primjene. Uenici razliitih
dobi igru izvrsno prihvaaju i ona
pobuuje njihovo zanimanje za
problematiku otpada.
JAVNA DOGAANJA
Vodei se naelima da svaki pojedinac
treba smanjit stvaranje otpada,
ponovno koristiti stvari koje se mogu
viekratno primijeniti i odvajati
sirovine za recikliranje te da je
nuno kao i zakonom propisano iz
komunalnog otpada izdvojiti opasni
of 800 copies, and the Association uses

this game at workshops in primary
and secondary schools. During the
school year 2007/2008 there were 20
workshops, mostly in the city of Split,
that were attended by somewhere
around 500 learners.
The learners interest was determined
through
subjective
observation
during the play. Students of different
ages accept the game and it raises their
interest for waste production issues.
PUBLIC EVENTS
Guided by the principle that every
individual should reduce waste
production, reuse things that can
be repeatedly used or applied and
separate raw materials for recycling
(separation of hazardous from
697
otpad Udruga je izradila etiri vrste

plakata (veliina B1) koje je koristila
prilikom komunikacije s irom
javnouugraduSplitupovodomDana
planete Zemlje. Javni dogaaj na temu
otpad obuhvaao je i demonstraciju
kunog kompostita s kompostom
u razliitim fazama sazrijevanja,
razmjenu starih igraaka za uenike
niih razreda osnovne kole i njihove
roditelje i podjelu platnenih vreica.
Podjelom platnenih vreica nastojalo
se graanima ponuditi konkretno
rjeenje za smanjenje koliine otpada
i sprjeavanje nepovoljnog utjecaja
na okoli i prirodu.
Prema komentarima sugraana moe
se procijeniti da svijest o problemu
otpada postoji no s druge strane
nedovoljno su u drutvu promovirani
i poticani modeli odrivog ponaanja
pojedinca u smislu izbjegavanja i
smanjenja stvaranja otpada.
Graani ove oblike informiranja
podravaju ukoliko se sluajno
zateknu na mjestu dogaaja, a
ukoliko je edukacija organizirana kao
seminar ili radionica u zatvorenim
prostorijama (primjerice u gradskom
kotaru ili knjinici) posjetitelji su
malobrojni bez obzira na koliinu
objave dogaaja u okviru bilo kojeg
medijskog prostora.
Pokazalo se kako odrasli esto postaju
osjetljivi tek kad su direktno ugroeni
posljedicama loeg postupanja s
otpadom u blizini njihove ivotne
sredine i to najee zbog paljenja
otpada, neugodnih mirisa iz
neredovito pranjenih spremnika za
komunalni otpad, blizinom ilegalnog
deponija ili planiranom gradnjom
centra za gospodarenje otpadom.
Ove tvrdnje potkrjepljuje analiza
prijava na Zeleni telefon udruge
Sunce pri emu je najvei broj prijava
vezan uz problem otpada.
698
municipal waste is regulated by

the law), the Association made four
types of posters (size B1) that were
used at public events for celebrating
Earth Day in the city of Split. The
public event on the subject of waste
included a demonstration of domestic
compost sites, demostrating compost
in different phases of ripening,
exchange of old children toys for
elementary school pupils and their
parents and the distribution of linen
bags. The aim of the distribution of
linen bags was to offer citizens some
specific solution to reduce waste
quantities and to prevent unfavorable
influence on the environment and
the nature.
This form of information is supported
by the citizens if they are outside at
the event site, but if the education is
organized as a lecture or a workshop
inside (public library or town district)
there are markedly less visitors,
no matter how well the event was
represented in the media.
It has been shown that adults
become sensitive only when they
are under some direct threat of bad
waste management near their place
of residence waste incineration,
unpleasant smells from irregularly
emptied containers for municipal
waste, proximity of illegal dump site
or planned construction of a waste
management centre. These claims
are supported by the analysis of
reports made at the GreenLine of
the Association Sunce the largest
numbers of reports were related to
the problem of waste.
Slika 3. Plakat Smanji

Figure 3 Poster Reduce
ZAKLJUAK
CONCLUSION
Principi na kojima se temelje

predstavljeni modeli u edukaciji
sadrani su u IVO konceptu
odnosno izbjegavaj i vrednuj/
oporabi. Primjena ovih principa
zahtjeva promjenu od drutva
ije se vrijednosti temelje na
nagomilavanju materijalnih stvari
ka drutvu s novim vrijednostima.
Jedna od njih je ekoloki odgovorno
ponaanje svakog pojedinca kao
bitne sastavnice drutva. Potrebno je
ukazivati na odgovorno ponaanje
svakog pojedinca u drutvu i razvijati
svijest javnosti u svim sektorima i na
Basic principles of the presented

models of education are present in the
AED concept. Their implementation
demands from the society whose
values are based on accumulating
material things to change towards a
society with new values. One of them
is responsible ecological behavior of
individuals as an integral component
of the society. Responsible behavior
of individuals has to be pointed out
as an example in every sector in order
to raise awareness about responsible
waste management. The question is
not whether the above mentioned
699
svim razinama u svrhu odgovornog

postupanja s otpadom. Neupitan
je edukativni utjecaj spomenutih
edukacijskih modela no da li je
dovoljno uinkovit i brz kako bi imao
pozitivan utjecaj na sprjeavanje/
smanjenje sve veih negativnih
promjena u okoliu i njihovog
negativnog utjecaja na ljudsko
zdravlje.
Kroz ovaj rad su predstavljeni samo
neki od modela edukacije za razliite
ciljane skupine koji mogu biti koriteni
u odgoju i obrazovanju za okoli.
Postavilo se pitanje moe li edukacija
o ekoloki odgovornom ponaanju
biti uspjena i svrsishodna ako ju ne
slijedi primjena u praksi. Dosadanja
saznanja iz podruja odgoja pokazala
su da ne moe. S druge strane
problemi proizali iz neodgovornog
postupanja s otpadom pokazuju
da se ne moe ekati da educirana
generacija sustigne odraslu dob i
zauzme pozicije utjecaja u drutvu.
Uvoenjem sustava odvojenog
prikupljanja otpada omoguava
se graanima da u svojoj zajednici
poduzmu konkretnu i vidljivu akciju
usmjerenu prema poboljanju stanja
u okoliu i time prema poboljanju
vlastite kvalitete ivota. Iskustva
pokazuju da su graani obino
benevolentni
prema
programu
odvojenog sakupljanja, ukoliko je
ono kvalitetno voeno. 2
Zakon nalae da lokalna uprava
donose
planove
gospodarenja
otpadom koji trebaju ukljuivati
mjere sadrane u IVO konceptu.
models have any educational

influence but whether it is sufficient
and fast enough to positively
influence avoidance/reduction of
increasingly negative environmental
changes and their negative influence
on peoples health.
This work represents only some of
the educational models for different
target groups which can be used in
environment education. But, can
education about environmentally
responsible behavior be successful
and purposeful if there is no
implementation
in
practice?
Todays reports say that it cannot.
On the other side, problems that
resulted from irresponsible waste
management show that we cannot
wait for the young, educated
generation to catch up with the adult
one and overtake positions that can
have some influence in the society.
Separate waste collection system
enables citizens to undertake specific
and visible action in their community,
directed towards the improvement
of environment conditions and
thereby towards the improvement
of personal life quality. Experiences
show that citizens are usually
benevolent towards the program
of separate collection, if it is well
managed.2
Legal act commands that the local
government bring management
waste plans that need to include
measures contained in the AED
concept. Also, some examples of
good practice in Croatia and the
Odraz, Prirunik za ispravno gospodarenje

otpadom, 2005., str. 13.
700
Odraz, Prirunik za ispravno gospodarenje

otpadom, 2005, p.13
Takoer primjeri dobre prakse u

Hrvatskoj i svijetu pokazuju kako
je uloga lokalne uprave kljuna u
postizanju uspjenog odvojenog
prikupljanja otpada kao i mjera
izbjegavanja stvaranja otpada.
Ove injenice ukazuju da je osim
edukacije ope javnosti potrebno
uloiti znatne napore u edukaciju
lokalne uprave u domeni zatite
okolia pa tako i u gospodarenju
otpadom.
Edukacija
lokalne
uprave mora biti sustavna, trajna,
interdisciplinarna i potkrijepljena
praktinim primjerima. Rezultati
ove edukacije moraju biti vidljivi u
konkretnim mjerama koje e lokalna
uprava poduzeti u cilju izbjegavanja
i vrednovanja otpada. Ukoliko
edukacija svih ciljanih skupina
nije praena odlunou i voljom
lokalne samouprave da u svojoj
sredini uspostavi sustav odvojenog
prikupljanja otpada ukljuujui i
naplatu komunalne usluge prema
koliini otpada ista sama po sebi
prestaje biti svrsishodna. S druge
strane, znanje i svijest o vanosti
odgovornog postupanja s otpadom
preduvjeti su za postizanje odlunosti
i volje u rjeavanju problema otpada.
Novi planovi gospodarenja otpadom
na lokalnoj razini (Plan gospodarenja
otpadom Grada Splita 2008., Plan
gospodarenja otpadom u Splitskodalmatinskoj
upaniji,
2008.)
nedovoljno konkretiziraju naine
provoenja mjera izbjegavanja i
vrednovanja otpada ime lokalnoj
upravi, ukoliko nije educirana na
podruju odgovornog postupanja
s otpadom, izostaju mehanizmi za
provoenje istih.
world show that local government

plays the leading role in achieving a
successful separate waste collection
as well as the measures for avoiding
waste production.
These facts indicate that beside
educating general public, some extra
efforts are needed to educate the
local authorities about environmental
protection and waste management.
Their education must be systematic,
permanent, interdisciplinary and
corroborated with practical examples.
Results must be visible in specific
steps that the local government will
undertake for the purpose of avoiding
and evaluating waste. If the education
of target groups is not accompanied
by determination and good will of
local authorities to establish a separate
waste collection system including the
payment local rates proportionate to
the waste amount, the education per
se becomes purposeless. On the other
side, knowledge and awareness about
the importance of responsible waste
management are preconditions for
achieving determination and will in
solving the problem of waste.
New waste management plans at
a local level (Waste Management
Plan of the City of Split 2008,
Waste Management Plan of the
Split-Dalmatia county, 2008) are
not specific enough about the
implementations of measures for
avoiding and evaluating waste thus
leaving the local government, if
they are not educated in the area
of responsible waste management,
without the mechanisms for their
implementation.
701
LITERATURA/REFERENCE:
1. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Narodne novine 2005; (130).
2. Nacionalna strategija zatite okolia. Narodne novine 2002; (46).
3. Nacionalni plan djelovanja na okoli. Narodne novine 2002; (46).
4. Zakon o zatiti okolia. Narodne novine 2007; (110).
5. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. do 2015. godine.
Narodne novine 2007; (85).
6. Plan gospodarenja otpadom grada Splita za razdoblje 2007. do 2015. godine. Grad Split
2008.
7. Plan gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske upanije za razdoblje 2007. do 2015.
godine. Slubeni glasnik 2008., 1B.
8. Odraz, S. Kipson (2005). Prirunik za ispravno gospodarenje otpadom.Zagreb
9. Capra, F. (1998). Tao fizike. Zagreb: Poduzetnitvo Jaki.
702
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
KOMUNIKACIJA S KORISNICIMA USLUGA POSTUPANJA S

OTPADOM
COMMUNICATION WITH THE USERS OF WASTE MANAGEMENT SERVICE
Saa Avirovi, dipl. ing. gra., Senad Milak, dipl. polit.
Nino ubi, teh.cest. prom.
SAETAK
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO) nije mogue realizirati u praksi bez podrke i suradnje
korisnika usluga postupanja s otpadom. Da bi se stvorila povoljna klima u javnosti i pridobilo korisnike
na suradnju prilikom postupanja s otpadom potrebno je angairati znatne potencijale unutar komunalne
tvrtke, ali i itavu lepezu drugih tvrtki, institucija i udruga civilnog drutva. Korisnicima se prije svega
mora ponuditi jednostavan, svima razumljiv sustav postupanja s otpadom. Prije samog uvoenja u
praksi korisnike moramo putem svih raspoloivih medija (tiskani mediji, radio, televizija) upoznati
sa sustavom, kao i sa stimulativnim mjerama predvienim za one koji budu radili kako treba, ali i
destimulativnim mjerama kaznama predvienim za one koji nee potivati sustav. Pojednostavljeno:
treba ponuditi mrkvu i batinu. Kad sustav pokrenemo u praksi moramo ostaviti poetni - meki period od nekoliko mjeseci tijekom kojeg emo objanjavati i upozoravati korisnike koji se nee pridravati
mjera propisanih sustavom. Nakon proteka poetnog perioda postupno ponemo uvoditi i batinu u
obliku slube kontrole i reklamacija i komunalnog redarstva. Drei se ovih osnovnih naela u svakoj je
sredini mogue implementirati CSGO u vrlo primjerenom roku od tri do est mjeseci. Meutim i kad se
sustav dobro uhoda komunikacija s korisnicima ne smije prestati. Cijelo vrijeme ivota sustava moraju
funkcionirati svi komunikacijski kanali: tiskani mediji, radio, televizija, besplatni telefon, sluba kontrole
i reklamacija, drutvo za zatitu potroaa, predavanja i radionice po kolama i vrtiima, sponzoriranje
ekolokih akcija udruga civilnog drutva, kontrola korisnika na terenu putem radnika komunalnog
poduzea, slube kontrole i reklamacija i komunalnog redarstva, kontrola preuzetog otpada na sortirnici,
kompostirnici i odlagalitu.
Kljune rijei : komunikacija, stimulacija, destimulacija, kontrola, reklamacija
SUMMARY
The entire system of waste management (ESWM) cannot operate without the support and co-operation
of the users of this service. In order to achieve positive climate in the public and persuade users to cooperate in waste management it is necessary not only to employ significant potentials within the public
utility company itself but also to include a whole range of other companies, insitutions and associations
present in a civil society. Above all the users have to be offered a simple system of waste management that
everybody can understand. Before we start operating the system we have to inform the users through
all the media (press, TV, radio) about the system itself and the stimulae for those who will be acting
according to regulations, as well as the penalties for those who will not obey the rules. To make it simple
we have to offer a carrot and a stick . When we have started the system there has to be the initial period
of several months during which the users will be instructed and warned about the consequences of not
acting according to the rules. Subsequently we start introducing the stick in the form of control and
complaints service and with the help of officer of the public utility company. If all these principles are
followed it is possible to implement ESWM in quite a short period of time, i.e. between three and six
months. However even when the system works well the communication with the users cannot stop. All
the communication channels have to function as long as the system is in operation: press, radio, TV,
free telephone, control and complaints service, consumers protection service, lectures and workshops in
schools and kindergartens, sponsorship of environmental events, the control of users through the officers
of the public utility company, the control of waste collected at the sorting station, station for biogradable
waste and the deposit.
Key words: communication, stimulation, destimulation, control/ inspection, complaints
704
AVIROVI S., MILAK S., UBI N.
1. UVOD
Postupanje s otpadom u Gradu akovcu i ostalim naseljima Meimurske
upanije krajem dvadesetog stoljea svodilo se na skupljanje otpada od
korisnika, odvoz otpada van naselja te njegovo konano zbrinjavanje
odlaganjem u najbliu depresiju. Obzirom da je Meimurje prepuno depresija
nastalih to legalnom (manji broj), to ilegalnom eksploatacijom ljunka
(velika veina), koncesionari su imali na izbor zaista velik broj lokacija za
odlaganje otpada. Pritom je jedini ograniavajui uvjet bio da se u naputenu
ljunaru na podruju jedne jedinice lokalne samouprave (JLS) ne dovozi i ne
odlae otpad s podruja drugih JLS. U to vrijeme odlagalo se ba sve: mjeani
komunalni otpad, papir, karton, metali, plastika, gume, sve vrste ambalanog
otpada, glomazni otpad, graevinski otpad, klaoniki otpad, elekrini i
elektroniki otpad (EE otpad), medicinski otpad, opasni otpad, proizvodni
otpad, itd Meutim, razvojem trita, porastom kupovne moi graana, a
dijelomino i zbog naputanja krutih goriva i prelaska na koritenje zemnog
plina u domainstvima, dolo je do promijene strukture otpada, a koliine
otpada su poele vrtoglavo rasti dok se slobodni prostor u opinskim
odlagalitima poeo rapidno smanjivati. Situacija je kulminirala oajnikim
potezima nekih upravitelja odlagalitem koji su stvarali slobodni prostor
za daljnje odlaganje namjernim podmetanjem poara, odnosno spaljivanjem
otpada na otvorenom.
2. UVOENJE CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM

(CSGO)
Nova uprava GKP akom d.o.o., postavljena 2000-te godine, je uoila
neodrivost zateenog stanja u gospodarenju otpadom na podruju
Meimurske upanije. Ve prve, povrne analize, ukazivale su na veliku
koliinu metala u strukturi glomaznog otpada, koji se odvozio od korisnika
jednom mjeseno. Obzirom da se metalni otpad mogao predati, u to doba uz
plaanje naknade, tvrtki Unimer d.o.o. iz akovca, jedan od prvih poteza
nove uprave bilo je odvojeno skupljanje metalnog otpada prilikom skupljanja
i odvoza glomaznog otpada. Za uspjean poetak odvojenog skupljanja
metala bilo je dovoljno educirati radnike i vozae koji rade na skupljanju
glomaznog otpada. Oni su prilikom skupljanja i utovara glomaznog otpada,
koji su korisnici pripremili za odvoz na javnim povrinama, morali odvojiti
otpad namijenjen odlaganju na odlagalite od metalnog otpada namijenjenog
reciklai. Nakon poetnih uspjeha razmiljalo se kako izdvojiti i ostale,
znaajnije zastupljene, frakcije otpada, prije svega uvoenjem zelenih otoka,
vrea za odvojeno skupljanje otpada i slinim potezima koji bi, uz sanaciju
postojeeg odlagalita, vodili uspostavi CSGO. Trebalo je krenuti u novi
investicijski ciklus i pritom angairati znaajna sredstva. No koja korist od
705
svega ako graani ne prepoznaju i na prihvate ponuene mogunosti, ili

ako, u najgorem sluaju, budu namjerno opstruirali sustav, odlagali mijeani
otpad u spremnike za odvojeno skupljanje i slino?
3. KLJU RJEENJA PROBLEMA EDUKACIJA KORISNIKA

Problemi i izazovi s kojima se trebalo suoiti nisu se mogli rijeiti bez aktivnog
uea svih dionika u postupanju s otpadom. Klju rjeenja nalazio se, i jo
uvijek se nalazi, u podizanju svijesti i edukaciji korisnika usluga da postupanje
s otpadom nije neija tua briga nego zajedniki problem koji se moe
kvalitetno rijeiti samo i jedino partnerskim odnosom i suradnjom davatelja i
primatelja usluga. U cilju senzibilizacije i edukacije korisnika usluga tiskani su
edukativni leci, objavljene su obavijesti u lokalnim tiskovinama te emitirani
spotovi na lokalnoj televiziji i jingle-ovi na radio stanicama. U tom prvom
valu ciljana skupina do koje su trebale prodrijeti poruke i informacije bilo
je, prije svih, radno aktivno stanovnitvo. Nakon toga obraene su i ostale
ciljane skupine: uenici srednjih kola, uenici osnovnih kola, predkolski
uzrast. Pri tome je fokus stavljen na svakodnevne probleme u postupanju
s otpadom, dok su metode rada i trajanje edukacije prilagoene svakom
pojedinom uzrastu. Cijelo vrijeme na raspolaganju su dva alata: mrkva i
batina. Pod pojmom mrkva kriju se informacije, nagrade i stimulacije za
korisnike koji su prihvatili sustav i surauju, dok se pod pojmom batina
nalaze destimulativne mjere i kazne za korisnike koji iz neznanja ili namjerno
opstruiraju funkcioniranje sustava na bilo koji nain. Na sreu, u kojoj god
sredini krenete sa uvoenjem CSGO, primijetit ete da velika veina korisnika
podrava promjene i spremna je suraivati, dok tek manjina pripada grupi
koja opstruira sustav. Podrobnijom analizom i usporeivanjem podataka
sa distributerima drugih komunalnih ili energetskih usluga dolazi se do
zakljuka da su jedni te isti korisnici problematini u vie sustava opskrbe
ili pruanja drugih usluga, to logino navodi na zakljuak da nije graka u
sustavima ve u tim problematinim korisnicima. No vratimo se naim alatima.
Prema naem iskustvu slobodni smo pod alatom mrkva podrazumijevati
slijedee:
- edukativni leci
- dopisi korisnicima
- objave u lokalnim tiskovinama
- radijski jingle-ovi
- TV spotovi
- radionice u kolama i vrtiima
- suradnja s udrugama civilnog drutava
- sluba kontrole i reklamacija
- besplatni telefon (0800/466-466)
706
- e-mail (cakom@cakom.hr)
- web stranice (www.cakom.hr)
Jednako tako pod alatom batina podrazumijevamo slijedee:
- cjenik usluga (trostruka cijena, naknada za sortiranje)
- radnici na skupljanju i odvozu otpada
- sluba kontrole i reklamacija
- pravna sluba (utuenja)
- komunalno redarstvo
- inspekciju zatite okolia
4. SLUBA KONTROLE I REKLAMACIJA

Paljivom itatelju je sigurno zapelo za oko da se sluba kontrole i reklamacija
pojavljuje u dvije uloge, i kao mrkva i kao batina. Smatramo potrebnim u
kratkim crtama pojasniti ulogu slube kontrole i reklamacija, posebno stoga
to se ova sluba, iako nije zatieni patent GKP akom d.o.o., ne pojavljuje
u organizacijskoj shemi drugih komunalnih poduzea. Korisnici usluga svoj
prvi kontakt sa GKP akom d.o.o. ostvaruju prilikom prijave i preuzimanja
posude za otpad, kojom prilikom popunjavaju nekoliko obrazaca upravo u
slubi kontrole i reklamacija. Nakon formalnosti kontrolor je duan objasniti
novom korisniku kako u osnovnim crtama funkcionira sustav te koja su prava
i obaveze kako primatelja tako i davatelja usluge. Korisnik e tom prilikom
dobiti edukativni letak u kojem je detaljno razraeno Kam se koje smee
mee, raspored odvoza otpada i kupone za odvoz glomaznog otpada.
Slika 1: Edukativni letak Kam se koje smee mee
707
Slika 2: Kupon za odvoz glomaznog i/ili zelenog otpada
Kontrolor e, u dogovoreno vrijeme, dostaviti korisniku zaduenu posudu

za otpad na kunu adresu. Pozivi korisnika na besplatni telefon 0800/466466 primaju se takoer u slubi kontrole i reklamacija. Na taj broj korisnici
mogu traiti dodatne informacije o bilo kojem segmentu poslovanja tvrtke, ili
iznijeti svoje pohvale (i toga ima), pritube i reklamacije na pruene usluge.
Sve primljene pritube kontrolori upisuju u obrazac Zapis o pritubama
korisnika.
(Slika 3: Obrazac Zapis o pritubama korisnika)
708
Na svaku primljenu pritubu reagira se tako da kontrolor izlazi na teren gdje

utvruje injenino stanje i u direktnom kontaktu s korisnikom pokuava
rijeiti nastali problem. Po povratku u tvrtku kontrolor popunjava obrazac
Zapis o kontroli, u koji unosi osnovne informacije o podruju kontrole,
kontroliranoj znaajki, granicama prihvatljivosti, nalazu kontrole i rezultatu
kontrole.
Slika 4: Obrazac Zapis o kontroli
Ukoliko je rezultat kontrole sukladan s certificiranim sustavima upravljanja

kvalitetom (ISO 9001) i upravljanja okoliem (ISO 14001) daljnji postupak se
obustavlja, no u suprotnom se die nesukladnost popunjavanjem obrasca
Zapis o nesukladnosti i poduzetim radnjama. Tim dokumentom se definira
nesukladnost, daljnji postupak sa nesukladnim proizvodom (uslugom),
istrauje se uzrok nesukladnosti, propisuju popravne radnje, odreuju
odgovorne osobe i zadaju rokovi za otklanjanje uzroka nesukladnosti te na
kraju daje ocjena poduzetih radnji.
Sa slubom kontrole surauju vozai i radnici koji rade na skupljanju i odvozu
otpada. Njihov je zadatak da uoe korisnike koji nepravilno pripremaju otpad
za preuzimanje i popune obrazac Upozorenje. Nepravilno pripremljeni otpad
se ne odvozi, korisniku se ostavlja jedan primjerak Upozorenja iz kojega
je jasno vidljivo to korisnik nije dobro napravio, dok se drugi primjerak
dostavlja u slubu kontrole, koja vodi i evidenciju o izdanim upozorenjima.
Na prvo upozorenje se ne reagira, korisniku koji dobije drugo upozorenje
kontrolor odlazi u kunu posjetu ne bi li u direktnom kontaktu sa strankom
pokuao rijeiti problem, a korisnike koji dobiju tri ili vie upozorenja
kontrolori prijavljuju komunalnom redarstvu na daljnje postupanje.
709
Slika 5: Obrazac Zapis o nesukladnosti i poduzetim radnjama
710
Slika 6: Obrazac Upozorenje
Sluba kontrole i reklamacija takoer surauje sa Drutvom potroa i

Savjetom potroaa Meimurske upanije kojima podnosi godinja izvjea
o zaprimljenim pritubama i reklamacijama. Postignutim nivoom suradnje
zadovoljne su obje zainteresirane strane.
5. SURADNJA S UDRUGAMA CIVILNOG DRUTVA

Na podruju Grada akovca i Meimurske upanije djeluju brojne udruge
graana koje se bave zatitom okolia, sportom, okupljaju osobe oboljele od
odreenih bolesti, bave se folklorom, zatitom ivotinja i dr. GKP akom
d.o.o. je, naravno u skladu sa svojim mogunostima, razvilo suradnju sa svim
udrugama koje su pokazale interes. Premda se najei oblik suradnje svodi na
sponzoriranje udruga i njihovih aktivnosti kroz usluge odvoza otpada, najma
tandova, donacija sadnog materijala i komposta ili ureenje okolia, nalo
711
se tu i drugih oblika suradnje. Jedan od primjera koji ne smijemo preskoiti

svakako je ukljuivanje u radne aktivnosti u GKP akom d.o.o. nekoliko
osoba s mentalnom retardacijom u sklopu projekta njihove socijalizacije.
lanovi udruge su bili ukljueni u jednostavne poslove na odravanju zelenih
povrina, poput skupljanja trave, grabljanja lia i slinih poslova, a njihov
rad je vrednovan od strane poduzea uplatom simboline donacije na raun
udruge. Meu brojnim udrugama, od kojih neke funkcioniraju kao one man
band, najkompetentnijim partnerom na podruju zatite okolia pokazala
se Zatitarsko ekoloka organizacija Nobilis (ZEON) iz akovca. ZEON je
provodila brojne projekte na podruju Meimurske upanije od kojih su
neki bili financirani iz domaih izvora, dok je druge financiralo Ministarstvo
vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske. Radnici GKP akom d.o.o. su aktivno
uestvovali u nekoliko meunarodnih i vie domaih projekata koje je provodila
ZEON. S druge strane lanovi ZEON su za potrebe GKP akom d.o.o. provodili
predavanja i radionice po kolama i vrtiima, iz njihovih je redova doao naziv
kampanje Kam se koje smee mee, slogan Ja volim Meimurje, a vi?, radili
su i na vizualnom identitetu kampanje, na izradi promotivnih materijala, bili
podrka akom-ovim projektima i eko akcijama. U svakom sluaju primjer
dobre suradnje koja je unaprijedila kako poduzee tako i udrugu.
6. CJENIK USLUGA
U podjeli alata kojima komuniciramo s korisnicima cjenik usluga svrstan je
u grupu batina. Jedna narodna mudrost pita ovako: Koji udarac najvie
boli?, a odgovor glasi: Onaj po depu!. Da, udarac po depu najvie boli i
to je najvanije boli svakoga, i ekoloki osvijetenog korisnika i onog kojem
su ekologija i briga za okoli zadnja rupa na svirali. Kad smo krenuli sa
odvajanjem otpada na kunom pragu rezultati u domainstvima bili su
primjetni vrlo brzo, meutim u tvrtkama, posebno onima koje su otpad
odlagale u kontejnere velikog volumena, nije bilo znaajnijih pomaka na bolje.
Pokuaji da se problem rijei sa komunalnim redarstvom nisu urodili plodom
prije svega zbog nedovoljne ekipiranosti te gradske slube. Naime u Gradu
akovcu rade tri (3) komunalna radara koji bi trebali brinuti o komunalnom
redu u naselju akovec i 11 mjesnih odbora, na podruju na kojem ivi
30-ak tisua stanovnika, i dnevno dolazi na tisue dnevnih migranata,
radnika i srednjokolaca. Omjer nije nimalo povoljan, 10.000 na jednoga. U
ratnim filmovima partizani bi probili obru i kad bi neprijatelja bilo 10 na
jednoga, meutim bitka za komunalni red s ovakvim omjerom snaga ini se
unaprijed uzaludna i izgubljena. Obzirom da kanjavati sukladno odluci o
komunalnom redu mogu samo komunalni redari, koji su i bez akom-ovih
problema prezaposleni, bili smo prisiljeni ugraditi u cijenik usluga kaznene
odredbe tako da ih moemo naplaivati sami.
712
Slika 7: Cjenik zbrinjavanja otpada na odlagalitu Totovec
Nakon to je cjenik usluga proao proceduru na Gradskom poglavarstvu

i Gradskom vijeu Grada akovca, u tri navrata smo poslali dopise svim
korisnicima koji koriste kontejnere u kojima smo ih upozoravali na potrebu
odvajanja otpada prije odlaganja u kontejner i posljedino viu cijenu
zbrinjavanja na odlagalitu za otpad u kojem se nadzorom prilikom istovara
utvrdi nedozvoljeni sadraj. Svi dopisi, bez obzira da li su bili intonirani molei
ili prijetei, nisu naili na odaziv poslovnih korisnika. Nakon svega nije nam
preostalo drugo nego poeti primjenjivati cjenik u cijelosti. Da bismo izbjegli
mogue neugodnosti uveli smo i jedan novi obrazac: Nadzorni list istovara
otpada. U taj dokument radnik na planirki svojim potpisom potvruje da
je preuzeo ispravno sortiran otpad, ili ukoliko nae nedozvoljeni sadraj,
upisuje to je zatekao u preuzetom otpadu i koja je koliina zateena.
713
Slika 8: Obrazac Nadzorni list istovara otpada
Kad u prilogu rauna kojim ste zbrinjavanje obraunali po trostruko veoj

cijeni od redovne, korisniku poaljete i jednu kopiju nadzornog lista istovara
otpada, najvjerojatnije e vas nazvati direktor poduzea glavom i bradom
i reklamirati da ste neto pogreno obraunali. Kad mu objasnite o emu
se radi rei e da, ako je tome tako, mora zaposliti jednog ili dva radnika
koji e brinuti samo o otpadu, to mu poskupljuje proizvodnju. Podrati ete
njegovo izlaganje s punim razumijevanjem i objasniti mu da ste po Zakonu o
otpadu duni izdvojiti iz komunalnog otpada ambalani otpad, opasni otpad
714
itd, i da, ako izdvajanje korisnici ne uine prije odlaganja, taj dio posla mora
uiniti komunalna tvrtka na odlagalitu, gdje otpad dolazi ve pomijean,
za to treba zaposliti jo vie radnika, kojima treba dati plau svaki mjesec
to nije mogue bez poveanja cijene. Kada direktori neplanirani troak
zbrinjavanja otpada svale na lea radnika krug je zatvoren i od tada na dalje
poinje odvojeno skupljanje otpada kod poslovnih korisnika. Slian princip
primijenjen je i na domainstva kojima je u cjenik usluga dodana naknada za
sortiranje koja iznosi 20 kn za svakih zapoetih 120 litara volumena posude.
Slika 9: Cjenik za domainstva
715
Svaki sustav kojim elimo postii odvojeno skupljanje otpada mora imati
tako postavljen cjenik da je zbrinjavanje mijeanog komunalnog otpada
skupo, a zbrinjavanje odvojeno skupljenih frakcija jeftino ili ak bez naplate.
Doprinos poskupljenju zbrinjavanja proizvodnog otpada odlaganjem je i
naknada na optereivanje okolia otpadom koja iznosi 12,00 kn/tona, a plaa
se u korist Fonda zatite okolia i energetske uinkovitosti (FZOEU). Ostaje
nejasno zato FZOEU spomenutom naknadom nije obuhvatio i odlaganje
komunalnog otpada. Zar odlaganjem komunalnog otpada ne optereujemo
okoli?
7. TROKOVI I KORISTI
Toan iznos svih trokova koji se odnose na komuniciranje s korisnicima
nije mogue odrediti u lipu, ali za grubu orijentaciju moemo ih procjeniti
na oko 200.000.00 kn godinje. Najvei dio tog novca troi se na emitiranje
spotova na lokalnoj televiziji ~83.000 kn, slijedi emitiranje radijskih jingleova sa ~35.000,00 kn, zatim objave u tiskovinama ~35.000,00 kn, produkcija
novih spotova ~20.000,00 kn, radionice po kolama i vrtiima ~5.000,00 kn,
ostali trokovi ~22.000,00 kn. Pobrojanim trokovima treba dodati jo i plae
radnika u slubi kontrole i reklamacija, kao i mnotvo malih iznosa koje
nema smisla nabrajati. Kad sve zbrojimo da li je to puno ili malo? Velikim
tvrtkama koje uslugama pokrivaju jedan od etiri-pet najveih hrvatskih
gradova to je moda prava sitnica, ali veina srednjih i malih komunalaca
ne moe si priutiti luksuz da toliki novac uloi u komunikaciju. Jedni zato
to moraju ulagati u obnovu zastarjelog voznog i strojnog parka ne bi li
izali iz zaaranog kruga skupog odravanja, drugi zato to ne znaju kako
Grafikon 1: Koliine odvojeno skupljenog otpada
716
vrednovati rezultate takvog ulaganja i na koji nain sve zajedno prezentirati

vlasniku, najee JLS-u, odnosno gradskom ili opinskom vijeu. Vlasnik
(JLS) trai od uprave kvalitetnu uslugu i pozitivno poslavanje, meutim
najee nije spreman poveati cijenu jer na taj nain kupuje socijalni mir
(i posredno prolaz na izborima). Zato e se za sve drugo prije nai novac
nego za ulaganje u komunikaciju i edukaciju. GKP akom d.o.o. koje, pored
ostalih djelatnosti, upravlja i gradskim odlagalitem na problem vrednovanja
ulaganja u komunikaciju gleda kroz poveanje koliina odvojeno skupljenog
otpada i posljedinu utedu odlagalinog prostora.
Da nije bilo komunikacije ne bi bilo odvojeno skupljenog otpada i sav bi otpad,
ili njegova velika veina, zavrio na odlagalitu. Uz odvojeno skupljanje
uteen je odlagalini prostor koji se moe prodati po trenutno vaeoj cijeni
od 250,00 kn/tona + naknade + PDV (sveukupno 684,25 kn/tona komunalnog
otpada, odnosno 696,25 kn/tona proizvodnog otpada). U razdoblju od 2002.
do 2007. godine odvojeno je skupljeno 69090 tona. Tu koliinu moramo
pomnoiti sa cijenom zbrinjavanja 250,00 kn/tona i dobiti emo koliko smo
utedjeli. A uteda je vea od 17 miliona kuna odnosno oko 2,8 miliona kuna
godinje. Ipak nije sve tako bajno jer sa odvojeno skupljenim otpadom ima
jo posla na prijevozu, sortiranju i baliranju koji su dodatni trokovi. S druge
strane, dobar dio izdvojenih frakcija na tritu se moe prodati, tako da se, na
primjer, za istu transparentnu PE foliju moe dobiti oko 2.000,00 kn/tona.
Grafikon 2: Uteeni iznos po godinama
Usporedimo li izdvojene koliine otpada sa prosjenom godinjom koliinom

odloenog otpada dolazimo do zakljuka da smo vijek trajanja odlagalita
produili za dvije godine. Nakon svega iznesenog neki e pitati:A to je
717
sa tvrtkama koje nemaju vlastita odlagalita?. I za njih vrijedi jednaka

logika. Bez obzira koju cijenu plaaju za zbrinjavanje tone otpada, za one
koliine koje izdvoje nee morati platiti zbrinjavanje. Zakljuak koji se sam
namee je da svako ulaganje u odvojeno skupljanje ekonomski opravdano
ako trokovi odvojenog skupljanja po toni otpada ne prelaze cijenu trajnog
zbrinjavanja otpada na odlagalitu, spalionici ili drugdje. Nasuprot istoj
ekonomskoj logici, logika zatite okolia morala bi tolerirati i veu cijenu
odvojenog skupljanja od cijene trajnog zbrinjavanja odlaganjem jer se na taj
nain manje optereuje okoli otpadom, to je korist koju je trenutno teko
izraziti u novcu.
8. ZAKLJUAK
Postupanje s otpadom je djelatnost koju je nemogue kvalitetno razvijati
bez podrke JLS i korisnika. Bez obzira koliko se trudio, pruatelj usluge
je u nebranom grou tako dugo dok ga ne podre korisnici usluge.
Klju rjeenja nalazi se u podizanju svijesti i edukaciji korisnika usluga da
postupanje s otpadom nije neija tua briga, ve zajedniki problem, koji
se moe kvalitetno rijeiti samo i jedino partnerskim odnosom i suradnjom
davatelja i primatelja usluga. Sustav koji razvijamo mora biti jednostavan
i svima razumljiv, sa definiranim stimulativnim i destimulativnim mjerama
mrkvom i batinom. Prije pokretanja sustava o svemu treba informirati
korisnike sluei se pritom svim raspoloivim komunikacijskim kanalima.
Meutim, i nakon to sustav zaivi u praksi i dobro se uhoda, komunikacija
ne smije prestati. Cijelo vrijeme ivota sustava moraju funkcionirati svi
komunikacijski kanali. Ulaganje u komunikaciju s korisnicima je dugorona
i isplativa investicija, ija se isplativost moe jednostavno dokazati kroz
utede na stavci trajnog zbrinjavanja otpada, prihode od prodaje izdvojeno
skupljenog otpada, produenje vremena koritenja graevina namijenjenih
zbrinjavanju otpada i manje optereivanje okolia otpadom. Pria koju smo
ispriali moe se odrati u bilo kojoj sredini ali uz jedan nuan preduvijet
obraun usluge prema koliini. Razvijati CSGO, troiti vrijeme i novac na
komunikaciju s korisnicima nema smisla tako dugo dok uslugu postupanja
s otpadom naplaujemo prema metru kvadratnom stambenog ili poslovnog
prostora.
POPIS LITERATURE
Arhiva GKP akom d.o.o.
718
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
POKAZATELJI EFIKASAN ALAT ZA PRAENJE STANJA I

IZVJEIVANJE NA PODRUJU GOSPODARENJA OTPADOM
INDICATORS EFFICIENT TOOL FOR MONITORING AND REPORTING IN
WASTE MANAGEMENT
Jasna Kufrin, dipl. ing.; dr. sc. Savka Kuar Dragievi;
Agencija za zatitu okolia, Zagreb, Trg marala Tita 8
SAETAK
U cilju standardizacije praenja stanja i izvjeivanja o stanju okolia, a slijedei metodologiju Europske
agencije za okoli, Agencija za zatitu okolia izrauje Nacionalnu listu pokazatelja.
Tijekom procesa definira se metodologija prikupljanja i toka podataka, obrade i prikaza pokazatelja na
nain prilagoen potrebama izvjeivanja na nacionalnoj razini, prema tijelima EU te izvjeivanja
prema drugim meunarodnim obvezama. Izvjeivanje putem pokazatelja ve se koristi pri izradi
razliitih izvjea, pa tako i Nacionalnog izvjea o stanju okolia.
Lista pokazatelja za podruje otpad obuhvaa pokazatelje kojima se prati ostvarenje stratekih ciljeva,
posebno vezano uz praenje koliina nastalog otpada, postupaka u gospodarenju otpadom, pritisaka na
okoli uslijed djelovanja otpada, postupke sanacije te ekonomske instrumente. Obzirom na mogunost
izrade razvrstani su u kratkorone, srednjerone i dugorone.
Temeljem ocjene raspoloivosti podataka i definiranih prioriteta, planirat e se aktivnosti vezane uz
prikupljanje potrebnih podataka, razvoj Informacijskog sustava gospodarenja otpadom te izvjeivanje.
Kljune rijei: pokazatelj, nacionalna lista pokazatelja, podaci o otpadu, izvjeivanje,
informacijski sustav gospodarenja otpadom
ABSTRACT
With the purpose of setting the rules in environmental monitoring and reporting, and by following the
metodology set by European Environment Agency, the National list of indicators is being prepared by
the Croatian Environment Agency.

The metodology of data collection, data flow, data processing and presentation of indicators is being
defined during this process, in order to satisfy the needs of reporting on a national level, reporting
to various EU bodies and according to different international reporting obligations. Indicator based
reporting has already been used in preparation of various reports, among other in The National State of
Environment Report.
List of indicators for waste contains indicators by which the achievement of strategic objectives could be
monitored, esspecially the quantities of waste generated, waste management operations, pressures coming
from waste, remediation activities and economic instruments available. Considering the posibillitiy of
preparation, indicators have been sorted as short-term, mid-term and long-term.
On the basis of data availability and priorities defined, the activities related to data collection, waste
information system development and reporting should be planned.
Key words: indicator, national list of indicators, waste data, reporting, waste information
system
720
KUFRIN J., KUAR DRAGIEVI S.
1. UVOD
Udovoljavanje stalno rastuem broju zahtjeva zainteresiranih institucija,
strunjaka i graana koji trae zadovoljenje svojih prava na informaciju,
postalo je iscrpljujue za tijela koje te informacije moraju osigurati. Osobito
kada se trae informacije o istoj temi za sline potrebe, ali u neto drugaijem
formatu, koji nerijetko zahtjeva ponovne obrade podataka ili ak ponovno
prikupljanje podataka.
Kako bi se utedila energija, trokovi i vrijeme institucija koje moraju proizvesti
i dati na koritenje informacije o okoliu, potrebno je razviti efikasni sustav
informiranja koji je prilagoen potrebama razliitih interesnih i korisnikih
grupa koje trae informacije o nekoj vanoj okolinoj temi. Oblik proizvedene
informacije pokazatelja - prilagoava se potrebama korisnike grupe tako
da joj bude razumljiva, korisna ali istovremeno ne detaljnija nego to je
potrebno.
U razvoju ovakvog sustava prioritet je zadovoljiti potrebe najvanije korisnike
grupe, a to su nadlena tijela koja e pokazatelje koristiti kao efikasan alat u
procesu razvoja strategije, odreivanju potrebnih mjera kako bi se dolo do
zadanog cilja te u procesu praenja rezultata njihove provedbe.
Pokazatelji daju osnovu za konzistentno, stabilno i relevantno izvjeivanje
na meunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a njihovim
uvoenjem donosi se stabilnost u tokovima podataka u informacijski sustav,
popravlja se kvaliteta podataka i njihova usporedivost.
2. O POKAZATELJIMA
Svrha pokazatelja je pojednostavniti kompleksnu informaciju i kristalizirati
kljune poruke za ciljanu grupaciju. Informacija ponekad nastala agregiranjem
viestrukih podataka pokazateljima je prikazana na jednostavan i jasan nain,
to pomae razumijevanju sloenih okolinih problema.
Prema informacijskoj piramidi1 (Slika 1.), na dnu piramide nalaze se Primarni
podaci koji se prikupljaju za potrebe stvaranja informacija za viu razinu.
Slijede Osnovni (Elemental) pokazatelji najnie agregirani podatci i statistika
koje najvie koriste strunjacima za detaljne preglede vanih promjena.
Temeljni (Core) su pokazatelji kojima se daju agregirane informacije
nadlenim tijelima za potrebe procesa kreiranja politike, identifikaciju
potrebnih mjera i praenje njihove provedbe. Koriste se u izvjeivanju i za
informiranje javnosti.
1
Towards a core set of indicators on waste and material flows, European Topic Centre on
Waste and Material Flows, 2002
721
Slika 1. Informacijska piramida
Za donoenje odluka na najvioj razini i osiguravanje vrlo agregiranih

informacija o ostvarenim prioritetnim stratekim ciljevima koriste se Kljuni
(Key) pokazatelji.
Za podruje otpada osnovni strateki ciljevi2 i pripadajui kljuni pokazatelji
su:
- Cilj: izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada (to ukljuuje i smanjenje
tetnosti otpada)
Pokazatelj: Proizvedena koliina otpada i opasnog otpada ,
- Cilj: odrivo gospodarenje otpadom
Pokazatelj Udio oporabljenog u ukupnom otpadu ,
- Cilj: sanacija otpadom oneienog okolia (smanjivanje rizika od otpada)
Pokazatelj Broj saniranih lokacija oneienih otpadom.
3. STATUS IZRADE POKAZATELJA EUROPSKE AGENCIJE ZA OKOLI

(EEA)
Jednu od inicijativa izrade pokazatelja za podruje okolia pokrenula je
Europska agencija za okoli (EEA) 2002. godine. Lista temeljnih pokazatelja
(Core set) za podruje okolia usvojena je 2004.godine, sadravala je 37 okolinih
pokazatelja, od kojih dva iz podruja gospodarenja otpadom: 1) proizvodnja
komunalnog otpada i 2) proizvodnja i recikliranje ambalanog otpada.
2
Towards a core set of indicators on waste and material flows, European Topic Centre on
Waste and Material Flows, 2002
722
Razvoj pokazatelja za podruje otpada i tokova materijala povjeren je

europskom tematskom centru za podruje otpada (Topic Centre on Resource
and Waste Management). Set pokazatelja za otpad nastao je razmatranjem
ciljeva identificiranih u EU stratekim dokumentima, direktivama i drugim
propisima EU. Obzirom da su mnogi pokazatelji slabe kvalitete, uglavnom
radi neraspoloivosti podatka, od ukupno odreenih 26 pokazatelja za
podruje otpada izdvojeno je ukupno 12 koji bi mogli biti proizvedeni u
kraem roku.
4. LISTA POKAZATELJA ZA PODRUJE OTPADA U RH

Izrada Nacionalne liste pokazatelja za RH
Sukladno Zakonu o zatiti okolia, Agencija za zatitu okolia izrauje
Nacionalnu listu pokazatelja (NLP) koja se objavljuje u Narodnim novinama
za razdoblje od dvije godine. Pokazatelji za podruje otpad dio su NLP te
ine sastavni dio informacijskog sustava gospodarenja otpadom, kako je
propisano lankom 19. Zakona o otpadu.
Nacrt nacionalne liste pokazatelja raen je tijekom 2007/2008 godine u okviru
Povjerenstava za izradu NLP, u kojem su suraivali predstavnici nadlenih
tijela na dravnoj i regionalnoj razini te strunih institucija. U procesu razvoja
hrvatskih pokazatelja za podruje otpada koristila su se iskustva i rezultati
procesa izrade pokazatelja Europske agencije za okoli, uz uvaavanje
postojeih hrvatskih stratekih dokumenata i propisa na podruju otpada te
potreba za informacijama nunima za utemeljeno planiranje politike zatite
okolia i odrivog razvoja u Republici Hrvatskoj.
Nacrt liste pokazatelja je izraen, u tijeku je izrada Obrazaca pokazatelja, a
usvajanje Konane liste planirano je za kraj 2008.godine.
Kriteriji za odabir pokazatelja

Kakvi pokazatelji trebaju biti? Prvenstveno moraju biti znaajni za podruje
otpada i praktini u praenju napretka u podruju prevencije nastanka
otpada i gospodarenja otpadom. Moraju biti toni, jednostavni, razumljivi
i osjetljivi na promjene na koje moraju ukazivati. Moraju biti zasnovani na
raspoloivim podacima poznate kvalitete, usporedivi i mora biti mogue
aurirati ih u redovnim intervalima.
U Tablici 1. prikazani su kriteriji koji se koriste za odabir pokazatelja ili pak
ocjenu njihove kvalitete.
723
Tablica 1. Kriteriji za odabir ili ocjenu kvalitete pokazatelja

Broj KRITERIJ
1
strateki znaaj
2
3
4
5
6
7
8
9
TO SE OCJENJUJE
odgovara li pokazatelj na pitanja vezana uz strateke ciljeve
moe li se pokazateljem mjeriti napredak prema
pribliavanje zadanom
kvantitativnoj/kvalitativnoj vrijednosti3 odreenoj
cilju
stratekim dokumentom/propisom
raspoloivost i redovno je li pokazatelj zasnovan na odmah raspoloivim i rutinski
prikupljanje podataka prikupljenim podacima
metodoloka osnova
postoji li jasni opis metodologije, koristi li se u drugim
ustanovljena
inicijativama
prostorna pokrivenost je li prostorna pokrivenost dobra
vremenska pokrivenost ima li dovoljno podataka za prikaz vremenskih trendova
reprezentativnost za
ocjenjuje se kvaliteta podataka, jesu li podaci prikupljeni
usporedbu i konzisten- koritenjem iste metodologije, istih izvora te konzistentni u
tnost u obuhvatu
vremenskom/prostornom obuhvatu
razumljivost i jednopokazatelj mora imati jasnu definiciju i jednostavnu
stavna prezentacija
prezentaciju
pokriva li pokazatelj neku prioritetnu temu (npr. za tekuu
prioritetna tema
godinu ili dvije) na nacionalnoj ili meunarodnoj razini
Kada je tema koju opisuje preiroka, temeljnom pokazatelju mogu se

pridruiti osnovni pokazatelji (podpokazatelji) koji se najee zasnivaju na
istim setovima podataka, ali pruaju specifini ili detaljniji pogled na temu
koju opisuje temeljni pokazatelj.
Pokazatelji se prema mogunosti izrade svrstavaju u:
- Kratkorone (1-2 god) - podaci su raspoloivi, usporedivi i mogu pokazati
vremenski slijed. Metodologija izrade je dobro razvijena.
- Srednjerone (2-5 god) - podaci su djelomino raspoloivi ili e biti raspoloivi
kroz 1-2 god. Metodologija je razvijena/razumljiva, ali ne u potpunosti.
- Dugorone (5-10 god) podataka nema, premalo ih je ili ih je teko agregirati.
Metodologija je malo ili nedovoljno razvijena ili nejasna.
Popis nacionalnih pokazatelja za podruje otpada

Temeljem kriterija na<vedenih ranije, odreen je ukupno 31 temeljni pokazatelj za podruje otpad i 22 vezana osnovna pokazatelja (podpokazatelja).
Pokazatelji su prikazani u Tablici 2., grupirani prema pitanjima na koja odgovaraju, a koja su vezana za tri glavna strateka cilja. Ovi pokazatelji daju
cjeloviti pregled svih informacija kojima bi trebalo raspolagati da bi se moglo
odgovorno ocjenjivati stanje vezano uz gospodarenje otpadom. Meutim, za
njihovu izradu nuno je osigurati funkcionalan sustav prikupljanja i osiguravanja kvalitete podataka.
Daljnjom analizom popisa izdvojeno je ukupno 15 kratkoronih temeljnih
pokazatelja i 14 osnovnih (podpokazatelja) koji mogu biti izraeni u roku od
1-2 godine (osjenani u Tablici 2.).
1
Engleski pojam Target - kvantitavna vrijednost koja podrava postavljen strateki cilj.
Obino ima vremenski rok koji treba biti zadovoljen pri dizajniranju ili provedbi mjera.
724
NAZIV TEMELJNOG
Trenutna
POKAZATELJA / NAZIV
Mogunost
OZNAKA Vrsta
Prikaz pokazatelja
Mjerne jedinice raspoloivost
OSNOVNOG POKAZATELJA
izrade
podataka
(PODPOKAZATELJA)
I. Pokazatelji koji prate Cilj: izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada (ukljuuje i smanjenje tetnosti otpada)
Pitanja: Smanjuje li se ukupna koliina otpada i koliina posebnih kategorija otpada? Smanjuje li se udio opasnih tvari u otpadu? Razdvaja
li se veza izmeu proizvodnje otpada i gospodarskog rasta?
Ukupna koliina
ukupno, po stanovniku, po vrsti otpada, po
(t/god) (kg/
djelomino srednjeroni
O1
T
proizvedenog otpada (UPO) podruju djelatnosti NKD
stan./god)
raspoloivi
odnos ukupno proizvedenog otpada prema (kg/god / EUR/ djelomino srednjeroni
O1.1
O
Intenzitet proizvodnje otpada
BDP u godini
god)
raspoloivi
Koliina proizvedenog
ukupno, po stanovniku, po vrsti otpada
(t/god) (kg/
O2
T
raspoloivi kratkoroni
komunalnog otpada
(kljunom broju)
stan./god)
Broj stanovnika obuhvaenih
broj stanovnika obuhvaenih skupljanjem
djelomino
O2.1
O
(broj) (%)
srednjeroni
skupljanjem
komunalnog otpada
raspoloivi
Koliina proizvedenog otpada iz
(t/god) (kg/
nisu
O2.2
O
ukupno, po stanovniku
srednjeroni
kuanstava
stan./god)
raspoloivi
Proizvodnja otpada iz
odnos koliine proizvedenog otpada i
(kg/god / kn/
nisu
O2.3.
O
kuanstava prema prosjenoj
srednjeroni
osobne potronje iz kuanstava
god)
raspoloivi
osobnoj potronji iz kuanstva
djelomino
O2.4.
O
Sastav komunalnog otpada
po vrstama prosjean godinji
(mas%) (vol%)
srednjeroni
raspoloivi
(t/god) (kg/
djelomino
O2.5.
O
Otpad iz turizma
ukupno, po turistikom noenju
turistiko
srednjeroni
raspoloivi
noenje/god)
ukupno, po vrsti otpada (kljunom
djelomino
srednjeroni
O3
T
broju), po podruju djelatnosti (NKD), iz
(t/god)
raspoloivi
proizvodnog otpada
preraivake industrije po razredima NKD
(t/god) (kg/
(kljunom broju) i Ybroju, po podruju
djelomino
O4
T
stan./god)
kratkoroni
opasnog otpada
djelatnosti (NKD), iz prereivake
raspoloivi
(%)
industrije (djelatnost D)
Tablica 2. Popis nacionalnih pokazatelja za podruje otpada
725
NAZIV TEMELJNOG
POKAZATELJA / NAZIV
OZNAKA Vrsta
Prikaz pokazatelja
Mjerne jedinice
(PODPOKAZATELJA)
Intenzitet proizvodnje opasnog odnos ukupno proizvedenog opasnog
(kg/god / EUR/
O4.1.
O
otpada
otpada prema jedinici BDP
god)
(kljunom broju), po vrsti materijala
(t/god) (kg/
O5
T
ambalanog otpada
koliina ambalae stavljena na trite u
stan./god)
godini ukupno, po vrsti materijala
Koliina ambalae na tritu
koliina ambalae stavljene na trite
O5.1
O
prema osobnoj potronji u
(t/god / kn/god)
prema osobnoj potronji u kuanstvu
kuanstvu
(t/god) (kg/
O6
T
otpada od graenja i ruenja (kljunom broju)
stan./god)
(t/god) (kg/
(kljunom broju)
O7
T
elektronikog otpada
koliina elektrinih i elektronikih ureaja i
stan./god)
opreme stavljene na trite
(kom/100 stan.)
Koliina proizvedenih
O8
T
(t/god) (kg/
otpadnih vozila
ukupni broj automobila
stan./god)
(t/god) (kg/
O9
T
otpadnih guma
koliina guma stavljenih na trite u godini
stan./god)
ukupno, po stanovniku u godini, po vrsti
otpada (kjuni broj)
(t/god) (kg/
O10
T
otpadnog ulja
koliina ulja stavljenih na trite (motorna,
stan./god)
jestiva)
(t suhe tvari/
O11
T
otpadnog mulja iz ureaja za
god) (kg/stan./
(kljunom broju)
proiavanje otpadnih voda
god)
726
kratkoroni
djelomino
raspoloivi
kratkoroni
kratkoroni
kratkoroni
kratkoroni
srednjeroni
djelomino
raspoloivi
raspoloivi
raspoloivi
djelomino
raspoloivi
raspoloivi
srednjeroni
kratkoroni
djelomino
raspoloivi
nisu
raspoloivi
kratkoroni
djelomino
raspoloivi
Trenutna
Mogunost
raspoloivost
izrade
podataka
O13
O14
O15
O16
O17
O18
Broj planova gospodarenja

otpadom
Broj tvrtki sa sustavom

upravljanja okoliem
medicinskog otpada
otpada ivotinjskog porijekla
Potronja opasnih tvari u
proizvodima koji zavravaju
u prioritetnim vrstama
otpada
otpadnih baterija i
akumulatora
NAZIV TEMELJNOG
POKAZATELJA / NAZIV
OZNAKA Vrsta
(PODPOKAZATELJA)
Koritenje mulja iz ureaja za
O11.1
O
poroiavanje otpadnih voda na
poljoprivrednim povrinama
O12
T
otpada iz rudarstva i vaenja
mineralnih sirovina
(%)
udio opasnih tvari u ukupnom sadraju u

odabranim proizvodima
broj
broj
(t/god)
ukupno, po vrsti otpada (kljunom broju)
ukupni broj tvrtki s certificikatom EMAS /

ISO 9000 / ISO 14001-EMS (broj)
ukupni broj tvrtki koje su provele projekt
istije proizvodnje (broj)
ukupni broj izraenih planova g.o.
proizvoaa, gradova i opina, upanija
(t/god)
(t/god) (kg/
stan./god)

(kjuni broj)
koliina baterija i akumulatora stavljenih na
trite u godini
ukupno, po vrsti otpada (kljunom broju)
(t/god) (kg/
stan./god)
(t/god)
raspoloivi
raspoloivi
nisu
raspoloivi
djelomino
raspoloivi
djelomino
raspoloivi
raspoloivi
nisu
raspoloivi
nisu
raspoloivi
kratkoroni
kratkoroni
dugoroni
srednjeroni
kratkoroni
kratkoroni
dugoroni
kratkoroni
Trenutna
Mogunost
izrade
podataka

(kljunom broju)
koritenje mulja na poljoprivrednim

povrinama u godini
Prikaz pokazatelja
727
NAZIV TEMELJNOG
Trenutna
POKAZATELJA / NAZIV
Mogunost
OZNAKA Vrsta
Prikaz pokazatelja
izrade
podataka
(PODPOKAZATELJA)
II. Pokazatelji koji prate Cilj: odrivo gospodarenje otpadom.
Pitanja: Gospodarimo li otpadom na odrivi nain? Poveava li se udio oporabljenog otpada? Zbrinjava li se otpad na odrivi nain?
Smanjujemo li pritiske od postupaka gospodarenja otpadom? Da li se smanjuje transport otpada? Jesu li trenutni i planirani kapaciteti za
oporabu/zbrinjavanje otpada dostatni?
broj graevina po postupcima oporabe
R i zbrinjavanja D ukupni, za opasni
otpad i za posebne kategorije otpada. broj
Kapaciteti za oporabu i
(broj)
odlagalita po vrstama. broj regionalnih/
zbrinjavanje otpada
(m3) (t/god)
djelomino srednjeroni
O19
T
upanijskih centara za gospodarenje
(graevine)
(m3/god) (GJ/ raspoloivi
otpadom.
god)
kapacitet graevina po postupcima
oporabe R i zbrinjavanja D ukupni, za
opasni otpad, za posebne kategorije otpada
broj tvrtki s dozvolom za gospodarenje
Broj dozvola za gospodarenje
otpadom po grupama otpada (opasni/
O19.1
O
(broj)
otpadom
neopasni/ komunalni), po postupcima
oporabe R i zbrinjavanja D
koliina upuena na oporabu/zbrinjavanje/
Gospodarenje otpadom
(t/god) (% od
djelomino
O20
T
izvoz - ukupna i posebno za komunalni,
srednjeroni
ukupne koliine
proizvedenog) raspoloivi
opasni otpad, posebne kategorije otpada
Koliina oporabljenog otpada ukupno, po vrstama postupaka oporabe R
nisu
O21
T
(t/god)
srednjeroni
po postupcima oporabe R
posebno za komunalni otpad, opasni otpad
raspoloivi
Koliine oporabljenog otpada za ukupno, po vrstama postupaka oporabe R
O21.1
O
(t/god)
posebne kategorije otpada
za svaku posebnu kategoriju otpada
Odnos oporabljenog otpada i
za ukupno oporabljeni, za komunalni,
(% od
nisu
srednjeroni
O21.2
O
proizvedenog otpada
opasni i posebne kategorije otpada
proizvedenog) raspoloivi
ukupno, po vrstama postupaka
Koliina zbrinutog otpada po
nisu
O22
T
zbrinjavanja D posebno za komunalni
(t/god)
srednjeroni
postupcima zbrinjavanja D
raspoloivi
otpad, opasni otpad
728
NAZIV TEMELJNOG
POKAZATELJA / NAZIV
OZNAKA Vrsta
Prikaz pokazatelja
Mjerne jedinice
(PODPOKAZATELJA)
ukupno, po vrstama postupaka oporabe-R
Koliine zbrinutog otpada za
O22.1
O
(t/god) - za svaku posebnu kategoriju
(t/god)
posebne kategorije otpada
otpada
Odnos ukupno odloenog otpada
koliina odloenog u godini ukupno i u
(t/god)
O22.2
O
na odlagalita prema ukupno
odnosu na ukupno proizvedeni otpad
(% od UPO)
proizvedenom otpadu
ukupno i u odnosu na ukupno proizvedeni
Koliina odloenog
(t/god)
biorazgradivi komunalni otpad u 1995.g.
O23
T
biorazgradivog otpada na
koliina proizvedenog biorazgradivog
(%)
odlagalitima
otpada
ukupno uvezena / izvezena koliina u
O24
T
Prekogranini promet otpada
(t/god)
godini
Prekogranini promet opasnog
izvoz ukupno, po vrstama otpada, po
O24.1
O
(t/god)
otpada
zemljama
Prekogranini promet neopasnog izvoz / uvoz - ukupno, po vrstama otpada,
(t/god)
O24.2
O
otpada
po zemljama
Emisije staklenikih plinova
ukupne emisije od oporabe i zbrinjavanja
(Mt CO2 eq)
O25
T
(GHG) od gospodarenja
(Mt CO2 eq)
otpadom
emisije iz odlagalita komunalnog otpada
O25.1
O
Emisije GHG iz odlagalita
(Mt CO2 eq)
(Mt CO2 eq)
koliina procjednih voda iz odlagalita
(m3/god)
O26
T
Procjeivanje iz odlagalita
(opasnog/neopasnog otpada)
Koritenje zemljita za
koritenje zemljita za graevine za
O27
T
(m2)
oporabu i zbrinjavanje
gospodarenje otpadom
Koritenje zemljita za
O27.1
O
koritenje zemljita za odlagalita
(m2)
odlagalita (m2)
srednjeroni
kratkoroni
kratkoroni
kratkoroni
srednjeroni
kratkoroni
nisu
raspoloivi
djelomino
raspoloivi
raspoloivi
djelomino
raspoloivi
djelomino
raspoloivi
raspoloivi
raspoloivi
kratkoroni
dugoroni
dugoroni
srednjeroni
djelomino
raspoloivi
nisu
raspoloivi
nisu
raspoloivi
kratkoroni
raspoloivi
Trenutna
Mogunost
raspoloivost
izrade
podataka
729
730
T-temeljni pokazatelji , O osnovni pokazatelji (podpokazatelji)
NAZIV TEMELJNOG
Trenutna
POKAZATELJA / NAZIV
Mogunost
OZNAKA Vrsta
Prikaz pokazatelja
izrade
podataka
(PODPOKAZATELJA)
III. Pokazatelji koji prate Cilj: sanacija otpadom oneienih lokacija
Pitanja: Saniraju li se otpadnom oneiene lokacije?
broj saniranih lokacija sufinanciranih od
strane Fonda za zatitu okolia i energetsku
Broj saniranih lokacija
O28
T
(broj)
oneienih otpadom
uinkovitost (FZOEU)
broj saniranih odlagalita
Financijska sredstva utroena sredstva FZOEU utroena na sanaciju:
O29
T
na sanaciju (planirana/
slubenih / divljih odlagalita, ostalih
(kn/god)
realizirana)
lokacija oneienih otpadom
IV. Pokazatelji ekonomski instrumenti - kojima se prati ostvarenje sva tri strateka cilja.
Pitanja: koji su trokovi i dobiti u gospodarenju otpadom
nisu
trokovi oporabe / zbrinjavanja otpada po
dugoroni
O30
T
Trokovi zbrinjavanja otpada
(kn/t)
postupku oporabe / zbrinjavanja
raspoloivi
djelomino
Nain obrauna komunalnog
udio pojedinih naina obrauna skupljanja
kratkoroni
O30.1
O
(%)
otpada
mijeanog komunalnog otpada
raspoloivi
Investicije u gospodarenju
O30.2
O
investicije u gospodarenju otpadom
(kn/god)
otpadom
za projekte prevencije i smanjenja nastanka
Sredstva Fonda za zatitu
otpada; za unaprjeenje gospodarenja
(kn/god)
O30.3
O
okolia utroena za projekte
otpadom (infrastruktura); za sanaciju
gospodarenja otpadom
lokacija oneienih otpadom
Zaposlenost u gospodarenju
broj zaposlenih u sektoru gospodarenja
djelomino
O30.4
O
(broj)
kratkoroni
otpadom
otpadom
raspoloivi
naknade isplaene / naplaene u
gospodarenju posebnim kategorijama
O31
T
Naknade
(kn/god)
otpada po kategoriji. naknade naplaene
za optereivanje okolia otpadom
5. OPIS POJEDINOG POKAZATELJA

Svaki pokazatelj detaljno se opisuje i to na dvije razine:
a) specifikacijski dio - sadri metapodatke kao to su naziv, izvori i/ili
potencijalni izvori podataka, periodinost, metodologija odreivanja
pokazatelja, nain prikaza, dostupnost, pravna pokrivenost.
b) ocjena ukljuuje ocjenu stanja, kljune poruke, analize, prikaz trendova,
grafike i podatkovne sadraje (grafovi, karte, linkovi na podatke, )
U nastavku se, za uvid u nain i irinu prikaza pojedinog pokazatelja, daje
tablica sa specifikacijskim dijelom za pokazatelj Koliina proizvedenog
opasnog otpada.
Tablica 3. Specifikacijski dio pokazatelja Koliina proizvedenog opasnog otpada
Naziv
Definicija
O4 Koliina proizvedenog opasnog otpada

Definicija pokazatelja pokazatelj prati kretanje koliina
proizvedenog opasnog otpada po vrstama i djelatnostima u
kojima nastaje. Pokazateljem se direktno prati cilj smanjenja
koliina i tetnosti otpada.
Podpokazatelj:
Intenzitet proizvodnje opasnog otpada - odnos izmeu
nastajanja opasnog otpada i gospodarskog rasta
Pravna pokrivenost
Zakon o potvrivanju Baselske Konvencije o nadzoru

prekograninog prometa opasnog otpada i njegovu
odlaganju (NN MU 3/94)
Zakon o otpadu (NN 178/04, NN 111/06, NN 60/08)
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s
katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05)
Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, NN 111/07)
Pravilnik o registru oneiavanja okolia (NN 35/08)
EU propisi:
Uredba 2150/2002 o statistikama otpada
Uredba 166/2006 o uspostavi Europskog registra isputanja i
prijenosa oneiujuih tvari (PRTR Regulation)
Direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC)
Pozicija u DPSIR sustavu:
Pritisak (P)
Stupanj prioriteta
K - kratkoroan
731
Nain odreivanja
Pokazatelj se odreuje temeljem godinjih izvjea u Registar

oneiavanja okolia koje dostavljaju proizvoai otpada
(Prijavni listovi). Podatke prikupljaju upanijska nadlena
tijela, a na nacionalnoj razini objedinjavaju se u Agenciji za
zatitu okolia. Podaci se objavljuju u godinjem Izvjeu
iz Registra oneiavanja okolia te godinjem izvjeu za
Sekretarijat Baselske konvencije (www.azo.hr).
Podatke prikuplja i Dravni zavod za statistiku putem
statistikog istraivanja (OTP) koje se provodi svake dvije
godine, a rezultati se objavljuju u Statistikom ljetopisu
(www.dzs.hr) i dostavljaju Eurostatu.
Koliine otpada iskazuju se po vrstama, prema Katalogu
otpada, a za potrebe izvjeivanja prema Baselskoj konvenciji
primjenjuje se klasifikacija po Y brojevima.
Koliine otpada iskazuju se i po djelatnostima, prema
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD).
Za broj stanovnika koristi se procjena broja stanovnika RH
sredinom godine.
Bruto domai proizvod (BDP) rauna se po metodologiji
Sustava nacionalih rauna UN - SNA 1993 i Europskog
sustava rauna ESA 95.
Nain prikaza
Grafiki prikazi za pokazatelj:

koliina proizvedenog opasnog otpada u godini ukupno (t/
god), po stanovniku (kg/stan./god), po vrsti otpada (kljunom
broju) i Ybroju (t/god), po podruju djelatnosti (NKD) (t/
god), iz prereivake industrije (djelatnost D) (% od UPO po
broju djelatnosti D)
Grafiki prikazi za podpokazatelj:
odnos ukupno proizvedenog opasnog otpada prema jedinici
bruto domaeg proizvoda (BDP) (kg/god / EUR/god)
Izvor / potencijalni izvor

podataka
a) - Agencija za zatitu okolia

- Dravni zavod za statistiku
Periodinost
Godinje (AZO), Dvogodinje (DZS)
Set podataka
Obveze izvjetavanja
Raspoloivost
732
- Registar oneiavanja okolia (podaci s prijavnih listova

PL PPO, PL SPO, PL SKO, PL OPKO)
- Baza podataka DZS prema Obrascu Godinji izvjetaj o
otpadu OTP-probni.
- podaci DZS o stanovnitvu, BDP
Godinje izvjee iz Registra oneiavanja okolia (ROO)
Godinje izvjee Sekretarijatu Baselske konvencije
Dvogodinje izvjee Eurostatu
Sustav prikupljanja podataka u funkciji je od 1997.godine,
podaci su dostupni, ali jo uvijek nepotpuni i nedovoljno
dobre kvalitete.
6. ZAKLJUAK
Izvjeivanje o gospodarenju otpadom bazirano na uporabi pokazatelja samo
je jedna komponenta cjelovitog sustava izvjeivanja i informiranja o stanju
okolia u RH. Budui da se razvoj hrvatskih pokazatelja provodi u skladu s
procesom i prema metodologiji koju provodi Europska agencija za okoli (uz
uvaavanje nacionalnih prioriteta i specifinih ciljeva), time se osigurava i
harmonizacija budueg izvjeivanja s europskim sustavom.
Pokazatelji daju osnovu za strateko izvjeivanje te kreiranje i praenje
politike gospodarenja otpadom i postavljenih ciljeva - posebno na podruju
smanjivanja otpada, poveanja udjela oporabljenog otpada, razvoja
infrastrukture i uope razvoja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
Pri tome je od primarne vanosti imati razraen sustav prikupljanja svih
nunih podataka za izraun pokazatelja te osigurati da se sustav efikasno
provodi.
U Hrvatskoj, ali i na europskoj razini, upravo raspoloivost i kvaliteta
pojedinih podataka predstavlja problem. Pojedine kategorije otpada neto
se bolje prate, pa e pokazatelje biti lako izraditi. Za odreene vrste otpada
teko se prate tokovi, stoga je izrada pokazatelja ostavljena za srednjerono
ili ak dugorono razdoblje. To je i jedan od razloga zato se do sada izraeni
pokazatelji u izvjeima koncentriraju vie na to da se to bolje iskoriste i
prikau raspoloivi podaci nego da se odgovori na kljuna pitanja na koja
pokazatelji trebaju odgovoriti.
U narednom periodu potrebne aktivnosti treba usmjeriti na dalji razvoj i
izgradnju informacijskog sustava gospodarenja otpadom kao osnove za
izradu pokazatelja, te osigurati redovite tokove podataka koji su potrebni za
izradu pokazatelja, posebno onih koji se do sada nisu prikupljali, te poraditi
na unaprjeenju kvalitete podataka.
Pokazatelji moraju biti otvoreni za izmjene i budui razvoj, pa e s vremenom
neki pokazatelji biti zamijenjeni drugima bolje kvalitete ili veeg znaaja.
Posebno e na budui razvoj pokazatelja utjecati i kriterij prostorne
komponente podataka, tj. jesu li georeferencirani, obzirom da se provode
aktivnosti na jaanju infrastrukture i servisa za pruanje korisnicima
integriranih prostornih i geografskih informacija (iz razliitih izvora i
razina).
Agencija za zatitu okolia osigurat e dostupnost pokazatelja putem Internet
stranica u okviru informacijskog sustava i time omoguiti dostupnost i
viestruko koritenje za izradu periodinih tematskih i sektorskih izvjea
baziranih na pokazateljima.
733
POPIS LITERATURE
1. Towards a core set of indicators on waste and material flows, European Topic Centre on
Waste and Material Flows (ETC/WMF), 2002.
2. EEA Core Set of indicators - Guide, Technical report No1/2005, European Environment
Agency, 2005.
3. Revised ste of indicators on waste and resource use, European Topic Centre on Resource
and Waste Management, 2005.
4. Zakon o otpadu, (NN 178/04, 111/06, 60/08)
5. Strategija gospodarenja otpadom, (NN 130/05)
6. Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015.godine, (NN 85/07)
734
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
EDUKACIJA I KOMUNIKACIJA
PRISTUP CILJNIM JAVNOSTIMA NA ODGOVARAJUI NAIN
EDUCATION AND COMMUNICATION
ADDRESSING EACH TARGET PUBLIC WITH THE APPROPRIATE APPROACH
1
prof. psih. Dijana Kobas Dekovi1, Mr.sc. anina igo2

MBA, Spona komunikacije, Ulica kralja Zvonimira 26, Zagreb, 2MBA, Zagreb,
SAETAK
U Republici Hrvatskoj postignuti su odreeni rezultati u gospodarenju otpadom. Do punog ostvarenja
ciljeva zacrtanih Nacionalnom strategijom i Planom gospodarenja otpadom potrebno je osmisliti i
implementirati planove edukacije i komunikacije sa svim relevantnim javnostima Republike Hrvatske.
Pri tome je potrebno problematici pristupiti sistematski uvaavajui pravila struke kako bi se mogli
razviti komunikacijski programi koji e na odgovarajui nain odgovoriti na izazove potrebne edukacije
stanovnitva u podruju upravljanja komunalnim otpadom.
Edukacijom je potrebno postepeno, kontinuirano i dugorono poveavati svijest i prihvaanje o potrebama
promjene ponaanja s ciljem smanjivanja ukupne koliine otpada kao i smanjivanja njegovih opasnih
svojstava. Konaan cilj je promjena ponaanja to veeg broja hrvatskih graana prema eljenom cilju.
Javni stav prema otpadu je uvelike negativan, to rezultira neprijateljskim stavom prema bilo kakvoj
vrsti promjene u sustavu gospodarenja otpadom. Uslijed nedostatnog informiranja i edukacije, javnost
vidi otpad i gospodarenje otpadom kao problem, ali ne kao svoj ve neiji drugi, koji netko drugi treba
i rijeiti: drava, njezine agencije, upanije, itd. Volja za djelovanje na razini pojedinca postoji samo
verbalno uz uglavnom prihvatljivo objanjenje da postojea infrastruktura u veini sluajeva ne
podrava odgovornije ponaanje. Na lokalnim razinama uglavnom se susreemo s grupama i entitetima
s razliitim interesima uslijed ega gotovo redovito dolazi do nesporazuma i uvjetno reeno sukoba pri
pokuaju rjeavanja problema otpada. Sukobi nastaju osobito kada se odreuje nova lokacija za objekte
za gospodarenje otpadom ili kada ve postojea neregulirana odlagalita trebaju biti obnovljena. Razlozi
tome su nedovoljno znanje i razina informiranja o pitanjima otpada. Osim toga, dugo postojanje
NIMBY1 sindroma, te povezanih tekoa pri odabiru lokacija predstavljaju dodatan problem. Sindrom
prati NIMET2 efekt, odnosno nevoljnost politiara da poduzmu konkretne aktivnosti.
Kljune rijei: NIMBY, komunikacija, edukacija, analiza, plan
SUMMARY
Croatia has made a considerable amount of progress in the field of waste management. In order to fully
achieve the goals set out in the Croatian Waste Management Strategy and National Waste Management
Plan, it is necessary to define and implement a program of education and communication with all
relevant publics in Croatia. This task should be approached in a systematic manner, applying the rules
of the profession so as to develop communication programs which will appropriately address the need for
educating residents in the area under consideration.
Through education we need to gradually, continually and permanently raise the awareness and
acceptance of the need for a change in behaviour aimed at reducing the overall amount of waste as well
as its hazardous properties. The ultimate goal is altering the behaviour of as many Croatian citizens as
possible in the desired direction.
Public opinion about waste is largely negative, which results in a hostile attitude towards any kind
of change in the waste management system. Due to a lack of information and education, residents
perceive waste and waste management as someone elses problem, to be resolved by someone else: the
state, state agencies, county authorities, etc. Willingness to act individually is professed but rarely
executed, under the acceptable explanation that the existing infrastructure in most cases does not enable
more responsible behaviour (which is for the most part true). On the local level we frequently encounter
groups and entities with clashing interests, which almost regularly leads to misunderstandings and
conflicts when addressing the issue of waste management. Conflicts are particularly common when new
locations are chosen for waste treatment facilities or when unlicensed dumpsites need to be reconstructed,
the underlying reasons being insufficient knowledge on waste issues and low level of understanding.
Furthermore, a long presence of the NIMBY1 syndrome, and related difficulties in selecting a location,
represent additional problems. The NIMBY syndrome is often accompanied by the NIMET2 effect, i.e.
unwillingness of politicians to undertake concrete action.
Key words: NIMBY, communication, education, analysis, plan
1
2
Not In My Back Yard ne u mome dvoritu

Not In My Election Time ne za mojeg mandata
736
KOBAS DEKOVI D., IGO .
1. UVOD
1. INTRODUCTION
1.1 Gospodarenje otpadom u

Hrvatskoj
1.1 Waste management in
Prema podacima objavljenima u

Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske3, godinje se u Hrvatskoj proizvede 13,2 tona otpada.
Svaki stanovnik Hrvatske godinje
proizvede otprilike 327 kilograma otpada, pri emu se gotovo 90% otpada odlae na odlagalita, dok se svega 10% prikuplja se za recikliranje.
Na podruju Republike Hrvatske
djeluje 209 tvrtki koje skupljaju i odvoze komunalni otpad na odlagalita. Koliina komunalnog otpada je
u stalnom porastu, dok se istodobno
smanjuje koliina odvojeno skupljenog otpada kao i broj reciklanih
dvorita. U veini sluajeva komunalni otpad se odlae neprimjereno
i nekontrolirano na neureene i nerazvrstane deponije, dok istovremeno sektor gospodarenja otpadom biljei snaan rast.
U narednim godinama najvie e se
ulagati u otvaranje centara za gospodarenje otpadom pod ugovorima o
javno-privatnom partnerstvu.
Nedovoljno znanje o ovoj problematici dovodi do sloenih i konfliktnih
situacija pri odreivanju novih lokacija za odlagalita ili izgradnji postrojenja i pogona vezanih uz gospodarenje otpadom. Lokalne zajednice
redovito se protive izgradnji takvih
According to data published in the

Strategy of Waste Management in
the Republic of Croatia1, 13.2 tons
of waste is generated every year in
Croatia. Each Croatian citizen produces around 327 kilograms of waste
per year, and almost 90% of waste
is deposited on landfill sites, while
only 10% is collected for recycling.
In Croatia there are 209 companies
that collect and transport municipal
waste to landfill sites. The quantity of
municipal waste is ever increasing,
while at the same time the amount
of separately collected waste and
number of recycling yards is decreasing. In the majority of cases, municipal waste is inadequately managed
and deposited in uncontrolled and
unclassified dumpsites while at the
same time the waste management
sector is recording strong growth.
In upcoming years most investments
will be related to opening waste
management centres under public
private partnership agreements.
Insufficient knowledge leads to
complex and conflict situations
when new locations are selected
for landfills or when waste treatment facilities and plants are built.
Local communities regularly ob-
Croatia
Strategija gospodarenja otpadom RH, Sabor Republike Hrvatske, 14. listopada 2006. (Tekst
dostupan na: http://www.nn.hr [stranice su posjeene 11. kolovoza 2008.])
Strategy of Waste Management in the Republic of Croatia, Croatian Parliament, 14 October 2006
(Available at: http://www.nn.hr [accessed 11 August 2008])
737
objekata u svojim sredinama. Taj je

problem poznat kao NIMBY sindrom
(NIMBY Not In My Back Yard, ne
u mome dvoritu). Drugi problem
je nedovoljna osvijetenost ljudi o
tome da je otpad njihov problem, a
ne problem nekog drugog te da moraju sami preuzeti odgovornost kako
bi se smanjio negativan uinak na
okoli. U pozadini ovih problema je
nedovoljna edukacija i nedostatak
pravog pristupa graanima koji bi
doveo do promjene percepcije, prihvaanja i promjena u ponaanju.
ject to such facilities being built in

their surroundings. The problem
is known as Not In My Back Yard
syndrome (NIMBY). Another problem is lack of awareness that waste
is their problem and not somebody
elses and that they should accept
responsibility in order to minimize
side effects to the environment. The
underlying problem is lack of education and proper approach to citizens which would lead to attitude
change, acceptance and changes in
behaviour.
1.2 Upravljanje problemima od

javnog znaaja
1.2 Issues management
Komunikacijski aspekt upravljanja

otpadom moe se staviti u iroku kategoriju upravljanja problemima od
javnog znaaja, tzv. issues management, jer se radi o temama koje predstavljaju oblik prijetnje za neku organizaciju kao to tvrdi Smith (2005):
Odreeni problemi predstavljaju razlog za zabrinutost za organizaciju
poput trenda, dogaaja, situacije ili
spora koji moe utjecati na organizaciju. Sporni problemi od javnog znaaja pojavljuju se u promjenjivom
okruenju i esto su posljedica konfliktnih vrijednosti (bilo da se radi o
razliitim vrijednostima organizacije
i jednog dijela njezine javnosti, ili o
razliitim omjerima slinih vrijednosti).
Razliiti autori imaju potpuno ili djelomino razliite definicije pa tako
Renfro (1993. citiran u Heathu 1997.)
navodi da problem od javnog znaaja nije isto to i razlog za zabrinutost; odreeni razlog za zabrinutost
738
The communicational aspect of waste

management can be considered part
of the wider category of issues management, as we are usually dealing
with issues that represent a threat
to an organization, as explained by
Smith (2005):
Issues are situations that present
matters of concern to organizations
as a trend, an event, a development
or a matter in dispute that may affect
an organization. Issues exist within
a changing environment and are often the result of conflicting values
(either different values held by the
organization and one of its publics,
or a different balance among similar
values).
Different authors offer completely or
partially different definitions, thus
Renfro (1993, cited in Heath 1997)
reasoned that an issue is not the
same as concern; one or more issues
will result from concern. For an issue
to exist, we need at least two parties
moe rezultirati jednim ili vie problema od javnog znaaja. Da bi se

radilo o problemu od javnog znaaja
moraju postojati barem dvije strane
s razliitim vienjima o nainu rjeavanja odreenog problema.
Ove definicije u skladu su s problematikom upravljanja otpadom
s kojom se susreemo, a da pritom
osim o upravljanju problemima od
javnog znaaja moemo govoriti i o
upravljanju krizama dodatno potvruje Heath (1997.): Krizno komuniciranje i upravljanje problemima
od javnog znaaja spajaju se kada
kljune javnosti smatraju da tvrtke
ili vladine organizacije stvaraju rizik
ili dozvoljavaju nastanak rizika za
zdravlje, sigurnost, kvalitetu okolia
ili ekonomsku dobrobit stanovnika
ili korisnika odreenih proizvoda.
Kako ne bi dolo do krize koja je
uobiajeno neizvjesnog i u velikom
broju sluajeva nepovoljnog ishoda
za sve zainteresirane strane potrebno je dovoljno unaprijed predvidjeti
potencijalne probleme i s njima povezane rizike koritenjem za to predvienih alata issues managementa,
kao to navode Chase i Jones u svojoj
definiciji upravljanja problemima od
javnog znaaja (issues managementa) koje je alat kojim tvrtke mogu
prepoznati, analizirati i upravljati
nastalim problemima i na njih reagirati prije nego postanu javni (citiran
u Regesteru, Larkin, 2002.).
Postoji vie teorija o tome kako stvoriti model upravljanja problemima
od javnog znaaja (time su se primjerice bavili Renfro, Chase, Johnson i
dr.), no mi se najvie slaemo s mo-
with different points of view regarding how an issue should be solved.

These definitions correspond to
the waste management issues we
encounter, but in such matters crisis management is also involved
in addition to issues management.
Additional confirmation for this
was given by Heath (1997): Risk
communication and issues management merge at the point where key
publics feel deep concern that companies and governmental organizations create or allow risk to occur
that will affect the health, safety, environmental quality, and economic
well-being of community residents
and users of products.
In order to avoid a crisis, which usually has an uncertain and often unfavourable outcome for all parties,
we need to predict potential issues
well in advance as well as the related risks, with the help of issues
management tools, as Chase and
Jones mention in their definition of
issues management as a tool which
companies could use to identify, analyse and manage emerging issues
and respond to them before they
become public knowledge (cited in
Regester, Larkin, 2002).
There are several theories on how an
issues management model should
be created: Renfros, Chases, Johnsons, etc., but the authors prefer
the one described by Heath (1997):
Identification, scanning,
monitoring, analysis and priority setting and strategic issue response
739
delom kojeg opisuje Heath (1997.)

kao: identifikaciju, motrenje, nadzor, analizu i odreivanje prioriteta
te reagiranje na strateke probleme
kroz planiranje poslovanja, razradu
korporativne drutvene odgovornosti, planiranje javne politike i planiranje komunikacije o problemima od
javnog znaaja.
eli li organizacija predvidjeti probleme i na njih reagirati prije nego se
otmu kontroli, trebala bi poboljati
svoje etiko djelovanje i implementirati temeljene funkcije upravljanja problemima od javnog znaaja:
strateko planiranje poslovanja, praenje problema od javnog znaaja,
utvrivanje i primjenu visokih standarda korporativne drutvene odgovornosti, te koordinacija i edukacija
kljunih kadrova za ostvarenje iskrene, jasne, injenine i otvorene komunikacije uz minimalno uplitanje
pravnih savjetnika koji vie znaju o
sudskim sporovima nego o odnosima s medijima i posljedicama osude
javnosti (Heath, 1997.).
Pritom je vano prepoznati koji problemi mogu utjecati na poslovanje i
u kojoj mjeri, tj. prepoznati prijetnje
i prilike te razinu utjecaja i vjerojatnosti.
Jednako vano je planiranje aktivnosti to e se i kako poduzeti u
odnosu na kljune interesne strane.
prikupljene informacije mogu se
pametno iskoristiti (Heath, 1997.).
Organizacija treba biti proaktivna u
komunikaciji prema kljunim interesnim stranama nakon utvrivanja
plana i/ili nakon postizanja odree740
through business planning, refining

corporate responsibility, public policy planning, issues communication
planning.
If organizations want to anticipate
emerging issues and respond to
them before they get out of hand
they should polish their ethical
performance and implement fundamental functions of issues management: strategic business planning, issues monitoring, working
to ascertain and implement high
standards of corporate responsibility, and having key personnel coordinated and trained to communicate
honestly, clearly, factually, and candidly with minimal interference
from legal counsel who understand
court procedures better then they
comprehend media relations and
the consequences of being tried in
the court of public opinion (Heath,
1997).
It is important to identify which issues affect business and to which
level, i.e. what are the threats and
opportunities and how high impact
and probability are.
Equally important is action planning, i.e. what and how will be undertaken towards key stakeholders.
the information acquired from
surveillance can be put to wise use
(Heath, 1997).
The organization should be proactive in communication towards
key stakeholders after setting the
plan and/or after achieving certain
standards.
nih standarda.
Nadalje, sve to tvrtka komunicira mora i sama primjenjivati u svakodnevnim poslovnim operacijama
cijela tvrtka mora stajati iza svojih
rijei. Sama komunikacija ne moe
rijeiti probleme u sluaju da se ponaanje tvrtke znatno razlikuje od
oekivanja javnosti. Jedna od estih
greaka koju ine tvrtke je da predstave kljunim javnostima svoja naela drutvene odgovornosti prije
nego su ih potpuno ugradile u poslovanje (Heath, 1997).
Zbog svega gore navedenoga upravljanje problemima od javnog znaaja
mora biti sastavni dio procesa stratekog planiranja poslovanja kako
bi tvrtka mogla djelotvorno sudjelovati u oblikovanju i rjeavanju javnih problema koji se kose s njezinim
poslovnim operacijama (Heath,
1997.).
Za bolje razumijevanje issue managementa vano je razumjeti utjecaj i
definiciju pitanja drutvenog interesa, to je naroito vano kada govorimo o gospodarenju otpadom.
Prema Heathu (1997.), okosnicu issue
managementa ine pitanja drutvenog
interesa. Premda su stajalita raznih
javnosti uvijek vana, ona mogu
dramatino utjecati na tvrtku ako se
pretvore u pitanja drutvenog interesa.
Kako istie Buchholz, citiran u Heathu (1997.): Pitanja drutvenog interesa predstavljaju specifian pravac djelovanja kojeg usvaja drutvo
ili legitiman predstavnik drutva u
rjeavanju specifinog problema od
javnog znaaja, koji odraava opi
Also, whatever the company communicates should be embedded in

everyday operations the whole
company should walk the talk.
Communication alone usually cannot solve problems where corporate
behaviour differs significantly from
key publics standards. One mistake
companies have made is to develop
codes of responsible behaviour and
tout them to key stakeholders before they were fully incorporated
into operations (Heath, 1997).
Due to the above mentioned, issues
management must be part of the
strategic business planning process for a company to be able to effectively participate in the shaping
and resolution of public issues that
critically impinge upon its operations (Heath, 1997).
For a better understanding of issues management, it is important
to understand the influence and
definition of public policy which
is particularly important in waste
management. According to Heath
(1997), the key concern of issues
management is policy. Although
the opinions of various publics are
important, they can dramatically affect the company when they translate into public policy.
As Buchholz, cited in Heath (1997),
defined the concept: Public policy
is a specific course of action taken
collectively by society or by a legitimate representative of society, addressing a specific problem of public
concern, that reflects the interests of
741
interes javnosti ili jednog odreenog

dijela javnosti.
society or particular segments of society.
2. RAZRADA TEME
2. ELABORATION
2.1. NIMBY
2.1. NIMBY
Kada neka tvrtka objavi namjeru

provoenja odreenog projekta od
velike vanosti u vaem naselju, sve
moe proi glatko, ali moe doi i
do raznih prepreka. Jednu kljunu
takvu prepreku predstavlja lokalna
zajednica koja moe pozdraviti
projekt ili ga odbaciti. Jedna ili vie
skupina graana unutar zajednice
mogu se organizirati s ciljem pruanja otpora projektu, kao izraz tzv.
NIMBY sindroma (NIMBY Not In
My Back Yard, ne u mome dvoritu).
NIMBY sindrom proizlazi iz straha
od izgradnje nepoeljnih objekata u
svojoj zajednici.
Protivljenje zajednice moe biti tako
snano da prouzroi odgodu pa ak i
ukidanje projekta. Ono moe prerasti u organizirano djelovanje protiv
nepoeljne lokacije.
Lokalne zajednice oduvijek su imale to pravo, no od 1998. u europskim
zemljama im to pravo i formalno
pripada ukoliko su njihovi parlamenti potvdili Aarahuku konvenciju4 - konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u
When some business announces its

plans to implement a highly prized
project in your town it can go well
but it also can face different obstacles. One of them, the key one, is
community which can welcome it,
but also oppose it. Community can
organize one or more groups to oppose the project, which is known as
the Not In My Back Yard (NIMBY)
syndrome. It results from a fear of
having unpopular facilities or developments in their community.
Opposition can be strong enough
to delay if not cancel the project.
It grows and becomes organized
against the identified location.
Local communities have always had
this right, but as of 1998 this right
has also been formally recognized
in European countries that signed
the Aarhus Convention4 - a convention on strengthening public access
to information, public participation
in decision-making and access to
justice on environmental matters.
Yarzebinski (1992) states: NIMBY
attitudes are now even regarded as
Ministarstvo zatite okolia, 2008. ARHUS Informiranje i ukljuivanje graana u donoenje

odluka o okoliu [internet]. Dostupno na http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=7667
[stranice su posjeene 12. kolovoza 2008.]
Croatian Ministry of Environmental Protection, 2008, AARHUS Informiranje i ukljuivanje graana

u donoenje odluka o okoliu (AARHUS Public Information and Participation in Decision-Making
on Environmental Issues) [internet]. Available at http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=7667,
[accessed 12 August 2008]
742
odluivanju i pristupu pravosuu u

pitanjima okolia. Yarzebinski (1992.)
navodi: NIMBY stavovi danas se
ak smatraju "pravima" graana. Bez
obzira barataju li ispravnim injenicama ili ne, ljudi smatraju da imaju
pravo zaustaviti ili odgoditi projekt
na temelju svog emocionalnog protivljenja projektu.
Uz NIMBY sindrom vezuju se i brojne druge reakcije meu kojima su
istaknute reakcije politiara koji esto doivljavaju neto slino NIMBY
sindromu kada se pojavi problem
izgradnje nekog kontroverznog
objekta u njihovoj izbornoj jedinici:
NIMEY sindrom, ili sindrom ne u
mojoj izbornoj godini (Not In My
Election Year). Taj sindrom esto u
takvim situacijama pobjeuje bez
obzira to postoji potreba za novim
odlagalitem ili spalionicom otpada.
Kao to navodi Dear (1992.): Oni
cininiji promatrai drutvenih zbivanja brzo su uoili vezu izmeu
akcija graana i ponaanja politiara, te su u tom smislu stvorili kraticu
NIMTOO (Not In My Term Of Office
ne za vrijeme mojeg mandata).
Uz ovaj se aspekt vezuje i dodatni
sindrom nazvan kratko LULU (Locally Unwanted Land Use lokalno
neeljeni oblik koritenja zemljita),
aldarovi (1997.).
2.1.1. NIMBY sindrom definicija i protivnici
Dear (1992.) tvrdi: Jednostavnim
jezikom reeno, NIMBY sindrom je
motivacija stanovnika koji ele zatititi svoj teren. Formalnije reeno,
NIMBY sindrom odnosi se na zatit-
rights of the individuals. Whether

they have their facts straight or not,
individuals believe they should be
able to stop or delay a project based
upon their emotional charge against
the project.
There are a number of other reactions associated with the NIMBY
syndrome, such as the reaction of
politicians who often have an affliction similar to the NIMBY syndrome
when it means siting a controversial
facility in their constituencies: the
NIMEY, or Not In My Election Year,
syndrome. This syndrome often prevails despite the necessity of new
landfill or incineration sites.
As stated by Dear (1992): More
cynical observers have been quick
to note the connection between citizens movements and politicians
behavior, and coined the acronym
NIMTOO, for Not In My Term Of
Office.
Another syndrome often cited is
LULU (Locally Unwanted Land Use)
(aldarovi, 1997).
2.1.1. NIMBY definition and opponents
Dear (1992) states: In plain language,
NIMBY is the motivation of residents
who want to protect their turf. More
formally, NIMBY refers to the protectionist attitudes of, and oppositional tactics adopted by, community
groups facing an unwelcome development in their neighborhood.
According to available literature, not
every project opponent is a NIMBY
member.
Yarzebinski (1992) stated: Some
groups perpetuate the NIMBY syn743
nike stavove i taktike protivljenja

kojima se slue skupine u zajednici
suoene s nepoeljnim projektima u
njihovom susjedstvu.
Literatura navodi da nema svaki protivnik projekta NIMBY sindrom.
Tako Yarzebinski (1992.) navodi:
Neke skupine potiu NIMBY sindrom. Neki protivnici projekta ne
pripadaju niti jednoj skupini. Neki
su jednostavno gnjevni porezni obveznici. Rjeavanje protivljenja projektu varira ovisno o ukljuenim
skupinama, pitanjima, linostima,
projektu, politici ili drugim imbenicima.
Wolsink (1994.) takoer smatra da
postoje razliite vrste protivnika:
Protivljenje moe nastupiti u etiri
oblika, od kojih samo jedan odgovara definiciji NIMBY sindroma. Karakterizacija koja slijedi temelji se na
prijedlogu spalionice otpada, no jednako vrijedi i za druga postrojenja.
Tip A. Pozitivan stav prema spaljivanja otpada u kombinaciji s odbacivanjem i protivljenjem izgradnji spalionice otpada bilo gdje u vlastitom
susjedstvu (jedino pravo NIMBY
stajalite).
Tip B. Odbijanje i protivljenje izgradnji spalionice otpada u susjedstvu
zbog protivljenja samoj tehnologiji
spaljivanja otpada (varijacija NIABY:
Not In Any Backyard ni u kojem
susjedstvu).
Tip C. Pozitivan stav prema spaljivanju otpada, koji se pretvara u negativno stajalite kao rezultat rasprave
o predloenoj izgradnji spalionice
(dinamika varijacija NIABY).
Tip D. Otpor nastao injenicom da
744
drome. Some project opponents are

not members of any group. Some
are just angry taxpayers. Handling
project opposition varies depending upon the groups involved, the
issues, the personalities, the project,
the politics, or any number of factors.
Further support for distinguishing
different kinds of opponents is presented by Wolsink (1994):
Opposition can take four forms,
only one of which fits the definition
of the NIMBY syndrome. The following characterisation is based on a
proposed waste incinerator, but it is
equally valid for other facilities.
Type A. A positive attitude towards
the incineration of waste, combined
with a rejection of, and opposition
to, the construction of an incineration plant anywhere in ones own
neighbourhood (the only true NIMBY standpoint).
Type B. Rejection of, and opposition
to, a waste incinerator in the neighbourhood, because one is against
the technology of waste incineration
itself (the NIABY variation: Not In
Any Back Yard).
Type C. A positive attitude towards
incineration, which turns into a negative attitude as a result of the discussion surrounding the proposed
construction of an incinerator one is
confronted with (the dynamic NIABY variation).
Type D. Resistance created by the
fact that some construction plans are
themselves faulty, without a rejection of the technology itself.
The NIMBY syndrome is not neces-
su neki planovi izgradnje sami po

sebi manjkavi, bez odbacivanja same
tehnologije.
NIMBY sindrom nije nuno negativna pojava i mogao bi se izbjei kada
bi se svakom promjenom vanom
za ivot lokalne zajednice poelo
upravljati na vrijeme, uzimajui u
obzir korektno argumentirane stavove graana koji mogu dovesti do
poboljanja predvienih programa,
a uslijed boljeg poznavanja lokalnih
prilika, kao to tvrdi i Dear (1992.):
Naravno, nije svako protivljenje
kontraproduktivno. Pritube susjedstva mogu rezultirati vanim poboljanjima predloenog programa, a
glasno protivljenje koje vodi klijent
moe uzrokovati pozitivne prilagodbe programskog plana pruatelja
javnih usluga.
O vanosti ukljuenja lokalne zajednice govori i aldarovi (1997.) koji
u navoenju est procesa koje valja
razvijati kako bi se smanjila uestalost pojavljivanja NIMBY sindroma izmeu ostalog navodi vanost
razvoja procesa donoenja odluka
ukljuivanjem lokalne zajednice,
neovisnih strunjaka, usporednih
analiza o stupnju tetnosti/korisnosti prijedloga o lociranju rizinih postrojenja.
Prilikom analize NIMBY sindroma
svakako je vano uzeti u obzir: odnos tehnologije i drutva, socijalnu
okolinu, stupanj djelovanja politikog sustava, aspekt distributivne
jednakosti i psiholoki aspekt lokalne zajednice.
U brojnim istraivanjima navodi se
nekoliko zajednikih odrednica u
sarily a negative development, and

could be avoided if every change
significant for the local community
was managed on time, taking into
consideration the constructive criticism of residents which could even
lead to program improvements, as
they have better insight into actual
local circumstances, an opinion supported by Dear (1992): Of course,
not all opposition is counterproductive: neighborhood complaints can
result in valuable improvements to
proposed programs and vocal, clientled opposition may cause positive
adjustments to the program plans of
human service providers.
The importance of local community
participation is also discussed by
aldarovi (1997). Among the six
processes he believes should be developed to reduce the occurrence of
the NIMBY syndrome, he stresses
the importance of developing a
process of decision-making which
would involve the local community,
independent experts and comparative studies on the risk/benefit ratio
of the siting proposal.
In analyzing the NIMBY syndrome
it is important that we take into consideration the correlation between
technology and society, the social
environment, the political systems
level of action, the distributive equality aspect and psychological aspect
of the local community.
Numerous researches specify several common factors in systematizing
the NIMBY syndrome: lack of trust
in the government and industry,
health concerns, lower property val745
sistematizaciji NIMBY sindroma: nepovjerenje u vlade i industrije, strah

za zdravlje, pad vrijednosti zemljita,
promjena imagea lokalne zajednice.
Hipoteza profesora aldarovia
(1997.) je da rastom stupnja razvijenosti civiliziranog drutva sindom
NIMBY gubi i na snazi i na vanosti.
2.1.2. NIMBY taktike
Po uzoru na tvrtke i institucije, i lokalne zajednice mogu nekoj promjeni pristupiti organizirano ili se barem
u nekoj fazi organizirati kako bi zatitile svoje interese. Neki oblici reakcije su poznati i predividljivi, a literatura navodi etiri imbenika koji doprinose stvaranju reakcije zajednice.
To su znaajke klijenta, priroda postrojenja, struktura zajednice-domaina te znaajke lokalnih programa
(Dear, 1992.). Nemaju sve karakteristike istu vanost u oima lokalne zajednice, a karakteristike postrojenja
same su po sebi vrlo bitne.
Dear i Taylor (1982.), Segal i Aviram
(1978.) te Weber (1978.) tvrde, kako
navodi Dear (1992.), da su karakteristike postrojenja dvostruko znaajnije u prihvaanju/odbijanju od
strane lokalne zajednice. Openito
gledajui, est dimenzija postrojenja
utjee na percepciju zajednice: vrsta,
veliina, broj, rad, izgled i reputacija.
Protivnici projekta takoer mogu razviti strategije i taktike kako bi postigli svoje ciljeve.
Dear (1976.) tvrdi da osim javnih
sasluanja postoje i sljedee taktike
protivljenja: potpisivanje peticija u
746
ue, changes to the image of the local

community.
It is professor aldarovis hypothesis (1997) that the higher the level
of development of civil society, the
lower the significance and power of
the NIMBY syndrome.
2.1.2. NIMBY tactics
Local communities can follow the
example of companies and institutions and organize their response
to a certain issue or at least organize
themselves at some phase of the development in order to protect their
interests. Certain responses are common and predictable, and according
to literature four factors contribute
in creation of community response.
They are client characteristics, the nature of the human services facility, the
structure of the host community, and
local program considerations (Dear,
1992). Not all characteristics have the
same significance to the local community and the facility characteristics by
themselves are quite important.
Dear and Taylor (1982), Segal and
Aviram (1978) and Weber (1978) state,
as cited by Dear (1992), that: Facility
characteristics are doubly significant
in the acceptance/rejection by local
community. Generally, six dimensions
of the facility influence community
perceptions: type, size, number, operations, appearance, and reputation.
Opponents also can develop strategies and tactics in order to achieve
their goals.
According to Dear (1976), besides
public hearings there are the following opposition tactics: neighborhood
susjedstvu; slanje pisama investitoru,

lokalnim politiarima i medijima; lobiranje kod izabranih predstavnika;
ukljuenje medija; demonstracije;
stvaranje formalnih skupina za protivljenje. Protivnici esto kombiniraju ove taktike i koordiniraju ih s prenamjenom prostora. U ekstremnim
sluajevima, usprotivljene skupine
se koriste nasilnim ili nezakonitim
sredstvima. Akcije graana koji su
preuzeli zakon u svoje ruke su relativno rijetke, no mogu se razbuktati u
bilo kojem trenutku tijekom sukoba.
Takve taktike ukljuuju nanoenje
tete za imovini, pale, kao i fizike
napade na osoblje i klijente.
Protivljenje u zajednici uglavnom je
ciklike naravi, uz razdoblja intenzivnih i estih sukoba, nakon kojih
slijede dulja razdoblja mira.
Dear (1976.) navodi: Svaki lokacijski
sukob prolazi kroz 3-fazni ciklus.
Mladost: iracionalna reakcija protivnika bez razmiljanja.
Zrelost: retorika protivljenja postaje racionalnija i objektivnija.
Starost: usvaja se neka vrsta procesa nagodbe, koristei se profesionalnim ili politikim resursima.
Obje strane rade ustupke.
petitions; letter-writing campaigns

to the facility, its sponsor, local politicians, and the media; lobbying elected
representatives; media involvement;
demonstrations; and the formation
of formal neighborhood opposition
groups. Opponents often combine
these tactics and coordinate them
with the zoning variance process. In
extreme cases, opposition groups employ violent or illegal means. Vigilante
action is relatively rare, but it can flare
up at any time during the conflict.
Such tactics include damage to property, arson, and physical assaults on
staff and clients.
Community opposition tends to be
cyclical in nature, with periods of intense and frequent disputes followed
by extended calms.
Dear stated (1976) that: Each incident of locational conflict seems to
follow a three-stage cycle.
Youth: an irrational, unthinking response by opponents.
Maturity: the rhetoric of opposition becomes more rational and
objective.
Old Age: some kind of arbitration
process is adopted, using professional or political resources. Both
sides make concessions.
2.2. Strategije za upravljanje

NIMBY sindromom
2.2. Strategies to manage NIMBY
Ako se procijeni da bi se zajednica

mogla usprotiviti projektu ili gradnji,
to bi trebalo doznati dosta unaprijed
kako bi se na vrijeme mogle razviti i
provesti strategije upravljanja zajednicom i izbjei NIMBY sindrom.
Yarzebinski (1992.) navodi: Provoenje uspjenog procesa za suzbija-
If it is estimated that community

could oppose the project or development, this should be known much in
advance in order to develop and implement a community management
strategy on time and avoid NIMBYs.
Yarzebinski (1992) states: Implementing a successful process to counteract
747
nje NIMBY sindroma moe biti isto

tako jednostavno za graditelje kao
to je odgaanje projekta jednostavno za NIMBY tim. esto je jeftinije
razviti smislen proces sudjelovanja
graana nego odgoditi ili zaustaviti
itav projekt.
Strateko razmiljanje i planiranje je
postalo integralnim dijelom upravljanja bilo kojom organizacijom.
Strateko razmiljanje ukljuuje
predvianje ili definiranje eljenog
budueg ciljanog stanja, odreivanje
koje e snage pomoi odnosno odmoi ostvarenju cilja, te izrada plana
za postizanje eljenog stanja (Cutlip
et al., 2000.).
Prvi korak u procesu planiranja trebao bi biti analiza u svrhu identificiranja pitanja ili problema na kojima
e se temeljiti program. Za vanjsku
analizu ili nadzor okolia koristi se
PEST analiza u svrhu identificiranja
vanjskih imbenika koji utjeu na organizaciju. PEST je alat koji segmentira cjelokupni okoli u etiri tematska podruja politika, ekonomija,
drutvo i tehnologija. EPISTELE je
proirena verzija PEST-a koja ukljuuje podruja kao to su informacije,
pravo i okoli (Gregory, 2006b).
Interne analize obino se slue
SWOT tehnikom to ukljuuje
prednosti, slabosti, prilike i prijetnje
(Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats). Prva dva elementa
odnose se na organizaciju, te ih obino organizacija moe i mijenjati. Trei i etvrti su obino vanjski elementi
i mogu se proizvesti iz ire analize
okolia (Gregory, 2006a).
U literaturi vezanoj za upravljanje
748
NIMBY can be just as easy for the

developer as it is for the team from
NIMBY to delay a project. Often it is
cheaper to develop a meaningful citizen participation process than to have
the project delayed or stopped.
Strategic thinking and planning has
become an integral part of managing
any organization. Strategic thinking
involves predicting or establishing a
desired future goal state, determining what forces will help and hinder
movement toward the goal, and formulating a plan for achieving the desired state (Cutlip et al., 2000).
The first step in the planning process
should be analysis in order to identify the issues or problems on which
to base the program. For external
analysis or environmental monitoring, PEST analysis is used to identify
external factors that affect an organization. PEST is a tool that segments
overall environment into four topic
areas Political, Economic, Social
and Technological. An extension of
PEST is EPISTELE that includes areas such as Information, Legal and
Environment (Gregory, 2006b).
Internal analysis usually uses the
SWOT technique Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats.
The first two elements refer to the organization and can usually be changed
by the organization. The third and
fourth are generally external and can
be derived from wider environmental
analysis (Gregory, 2006a).
We can find some critique of this approach in managerial literature which
states that it is not always sensible
and worthwhile to classify internal
mogu se pronai neke kritike ovom

pristupu. Ona navodi da nije uvijek razborito i vrijedno klasificirati
unutarnje imbenike kao prednosti
i nedostatke, a vanjske kao prilike i
prijetnje (Grant, 2005.). Kako navodi ovaj autor, proizvoljna klasifikacija manje je bitna od paljive identifikacije ovih vanjskih i unutarnjih
imbenika, nakon koje slijedi procjena njihovih implikacija i dubine
analize.
Ciljevi se u procesu planiranja komunikacije mogu razviti na kognitivnoj
(svijest), afektivnoj (osjeaji) i konativnoj (behavioralnoj) razini (Grunig
i Hunt, 1984., citirano u Gregoryju,
2006a). Osim to ciljevi moraju biti
SMART (specific, measurable, achievable, resourced and time bound,
specifini, mjerljivi, ostvarivi, pokriveni resursima i vremenski vezani) komunikacijski ciljevi takoer
moraju stvarno biti komunikacijski
ciljevi (loi uvjeti rada ne mogu se rijeiti komunikacijom) i trebali bi biti
u skladu s organizacijskim ciljevima
(Gregory, 2006a).
Vaan korak u procesu planiranja
komunikacija je definiranje javnosti.
Kako bi se mogla smatrati javnou,
Dewey tvrdi (1927., citirano u Grunig i Huntu, 1984.) da bi skupina
ljudi trebala zadovoljavati nekoliko
uvjeta:
1. Suoavanje sa slinim problemom
2. Prepoznavanje da problem postoji
3. Organiziranje da se neto uini po
pitanju problema
Vodimo li se ovim uvjetima, moemo
definirati nekoliko vrsta javnosti:
Ne-javnost (javnost na koju se niti
factors into strengths and weaknesses and external factors into opportunities and threats (Grant, 2005). According to this author, an arbitrary
classification is less important than a
careful identification of these external and internal factors followed by
an appraisal of their implications and
the depth of the analyses.
Objectives within communications
planning processes could be developed at the cognitive (awareness), affective (feelings) and conative (behaviour) level (Grunig and Hunt, 1984
cited in Gregory, 2006a). Apart from
being SMART specific, measurable,
achievable, resourced and time bound
communications objectives should
be really communications objectives
(poor working conditions cant be
solved through communication) and
they should be in line with organizational objectives (Gregory, 2006a).
An important step in the communications planning process is defining
publics. In order to be considered a
public, according to Dewey (1927,
cited in Grunig and Hunt, 1984) the
group of people should satisfy several conditions:
1. Face a similar problem
2. Recognize that the problem exists
3. Organize to do something about
the problem.
With regard to these conditions we
can define several types of publics:
Non-public (one to which none of
these conditions apply)
Latent (face the similar problem
but do not detect the problem)
Aware (group recognizes the problem)
749
jedan od ovih uvjeta ne odnosi)

Latentna (suoava se sa slinim problemom, ali ne uoava problem)
Svjesna (skupina prepoznaje problem)
Aktivna (javnost se organizira kako
bi raspravljala o problemu i uinila
neto u vezi s njim)
Bitno je prepoznati vrstu javnosti i
pristupiti svakoj od njih na odgovarajui nain, npr. nema koristi od pristupanja ne-javnosti, no opasno je
zanemariti latentnu javnost koja se
vrlo lako moe pretvoriti u svjesnu
ili aktivnu (Grunig, 1984.).
Takoer u planiranju izgradnje odnosa sa zajednicom potrebno je uzeti
u obzir komunikaciju o rizicima. aldarovi (1997.) istie da: Upravljanje
rizicima, kao cjelovit proces nadzora
svih aktivnosti vezanih uz rizine
i opasne ureaje, pretpostavlja na
prvom mjestu vrlo djelotvornu komunikaciju o riziku. S jedne strane,
ona trai da se sve informacije o riziku na odgovarajui nain prenesu
svim zainteresiranima, no u mnogim
sluajevima se i zamilja, ali i provodi, ne kao dvosmjerni proces, nego
kao proces osnovnog obrazovanja
nestrunjaka.
Wolsink (1994.) tvrdi da postoje dva
naina na koje vlasti, planeri itd.
mogu pristupiti zajednicama:
I. Sudjelovanjem u procesu donoenja odluka
II. Pregovorima u kojima je lokalna
zajednica punopravan i jednakopravan partner
Kroz proces ukljuivanja interesnih
skupina razvija se i njihovo sudjelovanje u problemu i rezultatima. Oni
750
Active (public organizes to discuss

and do something about the problem).
It is important to recognize the type
of publics and to address each of
them with appropriate approaches,
e.g. it is useless to address a nonpublic, but it is dangerous to neglect
a latent public which can easily turn
into an aware or active one (Grunig,
1984).
Also in planning building relations
with community it is necessary to
take into consideration risk communication.
aldarovi (1997) points out that:
Risk management, as an integral
process of controlling all the activities related to risky and dangerous
devices, primarily presupposes effective risk communication. On the
one hand, it requires all parties to
be appropriately informed about the
risks involved, but in many cases it is
perceived, and implemented, not as
a two-way process, but as a process
of basic education for non-experts.
According to Wolsink (1994) there are
two ways that authorities, planners
etc. might approach communities:
I. Participation in decision-making
process;
II. Negotiations in which the local
community is a full and equal partner.
The process of getting the interest
groups involved develops ownership in the problem and the results.
Those participating in the process
can no longer afford to use the extremist actions that would otherwise
be practiced as part of NIMBY.
koji sudjeluju u procesu ne mogu si

vie priutiti ekstremne akcije koje
bi inae prakticirali u okviru NIMBY
sindroma.
Yarezbinski (1992.) razlikuje dvije vrste strategija: konsenzus i suradnju.
Konsenzus se smatra procesom koji
ima za cilj postizanje zajednikog
sporazuma, i nije ga jednostavno
postii. Suradnja omoguava onima
koji razvijaju projekt da prikupljaju
informacije od skupina koje sudjeluju, ukljuujui protivnike projekta.
Kad su te informacije prikupljene,
sortiraju se, provjeravaju i analiziraju. Graditelji potom odluuju je li to
uporabljivo u konanoj odluci, navodi Yarezbinski (1992.)
Jo jedan pristup zajednici koji je potrebno analizirati je kompenzacija.
OHare et al. (1983.) i Portney (1984.)
razradili su strategiju koja se sastoji od kompenzacija za neugodnosti
koje je lokalno stanovnitvo iskusilo.
Ova strategija kompenzacije postaje
popularna, no ona je takoer i vrlo
opasna. U veini sluajeva, vlasti koje
pokuavaju kupiti podrku brkaju
interese i motive, isto kao i kada smatraju da je svako protivljenje rezultat
NIMBY stajalita. Plaanje se moe
smatrati potkupljivanjem. To je posebice sluaj kada se kompenzacija ne
predloi u ranoj fazi, nego se ponudi
kada je sukob graditelja i protivnika
ve zapoeo. Isto tako, opasnosti po
zdravlje je teko kompenzirati,
navodi Wolsink (1994.).
Ponovno je potvreno da ekonomisti teoretiziraju da NIMBY sindrom
vodi ka neuinkovitoj alokaciji resursa jer vanjski monetarni i psiholoki
Yarzebinski (1992) differs two other

strategies: consensus and collaboration.
Consensus is seen as a process whose
goal is to come to a joint agreement,
which is not easy to accomplish.
Collaboration allows the project developer to collect information from
the participating groups, including
project opponents. Once collected,
that information is sorted, checked
and analyzed. The developer then
determines if it is usable in the final
decision, stated Yarzebinski (1992).
An additional approach to community to be analyzed is compensation.
OHare et al. (1983) and Portney
(1984) both work out a strategy consisting of compensations for the inconveniences experienced by the
local populace. This strategy of compensation is becoming popular, but it
is also very dangerous. In most cases,
authorities trying to buy support are
confusing interests and motives, just
as they do when they think all opposition is the result of NIMBY attitudes. Payment can be seen as a bribe.
This is especially the case when compensation is not proposed at an early
stage, but offered when the struggle
between developers and opponents
has already started. Moreover, health
risks are hard to compensate for,
stated Wolsink (1994).
It has been reconfirmed that: Economists theorize that the NIMBY syndrome leads to inefficient allocation
of resources because the external
monetary and psychological costs of
a noxious facility are born locally by
the neighborhood surrounding the
751
trokovi kodljivog postrojenja nastaju lokalno u susjedstvu koje okruuje postrojenje, dok se prednosti
kodljivog postrojenja distribuiraju
globalno diljem ekonomije. Kako bi
rijeili problem neuinkovitosti i locirali kodljivo postrojenje, oni koji
ostvaruju te prednosti moraju izvriti naknadu susjedstvu koje okruuje
lokaciju za snoenje vanjskih trokova postrojenja (OHare 1977., Kunreuther et al. 1987., citirano u Groothuis i Milleru, 1994.)
To pitanje rjeava se putem naknada
koje se u Hrvatskoj definiraju kroz
Zakon o zatiti okolia (NN 11/07),
a prema nacionalnoj Strategiji gospodarenja otpadom (2006.) moemo oekivati njihov stalni postupni rast vodei rauna o tome da se
razine naknada usklade s naelom
oneiiva plaa.
Specifine naknade e se propisati s
odgovarajuim podzakonskim aktima.
No, osim naknada lokalnoj zajednici bitno je postii odreeni stupanj
svjesnosti i uvjerenja da je odlagalite otpada korisno kako za njih same,
tako i za iru zajednicu.
Groothuis i Miller (1994.) navode:
Svijest da su uvjerenja bitna moe
povesti kreatore politike u smjeru
kojim nikad ne bi kroili da se iskljuivo fokusiraju na kompenzaciju.
Kroz otvorene forume, obrazovanje i
oglaavanje, moe se njegovati uvjerenje o toleranciji, a potom se odluka o lokaciji moe bolje razumjeti te
pronai uinkovitije i pravednije rjeenje.
Ipak, vano je shvatiti da se odnosi
752
facility, while the benefits of a noxious facility are distributed globally

throughout the economy. To solve
the problem of inefficiency and to locate a noxious facility, those that receive the benefits must compensate
the neighborhood around the site
for bearing the external cost of the
facility (OHare 1977, Kunreuther et
al. 1987, cited in Groothuis and Miller, 1994).
This issue is solved through compensations, which are in Croatia defined
in the Law on Environmental Protection (Official Gazette 11/07) and according to the national Strategy of
Waste Management (2006) we can
expect their incremental increase, as
long as the amount of compensation
is in line with the polluter pays
principle.
Specific compensations will be regulated in the appropriate by-laws.
However, besides a system of compensation for the local community,
it is important to achieve a level of
awareness and belief that the landfill
disposal is useful both for the local
residents and the wider community.
Groothuis and Miller (1994) stated:
The awareness that beliefs are important can lead policy makers in
ways that focusing on compensation alone ignores. Through open
forums, education and advertising,
the tolerance belief can be nurtured,
then the siting decision can be better understood and an efficient and
equitable solution found.
Still, it is important to understand
that relations can be built and should
be based on respect by all parties.
mogu izgraditi te da bi se trebali temeljiti na meusobnom potivanju

svih strana. Isto tako, za to treba vremena. Svaki ozbiljni odnos ne moe
se izgraditi za manje od dvije godine. Coad (2005.) to potvruje: Treba
vremena da se razvije povjerenje, a
ono se brzo moe unititi.
Temeljno pitanje gospodarenja otpadom tie se mjere do koje se pritube
stanovnitva doista uzimaju u obzir
tijekom donoenja odluka. Njihove
se pritube moraju uzeti ozbiljno.
To se mora odraziti na nain na koji
im vlasti i planeri pristupaju (Rabe
1991. i Petts 1992., citirano u Wolsinku 1994). U procesu stvaranja povjerenja, neminovno se susreemo
s odnosima moi koje je potrebno
procijeniti i pravilno kanalizirati, kao
to kae Yarzebinsk (1992.): Odreivanje koliine moi koja se alocira
NIMBY skupini je kljuna. Ako se
to ne uini na odgovarajui nain,
proces sudjelovanja postaje prazni
ritual kroz koji sve interesne skupine
postaju frustrirane i jo se vie udaljavaju.
Also, it takes time. Any serious relationship cannot be built in less than
two years. Coad (2005) confirmed
that: Trust takes time to develop
and can be quickly shattered.
The fundamental issue in waste
management is concerned with
the extent to which the objections
of residents are actually taken into
consideration during decision-making. Their objections must be taken
seriously. This must be reflected in
the manner in which they are approached by the authorities and
planners (Rabe 1991 and Petts 1992,
cited in Wolsink 1994). In the process of building trust, we inevitably
come across power balances which
need to be evaluated and properly
channelled, as put by Yarzebinski
(1992): Determining the amount of
power to be allocated to the NIMBY
group is essential. If this is not done
properly the participatory process
becomes an empty ritual through
which every interest group becomes
frustrated and goes away further polarized over the project.
3. ZAKLJUAK
3. CONCLUSION
Aktivnosti i reakcije lokalnih zajednica prema odreenim projektima

trebale bi biti opravdane, a da bi
takve bile trebaju biti dokazane odgovarajuom argumentacijom. U dananjim uvjetima u Hrvatskoj to je
mogue jer je naa drava prihvatila
Aarahuku konvenciju krajem 2006.,
a od poetka ove godine stvara se i
odgovarajua baza podataka dostupna svim graanima.
The actions and reactions of local communities in response to certain projects

should be justified, which means that
they should be based on solid arguments. Under the present conditions
in Croatia this is possible because our
country accepted the Aarhus Convention in late 2006, and as of the beginning of this year, a corresponding
database is being prepared which will
be available to all citizens.
753
Ipak nevladine udruge misle da stanje nije zadovoljavajue jer se zakoni

ne provode, ima ozbiljnih kanjenja
u provoenju zakona, neprotonost
informacija i neodgovarajue komunikacije, te se kao posljedica svega
javlja NIMBY efekt.
Da bi se postigli ciljevi u planove je
potrebno ukljuiti plan razvoja suradnje s lokalnim zajednicima kako bi
se kroz due vremensko razdoblje izgradili odgovarajui odnosi. Potrebno
je izgraditi potovanje, prihvaanje i
toleranciju s obje strane, a to je proces
koji se ne postie preko noi.
aldarovi (1997.) potvruje: NIMBY sindrom e izblijedjeti i s hrvatske
politike i drutvene pozornice onda
kada razvojem politikog sustava
nestane nepovjerenja u raspodjelu
pravde/nepravde u drutvu, odnosno
kada s pravom budemo mogli rei da
imamo razvijeno civilno drutvo koje
raspolae legitimnim sredstvima i mehanizmima razrjeavanja sukoba.
U praksi, veina operatera i planera
gospodarenja otpada bi radije razmiljala o tehnikom umjesto socijalnom
dijelu svog posla. No moraju razmiljati o protivljenju u zajednici jer protivnici mogu biti uspjeni u sprjeavanju rada. Prema tome, program odnosa sa zajednicom trebao bi biti dio
svakog plana programa, a planeri bi
trebali imati nekoliko strategija na raspolaganju, to ovisi o nizu faktora koje
je prethodno potrebno analizirati.
Kvalitetne komunikacijske strategije
ne mogu se razviti prije analiziranja
situacije i kljunih dijelova javnosti.
Pri kategoriziranju javnosti potrebno
ih je analizirati prema njihovim klju754
However, nongovernmental organizations are not satisfied with the

conditions because of laws not being implemented, or delays in law
implementation, lack of information
and insufficient communication, all
of which result in the NIMBY effect.
To achieve the desired goals, plans
should include a community cooperation plan to facilitate the long-term
development of successful relations.
It is necessary to build trust, acceptance and tolerance on both sides,
which cannot be achieved overnight.
aldarovi (1997) confirms as much:
The NIMBY syndrome will fade
from the Croatian political and social scene when the political system
develops enough to eliminate doubt
in a fair distribution of justice/injustice, i.e. when we can truly claim to
have a developed civil society with
legitimate means and mechanisms of
resolving conflicts.
In practice, most of the waste management operators and planners
would prefer to think about technical,
and not social parts of their jobs. But
they have to think about community
opposition since opponents may be
successful in preventing operations.
Therefore, a community relations
program should be part of every program plan and planners have several
strategies at their disposal, which
depend on a number of factors that
need to be analyzed beforehand.
No quality communication strategy
can be developed before analyzing
the situation and key publics. When
publics are categorized they should
be analyzed according to their key
nim karakteristikama, te na temelju

toga tvrtka razvija strategiju, odreuje ciljeve i zadae.
Ciljevi mogu biti vezani za reputaciju, izgradnju odnosa ili ostvarenje
odreenog zadatka. Ciljevi moraju
biti SMART i organizirani na tri razine: svijest, prihvaanje i akcija. Ako je
zajednica jedna od kljunih javnosti,
tada se moraju razviti ciljevi, zadae i aktivnosti za izgradnju odnosa s
njom.
Na koncu, sukladno ciljevima i zadaama, moemo razviti odreene aktivnosti koje podravaju postavljene
ciljeve.
Program rada sa zajednicom moe
obuhvatiti plan edukacije i komunikacije o nainima i potrebama smanjenja koliine otpada i o odrivom
gospodarenju otpadom, a prema
Nacionalnoj strategiji gospodarenja
otpadom.
Aktivnosti kao sastavni dio programa rada sa zajednicom se u velikom
broju sluajeva trebaju bazirati na
edukaciji za vei dio javnosti kroz tri
osnovna koraka:
1. korak podizanje razine svijesti
2. korak prihvaanje
3. korak promjena ponaanja, tj.
djelovanje.
Osim dobrog programa komunikacije i rada s lokalnom zajednicom izuzetno vaan faktor je i izbor lokacije
kao to savjetuje Coad (2005.): Javno protivljenje (NIMBY) izgradnji
odlagalita pojavljuje se svugdje u
svijetu, a najbolji lijek protiv pojave
otpora je dobar program javne komunikacije, u kombinaciji s paljivo
biranom lokacijom.
characteristics, based on which the

company develops strategy, and determines goals and objectives.
Goals can be related to reputation,
building relations or oriented on the
specific task. Objectives have to be
SMART and organized in three levels: awareness, acceptance and action. If community is one of the key
publics then goals, objectives and activities to build relations with them
must be developed.
In the end, in line with objectives
and goals, we can develop certain activities which will support the goals
which have been set.
The community relations program
can include an education and communications plan involving methods
of, and requirements for, reducing
waste and developing sustainable
waste management, in accordance
with the national Strategy of Waste
Management.
The activities to be conducted as
part of the community relations program in most cases should include
education for the majority of publics
through three basic steps:
Step 1 raising awareness
Step 2 acceptance
Step 3 changes in behaviour, i.e. action.
Besides a quality community relations and communications program,
another significant factor is the site
selection, as Coad (2005) advises:
Public opposition (NIMBY) to the
siting of landfills is common all over
the world, and the best remedy for
this opposition is often a good programme of public consultation, coupled with a carefully chosen site.
755
LITERATURA
REFERENCES
Bornstein, Julie, 2007, Successful Strategies to

Overcome NIMBYism. Multi-Housing
News; Nov2007, Vol. 42 Issue 11,
Special Section p6-6, 1p.
Coad, Adrian (2005) Private sector involvment
in
solid
waste
management.
Eschborn: Deutsche Gesellschaft fur
Techhnische Zusammenarbeit (GTZ)
GmbH. Dostupno na: http:www2.
gtz.de/documente/bib/05-0412.pdf
(stranice su posjeene 12. kolovoza
2008.)
Cutlip, S.M., Center, A.H. & Broom, G.M.
(2000), Effective Public Relations,
New Jersey: Prentice Hall
Bornstein, Julie (2007), Successful Strategies

to Overcome NIMBYism, MultiHousing News; Nov2007, Vol. 42 Issue
11, Special Section p6-6, 1p.
Coad, Adrian (2005), Private sector
involvement
in
solid
waste
management, Eschborn: Deutsche
Gesellschaft
fur
Techhnische
Zusammenarbeit
(GTZ)
GmbH.
Available
at:
http:www2.gtz.de/
documente/bib/05-0412.pdf (accessed
12 August 2008)
Cutlip, S.M., Center, A.H. & Broom, G.M.
(2000), Effective Public Relations,
New Jersey: Prentice Hall
aldarovi O., Nehajev Rogi, I., Subai,

D. (1997.) Kako ivjeti s tehnikim
rizikom. Zagreb: Agencija za poseban
otpad
Dear, Michael, 1992, Understanding and
overcoming the NIMBY syndrome.
Journal of the American Planning
Association; Summer92, Vol. 58 Issue
3, p288, 13p, 1 diagram
Grant, R.M. (2005), Contemporary Strategy
Analysis,
Oxford:
Blackwell
Publishing
Gregory, A. (2006a), Public relations as
planned communication in Tench,
R. & Yeomans, L., (eds.), Exploring
Public Relations, Harlow: Pearson Ed
Gregory, A. (2006b), Management and
organisation of public relations
in Tench, R. & Yeomans, L., (eds.),
Exploring Public Relations, Harlow:
Pearson Ed
Groothuis, Peter; Miller, Gail, 1994, Locating
Hazardous Waste Facilities: The
Influence of NIMBY Beliefs, American
Journal of Economics & Sociology;
Jul94, Vol. 53 Issue 3, p335-346, 12p, 5
charts
Grunig, J.E., Hunt, T. (1984), Managing Public
Relations, Balmont CA, Wadsworth,
Thomson Learning
Stein, Debra, 1996, The ethics of NYMBYism,
Journal of Housing & Community
Development; Nov/Dec96, Vol. 53
aldarovi O., Nehajev Rogi, I., Subai,

D. (1997), Kako ivjeti s tehnikim
rizikom (How to Live with Technical
Risk), Zagreb: Agencija za poseban
otpad (Agency for Special Waste)
Dear, Michael (1992), Understanding and
overcoming the NIMBY syndrome,
Journal of the American Planning
Association; Summer92, Vol. 58 Issue
3, p288, 13p, 1 diagram
Grant, R.M. (2005), Contemporary Strategy
Analysis,
Oxford:
Blackwell
Publishing
Gregory, A. (2006a), Public relations as
planned communication in Tench, R.
& Yeomans, L. (eds.), Exploring Public
Relations, Harlow: Pearson Ed
Gregory, A. (2006b), Management and
organisation of public relations
in Tench, R. & Yeomans, L. (eds.),
Exploring Public Relations, Harlow:
Pearson Ed
Groothuis, Peter, Miller, Gail (1994), Locating
Hazardous Waste Facilities: The
Influence of NIMBY Beliefs, American
Journal of Economics & Sociology;
Jul94, Vol. 53 Issue 3, p335-346, 12p, 5
charts
Grunig, J.E., Hunt, T. (1984), Managing Public
Relations, Balmont CA, Wadsworth,
Thomson Learning, Stein, Debra
(1996), The ethics of NIMBYism,
Journal of Housing & Community
756
Issue 6, p34, 2p.

Wolsink, Maarten, 1994, Entanglement of
interests and motives: Assumptions
behind the NIMBY-theory on facility
siting, Urban Studies; Jun94, Vol. 31
Issue 6, p851, 16p, 2 graphs
Yarzebinski, Joseph A., 1992, Handling the
not in my backyard syndrome: A role
for the economic developer. Economic
Development Review; Summer92,
Vol. 10 Issue 3, Summer 1992 p35, 6p.
Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske, 2006. Zagreb: Ministarstvo
zatite
okolia,
graditeljstva
i
prostornog ureenja
Zakon o zatiti okolia 110/2007. Zagreb:
Hrvatski sabor. Dostupno na: http://
www.nn.hr/sluzbeni-list/sluzbeni/
index.asp (stranice su posjeene 12.
kolovoza 2008.)
www.azo.hr (stranice su posjeene 12.
kolovoza 2008.)
www.zelena-akcija.hr (stranice su posjeene
12. kolovoza 2008.)
Ministarstvo zatite okolia, 2008. ARHUS
Informiranje i ukljuivanje graana u
donoenje odluka o okoliu [internet].
Dostupno na http://www.mzopu.hr/
default.aspx?id=7667, [stranice su
posjeene 12. kolovoza 2008.]
Development; Nov/Dec96, Vol. 53

Issue 6, p34, 2p.
Wolsink, Maarten (1994), Entanglement of
interests and motives: Assumptions
behind the NIMBY-theory on facility
siting, Urban Studies; Jun94, Vol. 31
Issue 6, p851, 16p, 2 graphs
Yarzebinski, Joseph A. (1992), Handling the
not in my backyard syndrome: A role
for the economic developer, Economic
Development Review; Summer92,
Vol. 10 Issue 3, Summer 1992 p35, 6p.
Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (Strategy of Waste Management
in the Republic of Croatia) (2006),
Zagreb: Ministarstvo zatite okolia,
graditeljstva i prostornog ureenja
(Ministry of Environmental Protection,
Physical Planning and Construction)
Law on Environmental Protection 110/2007,
Zagreb: Hrvatski sabor (Croatian
Parliament). Available at: http://www.
nn.hr/sluzbeni-list/sluzbeni/index.asp
(accessed 12 August 2008)
www.azo.hr (accessed 12 August 2008)
www.zelena-akcija.hr (accessed 12 August
2008)
Ministry of Environmental Protection (2008),
ARHUS Informiranje i ukljuivanje
graana u donoenje odluka o okoliu
(AARHUS Public Information and
Participation in Decision-Making on
Environmental
Issues)
[internet].
Available at http://www.mzopu.hr/
default.aspx?id=7667 [accessed 12
August 2008]
757
758
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
EDUKACIJSKO SREDITE ZA KRIZNA STANJA NASTALA

NEKONTROLIRANIM ISPUTANJEM OPASNIH TVARI U OKOLI
EDUCATIONAL CENTER FOR CRISIS SITUATIONS CAUSED BY
UNCONTROLLED EMISSION OF DANGEROUS SUBSTANCE INTO
ENVIRONMENT
1
Ivan Toth1, Alen Stranjik1, Branko Mihaljevi1, Sanja Kalambura1

Veleuilite Velika Gorica s pravom javnosti, Zagrebaka 5, 10410 Velika Gorica
SAETAK
Svakodnevno se u svijetu dogodi neka nesrea ili izvanredna situacija uzrokovana iznenadnim isputanjem
opasnih tvari u okoli, a koja moe poprimiti ili poprima razmjere katastrofe. Tome pridonosi nagli razvoj
suvremenog industrijskog drutva koje prekomjernim iscrpljivanjem i neracionalnim iskoritavanjem
prirodnih bogatstava ujedno zagauje i devastira prirodnu i ovjekovu okolinu. Katastrofe ne poznaju
ljude, religije ili rase, ne priznaju administrativne, dravne, ljudske ili bilo koje druge vrste granica
i ogranienja. ire se iz jedne lokalne zajednice u drugu, iz drave u dravu, iz regije u regiju, preko
kontinenata i oceana, pa i u svemir. Mogu biti izazvane prirodnim dogaanjima, ali sve ee su
uzrokovane ljudskim djelovanjima, namjernima i nenamjernima. Bez obzira na uzroke, posljedice su
najee jednako pogubne, posebice ukoliko nas zateknu na spavanju.
Katastrofe uzrokovane isputanjem opasnih tvari, bez obzira na to da li su nastale djelovanjem prirode ili
ovjeka, na razliite naine ugroavaju zdravlje i ivote ljudi, unitavaju i oneiuju okoli i uzrokuju
velike materijalne gubitke i tete to zahtjeva posebni odgovor lokalne zajednice, ire lokalne zajednice i
drave te na kraju ako je to potrebno i meunarodnu suradnju u takvim situacijama. Dobro osposobljena
i pripremljena lokalna vlast i/ili zajednica za spreavanje nastanka izvanrednog stanja ili rjeavanja
problema kod nastanka izvanrednog stanja uzrokovanih nekontroliranim istjecanjem opasnih tvari u
okoli pridonijeti e spreavanju nastanku takvog stanja, odnosno ublaavanju posljedica, kako ljudskih
tako i materijalnih.
Ustrojem raunalno-simulacijskog edukacijskog sredita za krizna stanja postie se podizanje razine

svijesti i pripravnosti na neeljene dogaaje uzrokovane na nacionalnoj i lokalnoj razini, u sluajevima
prekograninog ugroavanja okolia kroz osposobljavanje donositelja odluka u tijelima dravne i lokalne
vlasti te pravnim osobama iz podruja gospodarstva. Prepoznajui veliku vanost projekta, Fond za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost sufinancirao je realizaciju.
Kljune rijei: Krizna stanja, oneienje okolia, raunalno-simulacijsko edukacijski centar,
edukacija
SUMMARY
On a daily basis, there are accidents or emergency situations worldwide, caused by sudden emission of
dangerous substance into environment, which could turn or are already turning into a disaster. This is
contributed to abrupt development of modern industrial society that pollutes and devastates natural and
human environment by excessive exhaustion of irrational use of natural treasures. Disasters know no
people, religion or race; disasters know no administrative, national, human or any other kind of borders
and limitations. Disaster can be caused by natural events, but more frequently they are caused by human
activity, both intentional and unintentional. Whether intentional and unintentional, the consequences
are very often equally damaging, especially if we are caught unprepared.
Disasters caused by emission of dangerous substance, whether caused by activities of nature or human
beings, in different ways endanger lives and health of people, destroy and pollute the environment and
cause large material losses and damages, which all calls for a special response by a local community, wider
local community and state and finally, international cooperation if necessary in such situations. Well
capacitated and prepared local authorities and/or community for preventing the occurrence of emergency
situation or solving the problem in the occurrence of emergency situation caused by uncontrolled emission
of dangerous substance into the environment, shall contribute towards preventing the occurrence of such
situation or alleviate the consequences, both loss of human lives and material damages.
Increasing the awareness and preparedness for unwished events caused at national and local level is
achieved with the establishment of computer and simulation educational center for crisis situations; in
cases of cross-border endangerment of environment this is done through the training of decision-makers
in both national and local authorities and legal persons originating from the economy sector. Recognizing
the great importance of this project, its implementation was co-financed by Fund for Environment
Protection and Energy Efficiency.
Key words: crisis situations, environment protection, computer and simulation educational
center, education
760
TOTH I., STRANJIK A., MIHALJEVI B., KALAMBURA S.
1. UVOD
Nagli razvoj suvremenog industrijskog drutva pridonosi prekomjernom
iscrpljivanju i neracionalnom iskoritavaju prirodnih bogatstava, zagauje
se i devastira prirodna i ovjekova okolina ime se naruavaju odnosi i stanja
u prirodi.
Izloeni razliitim nesreama, izvanrednim situacijama, katastrofama,
destrukcijama i stradanjima intenziteti i trajanje manifestacija mogu se
usporediti sa nekima iz blie prolosti. Vrlo esto katastrofe po svojim
posljedicama na ljude i materijalna dobra prelaze granice mogunosti
pogoene zajednice.
Katastrofe ne poznaju ljude, religije ili rase, ne priznaju administrativne,
dravne, ljudske ili bilo koje druge vrste granica i ogranienja. ire se iz
jedne lokalne zajednice u drugu, iz drave u dravu, iz regije u regiju,
preko kontinenata i oceana, pa i u svemir. Mogu biti izazvane prirodnim
dogaanjima, ali sve ee su uzrokovane ljudskim djelovanjima, namjernima
i/ili nenamjernima. Bez obzira na uzroke, posljedice su najee jednako
pogubne, posebice ukoliko nas zateknu nespremne.
Katastrofe izazvane opasnim tvarima sve vie ugroavaju ivote i zdravlje
ljudi i materijalna dobra. One postaju ope drutveni problem, sa svim
ekonomskim, socijalnim, zdravstvenim i psiholokim reperkusijama.
Ljudi su svakodnevno izloeni informacijama o tetnim tvarima u svome
okoliu. Djelovanje tih tetnih tvari na ljude moe biti praeno neznatnim
zdravstvenim posljedicama, ali moe rezultirati i tekim bolestima pa i smru.
Takoer, te opasne tvari mogu izazvati i zakanjele, odnosno naknadne
uinke koji se mogu pojaviti i poslije deset i vie godina.
Opasne tvari u okoli mogu doi od prirodnih izvora kao i od izvora koje je
stvorio ovjek. U prirodi se javljaju razliiti minerali, metali ili plinovi (ugljen,
nafta, olovo, radon i drugi). U prirodi se javljaju i mnogi drugi zagaivai
prirodnog porijekla. Mnogi su pa ak i brojniji zagaivai u okoliu kojih je
uzrok ovjek (kemijska postrojenja i postrojenja koja u svom proizvodnom
procesu koriste i skladite opasne tvari, smetlita, prerada vode, zatim
koritenje benzina, sredstva za ienje, pesticida, boja, otapala, neadekvatno
zbrinjavanje opasnog otpada itd.).
Iako ovjek opasne tvari svakodnevno oslobaa u okoli (primjerice: boje sprejevi u kuanstvu, automobili i druga vozila, otapala i sredstva za ienje,
razliite tvornice, nuklearne, termo, i druge elektrane itd.) za izradu prijedloga
ovog projekta daleko je znaajnije nekontrolirano i iznenadno istjecanje
opasnih tvari u okoli uzrokovane najee nepanjom ovjeka ili nesretnim
sluajem, ali i njihovim svjesnim ili namjernim isputanjem u okoli.
Nekontrolirana oslobaanja opasnih tvari u okoli mogu biti kratkotrajna ili/
i vrlo dugotrajna (ako isputanja nisu detektirana).
761
Razliiti su putovi ulaska opasnih tvari u tijelo ovjeka (putem koe, unoenjem
disanjem ili hranom) i uinci njihovih djelovanja. Meutim, neupitno je da
to je ovjek blie mjestu nekontroliranog isputanja opasnih tvari da je i
vie izloen njihovom tetnom djelovanju. to je dulja izloenost djelovanju
opasnih tvari to su vee posljedice po zdravlje. Kod nesretnih nekontroliranih
isputanja opasnih tvari u okolinu mnogo je vanije isputanje opasnih
tvari u zrak nego to je isputanje tih tvari na tlo ili vodu i zahtijeva urno
reagiranje i pokretanje akcije spaavanja. Isputanje u vodotoke takoer je
izuzetno opasno i gotovo uvijek zahtijeva vrlo brzo provoenje odreenih
mjera i aktivnosti zatite.
Katastrofe uzrokovane isputanjem opasnih tvari, bez obzira na to da li su
nastale djelovanjem prirode ili ovjeka, na razliite naine ugroavaju zdravlje
i ivote ljudi, unitavaju i oneiuju okoli i uzrokuju velike materijalne
gubitke i tete to zahtjeva posebni odgovor prije svega lokalne zajednice,
ire lokalne zajednice i drave te na kraju ako je to potrebno i meunarodnu
suradnju u takvim situacijama.
elimo li sprijeiti mogunost da se nesrea ili akcident pretvori u katastrofu,
odnosno ukoliko to unato svim naim nastojanjima nije mogue sprijeiti,
barem ublaiti posljedice katastrofe, zajednica se mora pripremiti za
djelovanje u uvjetima kada normalno funkcioniranje svakodnevnog ivota
nije mogue i zahtjeva poduzimanje niz sloenih mjera i aktivnosti u
spaavanju i otklanjanju posljedica katastrofa. U izvanrednim situacijama i
kriznim stanjima, poglavito onim kojima je uzrok nekontrolirano istjecanje
opasnih tvari, lokalna zajednica i vlast moraju brzo i uunkovito reagirati. Pri
tome je uloga i djelovanje lokalne zajednice specifina obzirom na razliite
vrste opasnih tvari koje mogu nekontrolirano istjecati u okoli. Meutim, svi
akcidenti i katastrofe bez obzira na uzrok njihova nastajanja imaju pored
posebnih i svoja zajednika (opa) obiljeja na temelju kojih se razvija
upravljanje, postupanje i pripremanje zajednice za djelovanje u takvim
izvanrednim situacijama.
Pripremljenost (ili pripravnost) zajednice za izvanredna stanja uzrokovana
nekontroliranim istjecanjem opasnih tvari u okoli podrazumijeva analizu i
procjenjivanje opasnosti, normativno reguliranje podruja zatite i spaavanja,
planiranje i testiranje planova za reagiranje u izvanrednim situacijama i
katastrofama, osposobljavanje i uvjebavanje operativnih organiziranih
snaga i ovlatenih tijela upravljanja sustava zatite i spaavanja.
2. PROJEKT EDUKACIJSKOG SREDITA

Edukacijski programi obuhvatit e podruja upravljanja u kriznim
uvjetima, planiranja, djelovanja u kriznim stanjima i otklanjanja posljedica.
Sudjelovanje u tim programima osposobljavanja nee biti ogranieno samo
762
na rukovoditelje programa za krize ve e biti namijenjeno svima onima

koji imaju raspored i odreenu zadau za vrijeme djelovanja u izvanrednim
situacijama, odnosno kriznim stanjima izazvanim nekontroliranim
iznenadnim istjecanjem opasnih tvari u okoli (Slika1).
Edukacijski programi su tako osmiljeni da mogu omoguiti stjecanje
potrebnih znanja za timsko rjeavanje kriznih stanja te omoguiti testiranje
tog znanja kroz timske vjebe rjeavnja problema i zadaa na raunalno
simuliranim izvanrednim dogaajima i kriznim stanjima.
U takvim vjebama oni koji sudjeluju ue iz vlastitog iskustva. Takoer,
na taj nain uoit e se koji su dijelovi plana realni i oni dijelovi koji nisu
primjenjivi.
Slika 1. Shematski prikaz odgovornosti za rjeavanje katastrofe
3. ULOGA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Dobro osposobljena i pripremljena lokalna vlast i/ili zajednica za spreavanje
nastanka izvanrednog stanja ili rjeavanja problema kod nastanka
izvanrednog stanja uzrokovanih nekontroliranim istjecanjem opasnih
tvari u okoli pridonijeti e spreavanju nastanka takvog stanja, odnosno
ublaavanju posljedica, kako ljudskih tako i materijalnih.
Uloga elnika lokalne zajednice i ovlatenih osoba za upravljanje u katastrofama
je velika, a njihov osnovni zadatak je da sustav zatite i spaavanja na lokalnoj
razini uinkovito djeluje kada za to nastane potreba, odnosno kada nastupe
takve prirodne pojave izazvane ovjekom u miru ili ratu. Da bi uspjeno
763
ispunjavali sve te zadae, potrebno je puno specijaliziranih znanja koja se

mogu postii obukom koju trebaju omoguiti specijalizirani programi obuke
grada, upanije i drave. Pored toga, jedna od vanih uloga elnih ljudi koji
upravljaju u katastrofama je i prenoenje znanja na svoje suradnike kako
bi i oni bili bolje pripremljeni kada nastupi izvanredna situacija. Radi toga
je njihova uloga u obuci dvostruka uz obrazovanje se doslovno identificira
kao potreba od iznimne drutvene vanosti. Ope prihvaeno naelo zadnjih
godina irom svijeta da je lokalna zajednica dobila novo znaenje i da upravo
ona zapravo dri kljueve za uspostavu mnogih temeljnih ljudskih servisa i
resursa, pa i tako u sluaju iznenadnog oneienja okolia.
Zbog toga osposobljavanje elnika i drugih odgovornih osoba lokalnih
zajednica mora biti prioritetna zadaa kako lokalne zajednice, tako tijela
dravne uprave zaduenih za zatitu okolia i zatitu i spaavanje u
stanovnitva.
4. EDUKACIJSKI CENTRI
Edukacijski programi obuhvattit e podruja upravljanja u kriznim
uvjetima, planiranja, djelovanja u kriznim stanjima i otklanjanja posljedica.
Sudjelovanje u tim programima osposobljavanja ne treba ograniiti samo
na rukovoditelje programa za krize ve mora biti namijenjeno svima onima
koji imaju raspored i odreenu zadau za vrijeme djelovanja u izvanrednim
situacijama, odnosno kriznim stanjima izazvanim nekontroliranim
iznenadnim istjecanjem opasnih tvari u okoli.
Edukacijski programi su tako osmiljeni da mogu omoguiti stjecanje
potrebnih znanja za timsko rjeavanje kriznih stanja i omoguiti testiranje
tog znanja kroz timske vjebe rjeavnja problema i zadaa na raunalno
simuliranim izvanrednim dogaajima i kriznim stanjima.
U takvim vjebama oni koji sudjeluju ue iz vlastitog iskustva. Takoer,
na taj nain uoit e se koji su dijelovi plana realni i oni dijelovi koji nisu
primjenjivi.
5. NOSITELJI I SADRAJ CENTRA

Nositelj realizacije centra jeVeleuilite Velika Gorica s pravom javnosti iz
Velike Gorice. U realizaciju odeenih segemenata rada centra ukljuit e
Dravna uprava za zatitu i spaavanje te Hrvatski Crveni kri.
Projekt se sastoji iz dvije cjeline koje obuhvaaju izradu:
1. Projekta ustroja i opremanja raunalno-simulacijskog edukacijskog sredita
na Veleuilitu Velika Gorica
2. Programa osposobljavanja:
Buduih predavaa (trenera)
Osnovnog teaja za donositelje odluka na lokalnoj i nacionalnoj zajednici
764
Dopunskih tj. specifinih teajeva upravljanja (tzv. moduli) za donositelje

odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini
rada meunarodne radionica (transgranina, PfP, NATO).
Karovski potencijali polazna je materijalna osnova za realizaciju ustroja i
opremanja raunalno-simulacijskog edukacijskog sredita na Veleuilitu.
Prostorne mogunosti kao i neophodna raunalna oprema koje Veleuilite
Velika Gorica s pravom javnosti unosi u centar temelju su rada centra. Uz
studij Kriznog upravljanja, na kojem predaje preko 40 nastavnika i strunjaka
iz razliitih djelatnosti i podruja od ekologije do kriznog menadmenta
(MORH, MUP, DUZiS, 112, Ministarstva zdravstva itd.) znaajni su kadrovski
potencijali.
6. ZAKLJUAK
Osjetljivost i zainteresiranost javnosti za pitanja okolia oituje se u rastu
broja projekta i programa iz podruja zatite okolia, sve eoj zastupljenosti
okolinih tema u dnevnome tisku ili u drugim medijima te u porastu pitanja
upuenih nadlenim tijelima. Proces pristupanja EU ini dodatni pritisak na
sve strane koje se bave pitanjima okolia, a posebice na nadlene institucije, u
smislu nune podrke javnosti u obavljanju njihovih djelatnosti. Znanstvene
i obrazovne institucije takoer su prepoznale potrebu za ukljuivanjem u
procese sveobuhvatnog rjeavanja pitanja zatite okolia te s tim u svezi
realizacija i rad centra za edukaciju Veleuilita Velika Gorica s pravom
javnosti pridonosi poboljavanju ukupne slike zatite okolia u Republici
Hrvatskoj.
LITERATURA:
1. Krstelj, V., Toth,I.: Obrazovanje za humanitarno razminiranje, zbornik radova meunarodnog
savjetovanja: MATEST 2004. Zagreb 2004. ( str. 143-150)
2. Stranjik, A., Toth,I.:Informing the Public and Educating Abaut Crisisi Managenment as a
Precondition of an Effective Fight Against Terrorism.- U: The Fight Against Terrorism
and Crisis Management in the Western Balkans
3. kanata, D., Toth, I., Vali, I.: Pripravnost u Hrvatskoj za sluaj nuklearne nesree, Zagreb,
EGE, year 9 (2001.) no. 5, p. 135-142
4. Toth,I :Sustav reagiranja kod iznenadnog zagaenja mora u Republici Hrvatskoj, Zagreb,
Hrvatski crveni kri, , broj 3, 2004. (str.24-26).
5. Toth,I :Jasna koncepcija zatite i spaavanja uvjet za EU, Zagreb, Hrvatski crveni kri, , broj
2, 2004. (str.22-25).
6. Toth,I., Dobranovi, ., Stranjik, A: kolovanje na Veleuilitu Velika Gorica kao odraz na
opasnosti posebice terorizma, 2006., ECDN 2006, 9th European Conference on NonDestructive Testing, Berlin. September 25-29
7. Toth, I.: Sustav zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj. Rad i sigurnost, 7,2003,2, p.
91-122.(UDK/UDC 351.78(497.5)/355.58(497.5)
8. Toth, I: Nuklearni akcident i potreba zatite stanovnitva, okolia i teritorija Republike
Hrvatske - Zagreb, MUP, 1999.(27 p.)
765
9. Toth, I., Trut, D., emerin, D., Vistas, P.: Zakon o zatiti i spaavanju s komentarom - Velika
Gorica: Veleuilite Velika Gorica s pravom javnosti, 2005.
10. Veri, D., Zavrl, F., Rijavec, P., Tkalac Veri, A., Laco, K.: Odnosi s medijima, Masmedia,
Zagreb, 2004.
PROPISI:
1. Zakon o zatiti okolia, (Narodne novine 110/07),
2. Zakon o zatiti zraka, Narodne novine (178/04 i 60/08),
3. Zakon o vodama, (Narodne novine 107/95 i 150/05),
4. Nacionalna strategija zatite okolia (Narodne novine 46/02)
5. Nacionalni plan djelovanja za okoli (Narodne novine 46/02)
766
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
ISTIJA PROIZVODNJA
CLEANER PRODUCTION
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
PRIMJENA NAJBOLJIH RASPOLOIVIH TEHNIKA (NRT) U

INDUSTRIJI PRERADE MESA I PIVOVARAMA
APPLICATION OF BEST AVAILABLE TECHNIQUES (BAT) IN MEAT
PROCESSING AND BREWERIES
1
Mr.sc. Goran Romac1, Nikolaj Silvo Ukmar, dipl.ing.2

Hrvatski centar za istiju proizvodnju, Savska c.41/IV, 10000 Zagreb;
2
NiN savjetovanje u poslovanju, Fausta Vrania 3, 10000 Zagreb
SAETAK
Princip primjene najbolje raspoloivih tehnika (NRT) kao skupa tehnikih mjera i postupaka, te naina
njihove primjene sve vie se uvodi u industrijsku praksu. Na razini EU njegova primjena definirana je
primjenom Direktive o industrijskom nadzoru i kontroli oneienja (eng. IPPC - Industrial Pollution
Prevention and Control Directive; EC 2008/1), kojom se kombinira preventivni i reaktivni pristup
oneienju. Zakonom o zatiti okolia (NN 110/07) Republika Hrvatska je takoer uvela princip NRT
kao najuinkovitiji i najnapredniji razvojni stupanj djelatnosti i s njome povezanih naina proizvodnje
i odravanja postrojenja koji je dostupan operateru i koji moe biti primjerena osnova za odreivanje
graninih emisija kojima se postie sprjeavanje, odnosno smanjivanje utjecaja na okoli. Primjenom
NRT postie se visok stupanj zatite okolia koji se oituje u smanjenju potronje energije i sirovina,
te smanjenju nastajanja emisija u okoli. U ovom radu prikazani su tehnoloki postupci prerade mesa
i proizvodnje piva, te su navedeni NRT postupci za svaki proizvodni proces. Takoer su navedeni
referentni specifini okolini pokazatelji koji se odnose na potronju svjee vode, potronju energije te
koliine i sastav otpadnih voda.
Kljune rijei: najbolje dostupne tehnike, IPPC direktiva, specifini okolini pokazatelji,
prerada mesa, pivovare
SUMMARY
The principle of BAT (Best Available Techniques) as a set of technical measures and procedures, together
with its way of application is being introduced more and more into industrial practice. In the European
Union BAT implementation is defined with Industrial Pollution Prevention and Control Directive
(EC 2008/01) which combines preventive and reactive approach to industrial pollution. By issuing
the Environmental Law (Official Gazzette 110/07) Croatia has also introduced BAT principle as most
effective and advanced level of industrial activity and its production and maintaining procedures,
available for the operator, which can be used for determination of limit emissions for the purpose of
prevention and reduction of environmental impact. By application of BAT high level of environmental
protection is achieved, which is reflected in lower energy and raw materials consumption and reduction
of environmental emissions. This paper presents industrial procedures for meat processing and breweries,
as well as associated BAT for each process. Referent specific environmental performance indicators for
fresh water consumption, energy consumption and waste water composition and quantities are also
given
Key words: Best Available Techniques, IPPC directive, specific environmental performance
indicators, meat processing, breweries
770
ROMAC G., SILVO UKMAR N.
1. UVOD
Zakonom o zatiti okolia (NN 110/07), ureen je temelj pravnog poretka o
zatiti okolia u Republici Hrvatskoj. U taj zakon ugraen je cijeli niz naela
iz meunarodnih ugovora o zatiti okolia, o odrivom razvitku, javnosti
djelovanja, ouvanja prirodnih vrijednosti i bioloke raznolikosti. Uvoenjem
standarda kakvoe okolia, doneseni su propisi koji odreuju granine
vrijednosti emisija u okoli. Jedna od najveih stratekih novina je i usvajanje
principa IPPC direktive, koja govori o integriranoj prevenciji i kontroli
oneienja, koja proizlaze iz rada odreenog industrijskog postrojenja.
Postoji samo jedna dozvola za gospodarski subjekt, u kojoj je ugraen princip
najbolje raspoloive tehnike , (eng. Best Available Techniques), to znai da
tvrtka mora do odreenog roka instalirati tehnoloka rjeenja, koja su u
dananje vrijeme najsuvremenija, odnosno garantiraju najnie vrijednosti
emisija u okoli.
Cjelokupna strategija IPPC direktive moe se grafiki prikazati na Slici 1.[1]
Slika 1. Strategija IPPC direktive
U Dodatku 1 IPPC direktive nalazi se popis industrijskih aktivnosti na koje

se ona odnosi. Granini kapacitet za preradu mesa je 75 [tona/dan], a za
proizvodnju piva je 3000 [hl/dan].
2. PROIZVODNI POSTUPCI PRERADE MESA I PROIZVODNJE PIVA

U tekstu koji slijedi nabrojane su tehnoloke operacije u preradi mesa i
proizvodnji piva.
2.1. Tehnoloke operacije u preradi mesa

Kod prerade mesa prisutne su slijedee tehnoloke operacije: [2]
pranje sirovine,
771
odmrzavanje,
usitnjavanje (rezanje, mljevenje, sjeckanje),
mijeanje,
soljenje/salamurenje,
oblikovanje (u kalupe, crijeva),
dimljenje/suenje,
kuhanje/peenje,
topljenje masnoa,
pasterizacija/sterilizacija,
hlaenje,
pakiranje,
pranje i dezinfekcija procesne opreme
2.2. Tehnoloke operacije u proizvodnji piva

Sam proizvodni postupak sastoji se od slijedeih tehnolokih operacija: [3]
prijem sirovina u proces
mljevenje
komljenje
kuhanje, hlaenje
fermentacija
stabilizacija piva, filtracija
konzerviranje (pasterizacija), pakiranje gotovog proizvoda
3. UTJECAJ NA OKOLI PRERADE MESA I PROIZVODNJE PIVA

Utjecaj na okoli razmatranih proizvodnih postupaka oituje se u potronji
svjee vode, isputanju otpadnih voda, potronji energije (emisije u zrak) i
generiranju otpada. U tekstu koji slijedi navedeni su kvantificirani podaci
koji se odnose na proizvodnju pojedinih vrsta mesnih proizvoda i piva.
3.1. Potronja vode kod prerade mesa

Najvei utjecaj na okoli u preradi mesa imaju otpadne vode. Kod prerade
mesa, prema literaturnim podacima potronja vode kree se od 2-20 m3/t, a
koliina otpadnih voda 10-25 m3/t preraenog mesa [4]. Koliine potroene
vode razlikuju se u ovisnosti o pojedinim vrstama mesnih proizvoda. Najvee
koliine vode troe se za pranje i odmrzavanje mesa (3-5 m3/t). Ostale faze u
procesu prerade mesa koje zahtijevaju utroak znaajnih koliina vode su:
pasterizacija, sterilizacija, hlaenje, ienje i dezinfekcija. Stroge higijenske
mjere koje se primjenjuju kod rezanja i usitnjavanja/mljevenja mesa razlogom
su nastajanja velike koliine otpadne vode od pranja procesne opreme i
radnih povrina.
772
3.2. Potronja vode, optereenje otpadnih voda i vrsta krutog otpada

kod proizvodnje kuhane unke
Potronja vode, kemijsko optereenje otpadne vode i vrste krutog otpada
kod proizvodnje kuhane unke po pojedinim fazama procesa prikazane su
u tablici 1. [5]
Tablica 1: Potronja vode, kemijsko optereenje otpadne vode i vrste krutog otpada kod
proizvodnje kuhane unke
Tehnoloka operacija
Pranje i odleivanje mesa
Soljenje i salamurenje
Kuhanje
Pasterizacija i sterilizacija
Pranje i dezinfekcija
UKUPNO:
Potronja vode
[m3/t]
0-15
0,5
2,5
mala
srednja
4-18*
Optereenje otpadne
vode [kg KPK/t]
Srednje
Nisko
Visoko
Vrsta krutog otpada

Mast
Sol
Srednja
10-21
*potronja kod odleivanja mesa potapanjem u vodu
3.3. Potronja vode, optereenje otpadne vode i vrsta krutog otpada

kod proizvodnje salame i kobasica
Kod proizvodnje salame i kobasica najvei uinak na okoli imaju procesi
dimljenja. Dim nastao gorenjem drva i piljevine sadri komponente tetne
za ljudsko zdravlje: fenole, nitrite, N-nitrozne spojeve, CO i poliaromatske
ugljikovodike (PAU). Istraivanjima u Norvekoj izmjerena je razina
oneienja zraka koju uzrokuje dim iz suionica. Kod suenja 1t gotovog
proizvoda emitira se 0,3 kg CO, 0,15 kg anorganskih estica i 0,2 kg ukupnog
organskog ugljika. aa i katranski spojevi nataloeni na stjenkama komora
za dimljenje peru se jakim alkalnim sredstvima iz ega proizlazi velika
potronja vode i visoko organsko optereenje otpadne vode. U tablici 2.
prikazana je specifina potronja vode i optereenje otpadne vode kod
proizvodnje salame i kobasica [6]
Tablica 2: Specifina potronja vode i optereenje otpadne vode kod proizvodnje salame i
kobasica
PARAMETAR
Potronja vode, m3/t
BPK5 u otpadnoj vodi, kg/t
N u otpadnoj vodi, g/t
P u otpadnoj vodi, g/t
PROIZVODNJA SALAME
7,5
4,7
300
140
PROIZVODNJA KOBASICA
10
8-10
nema podataka
nema podataka
U talijanskim tvornicama za proizvodnju salame i unke potronja vode

iznosi 10-20 m3/t gotovog proizvoda, bioloko optereenje otpadne vode
kree se od 20 do 25 kg/t, a koliina krutog otpada iznosi 30-50 kg/t .
773
3.4. Emisije u zrak

Glavne emisije u zrak iz pogona za preradu mesa dolaze iz kotlovnica
(proizvodnja pare) i komora za dimljenje. Uslijed proputanja hladnjaka
takoer moe doi do oneienja zraka rashladnim plinovima, no to su
izvanredni sluajevi.
3.5. Potronja energije

Znaajne koliine toplinske energije troe se kod kuhanja, pasterizacije,
sterilizacije i dimljenja mesa. Ostale operacije koje zahtijevaju utroak
elektrine energije su: hlaenje, zamrzavanje i ienje.
3.6. Kruti otpad

Rezanjem mesa nastaju koa, kosti i masnoe. Kosti i masti koriste se za
proizvodnju ljepila, detergenata i elatine (primjena u prehrambenoj i
farmaceutskoj industriji). Odnos koliina svjeeg mesa koje ulazi u preradu
(skidanje koe, odvajanje kostiju i masnoa) i otpadnih tvari prikazan je u
tablici 3. [7]
Tablica 3: Koliine krutog otpada kod prerade razliitih vrsta mesa
KOLIINE OTPADA KOD REZANJA I ODVAJANJA KOSTI
(% od koliine svjeeg mesa)
JUNEE MESO
Kosti
Masnoa
12
SVINJSKO MESO
PERAD
5-9,5
1-2
3-6
Koa
1-2
3.7 Potronja vode kod proizvodnje piva

Voda je osnovna sirovina za proizvodnju piva. Tradicionalne tehnologije
proizvodnje piva u malim pivovarama irom Europe (Njemaka, Belgija,
Nizozemska, Danska, eka), troe velike koliine vode po jedinici gotovog
proizvoda. Mjera za gotov proizvod (pivo) je tradicionalno 1 hektolitar
(1 hl), odnosno 100 litara. Naravno, da velike koliine ulazne vode u
proces, generiraju u proporcionalnoj koliini i optereenje otpadnih voda.
Optimizacija potronje vode jedan je od preduvjeta smanjenja pritiska na
okoli, kojeg izazivaju pivovare svojom osnovnom djelatnou, proizvodnjom
piva. Potronja vode je razliita od zemlje do zemlje u EU (ovisno o tehnologiji
dobivanja piva). U tekstu koji slijedi prikazani su podaci o potronji vode u
Njemakoj i prosjek za EU.
774
Tablica 4: Specifina potronja vode [8]

SPECIFINA POTRONJA VODE
NJEMAKA
Minimalna
Srednja
Maksimalna
0,49
0,66
1,26
Minimalna
Srednja
Maksimalna
0,4
0,7
1,0
[m /hl]
EU
3
[m /hl]
3.8. Potronja energije

Za odvijanje tehnolokog procesa dobivanja piva potrebne su znatne koliine
elektrine i toplinske energije. Toplinske energije se potroi 36 puta vie
nego elektrine energije po jedinici proizvoda (hl dobivenog piva). Najvie
toplinske energije se troi u tehnolokim operacijama kuhanja sladovine i
fermentacije. U tablici 5. prikazani su rasponi potronje elektrine i toplinske
energije po jedinici proizvoda u pivovarama EU. [10]
Tablica 5: Specifina potronja energije po jedinici proizvoda
[kWh/hl piva]
[kWh/hl piva]
SPECIFINA POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE

Minimalna
Maksimalna
7,5
11,5
Specifina potronja toplinske energije
Minimalna
Maksimalna
22
65
3.9. Koliina krutog otpada koji se dobiva u tehnolokom procesu

dobivanja piva
Koliine krutog otpada koje se generiraju tokom tehnolokog procesa
proizvodnje piva dosta je teko odrediti, budui da to ovisi o organizaciji
distribucije gotovih proizvoda, vrste ambalae u kojoj se prodaje pivo i
same tehnoloke operacije filtriranja piva. U tablici 6. prikazane su prosjene
koliine krutog otpada na godinu jednu vee pivovare (kapaciteta preko
1.000.000 hl/godinu).
Tablica 6: Koliine krutog otpada
VRSTA OTPADA
Drvo
Metali
Plastika
Sanduci
Etikete
Polomljene staklene boce
Otpadni kieselgurt
KOLIINA [t/godina]
7
18
53
38
289
837
2000
775
4. OTPADNE VODE INDUSTRIJE PRERADE MESA I PROIZVODNJE

PIVA
4.1 Otpadne vode industrije prerade mesa
Zbog razliitih tehnolokih operacija kod prerade mesa i vremenskog pomaka
u radu sastavi otpadnih voda nisu ujednaeni. U tekstu koji slijedi opisane
su karakteristike otpadnih voda iz pojedinih tehnolokih operacija prerade
mesa.
4.2. Otpadne vode iz salamurenja/soljenja mesa

U otpadnoj vodi od salamurenja/soljenja mesa prisutna je visoka koncentracija
NaCl i NaNO3. Kod mokrog salamurenja treba voditi rauna o koliini kupke
koja se priprema za salamurenje, jer se po zavretku procesa tekua faza
isputa u sustav za obradu otpadnih voda. Ukoliko se isputa velika koliina
salamure mogui su poremeaji u radu ureaja za obradu otpadnih voda,
s obzirom da se uneseni kloridi ne smanjuju tijekom bioloke obrade, bez
obzira na razrjeenje.
4.3. Utjecaj enzima za tretiranje mesa na otpadne vode

U nekim europskim zemljama junee meso slabije kvalitete tretira se posebnim
enzimima (izolirani iz gljivica i drugih biljaka), radi smanjenja tvrdoe i
ilavosti. Zbog sloene organske strukture enzimi koji dou u otpadnu
vodu uzrokuju porast bioloke potronje kisika (BPK5), a mogu ugroziti i rad
biolokog dijela ureaja za obradu otpadnih voda.
4.4. Otpadne vode od pranja dimne komore

Pranjem taloga koji se taloi na stjenkama dimne komore nastaju jako
oneiene otpadne vode koje zahtijevaju poseban tretman (izvan sustava za
obradu otpadnih voda).[2]
U tablici 7. prikazan je prosjeni sastav otpadne vode koji nastaje pri pranju
dimne komore.
Tablica 7: Sastav otpadne vode od pranja dimne komore
PARAMETAR
RASPON
pH
KPK, [mg/l]
Fenolni indeks, [mg/l]
PAU, [mg/l]
12-14
20.000-100.000
20-480
1-5
4.5. Otpadne vode od ienja opreme i radnih povrina

Sve linije, ureaji i radne povrine koje nisu oznaene kao suhe, zahtijevaju
mokro ienje. Otpadna voda od pranja opreme i radnih povrina oneiena
776
je sirovinama, gotovim proizvodima i sredstvima za ienje.

Ako kruti otpad dospije u sustav odvodnje, dolazi do poveanja kemijske
potronje kisika (KPK), suspendiranih estica, masti i ulja u otpadnoj vodi.
Zaini i aditivi koji se dodaju mesu tijekom pranja opreme i radnih povrina
takoer ulaze u otpadne vode.
4.6. Otpadne vode iz proizvodnje piva

Procesne otpadne vode pivovara, prije obrade, jako su optereene organskim
tvarima. Ovisno o tehnolokom postupku, mijenja se i prosjean kemijski
sastav otpadnih voda. Prosjeni kemijski sastav otpadne vode prije tretmana
prikazan je u tablici 8. [11]
Tablica 8: Prosjeni kemijski sastav otpadne vode
POKAZATELJ
Suspendirana tvar
BPK5
KPK
N
P
pH vrijednost
KONCENTRACIJA [mg/L]
10 60
1000 -1500
1800 3000
30 - 100
10 - 30
3 - 13
Omjer BPK5 /KPK iznosi oko 0,5 to ukazuje da su otpadne vode pivovara
dobro biorazgradljive [12]
Koliina otpadne vode po 1 hl proizvedenog piva, je razliita, ovisi o tehnologiji
i tehnolokoj disciplini djelatnika. U tablici koji slijedi prikazani su podaci o
koliinama otpadnih voda u pivovarama iz Austrije i na razini EU.
Tablica 9: Koliine otpadnih voda [13]
AUSTRIJA
[m3/hl]
Minimalna
0,26
EU
[m3/hl]
Minimalna
0,3
KOLIINA OTPADNE VODE

Srednja
Maksimalna
0,43
0,6
KOLIINA OTPADNE VODE
Srednja
Maksimalna
0,6
0,9
Tehnoloki proces dobivanja piva je diskontinuiran (arni), pa je i generiranje

otpadnih voda diskontinuirano. Vrno optereenje zna biti 2 do 2,5 puta vee
od srednjeg protoka otpadne vode. To je najee posljedica pranja reaktora
(posuda za pripravu piva) i pranja boca i bavica u koje se pakira gotov
proizvod. Vrno optereenje ne traje dugo, ali se ta injenica mora imati na
umu, kada se uzimaju uzorci otpadne vode za analizu. Prosjeno optereenje
otpadne vode tzv.teret, prikazan je u tablici 10.
777
Tablica 10: Optereenje otpadnih voda [14]

Parametar
KPK
Ukupna suspendirana tvar
BPK5
Vrijednost [kg/hl piva]

0,8 2,5
0,2 0,4
0,5
5. OBRADA OTPADNIH VODA

5.1. Obrada otpadnih voda iz tehnolokog procesa prerade mesa i
proizvodnje piva.
Nain obrade otpadnih voda iz tehnolokih procesa prerade mesa i proizvodnje
piva, ovisi prvenstveno o recipijentu u kojeg e se uputati obraena otpadna
voda. Ako je recipijent sustav javne odvodnje (kanalizacija), koja je povezana
s gradskim ureajem za obradu komunalnih otpadnih voda, onda se obrada
sastoji samo od predtretmana. Ukoliko je recipijent otvoreni vodotok (rijeka,
jezero, more), obrada otpadnih voda mora se obaviti u sekundarnom stupnju
(bioloki predtretman i tretman), da bi se dobila odgovarajua kvaliteta vode.
Na slikama 2. i 3. prikazane su sheme obrade otpadnih voda procesa prerade
masa i proizvodnje piva.
Slika 2. Shematski prikaz tehnologije obrade otpadnih voda prerade mesa
778
Slika 3. Shematski prikaz tehnologije obrade otpadnih voda pivovare
6. MJERE PREVENCIJE ONEIENJA U TEHNOLOKOM PROCESU

PRERADE MESA I PROIZVODNJE PIVA
6.1. Mjere prevencije u tehnolokom procesu prerade mesa
Mjere prevencije mogu se grubo podijeliti u 6 skupina i to:
1.
2.
3.
4.
5.
Ope mjere prevencije

uvoenje sustava upravljanja okoliem u postrojenje za preradu mesa
zamjena opasnih kemikalija u procesu manje tetnim
stalna edukacija zaposlenika i dobro odravanje postrojenja
Smanjenje potronje svjee vode
optimiziranje upotrebe vode, gdje je u procesu mogue
recikliranje vode
Smanjenje potronje energije
optimizacija tehnolokih operacija grijanja i hlaenja
ugradnja frekventnih konventera za pogon elektromotora
ugradnja baterija za kompenzaciju jalove energije
Smanjenje emisija u zrak
zamjena tvari koje oteuju ozonski omota
optimizacija paljenja i gaenja parnih kotlova
rekuperacija dimnih plinova iz kotlovnice
Smanjenje emisija u vode
selekcija upotrebe sredstava za ienje
779
6.
recikliranje vode gdje je to mogue

Zatita podzemnih voda
paziti na sluajna prolijevanja kemikalija iz spremnika
Smanjenje potronje vode i oneienja otpadnih voda moe se postii

primjenom odreenih mjera u pojedinim fazama tehnolokog postupka
prerade mesa i to:
(1) kruti otpad skupljati u posebne posude da se sprijei padanje na pod i
dolazak na ureaj za obradu otpadnih voda s vodom za pranje radnih
prostorija.
(2) sokove koji nastaju cijeenjem mesa iz posuda za rukovanje prije pranja
prebaciti u posebnu sabirnu posudu, da ne bi dospjeli do ureaja za
obradu otpadnih voda.
(3) kod obrade mesa (obrezivanje, skidanje koe, vaenje kostiju), kosti i
nejestivi otpad odvojeno skupljati radi daljnje obrade ili odlaganja na
odlagalitu ivotinjskog otpada.
(4) kod pripreme mesa za proizvodnju kobasica, salama... (mljeveno ili
sjeckano meso) na stjenkama posuda zaostaje nalijepljena masa koja
se brzo sui i teko isti. Radi skraivanja vremena ienja, smanjenja
uporabe vode i detergenata preporuuje se suho ienje posuda i pribora
odmah po prestanku rada. Ostatke mljevenog mesa treba ukloniti runo
prije pranja.
U proizvodnji prerade mesa najvie se toplinske energije troi u tehnolokim
operacijama pasterizacije i sterilizacije. Optimiziranjem rada kotlova i
povratom kondenzata moe se smanjiti potronja toplinske energije po
jedinici proizvoda. (tona gotovog proizvoda). Smanjenje potronje elektrine
energije po jedinici proizvoda (tona) moe se izvesti na nekoliko uobiajenih
naina. Ugradnjom kompenzacijskih baterija ime se ukida plaanje jalove
struje elektrodistribucijskoj tvrtci, ugradnjom elektromotora sa frekventnim
konventerima vrtnje. Oni mogu regulirati broj okretaja elektromotora, prema
stvarnim zahtjevima pumpi koje pogone i mogu se lagano automatizirati i
daljinski voditi.
6.2. Mjere prevencije u proizvodnji piva

Mjere prevencije mogu se grubo podijeliti u 7 skupina i to:
1. Ope mjere prevencije
uvoenje EMS sustava u pivovare
zamjena opasnih kemikalija u procesu manje tetnim
stalna edukacija zaposlenika i dobro odravanje postrojenja
2. Smanjenje potronje svjee vode
optimiziranje upotrebe vode, gdje je u procesu mogue
780
3.
4.
5.
6.
7.
recikliranje vode
redukcija koliine vode kod pranja boca i bavica
stalna edukacija zaposlenika
Smanjenje potronje energije
optimizacija tehnolokih operacija grijanja i hlaenja
ugradnja frekventnih konventera za pogon elektromotora
ugradnja baterija za kompenzaciju jalove energije
stalna edukacija zaposlenika
sakupljanje CO2 iz procesa fermentacije u boce
zamjena tvari koje oteuju ozonski omota
optimizacija paljenja i gaenja parnih kotlova
rekuperacija dimnih plinova iz kotlovnice
Smanjenje emisija u vode
selekcija upotrebe sredstava za ienje
recikliranje vode gdje je to mogue
Zatita podzemnih voda
paziti na sluajna prolijevanja kemikalija iz spremnika
Smanjenje krutog otpada
upotreba povratne ambalae (staklene boce i bavice za pivo)
optimizacija linija za punjenje boca i bavica
U tablici 11. prikazana su mjesta moguih uteda vode u proizvodnji piva i

mjesta primjene.
Tablica 11. Mjere utede vode i mjesta primjene [15]
MJERA UTEDE VODE
Recikliranje vode
ienje reaktorskih posuda
Ponovno koritenje vode za pranje
Protustrujno ispiranje
Dobro odravanje
Upotreba etki za pranje s sapnicama
Automatsko ukljuivanje/iskljuivanje
dovoda vode
MOGUA PRIMJENA
Hlaenje fermentora
Novi postupci ienja
ienje bavi za pivo
Pranje reaktorskih posuda
Kontrola ventila i slavina
ienje fermentora
REDUKCIJA [%]
> 90
60
50
40
30
20
Pumpe za hlaenje
15
U proizvodnji piva najvie se toplinske energije troi u tehnolokoj operaciji

kuhanja sladovine u fermentorima. Izmeu 6 i 10% vode se nepovratno gubi
isparavanjem kod klasinog sustava. Predgrijavanjem ulazne sladovine sa
isparenom vodom preko izmjenivaa topline smanjuje se utroak toplinske
energije po jedinici proizvoda (hl). Taj sustav je prepoznat kao najbolja
raspoloiva tehnika za optimiranje toplinske energije u proizvodnji piva.
781
7. SPECIFINI POKAZATELJI PROCESA PRERADE MESA I PROIZVODNJE

PIVA
U BREF dokumentu FDM (Reference Document on Best Available Techniques
in the Food Drink and Milk Industry koje izdaje EU (Kolovoz 2006.g.), [2]
navedeni su specifini pokazatelji za razmatane procese. Te vrijednosti mogu
se uzeti kao referentne (Tablica 12.)
Tablica 12: Referentne vrijednosti
PRERADA MESA
PROIZVODNJA PIVA
Jedinica
Referentne
vrijednosti
[m3/tona]
6,0 -10,0
[m3/tona]
10,0 25,0
[kg KPK/tona]
0,8 2,5
[kWh/tona]
1000 - 1300
[kWh/tona]
450 - 1000
Parametar
Potronja
svjee vode
Koliine
otpadne vode
Teret otpadne
vode
Potronja
elektrine
energije
Potronja
toplinske
energije
Parametar
Potronja
svjee vode
Koliine
otpadne vode
Teret otpadne
vode
Potronja
elektrine
energije
Potronja
toplinske
energije
Jedinica
Referentne
vrijednosti
[m3/hl]
0,4 1,0
[m3/hl]
0,3 0,9
[kg KPK/hl]
0,8 2,5
[kWh/hl]
7,5 11,5
[kWh/hl]
22,0 65,0
8 . ZAKLJUAK
Uvoenje koncepta NRT u prehrambenu industriju zahtijeva pomak od
dosadanje prakse domae industrije, koja e morati prevenciju oneienja
i nastajanja otpada ugraditi u svakodnevnu praksu. To ne iziskuje samo
tehnoloke promijene, ve moda i u veoj mjeri i promjenu ponaanja. Rast
cijena energenata i prirodnih dobara, sve vie poskupljuje samu proizvodnju.
Upravo je koncept NRT, pokazan u praksi EU, jedan od odgovora kojim se
mogu smanjiti trokovi proizvodnje, ostvariti vea proizvodna uinkovitost,
te smanjiti optereenje okolia. Na kraju, potrebno je naglasiti da uvoenje
koncepta NRT osim financijskih sredstva, zahtijeva i vrijeme, to zahtjeva
pravovremenu pripremu industrije na zahtjeve koje se stavljaju pred njih.
LITERATURA
[1] MOED, Minimisation Opportunities Environmental Diagnosis ,Ed Center for Cleaner
Production, Barcelona, 2000.p.23.
[2] BREF FDM, August 2006,., Ed. EU
782
[3] BREF FDM D1April 2002, p.168,Ed.EU

[4] Pollution Prevention and Abatement Handbook, WORLD BANK GROUP, July 1998.
[5] Consumption and emission data for meat, fruit and vegetables sector
[6] Nordic Council of Ministers: Best Available Techniques (BAT) in Nordic Slaughteries
(2001)
[7] Tools for prevention and minimisation of agro-food generation in European industry,
AWARENET, 2002)
[8] Pollution Prevention and Abadement Handbook, World bank Group, July 1998
[9] BREF FDM, August 2006, p.203 , Ed. EU
[10] CBMC (Confederation of the Food &Drink Industries of the EU), The Breweres of Europe,
Guidance Note for establishing BAT in the brewing industry, October 2002.p.42.
[11] BREF FDM, August 2006, p.204., Ed. EU
[12] BREF CWW, February 2002, p.130, Ed. EU
[13] BREF FDM, August 2006, p.203 , Ed. EU
[14] CBMC The Breweres of Europe, October 2002.p.70
[15] Reducing Water and Effluent Costs in Breweries, GG135;p. 12 Ed.; Environmental
Technology Best Practice Programme, UK, August 1998.
783
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
INTEGRALNA PREVENCIJA I KONTROLA ZAGAIVANJA U

PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI U BOSNI I HERCEGOVINI
INTEGRATED POLLUTION PREVENTION AND CONTROL IN FOOD AND
DRINK INDUSTRIES IN BiH
Mr Irem Siljadi, dipl. in. okol., Dragana Selmanagi, dipl. in. gra.,
Jasminka Bjelavac, dipl. in. gra., Mr Sanda Midi-Kurtagi, dipl. in. gra.,
Sabina Hadiahmetovi, dipl. in. gra., Semra Fejzibegovi, dipl. in. ma.,
Vildana onko, dipl. biolog
Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u Sarajevu, Ul. Stjepana Tomia 1, 71000
Sarajevo
SAETAK
Industrijska postrojenja iz Bosne i Hercegovine, kao i ostalih zemalja s ekonomijama u tranziciji,
suoavaju se s brojnim izazovima i promjenama na putu ka trinoj ekonomiji. U podruju reguliranja
odnosa industrijskih aktivnosti i okolia pred njih je postavljen ozbiljan zadatak pribavljanja okolinske
dozvole zasnovane na konceptu Direktive Europske Unije o integralnoj prevenciji i kontroli zagaivanja
(IPPC Direktiva). IPPC Direktiva predstavlja pomak od kontrole i obrade otpadnih tokova prema
prevenciji njihovog nastanka. Ona je izraz modernog-cjelovitog pristupa zatiti okolia i obvezuje na
primjenu preventivnih postupaka, odnosno na sprjeavanje nastajanja otpadnih tokova, a tek zatim,
na primjenu neke od okolino prihvatljivih tehnika za obradu otpada, onog ije se nastajanje nije moglo
izbjei. Uzevi u obzir trenutni ekonomski razvoj zemlje, kao i njen ekonomski potencijal, prehrambena
industrija se moe smatrati najznaajnijom zagaivaem, i samim time je od najvee vanosti za izradu
referentnih dokumenata o najboljim raspoloivim tehnikama, kako bi se sprijeili ili smanjili daljnji
negativni uticaji na okoli. Velika potronja vode predstavlja jedan od kljunih okolinih problema u
prehrambenom sektoru. Najvee koliine vode koje se ne ugrade u finalni proizvod, zavravaju kao otpadne
vode. Openito, nepreiene otpadne vode iz prehrambenog sektora sadre velike koncentracije KPK i
BPK. U nekim sluajevima te koncentracije mogu biti i do deset puta vee nego u otpadnim vodama iz
domainstava. Nepreiene otpadne vode iz pojedinih prehrambenih sektora, npr. prerada mesa, prerada
ribe, prerada mlijeka, te biljnih ulja sadre izuzetno visoke koncentracije ulja i masti. Takoer, u velikom
broju sluajeva, zbog strogih higijenskih zahtjeva, poveane su koncentracije deterdenata u otpadnoj
vodi. S druge strane gledano, okolinska dozvola bazirana na principu integralne prevencije i kontrole
zagaivanja kroz primjenu najboljih raspoloivih tehnika ne smije biti konica ili smetnja u razvoju
privrede u Bosni i Hercegovini ve instrument kojim e se zatiti okoli i zdravlje ljudi.
Kljune rijei: Prehrambena industrija, Integralna prevencija i kontrola zagaivanja, Najbolje
raspoloive tehnike.
ABSTRACT
Industrial plants from Bosnia and Herzegovina, as well as from other countries with transition
economies, are faced with numerous challenges and changes on the road to market economy. With regard
to regulation of relationships between industrial activities and environment, a serious task of obtaining
the environmental permit was set before them. This permit is based on the concept of the European
Union Integrated Pollution Prevention and Control Directive (IPPC Directive). IPPC Directive
represents a shift from control and treatment of waste flows toward prevention of their generation. It is
an expression of a modern - integral approach to environmental protection and it prescribes application
of preventive actions, i.e. prevention of generation of waste flows, and only afterwards application of
some of the environmentally friendly techniques for treatment of that waste whose generation could not
have been avoided. Taking into account the current economic development of the country, as well as its
economic potential, food industry may be considered the most important polluter, and it is therefore of
uttermost importance for development of Reference Documents on Best Available Techniques, in order
to prevent or reduce further negative impacts on environment. Large water consumption is one of the
key environmental problems in the food sector. Largest quantities of water that are not installed in the
final product end up as wastewater. Generally, untreated wastewater from the food sector contains large
COD and BOD concentrations. In some cases, these concentrations may be even up to ten times larger
than those in the wastewater from households. Untreated wastewater from certain food sectors, e.g. meat
processing, fish processing, milk processing, and vegetable oils, contains extremely high content of oils
and fats. Also, in a large number of cases, due to strict hygienic requirements, detergent concentrations
in wastewater are also high. On the other hand, environmental permit, which is based on the principle
of integrated pollution prevention and control through application of best available techniques, must
not be a hampering factor or an obstacle to economic development in Bosnia and Herzegovina, but an
instrument which will protect environment and peoples health.
Key words: Food and Drink Industries, Integrated Pollution Prevention and Control, Best
Available Techniques (BAT)
786
SILJADI I., SELMANAGI D., BJELAVAC J., MIDI-KURTAGI S., HADIAHMETOVI S., FEJZIBEGOVI S., ONKO V.
UVOD
U posljednjih nekoliko godina, BiH industrija doivljava rast proizvodnje,
nakon due stagnacije u post-ratnom periodu, doprinosei ekonomskom
oporavku zemlje. Meutim, struktura i dinamika ovog ekonomskog rasta je
samo manjim dijelom bazirana na principima odrivog razvoja.
U cilju harmoniziranja ekonomskog razvoja i zatite okolia, u 2002. godini,
odnosno 2003. godini entitetska ministarstva nadlena za okoli usvojila su
set okolinskih zakona, ukljuujui i Zakon o zatiti okolia. Ovaj Zakon je
baziran i sadri odredbe iz najznaajnijih Europskih Direktiva, ukljuujui
Direktivu o procjeni uticaja na okoli, Direktivu o sprjeavanju nesrea
velikih razmjera i Direktivu o integralnoj prevenciji i kontroli zagaivanja
IPPC Direktiva.
Kako bi bili u mogunosti sprovoditi Zakon o zatiti okolia, entitetska
ministarstva su u obavezi da donesu brojne provedbene propise i alate
za uspjenu implementaciju i praenje zakonskih odredbi o integralnoj
prevenciji i kontroli zagaivanja. Ovo obuhvata izradu Registra zagaivaa
i izradu tehnikih uputa o najboljim raspoloivim tehnikama za veinu
industrijskih sektora. U Zakonu o zatiti okolia najbolje raspoloive tehnike
podrazumijevaju najefektniji i najnapredniji stupanj razvoja djelatnosti
i njihovog naina rada koji ukazuje na praktinu pogodnost primjena
odreenih tehnika (za obezbjeenje graninih vrijednosti emisija) u cilju
sprjeavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenja emisija u okoli.
Referentni dokumenti o najboljim raspoloivim tehnikama se trebaju razvijati u fazama, prvo oni za industrije koje se smatraju prioritetnim u industrijskom razvoju zemlje. Uzevi u obzir trenutni ekonomski razvoj i potencijal
zemlje, prehrambena industrija je bila prioritet za izradu dokumenata o najboljim raspoloivim tehnikama u BiH. Tokom 2005. godine, Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u Sarajevu je u suradnji sa grkom kompanijom Exergia S.A. iz Atine, u okviru EC LIFE Third Countries okolinog
programa, predloio projekt pod nazivom Jaanje kapaciteta za primjenu
integralne prevencije i kontrole zagaivanja - IPPC-BiH. Projekt je odobren
i njegova implementacija je zapoela u martu 2006. godine. Projekt je trajao
do augusta 2008. godine.
IPPC-BiH projekt se sastojao od niza specifinih aktivnosti usmjerenih na jaanje kapaciteta administrativnih struktura iz oblasti okolia, a neophodnih za
efikasnu implementaciju okolinske regulative o integralnoj prevenciji i kontroli zagaivanja. Meu najznaajnijim je izrada 7 referentnih dokumenata,
odnosno tehnikih uputa o najboljim raspoloivim tehnikama i to za sektore:
uzgoja ribe, prerade ribe, klanja krupne stoke, prerade mesa, prerade voa
i povra, proizvodnje i prerade mlijeka, te proizvodnje piva. Ova aktivnost
je moda bila i najznaajnija, pogotovo imajui u vidu da takvi dokumenti
787
Slika 1: Model Registra zagaivaa- BH-PRTR
788
nisu izraeni u naem bliem okruenju. Izrada upute za sektor uzgoja ribe
je predstavljala pravi pionirski korak, budui da se slian dokument tek treba
izraditi za zemlje Europske Unije. Stoga se u ovom radu daje naglasaka na
kljune okolinske probleme i pripremljene dokumente za razmatrane sektore
prehrambene industrije u BiH. Kroz projekt je razvijen i alat za implementaciju integralne okolinske dozvole - Registar zagaivaa, koji je predat nadlenim ministarstvima za izdavanje dozvola. Ministarstva su nabavila adekvatnu hardware-sku opremu, uposlila ljude za voenje Registra, a projektni tim
je realizirao program obuke o nainu upotrebe software-a, sa krajnjim ciljem
pomoi ovim organima u poboljanju okolinskog upravljanja.
Aktivnosti projektnog tima u okviru zadatka irenja informacija bile su brojne, a meu kojima se naroito izdvajaju: uspostava postranice projekta u
okviru web stranice Instituta za hidrotehniku, izdavanje asopisa Vjesnik
odrivosti u 10 izdanja, broure o tehnolokom i okolinskom nivou razvijenosti prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini, 5 letaka kojim se ilustriraju primjeri primjene najboljih raspoloivih tehnika u svjetskoj praksi,
te objava velikog broje lanaka u tampanim asopisima i novinama, kao i
uee u TV medijima u BiH.
Takoer, pripremljeni su i izvjetaji o okolinskim auditima u vie od 20 preduzea koritenjem tehnikih uputa, a nadleni organi su uz pomo projektnog
tima pripremili i pet integralnih okolinskih dozvola, koritenjem istih uputa.
PRISTUP IZRADI DOKUMENATA O NAJBOLJIM RASPOLOIVIM

TEHNIKAMA
Pristup zemalja lanica Europske Unije u implementaciji IPPC direktive, kao
i u vezi sa definiranjem najboljih raspoloivih tehnika na kojima se i zasniva
implementacija ove Direktive, umnogome je razliit. Neke od zemalja se
kod implementacije IPPC Direktive u cijelosti oslanjaju na europske BREF
dokumente. Popis prihvatljivih tehnika za pojedine industrijske aktivnosti
sadrani su u tzv. BREF dokumentima, to je skraenica engleskog naziva Best
Available Techniques REFerence document odnosno u prijevodu Referentni
dokumenti o najboljim raspoloivim tehnikama.
Druge zemlje su, poput panjolske, izradile dokumente koji su u potpunosti
prilagoeni lokalnim prilikama, odnosno trenutnom stupnju razvijenosti
lokalnih industrijskih preduzea. Za slian pristup se opredijelio i projektni
tim u suglasnosti sa nadlenim entitetskim ministarstvima okolia, tj. izraditi
BiH upute o najboljim raspoloivim tehnikama kojima e se osigurati primjena
evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora u naoj zemlji.
Za izradu tehnikih uputa trebaju se osigurati sveobuhvatni i detaljni
podaci, analizirati veliki broj pitanja vezanih za zatitu okolia a znaajnih
za rad prehrambene industrije, paljivo definirati prioritete uzimajui u
789
obzir sveukupne trokove svake tehnike, budui da je kod odabira najboljih

raspoloivih tehnika cijena jedan od presudnih faktora za prijedlog neke
tehnike kao najbolje raspoloive i koja treba da bude primjerena ekonomskim
mogunostima korisnika.
Prijedlog najboljih raspoloivih tehnika za prehrambenu industriju u BiH
zasniva se na tehnikama koje su predloene u Evropskom dokumentu o
najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje hrane i pia, s tim da
se izbjeglo nametanje zahtjeva za tehnologijama koje se ne mogu primijeniti
u BiH, ili koje su neprimjerene za sadanji stupanj razvoja ove industrije, a
prije svega njihove instalirane proizvodne kapacitete.
Imajui u vidu da su tehnike upute dokumenti koji bi trebali sluiti kao
pomo kako industriji, tako i nadlenoj administraciji, pa i iroj javnosti u
postupku ocjenjivanja zahtjeva za okolinsku dozvolu i njenog izdavanja, rad
na uputama bio je povjeren radnim grupama.
Za svaki sektor uputu je radila po jedna radna grupa, a koja je bila sastavljena od strunjaka iz razliitih oblasti, predstavnika relevantnih industrija, te
predstavnika nadlenih organa iz sektora okolia, vodoprivrede i prehrambene industrije. U skladu s tim, upute predstavljaju rezultat participatornog
pristupa gdje su se nastojale uzeti u obzir primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo konsenzusa. Upute su u dva
navrata bile i predmet ire javne rasprave tako da su i sve prispjele sugestije
i primjedbe zainteresiranih strana uzete u razmatranje, te su ugraene u konanu verziju dokumenata.
U cilju izrade tehnikih uputa, koje trebaju to bolje oslikavati trenutne lokalne prilike ali i prognoze rasta sektora, aktivnosti su zapoele realizacijom
okolinskih audita u est sektora prehrambene industrije u BiH. Kroz ove audite projektni tim je dobio informacije iz prve ruke o trenutnom nivou tehnolokog i okolinskog uinka u preduzeima. U okviru ove aktivnosti timovi
eksperata na projektu sproveli su okolinske audite, a u cilju dobijanja valjanih
informacija o trenutnim praksama vezanim za potronju vode, energije i sirovina, nastalim zagaenjima, te nainu na koji industrija sprjeava, odnosno kontrolira nastala zagaenja. Okolinski auditi su realizirani u vie od 30
preduzea iz prehrambene industrije sa teritorije cijele BiH, iz sektora klanja
krupne stoke, prerade mesa, prerade voa i povra, proizvodnje i prerade
mlijeka, proizvodnje piva, te uzgoja i prerada ribe. Sektor uzgoja ribe, koji
izvorno pripada pogonima iz poljoprivrede, se tokom audita nametnuo kao
izuzetno znaajan za razmatranje, a u cilju sprjeavanja daljih negativnih uticaja na okoli, pogotovo podzemne i povrinske vode. Imajui u vidu da je
sektor uzgoja ribe jedina grana koja je uspjela poveati sadanju proizvodnju
u odnosu na prijeratnu, te da nijedno od postojeih ribogojilita nema adekvatno rijeen problem tretmana izlazne vode i ribljeg otpada, izrada uputa o
najboljim raspoloivim tehnikama za ovaj sektor nametnula se sama po sebi.
790
KLJUNI OKOLINSKI PROBLEMI PREHRAMBENE INDUSTRIJE U BIH

Svi okolinski uticaji preduzea u kojima su izvreni okolinski auditi istraeni
su na potpuno integralan nain. Emisije u zrak, vodu i tlo istovremeno
su ocijenjene, zajedno sa ostalim faktorima, kao to su potronja sirovina,
potronja vode, minimizacija otpada, efikasnost koritenja energije, nastanak
buke i vibracija, te prevencija akcidenata. Takoer, istraen je nain na koji
operatori pogona i postrojenja iz prehrambene industrije u BiH trenutno
sprjeavaju nastanak emisija u okoli, ili smanjuju emisije do zakonski
doputenog nivoa.
U skladu sa prikupljenim informacijama tokom okolinskih audita, ali i
iz drugih izvora, dolo se do nekih sveukupnih zapaanja koji se odnose
na trenutne okolinske tehnologije i uinak u razmatranih est sektora
prehrambene industrije u BiH, i to:
Prehrambena industrija predstavlja granu industrije sa najveim trendom
porasta broja malih i srednjih preduzea osnovanih nakon rata. Najvei
doprinos ekonomskom razvoju zemlje daju industrije prerade mlijeka
i mesa, gdje je zapaen najvei rast po broju osnovanih preduzea u
posljednjih 13 godina nakon rata.
Veliki broj preduzea, ukljuujui prijeratna i poslijeratna, ima zastarjelu
neadekvatnu opremu i maine. Ukoliko se radi o prijeratnim preduzeima,
jedino u sluaju privatizacije od strane stranog investitora se ulae u
modernizaciju proizvodnje, dok stari vlasnici uglavnom preferiraju rad
sa postojeom opremom. Ukoliko se radi o poslijeratnim preduzeima,
novi investitori se uglavnom odluuju za kupovinu rabljene opreme do
postizanja znaajnijih rezultata u proizvodnji. Samo jedan mali broj srednjih
preduzea, za koja se smatra da su po kapacitetu znaajniji proizvoai u
BiH, investiraju u novu i moderniju opremu koja omoguava efikasniju
potronju sirovina, vode i energije, te smanjenje emisija u okoli.
S obzirom da sistemi upravljanja u skladu sa ISO standardima nisu zakonom
obavezni, preduzea uglavnom nemaju uvedene te sisteme. HACCP sistem
je odnedavno postao zakonska obaveza, te se veina preduzea odluuje na
uvoenje ovog sistema kao prvog. S druge strane, vee preduzea koja su
orijentirana ka izvozu (pivare) imaju neke od gore spomenutih standarda
uvedene ili su u fazi uvoenja.
Zaposlenici u preduzeima uglavnom nisu svjesni niti su obuavani po
pitanju uticaja njihovih proizvodnih aktivnosti na okoli, te njihovoj
vlastitoj odgovornosti u procesu sprjeavanja nastanka emisija. Ne oekuje
se da se ovakva praksa znaajnije promjeni u narednom periodu, iako
preduzea imaju obavezu dobivanja okolinske dozvole i provoenje
tamo propisanih mjera za koje e prvenstveno biti zadueni zaposlenici.
Naalost, dozvola nije garancija da e preduzee i njegovi zaposlenici
791
postati svjesniji svog okolinskog uinka. Potrebno je napomenuti da je mali

broj preduzea (manje od 10 %) demonstrirao svoju brigu za okoli i uveo
sistem okolinskog upravljanja prema ISO standardima.
Vezano za potronju vode i energije, preduzea ne vode evidenciju o
njihovoj potronji po jedinici proizvoda. U sluaju da se vodoopskrba vri
iz gradske vodovodne mree, praksa je da se instalira samo jedan vodomjer
na ulazu u preduzee, kojim se mjeri zajednika potronja svih potroaa
u krugu industrije. U takvim situacijama nije mogue saznati potronju
vode niti procentualnu raspodijeljenost po proizvodnim linijama, odnosno
identificirati velike potroae, te djelovati preventivno na definiranim
mjestima. Ista situacija je i sa potronjom energije. U sluaju da preduzee
jedan dio vode ili svu vodu crpi iz vlastitog bunara, nerijetko se deava da
se potronja uope ne prati. Podaci o potronji vode iz bunara su veinom
procjene tehnologa i drugih odgovornih lica u preduzeu.
Koliine otpada koje nastaju u prehrambenim industrijama su najee
nepoznanica. Ne vodi se evidencija o koliinama i vrstama otpada. Dok je
vrste otpada lako identificirati, koliine su najee bazirane na procjenama
i to na nivou ukupnih koliina, a ne po vrstama. Otpad se uglavnom odlae
na postojea registrirana odlagalita, dok jedan dio industrija ima svoja
vlastita nekontrolirana odlagalita. To je posebno problem u sluaju otpada
iz klaoniarske industrije. Iako trite za reciklabilne materijale postoji u
BiH (staklo, papir, plastika, metal) veoma male koliine se zaista recikliraju,
i to uglavnom papir i karton.
U skladu sa Zakonom o zatiti zraka, od industrijskih zagaivaa se
zahtjeva godinje mjerenje njihovih emisija. Kada je u pitanju prehrambena
industrija, emisije se uglavnom odnose na one iz kotlovnica koje se koriste
za proizvodnju tople vode, pare i grijanje. S obzirom da je ova obaveza
uvedena nedavno, veina industrija nema povijest mjerenja ve se prva
mjerenja rade upravo u svrhu izrade Planova aktivnosti koji se predaju za
dobivanje okolinske dozvole. Na osnovu nekoliko raspoloivih mjerenja,
moe se zakljuiti da su emisije iz kotlovnica koje pripadaju preduzeima
iz prehrambene industrije u granicama dozvoljenih, te da one ne doprinose
znaajnijem porastu zagaenja zraka u podrujima u kojima se nalaze.
Kljuni okolinski problem u prehrambenoj industriji predstavlja isputanje
otpadne vode visokog organskog optereenja, i to najee direktno u okoli.
Industrije veinom imaju izgraene septike jame koje nisu dovoljne i ne
predstavljaju adekvatan ureaj za tretman otpadne vode iz ove industrije.
Skoro u devedeset posto sluajeva otpadna voda nepreiena zavrava
direktno u okoliu. Neke od prijeratnih industrija imaju postrojenja za
preiavanje otpadne vode (uglavnom samo predtretman), koja su slabo
odravana i imaju zastarjelu elektro-mainsku opremu. Moe se rei da ni ta
postrojenja ne tretiraju vodu do nivoa zahtijevanog zakonskim propisima
792
iz oblasti voda. Takoer se ne vodi ni evidencija o koliinama otpadnih

voda koje se isputaju u okoli. Monitoring kvaliteta otpadne vode se radi,
ali tek jednom u dvije godine kako je propisano zakonskim propisima iz
oblasti voda, i to u svrhu plaanja vodoprivredne naknade.
Vezano za mjere sprjeavanja nastanka zagaenja i upotrebi najboljih
raspoloivih tehnika, primijeeno je da preduzea prakticiraju veoma mali
broj mjera, i to onih koje ne zahtijevaju znaajna finansijska ulaganja. To
su uglavnom jednostavne mjere kao to su instalacija odvoda sa reetkama
u podu kako bi se sprijeilo dospijee krupnih materija u otpadne tokove,
upotreba maina pod pritiskom za pranje, ugradnja automatskih lavaboa,
prakticiranje suhog ienja prije pranja sa vodom, montiranje prskalica
na gumena crijeva, odvajanje krvi, kiselgura, sirutke i sl. iz otpadnih
tokova, kompostiranje organskog otpada i stonog izmeta i recikliranje
reciklabilnih materijala iz otpada. Veoma mali broj preduzea prakticira
ponovnu upotrebu i recikliranje vode. Primijeeno je da industrija prerade
mlijeka i piva uglavnom imaju ugraen CIP sistem pranja i prakticira neke
od mjera preporuenih evropskim BAT-ovima. Meutim, treba napomenuti
da je primjena ovih mjera veinom voena ekonomskim, a ne okolinskim
motivima.
TEHNIKE UPUTE O NAJBOLJIM RASPOLOIVIM TEHNIKAMA ZA

EST SEKTORA PREHRAMBENE INDUSTRIJE U BIH
Sve prikupljene informacije dobivene kroz okolinske audite, raspoloivu
dokumentaciju obezbijeenu od nadlenih ministarstava okolia i voda, te
ciljane posjete preduzeima su posluile kao osnova za izradu BiH tehnikih
uputa o najboljim raspoloivim tehnikama za navedene sektore. Tehnike
upute predstavljaju sumaran pregled informacija prikupljenih iz brojnih
izvora, ukljuujui struno znanje lanova radnih grupa angairanih na
izradi ovih dokumenata, te komentare i sugestije dobivene tokom dvije faze
konsultacija sa javnou.
Treba naglasiti da su, tokom prikupljanja informacija i izrade tehnikih uputa,
utvreni brojni nedostaci i razlike u dostupnim podacima o okolinom uinku
pojedinih postrojenja iz navedenih sektora prehrambene industrije. Brojni
nedostajui podaci su vrlo vjerojatno rezultat injenice da je prije uvoenja
integralne okolinske dozvole za reguliranje okolinskog uinka pogona i
postrojenja iz ovoga sektora, puno manje panje bilo posveivano praenju
uticaja na okoli, pogotovo se to odnosi na potronju (vode, energije, sirovina
itd.) po proizvodnim procesima, odnosno po jedinici proizvoda, i nivoima
emisija. Dokumentima se nastojala istai potreba za veim brojem informacija,
kako bi se identificirala i prioritetizirala mjesta gdje su neophodna poboljanja
i kako bi se ta poboljanja mogla pratiti (monitoring).
793
Slika 2: Tehnike upute o najboljim raspoloivim tehnikama za odabrane sektore

prehrambene industrije
794
Upute u cijelosti prate sadraj EU referentnog dokumenta o najboljim

raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje hrane i pia. Tehnike upute
sadre iscrpno, do najmanjih detalja, opisane sektore, zatim svaki od dijelova
proizvodnih procesa u sektorima uzgoja ribe, prerade ribe, klanja krupne
stoke, prerade mesa, prerade voa i povra, proizvodnje i prerade mlijeka,
te proizvodnje piva, kao i cijeli proces, trenutne emisije, potronju sirovina,
vode i energije.
Poglavlja 4 i 5 daju ope informacije o podsektorima i industrijskim procesima
koji se koriste u okviru njih. Poglavlje 6 sadri podatke o trenutnim nivoima
potronje i emisija, proizvodnji i upotrebi nus-proizvoda, koji odraavaju
situaciju u postojeim pogonima i postrojenjima u vremenu pisanja uputa.
Poglavlje 7 sadri prikaz tehnika za smanjenje emisija koje se trenutno koriste
u pojedinim pogonima prehrambene industrije u BiH.
Imajui u vidu da radne grupe za izradu tehnikih uputa nisu raspolagala
dovoljnom koliinom informacija o tehnikim, okolinim i ekonomskim
uincima tehnika kojima se postiu visok nivo zatite okolia u BiH,
odlueno je da se u poglavlju 8 da detaljan opis ovih tehnika sadranih u
EU dokumentu za sektor hrane i pia. Od predloenih tehnika bi se za svaki
pojedini sluaj industrijskog pogona i postrojenja trebale odabrati one koje
se najbolje raspoloive za njihov proizvodni proces i okruenje u kojem se
nalaze. Dakle, preciznim mjerama koje se propisuju za pojedine pogone
upute predviaju i mogunost prilagoavanja tehnike lokalnim uvjetima.
Na taj nain je omogueno odstupanje od jedinstvenih mjera, ali samo ako
su argumenti na liniji ukupnog smanjenja optereenja okolia, te utroaka
vode, energije i sirovina.
Tehnike opisane u poglavlju 8 pokazuju da se prevencija zagaivanja moe
postii na veliki broj razliitih naina, kao to je koritenje proizvodnih
tehnologija koje zagauju okoli manje od drugih, smanjenjem ulaznih
koliina sirovina, izmjenama u proizvodnom procesu kako bi se omoguila
ponovna upotreba proizvoda, kao to su proizvodi koji ne zadovoljavaju
zahtjevima kupaca, poboljanjem upravljakih praksi i zamjenama supstanci
onima koje su manje opasne po okoli, itd.. Date informacije ukljuuju
podatke o nivoima potronje i emisijama za koje se smatra da se mogu postii
primjenom date tehnike, okvirne podatke o trokovima i unakrsnim efektima
vezanim za implementaciju date tehnike, kao i podatke o primjenjivosti
tehnike na iroki dijapazon pogona i postrojenja iz prehrambene industrije,
na primjer, na nove, velike ili male pogone.
Ovi dokumenti ne predlau granine vrijednosti emisija. Propisivanje
odgovarajuih uvjeta za okolinsku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne,
specifine uvjete kao to su tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje
dozvola, njegov geografski lokalitet, kao i stanje okolia na lokalitetu. U
tom smislu poglavlje 9 daje smjernice i kriterije za odreivanje graninih
795
vrijednosti emisija kod izdavanja okolinskih dozvola.

Informacije sadrane u ovim dokumentima bi se trebale koristiti kao ulazne
informacije kod odreivanja najboljih raspoloivih tehnika u svakom
pojedinom sluaju. Kod odreivanja najboljih raspoloivih tehnika i na
osnovu njih postavljanja uvjeta u okolinskoj dozvoli, posebnu panju treba
posvetiti sveobuhvatnom cilju, a to je postizanje visokog nivoa zatite okolia
u cjelini.
S obzirom na nedostatak svih potrebnih informacija u periodu izrade
uputa, kao i na trenutnu ekonomsku situaciju u zemlji, veina predloenih
najboljih raspoloivih tehnika se odnosi na aspekt upravljanja proizvodnim
procesima, odnosno dobro gospodarenje procesom, opremom i resursima.
Veina tehnika su, izmeu ostalog, tehnike koje se mogu koristiti u cijeloj
prehrambenoj industriji, bez obzira na koritene procese i proizvode.
Imajui u vidu trenutni status razmatranih sektora prehrambene industrije
u pogledu okoline problematike, mnogim proizvoaima primjena
predloenih tehnika e uvjetovati i velike promjene u njihovom poslovanju.
Naime prelazak sa nikakvog ili u najboljem sluaju end-of-pipe pristupa u
rjeavanju zbrinjavanja otpadnih tokova na pristupe koji promoviraju odrivi
razvoj za proizvoae e predstavljati znaajnu promjenu u svakodnevnom
poslovanju.
ZAKLJUAK
BiH tehnike upute o najboljim raspoloivim tehnikama u sektorima uzgoja
ribe, prerade ribe, klanja krupne stoke, prerade mesa, prerade voa i povra,
proizvodnje i prerade mlijeka, te proizvodnje piva, uveliko su oslonjeni na
EU Dokument o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje
hrane i pia (August 2006), i znaajno e doprinijeti tehnolokoj harmonizaciji
razmatranih sektora prehrambene industrije u BiH sa istim EU, to je i bio
jedan od ciljeva Zakona o zatiti okolia. Nadalje, treba imati na umu da se
radi o ivim dokumentima koji podlijeu redovnim izmjenama u skladu sa
dostignuima i praksom kako u sektoru zatite okolia, tako i u proizvodnim
procesima razmatranih sektora prehrambene industrije, te da e u tom smislu
biti podloni promjenama i korekcijama. Svakako treba naglasiti da se ovdje
radilo o pionirskom poduhvatu, ija e dobra, a i ona neto loija iskustva
pomoi pri izradi narednih uputa o najboljim raspoloivim tehnikama iz
drugih industrijskih sektora u BiH ija se izrada planira vrlo skoro.
LITERATURA
1. Zakon o zatiti okolia Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 33/03),
Zakon o zatiti ivotne sredine Republike Srpske - Preieni tekst (Slubeni glasnik
Republike Srpske, broj 28/07).
796
2. Projekt Jaanje kapaciteta za primjenu integralne prevencije i kontrole zagaivanja - IPPCBiH, http://www.heis.com.ba/home.php?kategorija=11&lang=ba.
3. Tehnike upute o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru uzgoja ribe, Sarajevo, jul
2008. godine.
4. Projekt: Jaanje kapaciteta za primjenu integralne prevencije i kontrole zagaivanja u
Bosni i Hercegovini, Sintezni izvjetaj o okolinskoj tehnologiji i uinku prehrambenog
sektora u BIH, Sarajevo, maj 2007. godine.
5. Tehnike upute o najboljim raspoloivim tehnikama za sektore uzgoja ribe, prerade ribe,
klanja krupne stoke, prerade mesa, prerade voa i povra, proizvodnje i prerade
mlijeka i proizvodnje piva Sarajevo, jul 2008. godine.
797
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
INTEGRACIJA PROCESA ZA ISTIJU PROIZVODNJU

PROCESS INTEGRATION FOR CLEANER PRODUCTION
Ljubica Matijaevi, Igor Dejanovi
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Zagreb, Maruliev trg 19
SAETAK
Osnovni cilj svake industrije je stvoriti novac iz raspoloivih sirovina i osnovnog kapitala unutar
odrivih industrijskih aktivnosti. Odrive industrijske aktivnosti moraju zadovoljiti potrebe sadanjosti
bez ugroavanja potreba buduih generacija, to znai da kemijski procesi trebaju koristiti sirovine, vodu
i energiju na takav nain da ne tete okoliu i da budu ekonomski prihvatljivi. Oslanjanje na postojee
metode obrade otpada uglavnom nisu dobre, jer ne rjeavaju problem otpada ve ga samo preusmjeravaju
s jednog mjesta na drugo, a osim toga radi se o investicijski zahtjevnim procesima. Zadnjih dekada
razvijaju se vjetine i alati za integraciju procesa s ciljem smanjenja emisija te operativnih i investicijskih
trokova.
U poetku dvije kljune grane integracije procesa bile su integracija energije i integracija mase, ali s
razvojem matematikih metoda programiranja, optimizacije te sve jaom programskom podrkom
proirilo se i podruje djelovanja. Integracija procesa usmjerena je na etiri podruja djelovanja:
djelotvornu upotrebu sirovina, energetsku djelotvornost, smanjenje emisija i na procesne operacije to je
ujedno i osnovna strategija istije proizvodnje.
U ovom radu dati e se poveznica osnovnih koraka strategije istije proizvodnje i metoda integracije
procesa, s primjerima iz kemijske procesne industrije.
Kljune rijei: istija proizvodnja, integracija energije, integracija mase, smanjenje otpada
ABSTRACT
The main goal of every industry is to create money using available resources and basic capital, within
sustainable industrial activities. Sustainable industrial activities must fulfill the needs of today, without
compromising the needs of future generations. This means that chemical processes should use resources,
water and energy in a way which is not harmful to the environment, and is economically acceptable.
Focusing on waste treatment processes alone is not enough, because besides being costly, that does not
solve the waste generation itself, but only transfers it from one place to another. In the last decades, skills
and tools for process integration with a goal to reduce harmful emissions, as well as reduce operative and
investment costs, are constantly being developed.
In the beginning, two key areas of process integration were energy integration and mass integration. With
the development of mathematical programming methods and various commercial optimization tools, the
area of interest expanded. Process integration has four main areas: effective use of raw materials, energy
efficiency, emission reduction and process operations, which is also a key strategy of cleaner production.
In this work a link between basic steps of cleaner production strategy and process integration is given,
together with examples from chemical process industry.
Key words: cleaner production, energy integration, mass integration, waste reduction
800
MATIJAEVI LJ., DEJANOVI I.
UVOD
Ne postoji proizvodni proces koji pored glavnog proizvoda ne proizvodi
sporedne produkte ili proizvode u plinovitom, tekuem ili krutom stanju.
To su ostaci koji se mogu iskoristiti kao pomoni mediji ili kao sirovine
za neku drugu proizvodnju, a ako ne postoji tehnika i ekonomska
opravdanost za takvo iskoritenje onda se govori o otpadu koji oneiuje
okoli. Takozvane end-of-pipe tehnologije, odnosno tehnologije za zatitu
okolia, koje su se pojavile 70-tih godina, zatim tehnologije koje se bave
recikliranjem otpada koje su se pojavile 80-tih godina, samo su djelomino
uspjene metode za sprijeavanje oneienja okolia. To su tehnologije koje
imaju visoke operativne trokove, visoke trokove investicijskog ulaganja i
velike energetske zahtjeve1. 90-te godine nose sa sobom aktivnosti koje su
usmjerene na sustavnu primjenu spreavanja oneienja na izvoru kao i
na aktivnosti vezane uz proces i nain izvedbe procesa odnosno integraciju
procesa. Implementacija metoda integracije procesa nosi sa sobom znatne
utede energije i tvari koje se koriste ili nastaju na procesima, a posebno je
mnogo uinjeno na smanjenju potronje svjee vode i nastajanju otpadne
vode.
Danas postoje centri, znanstvene ustanove, fakulteti koji se bave integracijom
procesa, a uz njih se vee i cijeli niz autora prepoznatih u tom podruju.
Na temelju njihovih iskustava u tablici 1 dani su podaci o mogunostima
za smanjenje potronje energije i vode kroz integraciju procesa u kljunim
granama industrije2.
Tablica 1: Mogunosti utede energije i vode u pojedinim industrijskim granama
Dananje izvedbe procesa i nove tehnologije to radi razvijene svijesti, a

to radi zakonskih propisa vode rauna o integriranom pristupu smanjenja
oneienja i istijoj proizvodnji. Postojee tehnologije u naoj zemlji
uglavnom koriste end-of-pipe mjere za smanjenje oneienja, tako da postoji
znatan prostor za primjenu integriranog pristupa kako na pojedinanim
procesnim jedinicama ili dijelovima procesa tako i na cijelom postrojenju.
Rjeavanju ovako sloene problematike danas pomae cijeli niz razvijenih
programskih sustava kao to su: ChemCAD, Aspen Plus, HYSIS,
801
SuperProDesigner, SuperTARGET, GAMS i cijeli niz ostalih. Da bi mogli

primijeniti ovakve sustave u industriji nuna je povezanost fakulteta i
industrije
SPRIJEAVANJE ONEIENJA
Kada se radi o proizvodnim procesima istija proizvodnja ukljuuje efikasnije
iskoritavanje sirovina i energije kroz dobro integrirane procese, eliminaciju
otrovnih i opasnih materijala te prevenciju nastanka otpada i emisija.
Slijed sprijeavanja oneienja i smanjenja otpada prema EPA prikazan je
na slici 12. Ako neka od navedenih aktivnosti nije izvodljiva takovom slijedu
dodaju se slijedea dva stupnja: obrada end-of-pipe tehnologijama koje
smanjuju toksinost i/ili volumen nastalog otpada kemijskim, biokemijskim
i fizikim procesima i ukljuivanje raspoloivih aktivnosti za rukovanje
otpadom izvan procesnog prostora.
Slika 1: Slijed sprijeavanja oneienja i smanjenja otpada
U preglednom radu Clausa Christa3 dan je pristup sprijeavanje oneienja

odnosno zatite okolia s naglaskom na oneienu otpadnu vodu. Postoje
dva naina ili end-of-pipe mjerama ili integriranim pristupom zatite okolia.
Kod proizvodnih procesa integracijom procesa smanjuje se oneienje
vode, zraka i tla uz napomenu da takova rjeenja moraju biti izvodljiva u
tehnikom i ekonomskom smislu. To je poznato kao istija proizvodnja.
Na primjer smanjenje oneienja otpadne vode moe se postii preureenjem
postojeeg procesa i to:
promjenom postupka dobivanja nekog proizvoda
upotrebom katalizatora s veom djelotvornou
promjenom tehnologije
koritenjem kvalitetnijih sirovina
zamjena opasnih tvari
802
Slika 2: Pristup sprijeavanja oneienja
Usporedba integrirane tehnologije u odnosu na end-of-pipe tehnologiju zatite

okolia s ekonomske toke gledita dana je u tablici 2.
Tablica 2: Usporedba tehnologija za istiju proizvodnju
end- of pipe tehnologija
integrirana tehnologija
smanjena
potencijal za poveanje
proizvodni trokovi
rastu
potencijal za smanjenje
investicijska ulaganja
manja
vea
openito nema
mogua
manji
vei
produktivnost
amortizacija
R&D trokovi
trokovi promjene i adaptacije
manji
vei
kompatibilnost
visoka
niska
komercijalni rizik
manji
vei
trenutno vrlo dobra
potencijal za vrlo dobru
smanjuje se
prednost u budunosti
meunarodna trina pozicija

meunarodne kompetencija
TEHNOLOGIJE INTEGRACIJE PROCESA

Integracija procesa je holistiki pristup izvedbe procesa i operacija s naglaskom
na jedinicu procesa i kratak pregled povijesti i primjene iznijeli su Dunn i ElHalwagi 4. U cijelini moe se podijeliti na dvije osnovne grane, integraciju
topline i integraciju mase kako je prikazano na slici 3.
803
Slika 3: Pristup izvedbi procesa
Integracija topline
Integracija topline je sistematska metodologija povezivanja svih energetski
aktivnih jedinica unutar procesa i pronalaenje rjeenja za najbolje iskoritenje
topline u samom procesu uz to manje vanjskog izvora energije. Primjena
pinch tehnologije u velikoj je mjeri olakala rjeavanje izrade mree izmjene
topline kojom se postie optimalno koritenje topline na samim procesima.
Takav pristup integraciji procesa pri projektiranju, naziva se HEN (Heat
Exchange Network ) Design. Razvijene su brojne metode za sintezu mree
izmjene topline5,6,7,8.
Integracija mase
Integracija mase je sistematska metodologija povezivanja i prepoznavanja
tokova tvari unutar procesa i pronalaenje rjeenja za najbolje iskoritenje
mase u procesu. Ta metodologija se primjenjuje kod procesa gdje dolazi
do izmjene tvari, a to su separacijski procesi i bazira se na pinch tehnologiji.
Izvedba mree izmjene mase je neophodna za prevenciju spreavanja
oneienja okolia. U ovom sluaju govorimo o MEN (Mass Exchange
Network ) Design.
Metodologija je primjenjiva kod end-of-pipe mjera za smanjenje otpada,
kod recikliranja te isto tako i kod separacijskih sustava unutar procesa.
MEN sinteza je prepoznata u u cijelom nizu vanih kategorija kao to su:
viekomponentni sustavi, sustavi za regeneraciju, sustavi s kemijskom
reakcijom, zatim s integracijom topline, smanjenje otpadne vode i cijeli niz
tehnika sinteze.
Na slici 4 predoen je procesni prostor s kljunim procesnim jedinicama u
koji ulazi masa ulaznih sirovina i isto tako izlazi masa raznih produkata koji
su nastali. Da bi se process odvijao treba dovesti razliitu energiju koja se
troi, ali istovremeno i nastaje. Ovako prikazan sustav ukazuje na sloenost
problematike, na koji nain povezati procesne jedinice te kako umreiti tokove
energije i mase na procesu kako bi bi postigli optimalni rad procesa. Razvijene
su vjetine i alati koji istovremeno integriraju energiju (toplinu) i masu.
804
Slika 4: Shematski prikaz procesnog prostora s ulaznim i izlaznim komponentama
Da bi svi projekti i radovi bili uspjeno provedeni potrebno je provesti

detaljnu sintezu i analizu procesa. Nakon prikupljanja informacija kao
to su informacije o reakcijama, sirovinama, ogranienjima procesa,
sigurnosti, toksinosti, ogranienjima vezanim uz zatitu okolia, cijeni
i cijelom nizu ostalih informacija treba ustanoviti da li proces odnosno
cijelo postrojenje maksimalno koristi toplinu i tvari koje sudjeluju u
procesima. Takovi podaci nam omoguuju odabir alata i vjetina za
uspjeno dobivanje rjeenja za postavljene ciljeve utede energije,
smanjenje otpada, smanjenje operativnih i investicijskih trokova, a sve
u svrhu istije proizvodnje.
STRATEGIJA ISTIJE PROIZVODNJE

Strategija istije proizvodnje prikazana je na slici 59. Ne radi se o klasinoj
istijoj proizvodnji vee se radi o CLEANER izvedbi procesa (CLEANER
Design). CLEANER je akronim od Combining Lower Emissions And
Networked Energy Recovery i predstavlja ekonomski prihvatljivo smanjenje
otpada i ouvanje energije.
805
Slika 5: Strategija CLEANER izvedbe procesa
806
INDUSTRIJSKA PRIMJENA
U tablici 3 navedena je industrijska primjena navedenih alata i to samo uz
navoenje procesa i kljunih rezultata4. Imena tvrtki i detalji projekata su
zatieni ugovorom.
Tablica 3: Industrijska primjena alata
Tip procesa
Specijalne kemikalije
Kraft pulp proces

Proizvodnja smole
Organske kemikalije
Proizvodnja polimera i monomera
Specijalne kemikalije
Metalna industrija
Proizvodnja papira
Proizvodnja polimera
Petrokemijska industrija
Kljuni rezultati
12% poveanje kapaciteta
25 % smanjenje cijene H2
Vrijeme povrata ulaganja < 1god
55 % smanjenje upotrebe vode
4% poveanje kapaciteta
>$ 1milion/god poveanje prihoda
Implementacija na 9 postrojenja
5 % uteda vode na svakom
10% smanjenje energenata
10% smanjenje otpadnih voda
5 % poveanje kapaciteta
$ 2,5 miliona/god poveanje prihoda
25 % smanjenje upotrebe energije
Iskoritenje 80% otapala
Vrijeme povrata ulaganja 3 god
60% vlakana ponovo upotrebljeno
30 % smanjenje potronje vode
Implementacija na 24 procesa
30 % smanjenje otpadne vode
25 % smanjenje cijene pare
Kogeneracija 20 %
Vrijeme povrata ulaganja 4 god
ZAKLJUAK
Integracija procesa je jedno atraktivno podruje za analizu i sintezu procesa
i razvoj odrivih i ekonomski isplativih rjeenja. Bazira se na osnovnim
kemijsko inenjerskim principima, termodinamici, prijenosu tvari koja su
uz razvoj matematikog programiranja i optimiranja i uz jaku programsku
podrku doveli do monih alata za rjeavanje irokog raspona postavljenih
ciljeva. Podruje je aktivno i stalno se nude neka nova rjeenja.
807
U naoj zemlji industrija nije dovoljno prepoznala te aktivnosti i uglavno se

istraivanja provode na akademskoj razini.
Kratice
EPA
MEN
REAMEN
HISEN
EISEN
MSN
HEN
WIN
HIWAMIN
EIWAMIN
Environmental Protection Agensy

Mass Exchange Networks
Reactive Mass Exchange Networks
Heat Inducted SEparation Networks
Energy Inducted SEparation Networks
Membrane Separation Networks
Heat Exchange Network
Waste Interception and allocation Network
Heat Inducted WAste MinimizationNetworks
Energy Inducted WAste MinimizationNetworks
LITERATURA:
1. H. Otmai, Lj. Matijaevi, Efikasno koritenje energije istija proizvodnja, Zbornik radova, VI
Meunarodni simpozij Gospodarenje otpadom ZAGREB 2000
2. P. Rakovi, Water pinch technology for designing wastewater reduction and water conservation
system,
3. C. Christ, Integrated Environmental Protection Reduces Water Pollution, Chem. Eng. Technol. 22
(1999) 8, 642-651
4. R.F.Dunn, M. El-Halwagi, Process integration technology rewiew: background and
applications in the chemical process industry,, J. Chem. Tchnol.Biotechnol. 78 (2003)
1011-1021
5. B. Linnhoff, Pinch analysis-a state of the art overview, Trans I Chem.E Chem.Eng.Res. Des 71,
(1993) 503-522
6. N.Hallale, Trends in Process Integration, CEP, July 2001, 30-41 www.aiche.org/cep/
7. J.M.Douglas, Conceptual Design of Chemical Processes, Mc Graw Hill, NewYork 216-288 (1988)
8. T. Gundersen, L. Naess, The synthesis of cost optimal heat exchanger networks: an industrial review
of the state of the art, Comp.Chem.Eng., 12 (1988) 503-530
9. R.F. Dunn, G.E. Bush, Using process integration technology for CLEANER production ,Journal
of Cleaner Production, 9 (2001) 11- 23 za VI Meunarodni simpozij GOSPODARENJE
OTPADOM ZAGREB 2000
808
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
PRIMJENA ISTIJE PROIZVODNJE U HOTELIMA

APPLICATION OF CLEANER PRODUCTION IN HOTELS
Morana Belamari aravanja, dipl.ing., Mr.sc. Goran Romac
Hrvatski centar za istiju proizvodnju, Savska c.41/IV, 10000 Zagreb;
SAETAK
istija proizvodnja (P) je stalna aplikacija integralne preventivne strategije zatite okolia na
procese, proizvode i usluge s ciljem poboljanja uinkovitosti i ogranienja rizika kako za ovjeka, tako
i za okoli.
Kod proizvodnih procesa P ukljuuje uinkovitije iskoritavanje sirovina i energije, eliminaciju
toksinih i opasnih materijala i prevenciju nastanka otpada i emisija na izvoru.
Kod proizvoda i usluga strategija P je usmjerena na smanjenje njihova utjecaja na okoli, i to tijekom
cijelog ivotnog ciklusa, poevi od razvoja, pa sve do njihove upotrebe.
Turistiki sektor jedan je od najrazvijenijih sektora i prisutan je gotovo u svakoj zemlji svijeta. U
mnogim aspektima hotelska je industrija slina bilo kojoj tradicionalnoj industriji u smislu koritenja
prirodnih dobara i stvaranja otpada, s razlikom u tome to je njihov proizvod usluga koju pruaju svojim
gostima.
Svaki hotel kao dio turistikog sektora, bez obzira na svoju veliinu, djeluje na okoli, troei sirovine,
energiju i vodu, te pri tome proizvodi, osim gotovog proizvoda usluge i razliite nepoeljne produkte,
koji mogu naruiti osjetljivu prirodnu ravnoteu, bilo u neposrednoj okolini hotela ili na globalnoj
razini
Osnovni cilj primjene P u hotelima je smanjenje koritenja prirodnih dobara i nastajanja otpada
odravajui, istodobno, najviu moguu kvalitetu usluge. Time se, ne samo, unaprjeuje odnos prema
okoliu, ve to rezultira i znaajnim financijskim utedama.
U ovom redu prikazana je metodologija istije proizvodnje u hotelima, kao i rezultati uvoenja istije
proizvodnje u 7 hotela.
Kljune rijei: istija proizvodnja, hoteli, energetska uinkovitost, financijske utede.
SUMMARY
Cleaner production is the continuous application of an integrated preventive environmental strategy
to processes, products and services to increase overall efficiency and reduce risks to humans and the
environment.
For production processes, cleaner production includes more efficient exploitation of raw materials and
energy, elimination of toxic and dangerous materials and prevention of generation of waste and emissions
at source.
For products and services, cleaner production aims to reduce the environmental impacts of products and
services over their entire life cycles, from their development through manufacturing and use
Tourist sector is one of the most developed sectors and it is present in almost every country in the world.
In many respects the hotel industry resembles any traditional industry in terms of resource consumption
and waste generation; the only difference is that it does not manufacture a material product, but instead
provides services to its guests.
Each hotel regardless of its size affects the environment, using resources (raw materials, energy and
water) and beside the final product service, generates other undesirable products that may undermine
the sensitive nature balance whether in the near neighbourhood or at the global level.
The main goal of the application of cleaner production in hotel is to reduce consumption of natural
resources and waste generation, while maintaining the highest possible quality of service at the same
time.
This paper presents the methodology of cleaner production assessment in hotels as well as, the results of
its application in seven hotels in Croatia.
Key words: cleaner production, hotel, energy efficiency financial savings.
810
BELAMARI ARAVANJA M., ROMAC G.
1. UVOD
Turistiki sektor jedan je od najrazvijenijih sektora i prisutan je gotovo u
svakoj zemlji svijeta. U mnogim aspektima hotelska je industrija slina bilo
kojoj tradicionalnoj industriji u smislu koritenja prirodnih dobara i stvaranja
otpada, s razlikom u tome to je njihov proizvod usluga koju pruaju
svojim gostima. Svaki hotel kao dio turistikog sektora, bez obzira na svoju
veliinu, djeluje na okoli, troei resurse (sirovine, energiju i vodu, ljudske
potencijale), te pri tome proizvodi, osim gotovog proizvoda usluge i razliite
nepoeljne produkte, koji mogu naruiti osjetljivu prirodnu ravnoteu, bilo
u neposrednoj okolini hotela ili na globalnoj razini. Slika 1. prikazuje opu
shemu meusobnog djelovanja hotela i okolia.
Slika 1. Shema meusobnog djelovanja hotela i okolia
Hotel utjee na mnoge naine na okoli. Energetskim pretvorbama goriva

nastaju emisije tetnih tvari u zrak (CO2, CO, SO2, NOx, estice). Kruti
otpad od kuhanja i ambalani otpad zagauju tlo, a tekui otpad moe
zagaditi i podzemne vode. Oborinske vode s krovova hotela mogu zagaditi
povrinske i podzemne vode, dok otpadne vode iz kuhinje, restorana,
kupaonica optereuju recipijente (sustav javne odvodnje ili rijeke, jezera i
more). Nadalje, veliki broj posjetitelja na nekom podruju (naroito u veim
hotelskim kompleksima u sezoni) moe izazvati nekontrolirani pritisak
(potencijalnu opasnost) na okoli. Uzimajui u obzir mo samoproiavanja
(autopurifikacije) nekog odreenog prostora (posebice mora), koja ovisi o
mnotvu imbenika, mora se paziti da sezonski pritisci velikog broja turista
ne narue nepovratno prirodnu ravnoteu.
Nepoeljni produkti (emisije u zrak, vode, otpad te buka i vibracije), se
naalost ne mogu izbjei u potpunosti, ali se mogu smanjiti to ujedno rezultira
811
i znaajnim financijskim utedama. Uvoenjem preventivnog pristupa

u zatiti okolia svaki hotel moe poboljati efikasnost i smanjiti trokove
poslovanja, a istija proizvodnja (P) kao preventivna integralna strategija u
zatiti okolia predstavlja vrlo dobar alat za smanjenje nepovoljnih utjecaja
na okoli uz istodobno ostvarivanje znaajnih financijskih uteda.
Upravo su financijske utede glavni pokreta uvoenja istije proizvodnje u
tvrtke i organizacije, a obzirom na injenicu da gosti danas sve vie postaju
svjesni vanosti ouvanja okolia, pri odabiru odredita za odmor, oni su
esto voljni pristati i na poveanje cijena usluga.
Tijekom 2006. godine, u suradnji Hrvatskog centra za istiju proizvodnju
i norvekog partnera Teknologiske Institutt iz Osla proveden je projekt
Edukacija hotela u zatiti okolia. U Projektu je sudjelovalo 5 turistiko
hotelijerskih tvrtki sa 7 hotela, a sudionici su se kroz interaktivne radionice
upoznali s metodologijom istije proizvodnje i radili na pripremi i provedbi
konkretnih projekata istije proizvodnje u svojim hotelima.
2. ISTIJA PROIZVODNJA
Praksa gospodarenja otpadom se do nedavno svodila na obradu i zbrinjavanje
otpada nakon to je on ve stvoren (eng. end of pipe treatment). Posljednjih 30
godina razvile su se razne tehnologije obrade otpada, gradila su se sofisticirana
i skupa postrojenja, ali stvaranje otpada se nije smanjilo, ve se kroz te obrade
samo donekle ublaio njegov utjecaj na okoli. Zbog sve vee koliine otpada
koji se i dalje proizvodio, nametnula se potreba pomaka od reaktivne end of
pipe obrade kojom se rjeavaju posljedice, prema proaktivnom preventivnom
pristupu kojim e se rijeiti problem nastanka otpada.
Danas su ve sve nacionalne strategije zatite okolia usvojile ovakav pristup i
postavile prevenciju nastajanja otpada na vrh piramide u hijerarhiji prioriteta
gospodarenja otpadom. Prioriteti su redom sljedei:
izbjegavanje nastajanja otpada
smanjenje stvaranja otpada
recikliranje
obrada otpada, i kao zadnja opcija
odlaganje otpada
To znai da prvo treba poduzeti sve da se izbjegne ili barem smanji nastajanje
otpada na izvoru njegova nastajanja. Otpad koji se ne moe izbjei treba, ako
je to mogue, ponovo upotrijebiti ili reciklirati; bilo materijalno ili energetski.
Kao zadnja opcija dolazi obrada otpada tj. njegovo prevoenje u manje
toksian oblik te odlaganje na za to predvienu lokaciju.
Poetak promiljanja o prevenciji u zatiti okolia, prvi puta je kao program
primijenjen u SAD-u, tijekom 70-tih godina XX stoljea. Tvrtka 3M (Minnesota
Mining and Manufacturing Corporation) prva je primijenila tu metodu te je
812
tijekom prvih devet godina programa nazvanog Spreavanje oneienja je

isplativo (eng. Pollution Prevention Pay) realizirano je 120 preventivnih mjera
koje su predloili djelatnici tvrtke. Provedbom tih mjera tvrtka 3M utedjela
je 192 milijuna amerikih dolara, te smanjila proizvodnju opasnog otpada za
50%. Nova preventivna metoda se tijekom 80-tih godina proirila iz SAD-a
u sve industrijski razvijene zemlje, a danas postoji itav niz modifikacija
prvobitnog programa.
istija proizvodnja kao strategija u gospodarenju i zatiti okolia predstavlja
sustavnu primjenu spreavanja oneienja na mjestu njegova nastanka.
Na prvoj konferenciji UN posveenoj okoliu u Stockholmu 1972. godine
osnovana je Agencija Ujedinjenih naroda za okoli (UNEPUnited Nation
Environmental Program), koja je kasnije dala slubenu definiciju termina istija
proizvodnja, a ona glasi [1]:
ISTIJA PROIZVODNJA je stalna primjena integralne preventivne strategije
zatite okolia na procese, proizvode i usluge s ciljem poboljanja uinkovitosti i
smanjenja rizika kako za ovjeka, tako i za okoli.
Kod proizvodnih procesa P ukljuuje efikasnije iskoritavanje sirovina i energije,
eliminaciju toksinih i opasnih materijala i prevenciju nastanka otpada i emisija na
izvoru.
Kod proizvoda i usluga strategija P je usmjerena na smanjenje njihova utjecaja
na okoli, i to tijekom cijelog ivotnog ciklusa, poevi od razvoja, pa sve do njihove
upotrebe.
Na slici 2. shematski su prikazani osnovni elementi strategije istije proizvodnje:
Slika 2. Osnovni elementi istije proizvodnje
Principi istije proizvodnje su univerzalni i jednako se uspjeno primjenjuju

u klasinim industrijskim postrojenjima kao i u uslunim djelatnostima.
Osnovni cilj je smanjenje koritenja prirodnih dobara i nastajanja otpada
odravajui, istodobno, najviu moguu kvalitetu usluge. Time se, ne samo,
unaprjeuje odnos prema okoliu, ve to rezultira i znaajnim financijskim
utedama.
U mnogim aspektima hotelska je industrija slina bilo kojoj tradicionalnoj
813
industriji u smislu koritenja prirodnih dobara i stvaranja otpada, s razlikom

u tome to je, njen proizvod usluga koju prua svojim gostima. Time se
unapreuje slika hotela u javnosti, to rezultira boljom trinom pozicijom i
podizanjem razine usluge i cjelokupnog poslovanja.
2.1. Metodologija istije proizvodnje

Metodologija uvoenja/primjene istije proizvodnje u nekoj tvrtki/hotelu
sastoji se od nekoliko osnovnih koraka koji su prikazani na slici 3.[2].
Slika 3. Shema metodologije istije proizvodnje
2.1.1. Priprema projekta

Uprava tvrtke ima kljunu ulogu u provedbi projekta, stoga je njena vrsta
podrka koja se oituje kroz nadzor i osiguravanje svih potrebnih resursa ,
814
osnovni preduvjet za uspjeno proveden projekt P.

Politikom (poveljom) o zatiti okolia hotel/tvrtka pismeno utvruje odreene vane zahtjeve u zatiti okolia i obvezuje se na njihovo potivanje.
Politika zatite okolia utvruje cjelokupno usmjerenje prema zatiti okolia
i osigurava okvir za aktivnosti organizacije te odreivanje ciljeva i konanih
rezultata u zatiti okolia. S druge strane ona predstavlja jasan dokaz podrke
uprave i javnu obvezu za tvrtku. Ako politika nije definirana, potrebno ju je
pripremiti tijekom ove faze projekta i ona mora biti paljivo promiljena i
provedena.
2.1.2. Preliminarna procjena
Preliminarna procjena tj. procjena postojeeg stanja omoguuje prepoznavanje
podruja s najveim gubicima (podruja visokim potencijalom za istiju
proizvodnju) i utvrivanje prioriteta. Osim toga, koristi se i za odreivanju
irine P projekta odnosno njegovo usmjerenje (npr. odjel, radno mjesto).
Metodologija P ne moe se primijeniti na sve tokove tvari i energije u cijelom
hotelu istovremeno. Preporuljivo je projekt primijeniti prvo na podruju
gdje je potencijal za P najvei.
Poslovanje svakog hotela odvija se u nekoliko loginih cjelina i moe se grubo
ralaniti na slijedee odjele:
Recepcija
Domainstvo (hotelske sobe, ienje)
Kuhinja (priprema hrane)
Restoran i bar
Odravanje
Administracija
Dodatne aktivnosti (sport, wellness)
Glavni okolini utjecaji hotela na okoli oituju se u pritiscima na vodu, tlo
i zrak. Da bi se mogao procijeniti utjecaj pojedinog odjela hotela na okoli i
prepoznati podruja s najveim gubicima potrebno je analizirati sve ulaze i
izlaze iz pojedinih procesa i njima pridruene trokove za svaki odjel u hotelu
posebno. U tu svrhu od znaajne pomoi su kontrolne liste pripremljene za
svaki odjel. Na temelju analize ulaza i izlaza odreuju se prioritet i usmjerenje
projekta.
2.1.3. Planiranje i organizacija
Za organizaciju projekta uspostavljaju se nadzorna i radna grupa. Nadzorna
grupa predlae ciljeve projekta i kontrolira njegovo provoenje. Glavni
zadatak radne grupe je priprema tehnikog dijela i provoenje projekta.
Postavljanje ciljeva radnoj grupi je izuzetno vano. Ciljevi moraju biti
specifini, dostupni i mjerljivi, a njihovo ispunjavanje jedan je od aspekata
po kojima se ocjenjuje uspjenost primjene istije proizvodnje. Ukoliko se
815
tijekom provedbe pokae da su postavljeni ciljevi preambiciozni, mogu se,

temeljem postignutih rezultata promijeniti za sljedee faze P programa.
Nadalje, utvrivanje vremenskog plana je neophodno za kontrolu tijeka
projekta. Njime se odreuje koja e se aktivnost i na koji nain provoditi, tko
je za provedbu odgovoran i u kojem vremenskom roku.
Za dobro planiranje projekta vano je predvidjeti i prepreke, koje se
eventualno mogu pojaviti tijekom rada.
2.1.4. Faza analize
Faza analize je najvaniji korak u procesu uvoenja istije proizvodnje kojem
je cilj utvrditi stvaran uzrok nastajanja otpada.
Tijekom faze analize:
utvruju se svi tokovi materijala kroz odabrano podruje, ukljuujui
pomone materijale (kao i one koji ne sudjeluju direktno u procesu),
odreuju se veliine svih tokova i procesi u kojima sudjeluju,
sastavlja se shema bilance procesa koji se ispituje.
U tu svrhu potrebno je, za odreeno vremensko razdoblje, sakupiti to vie
detaljnih informacija i izvriti potrebna mjerenja i praenja. Pri tome se
koriste blok dijagrami (dijagrama toka) odabranog procesa/odjela i bilance
materijala i energije.
Princip bilance: masa izlaz = masa ulaz + masa akumulirana
Za odreeno vremensko razdoblje potrebno je uspostaviti odnos izmeu
masenih tokova i :
glavnih proizvoda (npr. rezervacija soba, obroci u restoranu, ienje soba,
isti runici i posteljina)
sirovina i pomonih materijala (sredstva za pranje, voda, prehrambene
namirnice)
otpada (vrua i hladna voda, pakiranja detergenata, ostaci od kuhanja,
nastali otpad)
Nakon izvrene temeljite analize poznati su podaci o:
vrstama otpada (oneienja) koji nastaje u promatranom podruju
koliinama otpada koji nastaje
mjestu u nastanka otpada (odjel/proces)
uvjetima pod kojim nastaje otpad
2.1.4.1. Odreivanje okolinih pokazatelja
Kako bi se objektivno procijenilo ispunjenje zadanih ciljeva projekta,
neophodno je postaviti pokazatelje. Postavljanjem pokazatelja usmjeravamo
se na sirovine ili otpad iju koliinu elimo smanjiti uvoenjem P, a oni
izravno ovise o postavljenim ciljevima projekta. Okolini pokazatelji mogu
se podijeliti u sljedee grupe [3]:
816
1. Pokazatelji potronje vode:

Ukupna godinja potronja svjee vode Quk [m3/godina]
Specifina potronja vode po gostu i noenju Qspec. [m3/gost/no.]
Potronja vode po sobi/godinje Qsoba [m3/soba/godinje]
Koliina reciklirane vode [%]
Uteda na cijeni reciklirane vode izraena u novcu [kn]
2. Pokazatelji nastajanja otpada:
Ukupna godinja koliina proizvedenog otpada [kg/tone]
Koliina otpada koja nastaje dnevno [kg/dan]
Koliina i tip otpada koja nastaje po sobi [kg/soba]
Udio recikliranog otpada (kg recikliranog otpada/ukupna koliina otpada)
[%]
Cijena zbrinutog otpada izraena u novcu [kn]
3. Pokazatelji potronje energije
Ukupna godinja potronja elektrine energije [kWh/godina]
Ukupna godinja potronja toplinske energije [kWh/godina]
Ukupna potronja energije (elektrina + toplinska) po etvornom metru
zatvorenog dijela hotela [kWh/m2]
Specifina potronja energije po pojedinim odjelima hotela (kuhinja,
rasvjeta i sl.), ukoliko je mogue [kWh/odjel]
Udio koritenja obnovljivih izvora energije [%]
Uteda na cijeni koritenja obnovljivih izvora energije [kn]
4. Pokazatelji oneienja zraka
Ukupna godinja koliina isputenog CO2 [t/godina]
Ukupna godinja koliina isputenog SO2 [t/godina]
Ukupna godinja koliina isputenog NO2 [t/godina]
Ukupna godinja koliina isputenog CO [t/godina]
Ukupna godinja koliina utroenih freona [kg/godina]
5. Pokazatelji oneienja bukom
Nivo buke u pojedinim dijelovima hotela [dB]
Dijelovi hotela koji imaju zatitu od prevelikog nivoa buke [%]
6. Pokazatelji kvalitete otpadnih voda
Ukupna godinja koliina isputene otpadne vode Q [m3]
Ukupna godinja koliina obraene otpadne vode Q [m3]
Koliina otpadne vode koja se reciklira [%]
Fizikalno kemijski sastav otpadne vode
Bioloki sastav otpadne vode
Cijena obrade otpadne vode [kn/m3]
817
2.1.5. Predlaganje moguih rjeenja

Nakon analize procesa pri kojoj se prate tokovi materijala i energije, sljedei
korak u uvoenju istije proizvodnje predstavlja faza predlaganja moguih
rjeenja. U praksi se neka rjeenja nameu sama po sebi ve u fazi analize.
Predlaganje moguih rjeenja odvija se u procesu generiranja ideja i prijedloga
sudionika, te ovisi o njihovom iskustvu, znanju, inventivnosti i motivaciji.
Zato je u taj proces preporuljivo ukljuiti irok krug djelatnika koji rade na
projektu. Iskustvo pokazuje da je uinkovitost odabranog rjeenja u projektu
P razmjerna broju generiranih ideja. Odabir moguih rjeenja koja ulaze
u ui izbor radi detaljnije analize vri se na osnovi kriterija koji odgovaraju
tehnikim i financijskim uvjetima u tvrtki/hotelu.
2.1.6. Analiza (studija) izvedivosti
Zadatak analize izvedivosti je ocijeniti mjere koje se mogu realizirati,
ustanoviti njihov uinak i predloiti ih za provedbu. U ovoj fazi analizira se
provedivost onih ideja, koje su bile odabrane u prethodnoj fazi generiranja
opcija. Uzimaju se u obzir okoline, tehnike i ekonomske ocjene moguih
mjera.
S okoline toke gledita potrebno je razmotriti :
smanjenje tokova otpada,
utjecaj na uvjete rada u hotelu,
utjecaj na okoli u okolini hotela,
novonastale utjecaje na okoli.
Pri tehnikoj ocjeni razmatra se:
sigurnost predloenog rjeenja u odnosu na djelatnike,
mogue promjene u kvaliteti usluga,
potrebu za prostorom, novom opremom i ureajima i njihova
kompatibilnost s postojeom opremom,
tehnike zahtjeve u vezi s energijom i ulazom sirovina.
Ekonomska ocjena mora uzeti u obzir sljedee postavke:
projekt P e se natjecati s drugim projektima koje treba financirati
hotelska tvrtka i on mora tu konkurenciju izdrati zahvaljujui svojim
ekonomskim parametrima,
projekt P bit e ekonomski bolje ocijenjen kad se ustanove i izraunaju
sve utede koje ukljuuju i utede u procesu i utede na otpadu.
Pri izrade ekonomske ocjene je vano koristiti ukupne trokove koji ukljuuju:
sve direktne investicije,
sve indirektne trokove (obuka osoblja, troak probnog rada i sl),
druge radne trokove (prijevoz i sl.),
818
utede na ulazima (energija, voda),

utede na otpadu (npr. smanjivanje naknada za odlaganje otpada),
utede na investicijama namijenjene za izgradnju end of pipe tehnologija
(npr. izgradnja ureaja za obradu otpadnih voda).

2.1.7. Odabir mjera za realizaciju
Mjere koje se odabiru za realizaciju mogu se podijeliti u sljedee skupine:
A - Mjere koje se mogu odmah provesti i ne zahtijevaju nikakva ulaganja
B - Mjere kod kojih je period povrata uloenih sredstava do 1 godine
C - Mjere koje trae ve ulaganja
Struni odabir opcija se temelji na subjektivnoj ocjeni svakog lana radnog
tima i dodjeli bodova najboljim rjeenjima u svakoj skupini (A, B ili C) na
temelju postavljenih kriterija kao to su npr. potrebna investicija, brzina
realizacije, tehnika izvedivost, utjecaj na okoli, utjecaj na kvalitetu usluge
i dr..
2.1.8. Provedba projekta
Prvi korak u provedbenoj fazi je dokumentirano pokazati to je uinjeno i
predloiti postupak za realizaciju predloenih mjera ukljuujui i mjerenje
postignutih rezultata. Kod provedbe mjera koje ne zahtijevaju ulaganja,
moraju se dobro opisati predloene mjere i odrediti osobe koje e ih provesti,
budui da ih mogu najee provesti sami zaposlenici hotela/tvrtke.
Povratna informacija o rezultatima provedbe projekta P vana je
pretpostavka za uinkovito upravljanje programom P u hotelu i slui kao
osnovni materijal za odreivanje novih ciljeva u svrhu stalnog poboljanja,
ne samo okolinih ve i financijskih, parametara hotela.
Stoga je vano da razliite razine u hotelu/ organizaciji budu obavijetene
o vanim informacijama vezanim uz uvoenje istije proizvodnje koje
ukljuuju:
Jednostavno izraene utede koje se odnose na pojedinane mjere.
Ukupne utede postignute u odreenom vremenskom razdoblju.
Broj predloenih i provedenih mjera.
Uinkovitost procesa u smislu dobiti ili produktivnosti.
Financijski podaci za svako razdoblje i za cijeli program P.
3. METODE UTEDE VODE I ENERGIJE U HOTELIMA

tedjeti vodu i energiju, jedan je od postulata odrivog razvoja. U priobalju
Republike Hrvatske i na otocima, u nekim dijelovima, postoje veliki problemi
s vodoopskrbom i sustavom prijenosa elektrine energije (dalekovodima).
Geoloki sastav planina na obali je najee karbonatni (CaCO3), s morfologijom
kra, a to znai da najvei dio kie koji padne, ponire u podzemlje. Voda
819
se mora dopremati kilometrima iz izdanijih izvora u unutranjosti. Slina

situacija je s prijenosom elektrine energije. Rasklopna mrea za kuanstva
je najee zastarjela, podlona utjecajima vjetra (naroito bure) i esto se
kvari, pa itavi predjeli obale znaju u zimskom periodu ostajati bez napona
due vrijeme. U tekstu koji slijedi opisane su uobiajene metode utede vode
i energije u hotelima za koje nisu potrebna vea ulaganja [3,4].
3.1. Metode utede vode

Mjere utede vode najee ukljuuju:
Obvezno dobro odravanje svih vodovodnih instalacija u hotelu (slavina,
pisoara, vodokotlia). Uobiajen postupak pretpostavlja pregled svih
slavina, tueva i vodokotlia u sobi nakon odjave gosta, uz potvrdu o
obavljenom pregledu.
Ugradnju tednih vodokotlia u toalete.
Ugradnju fotoelija iznad pisoara u javnim dijelovima hotela (predvorja,
restoran).
Ugradnju tednih glava tueva u kupaonicama
- obian (klasini) tu troi 15 l vode/minuti
- tedni tu troi 8 l vode/minuti
Ako je mogue tehniki izvesti, sakupljanje kinice s krovova, koja se
kasnije moe upotrijebiti za zalijevanje zelenih povrina i pranje asfaltnih
povrina oko hotela.
3.2. Metode utede energije

Mjere utede energije ukljuuju mjere utede elektrine energije i mjere
utede toplinske energije.
Najee mjere utede elektrine energije:
Kupnja elektrinih ureaja A klase(perilica sua i rublja, hladnjaka,
elektrinih kuhala, elektrinih pomonih aparata u kuhinji...). Takvi
ureaji maksimalno tede elektrinu energiju, a u sluajevima perilica
sua i rublja i vodu.
Zamjena sijalica sa tednom niti (klasina) sa tednim sijalicama
(- 1 klasina sijalica snage 75 W ~ 1 tedna sijalica snage 15 W)
Zamjena klima ureaja u split izvedbi (svaki ureaj posebno u
svakoj prostoriji), s centralnim ureajem za hlaenje, koji ima daljinsko
upravljanje
Ugradnja baterija za kompenziranje jalove energije, koja se javlja kod
ukljuivanja bilo kojeg elektromotora.
Mjere utede toplinske energije
Zamjena goriva za grijanje, ekstra lako lo ulje (ili srednji mazut) sa zemnim
plinom ili ukapljenim naftnim plinom iz spremnika. Plin je jeftinije gorivo
820
od loivog ulja po jedinici pretvorene energije [kWh], a i manje tetno za

okoli (izgaranjem se ne oslobaa SO2, budui da ga u plinu nema)
Ugradnja termostatskih ventila na toplovodne radijatore za zagrijavanje
prostorija. Uteda toplinske energije je najmanje 20 %
U primorskoj Hrvatskoj treba postupno uvoditi alternativne izvore energije,
to postaje neminovno, a i zakonska je obveza, primjerice ugradnja solarnih
panela za dobivanje tople sanitarne vode.
4. PROJEKT EDUKACIJA HOTELA U ZATITI OKOLIA

4.1. O Projektu
Tijekom 2006. godine, uz financijsku podrku Vlade Kraljevine Norveke
Hrvatski centar za istiju proizvodnju u suradnji s Norvekim nacionalnim
institutom za tehnologiju iz Osla (Tehnologiske Institutt), proveo je projekt
Edukacija hotela u zatiti okolia.
U projektu je sudjelovalo 5 turistiko hotelijerskih tvrtki, sa 7 hotela:
Hoteli Daim d.o.o. - Hotel Kutina
Riviera holding d.d. Pore Hoteli Diamant i Kristal
Hotel Vicko commerce d.o.o.
Liburnia Riviera Hoteli d.d. - Hotel Ambasador
Javna ustanova Nacionalni park Brijuni Hoteli Karmen i Neptun
Cilj Projekta bio je doprinijeti odrivom poslovanju hotela podizanjem
svijesti o potrebi zatite okolia kroz provedbu interaktivnog treninga iz istije
proizvodnje, definiranje specifinih okolinih pokazatelja, te upoznavanje
s osnovama sustava upravljanja okoliem prema normi ISO 14001, i ekomarketingom.
Aktivnosti u projektu obuhvatile su etiri ciklusa interaktivnih radionica iz
istije proizvodnje, prema modelu kojeg je razvila Svjetska udruga za istiju
proizvodnju (World Cleaner Production Society), a koji je ve uspjeno koriten
u nizu projekata istije proizvodnje u Hrvatskoj. Izmeu radionica sudionici
su radili na primjeni steenih znanja i pripremi konkretnih projekata istije
proizvodnje u svojim hotelima. Na kraju projekta pripremljen je i prirunik
u kojem su saeta teorijska i praktina znanja o meusobnom utjecaju hotela
i okolia i primjeni metodologije istije proizvodnje u hotelima.
4.2. Rezultati projekata istije proizvodnje u hotelima

Tijekom projekta Edukacija hotela iz zatite okolia odabrano je i analizirano
ukupno 27 mjera istije proizvodnje. Ukupna ulaganja potrebna za provedbu
odabranih mjera iznose 4.625.837,00 kn, dok bi se njihovom provedbom
ostvarile utede od 1.608.417,00kn. U tablici 1. prikazane su pripremljene i
analizirane mjere istije proizvodnje u svakom od hotela sudionika [5].
821
Tablica 1. Mjere istije proizvodnje u hotelima sudionicima projekta Edukacija hotela u zatiti
okolia
HOTEL
MJERE ISTIJE PROIZVODNJE
1. Edukacija osoblja
2. Uvoenje tekuih detergenata i
dozatora
3. Zbrinjavanje otpadnih jestivih ulja
VICKO
4. Zalijevanje kap po kap
5. tedni tuevi
6. Kompostiranje
7. Foto naponske elije
1. Koritenje zemnog plina
dozatora
KUTINA
3. Termostatski ventili
4. Ugradnja tednih sijalica
5. Ugradnja tednih tueva
1. Zamjena sijalica vanjske i
unutarnje rasvjete
2. tednja vode ekonomizatorima
DIAMANT I
KRISTAL
3. Projekt rekonstrukcije kotlovnice
4. Smanjenje potronje kemikalija i
prelazak na sredstva bez fosfata
1. Kompenzacijske baterije
2. tedne sijalice
AMBASADOR
3. Rekonstrukcija dizala
4. Selektivno prikupljanje otpada
dozatora
2. Koritenja voda iz buotina za
pranje ceste
3. tedne sijalice
NEPTUN I
4. Smanjenje udjela ambalanog
KARMEN
otpada
5. Novi tarifni ugovor za snagu
elektrine energije
6. Zamjena toplovoda
7. Ugradnja perlatora na slavine i
tueve
UKUPNO
27
ULAGANJA
(kn)
0,00
0,00
UTEDE
(kn/god)
1.744,00
9.180,00
PP*
(god)
0,00
1.500,00
2.989,00
620,00
67.508,00
0,00
0,00
1.040,00
4.388,00
5.215,00
1.000,00
10.263,00
7.943,00
6.524,92
0,34
0,57
0,62
6,58
-
6.700,00
7.000,00
8.708,00
238.700,00
21.812,00
11.388,00
22.606,00
204.000,0
0,31
0,61
0,39
1,17
210.512,00
2.000.000,00
60.000,00
186.000,00
310.000,00
21.000,00
1,13
6,45
2,8
50.000,00
4.000,00
360.000,00
15.000,00
0,00
144.000,00
2.000,00
60.000,00
58.000,00
9.700,00
0,35
2,00
6,00
0,26
-
0,00
15.241,00
10.000,00
15.000,00
15.000,00
65.500,00
0,67
0,23
50.000,00
330.000,00
0,15
1.500.000,00
17.600,00
74.000,00
10.773,00
20
1,63
4.625.837,00 1.608.417,00
*PP= period povrata sredstava
Najvei broj predloenih mjera (40%) odnosile su se na mjere utede elektrine

energije, slijedile su ih mjere utede na vodi (26%), te mjere smanjenja otpada
822
(30%). S obzirom na visinu potrebnih ulaganja, ak 53% predstavljale su

mjere za koje nisu potreba nikakva ulaganje (7 mjera) i mjere s ulaganjem
do 10.000,00 kn (8 mjera). Slika 4. prikazuje udjele pojedinih mjera istije
proizvodnje s obzirom na visinu potrebnih ulaganja.
> 100 000 kn
bez ulaganja
19%
26%
26%
29%
10-100 000 kn
do 10 000 kn
Slika 4. Visina ulaganja za predloene mjere istije proizvodnje
Od predloenih mjera za koje su potrebna ulaganja, period povrata uloenih

sredstava za 11 mjera (50%) bio je manji od 1 godine. Slika 5. prikazuje udjele
mjera istije proizvodnje s obzirom na period povrata uloenih sredstava .
6 mj. - 1 god
> 1 god
33%
15%
26%
< 6 mj.
26%
odmah
Slika 5. Period povrata uloenih sredstava za predloene mjere istije proizvodnje.
Osim financijskih uteda za sve mjere istije proizvodnje izraunati su i

pozitivni uinci na okoli (kroz smanjenje potronje resursa, smanjenje
nastanka otpada) koji bi se ostvarili njihovom provedbom. U tablici 2.
navedeni su ukupni pozitivni uinci na okoli za predloene mjere istije
proizvodnje.
823
Tablica 2. Ukupni pozitivni uinci na okoli.

UINCI NA OKOLI
Smanjenje neopasnog otpada
Smanjenje otpadnih voda
Smanjenje opasnog otpada
Utede na energiji:
Elektrina energija
Toplinska energija
Utede na vodi
Utede na detergentima
KOLIINA/GOD
171 t/god
18 557 m3/god
1,6 t/god
1 022 t/god
824 MWh/god
1 828 MWh/god
25 550 m3/god
0,7 t/god
Do kraja provedbe samog Projekta u prosincu 2006. godine provedeno

je 16 predloenih mjera istije proizvodnje (60 %), a tijekom 2007. godine
jo 7 to sve zajedno iznosi 23 provedene mjere istije proizvodnje (85%)
od predloenih 27. Ostale mjere, koje nisu provedene, su mjere koje su
zahtijevale vea ulaganja i ule su u plan provedbe za 2008. godinu.
5. ZAKLJUAK
Davanje potrebne pozornosti odrivom razvoju i odrivom koritenju
prirodnih resursa, odnosno zatiti okolia neizbjean je segment dugoronog
razvoja turizma u Hrvatskoj, pogotovo kada se zna da su prirodne ljepote i
ist okoli jedan od glavnih razloga dolaska i boravka turista u Hrvatskoj.
Ekoloki aspekt turizma temelji se na ouvanju prirodnih dobara, te edukaciji
svih sudionika o vanosti i primjeni ekolokih naela u turizmu. Ove aktivnosti
prepoznate su i u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010.g u kojoj je jasno
naglaeno ukljuivanje ekolokih tema u program edukacije u turizmu. Rezultati
projekta Edukacija hotela u zatiti okolia potvrdili su primjenjivost istije
proizvodnje u uslunim djelatnostima. Osim ostvarenih financijskih uteda i
smanjenja utjecaja na okoli, pozitivni rezultati oitovali su se i u ukljuivanju
i edukaciji zaposlenika kao i razmjeni iskustava i pozitivnih primjera iz prakse
meu hotelima sudionicima. S obzirom na proces prikljuivanja Europskoj uniji
i razvoj novih trendova u turizmu, briga o okoliu i posebno preventivni pristup
u zatiti okolia doprinijet e unapreenju i podizanju kvalitete usluga a time i
boljoj konkurentnosti hotela na tritu.
Literatura
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
824
www.unep.org
Hrvatski centar za istiju proizvodnju, Mali prirunik Zagreb, 1999.
Regional Activity Center for Cleaner Production (RAC/CP): Good Housekeeping
Practices in Hotels, Barcelona, Spain, September 2006., p.49-52.
Dr.sc. V.Zanki: Energetska uinkovitost postojeih energetskih sustava u hotelima na
Jadranskoj obali i potencijali za utedu energije, Dubrovnik,Rijeka 19-20.10. 2006.
Hrvatski centar za istiju proizvodnju, Teknologisk Institutt Oslo: Final report on the
Project - Environmental Training in Service SectorMay, 2007.
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
ENERGETSKA EFIKASNOST I ZATITA OKOLIA

ENERGY EFFICIENCY AND ENVIRONMENTAL PROTECTION
1
Ass.prof.dr. Janez Petek, 2Andreja Gorsek B.Sc.

1
Steng-National Cleaner Production Centre Ltd.,
Pesnica pri Mariboru 20 a, 2211 Pesnica pri Mariboru
2
Local Energy Agency Spodnje Podravje, Krempljeva 1, 2250 Ptuj, Slovenia
SAETAK
Posljednji trendovi na podruju zatite okolia u EU kao i zemljama pristupnicama idu u smjeru smanjenja ispusta staklenikih plinova na jednoj i smanjenja energetske zavisnosti na drugoj strani. U tom
smislu Europska komisija, na meunarodnoj razini, i vlade lanice EU, na nacionalnoj razini, financiraju projekte energetske efikasnosti, npr. energetske preglede u industriji i zgradama, demonstracijske
projekte na raznim podrujima, implementaciju obnovljivih izvora energije, podravanje i financiranje
lokalnih energetskih agencija i sl.
Kao metodologija istije proizvodnje i metodologija energetskog pregleda ima etiri osnovne faze: analizu
postojeeg stanja, generiranje opcija poboljanja (smanjenja otpada i poveanja energetske efikasnosti),
tehniku, ekonomsku i okolinu analizu predloenih mjera i implementaciju.
U lanku emo prikazati zajedniku metodologiju iste proizvodnje i energetskih pregleda kao i rezultate
viegodinjih iskustva na tom podruju.
U tom smislu emo prezentirati rezultate energetskih pregleda u proizvodnji lampi, malih kuanskih
aparata i osnovnim kolama te potencijale smanjenja potronje energije, potronju tehnoloke i pitke
vode te proizvodnju staklenikih plinova i otpadne vode. Na kraju emo predloiti prijedlog zajednike
metodologije istije proizvodnje i energetskog pregleda.
Kljune rijei: istija proizvodnja, energetski pregled, energetska efikasnost, obnovljivi izvori
energije
ABSTRACT
Cleaner production (CP) is a well established methodology for pollution prevention and waste minimisation. In many cases the cleaner production options result not only in less pollution but also in energy
savings. On the other hand energy auditing (EA) in all cases results in less energy consumption and
consequently in the decrease of emissions into the air (flue gas emission), to water (e.g. waste water)
and land (e.g. ash). Production processes and services need energy which is generated at and distributed
through utility systems. If the process or service is changed this effects the utility systems and vice versa.
Therefore every CP project should include the analysis and impact of the proposed CP options of energy
generation, distribution and consumption. Also every EA should consider the impact of rational energy
consumption on the process and waste generation. Namely, in many cases the waste heat from the process can be used in the utility system (e.g. waste heat for preheating of the boiler heat water, or for heating
buildings, waste heat from air compressors used for process water heating etc.).
To analyse the interaction between processes, services and utility systems, a common methodology should
be proposed. This methodology should enable the carrying out of CP, EA or both and finding the most
suitable CP and rational energy consumption options resulting in pollution prevention and in energy
efficiency.
The paper describes energy audits in home appliances production plant, a glass production plant and in
four elementary schools. On the basis of results and from experiences in CP projects a new methodology
for CP and EA is proposed.
Key words: Cleaner Production, Energy Audit, Energy Efficiency, Renewable Energy Sources
826
PETEK J., GORSEK A.
1. UVOD
1. INTRODUCTION
istija proizvodnja je uspjena metodologija za smanjenje otpada, emisija, sirovih materijala i utjecaja na
okoli na samom izvoru. istija proizvodnja (P) se definira kao: preventivna, integrirana, kontinuirana
strategija za modifikaciju proizvoda,
procesa i usluga u svrhu poboljanja efikasnosti, kojom se poboljava
utjecaj na okoli i smanjuju trokovi1. Nakon prvih izdanih smjernica u
kojima je definirana minimalizacija2
izdani su mnogi prirunici u kojima
su opisane poboljane metodologije i dodatni alati razvijeni tijekom
izvoenja projekata. Na primjer,
Svjetski centar za okoli je predloio
metodologiju minimalizacije otpada
u 10 koraka3. Slovaki centar za istiju proizvodnju izdao je Prirunik
za istiju proizvodnju koji ukljuuje novo razvijene tehnike poput
analize vijeka trajanja, proraunske
tablice vremenskih uvjeta, alat za
upravljanje kvalitetom Plan-DoCheck-Act itd. Najee koritena
metodologija P sastoji se od etiri
faze: planiranje i organizacija projekta (upravljanje, postavljanje ciljeva i vremenskih rokova, uspostavljanje tima), faza procjene (sakupljanje
podataka, procesni dijagram tijeka,
bilanca mase i energije), faza analize
izvodljivosti (tehnika, ekonomska
i okolina procjena te procjena rizika) i faza izvoenja5. Metodologija
je razvijena u svrhu minimalizacije
otpada i prevencije zagaenja, a ne
u svrhu smanjenja potronje energije. Metodologija energetskog pre-
Cleaner production is an efficient

methodology for waste, emissions,
raw materials and environmental
impact minimisation at the source.
Cleaner production (CP) is defined
as a preventive integrated continuous strategy for modifying products,
processes and services to enhance
efficiency which improves environmental performance and reduces
costs1. After the first published guidebook where waste minimisation
was clearly defined2 many manuals
have been published with improved methodologies and additional
tools developed during the project
executions. For example the World
Environment Center proposed a waste minimisation methodology in 10
steps3. The Slovak Cleaner Production Centre4 developed a Cleaner
Production Manual which included
newly developed techniques such
as Life Cycle Analysis (LCA), Environmental Weather Spreadsheets,
quality management tool Plan-DoCheck-Act etc. The most frequently
used CP methodology consists of
four phases: Planning and organisation of the project (management
commitment, setting goals and time
scales, team establishment), the
Assessment phase (data collection,
process flowsheet, mass and energy
balance, CP options generation), the
Feasibility analysis phase (technical,
economical, environmental and risk
evaluation) and Implementation5.
The methodology was developed for
waste minimisation and pollution
prevention and not for decreasing
energy consumption. An energy au827
gleda razvijena je kasnije. Energetski

pregled6 je inspekcija, istraivanje i
analiza tijeka energije u zgradama,
procesima ili sustavima sa ciljem to
boljeg razumijevanja dinamike energije sustava. Nekoliko metodologija
je razvijeno kako bi se izvrio im
bolji energetski pregled. Na primjer
ETSU7 je predloio metodologiju u
kojoj su svi stupnjevi pregleda jasno definirani, a dodatno su ukljuili
alate za identificiranje eventualno
potrebnih vanjskih strunjaka. Visnen at al8 razvio je nain tijeka
energetskog pregleda i prikazao je
alate potrebne za svaki stupanj metodologije. Slovensko Ministarstvo
zatite okolia i prostornog ureenja
predloilo je metodologiju koja se
obvezno koristi u energetskim pregledima koje sufinancira Slovenska
vlada9. Predloena metodologija sastoji se od sljedeih faza: faza procjene (prikupljanje podataka, ugovori,
opskrba energijom, najvei potroai
energije, trokovi energije, mjerenja,
obrada podataka), mjere racionalne potronje energije (uspjean rad,
zamjena freona, koritenje najbolje
dostupne opreme, nove tehnologije), odabir najboljeg izbora (proraun utede, proraun investicijskih
trokova, lista izbora racionalne potronje energije) i konani izvjetaj s
rezultatima za najvie poslovodstvo.
Mnoge organizacije su razvile baze
podataka P s analizama sluaja i rezultatima Na primjer, jedna od njih
se moe nai na internetu pod Pollution Prevention Case Studies9. Sve
ove analize sluajeva su objavljene
u obliku strunih radova u sklopu
828
dit methodology for the purpose of

the latter was afterwards developed.
An energy audit6 is the inspection,
survey and analysis of energy flows
in a building, process or system with
the objective of understanding the
energy dynamics of the system under study. Several methodologies
were developed in order to carry out
an efficient energy audit. For example ETSU7 proposed a methodology
where all audit steps are clearly defined and additional included the
tools for identifying the external
experts needed. Visnen at al8 developed a flow path of an energy
audit and indicated the tools related
to all steps of the methodology. The
Slovenian Ministry of Environmental protection and Spatial Planning
has proposed a methodology which
is obliged to be used in the energy
audits cofinanced by the Slovenian
governenment9. The proposed methodology consists of the following
phases: The Assessment phase (data
collection, contracts, energy supply,
the largest energy consumers, energy costs, measurements, data processing), Rational energy consumption
measures generation (good operating practice, retrofitting, use of the
best available equipment, new technologies), Options selection (savings
evaluation, investment costs evaluation, list of the rational energy consumption options), and Final report
with the results presentation for the
top management.
Many organisations developed CP
data bases with case studies and results. For example one of them is available on the WWW under Pollution
Prevention Case Studies9. All those
PETEK J., GORSEK A.
Regional Activity Centre for Cleaner

Production10. Ovaj rad sadri 100
analiza sluajeva iz Mediteranskih
zemalja u okviru Barcelonske konvencije. 47% analiza sluajeva osim
smanjenja koliina otpada, sadre i
utede energije (utede pare, goriva,
oporabu energije iz otpada, oporabu kondenzata, utede elektrine
energije itd). EPA11 je izdala vodi
za industrijsku procjenu prevencije
zagaenja i energetske uinkovitosti u kojem je koritena metodologija smanjenja koliina otpada u
svrhu ouvanja materijala i energije
u isto vrijeme. Mnogi primjeri ouvanja energije i prevencije zagaenja iz raznih projekata prikazani
su u ovom radu, kao i mogunosti
ouvanja energije u komunalnim
sustavima. Sve navedeno pogoduje razvoju istije proizvodnje i metodologije ouvanja energije koja
ukljuuje simultanu procjenu procesa i komunalnih sustava u svrhu
minimalizacije otpada i energetske
efikasnosti itavog podruja: procesa proizvodnje, usluga, zgrada,
komunalnih sustava (para i kondenzat, komprimirani zrak, vrua voda,
rashladna voda, elektrina energija,
kombinirana toplina i snaga (CHP),
ulje za grijanje, ventilacija i klima
ureaji i sl). Zasad nije predloena
niti jedna jedinstvena metodologija
za istiju proizvodnju i energetski
pregled. Ovaj rad prikazuje neke
analize sluajeva energetskog pregleda u industriji i javnim zgradama
na temelju kojih je predloena nova
metodologija za istiju proizvodnju
i energetski pregled.
case studies have been published as

a report overview by the Regional
Activity Centre for Cleaner Production10. This report contains 100 case
studies developed in the Mediterranean countries in the framework of
the Barcelona convention. 47 % of
the case studies beside waste decrease contain also energy savings (steam
savings, fuels savings, waste energy
recovery, condensate recovery, electricity savings etc). EPA11 published
a guide to the industrial assessment
of pollution prevention and energy
efficiency where the waste minimisation methodology was used in order to conserve material and energy
at the same time. On the other hand
presented many energy conservation and pollution prevention project
examples are presented here while
on the other side possibilities of energy conservation in utility systems are
demonstrated. This leads us to develop and propose the CP and energy
conservation methodology which includes the simultaneous assessment
of process and utility systems in order to provide waste minimisation
and energy efficiency options of the
whole site: the production process,
the service, buildings, utility systems
(steam and condensate, compressed
air, hot water, cooling water, electricity, combined heat and power (CHP),
heating oil, ventilation and air-conditioning etc.). So far however, no
unique methodology for cleaner
production and energy auditing has
been proposed. This paper presents
some energy audit case studies in the
industry and in public buildings on
the bases of which the new methodology for CP and EA were proposed.
829
2. ENERGETSKI PREGLEDI U INDUSTRIJSKIM PROCESIMA I

JAVNIM ZGRADAMA
2. ENERGY AUDITS OF INDUSTRIAL PROCESSES AND PUBLIC BUILDINGS
Proizvodnja kuanskih aparata
Home appliances production
Tvrtka za proizvodnju kuanskih

aparata sastoji se od sljedeih proizvodnih postrojenja: proizvodnja
rotora, proizvodnja elektrinih motora, proizvodnja plastinih dijelova i sastavljanje ureaja. Oko 600
zaposlenika godinje proizvede 4.7
milijuna dijelova. Nakon prikupljanja podataka i posjete gradilitu,
pristupa se izradi dijagrama tijeka
procesa proizvodnje, sustava rashladne vode, sustava komprimiranog zraka, sustava vode i grijanja i
ventilacije. Zbog nedostatka podataka mjere se temperature i protoci kako bi se izradila bilanca mase i
energije proizvodnih i komunalnih
sustava. Obavljeno je i testiranje
proputanja sustava komprimiranog zraka kao i godinja bilanca
mase i energije za itavu tvrtku. Tipina znaajka tvrtki za proizvodnju kuanskih aparata je organizacija proizvodnje na montanoj traci.
Napravljene su bilance mase i energije proizvodnih faza u kojima se
proizvodi otpadna toplina (impregnacija rotora poliesterskom smolom, suenje plastinog granulate,
ekstruzija itd). U sljedeem koraku
ispitani su svi komunalni sustavi, s
posebnim naglaskom na rashladni
sustav te grijanje i ventiliranje proizvodnih hala. Ispitan je i elektrini
sustav: osvjetljenje, elektrini motori, kompresori, transformeri i ostali
The home appliances production company consists of the following production plants: the rotors production, the
electric motors production, the plastic
parts production and the appliances
assembling. The yearly production reaches 4.7 million pieces with 600 employees. After data collection and site
visit the flowsheets of the production
processes, of the cooling water systems, of the compressed air systems,
of the water system and of the heating and ventilation were processed.
Due to lack of data the temperatures
and the flows were measured in order to complete the mass and energy
balance of the production and utility
systems. A leaking test of the compressed air system was also carried out.
An annual mass and energy balance
for the whole company was easily developed. A typical trait of home appliances production companies is the
assembly line production organisation. Mass and energy balances of the
production phases where waste heat
is produced were thus completed.
These phases are impregnation of the
rotors with the polyester resin, drying
of the plastic granulate, extrusion etc.
In the next step all utility systems were
examined especially the cooling systems, and the heating and ventilation
of the production halls. The electrical
system was also examined: lightening,
extrudors, electric motors, compre-
830
PETEK J., GORSEK A.
Tablica 1: Mogunosti utede energije.

I
(EUR)
Izbor organizacije
Dokumentacija:
- nacrti i projekti u elektronskom obliku
- dijagram tijeka procesa, cijevi i opreme
Upravljanje elektrinom energijom
Podizanje svijesti o RPE
Dobro odravanje elektrine opreme
UKUPNO
Izbor investicije
Zamjena 30 neuinkovitih elektromotora
Zamjena neispravne rasvjete
Kontrola rasvjete
Solarna elektrana
Ugradnja mjeraa protoka vode
Ugradnja ureaja za utedu vode u vodovodnom sustavu
Ugradnja kontrole grijanja
Popravak graevinskih zidova
Grijanje zgrada otpadnom toplinom
Grijanje vode otpadnom toplinom iz zranih kompresora
Ugradnja termostatskih radijatorskih ventila
Spajanje dva sustava komprimiranog zraka
Prevencija proputanja sustava komprimiranog zraka
Optimizacija rashladnog sustava
UKUPNO
potroai elektrine energije, nakon

ega su dani tehniki, ekonomski i
okolino procijenjeni prijedlozi za
uspjeno upravljanje, ne-investicijske i investicijske mjere. Tablica 1
sadri predloene opcije racionalne
potronje energije (RPE) i energetske efikasnosti (EE).
Opisane mogunosti racionalne potronje energije rezultiraju utedama:
- Elektrine energije od 18 %;
- Topline od 40 %;
- Vode i otpadne vode od 12 %;
- Emisija CO2 od 18 %;
- Trokova energije i vode od 18 %.
F
(EUR/a)
2 400
5 000
30 000
11.625
2 000
2.700
11.500
40 300
26.260
I
F
(EUR) (EUR/a)
36 000
9.600
12 000
11.300
130
500
200 000
28.200
900
400
2 500
800
45 000
16.100
2 000
22 000
3.000
8 000
2.400
5 000
2.400
2 100
1.400
2 000
14.000
8 500
7.700
313 730
97 800
PP
(a)
NPV
(EUR)
IRR
(%)
2,5 55.561
0,7
1,5
PP
NPV
(a)
(EUR)
3,7 35.200
1,1
0,3
7,1 7.900
2,1 2.300
3,1
2,8 73.680
7,3
260
3,3 10.030
2,1 12.480
1,5
0,1
1,1 48.260
3,8
37,1
IRR
(%)
23,7
6,8
47,4
33,9
6,3
28,0
46,5
90,6
ssors, transformers and other consumers of electricity. Consequently

good housekeeping, non-investment
and investment measures were proposed and technically, economically
and environmentally assessed. Table 1
contains the proposed rational energy
consumption (REC) and energy efficiency (EE) options.
The above described REC options
would result in the savings of:
- electricity by 18 %;
- heat by 40 %;
- water and waste water by 12 %;
- CO2 emission by 18 %;
- energy and water cost by 18 %.
831
Table 1: Energy saving options.

Organisational option
Documentation to complete:
- electrical drawings and projects
- process flowsheet, pipes and equipment
Electrical energy management
Awareness raising in REC
Good maintenance of the electrical equipment
TOTAL
Investment option
Replacement of 30 inefficient electromotors
Replacement of the inefficient lightening
Lightening control
Solar power plant
Water flowmeters installation
Installation of the water savings devices in to the
waterworks system
Installation of the heating control
Repairing of the building walls
Production buildings heating with the waste heat
Heating of the water with the waste heat of the air
compressors
Installation of the thermostatic radiator valves
Connection of the two compressed air systems
Leak prevention of the compressed air system
Optimisation of the cooling system
TOTAL
I
(EUR)
F
(EUR/a)
2 400
5 000
30 000
11.625
2 000
2.700
11.500
40 300
26.260
I
F
(EUR) (EUR/a)
36 000
9.600
12 000
11.300
130
500
200 000
28.200
900
400
PP
(a)
NPV
(EUR)
IRR
(%)
2,5 55.561
0,7
1,5
PP
NPV
(a)
(EUR)
3,7 35.200
1,1
0,3
7,1 7.900
2,1 2.300
3,1
37,1
IRR
(%)
23,7
6,8
47,4
2 500
800
45 000
2 000
22 000
16.100
3.000
2,8 73.680
7,3
260
33,9
6,3
8 000
2.400
3,3 10.030
28,0
5 000
2 100
2 000
8 500
313 730
2.400
1.400
14.000
7.700
97 800
2,1 12.480
1,5
0,1
1,1 48.260
3,8
46,5
90,6
Postrojenje za proizvodnju stakla
Glass production plant
Tvrtka proizvodi staklo za rasvjetu

razliitih oblika i boja. Proces proizvodnje sastoji se od pripreme sirovog materijala (silikonski pijesak
i otpadno staklo), taljenja (loenje
pei s izgaranjem prirodnog plina),
proizvodnje preanjem i puhanjem
(runa proizvodnja), stvrdnjavanja
u pei, obrade (zamagljenje i bruenje), rukovanja i pakiranja. Ugraeno je osam visokih pei, pe za
stvrdnjavanje, te oprema za zamagljivanje i bruenje. Tvrtka koristi
elektrinu energiju, prirodni plin,
The company produces glass products for lightening in various shapes

and colours. The production process
consists of the preparation of the raw
material (silica sand and waste glass),
batch melting (heating of the furnaces
with natural gas burning), press and
blow production (handmade production), curing in the oven, treatment
(tarnishing, grinding), handling and
packaging. There are eight furnaces
installed, as well as a curing oven, and
tarnishing and grinding equipment.
The company consumes electricity,
832
PETEK J., GORSEK A.
vodu za pie i procesnu vodu. Analizirana je potronja energije i vode

tijekom zadnje etiri godine kako
bi se procijenila specifina potronja (npr. potronja po proizvodu).
Nakon izrade dijagrama tijeka,
izraena je bilanca mase i energije i definirani su najvei potroai
energije:
- Pe za taljenje (prirodni plin);
- Pe za stvrdnjavanje (elektrina
energija);
- Rasvjeta (elektrina energija);
- Oprema za konanu obradu stakla
(procesna voda).
- Napravljen je i test na proputanje
sustava komprimiranog zraka i otkriveno je da gubitak komprimiranog zraka iznosi 13.8%. Detaljnom
bilancom mase i energije pei za taljenje izraunata je otpadna energija isputena u okoli putem otpadnih dimnih plinova.
Predloene su sljedee mjere:
- poboljanje kompenzacije reaktivne energije;
- izrada detaljne dokumentacije i
shema elektrinog sustava, sustava
pitke i procesne vode, sustava grijanja, sustava prirodnog plina, sustava komprimiranog zraka i ventilacijskog sustava;
- uvoenje sustava za gospodarenje
energijom;
- poboljanje kontrole, odravanja i
naina rada pei za taljenje stakla;
- podizanje svijesti o racionalnoj potronji energije u itavoj tvrtci.
Investicijske mogunosti racionalne
potronje energije prikazane su u Tablici 2.
natural gas, drinking and process water. The consumption of energy and
water was analysed for the last four
years in order to assess the specific
consumption (e.g. consumption pro
product). After the flowsheets were
made, the mass and energy balance
was completed and the biggest energy consumers defined:
- the melting ovens (natural gas);
- the curing oven (electricity);
- the lightening (electricity);
- the glass products finishing equipment (process water).
Furthermore a leaking test of the compressed air system was carried out and
it was found that the losses of compressed air reached 13.8 %. The detailed
mass and energy balance of the melting ovens resulted in the calculation
of the waste energy released into the
environment with the waste flue gasses.
In the first place the following good
housekeeping and low investment
measures were proposed:
- improved compensation of reactive
energy;
- the production of detailed documentation and schemes of the electrical
system, the drinking and process
water system, the heating system,
the natural gas system, the compressed air system and the ventilation
system;
- introduction of the energy management system;
- improved control, maintenance and
operating of the glass melting ovens;
- rational energy consumption awareness raising in the company.
The REC investment options are presented in Table 2.
833
Tablica 2: Predloene mogunosti RPE u postrojenju za proizvodnju stakla.

I
(EUR)
Izbor investicije
F
(EUR/a)
4 400
-32 000
PP
(a)
NPV
(EUR)
IRR
(%)
Mijeanje kisika s gorivim zrakom u peima za taljenje
Zamjena neispravnih svjetiljki sa svjetiljkama koje tede

energiju (fluorescentne ili halogene) u itavoj zgradi (80
svjetiljki)
250
250
1.30
1 180
Ugradnja mjeraa protoka vode
900
2 000
0.60
3 600
62
77
Ugradnja ureaja za utedu vode u vodovodnom sustavu
1 000
800
1.60
Poveanje utede energije u pei za stvrdnjavanje
2 500
2 300
1.10
3 000
2 200
1.70
9 700
57
5 000
1 800
3.40
5 860
27
6 000
12 000
0.60
Kontrola temperature sustava grijanja
20 000
7 000
3.50
22 320
26
Zamjena 400 starih fluorescentnih svjetiljki s T5-16 mm
45 000
9 000
5.70
12 960
12
Oporaba topline iz otpadnih dimnih plinova iz pei za

taljenje
175 000
76 450
2.80
279 200
33
UKUPNO
258 650
86 200
3.00
Sprjeavanje proputanja komprimiranog zraka i ugradnja

varijabilnog kontrolora brzine kompresora
Zamjena neispravnih svjetiljki sa svjetiljkama koje tede
energiju (fluorescentne ili halogene) u proizvodnim
zgradama (25 svjetiljki)
Smanjenje vrne snage elektrinog sustava
Posljednja mogunost prikazana je na slici 1.
Slika 1: Oporaba topline iz otpadnih plinova
834
PETEK J., GORSEK A.
Table 2: Proposed REC investment options in the glass production plant.

Investment option
I
(EUR)
Oxygen mixing with the combustion air in the melting

ovens
Replacement of inefficient lamps with energy efficient
lamps (fluorescent and halogen lamps) in the building (80
lamps)
Water flowmeters installation and water management
F
(EUR/a)
4 400
-32 000
PP
(a)
NPV
(EUR)
IRR
(%)
250
250
1.30
1 180
77
900
2 000
0.60
Installation of the water savings devices into the

waterworks system
1 000
800
1.60
3 600
62
Improving energy efficiency of the curing oven
2 500
2 300
1.10
3 000
2 200
1.70
9 700
57
5 000
1 800
3.40
5 860
27
Lowering pick power of the electric sistem
6 000
12 000
0.60
Temperature control of the heating system
20 000
7 000
3.50
22 320
26
Replacement of 400 old fluorescent lamps with lamps

T5-16 mm
45 000
9 000
5.70
12 960
12
Heat recovery from waste flue gases from the melting

ovens
175 000
76 450
2.80
279 200
33
TOTAL
258 650
86 200
3.00
Prevention of the leaks of compressed air and variable

speed driver of the compressor installation
Replacement the inefficient lamps with energy efficient
lamps (fluorescent and halogen lamps) in the production
buildings (25 lamps)
The last option is shown in Figure 1.
Figure 1: Heat recovery from waste gases.
835
Osnovne kole
Elementary schools
U etiri osnovne kole napravljen

je energetski pregled. Ba kao i kod
energetskog pregleda u industrijskim postrojenjima, prvi korak je prikupljanje i obrada podataka. U drugom koraku, izmjereni su, izraunati
i procijenjeni podaci koji nedostaju,
kako bi se dobili glavni energetski
indeksi. Najkarakteristiniji indeks
je potronja energije po kvadratnom
metru grijane povrine, potronja
elektrine energije po kvadratnom
metru zgrade, itd. Na temelju tih podataka ustanovljeni su neuinkoviti
sustavi energije i oprema te su obavljene daljnje analize u svrhu pronalaenja energetski efikasnih mogunosti u treem koraku u kojem se
sve mogunosti konano analiziraju
i predlae se izvedba. Tablica 3. sadri neke indekse potronje energije u
kolama.
Energy audit in four schools was

carried out also. Like in energy audits in industrial plants, the first step
was data collection and processing.
In the second step, the missing data
were measured, calculated and estimated to get the main energy indexes. The most typical index is the
energy consumed on a square meter
of heated surface and the electricity
consumption on a square meter of
the building etc. On the basis of this
data (and with the aim of benchmarking), energy inefficiency systems
and equipment are found and further analysed to produce energy efficiency options in the third step, in
which these options are finally analysed and proposed for implementation. Table 3 contains some energy
consumption indexes for the investigated schools.
Tablica 3: Godinji indeksi potronje energije

i vode u ispitivanim osnovnim kolama.
Table 3: Anual energy and water consumption

indexes of the investigated elementary schools.
kola
kola 1
kola 2
kola 3
kola 4
Elektrina
energija
(kWh/m2)
32.5
37.4
23.5
17.2
Voda
(m /ueniku)
Toplina
(kWh/m2)
4.9
4.5
5.2
8.0
105
93
94
65
Tablica 3 pokazuje da kola 1 ima najneuinkovitiji sustav grijanja, kola 2

je najvei potroa elektrine energije u odnosu na ostale kole, a kola 4
troi previe vode. Rezultati detaljne
analize pokazali su da:
- kola 2 ima neuinkovit sustav rasvjete;
836
School
Electricity
(kWh/m2)
Water
(m3/pupil)
Heat
(kWh/m2)
School 1
32.5
4.9
105
School 2
37.4
4.5
93
School 3
23.5
5.2
94
School 4
17.2
8.0
65
Table 3 shows that school 1 has the

most inefficient heating system, school 2 is the largest electricity consumer
compared to the others and school 4
consumes too much water. The results
from detailed analysis showed that:
- school No. 2 had an inefficient lighting system;
- school No. 4 had three large water
PETEK J., GORSEK A.
- kola 4 ima tri velika podruja na

kojima dolazi do prolijevanja vode
zbog visokog tlaka vode u vodovodnom sustavu;
- kola 1 ima neuinkovit sustav grijanja.
Predloeno je da se izmjeri efikasnost
energije u svim kolama. Tablica 4.
pokazuje primjer izraunatih opcija
za kolu 1. Opcije za druge kole su
sline opcijama za kolu 1, jedine razlike odnose se na ekonomske parametre (visina investicije, iznos utede
i period povrata sredstava).
spillages due to high water pressure in the waterworks system;

- school No. 1 had an inefficient heating system.
It was proposed that the energy and
water efficiency be measured and
evaluated for all schools. Table 4
shows an example of evaluated options for elementary school No. 1. The
other schools have similar proposed
options, the differences being only
in the economical parameters (level
of the investment, amount of savings
and level of payback period).
Tablica 4: Predloene mogunosti RPE u koli 1.

I
(EUR)
Izbor investicije
Zamjena neuinkovitih svjetiljki
F
(EUR/a)
PP
(a)
NPV
(EUR)
IRR
(%)
40
40
1.3
188
37.1
250
100
3.1
348
30.0
8 600
3 000
3.5
Zamjena oteenih i neuinkovitih prozora
80 000
5 000
13.9
-37 379
Termalna izolacija metalne konstrukcije staklene fasade
10 000
1 200
8.7
-1 536
Poveanje ulazne prostorije
3 000
800
4.4
1 968 18.3
Ugradnja ureaja za utedu vode u toaletima
1 250
125
10.0
-330
103 140
10 265
10.0
PP
(a)
NPV
(EUR)
IRR
(%)
Vremenska kontrola koritenja rasvjete

Ugradnja termostatskih ventila na radijatore
UKUPNO
9 543 25.9
Table 4: Proposed REC investment options in school No. 1.

Investment option
Replacement of inefficient lamps
I
(EUR)
F
(EUR/a)
40
40
1.3
188
37.1
250
100
3.1
348
30.0
Installation of thermostatic valves in the radiators
8 600
3 000
3.5
9 543
25.9
Replacement of damaged and inefficient windows
80 000
5 000
13.9
-37 379
Thermal insulation of the metal construction of the glass facade
10 000
1 200
8.7
-1 536
Enlargement the entrance room
3 000
800
4.4
1 968
18.3
Installation of water savings devices in the toilets
1 250
125
10.0
-330
103 140
10 265
10.0
Time control of the lighting
TOTAL
837
Ne-investicijske mogunosti u kolama se uglavnom odnose na upravljanje energijom, poboljanje odravanja, podizanje svijesti, ienje svjetiljki i kompletiranje dokumentacije
komunalnih sustava.
Non investment options in schools

are mostly related to energy management, improved maintenance,
awareness raising, to cleaning the
lamps and to completing of the utility systems documentation.
3. REZULTATI I DISKUSIJA
3. RESULTS AND DISCUSSION
Prije dvadeset godina razvijene zemlje, ba kao i zemlje u razvoju, bile

su prisiljene smanjiti koliinu proizvedenog otpada kao i negativne
utjecaje na okoli. U tom smislu, prvo
je uvedeno strogo zakonodavstvo na
podruju zatite okolia te metodologije za minimiziranje opasnog otpada. Industrije su trebale smanjiti proizvodnju otpada u svojim procesima.
U nekoliko zemalja uspostavljeni su
centri za istiji proizvodnju (CP)
ija je uloga pomoi industrijama.
CP su financirali Vlada i meunarodne organizacije poput UNIDO,
OECD, WEC, komore i sl. Razvojem sustava upravljanja kvalitetom,
u ovaj sustav su ukljuena i pitanja
zatite okolia i nedugo nakon toga
razvijen je i sustav gospodarenja
okoliem (EMS). Oba sustava su
standardizirana kao ISO 9000 i ISO
14000. Sve vee investicije morale su,
prije izdavanja graevinske dozvole,
napraviti procjenu (studiju) utjecaja
na okoli. Ovakva studija je obvezna
jer ona obvezuje investitore na smanjiti utjecaj na okoli tijekom gradnje
i pogona. Istovremeno su smanjene
i kontrolirane koliine proizvedenog
otpada, regeneriran je ozonski sloj...
Na drugu ruku, bez obzira na rapidan razvoj svijeta, svjetska popula-
Twenty years ago, developed countries as well as the developing

ones were forced to decrease waste
production and impact on the environment. Firstly a stronger environmental legislation was introduced and methodologies of how to
minimise hazardous waste. Industry
was forced to minimize waste production in the processes. To help the
industry, cleaner production centres
(CPC) were established in several countries. CPCs were financed by the
government and by international
organisations like UNIDO, OECD,
WEC, industry unions, chambers of
commerce etc. CP methodology was
successfully spread throughout the
world. With the development of total
quality management (TQM), environmental issues were included into
this system and soon after that an
environmental management system
was developed (EMS). Both were
standardised as ISO 9000 and ISO
14000 (in the EU EMAS scheme). All
larger investments demand an environmental impact assessment before
permission is granted for construction. Such a study is obligatory and
investors are obliged to minimise the
impact on the environment during
construction, installation and opera-
838
PETEK J., GORSEK A.
cija je u stalnom porastu, nedostaju

izvori ne-obnovljive energije i sirovih materijala. Koncentracija staklenikih plinova u atmosferi raste. Sve
skupa rezultira uraganima, poplavama, i ostalim katastrofama. Kako bi
se prevenirale ove katastrofe i ponovno uspostavila prirodna ravnotea, svjetska populacija treba smanjiti koliinu isputenih staklenikih
plinova u atmosferu poveanjem
energetske efikasnosti u industriji,
transportu, u svojim domovima, i
to prebacivanjem s ne-obnovljivih
izvora energije na obnovljive, sa to
je mogue manjom potronjom energije. Kako bi podrali ova nastojanja,
vlade i EU komisija stimuliraju RPE i
promoviraju obnovljive izvore energije kroz sufinanciranje energetskih
pregleda, kroz rad lokalnih agencija
za energiju, razvojem lokalnih energetskih koncepata, ugradnjom energetski efikasnih tehnologija i opreme
itd. Predloena je metodologija energetskih pregleda, te je slovenska vlada razvila svoju metodologiju, obveznu kod sufinanciranja energetskih
pregleda.
Iskustva iz razliitih projekata P i
energetskih pregleda pokazuju da:
- Ako smanjimo proizvodnju otpada,
istovremeno smanjujemo potronju energije (npr. toplina, para, prirodni plin, ulje za grijanje itd.);
- Ako smanjimo koritenje energije
istovremeno smanjujemo i proizvodnju otpada (npr. stakleniki
plinovi);
- Metodologije P i energetskog pregleda su sline i u pravilu se sastoje
od etiri faze: planiranje i organiza-
tion. The world was successful in the

ozone layer regeneration. Similarly
waste production has been minimised and controlled. On the other
hand, however the world is facing a
rapid development, with the human
population increasing, with the lack
of non-renewable energy and raw
material sources. The concentration
of greenhouse gases in the atmosphere is rising. This has resulted in
hurricanes, hails, floods and other
catastrophes. To prevent these catastrophes and to reestablish a natural
balance, the world population has to
decrease the released greenhouse gases into the atmosphere by increasing
the energy efficiency in the industry,
in transport, in our homes, by switching from non-renewable to renewable energy sources and to consume
as less energy as possible. To support
this endeavours, governments and
the EU commission are stimulating
rational energy consumption and the
introduction of renewable energy sources by cofinancing energy audits
(EA), operating local energy agencies, developing local energy concepts,
and with the installation of energy efficiency technologies and equipment
etc. As mentioned above, the energy
auditing methodology was proposed
and the Slovenian government, for
example has developed its own methodology which is obligatory when
cofinancing EA. The experiences
from many cleaner production projects and energy audits show that:
- if we minimise waste production we
also decrease energy consumption
(e.g. heat, steam, natural gas, heating
839
cija, faza procjene, analiza izvodljivosti i primjena.

- U oba sluaja se procjenjuju i analiziraju proces i/ili usluga i graevine;
- U oba sluaja je potreban dijagram
tijeka, te bilanca mase i energije;
- Sve mogunosti (P i RPE) moraju
se tehniki, okolino i ekonomski
ispitati.
No, postoje i razlike izmeu P i
energetskih pregleda:
- P je orijentirana na proces. Proces
je u centru svih ispitivanja i analiza;
- Energetski pregled je orijentiran na
komunalne sustave. Proces se rijetko uzima u obzir kod ispitivanja
energetske efikasnosti
- P se smanjuje potronja sirovih
materija i proizvodnja otpada,
ukljuujui prevenciju zagaenja;
dok se energetskim pregledom
smanjuje potronja energije i u
nekim sluajevima proizvodnja otpadne vode iz komunalnih sustava
(npr. oporabom kondenzata);
- Kod energetskih pregleda analiziraju se svi ugovori s opskrbljivaima,
dok se kod P ne analiziraju ugovori s dobavljaima sirovih materijala, ali se analiziraju ugovori sa
sakupljaima otpada.
ZAKLJUNO
Uzimajui u obzir slinosti i razlike,
razvijena je sljedea metodologija
koja se moe koristiti kod projekata
P i energetskih pregleda:
1. Savjesno upravljanje:
- najvieg poslovodstva;
840
oil etc.);
- if we minimise energy use we also
decrease waste production (e. g.
greenhouse gases);
- the CP and EA methodologies are
similar and mainly consist of four
phases: Planing and organisation,
the Assessment phase, the Feasibility
analysis phase and Implementation;
- in both cases the process and/or service and buildings are assessed and
analysed;
- in both cases a flowsheet, mass and
energy balance is needed;
- all options (CP and REC) have to
be technically, environmentally and
economically assessed.
But there are also differences between
CP and EA:
- CP is process oriented. The process is
the center of the research and analysis;
- EA is oriented towards utility systems. The process is rarely considered for energy efficiency;
- CP decreases raw materials consumption and waste production including
pollution prevention, EA decreases
energy consumption and in some
cases waste water production from
utility systems (e.g. by condensate
recovery);
- at EA all contracts of energy suppliers have to be analysed, at CP the
contracts with the suppliers of raw
materials are not assessed, but the
contracts of waste collectors have to
be considered.
Considering commonalities and differences, the following methodology
was developed which can be used for
PETEK J., GORSEK A.
- srednjeg poslovodstva;
- pronalazak vanjskih i/ili unutarnjih
strunjaka za izvoenje projekta;
- pred-procjena u svrhu deniranja
problema i postavljanja ciljeva.
2. Planiranje i organizacija:
- uspostavljanje projektnog tima:
- izrada vremenskog plana izvoenja
projekta;
- raspodjela zadataka unutar projektnog tima.
3. Analiza postojee situacije:
- prikupljanje podataka (prikupljanje ugovora za opskrbu energijom
i obradu/odlaganje otpada, rauna
za vodu i sirove materijale, cijena
proizvoda, procesa, dijagrama tijekova, shema, dokumentacije, arhive itd.)
- obrada podataka;
- mjerenje parametara koji nedostaju;
- izrada dijagrama tijeka procesa, postrojenja za obradu i komunalnih
sustava;
- bilanca mase i energije procesa, postrojenja za obradu otpada i komunalnih sustava;
- izraun potronje energije graevina;
- definiranje interakcija meu procesima: obrada/odlaganje otpada, komunalnih sustava i graevina.
4. Izbor mogunosti:
- izbor mogunosti;
- poredak predloenih mogunosti.
5. Analiza izvodljivosti:
- tehnika procjena;
- ekonomska procjena;
- okolina procjena;
- ostale procjene (npr. rizik, utjecaj
CP projects, EA or both:
1. Management commitment:
- top management commitment;
- middle management commitment;
- finding external and/or internal
experts for the project execution;
- pre-assessment to define problems
and to set the goals.
2. Planning and organisation:
- development of a project team;
- producing a time schedule of the
project;
- defining the tasks of the project team
members.
3. Analysis of the existing situation:
- data collection (obtain contracts for
energy supply and waste treatment/
disposal, energy, water and raw materials bills, price of products, process
and buildings data, flowsheets, schemes, documentation, records etc.);
- data processing;
- measuring of the missing parameters;
- developing the flowsheet of the process, treatment plants and utility systems;
- mass and energy balance of the processes, waste treatment plants and
the utility systems;
- calculating the water and energy
consumption of the buildings;
- define interaction between process,
waste treatment/disposal, utility systems and buildings.
4.Options generation:
- options generation;
- ranking of the proposed options.
5. Feasibility analysis:
- technical evaluation;
- economic evaluation;
- environmental evaluation;
- other evaluations (e.g. risk, impact
on the internal an/or external) utility
841
na unutarnji/vanjski proces, komunalne sustave, itd.)

6. Izvjetavanje i prezentacija rezultata:
- izrada izvjea zajedno sa prijedlogom za donoenje konane odluke;
- prezentiranje rezultata upravi;
- dobivanje dozvole za implementaciju.
7. Implementacija:
- prikupljanje financijskih sredstava;
- uspostavljanje tima za izvrenje;
- izrada dokumentacije i dobivanje
potrebnih dozvola;
- primjena razliitih opcija;
- kontrola rezultata;
- informiranje uprave, zaposlenika i
javnosti.
systems, etc.).
6. Reporting and results presenting:
- writing the report together with the
extended abstract for decision making;
- presenting the results to the management;
- getting commitment for the implementation.
7. Implementation:
- obtaining funds;
- defining the implementation team;
- producing the documentation and
obtaining permissions demanded by
the legislation;
- implementing the options;
- control of results;
- informing the management, employees and public.
LITERATURA / LITERATURE
1. Muys B. at al., Guidebook on Cleaner Production, Draft report to EEA, Royal Institute for the
Sustainable Management of Natural resources and the Promotion of Clean Technology,
Brussels, 1997.
2. EPA, Waste Minimization Opportunity Assessment Manual. Hazardous Waste Engineering
Research Laboratory, Cincinnati, 1988.
3. WEC, Waste Minimization Manual: A 10-Step Program for Success, World Environment
Center, New York, 1996.
4. Slovak CPC, Cleaner Production Manual, Slovak Cleaner Production Manual, Bratislava,
2003.
5. Petek J., Glavi P., An integral approach to waste minimisation in process industries, Resources, Conservation and Recycling, 17/1996, pp 169-188.
6. http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_audit (22.08.2008).
7. ERI, How to Save Eergy and Money: the 3E Strategy, The Energy Research Institute,
Univeversity of Cape Town, Cape Town.
8. Visnen at al, Guidebook for Energy Audit Programme Developers, Motiva Oy, Finland,
2003.
9. MOPE, Metodologija izvedbe energetskega pregleda, Republika Slovenija, Ministrstvo za
okolje in prostor, Ljubljana 2008.
10.http://www.cprac.org/eng/03_activitats_medclean_02.htm (20.08.2008).
11. RAC/CP, GRECO MED Clean Report Overview, Regional Activity Centre for Cleaner
Production, Barcelona 2008.
12. EPA, Guide to Industrial Assessment for Pollution Prevention and Energy Efficiency,
Hazardous Waste Engineering Research Laboratory, Cincinnati, 2001.
842
ZAGREB 2008.

WASTE MANAGEMENT
ZAGREB 2008
Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.
KAZALO AUTORA / LIST OF AUTHORS
Andrievi, Roko
503
Ani Vuini, Aleksandra
347
Anti, Helena
527
Avirovi, Saa
33, 185, 553, 625, 703
ubi, Nino
urin, Alen
urko, Suzana
553, 703
3
421, 467
D
B
Barone, Federica
Belamari aravanja, Morana
Bevandi, Draen
Bjelavac, Jasminka
Bogdan, eljko
Bojovi, Mirko
Bride, Markus
Burazin, Jakov
291
809
569
785
635
569
127
381
449
avrak, Igor
799
153, 271, 319
127
255
onko, Vildana
orevi, Ratko
785
169
C
Cvjetianin, Martina
Dejanovi, Igor
Domanovac, Tomislav
Draguljic, Josip
Dundovi, Ana
115
Fece, Vilma
Fejzibegovi, Semra
Ferenevi, Mirko
Fundurulja, Danko
561
785
279
41, 319, 381, 421,
449, 537
G
Galovi, Marijan
Goeschl, Reinhard
Golubovac, Natalija
Golja, Gordan
Gorsek, Andreja
Grabar, Sanja
Grilc, Viktor
Grujii, eljko
611
393
577
169
825
527
335
569
H
Hadiahmetovi, Sabina
Hadi, Alen
Herenda, Marin
Hero, Miroslav
Hozjan, eljko
Hre, Mario
Hublin, Andrea
Husi, Muharem
785
255
33, 437
569
553
625
69
335
J
Jeli, Mira
Jurki, Irena
231
537
K
Kalambura, Sanja
Kirac, Mislav
Knezi, Snjeana
Kobas Dekovi, Dijana
Korenov, Saenka
Kova, Peter
Kovaevi, Krunoslava
Kovaevi-Zeli, Biljana
Kovai, Davorin
Kozlovi Plaar, Anica
Krito, Ivana
844
759
635
503
735
413
491
673
503
355, 503
569
255
Kuar Dragievi, Savka

Kufrin, Jasna
Kuli, Slavko
101, 577, 719

101, 577, 719
661
L
Le Cunff, Jrme
Leroti, Tomislav
Leskoek, Milka
Lipovek, Franc
Lizai - Vidakovi, Mira
Lokner, Vladimir
Lonari-Boi, Ana
Lovri, Draen
169
689
21
491
467
527
413
527
M
Majcan, Trpimir
255
Mar, Slavko
21
Matijaevi, Ljubica
799
Mazzariol, Pietro Paolo Cella
305
Meduni Orli, Gabrijela
689
Mele, Martin
335
Midi-Kurtagi, Sanda
785
Mihaljevi, Branko
759
Mikuli, Nenad
41
Milak, Senad
703
Milanovi, Zlatko
41
Minaek, Krunoslav
515
Minetti, Carlo
291
Mulabdi, Mensur
503, 515
Muini, Mladen
271
N
Nikoli, Ognjen
Novak, Miroslav
Novak Mujanovi, Sandra
Nui, Biljana
197
625
367
153
Nui, Goran
437
omek Gvoak, Vlatka

tambuk, Sinia
101
595
O
Oraanin, Radenko
41
Terzi, Denis
Toth, Ivan
P
Petek, Janez
Petrovi, Igor
Podrug, Paula
Potonik, Vladimir
Prohi, Esad
825
329
689
245
503
R
Romac, Goran
Rumenjak, Damir
Rui, Marko
Ruinski, Nikola
769, 809
595
153, 421, 437
347
185
759
U
Ukmar, Nikolaj Silvo
769
V
Veinovi, elimir
Vrkljan, Ivan
Vuji, Mario
Vukovi, Marija
279
503
231
319
Z
Zupani, Gregor D.
335
S
Sankovi, Mandica
Schaller, Antun
Schneider, Daniel Rolph
Scotti, Sergio
Seen, Tomislav
Selmanagi, Dragana
Siljadi, Irem
Simoni, Viktor
Star, Antun
Stranjik, Alen
Sutlovi, Igor
Svetii, Jure
367
527
635
291
115
785
785
77
279
759
413
21
agar, Martin
igo, anina
upari, Petar
vorc, Petra
115
735
279
255
apina, Sonja
inigoj, Polona
kugor, Tihana
101
197
673
845
Zahvaljujemo Fakultetu strojarstva i brodogradnje

Sveuilita u Zagrebu
na suorganizaciji
X. meunarodnog simpozija
GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008.
We thank to Faculty of Mechanical Engineering

and Naval Architecture
for co-organizing
the Xth International Symposium
WASTE MANGEMENT ZAGREB 2008
WORKING
FOR A
SUSTAINABLE 68
PLANET
MILLION
INHABITANTS
supplied with drinking water
NATURAL RESOURCES ARE NOT INFINITE.

EACH AND EVERY DAY, SUEZ
ENVIRONNEMENT AND ITS SUBSIDIARIES
RISE TO THE CHALLENGE OF
PROTECTING THESE RESOURCES BY
PROVIDING DRINKING WATER,
WASTEWATER AND WASTE
MANAGEMENT INNOVATIVE SOLUTIONS
TO MILLIONS OF PEOPLE AND TO
INDUSTRIES. WITH 62,000 EMPLOYEES,
SUEZ ENVIRONNEMENT IS THE ONLY
COMPANY, PRESENT ON FIVE
CONTINENTS, EXCLUSIVELY DEDICATED
TO ENVIRONMENTAL SERVICES. IN 2007,
SUEZ ENVIRONNEMENT GENERATED
A TURNOVER OF 12 BILLION.
44
MILLION
INHABITANTS
46
MILLION
INHABITANTS
benet from SUEZ ENVIRONNEMENT

wastewater treatment services
benet from SUEZ ENVIRONNEMENT

waste management services
SITA
SUEZ ENVIRONNEMENT
BRAND FOR WASTE SERVICES
OUR AREAS OF EXPERTISE

urban sanitation
collection of household, municipal
and industrial waste
sorting and pre-processing
recycling and material recovery
biological treatment with energy recovery
thermal treatment in Energy-from-Waste
facilities
ultimate disposal in sanitary landlls
depollution and rehabilitation of polluted
sites and soils
sludge treatment
More than
400,000
industrial and
commercial clients
42
millions tons
of waste treated
1,024
waste treatment and reuse/

recovery/recycling sites
NAPORI ZA
ODRIVI
PLANET
PRIRODNI IZVORI NISU BESKONANI.
IZ DANA U DAN, SUEZ ENVIRONMENT
I NJEGOVE FILIJALE ODGOVARAJU
IZAZOVIMA ZATITE OVIH IZVORA
RAZVOJEM INOVATIVNIH RJEENJA
NA PODRUJU GOSPODARENJA
PITKOM VODOM, OTPADNOM VODOM
I OTPADOM ZA MILIJUNE LJUDI I ZA
INDUSTRIJE. SA 62,000 ZAPOSLENIKA,
SUEZ ENVIRONMENT JE JEDINA TVRTKA
POSVEENA ISKLJUIVO OKOLINIM
USLUGAMA, TE KAO TAKVA POSLUJE
NA 5 KONTINENATA. TIJEKOM 2007.
GODINE, SUEZ ENVIRONMENT JE
OSTVARIO DOBIT OD 12 BILIJUNA
EURA.
68
MILIJUNA
STANOVNIKA
opskrbljuje pitkom vodom
44
MILIJUNA
STANOVNIKA
koristi uslugu obrade otpadne vode
od SUEZ ENVIRONMENT-a
46
MILIJUNA STANOVNIKA
koristi uslugu gospodarenja
otpadom od SUEZ ENVIRONMENT-a
SITA
Brand SUEZ ENVIRONMENT-a
za podruje gospodarenja otpadom

STRUNA PODRUJA SUEZ
ENVIRONMENT-a
urbana sanitacija
Sakupljanje kunog, komunalnog i
industrijskog otpada
Sortiranje i pred-obrada
Reciklaa i materijalna oporaba
Bioloka obrada s oporabom energije
Termika obrada u postrojenjima za dobivanje
energije iz otpada (Energy from Waste)
konano odlaganje na sanitarna odlagalita
ienje i sanacija zagaenih podruja
Obrada mulja
Vie od
400.000
42
1.024
lokacija za obradu otpada te za

milijuna tona
klijenata iz podruja
industrije i gospodarstva obraenog otpada ponovno koritenje/oporabu/reciklau
PIAGGIO V 2
zapremina: 2,3 m3
Za podvozja GVW 1550 kg
Univerzalni automat 120-360 l
Pranjenje kipanjem
MICRO
zapremina: 4 - 5 m3
Za podvozja GVW 3,5 5 t
Univerzalni automat 80 1100 l
Pranjenje nadogradnje kipanjem
MULTICAR specijalna vozila
FLEXUS Bala Pressystem
LIFTON hidrauliki alati
RIONED oprema za ienje kanalizacije
Palmotieva 39, ZAGREB

Tel.: +385 1 48 10 952
Fax: +385 1 48 17 534
www.marvak.hr
Hammel Recycling drobilice
RIEZLER kamere za inspekciju odvodnih cijevi
TRILETY oprema za pometanje i pranje cesta
ISEKI komunalni traktori
TVRTKA ZA PROIZVODNJU, USLUGE I TRGOVINU

10310 IVANI GRAD, Omladinska 45
tel 01/2881-440 (3 linije), fax: 01/2881-438, e-mail: aeks@sk.htnet.hr
PREGLED DJELATNOSTI TVRTKE AEKS d.o.o.

1. Mehaniko-kemijska ienja u industriji:
parni i vrelovodni kotlovi
razliiti spremnici do 100.000 m3
spremnici od sirove nafte i drugih ugljikovodika
izmjenjivai topline i rashladni sustavi
regeneracijske kolone i dehidratori
separatori otpadnih voda i mastolovci
ienje i snimanje kanalizacijskih sustava tv kamerama
s izdavanjem certifikata
2. Kemijska ienja u brodogradnji:
ienje i pasivacija cjevovoda od nehrajueg elika
ienje rashladnih sustava motora
ienje brodskih parnih i vrelovodnih kotlova
ienje i pasivacija hidraulikih cjevovoda i cjevovoda
ulja i goriva
3. Skupljanje, obrada i skladitenje otpada, zbrinjavanje starih
ulja, filtera, zamaenih krpa, razlivenih ugljikovodika,
otpadnih kiselina i sl.
4. Intervencije u zatiti okolia:

sanacija akcidenata na tlu i vodama
sanacija povrina oneienih ugljikovodicima metodom in situ
5. Proizvodnja biorazgradivih sredstava za ienje i
odmaivanje
6. Mehanika i kemijska ienja i antikorozijska zatita u
termoelektranama i hidroelektranama:
ienje plameno-dimne i vodeno-parne strane kotlova
ienje sustava turbinskog ulja
ienje izmjenjivaa topline
ienje zagrijaa zraka
razna pjeskarenja
pjeskarenje vacuum blasting metodom
samarenje cjevovoda s unutarnje strane
AKZ elinih konstrukcija, cjevovoda, spremnika goriva,
kanala dimnih plinova i sl.
PRVI HRVATSKI PROIZVOD ZA SKUPLJANJE UGLJIKOVODIKA S VODENIH POVRINA AESKIM-25

Kapacitet skupljanja ugljikovodika do 25 m3/h
Sadraj slobodne vode u prikupljenim ugljikovodicima oko 5%
etiri baterije oleofilnih diskova (10 komada u bateriji)
Konstrukcija od kroma i aluminija
Hidrauliki pogonjena pumpa otporna na ugljikovodike
Orbitalni hidrauliki motori za pogon diskova
Prijenosni hidrauliki agregat s motorom 8kW
Brzina vrtnje diskova 0-80 min-1
Regulator brzine vrtnje diskova na hidraulikom agregatu
Radni zahvat 16 cm dubine
Promjer diskova 33 cm
TVORNICE PAPIRA I AMBALAE

31551 Belie, Trg A . Starevia 1
Tel.: +385 (0)31 516 516; fax: +385 (0)31 516 240
E-mail: uprava@belisce.hr; http://www.belisce.hr
Biljeke
Biljeke
Biljeke

Gospodarenje Otpadom Zagreb 2008

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Gospodarenje Otpadom Zagreb 2008

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gospodarenje Otpadom Zagreb 2008

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

X.

40320 Donji Kraljevec, HRVATSKA

Poslovnica TEHNIX Zagreb

direktor: (040) 650 155

komercijala: (040) 650 101, 650 102

tel.: (01) 60 55 896

Xth INTERNATIONAL SYMPOSIUM

Hrvatska, 19. - 21. 11. 2008.

Croatia, November 19th - 21st, 2008

Zagreb, studeni, 2008.

X. MEUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008.

Hotel ARCOTEL Allegra nalazi se u sreditu Zagreba, nudi 150

X. MEUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008.

Industrijska 1, 10431 Sveta Nedelja (Zagreb)

X. MEUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008.

Generalnim sponzorima / General sponsor

EKO-FLOR Plus d.o.o.

Zlatnim sponzorima / Golden sponsors:

Srebrnim sponzorima / Silver sponsors:

Bronanim sponzorima / Bronze sponsors:

X. MEUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008.

X. MEUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008.

KAZALO RADOVA / LIST OF PAPERS

CJELOVITO I ODRIVO GOSPODARENJE OTPADOM

Milka Leskoek, Jure Svetii, Slavko Mar

Marin Herenda, Saa Avirovi

Danko Fundurulja, Zlatko Milanovi, Radenko Oraanin, Nenad Mikuli

X. MEUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008.

PRAENJE STANJA OKOLIA I NADZOR NAD

Markus Bride, Josip Draguljic

Biljana Nui, Marko Rui, Tomislav Domanovac

Gordan Golja, Jrme Le Cunff, Ratko orevi

Denis Terzi, Saa Avirovi

Ognjen Nikoli, Polona inigoj

RECIKLAA I OPORABA OTPADA

WASTE RECYCLING AND RECOVERY

X. MEUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008.

Tomislav Domanovac, Mladen Muini

Antun Star, elimir Veinovi, Petar upari, Mirko Ferenevi

OBRADA I ISKORITAVANJE OTPADA

Sergio Scotti, Carlo Minetti, Federica Barone

Pietro Paolo Cella Mazzariol

Tomislav Domanovac, Danko Fundurulja, Marija Vukovi

Muharem Husi, Viktor Grilc, Gregor D.Zupani, Martin Mele

X. MEUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008.

Aleksandra Ani Vuini, Nikola Ruinski

ODLAGANJE OTPADA I SANACIJA ZAGAENIH

WASTE DISPOSAL AND REMEDIATION OF POLLUTED AREAS

Jakov Burazin, Danko Fundurulja

Igor Sutlovi, Saenka Korenov, Ana Lonari-Boi

Marko Rui, Suzana urko, Danko Fundurulja

Goran Nui, Marin Herenda, Marko Rui

X. MEUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008.

Martina Cvjetianin, Danko Fundurulja

Suzana urko, Mira Lizai-Vidakovi

Franc Lipovek, Peter Kova

Mensur Mulabdi, Davorin Kovai, Biljana Kovaevi-Zeli,

Mensur Mulabdi, Krunoslav Minaek

Irena Jurki, Danko Fundurulja