Neispriane prie svjetske historije

Prva epizoda (prvi dio)

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog.
Slavljen neka je Allah, Stvoritelj nebesa i zemlje.
Donosim selam i salavat na sve poslanike od
postanka vremena, Adema, Nuha,
Ibrahima, Musaa, Isaa, i na peat svih
poslanika, Muhammeda, neka
je Allahova milost i vjeni oprost na sve njih.
Otpoinjem s pozdravom dennetlija,
es selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Dvadeset i prvo stoljee je vrijeme ogromnog
materijalnog napretka.
ovjeanstvo je uspjelo razviti sposobnost kretanja
irom planete i to velikim brzinama.
Meusobno komuniciramo i pritom dijelimo
enormne koliine informacija.
Meutim, s ovom odlinom tehnologijom se
javljaju i mnoga proturjeja.

S mogunou da se informacije alju s jednog

mjesta na planeti na druga, dolazi do velikih
nesporazuma meu ljudima.
Vidimo narode kako napadaju druge narode.
Vidimo ljude koji ive u velikoj napetosti.
Jedan od glavnih razloga za ovo je neznanje.
Ovaj serijal ima za cilj da vam predstavi
neispriane prie iz svjetske historije.
Dragulje mudrosti i znanja kako bi smo stekli
nova shvatanja pomou kojih bi lijeili
rane i pomogli narednim generacijama da ive na
ovom svijetu u miru.
Pria poinje sa mnom, kao vrlo
mladom Afroamerikancu koji je odrastao u jednom
vrlo monom kolskom sistemu.
Od rane mladosti sam propitivao svoje uitelje.
Postavljao sam im pitanja koja su se
ticala proturjeja kojima sam svjedoio i to putem
slika i fragmentima podataka.
Jedno od prvih pitanja koje sam kao djeak
postavio

se ticalo istraivaa, Kristofera Kolumba.

Stekao sam takav dojam o Kristoferu Kolumbu kako
se usidrava na ameriku obalu.
Pristao je tu sa svojim
brodovima i panjolskim mornarima gdje se susreo
s ljudima na obali.
Opis ispod slike je glasio: Kristofer Kolumbo
otkriva Ameriku.
Uitelju sam postavio pitanje: Kako je mogue
otkriti mjesto na kojem su ljudi ve postojali
dvadeset hiljada godina?
Te da li je godina 1492. doista bila godina kada se
desilo to otkrie?
Da li je to bio prvi put da su ljudi kroili na
ameriko tlo?
Dobio sam odgovor: Da! Kolumbo je otkrio
Ameriku!
Kao i: Da, to je bilo 1492. godine.
Ovo sam u ranoj mladosti prepoznao kao rani oblik
imperijalizma.

Radilo se o neiskrenosti koja je bila interpretirana

na viem nivou znanja.
Meutim, ja sam nastavljao postavljati pitanja.
Pitao sam o Afrikom kontinentu.
Da li je Afrika imala velike civilizacije?
Odgovor na to je bio: Ne!
Taj koncept mi je predstavljao izazov.
Kada smo se posvetili historiji, otkrili smo piramide
u Egiptu, Sfingu i hijeroglife, filozofiju.
U rijeci Nil smo pronali Timbaktua,
kao i velike centre uenja.
Kreui se dalje juno prepoznali smo veliinu
Zimbabvea.
U Junoj Africi.
Posmatrajui velike Egipane, postalo nam je jasno
da su zbog njih nastale piramide kao i nauka, i to
hiljadama godina prije Krista.
Meutim, slava je pripala Grcima, u pogledu
zaetaka znanja i nauka.

A postanak njihove civilizacije se vodi od negdje

oko 600 godina prije Krista.
Koji odgovor je bio pravi na moje pitanje?
Nastavio sam postavljati pitanja, pitao sam o
Maurima i Saracenima koje sam vidio u mnogim
filmovima.
Kao i o Salahuddinu Ejjubiju koji je bio prikazan kao
veliki voa muslimana.
Bio je ovjek koji se borio kao ratnik dok je
istovremeno posjedovao visoko plemenite osobine.
Kada sam otkrio njegovo ime i imena ostalih, na
arapskom jeziku, koji se konstantno pojavljivao u
knjigama, postao sam sve radoznaliji u pogledu
onoga to se zapravo dogaalo kroz historiju.
Kasnije sam spoznao da je neophodno rasklapanje.
Historiju je neophodno rasklopiti pa je potom
ponovno sklopiti i to na takav nain kako bi se ljudi
mogli okoristiti od ono to se odigralo u
prolosti i to na pozitivan i objektivan nain.
Glede islama i muslimana, kada se pozabavimo
originalnim izvorima, uviamo da je islam nain
ivota kojeg prakticiraju ljudi diljem ove planete.

Na osnovu uenja islama poslanici su bivali poslani

svakom narodu i svakom plemenu.
U kur'anskim tekstovima, u knjizi muslimana, u suri
pod nazivom En-Nahl-Pele, u
trideset i estom ajetu, govori se na arapskom
jeziku:
Utjeem se Allahu od prokletog ejtana.
Mi smo svakom narodu poslanika poslali: "Allahu
se klanjajte, a kumira se klonite!" I bilo je meu
njima onih kojima je Allah na Pravi put ukazao,
a i onih koji su zasluili da ostanu u zabludi; zato
putujte po svijetu da vidite kako su zavrili oni koji
su poslanike u la utjerivali.
U ovom ajetu vidimo tekst koji
prikazuje shvatanja koja vladaju meu
muslimanima diljem planete.
Poslanici su dolazili u Aziju, Afriku, Evropu, te obje
Amerike.
Iz originalnih izvora islama uviamo da je ono to
je bilo uestalo kod ranih stanovnika planete bio
rani koncept tevhida, Allahove jednoe.
Koncept jednoe Boga.

Na mandarinskom kineskom su ljudi izraavali

vjerovanje u jednou Boga frazom eng tih.
Stvoritelj nebesa i Zemlje.
Ahnaten iz drevnog Egipta je poduavao vjerovanje
u jednog Boga.
Mnogi vjeruju da je on poduavao o moi koja je
bila pozadinska mo boga Sunca.
S time je otpoeo revoluciju u drevnom Egiptu.
Diljem cijelog Afrikog kontinenta koncept
velikog kosmikog duha su dijelile sve nacije.
U Burundiju su ljudi kada bi govorili o Bogu, govorili
imanah.
Kada su govorili o Boijim osobinama, govorili bi
bisabveh.
Samo On je vrijedan oboavanja.
Oni su takoer govorili habimanah, samo On koji
istinski postoji.
Habonimanah, samo On koji ini ono to Mu je
volja.

Ajekan iz Zapadne Afrike poznaju Boga kao Onog

koji zna i vidi sve.
Joroba iz Zapadne Afrike kau da je samo
Bog Mudri.
Bakonge iz Centralne Afrike kau da Njega
nije niko stvorio i da poslije Njega nema nikoganiega.
U Junoj Africi nalazimo Zulu narod koji Stvoritelja
nazivaju Umdalih.
Kosa narodi iz June Afrike kau Kamatah.
K tome pridodaju rijei Kataji i Umdali tako da
dobiju rijei Kamatah Kataji.
to u prijevodu na arapski jezik znai:
Allahu ekber.
Bog je Najvei i On je iznad svega.
Sutu narodi sa Juga kau Ramacedi to znai On
od kojega dolazi svjetlost.
U Amerikama imamo jake nagovjetaje koji se tiu
eroki naroda.
Jaka nacija ljudi koji su imali ogromne gradove sa
stotinu hiljada stanovnika.

Bili su poznati po svome snanom vjerovanju

u Velikog Duha.
Do nas su dole informacije iz tekstova koji vuku
porijeklo iz usmenih tradicionalnih predaja
starjeina.
Kada bi erokiji otpoinjali svoje molitve govorili bi:
Ja Allah.
Takoer i kod Aboridinaca u Australiji, kao i kod
naroda June Amerike i Evrope i irom svijeta,
nalazimo koncept tevhida.
Koncept Velikog Duha se moe pronai svuda!
Kada se posljednji
poslanik Muhammed, alejhi selam pojavio, on nije
doao s novom religijom.
On je iz ljudi izveo ono to je ve postojalo u njima.
A to je tevhid!
On je bio peat poslanika, posljednji od svih
poslanika.
Prenosi se da je on u
svojoj posljednjoj hutbi na Arefatu, iznio ljudima
jaku poroku u Boijoj jednoi.

Takoer im se obratio i nagnao ih da shvate da vie

nema mjesta ekonomskom tlaenju, te da su
kamata i zelenatvo poniteni!
Potvrdio je prava ena.
Unitio je rasizam u korijenu!
Uspostavio je Kuran i sunnet kao svoju tradiciju
koja predstavlja kljueve uspjeha.
Svoje sljedbenike je poslao u svim pravcima.
Prenosi se da je veina ashaba, r.a., preminula
izvan Saudijske Arabije.
Kada pogledamo historiju nalazimo da se niti jedna
druga religija, niti ideologija,
niti pobjedonosni general,
niti iko od ljudi, nije irio tolikom brzinom i na
tolikim udaljenostima.
Za period od stotinu godina islam je stigao na
obale Atlantskog okeana na zapadu, te u Kinu i na
Pacifik, na istoku.
Poslanik Muhammed, alejhi selam, dostavio je
poruku koja je bila izriito jasna i jednostavna za
ljude i oni su mogli da shvate pojam o jednoi.

Mogli su se poistovjetiti s
poslanicima i vjerovjesnicima koji su im dolazili od
samog poetka vremena.
Islam se proirio velikom brzinom!
Ljudi svih boja koe i svih nacija su prihvatili ovu
religiju od 6. stoljea.
Ljudi svih stalea, bogati i siromani kako
mukarci, tako i ene su ulazili u ovu vjeru u
velikim brojkama.
Islam se uspostavio, ne samo u Arabiji, nego i u
Aziji, Africi, Evropi, a imamo i dokaze da je postojao
ak i u obje Amerike.
Napravit emo kratku pauzu, nakon koje emo se
vratiti i nastaviti na razgovor.