Rjenici manje poznatih rijei i izraza u prozi Novaka Kilibarde

Knjievni jezik Novaka Kilibarde antejski je utemeljen u narodnome blagu

everozapadnih govora crnogorskoga jezika.
Jednom prilikom pisac je upozorio svoje itaoce da se ne boje nepoznatih rijei, ve da
nastave s itanjem i tako jezike nejasnoe prevaziu bogatstvom pripovijedakoga
sadraja. Meutim, mnogi su do sada smatrali da je, upravo zbog jezika, Kilibardino
knjievno djelo nepristupano strancima i da ga je teko prevoditi na druge jezike. To
gledite, meutim, za odline poznavaoce crnogorskog jezika kakvi su Oksana Mikitenko
i Ljudmila Markevi, ne vai. One su nedavno na ukrajinski jezik prevele vie Kilibardinih
pripovijedaka pod naslovom i koje su naile na veoma dobar prijem
kod tamonjih italaca.
Rjenici koje ove objavljujemo namijenjeni su upravo prevodiocima Kilibardinih djela, s
ciljem da se potvrdi da je Kilibardino knjievno djelo svojom univerzalnou i estetikom
interesantno svim itaocima svijeta i da Kilibardin knjievni jezik nije smetnja u
pronalaenju te umjetnike univerzalnosti.
RJENIK
manje poznatih rijei i izraza u knjievnom djelu Novaka Kilibarde (prati novo izdanje
zbirke pripovijetki Vraji vrti)
(sastavio Boidar Ilijin Milii)
A
( je svanulo erali su goveda dade i okrenuli ih put jedne velike cerove ume.)
im, odmah, nakon to
aba grubo domae sukno
abaivat(i) uhvatiti, doepati
abit(i) popustiti, prepustiti, ublaiti
abatit(i) iznenada uhvatiti, dokopati, epati, zgrabiti, zatei, nenadno sresti
aber glas, vijest, poruka, pismo
abernik glasonoa, glasnik
acnut(i) fino oetiti, proklijati, krenuti
akat(i) dokopati, dohvatiti
knso (Aferim knee, akonso ti ga bilo.) neka je prosto, bravo, sreno
adalet (Ali vidio je da njegova pamet ne more nai adaleta) pravednost, pravda,
pravica, red
adamsko koljeno simbol estitosti i vjernosti, osobina kakav je bio prvi biblijski ovjek
Adam prije nego to je zgrijeio
adet obiaj, tradicija, navika, pravilo, zakon
adum hadum, ukopljenik, evnuh
aeknut(i) (Aeknusmo jue desetoro turske govedi s Krsca.) poerati goveda uzvikom
Ae!

aferim bravo, svaka ast, odlino, tako je, iv bio

AF U socijalistikoj Jugoslaviji drutveno-politika organizacija Antifaistiki front
ena
aga gazda, dobro stojei graanin; gospodar, prvak, poasni naziv za pojedine turske
dostojanstvenike, upravne inovnike i zapovijednike plaene vojske; gospodin
agitovat(i) propagirati neku ideju u javnosti, reklamirati
ahmedija alma koju nose hode
air srea, dobro djelo, korist
ajat tala; dvorite; izba; trijem
ajduljivo (Jer je bilo ajduljivo) nesigurno vrijeme, biti svjestan opasnosti kao
hajduci ili momenta kad bi hajduci mogli napasti
ajluk mjesena plata, nadoknada, zarada
ajter (No to ti priam, ne mogah izai iz ajtera, a i milo mi vieti pusto groblje svojih
ispisnika i borbenika to je nee u Solunu.) volja
ajutat(i) (Dodila je s Varoice dok je mogla i vazda ga krijepila i ajutala.) okrijepiti,
opremiti, pripomoi
ajvan domaa stoka, ivotinje koje ovjek uzgaja
ajvanski pazar stona pijaca
aka sila, nasrtanje
akaica skitara po selu
akas, akaste, akastilice (Prialo se da ga ne bi vlas presudila ba na vjeitu robiju i na
Zenicu da nije on akas akastile sam sebe dosolio.) namjerno, proraunato, svjesno,
hotimice
akat(i) gostiti se po tuim kuama, jesti daba
aknut(i) udariti s vojskom, silovito iznenada napasti
aknut udaren u glavu, nenormalan, lud
akam prvi mrak, zalazak sunca, vee; etrvta po redu svakodnevna molitva
muslimana
ala adaja
Alacka Aljaska
alal (bilo) sretno
alavertit(i) se dozvati se, prietiti se, prenuti se, naknadno, kasno shvatiti, razumjeti
alavija (Pa ajte s alavijom, moji ljuti lavovi.) srea, zadovoljstvo
alavian srean
alaj skupina, parada, masa, odjeljenje turske vojske koju su sainjavale spahije jednog
sandaka, s alaj-begom na elu
alaj-barjak sveana, paradna turska vojnika zastava
alalit(i) oprostiti uz estitku, pokloniti sa zadovoljstvom
alaa (Putite je niz selo u alau.) potpuna sloboda bez bilo kakvog nadzora; sampas

alavantat(i) mnogo i svata priati

alavertit(i) se doetiti se u momentu kakve nevolje
alvija srea, talik; subina
alak nevaljalac, mangup, nestako, simpatian momak, prepredenjak spreman na
podvalu, vragolan
aluga gusta uma
alus narodna svetkovina, veliki skup, narodni zbor, sabor
aljinka haljina
aman uzvik preklinjanja i vapaja kojim se trai milost, pomo, poteda (pobogu,
zaboga, oposti)
amanata mi bojega kunem ti se da je istina ovo to ti priam
amanati tvrdim ti
mbarit(i) otkriti tajnu, rijeiti se na priznanje
ametice sasvim, bez ostatka
amin tako je
aminovat(i) potvrditi neije rijei, odobriti, podrati
n han
analetan baksuzan, proklet
anate ga mate bilo (po stotinu puta) da je proklet, da ga stigne prokletstvo
anul aavko
anama (Uradi od mene ta te anama navodi.) neastiva sila, avo
andasani uzrjeica Ali-pae Stoevia, bez konkretnog znaenja
andar borbeni no
angarija vrsta jake rakije
angir snano, nezgrapno eljade
angiroa, angir enski nezgrapna, mukobanjasta, pohotljiva ena
apa neprijatan miris, isparenje, zadah
apatnjak avo, neastivi
apaz vru amar
aperisat(i) operisati
apica izazovna ena ili mlada evojka
pit(i), apnut(i) dokopati, zgrabiti, kradom uzeti, brzo ukrasti, zdipiti
apnuti brzo ukrasti, dokopati
primaljaj Boga! lagodna ivotna pozicija, uz zahvalnicu bogu to je tako dobra i u
nadi da tako i ostane; A pomozi boe!
r ponos, inat, tvrdoglavost, princiijelnost, zaetost pojaana ljutnjom, oeanje asti
ar ahar, konjunica, tala
ara porez, troak
aram (Aram ti bila i kap vode to si popio iz moje ruke!) grehota, prokletstvo

aranzadit(i) rugati se, podsmijevati se bez mjere

aranzada neukusna ala, makara, sprdnja
arar vrea od koe dlake, kostreti
arit(i) rasipati, uludo troiti
arenda iznajmljivanje, najamnina
argatovat(i) nadniiti, pomagati majstoru za slabu nadnicu
argat, argatin majstorski pomonik, fiziki radnik
arija vazduh, klima
rlak graja, vika, galama, sprdnja
arlakat(i) grajati, galamiti, vikati
arli ponosan
Arnaut Albanac
asija osoba uobraena zbog svoje snage
asit(i) se jaiti se, ponaati se nadmeno, diiti se
askurel u bukvalnom smislu rijei daleki predak, precizno sedmo koljeno: otac, ed,
praed, ukuned, navred, kurel, askurel, kurun, kurlebalo, sukurdol, sudepa,
parupan, omikura, kurajber, sajkatav, bijeli orao
asna korist
asulit(i) kopiti, kastrirati
aija kuvar
t konj plemenite pasmine
ateno mentalno bolesno eljade
atljez, atljezan mlitav
avarisat(i) pogoditi, potrefiti
avaz glas, poruka, zapomaganje
avdes(t) obredno umivanje muslimana pred molitvu
avdisat(i) ponaati se nadmeno, uobraeno
avgara, avgaroa mukobanjasta, naglaeno crnomanjasta ena
avetluk neznanje, umna ogranienost, nesnalaljivost
avetnik, avetinja, avetnica ( Pobile se dvije avetinje kod pekare narodne svetinje!)
budala, zanovijetalo, besposliar
vijes(t) avet, utvara, privienje
avit kirija, stanarina
avizan pametan, razuman, bistar, otrouman, doetljiv
aviz razum, savjest
avizat(i) se shvatiti, razumjeti, doetiti se
azgin silovit, pomaman, punokrvan, veoma ivotan
azman fiziki uoljiv, razvijen, korpulentan ovjek
azur (Plati mu dobro i za to vie ne misli bie sve azur.) u redu, potaman; spreman,

pripravan
azurat(i) spremiti se, opremiti se za put
B
babina rupa udubljenje na potiljku
babit(i) se poraati se
baat(i) i drvlje i kamenje otra osuda, fraza potie iz vremena kad je smrtna kazna
osuenika vrena kamenovanjem
baat(i) mrtvu ecu raati mrtvu ecu
bait(i) kletav prokleti
bderit(i) insisinuirati, neprincipijelno kritikovati, podmuklo dobacivati, ucjenjivati,
insistirati
bagljivos(t) bolest konjskih kopita
bajun skrinja, sanduk, starinski kofer
bajurina zmija
bak vo za priplodnju
baka bata, vrt
bakovit neuasuljen vo, bik, bak
baksiret nezgoda, nesrea: onaj koji donosi neki baksuzluk
baksuznik, baksuz osoba bez sree, nesrenik
bala naramak sijena, vune
balavac vrsta govee bolesti
balega govei izmet
balija prosti muslimanski seljak; pogrdan naziv za bosansko-hercegovake muslimane,
silovit, sirov ovjek
balit(i) sliniti; dugo i uporno sipanje kie
baljemez krupan, ogroman
baljua krava s bijelim detaljem na elu
ban dravmi poglavar, gospodar, gospodin
banda (A neki drugovi pretpostavljaju da se on nee skriva etnikijem bandama)
grupa razbojnika koja izbjegava vlast i bilo kakvu kontrolu, razbojnici, hajduija
banda, bandaa ploa ili daska s jedne strane
bandoglav tvrdoglav, nedokazan
banut(i), banjivat(i) iznenada se pojaviti, doi na neplanirano mjesto
bra koza c bijelim arama po prednjem dijelu glave
barabar jednako, ravnopravno, fifti-fifti
bardas(t) u dvije boje ujednaeno areno govee ili koza, pola crno, a pola bijelo
baree eljade malog rasta, neugledno; vrsta malog psa
barjaica ona koja nastoji da vodi glavnu rije u drutvu nameui svoje stavove
barlijekat(i) (Sad mi se ini da barlijee spraeno june) rikati

barutana skladite baruta i municije

basma basna
bastadur ugledan gaanin, plemenski prvak, hrabar, odvaan ovjek
bastan sposoban, preduzimljiv, odluan, pouzdan, spretan, valjan
bastaan vieti: bastan
baanski itavi, nepregledni
baanski svijet vaskoliki svijet, i onaj dio svijeta za koji ne znamo kakav je i dokle se
prostire
baibozluk skupljevina, pripadnik pomone pjeadijske jedinice u turskoj vojsci
sastavljene bez obzira na vjeru i naciju
baka odvojeno, posebno, za razliku od neega, van konkurencije
batina imanje, oevina
batit(i) se (Vladika Rade bio je naredio Uskocima da se oni nimalo ne bate da su ubili
Smailagu.) uzimati pravo, insistirati na primatu, hvaliti se
batalit(i) prekinuti, pokvariti, odustati od nekog posla
batli sreno
batlija sreko, ide mu sve od ruke
batljas(t) sakat, defektan u ruku ili nogu
btnja ovjek na poloaju, debeo i dobro obuen, gazda
baturica trskasti plod apljana, jednogodinje dugolisnate biljke
bauk strailo
bavrljan jednako neugledan izgledom i pameu mlai ovjek
baul koveg
bazd smrad
baet(i) smreti, zaudarati
beak (Kad je uljegao u palac, pontaj da poljubi ruku Gospodarevu, ali oe, beak!)
gest kojim se neko potcjenjuje; skupljena pesnica s probaenim palcem izmeu
kaiprsta i srednjaka
bei(t)i buljiti, neprestano gledati u jedno mjesto iroko otvorenih oiju
bekat(i) pogledivati, kao nehotino pratiti tue postupke ili poslove
bedevija kobila arapske rase
bedova bijeda, sirotinja, nesrea, neugodnost
bedrica ovji ili koi but
beg gospodin, poasni naziv za vojne funkcionere u Turskoj, gospodar nad jednom
oblasti, feudalni poednik, plemi
begenisat(i) svieti se, dopadati se, izabrati neto po svom ukusu, nameraiti
bejakat(i) (Pero jednoruk bejaka za ovcama) erati ovce koristei se raznim
naredbama; izraz je izveden iz glagola blejati
belaj nevolja, problem nad kojim se valja dobro zamisliti

beli sigurno, moda, valjda, beli

beleca (Ja se samo ijedim na drkalice to ih priala izmiljaju od beleca.) inat, hir
beleija brus za otrenje kose
belenzuka enska narukvica
beli zaista, tako je
bengirat(i) veselo i uobraeno jahati
bendunjat(i) zapostavljati, namjerno ignorisati, ne primjeivati, gledati s prezirom,
omalovaavati
beriet dobra ljetina
berikat grlo, grkljan, jednjak
beslema prost i neobrazovan ovjek, prostak, dobriina bez duha
besprestalno neprestano, bez prekida
bestimavat(i) psovati, ruiti, grditi, sramotiti
beika kolijevka
bekot bijeli hljeb za gospodu, jer je narod jeo kukuruzni hljeb
betan odvratan, odbojan, ljigav, gadljiv, nesimpatian
bez pamuno platno domae izrade
bezbeli sigurno, zaista, bez sumnje, naravno, nesumnjivo, jakako
bezjait(i) dangubiti, besposliiti
bezjak siromaan i neradan ovjek
bez krsta (Troje je pijenulo bez krsta, i to sve muke ece.) nekrteno
bez zazora bez ustezanja, slobodno, hrabro
bijeli mrs sir i skorup (kajmak)
bilo kako bog zapovijeda najljepe to moe biti, idealno
biljega in, obiljeje; predznak; cilj, meta (za gaanje)
binjadija vjet, dobar jaha konja
binjadijat(i) vjeto jahati
binjekta kamen s koga se uzjahuje na konja
binji sveani ogrta turskih velikodostojnika
bira pivo
bir (Nije se od bir zemana u nas vojske zametalo kojoj je Bog upreo zeju vunu u guzicu) otkad se pamti
birtija neugledna kavana
birzeman daleka prolost
biskat(i) detaljno pretraiti
bianija naplata koju su turske vlasti uzimale u Drobnjaku za uviaj neije smirti
bituran, bejturan cvijet (Artemisija annua)
bizin tene, mlado psa
bjelae sukneni nazuvak od opanka do koljena, dio crnogorske narodne nonje

bjeati kao make s jebalita panino se razbjeati s nekog skupa, kud koji, na vrat na
nos utei
blagajtina, blagajlija orao strvinar, sup
blagoslovit(i) izrei nekome boiji blagoslov, poeljeti mu svaku sreu
blanut(i) se, blanjivat(i) se prestraviti se, prepanitu se, okirati se, polueti
blaznit(i), blaznjit(i) mititi, privlaiti, pitomiti, maziti
blait(i) eiti, razonoditi, maziti
blenuti zagledati se u neto otvorenih oiju
bleit(i) usplahireno strahovati, uznemireno strecati
blijeska munja
bliznit(i) se raati blizance, roditi dvoje mladih
blizurak blizu, nedaleko
blinjika roak
bluna budala, glupak
blustvo obljuba, sraman, neastan postupak
bljecnut(i) sjevnuti, sijevati
bljeda ova je rije bez samostalnog znaenja, uz pobjedu kao bajagi ide i bljeda
bljelaa zimski kaput od bijelog gusto tkanog sukna
blijeska munja
bljenut(i) ivnuti poslije bolesti; obasjati, granuti (za sunce)
bljeanje jarca vrsta takmienja: takmiar se uhvati nogama za granu drveta okrenut
glavom i rukama nadolje; pobjednik je onaj koji due tako izdri
bljeati vjeati
Bljete noge posra vas guzica! spaavaj se kako ko umije; samo bjeanje moe
spasiti, duhovito upozorenje za plaljivice
bljuvat(i) povraati
boa potrko, sluga
Boga radi uraditi za spas due, ne napraviti kakav grijeh
Bog ga nagrdio kaznio ga bog, bog e ga kazniti
Bog da ga prosti neka je pokojniku laka zemlja s oprotenjem svih grjehova koje je
uradio za ivota, ova fraza se esto koristi pri pomenu nekog bliskog pokojnika
Bog ih popiao (Ali ne mogu nikako, Bog ih popiao, da se avizaju.) uroena kazna
za nesposobnjakovie; roen takav i takav e ostati do kraja ivota
Bog mu dao rajsko naselje u raju se naao poslije smrti jer je u ivotu pravio dobra
djela
Bogu na istinu nije vie iv
Bog obiljeio takav roen i tu nema popravke (misli se na neku manu)
Bog ga smeo (Stio je, sam ga Bog smeo, da saranjuje kuka.) kae se za nekoga koji
ne zna ta radi, roen neznaven, nerazuman

bogovetni dan cio dan

Bog zna (Ovo to ti priam to ja mislim da je tako bilo, a ta me stvarno spasilo to
samo jaki Bog zna.) na zemlji nema dokaza, oni su u boijim rukama, na nebu
Boktat(i) leati u zatvoru,robijati, trpjeti torturu
bokun vee pare, komad
bole saaljiv, oeajan
bolje-bolje-bolje ii ili raditi smireno i sa jasnim ciljem, odnosno postizati sve bolje
rezultate
boljekat(i) glasno vikati na vuka, paniiti
bolje no u priu samo tako, najbolje
bn bolestan
bonik bolesnik
br vrsta etinarskog drveta;vrtaa, dubodolina obrasla umom s njivicom na dnu
botulja flaa
boa poklon; velika marama, al
Boe me oprosti (Bilo je zuknulo kroz Ercegovinu da neije mome iz Korita ivi baka
od drugije mladia i da gata i prorokuje kao da je z Bogom ima raune, Boe me
oprosti.) esta fraza kad se prialac direktno obraa sebi zbog eventualne greke u
navoenju injenica, traenje oprotaja unaprijed, prizivanje boga u pomo, izvinjenje
zbog grijha. I vjerujui i nevjerujui svijet ovom frazom esto se koristi
boji militar (Gavrile znavae pria boji militar.) mnogo
brav ovca ili koza
branjenica, branjenik hrana koja se nosi kad se ide na put
brat bratu najmanja cijena, ni bratu ne bi trebalo dati jevtinije
brca planinska ovca otre vune, pramenka
br vrhunac neega, u najvioj snazi, na vrhuncu mladosti
brdonoice strmoglavo, pasti naglavake
breat(i) nabrekivati, otro nareivati
brea u drugom stanju, trudna
brekinja drvenasta biljka (Sorbus torminalis)
breknut(i) podviknuti, otro narediti, ukoriti, zapovijediti
breme (Miraeva ena rodila dva sina u jedno breme) trudnoa
brenovat(i) kosu frizirati uvojke i kovrde
bresolica nemati soli
brez bez
brezdanica jama bez dna
brez olje kapi bez avolje kapi, nita
brikula vrsta igre kartama
briet(i) oticati u taknom mlazu, sporo tei

britvulin noi, perorez

brkat(i) (Nije vala brkala njime komiluk) remetiti, kvariti skladne odnose, grijeiti
brklja drvena palica za mijeanje kaamaka, kaamalj
brlog leglo u blatu, posebno ga vole svinje
brlj, brljak mali naviljak
bljv prljav, neuredan
brljoka amari
brodonoice strmoglavo, naglavake pasti
brokvica ivija, esker
bronza zvono za krupnu stoku
bronzin vei emajlirani lonac s povrazom i poklopcem, koristi se obino za mlijeko
brta vea grupa ljudi, gomila
brstina oeene i obrene granice drvea
brikula vrsta igre kartama
brudan budan
brudit(i) ( U jedan vakat vidim da se brudim) buditi se, vraati se iz nesvjesnog
stanja, osvijestiti se
brundav (glas) meedasto debeo, krupan
bruket rijeb, izvlaenje nejednakih tapia kao dokaza ta se dobija u podjeli imovine
brzar (Krkali skorupa i ovnujskije bedrica iz brzara i toraba) esa od bravlje koe u
koju se stavljaju sir i skorup za branjenik, mjeinica
brzojav telegram
brit(i) hitati, uriti
bubat(i) glasno priati
bubreak (A onda ga Bog smete pa unu na jedan bubreak zemljani.) brdace
bubulj obilat kamen koji se moe baciti iz jedne ruke
Bugarski rat Drugi balkanski rat 1913. godine
bujer bogata
bukarit(i) se traiti vepra za oplodnju
bula muslimanka ena
bulbul slavuj
bulentina (I ne samo to je dao Pivljanima odobrenje s carskim bulentinom no je priloio
i veliko blago.) peat, carska dozvola
buloinas(t) trapava, nezgrapna, spora, nesnalaljiva osoba
buljubaa, buljukbaa zapovijednik buljuka, odnosno vojne grupe
bulju, buljuak malo stado
buljuk grupa , eta
bumbat mrtav
buntanje munina pred povraanje

buntat(i) muiti
Bunaparta Napoleon I Bonaparta, francuski car, vojskovoa
bunjak smetlite, kuni otpad
bupat(i) (u prsa) udarati
burekat(i) podsticati, nagovarati
buridak slab mlaz vode iz esme, slabaan izvor
brilo pljosnato burence za vodu
buroa u jeku polodnosti, najpunije bujanja prirode
buroetno plodno i kiovito
burolikat(i) galamiti, vikati, derati se iz sveg glasa
buruntija naredba, zapovijest, pismo
busti enski grudnjak
buit(i) iznenada upanuti u kuu, banuti
butiga prodavnica, trgovina
burilo drveno pljosnato bure za vodu
buroa, buroetna (godina) (Nijesmo jo poinjali da kosimo, bijae buroa, godina ponijela u svemu. ) plodno i kiovito ljeto koje donosi dobre plodove i prinose na seoskim
imanjima
butum cio, sav
bit(i) (Zbori da je ostala brez popa ako noes bui u partizanski osinjak.) upadnuti,
banuti iznenada, neoekivano se pojaviti
C
caket(i) sjati, blistati, cvjetati
campat (Stoja nije bila premlogo campata z godina.) vrlo star ovjek, panjat
camprc nestrpljivost
cavunjat(i) bolovati, jedva se drati na nogama, ivotariti
cecelj presoljeno jelo
cegelj, cegeljalo svaalica bez razloga, angrizalo
cka ljudi loeg soja, sitne
ceribaa ciganski starjeina
cerot obloga za oboljelo mjesto na tijelu
cerovi klis daske od cera kojima se pokrivju kue
cibok dvopek, biskvit
cca vojnika posuda za vodu
cicija krtica
cic uzvik kozi
cicikur mukarac izrazito malog rasta
ciganit(i) neozbiljno se ponaati
cigarija mutikla, cigarpic, cigarluk

ciguz (A njezin Tomo bijae ciguz od romae to gavelja kad ide i krmelja kad gleda. )
tankoguz, mravko
cijeli sir punomasni sir
cijeponja snaan, visok i nesmajan mukarac
cjedilo edilo
cika (Mlatnu ga jedan ustaa toljake pukom te mu nestade cika.) glas, jauk
cik poetak zore; vrh glave, elo
cikoti podgoriki nestani momak, vragolan, simpatini prepredenjak, alak
cikvat(i) se brzo igrati prstima na zbrajanje od jedan do deset, uz pruanje adekvatnog
broja prstiju
ckvrnja tetoina
cimirot moralna sitne, ljudski jad
cimokur visoka, mrava osoba
cinguljat(i) (Te mi tako cingulja, cingulja, cingulja) polako se voziti
cklo staklo
cimitorija (Ono cimitorije osta da drgoli na guvnu.) parohija, okrug, narod s jednog
administrativnog podruja
cimonja snaan, visok i vitak mukarac
cinguljat(i) sporo se kretati s nijansom podrugljivosti
cjelivat(i) ljubiti
ckele skele
cklit(i) kiljiti, slabo svijetljeti; jedva vieti
cklen staklen
ckvrn, ckvrnja najnii stepen moralnog i fizikog jada, ljudska nitarija, mizerija
ckvrnja tetoina
cmilit(i) jadikovati, moljekati, poltronisati
cmoniina (zemlja) vrsta neplodne zemlje, ilovaa, glina
cobotat(i) drhtati od hladnoe ili straha
cokat(i) glasno ljubiti, cmakati
cotat(i) hramati
crevlje cipele
crijevonja krupan, nezgrapan mukarac
crkavica sitnica
crklet ekirancija
crkletit(i) ekirati se, patiti, tugovati
crknut(i) umrijeti
crkovni en okolni prostor koji pripada hramu
crna kapa u alosnu ruku neobavljen posao, tuni povratak
crna riza svjetenika odora, mantija

crno oko u glavi bez zamjerke

crna ura najtei trenutak u ivotu, bezizlazna situacija
crno iza nokta nema nita
crveno slovo propis, crkveni zakon (dani svetaca u Kalendaru Crnogorske pavoslavne
crkve napisani su crvenim slovima); autoritet, podvueno za pamenje, nota bene
crvoglav prevrtljiv, prgav, neposluan, nevaspitan
cukat(i) kucati, udarati, zvoniti
culjat(i) ritmiki ljuljati tijelom prilikom snoaja
cuplov ovjek koji provocira podsmijeh
cuplit(i) (Cupli onu lulu nikad ne patie.) drati u ustima, sisati
cviljet(i) jadikovati
cvijeljat(i) vrijeati

abar zemljana okrugla posuda u kojoj se dri maslo

ador ator
adorje vojni logor
agalj vrsta vuka
akarasto arenih oiju
akianje odjeci konjskog topota
akire muke gae, pantalone
aktar zvono na ovnu predvodniku
alabrcnut(i) zaloiti, prezalogajiti
alankuras(t) (Vljerujem da su ga gre drale zle oi no da je bijo iple go i da je alankuras iao uri u svatove!) gologuz
alma komad platna koji muslimani obavijaju oko kape, saruk
amit(i) dugo ekati gubei nadu da e ekani doi
amotinja staraka ispijenost oiju
ampara dio konjske uzde koji se konju ubacije u vale
andrljat(i), angrljat(i) zveckati
angat(i) (Da ih nijesu razdvojili grebli bi se i angali ljetnji dan do podne!
tui, jakati
angrlin sitni metalni novac male vrijednosti
aplaisat(i) (Njoj se injelo da e Tomo aplaisati na ensku ga zapane) navaliti
apor dio grane koji ostaje na stablu koji se koristi kao klin za vjeanje
apra koa
apras divan besposlienje
ardak kula, bolja kua
arno crno
as(t) dio

atrnja cistijerna, gustijerna, bistijerna, guerina, bunar (za kinicu)

azben usluan, gostopriman domain
au straar, dvorski vratar, pandur, starjeina nad nekolicinom vojnika, komordija u
svatovima, svat koji prenosi naredbe starog svata, glasnik
avlenica (A koju im je studenu avlenicu mogao rei pukovnik Ivan Janii!) bilo to
avrtat(i) kopati, dupsti
azben onaj koji voli da ugosti, da asti
eerava kosa kovrdava
eesav kovrdav
ear gusto drveno rastinje, iblje, bunje
eelit(i), eeljit(i) (Sticala, teela i eeljila, imae mobilja i none robe kao da joj je
puna kua eljadi.) krtiariti, cicijati
egrs svaa, nesloga
ekat(i) kolac i konopac biti osuen na nabijanje na kolac ili vjeenje, sigurna smrt
ekat(i) na biljezi na megdanu, dvoboju
ekrk sprava za dizanje tereta u visinu namotavanjem ueta na kolo, vitao, motavilo;
maina na kojoj se izrauju predmeti od drveta
ela pela
ela za brus to dvoje ne mogu zajedno
lo period od 12 sati, polovina dana
elonja iroko elo
eljade osoba
eljaei ljudski
emerika jednogodinja, veoma gorka, otrovna biljka
emunja esna djeli glavice bijelog luka
engele gvozdena kuka privrena za zid na koju su Turci nabijali iva ovjeka da tu
visei umre
eplijez jednogodinja biljka dugih listva (Asphodelus albus)
epat(i) ii, hodati
eprlj aporak, ostatak donjeg dijela grane u stablu koji slui za vjeanje, iljak
eprlj u nos provokacija, uvreda
era boja lica
ergar nomad
erek etvrtina, etvrti dio lubine, zaklanog i odrtog brava; vremenski znai veliki dio
erkeskinja ena iz erkezije, republike u okviru Ruske Federacije
esan bijeli luk
esnica boina pogaa
eti tkati
evetat(i) svadljivo brbljati, lupetati

evra vrsta marame

iak (Pa ga, kao bajagi, kolje za iak od zadnje noge.) najdonji zglob na konjskoj
nozi do kopita?
imberus zeman (kolovani ljudi vele da su Konavljani eraj do u imberus zeman bili
slobodni.) otkad se pamti, predavno
init(i) se mukaet primjeivati, angaovati se
injet(i) mjesto ustupiti
ipija seljak bezemlja na begovskoj zemlji, najamnik
iple sasvim, potpuno (bos ili go)
ip na pare tvrdica
ip stegnut, tvrd, krt
ipa ovca sa tvrdim vimenom koja se teko muze
iple potpuno, sasvim (golo ili boso)
itluk vrsta feudalnog poeda, plemiko tursko imanje koje su obraivali seljaci
ivija smutljivac, spletkaro
ivit marino boja
ivta konjski udarac zadnjim nogama
ivtelija baksuznik, nesrenik, gubitnik
ivut Jevrej, idov
klj kamenjar
obelj kamenito uzvienje
okeit(i) se nai se u stojeem stavu e ne treba, smetati da se proe
okljanit(i) prepirati se, svaati se, tvrdoglavo zatezati na svoju stranu, gunati,
zanovijetati
omrga nabrano elo usljed ljutnje, izraslina na tijelu, guka
omrgat(i) nerazumljivo priati
onula guka, naraslina
ova oha, oja, vrsta tkanine
ovetat(i) eretati
ovrtat(i) kopati, vaditi, dupsti
ualo (A na jedno ualo brojio je koine peenoj iljegvici) obrok
uei pia musliman
udilo pojava kojoj se treba uditi i od nje zazirati
udovenije udo nevieno, neoekivana pojava
ualo vrijeme dok se ui
uikur pogrdno za turskog straara
ul (Mene je prostro pusteiju, a sebe ul te smo oba legli u ladovinu da spavamo.)
konjsko ebe, pokrovac, ultan, abaija
ukalj zglob

uruk pokvaren, nezdrav; invalidna ruka

ti oetiti
utura lobanja
uval vrea, dak
uvat(i) u devet jama sakriti da niko ne pronae
voronja (Nakav veliki partizanski voronja prizovi one te su) komandant, voa,
glaveina, naduvenko od bogatstva i vlasti

apikura klapikura, seksualno preduzmljiva ena, prostitutka

apiti dokopati
akati erati goveda
ar dobitak, korist, zarada
aran svje, ist, provjetren, vedar, ozaren
atib-efendija pisar
ebu pro vrata otii praznih ruku
edilo platno za cijeenje mlijeka
ediljak smrdibuba, esto se upotrebljava za osobu bez imalo dopadljivosti
efnut(i) pasti na pamet, uraditi ono to kome padne na pamet, s dozom inata
emer ukrasni pojas, u kome se nosi zlatni i drugi novac kad se ide na put, dio
crnogorske narodne nonje
enar svileno platno oivieno vezom
enifa nunik, zahod, WC
eralica zmija
eresta (Bojali su se da e enskinje i muka mlade prei dragovoljno u partizansku erestu.) sastav
esa kesa
esar car, imperator
ta biljeg bijele boje na elu konja, zato se zove etalj
evi dobrodrei starac
ier potpuno, sve
iikur vrsta veoma male ptice
ikago ikago
ikara porculanska olja za kavu
interac sitni poklon
itap knjiga
ivot koveg sa motima sveca
izdo nepouzdan ovjek, mlakonja
izdo od romae (Pa joj onaj izdo od romae nije umio nita prepraviti.) mlakonja
malog rasta, od peda

orilo sljepilo
osat(i) se sprdati se , rugati se
osav mukarac kome nije nicala brada, golobradast
otek drvena toljaga, batina
uba frizura
ubit(i) (Jedna je pandurica ubila na vr Koprivica.) amiti, osamljeniki posmatrati,
straarski kontrolisati s vie pozicije kako bi vidokrug bio vei
ukalica (One seoske ukalice kontresale su oko toga jo jedan vakat dok ne lee
pria.) ogovaraa, prialica, traara
uorit(i) tajno se dogovarati, raditi iza lea
ud narav
uk sova
ukas(t) ukast, ovca malih uiju, primjenjuje se i na eljade
uku tica dobitak bez zamuke, laka zarada
la straara; straara
ul bez iega, siromaan
ulaf vrsta kape koju nose muslimani ili Albanci
ulibrk ovjek neujednaenih brkova
ulit(i) se dizati ui; konj se uli kad je ljut i uznemiren
la (Ajana i bozadija ivljahu u jednu ulu, koliko previjaa, taman kod pljace.) upa,
straara
uma buket, kita cvijea
umez tamna i vlana prostorija, upa
umur ugalj
unut(i) nepijatno mirisati
urdija dio muslimanske muke nonje
ustek muki polni organ
D
Dabogda igralo i pljevalo! s najljepim eljama, sreno bilo
Dabogda se eao zubima! bio kao ivotinja koja se zubima ee, pas
dacija porez, dabina
dajanisat(i) se istrajavati u ivotnim problemima
da joj je do podne uzrasla da je stasala za ozbiljan posao
da kukala majka nije ova poruka ima iskljuivo znaenje opomene nekome koji planira
neto da uradi i da tako oalosti cijelu porodicu; ako to uradu, eka ga osveta
dal tabane pobjei pjeke
damar bilo, poletnost
da ne zna ni crna zemlja da se tajna nikad ne sazna
daunt(i) (u godine) zavriti mladost i poeti stariti

dangubit(i) kasniti, biti besposlen ili raditi poslove od kojih nema nikakve koristi
daunt(i) odahnuti, malo se odmoriti
da se uini da u javnosti ispadne bolji nego to je, da otvori lijepu priu o sebi
davija alba, tuba, protest
davudija onaj koji se ali, koji se spori
davijat(i) aliti se na neije postupke
debatovat(i) priati, komentarisati
debe okrugla drvana posuda s poklopcem za sir i skorup
debelo meso zadnjica
dedijat(i) maziti, milovati, tepati
dga sprdnja, izrugivanje
degenek batina
dk dekagram
dk komad, pare
dekat(i) dovikivati kljusetu da bre ide
dembel neradnik, ljenina
demirluci gvozdeni osigurai na prozoru
demiana velika staklena boca za vino ili rakiju opletena pruem, pletara
denija molitva, bdenije
denjat(i) ne omalovaavati, ne prezirati, glagol je praen negacijom, ne denjati
dra malograanin, osoba koja uiva u atraktivnom oblaenju
derait(i) se derati se, vikati, galamiti, vritati, glasno plakati
deravija kapa sa crnim rubom, znakom oaloenosti, detalj crnogorske narodne
nonje
derdemez nepokoran, inatljiv
dernut(i) udariti
deronja jak mukarac, nesimpatian u svakom pogledu, ljentina
dert velika ljutnja
despet ljutnja, uvreda, oeanje nepravde
desperisat(i) se ekirati se, uplaiti se
despet ljutiti se na nepravdu, povrijeenost
destregat(i) upropastiti, pokvariti
devet eda nasljee na koje niko drugi ne polae pravo
deveta prozuko daleki roak
deveta rupa na svirali sasvim beznaajna stvar
devlet vlada
demek, demekastast ugojen, debeo, malog rasta
dijanija sitnica,detalj, stvarica, pojedinost
dijat(i) disati

dijomant, dijomanat dijamant, dragi kamen

dikelat(i) naporno fiziki raditi
dm (s pomjerenim znaenjem) dom, kua, ognjite, familija
dimiskija sablja proizvedena u Damasku
dim u dim istoga trena
din vjera
diljka puka
diple svirala
divan skuptina, carsko ili vezirsko vijee, dravni savjet
divanit(i) razgovarati
divina zvjerka, divlja
divit hartija
divlje meso benigna izraslina
dzat(i) (vojsku) okupljati, regrutovati
dizdar uvar turske tvrave
dlaiti postavljati udlage, udlagati, imobilisati slomljenu kost
dnevni popas napasanje stoke preko dana
doakat(i) doi glave, doskoiti, nadvladati, doetiti se
dobreta imanje, imovina
docotat(i) doi hramajui
doepat(i) jedva doi
douti saznati
doi drugom doi ponovo
doi prije Skadra doi prije zauzimanja Skadra 1913.
dodit(i) dolaziti
doavolji (Zgoenske apikure dole doavolja.) svaki, svi
dogaveljat(i) stii na starakim nogama, stii gaveljanjem
doguzak kratka haljinka koja hvata samo lea
dojiti oak ne primjeivati ono to svako vidi
dokaivat(i) (Pria se da je poto je izaao iz turske tavnice dokaivao i Turcima sve to
im je bilo milo.) pijati, dostavljati
dokoljenice bijeli muki naglavci do koljena od valjanog sukna; dio crnogorske muke
narodne nonje
doksat trem
dolaktice ohani aket s rukavima do lakata; dio crnogorske enske narodne nonje
dolampat(i) (Auto novi, ofer bastan, dobar put pro Berana, te ti mi dolampasmo u Solun
za vida i ne oetismo za umor.) doputovati, stii
dolap postrojenje na rijeci koje slui za zahvatanje vode inavodnjavanje njiva
dolegat(i) donijeti neko vrlo teko breme

doliptat(i) doi umoran od pjeaenja

domazet suprug na mirazu svoje ene
domet snijeni nanos nanoen vjetrom
domunavat(i) se dogovarati se ugovorenim znacima
domuz snano, ugojeno eljade, odbojne naravi
donoktit(i) jedva doi, dopljezati
donosit(i) (neim) zaudarati, mirisati na neto
doprnjat(i) dojahati veselo
dosekat(i) donijeti teko breme
dosekat(i) uraditi neto s krajnim naporom
doao kao uku tica ueeti u neku nevolju
dole vile oima nai se u tekom ivotnom trenutku
dogunat(i) se tajno se dogovoriti
dokazat(i) objasniti
dopriat(i) kazati punu istinu o neemu, usmeno prenijeti sve pojedinosti o nekom
dogaaju
doprtljat(i) (To je bilo prije no je na ove zemlje doprtljao iz Rusije narod koji naki zbori.)
doseliti
dornit(i) dodati, pribaviti, obezbijediti, uteeti
dospljet(i) (Neka krene uz kakve stube zaigraju mu damari pod grlo rekao bi onaj e as
dospljeti.) izdahnuti, umrijeti (odnosi se posebno na ecu i stare osobe)
doao kao uku tica uleeti direktno u veliku nezgodu
dole vile oima nai se u bezizlaznoj situaciji
dlo nepoznzvan doao i tu ostao
dotei ica (Lukijanu, o kome u ti priati, mogla je dotei ica od kaluera Mojsija.)
naslijeena osobina, gen
doteturat(i) doi na nesigurnim nogama, jedva stii
dovrvljet(i) (Glas da e patrijark doi u Praskvicu pukao kao mala puka pa dovrvljeli
voljeni i nevoljeni, zdravi i bolesni, mladi i stari) masovno se okupiti, radoznalo
navalili na kakav skup
doud, doudnik doekan s radou, dugo ekani potomak
dreto direktno, pravo, bez skretanja i zastajkivanja
dredat(i) uporno ekati
drgol, drgolj ( Ono cimitorije osta da drgoli na guvnu.) svaa, prepirka galama
drezga ispreplijetano iblje i trnje
dredat(i) uporno ekati s malo nade da se doeka, straariti, uvati
drilo gvozdena alatka za obradu kamena
drkalica sitna intriga; prazan, besmislen razgovor
drkokur nesimatian ovjek, ljentina

drmolo eljade neharmoninog kretanja

drlja razroka ena
drlje teren s puno iblja i zapreka
drljit(i) se poprijeko gledati
drljasit(i) skoiti bunovan, naglo ustati, trgnuti se iz sna
drlje neprohodan kamenit teren obrastao gustim rastinjem
drljit(i) se (eka on da to to je uo neko drugi ispria, a onda kad uje drlji se i udi kako to more biti istina.) ne vjerovati
drob stomak, trbuh
drobno sitno
drnja (Istopi se ivot da nema dronja na to stajati.) dronjak, ritina
drkat(i) nagovarati
drga ena koja je po bilo kojoj osobini slina nekoj drugoj, vrnjakinja, ispisnica
drgom drugom prilikom, drugi put
drat(i) glavu kao da ima govno za kolan (Drali glavu kao da im je govno za kolan.)
biti uobraen, nikoga ne poznavati, s prezirom dii glavu da ne bi gledao okoli
drat(i) za perin imati nekontrolisanu vlast
dravljanin (Bolan, drmali su govori kao da je umro kakav dravljanin.) dravnik
dubovina pelinja konica od upljeg hrastovog stable
dugonja visok ovjek, dugajlija
dulanuti brzo ustati i nestati, krenuti u nepoznatom pravcu
dulek tikva
dumat(i) misliti
dumindaa (Tako je erna vuna zatitila peinu od vlage i dumindae.) vlaga koja
dolazi iz kunih temelja
duner stolar
dunjaluk naselje, prostor, kraj
duplija dukat
duplijer svijea
duplja udubljenje u stablu drveta
durat(i) boriti se s nevoljama, muiti se
durbin dvogled
duretan dugotrajan, dobrog kvaliteta
durmit(i) stajati na jednom mjestu i ekati
duak ispijanje ae odjednom
duanka dio muke crnogorske narodne nonje
dua u nosu prevelik umor
duit(i) daviti
duv duh

duvar zid
duvandija onaj koji vercuje duvan ali i onaj koji mnogo pui
duzluk (Idi i stani na sred onoga duzluka i sve ekaj dok ne bui Mato Gluac)
ravnica, ravan
dui osvanuti umrijeti, cri preko noi
dvizica dvogodinja ovca ili koza
dvokana lovaka puka, dvocijevka; dvojnice
dvorit(i) boraviti pored pokojnika; stajati u prisustvu onih koji ede i sluiti ih
D
daba besplatno, uzaludno, nekorisno
dada makadamski put
dagor agor, vriska, galama
dambas ovjek koji mijenja konje
dandrljat(i) besmisleno priati
dangrlin sitan novac
danja vrsta divlje voke, poput ljive
darakat(i) (uje se da neto gvozdeno unutra zvei i daraka.)
davrandisat(i) se pripremiti se
debana municija
dehenet raj
delat profesionalni ubica, krvnik
delep krdo goveda
demadan ohani prsluk, dio crnogorske muke narodne nonje
denev glib, blato, velika prljavtina
devap odgovor, rjeenje za neku ozbiljnu situaciju
deveras(t) aren s diskretno naglanim prugama, arenkast
deza metalno, najee bakreno, lone, dezva
dida drangulija, biuterija
dombas(t) (put) neravan, grub
dombosat(i) provaliti, sruiti
dora (potonja) matorka
dornada ishrana
dose neprolazne stijene
dudan vrsta kunice
dujat(i) dosaivati se u samoi
dulusa svaa, nered, galama
dumbus nered

akonije razna jela

ma gomila
aponez Japanac
aur nevjernik
avo ni ore ni kopa radi samo o zlu, ini tetu
avoli se ene (Ovo, velju ja njemu, nije vakat za enidbu, kad se samo avoli ene!)
izazivanje opteg nereda i haosa, uglavnom se misli na izbijanje rata, na okupaciju
drave
avolov nestako, vragolan, mangup
avo odnio duu (avo mi duu odnio ako znam bili bolje bilo) trenutak nesugurnosti
u tanost onoga to se govori
avo opuvao ruak nemati nita
avo se usro nered, haotino vrijeme, nagli preokret, dolazak zlih dana
eisija odijelo
e kosovci sude mjesto e se ne moe primijetiti radnja koja se tu deava; mjesto bez
svjedoka
elo na vielo javno, neka svako vidi ta se radi i pria
em metalna preaga na uzdi koja se stavlja konju u usta iznad jezika, vale
emija morska laa; naoita, otmena i stasita ena, ponosnog dranja
eneral general
evenica kobasica
evenica (meu noge) muki polni organ
everovat(i) pratiti nekoga kao to ever prati nevjestu na svadbi
evojka kao emija rasna i ponosna evojka
ilaknut(i), iliknut(i) nasilno dignuti, oerati koga s njegova mjesta; baciti
ilo, ile muki prsluk
ipit(i) brzo ustati i otii
s vrh brda
isati ii krupnim koracima
ovda (Bolan mora imati ovdu i damar spram velikije brkova.) muka snaga,
skopost, miiavost, spremnost
ugum bakreni sud za vodu sa irokim grliem
uguma (turski) rajetin
ulat(i) (I onda onako s prevrnutom kapom ula kroz narod!) basati, tutati, ii bez cilja
ule topovska granata, tane
usto tano, podesno
uturum oronuli starac
uveglija mladoenja, mu
uza, uzina nekvalitetan duvan

E
eim ljekar, vidar
eimi i heimi znaajni i jo znaajniji vidari
eglen razgovor s raspoloenjem
ekrezit dinamit
elendek graja, izrugivanje uz smijeh i galamu
epitrahilj dio svetenike odede koji se stavlja oko vrata i preko grudi se sputa do
ispod koljena, navratnik
erela ergela, grupa konja
erezan (Muovi zapitaj, a erezni Nikiani ospi kao iz topa.) kivan, spreman na osvetu,
osvetoljubiv, zavidan
espap oprema, potreptine, roba za prodaju
Eto ga Rijeanima i avolu! misli se na nepoeljnog gosta, kakav je bio Mato Gluac,
narod tim rijeima odagnava zduava od sebe, ne eli ga ni u svome drutvu ni u svojoj
kui
eve odvie
vkinja strankinja, lukava ena, namigua
evlad narod
F
fakela tirada, govor
fala hvalisanje bez injenica
faletat(i) gatati, proricati sudbinu gledanjem u dlan ili pomou graka ili karata
faletua ena koja faleta, gata
falake sprava za muenje
falian imati neki nedostatak od roenja
feral fenjer
ferman sultanov ukaz, naredba, nalog, carska zapovijest
fertik kraj, svretak, nema vie
fes turska kupasta kapa, obino s kiankom, bez oboda
feta tanko pare neega
filanca finansijska inspekcija
fildia slonova kost
fildan oljica za crnu kavu
fiorin novac koji je bio u upotrebi u Kraljevini Crnoj Gori
firanija pusta prostorija
fircik vrsta kocke kartama
fis soj
fiek metak
forca brzina, prea; pritisak, sila

fortica utvrenje
fortuna jesenje kie s jakim vjetrom
frcunit(i) (brke) uiljiti im krajeve navie
fureko svjee
fukara siromah
futit(i) se naglo uskoiti u krevet
G
Gabelj ergar, Ciganin
gabor jadov
Gae se na nju drijeile. nije vie djevica
gadulja gadura, neista ena
gagrica moljac
gairet hrabrost, odvanost
galijot mangup
galjupi, galjupine usta, eljusti, vale
gamae kamane, naglavci od koe
gambat(i) nesmajno hodati
gamenluk polapnost
ganat(i), ganat(i) gaziti veliki snijeg
ganutljivo saaljivo
ganjc (novo) neupotrebljivano
garabin, garubin karabin, vrsta puke
gatara ena koja se bavi vraanjem, nadriljekarstvom, proricanjem sudbine
gatat(i) vraati, predviati, fantazirati, lagati
gatnjak svitanjak kojim se priteu gae oko pojasa
gaveljat(i) jedva hodati od starosti ili iznemoglosti
gavranov vijek (Ja se ne mogu oduiti tebe i tvojoj strini Zlatani pa da poivim gavranov
vijek.) dugovjekost
gz petrolej
gazap veliki snijeg
gazija silnik, pobjednik, junak koji vjeruje u svoju silu
gazibara ena koja ne vodi rauna o sebi, trapava i spora
gedo Srbijanac
gejak (Onaj gejak samo je mamipara i vie ne zna od starosti ta truti.) siromah
gerelj starac dobrog raspoloenja
gete suknene dokoljenice svrh akira koje su nekada nosili odrasli mukarci, naglavci
gibenik poginuli
gicljiv (konj) plaljiv, nemiran, spreman da udari ivtom
gda merak, elja, volja, inspiracija, elan, spremnost, podsticaj

gigita(t)i (A vazda gigie kad blanja ticu.) pjevuiti, biti raspoloen, zadovoljan
glagoli(t)i mnogo priati
gilta(t)i pisati opirno pismo
gingat(i) se ljuljati se pri hodu
gladun kico
glasovit, glasit neko na glasu, poznat, uven
glvr prednji dio samara ili sedla
glavom i bradom on lino
gledati u plee itati sudbinu damoina u pleu braveta koje je othranio
gledan vien, lijep, ljepotom se razlikuje od ostalih
glib blato, prljavtina, kaljuga
gliba, glibara prljava, neuredna ena
glizav ljigav
globa kazna u smislu oduzimanja imovine od kanjenika
gloginja vrsta drveta s jakim trnjem
glomazit(i) (Kaem neu ga turat, no neka glomazi po imanju.) pasti oskudnu travu,
preivljavati
gluva gluv ovjek
gljagoljat(i) gnjavatorski priati, daviti priom
gnjati, gnjatovi noge, cjevanice
gnjatilo ovjek dugih cjevanica
gnjecopizda (Sama gnjecopizda Radoa Pekova potroila bi tri crkve vode.) izrazito
neuredna, prljava ena
gnjijev ljenost i prljavtina
gnjoj sekret iz zaubrene rane; stajsko ubrivo
goba grba
gobav grbav
gomila grobnica od hrpe kamenja
guber prekriva od domae vune
go god
godovi praznici
godimenat ugodnost
goga (Dobavio iz Dalmacije goge i majstore.) radna snaga
gojnat bujan, dobro odrastao
gojne vole i falake grozne turske sprave za muenje
gologuzi (Banjani) goli, bez ume, izloeni vjetru i padavinama
goniti kao bog avola juriti do istrebljenja
gora uma
gornje rijei zaobilaenje istine u razgovoru

gornja roba odjea izuzev vea, odijelo

gt staklena aa za pie
govnaisat(i) (Punia Jaov i Ramo olov vazda su s neta govnaisali i vavijek okljanili
oko mrginja.) svaati se oko beznaajnih stvari
govnobalj (Okle bolan u onog govnobalja srce?) izrazito negativna osoba, nita ovjek
govno pae nita
govordija prialac, narodni govornik, zabavlja, kozer
gracija radost, smijeh, veselje, milina
grai kameniti breuljak, dem. od gradac
gradit(i) oploditi enu
gramatian pismen, obrazovan, rjeit
granajlije (arape) vunene arape ukraene narodnim vezom
granica ukrteni snopovi ita, krstina
Graovo Grahovo
grait(i) se radovati se
gba osoba sa grbom
grcnut(i) povratiti, pobljuvati
grdilo bruka, sramota; runo eljade
grdna pogibija neslavan zavretak
greben prednji dio konjskih lea
grda litica, okomita stijena
gredelj gredica koja spaja prednji i zadnji dio ralice ili pluga
grez grub, nedoraen; prljav
greza (radnik) radnik za grube poslove
greba (A zategnuto lice kao struna, od kakve grebe ni poznaje.) bore na licu, znaci
starenja; ipka
grijalo ga sunce doivio svaku sreu u ivotu
grijat(i) tabane ii na kakav sprean put
grinut(i) nemono se spustiti na zemlju, staraki esti
grinja moljac, gagrica, kae se za loeg ovjeka
grivna gvozdena alka
grizina progutana nesvarena hrana u ivotinjskom elucu
grke rijei psovke
grljaut zahvat neega skupljenim dlanovima i prstima, pregrt
grmait(i) (Siroma Mazalica grmai da ljubi onoga to sijee icu i vee robove.)
navaliti, kidisati
grmenje zakrljalo rastinje
grmoljak (Tu nema spasa no se i takav ljucki grmoljak zabarjaktari!) sitni krompir; fiziki
i mentalno zakrljalo eljade

grom (ga) ne promaio ubio grom, doivio nesreu

grotinja neprohodni, vrletni kreviti teren
grozniava (voda) veoma hladna
grsti pregrt, koliina koja staje u sastavljene dlanove
gruda presukaa sir od punomasnog mijeka, iscijeen, razliven kao list i onda
presavijen
grudine zidina
grun grumen
gruavina ovje jesenje mlijego kuvano sa solju, specijalitet na domaem jelovniku
guica zamotuljak
guba vrtsta kone bolesti; u narodu kompleks zbog neije sree, zavidnost, ilavost
guber sukneni pokriva, ebe domae izrade
gubice usne
guja arovita opasna zmija
gulikoa lo poslodavac, eksploator, zelena
gurabija turski slatki suvi kola
Gurbet pripadnik romskog naroda, Ciganin, nomad, ergar
gurbetluk (I da vidi, levor nije dao gurbetluku da ba naskroz osvoji Gavrila.)
gurbetske navike, nain ivota
gust gut
gustijerna cistijerna za vodu, atrnja, vrsta bunara u koji se sliva kinica
gutunar konjska bolest
guba vrata tora napravljena od prua
H
hazur gotovo, spremno
hairli korisno
harambaa hajduki etovoa
haramija izgrednik, razbojnik
hafis mladi koji je zavrio muslimanske bogoslovske nauke, nauio Kuran napamet
heim ljekar, vidar
I
iba informbirovac, pristalica Informbiroa, savjetodavnog organa komunistikih partija
nekih bivih socijalistikih zemalja
ibriim svileni fini konac
ioglav, ioglavast (Kao to bijae neki ioglavasti Nikola.) visok mukarac male pameti
iftar ramazanska veera u prvi sumrak, neposredno iza zalaska sunca
iguman starjeina manstira
ijo jeo
ijedit(i) se ljutiti se

iksan osoba, lice

iktijar onemoao, iznemogao star ovjek, starac
ila zavist, pakost
ilati panjkati, oblajavati, podvaljivati
ilintak vrijeme najjaiih vruina poetkom avgusta, oko Ilinadne
imbret, ibret rugoba, nagre; skandal, bruka, sramota
imati na priliku (Tu ga oblae nakav kaluer kao da ima neto na priliku s nakvom enskom.) navodno, otprilike, moglo i se rei
imati ped meu oi (Svak kome nije ped meu oi znao je da je Joo sedepnik ) ne
vieti ono to svako vidi, praviti se lud, biti glup
imbret rugoba; skandal, bruka, sramota
indat pomo
Indijan Indijanac
indijel sveta knjiga
indilijer inenjer
ingleke engleske
Inglez Englez
inorija nurija, upa, parohija, oblast, najblii zaviaj
inala ako bog da, ako bude htio Alah
intrati se zatei se, trefiti se, iznenada sresti
intravat(i) (Svuda se Mato viao i intravao.) pojavljivati se bez najave
ntivin nejasno, bez cilja
ise dio
iskakorit/i) (Od grdila moga i njegovoga zapamtio sam ini mi se svaku rije koju je tada
iskakorio.) govoriti slino kokodakanju
iskandijati iscijepati na uske trake, ieckati
iskasapit(i) iei na sitne komade
iskojasit(i) se iznenada se pojaviti na tijelu, uboj, modrica
iskopnik onaj iza koga niko ne ostaje, bez nasljedstva
iskopana (kua) bez potomstva
iskovrijeit(i) se neregulisano se razviti, surovo se pokazati
iskrepavat(i) (e je bio te zime avo sami zna, ma doao je iv o proljeu i donio nakvu
paru to je iskrepavao svu zimu po Bosni.) aditi uz velika odricanja i uz gladovanje,
teeti
ispajan opojen
isparuit(i) izasuti
ispekljaj (kave) koliina kave za jedno posluenje
ispeti se popeti se
ispisalo glavi (Njegovoj se glavi bilo ispisalo, i tu nije druga mogla biti.) dolo do kraja

ispidrit(i) zagledati se otvorenih oiju

isplait(i) ierati, naerati u bijeg
isplazit(i) jezik na jednu bandu poginuti, umrijeti i najaviti neiju smrt
isporavit(i) se podii se, uspraviti se
isporaviti se na noge ispraviti se, stati, prohodati
isprcat(i) izjuriti nekoga navrat-nanos
ispotija ispotaje
ispreat(i) saekati u zaedi, zaskoiti
isproimat(i) isprebijati, premlatiti
ispunut(i) (Pomoga mu Bog te s noga ispunu.) izdahnuti, umrijeti
ispuaj cigara vrijeme dok se popui cigareta
istolkovat(i) napamet kazati, izdeklemovati
istoljagat(i) izudarati toljagom
istopizdi paenog
istraiti se nestati, ostati bez potomstva, iskorijeniti
istrke trei
istresat(i) gae (Te privicnu da istresaju gae kapetanu od careva grada!) unerediti se
od straha
istrijeskat(i) (Istrijeskala oblista na kapu) ispucati, poderati, ohrapaviti
istumezat(i) isprebijati, izudarati
isporavit(i) uspraviti
isprtljat(i) preseliti se za vrijeme ljeta u katune zbog ispae stoke, izdii
ispnut(i) izdahnuti
isti m istovremeno
iangat(i) izgrebati
ieranik onaj koji je ieran, prognanik
iiat(i) izlapiti, postati sklerotian
iil (Ne bi Batri od iila plijenio volove iz brazde bratu Srbinu da nije bilo pustoga ra.)
volja iza koje ne stoji nikakva potreba, prohtjev, bijes
iavit(i) (ed u ivot iavio, poputio mu vid i) izgubiti svjeinu i zdravu boju u licu
iibukat(i) izudarati ibukom
itat(i) hitati, uriti
itotina hitrost, brzina; nervozno, brzopleto odluivanje
itra hitra
izai na dvor (Da oprostite, ni sedmi dan nijesam izlazio na dvor.) vriti nudu, koristiti
WC
izai na crva (Po tome se gatalo da e im politika izai na crva kao to je i izala.)
zavriti se s porazom, bez uspjega
izai rasebe imati kakvu fizioloku potrebu

izai na iljak bivati sve gore, doivjeti neprijatnost i ekiranciju, dobro poeti, pa se
razoarati; skoiti na nos
izba dio kue u zemlji
izbrojit(i) konju muda pasti s konja i dobro se ugruvati
izdig katun
izdiglica ovjek koji ljeti sa stokom izdie na katun, katunar
izdoliti, izdoljeti (u ivot) oslabiti, ostariti, onemoati, malaksati
izdovatat(i) enu voditi ljubav
izdrljit(i) (oi) izbeiti s uenjem
izdurat(i) izdrati
izgaveljat(i) jedva se popeti na neko izvienje
izguzeljat(i) izai guzeljajui
izijean onaj koji dobro i puno jede
izjalovit(i) se pobaciti mladune
izjalove nedonoe ovce ili koze
izlinjat(i) (Sve to me vezivalo s Filipom izlinjali je kod partizanske vlasti.) izgubiti dlaku,
oelaviti, ostariti, iznevjeriti, izblijeeti, izgubiti
izljei izii
izmerat(i) izudarati, isprebijati; smekati
izneen ear kreviti breuljak
iznitat(i) (Zasukala se mavena apra oko kosti, sve iznitalo do dva oka u glavu.)
oslabiti, omraviti, pretvoroti se u nita
iznitit(i) ne priznati, ponititi
izmetak zrno, tane
izor davanje besplatno vola na uslugu
izublea iznebuha, iznenada
izvanji rod van ue porodice, nije direktni rod, dalji roak
izvidat(i) izlijeiti
izvljee obavjetenje
izvindat(i) izrasti u visinu
izvujat(i) se (Jedna od kurava polako se izvuja iz kavene.) neujno se udaljiti
i (Jedan ed s onom dalmatinskom kapom to i nje visi crna kita niz plei) iz
idrvnjat(i) (Sve ovo to tebe priam o nama Banjanima kroz zemane idrvnjao sam i pokojnome igumanu Borisu Kaanegri.) ispriati bez zastoja; isbrbljati
J
jabana, jabanac stranac, tuinac, nepoznat gost
jda neradnik, ljenjivac, krtica, kada se vie mana pripisuje nekoj osobi
jad ga znao u perin (uje, jad ga znao u perin, oe da nosi rvnje u Ravnu Zemlju.)
kae se za neznalicu, lakoumnog ovjeka

jadesta (Otac Lazara uriina dao mu je okrajak zemlje i jednu kolibu da uvede
jadestu) neugledna nevjesta
jadi ga ubili silan, sposoban, svaka mu ast
jaditi raditi s mukom
jadojka seoska evojka neizvjesne sudbine, ona koja je pogrijeila
j (A treba jai da se presekaju onolike lubine.) snaga
jaglika proljeni cvijet
jagmenik otima, onaj koji prvi doe do plijena
jajeak, jaeak jahai konj
jajo pljaka, crnogorski kradljivac stoke po turskoj Hercegovini
jakanje rvanje
jakati se oprobavati se u fizikoj snazi, rvati se
jaketa enski aket, bluza od ohe ili nekog tvreg materijala
jaketun muki kratki kaput, sako
jaknuti ojaati
jakrep korpion
jalada (A kad polee uvisinke tica evrljuga, zaarenjee se noi kao jalada!)
damija u kojoj se jalaha, priziva bog upomo (Jalah!)
jal ili
jalov besplodan
jlovic iznenadno
jalovi (oblak) ne donosi kiu
jalovu kravu pomusti- vjetinom uraditi i nemogue
jamar onaj koji bjei od poere i skriva se u jamama
jamit(i) zgrabiti, ukrasti, dokopati
jamoguz ne moe se najesti
jangijat(i) (Na takvu vatru koja je jangijala iz neba i zemlje.) gorjeti kao poar
jamgin bekrija, boem
jamit(i) zgrabiti, uzeti
janjiar pripadnik roda turske vojske koga je osnovao sultan Orhan 1328. godine
janjilo ovja staja
japalak prijatelj
japija drvena graa za krov
japrak rukovet duvana
japunda jarkocrvena boja
jarakaa ena koja se namee svojim izgledom ili na neke druge naine
jarakat(i) (Junake Cuce ne mogu opstati ako ne kreu govedima grabovu brs i ako ne
jarakaju za kozama!) uvati koze i vabiti ih
jaram volujska zaprega

jaramaz izgrednik, odmetnik, nevaljalac

jaranit(i) prijateljevati, drugovati, druiti se
jaranica prijateljica, drugarica, ljubavnica
jarcat(i) svadljivo insistirati na neemu, siktavo govoriti
jarina jagnjea vuna
jarlak velika graja; dobro raspoloenje
jarmeni svrdo svardao kojim se bue rupe za privrivanje teljiga na jarmovima
jaslaa ena obilatih guzova
jatak onaj koji pomae i skriva hajduke i uopte odmetnike od vlasti; postelja, leaj
jatara kuerak, potleua
jatoran sposoban, snaan, svje, moan, hrabar
javiti organizovano ii bez zastajkivanja (kae se obino za stoku)
javori (kokoka) rakoli
jvrk vriska
javrikura (Mlogu su javrikuru izmljerene vile i grabulje!) ljubavnica
jazija slova, rukopis, pismo
jazuk teta
jaa kanal kojim voda ulazi u vodenicu
jebat(i) oca (nekome) unititi, unakaziti
jebat(i) oca oinskoga (Crnogorci su ekali pau Buatliju na selo Kruse i jebali mu oca
oinskoga.) unititi ga, sravniti ga s zemljom da se pamti, tipina uzreica u Crnoj Gori
koja uglavnom zvui bezazleno, tako se esto ed obraa unuku
jebem mu oca tvrdim ti da je istina ovo to priam
jebiguz, guzojeb homoseksualac, peder
jeam (Jeam tre a klikuje vermut talijanski.) konji se nazobali jema, a jahai napili
alkohola
jed otrov
jda jelo, jestivo
jedmn istovremeno
jedanak odjednom
jedan m odjednom, iznenada
jedan pojedan izvrstan, jedinstven, samo takvi
jedek (Najpotlje su se etili aua, zaglavarili ga da upravlja s komordijama i da vodi
svatovske jedeke!) tovar, komora, opskrba
jedit(i) se ljutiti se
jednait podjednako
jednoman iz jednog dijela
jednom jedinom samo jednom
jednom nogom u grobu ve zakoraio u smrt

jednoniit(i) jesti jedanput dnevno

jedek objed, ruak
jea jelo
jeger vojnik, pripadnik nekadanje austro-ugarske vojske; ove je simbol mladosti i
snage momake i evojake
jeina, jejina sova, buljina
jektika turekoloza, pluna bolest
jemin zakletva
jeminat(i) se garantovati, sigurati, zakleti se
jena, jenibula pratilja mlade u svatovima, everua
jeribasma vrsta kruke
jetrva everova supruga
jeverica vjeverica
jezikovati dogovoriti
jenja jeza
Jevropa Evropa
jevtika tuberkoloza
jezdit(i) putovati na konju
jezerit(i) plaviti
jezikovati rei, saoptiti, priati
jezik pregrabio pamet (Dodijale mu, bogme, muke Isusove te mu jezik pregrabio pamet.)
bri jezik od misli
jezuk jazuk, teta
jok ne
jolda drug
jomua nekuvano mijeko provueno kroz snijeg, time obani gase e
jopet opet, ponovo
jordamli stameno i zorno, ponosito, odvano
jsnt(i) (Josnu mnozina Banjana u etnike.) masovno se opredijeliti za neto, navaliti,
jurnuti, nagrnuti
Jovo nanovo ponavljanje neke radnje
junaki ponat muka junaka spremnost
juzbaa kapetan turske vojske, zapovijednik buljuka
K
kaban sukneni muki zimski kaput, kabanica
kabas(t) krupan, nezgrapan
kabat(i) habati, starati, troiti
kabulica drvena posuda
kabulit(i) priznati, kazati pod prisilom

kaamalj (Grcnula im grizina, a ukoili im se oni kaamalji s tue muke.) palica za

mijeanje kaamaka, kaamar, puromet, ove se misli na obilat muki polni organ
kakin mangup, veseljak, osoba koja se sprda na raun drugoga
kadiluk kadijino podruje
kadivica cvijee (Amaranthus angustifolius)
kad mu se napne kad mu se prohtije
kaduna gospoa kod muslimana
kajati se priznati kakvo nedjelo i aliti zbog toga
kaktat(i) (Konj bije bocima i kake kao da e bti mrtav.) stenjati, dahtati
kalabaluk mnotvo, puno, brojno
kalac prva proljena trava
kalanka jevtino, tanko platno za enke suknje
kalauz putovoa, vodi
kalcete bijele vunene arape
kalina sukneni nazuvak preko arapa
kalinast (konj) s bijelim detaljem na nozi, putalj
kale (Onaj trei kale to je sluao razgovor) kaluer
kalije bruka, sprdnja, sramota, blamaa
kaloper narcis, dokoljen
kalovito blatnjavo
kaljav blatnjav, prljav
kamara soba, prostorija; rpa, gomila
kambrik, kamrik tanko pamuno platno od koga se iju koulje
kamenica krapa u kamenu u kojoj se nahvata kinica
kamlijekat(i) preklinjati, bogoraditi, kukumaviti, moljakati, snisishodljivo traiti
kamilavka kaluerska kapa
kam kamen
kamen ljutac teko obradiv kamen
kameni majstori majstori za obradu kamena, zidari
kamenua vrsta neplodne zemlje, pjeskua
kmi (Uljegla garevina u oi a vode kami u svakoga.) malo
kmi majci (Ali kami majci da su pobjegli) da je bilo sree
kamilavka valjkasta kaluerska i svetenika kapa
kandiot sapun za umivanje
kanija korice noa, maa ili sablje
kanurit(i) tedljivo troiti
ko izotrenost noa
kao bajagi, kao ine (Iguman se kao ine prekloni malo pred Pircija i rukom pokai na
stolicu e e poinuti.) (pripovijedno) pretvarajui se

kao uku tica (Ne bismo im uleeli u kande kao uku tica ) iznenadna korist
kao govno na edilo usamljen i posramljen
kao sojka u mertin glasno i neozbiljno radovanje
kao Vla s koca (Veli da ga je doekao predednik optine kao Vla s koca.) najee
psuje ovjek nabijen na kolac, provocira svoje delate da ga to prije ubiju jer drugog
izbora nema
kpc (A kapac sam da kroim koliko da sam nikao iz zemlje!) sposoban, vrijedan,
preduzimljiv, kadar da neto uradi
kapidibaa poasni in carskog dostojanstvenika u Turskoj, uvar carskog ulaza
kapulat(i) bjeati spasa radi
kapunit(i) povriti, biti gornji; pijevac kapuni koku
kapurica glava
karabasilo utvara
Karadag Crna Gora
Karaorevii (srpska i jugoslovenska kraljevska dinastija) vladala Srbijom (s
prekidima) od ora, Karaora Petrovia, voe Prvog srpskog ustanka, do njegovog
ukununuka Petra, kralja Kraljevine Jugoslavije, koji je u Drugom svjetskom ratu s
bogatstvom u zlatnim polugama pobjegao iz zemlje i kome su, odbranivi jugoslovensku
zajedniku dravu od faista i njihovih domaih pomagaa i slugu (etnika, ustaa,
belogardejaca, balista), vlast preuzeli komunisti, i uspostavili stabilan socijalistiki
poredak u Jugoslaviji koji e poetkom devedesetih godina XX vijeka zavriti u optem
graanskom (vjersko-nacionalnom) krvavom haosu i ratu.Jugosvavija se raspala,
republike su se osamostalile (Crna Gora referendumski 21. maja 2006)
karamluk, karamluina pomrina
kran ljut, zabrinut
karakondula groteskna osoba
karamluina gusti mrak
krr (eljad od reda i karara izmakla se pa gledaju.) pribranost, mo samokontrole,
umjerenost
karakolo (Stajalo u pazarino karakalo graovsko trista i kusur svuenije ljudi.) crno
kolo, red ljudi koji ekaju smrt, krug
karan ljut, neraspoloen
karar nain, mjera
karaulu kome uvati drati koga u svojoj vlasti
karitat (Domae kue davale mu za karirat koru hljeba.) milosre
karta hartija; malter na zidu
kartat(i) maltati
karvan karavan
kasapnica pokolj, klanica

kastig dogaaj za opriavanje, neprijatna tema, afera

kastigat(i) grditi, ruiti, bruiti, najavljivati zlo i (boju) kaznu
kastigov, kastigulja izazivai bruke, kastiga
kastienije nakaza, grdilo
kastugulja runa, prljava i neskladna ena, dugog jezika
kaet sanduk
kaalj ispod repa konjska brzina
katienije bruka, neprijatan prizor
katradina suvo ovje meso
kaun kofer
katar kijavica, kaalj
katavasija duga pria s jasnom porukom ispriana u jednom dahu, pripovijedaka
cjelina
katil (Jo da nije bilo strika Stevana, ini mi se da bi strina Zlatana bila katil sebe ili jetrvama.) krvnik zloinac
kaul (A znao sam pod kaul da im se nee razminuti brez pogibije!) sigurno
kaua zatvorska elija
kavazbaa komandir vojnih pratilaca, kurira
kavedo kavana i prodavnica mjeovite robe
kazalac kozalac, rastinje
kda krezuba ena
kekeruit(i) se opijati se, piti bez mjere
kempa stupica, zamka, zapeta gvoa, miolovka
keniluk lakrdijanje, mangupluk
kesimaa krava ili ovca koja se daje na gajenje po odreenom dogovoru
kesit(i) se nepristojno se smijati
kee starac
keva neugledna majka
kijak trupac, balvan
kijamet propast, strani sud, sudnji dan, meava, nevrijeme
kikirezina ritina, dronjak
kikit kikot, smijeh
klatina (Umljeli su umljesto uinjenoga ita da podmetnu kakvu klatinu i urodicu.)
neprosijano ito
kiloser neradan ovjek, ljentina, parazit
kiljan mea, kamen na granici
kimak (A nadrokao se vode pa se uoblio kao sit kimak.) v
kinuti pobjei
kiridija onaj koji s konjima i kolima prevozi robu uz nagradu

kise prase za tovljenje

kielna kielo mlijeko
kitina snijeg na granama drvea
kizme prase
klaina kreana
klaunar kreana
klak kre
klapit(i) (Kielina sa surutke klapi za oi.) tipati za oi, nadraivati suzne lijezde
klati tipati za oi, peckati, klapiti
klatina (Umljeli su umljesto uinjenoga ita da podmetnu kakvu klatinu i urodicu.)
neprosijano ito
klepalo gvoe u koje se udara da se rasplae ptice
klepat(i) (gvoe) kaliti
kletav proklestvo, anatema
kletvena denija proklinjanje koga u crkvi uz pomo svetenika
klijenit (ena mu lei klijenita, a sinovi nee da se ene.) oduzetih nogu, paralizovan
klip vrsta momakog isprobavanja snage
klipit(i) (Poto popije kavu Omer se klipi na Putalja.) momaki skoiti, uzjahati
kls indra
klisnut(i) mugnuti, brzo pobjei
klokoevina vrsta drveta
klufko klupko, klube
kljas(t) sakat
kljunut(i) kljucnuti
kmasto tmasto, tamno, mrko
kmeat(i) jadikovati, zvati u pomo
kmet seoska vlast
kmetovat(i) presuditi, izrei posljednju rije
kmetija podruje za koje je odgovoran kmet, selo
ko ine kobajagi
koeta kolijevka, beika
koevitez zvanje u pomo, zapomaganje
kojasit(i) se (Da nas nijesu burekali Crnogorci da se kojasimo Turcima.) pojaviti se
iznenada
kokotit(i) se ponaati se siledijski
kokoka mesa mjera za naglo mravljenje
kkok (pasti) u hrvanju pasti jedan pored drugoga, zavriti nadmetanje nerijeeno
kokot pijetao
koktat(i) stenjati, dahtati

kolan iroki pojas kojim se vee sedlo ispod konjskog trbuha

kola revolver
kole viganj, panika, kuknjava
kolijer kragna
kolut obru
koljedavit(i), koljedava (uje se iz kue kako se vazda neto koljedavi a niko je ne slua.)
priati napreito da izgleda kao svaa, sporiti se oko neke sitnice bez volje za
pomirenjem
koljenovi potomak jake loze, uzorne porodice, sojevi, plemi
komarica komarac
kome opanci, kome obojci ko ta dobije njegovo je, kako ko proe, kako bude, ili ili;
izraz je davno nastao vjerovatno prilikom otimanja dvojice oko obue
komita odmetnik, buntovnik i borac protiv osvajaa Crne Gore; bile su dvije vrste
komita; oni koji su se borili protiv austro-ugarske i oni koji su se borili protiv srpske
okupacije Crne Gore
komostre verige, gvozdeni lanac kojim se vee sud iznad ognjita
konagdija gost, konaar
konak prenoite
konata plehana posuda za vodu, kanta
kontulja duga crna zmija neotrovnica
kontati raunati, razmiljati, traiti rjeenje, smatrati
kontrakomiti oni koji su se borili protiv komita
kontresat(i) raspravljati, znatieljno raznositi novosti, ogovarati, prepriavati,
komentarisati s dozom sumnjienja, traati
konj prdi to je bezvredno svakog pomena, pria koju niko ne slua
konjima na repove (razapeti) kazna vezanjem ruku i nogu rtve za konjske repove i
davanje znaka da jurnu svako na svoju stranu
konjski rogovi (E vie li ti mene luda oko ta se zabaih! Spominjem banjske plivae i
konjske rogove.) ono ega nema
konjsera spora i neradna ena
konju muda izbrojio pao s konja prilikom jahanja
kopile vanbrano dijte, kurvin sin; vragolan, nevaljalac, kopiljan
kopornut(i) ivnuti, fiziki ojaati, preboljeti, smoi snage
korat(i) stvarati koru, lediti
korni kamena ograda oko bunara
korota crna odjea kao znak oaloenosti
korovina vrsta korova pogodna za ishranu svinja
korubat(i) kruniti, skidati koru
kosan (Njemu se neto uzneorili volovi, pa bio kosan.) ljut, nervozan

ksit(i) otro opomenuti pogledom

kosovci sude tamo e nema svjedoka
kostret koa dlaka
koela vrsta listopadnog drveta
kotar livada s koje se moe ukositi stog sijena; ograda oko stoga sijena
kotarina korpa za ubre
kotula suknja
kozle jare, mladune od koze
kotrobant duvan u listu (kija) za krijumarenje
kotula suknja
Ko umije njemu dvije. narodna izreka koja ukazuje na ovjekovu sposbnost, onaj koji
zna biolje prolazi u ivotu od neznalice
koviljit(i), kovrljit(i) pasti u komu, onesvijestiti se, umrijeti
kovtisat(i) (Oni govnobalji kovtisali sa svake bande kao paad.) navaliti, napasti,
kidisati
kozbaa predvodnik grupe kosaca
koetina koe mlijeko
krakat dugih nogu
kraan ovjek kratkih nogu
krakat(i) koraati
krat (No taman i potaman za junaka i njegova ata krata!) konj zelenko arapske
pasmine
krcat(i) (Da sijeem krstatu goru koja se krca u stranjske zemlje na prodaju) izvoziti;
masovno prolaziti
kranik makadamski put
krat(i) piskavo govoriti
krumat(i) se nadgotrnjavati se, svaati se
krecelj divlji duvan
krekas(t) debeo a kratkonog
kremen cukra kocka eera
krepalica mrava, loe hranjena stoka
krepa masovna epidemija; bolestan; siromah bez dovoljno hrane
krijomice kradom
krionica ploa koja se u grobu stavlja iznad sanduka
kriti kao zmija noge da se ne vidi i da se ne uje
krva bolest pasa
krivenik osoba koja se krije
kriviti se (A on nadodao ruke iznad glave i krivi se kao da ga asule.) zapomagati, derati
se, glasno plakati

krkaa plea
krkala konjski izmet
krkati halapljivo jesti
krk jemin ne priznati, tvrdoglavo se braniti od optubi
krmaukanje (Oni to ne umuju dobro da pjevaju samo krmauu.) slab glas za pjevanje,
bez sluha; (Bijae ona gluva baba izmiljela iz kue u avliju i neto krmaue gre no ikad
prije.) tankim glasom preklinjati, moliti, zapomagati
krmelji sekret koji lue oi
krmetina svinjee meso
krnut(i) snano udariti nogom
krnjadine krnjavi zubi
kroiti koraknuti
krok korak
kropilo rastopljena so koja se strca po zelenom grmlju da bi se osolila jagnjad
krov na dvije vode krov s koga se voda sliva na dvije strane
krpa obina enska marama
krpa resaa enska marama s resama
krpat(i) (A i zaduva ga je krpala kad je maglovito vrijeme) kaljati, teko disati
Krst (Vie se, due mi, ide u kurve no da se gledaju ruevine to su zidane prije Krista.)
Hrist
krstata gora etinarska uma
kruv kruh, hljeb
krvavac osoba eljan krvi i klanja
krvave gae bjeanje iz boja, znak ratnog kukaviluka
krvodunik onaj koji duguje krv, ubica kome se mora vratiti istom mjerom, krvnom
osvetom
krvutina (Ma ne mogu usprei krvutinu) uzavrelu krv, damar
krznovita apra koa divljai koja se koristi u odjevne svrhe
kubura kratka puka koja se nosi za pojasom
kuak pas
kuara kramp
kuka sa devet sisa naglaeno lajava ena, jezikua, jedna glava a devet jezika
kura psea kolibica
kua s crvenom lampom javna kua, kupleraj
kui koljenovi, sojevi
kna vrijedna u kunim poslovima
kudret snaga, mogunost
kuisat(i) pozivati vjernike s damije na molitvu
kukanje neto malo, neznatno

kukavac totalno neugledna osoba, jado, neko s bezbroj mana, osoba za aljenje
kukavica svetoga Lazara besprimjerni straljivac, ovjek bez imalo hrabrosti
kukali ga jadi za svaku pohvalu
kukotres kod preivara ila izmeu noge i bedrene kosti
kukrica zakljalo drvee, bunje
kukuljica kapuljaa
kukurijek biljka, vjesnik proljea, ima otrovna svojstva (Helleborus niger L. ssp.
macranthus)
kulak imuan seljak kod komunista tretiran kao idejni neprijatelj
kula konj sivo-pepeljaste boje
kuleta futrola
kulja stomak
kumbasit(i) skoiti i pobjei; zaleeti se i skoiti u vodu
kumbat(i) prepirati se, svaati se
kumbulj grupa bez bilo kakvog razvrstavanja, bez reda, gomila
kundaki udariti kundakom, kao toljagom
kundure cipele
kuneta jarak, kanal za slivanje kinice
kupus i dijete raati svake godine po jedno dijete
kura hrabrost, smjelost
kureva pljesma seksualno izazovna ena
kurelj muki polni organ
kurtalisat(i) se spasiti se, osloboditi se
kurulov predaleki predak
kurvin sin snalaljivac
kuskum, kuskun dio sedla koji se vee konju za rep
kusturica mali no, britvica
kuin jastuk
kunja provjera
kutrulja visoka mukobanjsta ena
kuvet snaga
kuanj mlaz fekalija
kuina kuhinja
kurelj klin kojim se privruje gredelj na ralici
kutarisat(i) se osloboditi se kakve nevolje, kurtalisati se
kvarat etvrti dio neega, etvrtina
kvartir pansion
kvasac (Da je za sva zla koja su se dogodila u Drobnjaku on kvasac od nesree.)
inicijator, ideolog, planer

kvasne mu gae kukaviki se uplaio

kviknut(i) kae se za posljednji krik svinje pri klanju; krepati
kvintal 100 kilograma
kvrat(i) kretati u stilu vrane
kvrkut glasovi krupnijih ptica
L
labrnja njuka
labudina aa od kukuruza
laamija (Ali tada to vie nijesu svatovi no laamija) neozbiljno drutvo mlaih
osoba, grupa pijanaca
ladnu vodu variti ivjeti siromaki, nemati nita osim vode
lajat(i) psovati, ogovarati
lajat(i) s koca nabijen na kolac psuje delate da ga to prije ubiju da se ne mui; kao
Vla sa koca
laka mu zemlja kae se za pokojnika da nema problema na onom svijetu
laknut(i) oporaviti se
lakomstvo tvrdiluk
lakosan lako se budi
lakoena osoba prijatna osoba, blage naravi
lambekoa jevtina, jaka i neista rakija
lamuine stare iroke cipele
landarat(i) klatiti se, mlatiti
lanut(i) opsovati
lapis olovka
lastra pleh, lim
lta kanta od pleha za nalijevanje bate
lv lave
lazina prostor na kome je ieena uma, mjesto e je neko poginuo
laac laov
ledinjak ledina, livada
leckat(i) se plaiti se, strahovti, skloniti se
legat(i) teko raditi, rintati, tegliti
legat(i) (iz knjige) itati, dugo priati
lelujat(i) (Lelujali smo nogama kao da nijesu nae.) drhtati
lektrika elektrina struja
lelije okomite stijene
lma memla, plijesan, miris vlage
lemat(i) udarati, nemilosrdno tui
lencun prekriva, arav

lepirat(i) (Nemaju ece pa lepira oko Begana.) obigravati, veselo se neim baviti,
raditi sa zadovoljstvom, veselo i lako ii
lepirica (ljeba) vrlo tanko pare, krika
levor revolver
leziljebovi neradnik, ljentina
libit(i) se stieti se
liberat(i) se osloboditi se neega
lian naoit, vien, lijepog izgleda
lija ima jedan testis
lijavica velika kia
lijek (Popadija lijek kopornu u ivot i razblei se.) veoma malo, malice, neznatno
lijenka dugako drvo koje slui za prostiranje vea
lijes daska, tica za mrtvaki sanduk
lima turpija za metal
lima na andar udarile dvije nepokorne osobe jedna na drugu, sl. ilo na ognjilo
limpija (Iz onih limpija e nema nikakve sree do kamena.) vrletan, krevit teren
linut(i) (Svako kome nijesu linule oi vidio je da je Desanka trudna. ) proliti se
linja strma kamena litica
lipsat(i) uginuti, krepati
liptat(i) ubrzano disati; neprestano curiti
listober prostor sa koga je ieen jedan lisnik; koliina gore za jedan lisnik
lisobrk razliite boje brkova
lis(t), lisnik odeene lisnate grane za prehranu stoke
lie osim, ne raunajui
lizdup poltron, ulizica, uvlaiguz
lizijerno anemino, boleljivo, lomljivo, slabano
loika zelena salata
loikast boleljiv, slaboga zdravlja, slabunjav
loga mjesto za odmaranje, leaj, boravite divljih ivotinja
loj ispod ovnujskijeh oiju oblik nameta koji su na raju udarali turski napasnici; trebalo
je klati ovnove dok se Turin ne najede loja ispod oiju peenih ovnujskih glava
lokum (cukra) kocka eera; ratluk
lopar (A odvalio ui kao dva lopara.) lokvanjski list
lotinja prljavtina, vlaan i buav zadah
lonica spavaa odaja
lubina ivotinjsko tijelo bez udova i glave
l epanica borova drveta koja slui za osvjetljenje ili potpalu vatre
lunjak vrti, oskudno imanje tek toliko da se posadi leja luka
luum ep; kae se za glupo eljede, ulum

ludura jevtina rakija

lg pepeo
lka pitoma zaravan u planinskom ambijentu
lukija prokuvani pepeo, cije (slui za pranje)
lumbarda vrsta topa
lumbrelo kiobran
lunarije jesenje jake kie s vjetrovima
lupetina lopovluk, kradeno
lupe lopov, kradljivac
lutor neuredna osoba, peksin
lza, luzalica dvolina osoba koja ogovara druge, izaziva svae i smutnje, ovjek koji
iri neprovjerene prie, ogovara, traari
luzat(i) (A im je zemlja okopnjela produili su da luzaju jedan o drugome i da jedan na
drugoga keze zube.) ogovarati, prepriavati, panjkatai
luara pepeljara
LJ
ljeljen jelen
ljeljenak jelenak (kukac)
ljepotu boju prelijepo, sa sreom
ljesa djelovi orgade napravljeni od dasaka ili prua; skrama abokreine
ljestve merdevine, stube
ljetoras (Gajo itkim ljeskovim ljetorasom voti maku.) mlad ljeskovi put
ljoka drveni otarak kojim se odbijaju telad dok se muzu krave (uz uzvik: Ljoke!)
ljubikura laka enska
ljucka utura glava, lobanja
ljucka slota ljudeskara, grmalj, snaan, razvijen ovjek
ljucki pas (Posve znam da su se Soii i ugote sortaili prije tri ljucka pasa i da im je
ortakluk brez ikakve natrune s oca na sina.) generacija
ljutit(i) padnuti
ljutac kamen kamen koji nije pogodan za obradu zbog tvrdoe
M
mca teki gvozdeni malj za razbijanje kamena koji su ustae za vrijeme Drugog
svjetskog rata koristile za ubijanje ljudi udarcem u glavu i bacanjem u jamu
ma bolest bilja, plamenjaa, neistoa, otrov
maija maeha
madarija dukat
Madarska Maarska
magla na Vele (Iguman Boris veli da je sprema Cara Lazara latinski kralj iz Mletaka bio
magla na Vele.) lako je oduvati, ne donosi kiu

ma jadan brate ova sintagma ima smisla samo u direktnom razgovoru, skree se
panja sagovorniku radi boljeg razumijevanja prie, slino: moj prijatelju, moj drue,
dragi moj itd.
majati (Pjevaju popovi i maju kadionicama ) mahati
majka mu stara (Ma, bogami, vidi se da je naitan i kolovan ovjek, ali mislim, majka
mu stara, i onaj ko je najpametniji treba da puti i druge da neto progovore.) uzreica
za smirivanje tona prii i najava nekog drugaijeg razumnijeg miljenja; govorei pravo
majkat(i) manjkati, nedostajati
majstor od drveta stolar
majstor od gvoa kova
majstor od kamena kamenorezac, zidar kamenom
makanja neja, nejaka osoba, dijete
makarondija onaj koji jede mnogo makarona, misli se na Italijane i one koje su za
vrijeme Drugog svjetskog rata Italijani hranili sa svog kazana; izdajnik, okupatorski sluga
makua (Nijesu vodili kue i makue.) bilo ko, nebitan
ml domaa stoka
malna manjina, malo (u odnosu na mnozna veina, mnogo)
malorek malo pria, negovorljiv, utljiv
malu, malua, maluina bu, plijesan, mahovina
malutat(i) buaviti
maljav dlakav, runjav
maljuga mauga, batina, toljaga
mna (Kao da ekaju mnu da im s neba pane!) hrana
mandarije dukati
mndija onaj koji svakome nalazi manu
mandukat(i) mahati rukama
manina narukvica
manisat(i) nalaziti mane
maniti lik (Ni binjadiji ni kobili tankoj bedeviji nije se prikazivalo ko za njima tri u maniti
lik!) ludak, manitov
mantenj, mantenjati sluiti s posebnom panjom; snabdijevati, dobavljati
mantija svetenika odora
mrca (Savi je uvlaio u nju do dna ovotanu oputu da niza nju reve marca i sukrvica.)
sekret koji curi iz svjee rane
marifetluk vjetina, majstorija, dovitljivost
mrit(i) doivjeti neugodnost, imati tetu
mrva stvar
maslo (engiu se, izgleda, sve to pretvorilo da je maslo cetinjskoga kaluera.)
potajna zamisao, ideja, predlog, plan

maslom guzicom mazat(i) razmetati se bogatstvom

mastika rakija karakteristinog mirisa
maala izraz zadovoljstva i radosti
maina mahovina
manja mana, kravata
matraci prevare
matrafa aa
Mato Gluac prorok; roen je u Koritima na razmei Crne Gore i Hercegovine, a umro
je u Bjelopavliima e je sahranjen kod crkve Svete ekne; prema narodnim eanjima,
mnoga njegova proricanja su se ostvarila
matrak nita
mauna mahuna
mavat(i) mahati
maven plav, modar
mavenjet(i) pomodreti
mazbata pismo, pisani dokument
mazgala mali nezastakljen otvor na zidu
mazija vrelo gvoe
mazlun naivko, onaj koji se lukavo umiljava da bi se dohvatio kakve sitne koristi
maet(i) sipiti dugo i uporno (kao kia)
meaica, meanica drvena poluga kojom se izdvaja maslo u stapu, mijealica
mean bivak, mjesto stanovanja, stalno boravite
meanit(i) se naseliti se
meanit(i) ivjeti, boraviti
medenica zvonce za stoku
mediina, medeina lijek, ljekarija
mednik granini kamen izmeu seoskih imanja
mea granica, ograda oko imanja
megarija vrsta rakije
meit mrtvac, kae se i za staro iznemoglo eljade
mekina mekota
melai aneo
melun, melunit(i) se lukavo se umiljavati, maziti se, pretvarati se
meraja ledina, neobraivan prostor
merak volja
metat(i) iz puke pucati, gaati
mertin kukuruz
mertinica kukuruzni hljeb
merzer dalekometni top

meteriz anac, rov, utvrda

metla i lopata onaj koji radi sve i svata, sluga
metnut(i) postaviti,poloiti sijeno stoci, nekoga unaprijediti u vii in
metnuti na kosti obui
metnuti pod kapus ubiti koga, zakopati
Metoija Gacko
meto skup loih ljudi, eljad nesposobna za bilo kakav posao
mezulana potanska stanica
migat(i) uplaeno mrdati uima, kao zec, mahati rukama
mijeg veliki, kuljav stomak
milet narod, nacija, religija
militar mnotvo, mnogo
milit(i) (Tako ja pitim i milim onom dadom dok se iza mene u nakav veliki tutanj.)
polako, neujno ii
milokura seksualno nezajaljiva ena
mimo ljude (Vele da je bio prazovit Zaim-paa mimo ljude.) po nekoj osobini
neuporediv, van svake konkurencije u neemu
minjistar ministar
mra miris
miralaj pukovnik turske vojske
mr miris
mirija dacija, porez
mirita zasluga za neto, priznanje za rad
miritat(i) brinuti se, imati neto u nadlenosti, upravljati neim; zaraditi, zasluiti
mirski (Nije ovsem Mojsija Zeevia u svu Crnu Goru bilo ni mirskog ni crkovnog
glavara) svjetovni
Misir Egipat
misnulo mu se prohtjelo mu sepoeljeti, imati volju za neto, poeljeti
mie plac, prostor za podizanje graevine, kuni temelj
miobrk ovjek tankih i rijetkih brkova
mi u duvaru znak nematine
mitarenje mijenjanje perja
mititi podmiivati, korumpirati
migar (U tri ona migara edi po jedna enska, a iza jednog banka s one druge strane
stoji onaj te toi pie.) posebna pregrada u tali za jagnjad ili telad, kotac; ove se radi
o pregradama (separeima) u kupleraju
mjed bakar, razni metali
mjeden bakarni, metalni
mlaenica tenost od mlijeka iz koga je izvueno maslo

mlaevina raana slama za krov kue ili tale

mld mladunad: jagnjad, jarad
mladana (krava) krava s teletom
mladit(i) se (Neki to su se vrnuli prekrepavali su ostatak vijeka kaljui i nateui se kao
da se mlade.) teliti se, jagnjiti se, raati mlade
mlatit(i) ra odvajati zrnevlje od raane slame
mleanin (uti) mletaki zlatnik
mlim mislim
mlinoguza ena naglaeno zaobljene zadnjice
mljerni oek odrastao ovjek
mljete umjesto
mnozna, mlozina vea grupa ljudi; veina,mnogo (u odnosu na malna manjina,
malo)
moba besplatna pomo porodici bez radne snage, ali i kakva vea akcija na
drutvenim poslovima
mobilje namjetaj
moa mokrina, dugotrajna juna kia
mrknut(i) (E mre mi svijes, te ja osuh na onu trojicu svato to mi je na usta dodilo)
smrtnuti
moiti kvasiti, potapati u vodi
moi ivotom biti sposoban za odreeni naporan posao
modraa plavo platno za proste akire
mojasil ekcem, kona bolest
mokro kumstvo krteno kumstvo
momaka polica vrijeme za enidbu
more moe
mor (dolama) crna
morska prina pijesak na plai
moskovka vrsta puke porijeklom iz Rusije
mosor (leda) klip, ledenica
mt, mont znak, upozorenje oima ili pokretom glave, signal, mig, gest
motljancija nesreenost, opti nered, guva
mozolit(i) progovoriti, neto rei
mramor obiljeje mjesta e je neko poginuo, obiljeje smrti, nadgrobni kamen
mravlja noga (ut je kao limunova kora, Arnauti ga reu na mravlju nogu, a mirie ljepe
no rakija peatlija.) ieckan duvan da sitnije ne moe
mrc mrtvac, slabi
mrcina uginula ivotinja, strvina
mrava mraan prostor

mravit(i) crnjeti
mripuki borac kome se ne moe porei da je uestvovao u ratu
mrcinluk opta zaputenost
mrginj granini kamen
mreit(i) (oi) slabo vieti
mrk crn
mrkit(i) se ljutii se, gledati namrteno
mrldat(i) bolovati dugo a bezopasno
mrljanuti pasti od iznemoglosti
mrljave mravo jagnje
mrnula ukrasna kuglica, inuva u erdanu
mra izmravjelo brave
mr mar
mrkat(i) odagnati kao psa, uzvikom m(a)r
mrtac mrtvac, pokojnik
mrtva jesen kasna jesen
muanat preerano oetljiv na rije, lako uvredljiv, prgav, teke naravi
muftija muslimanski vjerski dostojanstvenik
muhur peat
muimat imanje
mujezin ovjek koji s damije poziva na molitvu
mukaet obzir, obraanje panje, oprez
mulik, mulikovina omorika
muljaa (Doerane su dvije muljae od po pedeset kila.) vrsta bureta
munar minaret
munja (ga) opalila da ga kazni bog
mr peat
murisat(i) peatirati, udarati tamilj na dokumenat, zvanino potvrivati
murtatin izdajnik
murva dud
murvovaa rakija od murve
musafir gost, putnik-namjernik
mustra uzorak, primjerak
muavera ljeporjeivo skrivena prevara, podvala, zamka
muebak drvena reetka na prozorima
muka mrava crne dlake na prisima mukarca
muka mustra polni organ neto veih dimenzija
muke gae drijeene bilo seksa
muketat(i) strijeljati, izvriti kaznu strijeljanjem

muki kudret erotska mo mukarca

mukovat(i) jaiti se, pokazivati muku snagu
mutuluk saopatavenje radosne, dugo oekivane vijesti
muteselim upravnik manje turske oblasti
mutvak mrana i vlana prostorija, oak
N
nabarjait(i) subjektivno isticati vlastitu vanost u odnosu na druge, kuriti se
nabas izvrsno, izuzetno
nabasrljat(i) nesmotreno naleeti na neto prilikom hoda
nabiguzica, nabiguz, nabiguza ielica, poguzija, alavko, lakomac, deronja
nablizurak nablizu, blie
nabrat(i) naleeti na neto otro
nabriti navaliti
na bre (Tamo u, veli, razapeti svileno adorje, ba tamo na bre Uskoka.) blizu, da svi
vide
nbreknut(i) strogo podviknuti, zaprijetiti
na brote masovno
nacicat(i) (Nacicali su se str i prije no su se rodili.) nakupiti se
nacupat(i) natui, neto neprikladno obui ili obuti, nabiti kapu do uiju
naetiti se upadljivo i radoznalo posmatrati stojei
naokeit(i) se zauzeti smijenu pozu
nadati (Izletio sam iz pljace, pretrao pro mosta na Bojani i nadao da trim jednom irokom dado.) nastaviti bez odmora
nadgornjavat(i) se nadmudrivati se, nadmetati se hvalisanjem
nadebljat(i) praviti se vaan, mudrovati o neemu to je drugima mnogo bolje poznato
na deveto nebo uivati u srei
nadnut otekao
nadola (medovina) prevrela
na dvije vode (Uvieli su brzo oni da su Jakov i svi Graovljani na dvije vode!) biti lukav,
diplomatski raditi za dva gospodara; inae moe biti krov od kue na dvije vode
nadidan sloen
nafundat(i) nagovoriti s namjerom da se nagovoreni naljuti, napuniti
nafurijat(i) podstai nekoga na ljutnju, naotriti
nagamiti iz radoznalosti navaliti sa svih strana, kao gamad
nagan, nagat vrsta pitolja
nagazit(i) razboljeti se na mjestu koje treba zaobilaziti
nagao (dan) davno prolo podne
naget(i) se nakriviti se
nagiltati (Isti je car nagiltao knjigu arovitu.) napisati pismo s posebnim zadovoljstvom,

rei sve
nagobit(i) se staraki se pokuiti
ngole (To su nagole bili etnici) uglavnom, pretemo
nagracat(i (para) nepoteno zaraditi, stei imetak kriminalnim radom, stei sumnjivim
poslovima
nagre rugoba, fizika i moralna nakaza
naguljat(i) (Ma vljeruj, kao da si joj naguljao dva kuina u bluzu.) smotati stvari bez
reda, nabacati zbrda-zdola
naijediti se naljutiti se
naindivid, naindivin (I to ne pred ogledalom no onako naindivid.) otprilike, nasumice
naialit(i) se zadovoljiti se preko mjere, nauivati se
naizus(t) napamet
nafurijat(i) naljutiti, naotriti
najamlica najamnica, slukinja, kuna pomonica
najlak polako, tiho
najorgat(i) navaliti, narasti, nabujati, naplaviti
nakalje (Danile bio vapski pijun, te iljadu drugih nakalja i grdila.) rune rijei o
nekome kao nakazi i rugobi
nakastigat(i) nagrditi
nakekeruen (Onako nakekeruen sjaa s kljuseta) pijan
nakititi (pismo) napisati opirno pismo
nakomrdit(i) se namrgoditi se, namrtiti se
nakoito (Namrki se Aneta, tre mu oglav iz ruke i ree neto nakoito.) srdito, ljutito
nko tk samo tako, najbolje, primjerno na zadovoljstvo svih, perfektno, zapaeno,
bolje ne moe
nkri otro nareenje, poruka, opomena
nakriit(i) narediti, poruiti, opomenuti
nakriviti (kapu) proi odlino u nekom poslu, biti zadovoljan
nakudat(i) (Zajma Duma pare na kamatu, nakudava dugove.) prikupljati, naplatiti
nakvo nekakvo
nakvo kukanje (A kad nas Iguman zakanu kapljom priesta, povrnusmo se nakvo
kukanje.) esta fraza u crnogosrkom jeziku koja znai malo, tek toliko, malo bolje, ali
takoe jadno
nakoen, nakoit prijek, impulsivan ovjek
nakvirit(i) namoliti se, pojaviti se
nalbanta kova, potkiva konja
nalet proklestvo
nalet ih bilo (Taka im je vljera, nalet ih bilo) prokleti bili
naloit(i) (Da sve ispria igumanu Nikodimu kako je bilo i da zapamti to mu naloi.)

narediti, zapovijediti, predloiti

naljei naii
nm (Sedep naega nma, knjaz Nikola je naredio) afirmativano miljenje o
nekome, imati dobar glas, ugled
namenut(i) pomenuti, podetiti
namerat(i) istui, izudarati, izmlatiti
namirit(i) isplatiti dugove, oduiti se
namunjiti se naljutiti se
namurat(i) navaditi se na neto, oslaati
nanebesit(i) se nadnijeti se
naokrugalac ukrug, uokolo
naoposlom obaviti posao kako treba
na otvorene karte iskreno, svako neka gleda, igrati otvorenih karata, bez prevara
naodvan za jedan dan
naovdan naobdan, za jedan dan
napaloka (Bili su napaloku emeri, belenzuke, menue i erdani da ih bira.) sruke,
nadohvat, izuzetna ponuda
npamt izgleda, reklo bi se, navodno, pria se
na preu na brzinu
napodat(i) nadodati, nastaviti
napokleku bez oslonca, neigurno, nestabilno
na popi ii u toelet
naprcati naerati; dobro se najesti
napremase s distance
napreit brze naravi; prgav
naprtljat(i) svata napriati; pripremiti se za prtljanje, preseljenje
naprtnjait(i) krenuti nekuda s tereretom; poi prepotentno bez jasnog cilja
napuljit(i) (oi) jako otvoriti oi, izbeiti zbog velike muke
naputica puteljak, staza
naredna za valjalite ena voljna za seks
naru posuena stvar za uslugu
nasatike (Pobljegaoci se izmicali najlak nasatike i gladili oruje.) ii unazad
nse (Doselilo se odnekle iz Crne Gore nase dvljesta i kusur godina.) ranije, prije;
drukije
nasekat(i) dosta donijeti
naseirit(i) s uivanjem se nagledati nekog prizora
nasoit(i) uputiti na nekoga ili na neto
nasovrljat(i) nabaciti, nagomilati, natovariti neto bez ikakvoga reda i plana
nastai postaviti kapu

nastup padavica, epilepsija

nastavat(i) biti podstanar
nasuljat(i) naerati, nagurati, nabiti
nasumice bez reda i plana
nasvojit(i) zajaati
naikat(i) se napuniti se dimom, napiti se rakije, natoiti do vrha suda
naki (jezik) crnogorski jezik; zbori naki zbori da se razumijemo
naetovat(i) posavjetovati
naevaa torba iz koje se sije ito
naprdat(i) se narugati se nekome, seiriti
na tesrca popit ili pojesti neto na gladan stomak, ujutro
naevaa torba za sijanje ita
natalacat(i) se namazati se
natenane polako
natestar putar
natouljat(i) nemarno nazuti cipele
na treu obrada zemlje s pogodbom da se gazdi daju dvije treine prihoda
natruna la ili spletka koja se tajno plete oko neijeg asnog imena
natra (Priae pokojni Trivko Zupljak da latinski popovi iz Dubrovnika ne bi njihovijem
pitomijem natrama i nasmijanijem matracima) lukavstvo, prepredenost, sitna
prevara, marifetluk
natura (To je samo njegova odbrana od nature.) vradbina, gatka, zlo koje se tajno
plete oko neijeg asnog imena zlim pogledima i zavidnijem uzdasima
nauznake na lea, ii u nazad
navaka nafaka, srea, korist, udoban ivot
navi specijalni drveni sanduk s poklopcom u kome se mijesi hljeb
navoguz (Priao neko ovako ili onako navoguz se jednako kesi.) osoba s velikom
zadnjicom, u obliku navi
navardat(i) nabacati
navardi nabacane stvari, nered
navezati na pai rep izgrditi, izbruiti
Navijork Njujork
naviljak mali plast sijena
navietit(i) se jako se naljutiti
navorcat(i) nabrziti, pouriti
navora pries, hljeb
nazima nazeb
nazdirat(i) jedva gledati
nazdrelice hitro odstupiti

naditi jurnuti u bjeanje, pobjei s glavom bez obzira

nadrokat(i) se napiti se
naivo uivo
namikat(i) (Snjegove vode sproljea namikale zemlju.) dobro natopiti
neu rei preutau iz skromnosti
nebesilo veoma visok ovjek ali tanke pameti, neko to stalno gleda u nebo
ne bijeliti zuba nita ne priati, utati
ne bilo primijenjeno daleko bilo, ne ponovilo se
neis prljavtina, izmet
nedod nepoznato mjesto
ne da izduit(i) ne da odmoriti
ne da mu se u ele ne moe da zametne uljanik pela
nedoder ne moe se potroiti, ostarati, izdrijeti
nedoodi tamo e niko voljno ne ide
neja ostarjela eljad, eca
nejakuica slabi, tankolozovi, pripadnik neugledne porodice
nekcija injekcija
ne kvaeno obraza nije bilo suza
nemati avaza nemati dobre rijei za drugoga
nema zbora (Alipaa Stoevi bi, zbora nema, nabio na kolac vojvodu Jakova)
sigurno, bez alternative
nemripuka kukavica, slab borac
nenadnja iznenada, bez najave
nepoinstva (A konzul iz Dubrovnika vakao je ta turska nepoinstva i brao da ih javi u
zemlju Rusiju.) nedjela, zloini
neposluk neposlunost
neratan neraspoloen, zlovoljan
nesoj slabog pedigrea, lo, nemoralan momak
nespraen (Ma sve je u toj kui ilo redom i nainom, sem to odnekle stie grijeh te
Pero osta nespraen, nalet ga bilo.) osoba nedolinog ponaanja, nesposobna za rad i
red
nestati bijelog svijeta (I uze onome ovjeku gusle iz aka. Nestade mi bijeloga svijeta!
Ma ko to sad smije da prekida guslara kad me poduzela ona ljepota to e Princip da
ubije paega sina. ) zapanjiti se, iznenaditi se, uplaiti se, izgubiti orijentaciju
ne suiti obraza neprestano plakati, biti tuan i uplakan
netomilo odbojno, nesimpatino
Ne turaj me neu te turati! Ne diraj me, neu ni ja tebe
ne ulezi avole, vrae najava nemile scene, obrta u prii
ne uvatih ne zapamtih, ne shvatih o emu se radi

neuzviit niskog rasta

nezabulan (Vojin napisao svojeruno i u nezabulanu kovertu ostavio.) nezalijepljen
nezdrelice (Pa sam nezdrelice proputio u Javorak da sijeem krstatu goru o tankoj
dornadi) ii u paninom strahu, bez osvrtanja
ne zna se ni groba ni mramora nema dokaza e je i kada umro niti e je sahranjen
neznaven nepoznat; osoba s malo znanja
nevidovan nevidljiv, nestvaran
nevielica mrak
nie dozvat(i) nekoga ko brzo napreduje u karijeri
Nije niija do zore gorjela. svemu doe kraj
ni crni ni bijeli uti
ni crno ti oko u glavi (Pravo rei nije imao ni razloga da joj kae ni crno ti oko u glavu.)
bez bilo kakvih primjedbi
nikud majci nikud everima ni tamo ni ovamo, bezizlazna situacija
nikogovi ovjek bez pedigrea i linih vrlina
nimet hrana, hljeb
ni more do koljena onome koji ivi bezbrino, sve mu je lako
ni oko prsta konca nita
ni peen ni varen nedefinisan, i onako i ovako, ni vino ni voda
ni pet ni est ne ekati, odmah reagovati
ni se ni bre (A mogla je aavati koga oe i ime oe da joj striko Stevan ne kae ni
se ni bre.) ne rei nita, ne kritikovati, davati podrku utanjem, odbiti svaki prigovor
niskoguz ovjek sputene zadnjice, kratkih nogu
Ni slatka ni grka voka ne zrijeva za jednu no. sve ima svoj prirodni razvojni put bez
obzira na njegova svojstva
niti crni ni bijeli zbunjen, u oku, ubeuen
nititi pjesmu sastavljati, spjevavati pjesmu
ni u meko od uva krajnja ravnodunost prema neemu, gluv za vapaje drugih
nra udubljenje u kamenu, krip, rupa
no so i oi (A svaka posebice nijesu se mogle sa strinom Zlatanom vie no so i oi.) ne
podnositi se
novaka srea
Novijork Njujork
ni za mrtvu glavu ne pristati ni na koju cijenu
nuda potreba (mala i velika) za toaletom, WC om
nunik zahod, klozet, WC
NJ
Njirit(i) (ae za ovcama povazdan da njiri u ogledalo.)- zavirivati se, ogledati se
njemu se ne prepravlja on je nepogrjeiv, ima potonju rije, diktator

njijova njihova
njurit(i) (ae za ovcama po vazdan da njuri u ogledalo, a nita joj ne bi milije no da
vata bubamare.) uporno gledati
njutra malopriljiva osoba
njuvat(i) (Sedep toga to su se uvatili za noseve pa njuvaju.) priati kroz nos, gunati
O
obabit(i) se poroditi se
obadat(i) se motati se, vrzmati (goveda se obadaju kad ih jure obadovi)
obagljivit(i) oboljeti od bage, bolesti kopita, izgubiti snagu u nogama
obagnjaj jedna nit u pletenju arapa; obilazak, krug
obasukan ograen
obatljat(i) (U Vilice jezik ostudenio i obatljao.) omlitaviti, prei u nesrazmjernost, igubiti
vitkost, fiziki se deformisati
obaka ne raunajui, za razliku, posebno
obaest(i) opesti, obuzeti okolo
obit(i) (Milijarde zvijezda igrale su kolo oko mjeseca to je bio obeio kao ponono
sunce.) ogrijati, zasjati
ober sami vrh nekog brda
obestrvit(i) se (Niko nije dokazao kad su se obestrvili.) nestati bez traga, zavriti bez
groba i mramora
obeuiti odei uvo, unakaziti
obeznanit(i) pasti u nesvijest
obidovati ruati; okusiti, probati jelo
obijeljena okreena
obirak kart, otpadak, najgori u vrsti, ljudski kukolj
objutrit(i) svanuti, obdaniti
obladat(i) (Prije nego su komunisti obladali zemljom Rusijom) zavladali, preuzeti vlast
oblagat(i) izmilisti lanu priu o nekome, oklevetati
oblanjat(i) obraditi, uglaati drvo blanjom
oblike gutati nesavakanu hranu
oblista crno platno na tradicionalnoj crnogorskoj narodnoj kapi, deravija
oblizak zalogaj
obliznit(i) se roditi dvoje mladunadi, bliznadi
obloguz alavko, lakomac
oblomud mukarac uoljive seksulnosti
obluk (O njima vise ovnujski oblukovi, gube ua) drveni dra oko ovnujskog vrata
za aktar ili zvorno
oblutica kamenica, oblutak
obljen ofucan, otrcan

bljenak osmijeh, smjeak

bljenak provednica, malo bljesnue
obnemiljet(i) (Poto saranismo pokojnu Milicu, sve mi obnemilje.) omrznuti, izgubiti
volju za bilo ta
obojak pare sukna koje se stavlja u opanak da ne bi uljao nogu
obol obod
obraditi o ivotu izvriti samoubistvo
obrei (Obreci pisarima platu na godinu.) odrediti
obreeno dogovoreno uz zadatu rije da e se dogovor potovati, ugovoreno
obrekla muda uobraenost, usiljenost
obrenuti se malo povratiti raspoloenje
obresti se iznenada se pojaviti, treviti se
obret(i) se (Pomalo se onakih ljudi i kaluera raalo i obiralo u ovamonje krajeve.)
treviti se, zatei se
obrezat(i) poei se, raei
obrijat(i) popa rainiti svetenika
obrljat(i) uprljati
obrnut(i) pustiti gutljaj tenosti niz grlo, cugnuti
obrit(i) doivjeti nevolju, proi kako ne treba, imati lou sudbinu, imati vlastito
neprijatno iskustvo
oburdat(i) sruiti, razidati
obuvaa vrpca kojom se pritee opanak
ocampatit(i) ostariti
ocedit(i) (Ocedi vilanca Premra na mljesto, ma nije ni ciknuo! ) ubiti
ocu na glavnje ostati za evojku: ostala neudata u oevoj familiji
oarlije naoare
oek (Zgoani, oek, oek, oek ali nema Vratka) dugo ekanje
oenut(i) oepiti, otkinuti, zakinuti
oinjak otpadak od ita; najgori u vrsti
oitovat(i) (Prokletstvo kralja Vukaina oitovalo se i devestodvanaeste ) potvrditi,
ponoviti
ooplit(i) oglodati s skosti meso
oarito svjee, osunano
oka za seks raspoloena ena
od hod
odanut(i) odahnuti
odapet(i) puku pokazati mukost pri seksualnom inu
odasrat(i) ( Inglezi su ossrali kralja Petra i etnike.) odbaciti prezrivo kao izmet
od beike do motike vrijeme sazrijevanja u domaina kue

odbila se rna nemati apetita

odbijati sige s uivanjem puiti
Odbij se avole od mene! mimoii me nevoljo
od Bojane do zelena Lima nadugo i nairoko
odbuit(i) (Kako su ene odbuili od njega i kako su mu kazali ovo te u ispriati ne
znam ti ja.) razdvojiti
odbljen odlomljen
odboktat(i) odbolovati batine, odrobijati
odboljekat(i) glasno vikati da se raeraju vukovi; lelekati (pogrdno)
odbuit(i) (A toliko se bila u tu svoju uvenost ugrizla da se od nje nije mogla odbuiti.)
otcijepiti, otkinuti, odvojiti
odbulat(i) otpeatiti pismo, odlijepiti koverat
od devet eda imati u nasljdstvo od najstarijih predaka
o drvo i kami (Aleksije je nekako utekao te noi, te o drvo i kami) o drvlje i kamenje,
spaavanje ivota bjekstvom u nepoznato
dit(i) i hdit(i) ii da bi skrenuo panju na sebe
odiva udata ena u odnosu na svoj rod i roditeljsku kuu
odjakat(i) pobijediti svog rivala u rvanju
odlampat(i) otrati, odjuriti, brzo otii
odluit(i) odvojiti
odmet snijeg koji nosi vjetar
odmjerit(i) od ake do lakta savijanjem ruke u laktu pokazati da se ni u kom sluaju ne
prihvata neija ponuda
od naina uredan, sve na svome mjestu
odnoktit(i) (Odnoktio sam kui u Banjane.) sporo ii
odrina porez kao oblik uniavanja turske raje
odrijeit(i) (Zasakala se u meku zemlju i ne odrijeila.) odvezati, razvezati, osloboditi
ruke, ove sa znaenjem eksploditrati
odrina porez kao oblik uniavanja raje
odrljaina prevara, lopovluk
odrljait(i) prevarit, izmamiti, opljakati
odapeti puku pokazati mukost pri seksualnom inu
odasrat(i) (Inglezi su odasrali kralja Petra u etnike.) odbaciti kao izmet
odlampat(i) otii
od popasa do zaranka od ranog podneva do kasnog popodneva
odrezana (plata) odreena, precizirana
odrijezat(i) (Reci da upravlja njegovim plemenom kako mu pamet odrijee.)
odreivati kako mu pamet zapovijeda
odrlja (Okesio kapak pa se odrlja ispod oka crveni.) oiljak, oderotina, masnica

odrljait(i) (Da ou, kae, da mu odrljaim goveda.) oteti

odronut(i) (I odronuo od svakoga svoga na ove strane.) otuiti se od najblie rodbine,
zaboraviti na svojtinu
odudarit(i) vratiti udarac istom mjerom, suprotstaviti se
o dui visilo sam ispatao svoje grehove
odvicat(i) odvikavati
od zla oca a od gore majke kupljevina svega i svata
odak ognjite, dimnjak, dvor, kula
odakovi potomak neke uzorne, poznate porodice, od dobre kue, koljenovi, kui,
bogat ovjek
oda kroz guberine besmislen posao
oina rika odina molitva u uima inovjernika
oe gluvo bilo ne dogodilo se i o tome se ne prialo
oeven lijepo obuen
ofratit(i) postii dobar seksualni snoaj
ofrlje odoka, bez mjerenja
ojaelica, ojaeli baksuznici
oglav dio konjske opreme oko glave za koji se vee povodac
oglavina koa s govee glave
oglobina, oglodina oglodane kosti, ostaci hrane
ogorelina ono to je djelimino nagorelo
ogracijat(i) oveseliti se, oraspoloiti se
ograit(i) obradovati e, razvedriti
ogrizina ostatak jela
ogrnja ogrta, kabanica
oguglat(i) navii se na neto, izgubiti oeaj za neto, ne pridavati vanost
ognjilo i kremenica pribor za dobijanje vatre za paljenje cigarete ili lule
ojaelik jadnik
ojkat(i) kukati, zapomagati
oka nekadanja mjera za teinu (1,282 kg); boca od litre i po
okat u etvoro imati etvoro oiju
okedit(i) iskriviti usta, zinuti
okerosit(i) (I ne samo da se ne kaje, no okerosi da bi slatko gaao i u Kralja Aleksandra)
otro se suprotstaviti, rei u oi
okesit(i) otrombiti, omlitaviti
okinut(i) se ojesti se ipod pazuha ili izmeu nogu od znoja i prljavtine
oklasina (Nalet ih bilo, svi odvalili one oklasine kao mertin.) ove muki polni organ
veih dimenzija
oklepiti oboriti pogled, rastuiti se, oklempiti

oklijentit(i) (Niti je Tanasije pobrkao u pamet niti je oklijenitio.) zbog bolesnih nogu pasti
u postelju, biti nepokretan
okojasiti se ustro, prgavo, svadljivo se usprotiviti
k vojni logor
okojasit(i) stati u zatitu, suprotstaviti se
okolomatiti ii oko neega, kruiti, obilaziti
okoresiti odluno uzvratiti istom mjerom, hrabro iznijeti drugaiji stav
okorundat(i) (Potpomogne ga s parom dok se okorunda ) povratiti se u ivot poslije
bolesti, omoati
oko koat, mrav
okrajina okolina
okret(i) (Ja ojael nekako okreh da se rijeim na selidbu onda kad su agitovali da se
ide.) dvoumiti se, snadijevati se, oklijevati
okrenuti vljerom promijeniti vjeru, izdati
okrijek abokreina, zelena skrama na povrini barske vode; izrazito zelena boja
okroit(i) (A namijenjen za sedam kneeva da oko njega okroe kad sude s plemenom
patrovskijem.) esti okolo okrugloga stola
okrojit(i) udariti
okrs bijeloga baanskoga svijeta unakrs cijele zemaljske kugle, na sve etiri strane
okrtit(i) (Ali ujutru nekako okrtismo te se ne vrnusmo na vakat) odocniti, zadrati se,
usporiti, ulaganiti
okrupina lajm, sluzna masa u disajnim putevima
okuljavit(i) ugojiti se, odebljati, dobiti kulju
olediti se prestraviti se; nesreno se udati ili oeniti
oltara slobodno bez ogranienja
omastiti konopac umrijeti na vjealima
omeina ostaci zidova nekadanje kue
omica mlada kobila
omicat(i) umicati, bjeati
omljerit(i) odmjeriti, odbiti neto s nipodatavanjem, obino u izrazu od ake do lakta
omljeza (Poznava se davnanja ljucka omljeza.) ostatak starih kua, omeina
omrcinit(i) liiti ivota i uprljati
omrkao a ne osvanuo o njemu niko ne zna nita
omrknut(i) ui u no
onogot atribucija za starost grada Nikia iza koje stoji nekadanji grad Onogot
ono ispod sebe izmet
opadat(i) ogovarati
opali (Zovu se z brda na brdo maniti Crnogorci kao vuci na opali.) hladnoa s jakim
vjetrom

opalila ga nebeska munja ubio ga grom

opancat(i) priznati
opanjatit(i) ostariti
oparen ljutit
opasala bi se jezikom ena lajavica, svaalica
opasati (kobilu) pastuv oploava
kobilu
opatisat(i) se oraspoloiti se
opepelit(i) tek neto rei, progovoriti
opijait(i) umrijeti
opijecat(i) se (A kiridije naloi vatru pa se opijecaj, trenjivaj) grijati se kod otvorenog
ognjita
opipat(i) oiati
oplee (Nosila je usturenu krpu resau, brez oplea nije ni za stative edala.) narodna
ara na enskoj koulji, ovice
opiturat(i) ofarbati masnom bojom, lakirati
opljuckivat(i) gledati hranu ili pie koje niko ne nudi
opotit(i) se oznojiti se
oprit(i) oploditi (kae se za pijevca u odnosu na koko); izvikati se na nekog, izruiti
opreanice opanci napravljeni od govee netavljene koe i opute
oprnuta apra oguljena koa, oiljak od izgorijeli
oprnut(i) nagorjeti
oprznit(i) uprljati
opu veoma teak rad od koga se moe dobiti opu, kila
opu bruh, kila; survavanje s visine
opuit(i) se dobiti bruh, iskilaviti se; otkinuti se i pasti u ambis
oputit(i) dreku dati glasu na volju, najjae to se moe viknuti
opunit punaak
oputa nit od ovje ili koe koe za izradu opanaka i druge domae potrebe
orak orah
oratisat(i), oratlisat(i) (Oratisali Turci i bljenuli u obraz.) biti zadovoljan
ordija armija u Turskoj Carevini, vojska
ordonos ordonans
orfana slukinja
Orgo Horgo, gradi u Vojvodini
orjat, horjat, horjatin seljak, hulja, lopov, ugursuz
orkovina orahovina
ornjat(i) se grubo se oeati o neto
ortak poslovni drugar, partner

osaliti nekontrolisano se ugojiti, udebljati se

osamles osamnaest
oseirit(i) glasno se veseliti
osijecat(i) se izdirati se
osiroel oaloen zbog neije smrti, u koroti
oslegnut(i) odniziti
osmoguz prodrljiv, lakom
osmuen opaljen
osoje strana brda ili doline manje izloena suncu, suprotno je prisoje
osoljaj koliina soli dovoljna za jedan objed
osorljiva (rakija) ljuta, jaka
osorljiv svadljiv, prgav
osprijed sprijeda
osvanuti dui umrijeti preko noi
osvem osim
osovrtljat(i) nestruno oplesti dempet ili ozidati kuu
ostanuo irok trag imati brojno potomstvo
ostragua vrsta puke koja se puni s vrha cijevi, pretea dananje puke
ostrak ostatak
osuvoplealo govee neuhranjeno govee koje jedva hoda
osvem osim
oapiti okupirati, preuzeti, obuhvatiti rukama
oapiti drvo obuhvatiti stablo objema rukama
oiati na prvi lumer oiati do koe
otrivo eivo
otropiti se uspraviti se, stati na noge, osloniti se
otrivo eivo, no, hladno oruje
otropit(i) se stati na noge poslije bolesti, postii stabilnost, uspraviti se
ovena mlaevina skinuta slama s kojom je bio pokriven krov
oei se podviknuti, obrecnuti se
oetit(i) naslutiti, predvieti
otanala krv izgubio se soj
otarak toljaga, pare drveta
otava trava nikla poslije kosidbe
otcavunjat(i) umorno otii
otfikarit(i) odrezati, oei pare, otkinuti
otegliti klipa nadjaati u odmjeravanju snage zateui klipa
oteljenica oteljena krava
oteat(i) oteati

otii Bogu na istinu umrijeti

otii od oi stradati od urokljivih, zlih oiju
otijem tim, tijem
otkako je gavran pocrnio vazda, oduvijek
otke idui, hodei
otkrojit(i) (sudbinu) odrediti
otkrmeukat(i) vikati slabim i preplaenim glasom
otkuisat(i) zavriti pozivanje vjernika na molitvu
otljaz sitno, zakrljao stvorenje, bogalj, nesoj, otpadak
otole odatle
otpadit(i) se otuiti se
otpagavat(i) zaslueno patiti, plaati gjehove
otplit(i) otploviti
otplivit(i) otplivati, odseliti se
otponac okida na vatrenom oruju, obara
otprcat(i) oerari, udaljiti
otprtljat(i) odseliti, otputovati
otrbuljat(i) (Otrbuljatio pop i progruala mu brada.) dobiti stomak, fiziki se promijeniti,
ostariti
otrcat(i) odrei se neega
otrovan kao prit izuzetno i neprijatno ljut i prkosan
otrsit(i) opremiti nekoga, otpratiti; zapoeti priu kojoj se kraj ne moe nazreti; obaviti
posao
otricavat(i) se (Tako se i turski car vie puta otricavao kiljana to su postavljeni kad je latinski kralj posvojio Patrovie.) odricati se, zanemariti, ne pridavati vanost
otrpunjat(i) otii nevoljno pjeke
otrsiti ispratiti
otrak ostatak
otunjat(i) tajno otii, izgubiti se
oturisat(i) otovariti, odesti, otaboriti, uhvatiti mjesto
otutano zamaito, poveliko
otrijeti usta (Nikad nijesam vidio Konavljanku da ita zaloi na pljaci osim to otre usta
zrnom gvoa, kao ela.) osvjeiti
otvori (Imanje pokojnog Perka Mirkova s Pokoljevae kao da je smiljeno za progone i
otvori.) pasite za stoku
ovamiljat(i) se oeniti se, formirati porodicu, postati familijaran ovjek
ovijat(i) razdvojiti pomou vjetra ito od pljeve
ovlaile gae onome koji je od straha imao malu nudu
ovnujina meso od ovna

ovotan star, ved

ovrno umanjeno, oskudno
ovregolit(i) postii polni snoaj, svriti
ovsik ovas, zob
ovzir obzir
ozidat(i) kao arov niz gredu zasijati veseljem koje se ne cijeni
OZNA (Odjeljenje za zatitu naroda), komunistika tajna paravojna formacija koju je
naslijedila UDBA ( Uprava bravne bezbjednosti), zatim DB (Dravna bezbjednost),
danas ANB (Agencija za nacionalnu bezbjednost)
ozoviina zova
ozidat(i) napadno se razveseliti
oiica udubljenje ispod grudne kosti e se razdvajaju rebra
oitit(i) se pojesti neto od brana prvi put poslije gladnih godina
oivat(i) dojiti prazne sise
odrlje (Ojaeli tomak prikupi se do u odrlje.) grlo, podgrlac
omirkat(i) esto treptati, mirkati
P
paan ist, uredan, s uroenom otmenou
panica uredna ena, kod nje je sve na svome mjestu
paat(i) se mijeati se u neto bez poziva i velike potrebe, nametati se, uplitati se u
tue rabote
paariz (Misirska godina uinjela je paariz i od Rada Pavlova Dankovca.) nered,
zbrka
paek (E paek, paek, zaboravio sam da vi ispriam) priekaj, stani maloda ne
zaboravim neto vrlo vano za priu
padia paa
podrljak (Ranila se potlje trides godina onom jednom zdravom rukom i podrljakom
desne.) patljak, ostatak sakate ruke
pala lopata
pala Crna Gora okupirana od tuina, izgubila slobodu i svoju vlast
palac palata, dvorac kralja Nikole na Cetinju
pala gora opalo lie s drvea
pala muka na oiicu velika ekirancija
paloina ravna iroka sablja
palutina polovina mesa od braveta
pametovat(i) bistro misliti, znati komentarisati prole dogaaje, ali znati i predviati
nastupajue
pamrav modano oboljeli
pandrknut(i) nestati, otpasti, umrijeti

pandurica utvrenje, straara, policijsaka stanica

panda kanda, apa
panjat onemoali starac
papati (Da pape talijanske makarone i kekerue vermut.) jesti
parapet zid oko bunara
papaz (Nee me nadlukaviti cetinjski papaze, dina mi amana!) pop, svetenik; smjesa
svega i svaega; kralj u kartama
paren kau ladi (Ali, paren kau ladi, nije pomagala ni sila ni vlas da se nae Mato.)
onaj koji se uva poslije neuspjeha
parjavit(i) (Nije Stoja parjavila, no je odila jednako na vesele aluse i tune okupe.)
izostajati, odustati
paprica (im nestane zrnevlja da kaplje ispod paprice, on se probudi.) dio milina kroz
koji ce proputa zrnevnje pod toak
pariana koko oerupana koko
parjavit(i) (Nije Stoja parjavila, no je odila jednako na vesele aluse i tune okupe.)
istrajavati
parojak elinji neko pelinje rojenje poslije prvjenca, prvog rojenja
ps generacija, pokoljenje; pojas
pasat(i) proi, minuti
pasla se (kobila) plodila se s konjem
pasovat(i) uklopiti, pristajati po mjeri
pasti muka na oiicu velika ekirancija
pastrma suvo meso za zimnicu
pastuas(t) neukopljen konj; potentan mukarac
painski biljeg in
pai sin kae se ljudskom izrodu, pogani
patarica sitni inovnik, predstavnik kakve nie vlasti, poslunik, glavari koji se pravi
vaan
patisati prestati s radom, odmarati, mirovati
pazuvo pazuh
ped, pedo mjera od ispruenog vrha palca do vrha prsta srednjaka
pea snaga; truba sukna ili platna
peatlija zapeaena industrijska rakija
peene oi (Nijesu vienijega Beia imali u bratsvu ni peenijih oi u plemenu.) ima
onaj koji se nikoga ne boji, neustraiv
piti pecnuti
pei e u se trpjeti e
pedenca strmina
ped meu oi glupost

pegenca strmina
peke tako je
peksijan, peksin prljav, ruan, odvratan, gadljiv
peksijanska (sila, vjera) prljava, runa, odnosi se na okupatore
pelcovanje vakcinacija
pelud fini uti praak u praniku cvijeta
pendat(i) ii sporo sitnim koracima
pender prozor
pentar kamenolom, majdan
penuti ukrasti
perjanik poasni gardista na dvoru crnogorskog gospodara
perin duga kosa putena niz lea
perivoj park, cvjetna bata
perjat(i) plivati
pro ugao stolnjaka
pero za kapu nebitno, nije vano
perper crnogorski novac
peruina perje
psta (Stanoju bila velika psta ako d Malinu za nekoga ko s neim ne oskae od njih
dvojice.) uvreda na koju treba uzvratiti istom mjerom
pestokupljevina trunje, nitavna osoba u svakom pogledu, i fiziki i moralno
pe (od kabana) skut
peke dar, poklon
petama u guzicu (A kneevi otole petama u guzicu da vataju mutuluk Patroviima)
znak bezbinosti, radosti, slikovita konstatacija dobro obavljenog posla
petokolona izdajnik roene zemlje, saveznik neprijatelja; saradnik i plaenik spoljnjih
(neprijateljskih) sila koji radi protiv svoje zemlje ne samo u vojnom i politikom nego i u
ekonomskom i svakom drugom smislu
petroulje, petrolija petrolej
Petrovii s Njegua (crnogorska dinastija) vladali vie od dvjesta godina, s koljena na
koljeno, suverenom dravom Crnom Gorom: vladika Danilo vladika Sava vladika
Vasilije Petar I (Sveti Petar Cetinjski udotvorac ), Petar II (Vladika Rade), knjaz
Danilo knjaz/kralj Nikola; svrgnuta s prijestola politikim igrama srpske dinastije
Karaorevia i tzv. bezuslovnim ujedinjenjem Srbije i Crne Gore na Podgorikoj
skuptini krajem novembra 1918. godine
picmajstor zavodnik, valer
picmilet svatoinja, pogan, nesoj
pikopre ovjek koji hoe da se u svemu okoristi
pikovina miraz, enino imanje koje je zet naslijedio od tasta

pie krsna slava; ide na pie, ide na slavu

pijenut(i) izdahnuti, umrijeti
pijez pritisak, teret za pritiskanje neega
pilati egati
pile ece puno sitne ece u jednoj porodici
pilinik (Jedva je s Mljetika uteklo turskog pilinika da kae kako im je bilo.) pojedinac
pilin mladi pijevac
piljak okrugao manji kamen
Pi, moga grdila! najava nesree, nemilog dogaaja, nai se u bezizlaznoj situaciji
pinjal no
pinjata lonac s jednom drkom
pirnuti u orbu napraviti nekome veliku tetu
pirun viljuka
pisak glas koji poziva u pomo
pisanica pelcovanje od boginja
ptati se (Duka se pita s ona nekolika ovjeka i oni mu uinjee mljesto kod sebe.)
pozdraviti se, rukovati se
ptati hraniti dijete ili nemono eljade
piti rednju piti svaku au koja se ponudi
pitura boja, lak, farba za drvo
pizati (On nije podizao brava da vidi koliko piza.) mjeriti teinu, zategnuti na vagi
pizdoklek ptica iz porodice sova; neugledan i podmukao, utljiv ovjek
pizdovoa ever uz nevjestu
pidrit(i) zagledati se s posebnim interesovanjem, uporno gledati
pidronja visok, neprikladno graen ovjek
pjadela, pljadela porculanska posuda za jelo
plkat(i) ispirati
plamirat(i) planirati
plamit(i) mijenjati boju lica, crvenjeti se od stida
plandite hladovina za stoku kad je velika vruina
plsa (ljudska) krupan ovjek; obilat komad neega
plastidba skupljanje otkoenog sijena na livadi
plak bojaljivost, pribojavanje, strahovanje, bojazan
platiast tanak a dugaak, vitak, lijepo graen ovjek
platiti glavom poginuti zbog neega
platiti kao Marko majku dobro platiti
plaovit brz, ljut
plemenik istaknuti pripadnik plemena
plesa ljucka razvijen, lijepo graen ovjek

plesnut(i) se napraviti gest nipodatavanja; oerati enu

plesti sijede kose posieti, ostati usielica
plta crnogorski novi
plisirana kotula suknja sa sitnim faltama
ploni krov krov od kamenih ploa
plotunat(i) gaati nogama, iftati se
plovati se igrati se plovke, ili plojke (dvojica ili vie igraa kamenim ploama gaaju
odreenu metu), igra se na kakvom okrajku koji nije obradiv
pljacarski gradski
pljaska pjega koja se pojavljuje po licu kod ena u ranoj trudnoi
pljat tanjir
pljezat(i) mukotrpno hodati uz strminu
pljunuti otac po svemu mu lii
pljuskalo svaalica, prialica
poara teta uinjena na livadi ili njivi
pobljeno ulite postavljena konica
poboravit(i) zaboravljati
poakarila sua sprila ega rastinje
poinut(i) odmoriti
pois(t), poina (Nikad joj majka nije davala lijepu preu no samo poinu i tuicu)
vuna iana u proljee s ovijeg stomaka i repa, slabog kvaliteta
poitovati potovati
poivalo mir, odmor, mjesto na putu za odmaranje, krevet
pookljanit(i) (Neka se Latinin pookljani sa enom potrae pred njijovoga popa da se
precibri u obraz i ispovijedi.) posvaati, sporekati se
pooim ouh, zauzeo mjesto oca
podburekat(i) nagovoriti
podezvijat(i) polueti
podina ledina, pod
poderina staro, iznoeno
podezvijat(i), podizvijat(i) (Ti su ga razgovori odravali da ne podezvija od samtine.)
polueti, ispametiti
pdi prva poeta odivi, pohodi
podizat(i) brinuti o eci do punoljetstva
podlanica mjera za duinu jednaka irini jednog dlana
pod led kae se za okoga koji materijalno propadne, bankrotira
podloan (Priznali ga za svoga gospodra kome e biti podloni.) vjeran, lojalan
podljepua (Oe, ali kako s oskudna imanja i sa enom podljepuom!) lijena i
zaputena ena, loa domaica

podmaza sredstvo za podmazivanje

podmetnut (konj) ukopljen, kastriran
podrepit(i) prevariti
podustajat(i) naplaviti, natopiti vodom
podutorit(i) ojaati, osnaiti, podrati
poduzeti unavieti
pod zarok u opkladu, govorim istinu
podotavit(i) podmladiti se (za travu)
podraivat(i) izazivati, nervirati
podrepa poltron
podrijetlo porijeklo
podubica mali hrast (dub)
podumijenta temelj
podustat(i) najesti se sit
podustat(i) poplaviti polje
podutorit(i) nahraniti, podmiriti stoku, ojaati, podrati, zadovoljiti
podvirep pijun, poltron, osoba bez bilo kakvog otpora ma ta joj se skresalo u lice,
nikakav drug, grebator, jadov, kukavica
pofermat(i) potvrditi, odobriti, sloiti se
pogan ljudska maksimalno nemoralan ovjek, bez i jedne vrline, nitavilo
pogledat(i) niz nos (Oni to su za njom pljuskali dok je bila crnogorska vojska u Zgoenu
pogledae niz nos.) postieti se nekog svog ranijeg (ne)djela
pogovnat(i) se posvaati se, napraviti nered
pogrenica evojka koja je rodila vanbrano dijete
pogrijeiti (Reci da s evojka mora pitati s kim je pogrijeila.) zatrudnila, ostala u
drugom stanju
poguzija ielica, alavko, nabiguzica
poitat(i) poutiti
pojadu po zlu
pojael nesretnik
pojagmiti se takmiiti se ko e prije da zgrabi neto to je dabe
pojakat(i) se pohrvati se, isprobati fiziku snagu s odgovarjuim rivalom potuijui
odreena pravima nadmetanja
pojamit(i) (Kad su se nakvi usprotivili, Tomo pojami da odrijei Garova s vlaega. )krenuti
pojarit(i) se (Mi se pojarismo, ae doi do grdila, ali onaj Latinin to je dobro pismen
breknu na one njijove te svi mugnue u baraku.) uzbuniti se, uznemiriti se
pojata tala
pojebljiv sklon estim seksualnim radnjama

pokaban pohaban, izveao, pocijepan

pokarabosit(i) se pokvariti se
poklopnica nadgrobna ploa
pokomadit(i) estoko se posvaati
pokonje potonje
pokonjom po njijovu glavu bilo im posljednje
pokopat(i) shraniti
pokovrljat(i) porvati se, tresnuti nekoga o ledinu;popadati po zemlji
pokrumat(i) se posvaati se i brzo prei na fiziki obraun
pokriti se uima zautati, priznat sluganjsku ulogu
polapan lakom, grabljiv, pohlepan
polenut(i) ( Prevre onim zdravim okom kao da mu je polenulo.) zadaviti se zalogajem
hrane, zapeti u grlu
poleti kod zloga iksana da uradi vradbinu
polica vrijeme za udaju
policman policajac
polignjat ukalj zadnje noge braveta
polijevonja zaputen ovjek, jadov
polizati se pokliznuti se
polojiti oima oeati se krivim i pogledom moliti za oprotaj
poljumaa (U aja bijae sve iznitalo osvem muke poljumae.) muki polnni organ
poljevaina novani dar koji mlada dobija od stvatova
pomamiti polueti, izgubiti kontrolu nad sobom zbog ljutnje, raspaliti strasti
pomamljivat(i) nekoga nagovarati na brzo reagovanje protiv neprijatelja
pomavenjet(i) poplaviti, pomodreti
pojmiti namjeriti, krenuti
pomidora paradajz
pomojit(i) (Rekao je na otvorene karte da je pomojio Patrovie) blagosiljati, prisvojiti
pometina ljudska nitavilo, ljudski otpadak, blam
pomlatit(i) pobiti, masovno strijeljati
pomrkua ovca koja se mre, oploava
pomeu izmeu
pomojiti posvojiti
pomust(i) jalovu kravu raditi uzaludan posao
pomuka onaj koji ponavlja neku radnju; odnosi se na ovcu koja se u prvi mah ne omre
pa insistira na ponovnom priplodnom inu
pomutit(i) poremetiti, posvaati
ponaaj ponaanje, gest, manir
ponderak policijski pendrek

ponese avo teta koja se ne moe nadoknaditi

poneen za braom biti dobar, iskren brat, svojatan
poodnja kava kafa koja se slui pred odlazak gostiju
poitat(i) pouriti
pokonje potonje
pont habrost, kuranost
pontat(i) naglo krenuti, nasrnuti, nagrnuti, nameraiti, pokuati, navaliti na neto,
kidisati
pontura jaka promaja, propuh kao uzrok prehlade
pooim oug, koji je zauzeo oevo mjesto
popas vrijeme za prijepodnevno napasanje stoke do odmora
popatit(i) se postarati se, preduzeti
popetljat(i) zavezati
poperit(i) postaviti na vidno mjeto
popetljat(i) (u lance) povazati zarobljenicima ruke
popi uriniranje, mokrenje
popimaniti se promijeniti miljenje, odustati od dogovora, prevariti
popit(i) trun (Drugi vele da je Milan poginuo, a da je Desanka popila trun sa nekim iz
sela. ) zagonetno ostati u drugom stanju, zaeti, zatrudnjeti
poplav poplava
poprdusit(i) se uobraziti se, umisliti se u sopstvenu vrijednost
popret(i) po tragu izgubiti
poprijeit(i) se suprotstaviti se
popruzi kolani kojim se privezuju samar za konja, mazgu, magarca
popu kazat(i) nije vrijedno panje
poputit(i) svezati konju prednje noge, onesposobiti konja za trku
popuz osoba slabog karaktera
poprenica vrijedna ena, ona koja sve na vrijeme uradi
potkaitit(i) prihvatiti, podusloniti
porasan zdrav
porevat(i) poi (suze), zaplakati
porezat(i) se prikupiti novac od vie osoba, dobrovoljno uloiti za optu stvar
porinta beskorisno eljade, toliko vrijedno koliko jede i stoji na nogama, ielica
porjavit(i) utiavati, slabiti, prestajati
portik kuni hodnik
porubina ivica
poronut(i) potonuti, otisnuti se u ambis
portik hodnik
posati posisati, podojiti

posalidan poploan
posapina komadina
posigur sigurno
poslug poslunost
posmre dijete roeno poslije oeve ili majine smrti, siroe
posobac mlai sin
posobci sinovi braa roena jedan iza drugoga
posoksija, pososija neorganizovana grupa, gungula, guva, vika
posrane pete znak za veliki strah, varijanta upozorenja: bjete pete posra vas guzica
posrat(i) tavnicu izdrati zatvor, odleati kaznu
posropeta neuredna ena
postaja policijska stanica
postalica ostarala evojka, usielica
postrcat(i) poprskati, potrcati
posula eca veliki porod, esto raanje
posuje (Kad se zgone bravi na posuje) proctor s vodom na koji se ljeti javi stoka iz
bezvodnih krajeva
posve sasvim
posvojit(i) okupirati, prisvojiti
poenut(i) skrajnuti, pomjeriti
poivat(i) pokrivati krov na kui ili tali snopovima raane slame
poprdica (Visok i lijep momak zaludu, jer je mangup i poprdica.) neukusna ala, ovje
koji se sprda
pova slamni krov
poek; grad na poek strmina, grad podignut na strmini
poest(i) okupirati, osvojiti
pt znoj
poteci pouri
potegnut(i) maka za rep doivjeti veliku nevolju, imati problema
potekar apotekar
potes (Ono to je Nastadin potroio da se ne izgubi glas Tomove kue i potesa moglo ga
je usprei ) zemljite koje ini osnovu jednog domainstva
poteit(i) se pomuiti se, postarati se, zainteresovati se, stii
potkaitit(i) (Kralj potegne setenciju to je njegov predak potkaitio sa sedam patrovskije
kneeva) dogovoriti i potpisati dogovor
potkoila slezena oeaj straha i tete
potkoviljit(i) sagnuti glavu, spustiti glavu na prsi, priznati poraz
potleuit(i) se primiriti se, postieti se, priutati se
potlje poslije

potpetit(i) otetiti
potprenjak uliar, gradska lutalica
potprititi tabane umoriti se hodajui
poto poera
potpla obue dio obue na koji se gazi
potprit(i) (Smail-aga se bio potprio da s neta velikoga priije za pau.) planirati
zaneeno, nai momenat za dokazivanje
potra teta
potragljiv za enskijm vazda mu je na umu zavoenje i udvaranje, enskaro
potr poera
potrebnik (Ista je zakonska uredba nareivala da onaj potrebnik koji vre zemlju)
veliki siromah
potrevit(i) pogoditi
potrk trka
potrka potrko, poslunik, trkaralo
potrpenjaci oni koji gledaju samo da se dabe najedu, grebatori, gladnovi
poturica opti naziv za one koji su dolaskom Turaka na ove prostore primili islam
povermat(i) potvrditi, posvjedoiti
poveat(i) izgubiti svjeinu, ostarati
povlaat(i) poravnati oranicu, podrljati
povlait(i) guzicom (Dopriano mu je stotinu puta da je z guzicom povlaio svak ko je s
Latinima orao.) raditi veoma neprijatne poslovenastradati u poslu za nekoga
povrivat(i) pritiskivati
povtorit(i) ponoviti
Pozdravi Aliju i vojsku! gotovo, kraj, razlaz, ratni gubitnik mora ii svome glavnom
vojskovoi da mu saopti vojniki poraz
poznaja (A zategnuto lice kao struna, od kakve grebe ni poznaje.) trag, dokaz
pozorit(i) se ponositi se, diiti se
pomirep pridvorica, ovjek slabog karaktera
prm pramen
pranut(i) poeljeti, misnuti se; doi na misao, naglo rijeiti
praka (brana) najmanja mogua koliina brana koja bi mogla spasiti ovjeka od
gladi
pratljaa drvena lopatica za pranje vea
prz priplodni ovan ili jarac; mukarac jake seksualne elje
praznoruk bez posla
praznov siromah
prazovit spreman za oplodnju, potentan, provit
prcanj (Stao ga prcanj kroz onu drlje, a onaj ovjek nado se za njim.) tutanj, panika,

jurnjava
prcat(i) panino jahati, lomiti se
provit potentan, uglavnom se kae za ovna spremnog za oplodnju
prdekana zatvor, tamnica
prde u gae putanje vazduha koroz mar, prdnjava
prebiskat(i) detaljno pretraiti
precibrit(i) se skunjiti se, izgubiti veselost, presamititi se, lukavo traiti samilost
precijeena vlas najbolja runska vuna
preetverit(i) jedva prei
preetat(i) ostariti, osuiti se
predaci preci
predat(i) kolu zavriti kolu
predruak doruak
preduit(i) predahnuti, kratko se odmoriti
prea vunena nit dobijena iz kuelje na vretno
pregaivat(i) nekakva vrsta vradbine u kojoj se koriste ugarci
pregnut(i) poduhvatiti se kakvog posla
preguljenik ovjek premoren tekim radom, s duom u nosu
prekotarit(i) (Prekotarila bi imovinu da joj otac Mijajlo nije pomogao.) sasvim unititi
prekratiri presuditi
prekucat(i) bolesnika pregledati, vizitati
prekurlat(i) (Svi su pretekli i prekurlali panjolicu.) ostati iv, spasiti se, preboljeti,
prebroditi krizu
prekusturit(i) (Pero uljezi, upitaj se s vamiljom, pa se precibri i prekusturi kao da je sve
pokopao.) naglo izmraviti, usukati se; ulukaviti se, ukurviti se
premajkat(i) manjkati
premetnut(i) se (Ja sam ti obrio kao onaj iz prie to je stio da se prometne, pa se premetno!) pasti, preturiti se
premicat(i) (Tako mi baksuzno eljade nije prag premicalo.) prei, prekroiti
prenemoi se pasti u nesvijest
prnka (Turci bili zaeli z dvije bande, a Crna Gora tu odma pro prenke!) malo
uzvienje, brdace, najblia linija horizonta
prepoet(i) preuzeti, kopirati, preuzeti mustru
preporijecat(i) negirati, polemisati
preprcat(i) (Malo poprije pogibije pokojnoga kralja Aleksandra naini Uro Stepeti dijete
u neku Nevenu Bator to joj je tada bilo preprcalo trides godina.)prei, vie od;
preerati, pregnati; pasti s visine i ozlijediti se, poginuti od pada
preprtnjaa (torba) nosi se visei o ramena na leima, kao ruksak
prerivljat(i) preliti

preserepit(i) mlatnuti tapom po leima

preserepit(i) se (Zavri, napregni se i preserepi se, ali sve ti je daba.) jako se poviti,
nagnuti nad kakvom dubinom
presijek lumbago, diskus
preslaka poslastica
preskakat(i) jedan pro drugoga (Neka su pukle tri puke partizanske, etnici su preskakali jedan pro drugoga.) panino se razbjeati, spaavati ivu glavu
presoavat(i) dojavljivati, pijati
prestaviti (Tu je kamilavku nabavio i pokabao trei po redu iguman Praskvice koji se prestavio, u istu kamilavku) umrijeti
presvisnut(i) umrijeti od kakve ekirancije
prea brzina; hitna potreba
preinuta (krsta) oboljela lea koja onemoguavaju normalno kretanje
preenak zalazak sunca
prelica preslica, sprava za runu preradu vune
pretinuta u pas tankog struka
preek (u krstima) bolesna kima, diksus hernija
preenak zalazak sunca
pretabat(i) (I ono to je znala roditelji su stukli s glave, a sestre je pretabale.)
zapostaviti, potcjenjivati
pretio debeo
pretkazat(i) nagovijestiti, predvieti
pretulit(i) (vatru) ugasiti
pretvarat(i) se priviati se, halucinirati
previi priviknuti se
prevalit(i) (Ma bilo je prevalilo podne) proi,. minuti
prevatit(i) ujarmiti vola u pogrenu stranu; prihvatiti, prikopati
preveremit(i) prepatiti
previknut(i) (Ja se ne mogu previi na ovu novu modu) naviknuti se
prevrela medovina medovina prela u alkoholno pie
prevrnuo se svijet znak velikog iznenaenja, zaprepaenje koje izaziva vrtoglavicu
prevrnut(i) svijest polueti, skrenuti s pameti
preati ekati da se neto epa; posmatrati iz prikrajka;pratiti nekoga s ciljem da mu
se postavi zaeda
prevat(i) savakati
pribirat(i) (Pribirali su me i oni evljani koji su bili za partizansku struju.) cijeniti,
prihvatiti, uvaavati, pomagati
priblaznjit(i) pripitomiti, prvui
pribran cijenjen, potovan; smiren, odmjeren

pricapit(i) vrsto stegnuti

prialo prialica
pridireit(i) svezati za direk
prijeanje konjski brzi hod
prijestolje presto
prlina pjeskovit teren
primrcanje dolazak noi
prinat(i) primai
pribran meu narod potovan, poeljan
pricapit(i) vrsto uhvatiti, pribiti se uz tijelo, prionuti
pricvrljet(i) (Ne znam to mu je pricvrljelo da eni sina) dotuiti, dojaditi
priala (Ja se samo ijedim na drkalice to ih priala izmiljaju od beleca.) prialice,
traeri
prialica priljivo eljade ija pria nema cijenu
priek pozajmoca novca na ekanje, veresija
pridalo se dijete rodilo se
pridruga muki polni organ
priganica krofna
priguzit(i) stidljivo esti, priesti za trenutak
prijeat(i) brzo hodati, jak konj prijea; praviti opanke
prijeed ela konica pela starija od jedne godine
prijesnac (Ma kunu se da su mu se bile nabuile prsi kao prijesnac.) nabujali mrsni
kukuruzni hljeb
prikumak kum ianog kumstva
prilikom (Prilikom, dobri im voltovi, pa se iz njih ne moe nikako pobjei.) navodno,
pria se, tako tvrde, otprilike
primai se eni imati polni odnos sa enom, seks
primaljaj Boga pozvati u pomo
prinat(i) pribliiti se
prnjat(i) veselo jahati
pripirit(i) (Pripirio sveti Ilija njegovom zvijezdom) dobro ugrijati
priporac (Naisto me probo s onijem vlakijem priporcem.) ove: muki polni organ;
inae: strmen, uzbrdo
priprto strmo
prisluga (Svi Pustopoljani slave Svetoga Pantaliju, to im je prisluga.) sporedna krsna
slava, prislava
prisoje osunana strana brda
prispjet(i) stasati za enidbu, evojka za udaju
priit(i) biljegu dobiti unapreenje u vii vojniki in

pritandarit(i) privezati bilo kako

pritisnuti enu obljubiti
pritucat(i) initi erotske pokrete prilikom polnog odnosa
prituliti se primiriti se, prikriti se, priutati se
prituilo mu da klanja oetio obavezu da se moli bogu za spas vlastitog ivota
pripuit(i) privezati
privicnut(i) s elanom zapoeti neki posao, neto iskreno prihvatiti
prkno mar
plo strmina
prlina pjeskovito tle
prljo (sir) tvrdi sir bez masnoe
prnut(i) u iu propasti, bankrotirati
prnjat(i) mrgoditi se
prizajmit(i) poerati
(A mlai knez jordamli prnja drugoga ata krata.) uobraeno, nesojski jahati konja
pro preko
probrcnuti se iznevjeriti oekivanja, pokvariti se
procaketi doivjeti uspjeh i sreu, procvjetati
procavunjati nezapaeno proivjeti ivot
prociknuti (Te se zborilo da su svijem Podgorianima prociknule ui od Markova avaza.)
zagluiti, probiti ui jakim glasom
proetveriti ii uz pomo ruku
proepaa erotski iskusna ena
proerati zadnje mimo prve naerati u bjeanje s glavom bez obzira
prdan danju, preko dana
prodati vjeru za veeru primiti drugu religiju da bi bolje ivio; u Crnoj Gori uobiajen
komentar za one koji promijene politiku opciju, uopten naziv za izdajnika koji se
prodao neke koridti radi
prodo dugaka uvala
produmati porazmisliti
profekt savreno, perfektno
profumati (Nema Banjanina koji nije profumao neke cigare to ih nazivlju populare.)
popuiti
progaveljati neujno proi
progledali laktovi i konjena slika velikog siromatva, iscijepano odijelo
progon uzani prolaz izmeu dva imanja
progoniti se napadno mijenjati modu
progovoran zna lijepo da pria, dobar porialac
progruana (kosa) djelimino sijeda

prohesapiti (Sad se morete lako domisliti kako je prohesapio Smail-ga.) promisliti i

domisliti se, sebi razjasniti neki problem
prokriviti se zavritati
prokvrati javiti se kao ptica
proliti se dobiti dijareju, proliv
prolonga vrijeme za ekanje
proloiti proputiti
promai se dobiti proliv
prometnuti (Ja sam ti obrio kao onaj iz prie to je stio da se prometne, pa se premetno!) preobratiti namjeru u neto drugo, odustati od plan
promozoliti progovoriti tek toliko da se uje glas
propitalo majino mlijeko (A pod Austrijom nam je propitalo majino mlijeko.) muke
da eljade zaali to se raalo i zbog toga proklinje vlastitu majku
propirljaj vatre toliko koliko je potrebno za nalaganje nove vatre
propirati stei, profitirati
prpito (Ma propito se svi kure sa tapom.) sigurno, sasvim, potpuno
propust tunel
prorevati protei
prorijez uekotina
prorokovati predviati budunost, odgonetati neiju sudbinu
proropitati (Onaj ed jopet proropita) jeati, jaukati od bolova
proskupsti raupati
prosoavati (Banjani su bili vljeti pa su prosoavali Crnogorcima e ima dobra iera
niz Ercegovinu.) odavati, dojavljivati, pijati
prspa (Na svu tu njezinu prspu
Nastradin oda je pitomo upitao.) detaljni i opirni iskaz
prospa s neba padavine
Prosto ti bilo! neka je optoteno, dato bez uzvraanja, sretno
prosti dan radni dan
prosundati (Kad izae muterija, ja se jopet prosundaj ispred vrata) proi koracima
bez ritma
prosut u monje opuen, kilav, ima bruh
proarica ( A prve proarice s proljea proetaju na ugrenovsko pasite.) mjesto e
okopni snijeg
protalamariti proi bez cilja, prolutati
protoiti udariti nemilice kamenom; dobiti proliv; probuiti
provati probati, provjeriti, degustirati, okusiti
proviavati planirati
provirati nositi se s nekim problemom godinama

provojgora ena labavog morala

provrsti uenuti (konac u iglu)
prozuko daleka svojta, izvanji roak
prozumbati probuiti zmubom, proupljiti
prodro guku (Prilikom da je Svetozar prodro guku i preutio.) s mukom otutati neki
nemio dogaaj
proeti snano udariti
prsak erotsko usijanje, klimaks
prslina vagina, enski polni organ
prs obraza imati bar malo potenja
prstenati se igradi se igre prstena
prtenice donje gae dugih nogavica
prtite rublje, ve, odjea koja nije od sukna; platno koje nije od domae tkanine
(pree) izatkane od vune, suknita
prilikom (A i on, prilikom, nije bio poneen za braom i roditeljima.) navodno, o tome
ima injenica
prodan preko dana
propito potpuno, sasvim
proropitati poeti teko disati
prosut ima bruh, kilav
protoiti s kamenom pogoditi kamenom
provariti se mlijeko se provari kad se progrua
provati probati
provojgora ena slobodnog ponaanja
provrsti provui kroz ui, dati do znanja
prozuklo mijeko pokvareno mijeko
prozuko daleki roak
prodrijeti progutati
prtina staza kroz snijeg
prtljati seliti
ptruptukaa (Ove nae ptrupukae zabiju nos u ledinu kad krau, a valjaju korakom
koliko dobar kozbaa.) (prema uzviku ptru! kojim se gone konji); ena koja se ne
dovaja od stoke
pruga autobuska linija, autobus
pruina mala koliba za prenoite obana
prvi kokoti najraniji jutarnji poj pijevaca
prvomraje suton
prvljenac prvjenac, svat koji prvi dolazi do evojine kue; prvoroeni sin
przniti prljati, tetiti

pre zainteresovan, amiciozan, vrijedan, uporan, brz

pribaba sitni pljaka i razbojnik
prina (morska) pijesak
ptruptrukaa ena koja se ne odvaja od stoke (prema uzviku kojim se gone konji)
pucivo vatreno oruje, municija
pue slom (Pue nam slom te se zarati eteres i prve.) nastupi nevolja
pi otvoriti se od ljutnje, ui u fazu velike nervoze
pug imski pacov
pujavica iri
pukla pogibija (Aleksiju je pukla pogibija kad je nestalo kralja.) nema spasa,
nesavladiva ivotna kriza, zla sudbina
puko slom ( Vrnue se kralj Patar, Titu i njegovim komunistima puknue slom.) totalni
poraz, nestanak
pla (Neko joj bio ukrao pule pa odvrljala da ga trai.) dugme
puljka takica
pumparice gae vezane na dnu
punac tast, enin otac
puna aka brade i odvie brci zadovoljstvo zbog ostvarene velike koristi, ima ak i
vika
punica tata, enina majka
punje (slavsko) potreptine za krsnu slavu pravoslavnih vjernika
pupavac arena ptica to iz mara izbacuje smrdljivu tenost, kraljev kokot
pura kaamak, veoma popularno narodno jelo
puromet (No izdrlji oi i samo kripi zubima kad je koji od onih naih drijebonja podupre
s koljena onim purometom.) specijalno obraena drvena palica za mijeanje
kaamaka dok se kuva, kaamalj; ove oslikava mukost i napetost mukog polnog
orana
pursula pisana potvrda
pusnik, pusnica nesrenici, nevoljnici, siromasi
pusteija podmeta pod sedlom
pustekati to glasnije nou vikati na vukove pored tora
pusnik, pusnica osobe loe sree, nevoljnici
pustarija pustara, zaputenost
pustolovina pusto, nenaseljeno podruje
puara straara, punica, upa
pukognjatast tankih i dugih nogu, krakat
putanje ela rojenje
putenica rasputenica
putiti u gae uplaiti se toliko da doe do male ili velike nude i nemati kada tu

obavezu oposliti kako valja putenica razvedena ena; tanka grana na putu kroz umu
koja moe da se zategne i pusti
putiti se rojiti se (za pelu)
putiti u gae od straha nekontrolisano odraditi nudu
putati vodu mokriti
putenica rasputenica
putiti muku (Bijahu kalcete profekt bijele, pa se zauee jenaito kad Began puta muku niz gnjatove.) unerediti se, nekontrolisano izvriti nudu u gae; takav in se smatra
kukavilukom prve vrste
putiti prspu poeti temu za ogovaranje
pta bijela pruga iznad konjskog kopita, po kojoj se konj naziva putaljem
putalj konj s bijelim detaljem na nozi iznad kopita
putilo konop kojim se pute konji
putijer luksuzna aa
putovati u nedoode umirati
putura drvena aa za vodu
puvati duvati
puvati u prazne ake trljati ruke, ostati bez ita
puzdra (Sva im je muka estina otila niz puzdru) ivotinjski polni organ
R
rave mjesto e se ravaju noge iz karlinog pojasa
rahmetlija pokojnik
raja nemuslimanski podanici u Turskoj Carevini, svjetina, rulja; danas u Sandaku i
Bosni i Hercegovini simpatian naziv za obinog graanina bez obzira na naciju i religiju,
prijateljski naklonjenog i drueljubivog
rajevina (Sae banjski oblomud u konavljansku rajevinu, nadroka se pia i nazoblje voa, onda mu se nadigne muki ponat.) raj, mjesto za uivanje
rajtozne (akire) pantalone ije se nogavice od koljena nanie suavaju
rakita vrsta vrbe
rna hrana, jelo
rna ozljeda
ranit(i) (Svatovi treba da rane poto naovdan dovode evojku.) podraniti, uraniti
ramat(i) hramati, cotati
ramatiz reumatizam
ranjevina nisko rastinje koje rado jede stoka u proljee, ranjevina je ilava, teko se
cijepa
rapa dubodolina, jama, rupa
rasebe koristiti se WC-om
raskarvaniti poeti posao naveliko

raskieljeno natopljeno vodom

raskrivit(i) se glasno zajecati
raskroit(i) raskoraiti
raspaat(i) se razbjeati se
raspirjanit(i) postaviti bogatu trpezu
rasplastit(i) iei na tanke fete
raspuvat(i) razduvati
rastegljaj duinska mjera koliko se mogu ruke rairiti
rastljeniti se razbistriti se pred oima, jasnije vieti
rastolmait(i) razjasniti, objasniti
rastrijezi (Visok u rastrijezi, irokije ramena, krupan mu glas ) dugake noge
rastegljaj rastojanje izmeu rairenih ruku, koristi se za mjerenje
rastrcat(i) se raubjeati se, rasuti
raalapat(i) rastrgnuti zubima, razvui
rapa turpija za drvo
raelina (u kamenu) pukotina, procijep
ratarica ptica koja se hrani tek posijanim itaricama
rtan zadovoljan u svakom pogledu, radostan; optimista
ratiti ratovati
rtluk mir, spokojstvo, bezbrinost, komocija, veselje
ratnici koji se pljeke sijeku pjeadija u vojsci
rve raf, polica za posue u kuhinji ili ostavi
Ravna Zemlja Vojvodina
razbludit(i) razmaziti
razbuit(i) rasporiti
razdedijati (Da je Stoja razmazila Rudana, da ga je razvukla, razbluela i razdedijala, jes
) razmaziti
razgaljivat(i) podsticati na sumnju
razgrajat(i) razglasiti, raspriati
razgulit(i) pobjei glavom bez obzira, ponijeti se kukaviki
razminut(i) sam sa sobom polueti
razminjivat(i) obilaziti, mimoilaziti
razmljerna pokrajina iroka oblast
razurit(i) razoriti
razuznavat(i) razlikovati
razvaljen (u pamet) blesav, budala
razvezala stidnu maramu (A za kojom su se prosule rijei da je razvezala stidnu
maramu) kao evojka imla polne odnose, to se nekada u Crnoj Gori smatralo
optim nemoralom; mladoenje su u principu traile nevine, edne evojke

razvrljit razbacan, ratrkan

razvui (dijete) razmaziti, dati mu na volju
raangijat(i), razognjat(i) rasplamsati vatru, raspaliti, razgorjeti
raagnat(i) zasijati, bljetati
razgulit(i) (Razguli kao da okrilati) bjeati za spas glave na ramenima
rbat kima, lea
rbat(i) fiziki naporno raditi, osloniti se samo na fiziku snagu; Um caruje, snaga klade
valja.
rekvizicija oduzimanje imovine privatnih lica ili preduzea u ratne svhe (vri ga drava)
repa sijanica repa iz bate, koja se uzgaja
resaa marama s ukrasnim resama
esina resica
reuit(i) (Kako si stricu istinu kazao, onako ti se ojstvo reuilo.) napredovati u svemu
revat(i) tei, toiti (iz nosa), izvirati; oglaavati se (magare)
rda (Kad opui kamenu ridu u jamu, uje kako joj nestaje tutnjaI) povei kamen
riilo jarac rie boje; snaan ovjek rie kose
rigat(i) povraati
rijez niz zuba
rikat(i) (Sedam oda rikalo je u isti m.) drati molitvu, kuisati
rimat(i) (Poeo je da rima na Svetoga Jovana uvee.) obilato snijeiti
rinut(i) gurnuti, udariti
riat(i) (Ne prepani se no riaj te se sa mlom poljubi.) rizikovati
rikat(i)- riti, roviti
riza dio odjee
rizikat(i) odluiti se ba rizian potez
rkati hrkati
rke iznoena i pocijepana odjea
rktat(i) frkati na nos
rnjaga (Vielo se da je bila povelika rnjaga blaga leeega.) gomila, hrpa
rnjat(i) grepsti se, grubo se eati
rnjait(i) gomilati
rba odijelo
rka izbuena okrugla ploica na vrhu meaice
rodila ga majka neko s izrazitim talentom za neto
rogoa vjetica
rokela kalem za konac
rokljiv (Ne zna je li rokljivija u selo ili u kuu) svadljiv, angrizav
roktaa krmaa
romaa mjera za duinu, raspon od vrha palca do kaiprsta, neto manje od pedi

(rastojanje od palca do prsta srednjaka)

romica hromica
romindat(i), romindat(i) (vapske sudije zaviruju u zakonske knjige i romindaju neto
naki, a neto njijovski. govoriti nerazumljivo, mrmljati
rondat(i) gunati, mnogo priati, glasno se buniti, dobacivati
ropitalica roptanje, guenje
ropitat(i) glasno i usporeno disati
rotka ena koja esto raa
rovine mjesto e se ugazi snijeg da se postavi sijeno ovcama i kozama
rozga drveni podupira
rtenica, rtenjaa kima; dio samara koji je oslonjen na hrbat kljuseta
rtenik seoski bogata
rubac maramica
rubetina stara iznoena koulja
runik ugoman frotirski pekir
rda meka ovja vuna za najfinije pletivo
rudinica zmija
rugalica onaj koji se svakome ruga
rujevina biljka od koje se dobija crvena boja za farbanje tkanina
rukat majstor od zanata umjean u svim poslovima
rumat(i) hrskati zubima (bombone); vakati neko suvo jelo da se uje
runja dlake na stidnim mjestima
runjav kosmat, dlakav, maljav
rs bokor, kita
rusovat(i) veseliti se bez mjere
rupa dukat
rutina pohabana roba, ritina, ostaci starog platna
ruvo ruho evojako; odijelo
rvajl(i) (Kaui ipi na noge, zaturi glavu a uobli glas rvajli kao oda demije.)
predstaviti nekoga bez greke, imitirati
rvat(i) lajati
rz inat, ponos
rano raano
S
sabah zora, jutro
sabran staloen, razloan, smiren
s poklopac ispod kojega se pee hljeb, saksija
sadljivo (kljuse) na leima nauljano od samara
sadno rana na leima konja, uboj od sedla ili samara

sagnjet(i), sagnjijevat(i) venuti, truliti

saibija, sahibija vlasnik, gospodar, domain, mu
saija, sahija glasnik, poruka
saklat(i) se posvaati se
saksija sa
saktijan fina tavljena koa za obuu
salauka oluja, jak vjetar
salida plonik, kaldrma
salidani (sokak) poploana ulica, kaldrma
samatenije utvara, plod bujne mate
sami Bog zna ono to ovjek ne moe ni da nasluti
samotrei biti u drutvu s dvojicim, ukupno trojica
sampas boravak stoke za vrijeme ljeta na planini bez obana; slobodno, bez ikakvih
obaveza
samtina usamljenost
sanat(i) neumjereno jesti
sandrugi sa jo jednim
sandruga trudna ena, u drgom stanju
sandija jaka prehlada s probodima kroz tijelo
sansulja nesmajna ena
santalet privlana stvar
santoz najbolja brazilska kava
sapaa krupna, korpulentna ena, jaka u kukovima
saplak drvena posuda za mijeko
saprlo ga kumstvo (No mu ne dade kum Mirsad, saprlo ga kumstvo.) zlom mu se
kumstvo vratilo
saraj dvor, palaa, salon, gospodske odaje
sarana sahrana
satarit(i) upropastiti
satljat(i) (Kad je Stoja naisto satljala da ne more preetveriti pro praga.) onemoati,
izgubiti snagu
satvar stvar
savardak kua od daske, brvana i slame, vrsta kolibe
savaot bog
savit(i) smotati cugaretu
savir (Mislili su da je Mato savir lud kad more da tako neto pria) sasvim, skroz, sto
posto, potpuno
s crnom kapom u alosnu ruku poraen napustiti kakvo muko nadmetanje, oeati se
jadno, izgubljeno, bespomono

scibrit(i) zgusnuti
seija kanabe, otoman
sedep zbog, uzrok
sedepnik (Omer je bio sedepnik to sam naputio bivole i goveda a ne Selim.) vinovnik
sedlenik jahai konj
segentat(i) raditi teke poslove po tuoj naredbi, argatovati
segnut(i) (Segnuh ja s obljema rukama te izvukoh) snano povui, trgnuti uloiti
mnogo snage u jedan pokret
seirit(i) uivati u kakvom dogaaju, promatrati, razgledati, zabavljati se
seiz konjuar, sluga
sekat(i) se nositi se s kakvim tekim ivotnim problemom
seksen debeo nezgrapan ovjek
sejmen pripadnik jednog roda janjiarske pjeadije
selam muslimanski pozdrav
selamet pozdravljanje; korist
sent, senat (Tako je otila pria o Aneti istijem onijem sentom kojijem je ila i pria o Stoji.) pravac, kraj, orijentir, smjer
seoske dre uobraenjaci, izvjetaena gospoda, seoski snobovi
seratlija krajinik, graniar
seraer vojni zapovijednik u bitkama, vrhovni komandant
serbez lako, sigurno, bez problema, komotno, slobodno
serdar glavar, starjeina, vojskovoa
serdada prostira, ilime na kojem muslimani klanjaju namaz
sert opor, grub, nedieran, ruan, estok
serto (Nikad niko Perka nije vidio da on to opoljava po sertu vremenu.) lo, grub,
nepravian, drzak
setencija pisani ugovor
sv zabuna, greka
sevap (Uini ga ti i eto ti dosta potenja i sevapa zanavijek.) humano djelo koje
zasluuje boju nagradu, nagrada za dobroinstvo
sibljan, sibijan sirotinja, roblje, raja, neja
sian otrov
siija ekirancija, muka, tegoba, tuga, velika nervoza
siijati bolovati od siije, tugovati
sida paklena ljetnja vruina, ega,
jako sunce
sidilit(i) (Partizanska vlas nas sidilila to od pobljeglog etnika primamo zerzevate.)
optuivati, kanjavati, teretiti, okrivljivati, isljeivati
sidim teki masivni lanac

siga (Kapetan edi na ru, odbija sige i slua.) duvanski dim

sijeldija uesnik posijela
sijelit(i) okupiti se na posijelu
sijevalica sijevanje munja koje najavljuju nevrijeme; reumatino protiskivanje kroz tijelo
sikter m(a)r
sikterisat(i) m(r)nuti nekoga kao to se era pseto; poerati iz drutva
sijermua trava koja se koristi kao ljudsko jelo
sila Boga ne moli onaj koji osili ne poznaje boga ni molitvu, njemu je glavni argument
sila; uglavnom se kae za ljude na vlasti
sila peksijanska turska vojska
silesija boja i snopom i snagom u svakom pogledu dobar ovjek, vien i jak
silet amar
siljat(i) lutati bez svrhe, zamorno hodati, srljati
silobadan grubo nametljiv, nesimpatian, uobraenko bez razloga
simsija lula srebrom okovana
sindovilje livadsko mirisno cvijee
sindir lanac
sindirlija vrsta puke iji metak ima dva ili tri zrna sundirom (lancom) povezana
sipati na vrat mnogo piti
sipnja zaduva, astma, jak kaalj
sirjak puki siromah, siroe koje jo nije stasalo da se samo o sebi brine
siroma sirotinja
sirotinjska majka humanista, onaj koji uoava ljudske nesree i nalazi naina da ih
ublai
s istih opanaka uraditi odmah, bez zastajanja
site (vree) pune da mogu stajati uspravno
sitne ako se odnosi na ovjeka on je slab u svakom pogledu, ljudski kart; mnotvo
maloljetne ece u jednoj porodici
sklt(i) (duinu) (Kao to zna, dan o meudnevici skl duinu) skratiti, svui se
skalin stepenik
skalin(i) stepenite
skalupat(i), skalupit(i) sloiti, spakovati
skanjivat(i) se oklijevati
skapat(i) (od gladi) umrijeti
skapulat(i) pobjei, spasiti se
skait(i) unititi, poraziti, eliminisati
skevrit(i) se (Pero Juni bijae se skevrio gre no ja danas, a bio je tada komad mlai
od mene sadanjega.) pogrbiti se, ostarati, smanjiti se
s koca i konopca skup ljudi sa svih strana sakupljen bez izbora i kritrijuma, rulja,

svjetina
skoanjit(i) se uvenuti, osuiti se
skoiti na nos doivjeti veliku neprijatnost
skontat(i) proraunati, sabrati i oduzeti, razmisliti
skopost snaga, mogunost, sposobnost
skopiju vatati imati nekoga u aci
skorat(i) se osuiti se, skoreti se
skorice skoro, odnedavno
skoroveernjak skorojevi
skrasit(i) se nai boravite, smiriti se na jednom mjestu, prestati s lutanjem
skrata (Zlatana Vrdunica iz Zagulja mljerila mi skratu.) vrsta bolesti s znacima
bezvoljnosti i onemoalosti; gatare su vraanjem navodno lijeile mjerile skratu
skrinja kofer
skrkat(i) zbiti, stijesniti
skrkle se gore gust umski estar
skrklo se sraslo
skrknut(i) se masovno se skupiti na jedno mjesto
skrndat(i) se previe se ugojiti, dobiti na teini
skrpat(i) poniziti
skupst(i) upati
skudat(i) prikupiti dugove
skukotresit(i) nabrzinu obljubiti, imati polni odnos
skunjatorit(i) se (I oni drugi su se skunjatorili ko na konjsku pusteiju, ko ovako ko
onako.) smjestiti se nee u kraj, da nikom ne smeta
slaac u guzicu koitus, svravanje
slaac u turinu seksualni nagon kod mukarca
sldit(i) se (Znao je narod da su evojke iz Zamuglina svakakve, nalet ih bilo, pa je svak
vljerovao sladie se Nikola, odbie se od nesree. smiriti se, urazumiti se
sladit(i) se uivati u tuoj nesrei
slanica enska pletena torba koja se nosi u ruci
slatkopiac ljubitelj ena, enskaro
slauka nevrijeme, kia s jakim jesenjim ili proljenim vjetrom
slava mu i miilos(t) rijei visokog potovanja kad se pomene ime nekog sveca u Crnoj
Gori, prvenstveno Svetog Vasilija Ostrokog udotvorca
slebutat(i) skupiti se pred polijetanje; sleeti
sleprat(i) (barjak) saviti
slezen mlitav mukarac
slezena potkoila bol u stomaku od nervoze
slijepa vrata ona koja se ne otvaraju

slimit(i) skinuti
sliti sastaviti, spojiti, saliti
sliti kip obraditi mlijeko u karlici; kupiti skorup ili sir
slizak (sapuna) skoro izlizan, potroen komadi sapuna
slizat(i) se (Priaju da si se slizao s onim bradatim eitanom s Cetinja.) udruiti se, isto
misliti
slom propast, pogibija
slota snaga, krupan ovjek
slumbijat(i) (Nije Dokni rije uinijo zato to se sve s oblje strane slumbijalo jedno z drugijem.) objediniti, sakupiti, usaglasiti; izglaati turpijom
smaknut(i) unititi
smanijat(i) zbunjivati, pridobijati ljude prevarama
smandrljat(i) uraditi neto traljavo, kako ne valja
smandrljat(i) se pasti
smenelit(i) uhvatiti kao u mengele
smerat(i) isprebijati, pretui
smest(i) omesti
smetenjak meu noge muki polni organ slabe potencije
smet(i) se uplaiti se
smetnut(i) (s uma) zaboraviti; polueti
smetlar ista ulica
smijes zajednitvo, savez, ortakluk
smjerit(i) ugledati
smljet(i) smjeti
smijuljit(i) se zlurado se smijati na neiji raun
smiran tih, miran, radan, staloen
smiljen (Ma smiljeno plandite, kao to ga je birao Maut Turov.) prelijep, idealan
smlatit(i) ubiti, unititi, poraziti
smonian gnjio, natruo
smodit(i) muki udariti u glavu, raznijeti, smrviti
smrdljiv sir (Sad niko ne gleda na Radojicu vie non na smrdljiv sir.) kae za totalno za
neinteresantnu osobu, koju svako zaobilazi
smrsak guva
smrsit(i) rei neto nerazumljivo
smrsiti konce nekome namjerno napraviti problem
smuen zbunjen, prestraen
smuta zavaa nastala spletkarenjima; smutljivac, spletkar
sna snaha
snaodan, snaodija snalaljiv u svakoj prilici

sneruke nemati podrku

snijet (Planintaci koji umiju da po pelinjem snijetu potreve elu) let
snijenica voda dobijena otapanjem snijega
snitit(i) sastaviti pjesmu; spojiti
snokta odmah
sns dokaz bogatstva i gazdinluka, u izobiilju; nanos
snovat(i) (Vladika je snovao da namami krvnika u Drobnjak.) planirati
snozit(i) (Dok se upitaj s vamiljom i prezuj arape, snozi se no i ne vidi se prst pred
okom.) smraiti se; naoblaiti se
soblit(i) zaobliti
sobrazan (Aneta je bila sobrazna enska) poten
sofa trijem, uzdignuti prostor pred damijom na kome se klanja ako nema dovoljno
mjesta u damiji
soj rod, pleme, porijeklo, vrsta, sorta, koljeno
sojevi, sojli plemenit po roenju, od dobrog soja, iz poznate, ugledne porodice
sojka kreja
sokolit(i) hrabriti
soldat vojnik
solad novi
soliljebit(i) ivjeti zajedno i slono
somi gornji dio zida bone strane kue
somun hljeb
sva nebeska misli se na planinski vrh koji je toliko visok da izgleda kao da dri nebo
sovat(i) psovati
spaa (injeli su im spau na razne naine i ovi i oni) spremite
spajdaiti se udruiti se, povezati se
spanuti u ivot oslabiti, onemoati
spapunjat(i) brzo sasvim izgorjeti
s pasa na pas s konjena na koljeno, od generacije do generacije
spedikat(i) potroiti
splaka uhvaena kinica
splov prostor sa koga se voda sliva u cistijernu, sliv; strmina
spodbit(i) poduhvatiti se
sporednik (Mi bismo ti njima u smijes proli kao sporednici na izdigu.) ravnopravan
spraat(i) zatvarati stoku u talu
spravan namjeran, spreman
sprcati (Drugi se rodio poprije no je narod sprcan u zadruge.) naerati uerati na silu
sprcat(i) se pasti s visine, poginuti od pada
spremit(i) poslati, otpraviti

spreno neto to ne moe da eka

sprnut(i) sitno slagati
sprva u poetku
spuit(i) odmah krenuti na put pjeke ne ekajui prevoz; zakopati
sputit(i) svezati noge
spuzat(i) skliznuti
spualina pu
srali stakleni, svjetlucavi
sranik biljka za lijeenje srca
srea porod, eca
srdoboljni kuanj dijareja, proliv
sredonja neopredijeljen ovjek, izbjegava krajnosti u politikim aktivnostima
srensla (Urlov doe do u blizinu stoga pa ede ispod jedne srensle da plete ljesu.)
divlja trenja
srenslovina drvo od divlje trenje
sretnjikati estitati
srezak odrezak, komad
srezati japiju podizati krov na kuu
srikat(i) se uznemiriti se od neega, goveda se uznemire kad oete miris krvi
srma srebro
srubit(i) sve poei
s ruke imati podrku
stabati ponititi, pokoriti, stui
staja tala, pojata
stala voda bolest bubrega koja onemoguava mokrenje
stap dugaka drvena posuda za pravljenje masla
stapna meaica mijealica za mijeanje masla
str mjera za ito
stara estica osoba poznata po svemu
stariji znaajniji, dui, vaniji
stariji (A oko kule dizao se zid s pukarnicama stariji od ljudske visine.) vii
stati u stopu uzeti kome sreu
stean domain vrijedan, bogat, zna da stie
stejatorit(i) odglumiti, predstaviti
stepen (Imao sam ja dosta snage u ivot: i u stepenu i u ruke i u noge.) grudni ko,
torzo
stetivit(i) (Igro douj, stetivi pravo kod Ilije, dopani muse Putalj, lako se pogodi, potegni
pare i plati.) sastaviti nian i muicu, snianiti, imati pun pogodak; odabrati bez dileme
stevenit(i) (Radila je kao najzdravija i stevenila oko popa.) ispoljavati prema nekome

osobitu panju, usluivati ga; vrijedno i paljivo raditi kune poslove, prijateljski sluiti
steven poast, usluivanje s potovanjem
stidan gost ciijenjeni gost
stidan put odlazak kod nekoga ko se veoma cijeni
stijenica vrijedna ena
stima doek, ast, potovanje, prijem
stima procjenjiva od oka
stimanica dobra, gostoprimna domaica
stimat(i) ukazati nekome veliku ast; procijeniti od oka
stimavat(i) procjenjivati teinu od oka
stio htio
stisnuti petlju (Lukijan stisnu petlju pa spui na Cetinja.) smoi hrabrosti, rizikovati
stojser visoki snijeg; ovjek iz planinaskih krajeva
stolova drvena stolica s okruglim naslonom za ruke i lea
stoina stoer, dugaki kolac oko koga se sadijeva stog sijena
stradavenije stradanje
stravedenije strailo, pojava koja izaziva strah, uas
stramac duek
straoba strahota, jeza
strcati prestraeno izlijetati; liti suze
strecljiv plaljiv
strelica munja
stremen kai
stresti grizinu savladati
streviti (Kad panjolica strevi eljade) pogoditi, potreviti
strigna ena otrog jezika
strijela munja
strije smrznuta slana
strkotina iver, otpadak; rije koja moe baciti sjenku na neiji ugled; uvreda, teta
strmonja nezgrapan, visok, snaan ovjek
strnuti mai, pomesti na brzinu
str strljen
struna (Rudan onako s objeenijem ramenima i s planom strunom u glasu) boja
glasa
stropotat(i) survati, sruiti
struga uzan prolaz, ograda u kojoj se muzu ovce da bi prolazile pored muzilje kroz
uska vrata
strugnut(i) pobjei bez svjedoka
struka sukneni ogrta bez rukava

struna munina u stomaku

struna dlaka s konjskog repa koja se koristi za gusle; munina u stomaku
strv, strvina ostaci lea; trag, znak
strevina vrsta hrasta
stublina minaret na damiji
stubliti stajati due na jednom mjestu, dubiti
stuknut(i) (I ono to je znala roditelji su stukli s glave, a sestre je pretabale.) zatucati
stuliti ugasiti
stulit(i) se, stuljivati se (Pop ti se prodan stuljivao u onaj mutvak.) umiriti se, priguiti se,
uutati
stupa naprava za valjanje sukna
stupit(i) startovati na nekom vanom poslu
sudrnut plaljiv, gicljiv konj
suenica supruga, ena, stopanica
sugreb mjesto koje su psi zagrebali
Turci sudili (Kad je to bilo niko ne zna, more biti da nijesu jo Turci sudili.) vladali
sujma sumnja
sd jedno pelinje drutvo
sukerica nesoj, dukela, ulizica, poltron
sukno domae platno od ovje vune
sukurilo predaleki predak
sulonici psi od iste kuke; osobe koje dijele leaj
sultan car, vladar
sultanija sultanova ena; uvaena gospoa
suljat(i) puzati, vui se
suminut(i), suminjivati razminjivati
sumovat(i) namjeravati, planirati
sumpre pegla
sundat(i) kruiti, brzo promai, ii tamo-amo
suneak osuneeni, obrezani muki polni organ
sunetlija onaj koji obrezuje muslimansku muku ecu
sunut(i) (kroz narod) bjeati nasumice
surgun progonstvo
surgunisat(i) unititi, upropastiti
susud crkvena posuda
sutuka (Od svata je taj sretni domain znao sutuku.) usudnost; radnja koja titi od
uroka, zlih oiju
sutura glava, utura
s uva na uvo (Ma spavao sam s uva na uvo kao da sam enjenik.) spavati slatko, ne

buditi se prije svanua

suvo kumstvo vjenano kumstvo
suvomud jalov, neplodan mukarac
suvomea zid bez maltera
suvrst vrsta, istog godita, ljudi slinih sudbina, odgovarajui, istovjetan
stuljivat(i) gasiti
sumavat(i) (Sumavale smo da u neiju mo) pomisliti, planirati, namjeravati
svakome vljetru na ometu usamljenost bez zatite; svakoj vrei zakrpa
svatit(i) dohvatiti, pogoditi
svakoj zori oi izvaditi podraniti prije svitanja
svedno svejedno
sveosve (No otko sam sveosve oslabio u ivot ne mogu ni to.) sasvim
svetac svetitelj, onaj koga je crkva poslije smrti proglasila svetim zbog njegovih
zasluga za vjeru; krsna slava, dan nekog sveca u crkvenom kalendaru
Sveti Vasilije Ostroki udotvorac Stojan Jovanovi ( Popovo Polje 1610. Ostrog
1671) svetac uz iji pomen vjernici obavezno dodaju: Slava mu i milost!. Moti Svetog
Vasilija smjetene su u Ostrogu, u hramu Vavedenja Presvete Bogorodice. Ostrog je
glavno svetilite slovenskog juga svih konfesija
Svezat(i) u pamet opametiti se
sviat(i) (Latini ti oeti da Patrovii svoju sviaju.) samostalno, planski raditi
svijetnjak svitac
svirnjaa (Da okrenem svirnjau u sunce da ispija sida nebeska mau iz bonije krsti.)
zadnjicu, lea
svitan svean
svitlat(i) obrlatiti
svitno oelo prteno odijelo za sveane prilike
svljetit(i) nauiti, znati, upamtiti
svojan oeajan, njean prema svojti
svojtluk njegovanje rodbinskih odnosa, rodbina
svoltat(i) svesti volat, svod
svratiti pojesti u slast
svrdlogleda ena opasna pogleda
svrdlooka ena neprijatna pogleda
svrdlovi (edei zaspem, ali im se prevalim inu me svrdlovi kroz slijepe oi te se
probudim.) probodi, igovi, fiskovi
svrnuti s pameti polueti
svrstovat(i) (Ali za njim nije svrstovala ni neelju dana.)- ivjeti
svrzigaa ovjek kome ni gae vrsto ne stoje, jado, nemarna, neugledna osoba

 (Ja mislim da se pija i lupetina ne ue, no se raaju eljadetom.) s

ajka laa, vei rjeni amac na vesla
ajk vrsta sukna
aka jada kae se za fiziki slabo eljede, zakrljalo u rastu
ala makara razonoda, vic
alpa al
andrcat(i) avetati, ludovati
apake stisnutih prstiju
apurati nerazgovijetno priati, aputati
argan zmija arka
areno nejasno, sumnjivo
arkija vrsta tambure
arovita knjiga pismo
arov niz gredu znaci veselja koje ne izaziva potovanje
aina kukuruzovina
aoljit(i) (Vo miran i lijepo viu da mu je milo to se aoljim po njemu.) njeno se
pomjerati, okretati
avnica pritka za poivanje kua, dugaki prut
ekat(i) doekati, iznenaditi iz zaede
oktat(i) se stvrdnuti se
apat(i) epati
emeren svoltan
ukat(i) se okupiti se kao to kokoka okuplja pilie ukanjem, tijesno se sakupiti
ulit(i) (uli se ja uz ono sijeno i kontam.) uutati se
ega testera
egara pilana
egar ega, testera
ehit onaj koji mueniki pogine za vjeru
enluk veselje
eitan, ejtan avo
eledat(i) (Jana zaeleda na noge pa se prevali nauznake.) cotati, hramati,
nesigurno koraati
enica penica
enino (No i po noi se enino prevrem u krevet z bande na bandu kao da leim na
jaja.) oprezno se pomjerati i namjetati na kakavom neisgurnom prostoru; penino
brano
enuti se pomaknuti se, pomjeriti se s puta
enuti (u pamet) polueti
eremetan privlaan, simpatian ovjek, ali pomalo udak

ervanit(i) skakutati, poigravati se, ne edati, biti u stalnom pokretu

es(t)an lijep, skladan, elegantan, primamljiv, doeran, uredan, stasit, otmen
estina estorica
ibikanje kazna na ibikanje, udarcima ipkom po golom tijelu
iar dobitak, korist, plijen
ikara, ikara vea ivaa igla za sukno
ikati navoditi roj pela da ue u konicu
ikucija progon
iljak (izai na iljak) dobro poeti a loe zavriti
iljee jednogodinje jagnje
imi moderno
imija visoka i uobraena ena
imir biljka Buxus sompervivens
inuti ukrasti, zdipiti, penuti
ipun (Nema u Vojvodini napreita pljuska i onih ipunova kao u nas, no samo onako bl i md.) mlaz kie
iroki trag sreno, brojno i zdravo potomsvo
ia staklena boca od pola litra
iakinja podiana ena, bez pletenica, ona koja njeguje modernu frizuru
iano kumstvo musliman se zove da kumuje tako to oia hriansko dijete
iati (na prvi lumer) odei svu kosu
imi slijepi mi
inut(i) ukrasti
injar sitni kradljivac
kampat(i) pobjei, umai
kanj mala niska stolica
kanjat(i) ubosti noem
karpa strmina
kija duvan
kip drvena karlica za razlijevanje mlijeka
klapikura apikura, ena laka morala, prostitutka
klapnut(i), klapit(i) uzeti s prevarom, oteti, ukrasti
kljukat(i) utopiti
krabija fijoka
krbiti zalamati
kripari bjegunci od vlasti koji se kriju po peinama i kripovima
krknut(i) iznenada se dogoditi
krobutina vrsta lijana, puzavica
krokati (krokaj puka, a Turci saeci s andarima popa Rada Androvia.) zatajiti,

zakazati
kudela povea limena aa
liper grede ispod eljeznikih ina
ljeme ecite krovnih povrina
ljevorit(i) labavo sastaviti
ljunut(i) sruiti se od umora, splasnuti, prizemljiti se, lei u bolesniki krevet
ljutit(i) oguliti
maljak, manjak (od oeka) sitan krompir; obirak ljudski, izrod
mreka smreka
mrkljiv slinav, prehlaen
mrknut(i) nestati, pobjei, umai, izvui se iz nekog posla
mugnut(i) brzo umai, nestati u tami
njajder kroja
obonjit(i) uboriti
oder tucani kamen, tucanik
oka veliko blato, bljuzgavica
over voza, ofer
pag dep
panjolica panska groznica, opasna bolest koja je u svijetu harala 1917. godine i od
koje je umrlo vie miliona ljudi
parat(i) teeti
pija pijunaa
pag dep
poka sprdnja, izrugivanje, neukusna ala
pokat(i) se rugati se, praviti s nekim sprdainu
prdalo aljivina
prdat(i) se sprdati se
pure jagnje ili kozle od veoma mlade ovce ili koze, roeno prijevremeno
tenac mladune psa
tesrca popiti neto ujutro na prazan stomak
tta pohara livade
tetivat(i) tetovati, uzgubiti
tica daska
to je rijek to bi se reklo, kako se kae
tomak stomak
trapac blato koje strica ispod konjskih kopita
treka eljeznika pruga
trika traka, pantljika, oznaka oaloenosti
trik ue, konopac

trk ovjek dugih nogu

trmaknuti, trmuknuti (Ja sam ti trmuknuo kroz onu icu i pobljegao) provui se,
umai, mugnuti, hitro proi, klisnuti
troka prljavtina
truc vrsta tkanine
trucovani brci brci koji se dre na jednu mjeru
tuc puka kratke cijevi
tra prostirka od slame ili mekog prua
uur hvala, zahvalnica upuena bogu
ga upljina,veoma uzan tunel
ugoman (Meki ugoman koliko struka i arape granajlije.) pekir od frotira
ukurlija ala, izmotavanje
upalj na vr glave govor mu pree u viku
upalj nos do oi ne vidi ono to svako vidi, ostati u manjini
upljica otvor, upljina
urkat(i) poneto raditi
urovat(i) saraiivati u sumnjivim rabotama
urup sirup
uta kopa
utav (ovan) bez rogova
uveli (Ne bi onako meko zborio da ima to uveli.) sumnjiv
ubina osueno lie
vapski rat Prvi svjetski rat
vica pritka za pokrivanje kue slamom
vabo Nijemac
vapski rat Prvi svjetski rat

aknut(i) (Niko nije uo Perka da je osovao eljade u kuu jali aknuo eljade iz kue.)
ljutito reagovati, preei priu, opsovati
eivo otrivo, no, britva
edok svjedok
eka sjeka, sorta, vrsta loih ljudi
ekirljiv- rzdraljiv, oetljiv
ekna opsna enska na jeziku
eknut(i) (Pogledala odinica pa eknula ko Vla s koca.) otro reagovati, opsovati bez
imalo ustezanja
en crkovni prostor koji pripada crkvi
era masne naslage u neopranoj ovjoj vuni
erna (vuna) neoprana

eroma sirotinja
et savjet
etovat(i) savjetovati
utri naredni, sljedei (dan, no)
T
tabaka tacna, posluavnik, list papira
taban donja strana stopala
tabanit(i) pjeaiti
tabat(i) poniavati
tabija mjesto na gradskim bedemima odakle su gaali topovi i e su isticane, na kolac
nataknute, odeene glave
tabijat propis, uredba
tajin, tain obrok, vojniki hljeb, hrana
taksirat nesrea kao posljedica nekog nepotenog postupka, ispatanje grjehova,
neoekivana teta, baksuzluk
tako nesretni (Nije on, tako nesretni, bio u ikagu i Alackoj i u onijem mjestima okle su
mlogi blago donijeli, no nee u nekoj pustinji.)- samo tako loe ivotne sudbine
takulin novanik
talamarit(i) kojekako raditi, besciljno hodati, lunjati
talino sreno
talija srea
talik srea
tancovat(i) igrati
tandara, tantara sitnica, besposlica; esto ide uz mandara (tandara-mandara),
zbrdazdola, pria bez veze i smisla, posao bez bilo kakvog reda, opta zbrka
tankolozovi ovjek slabog soja
tanko bratstvo familija koja nije imala znaajnih pojedinaca
tankovina bez pedigree, tankolozovi
tanat(i) tanjiti
tanuica vrsta neplodne zemlje
tarnut(i) dirnuti, taknuti
taslak poluobraeni drveni predmet
tavaja prekriva, stolnjak
tavan potkrovlje; pod od sobe
tavnica tamnica, zatvor, apsana, uza
tavno tuno
tavnovat(i) boraviti u tavnici
tavrit(i) galamiti
tavulin trpezarijski sto

tea erpa
tei imovonu sticati
tei se priploditi se, koza se tee
teglit(i) klipa takmiiti se u snazi; dva momka unu jedan prema drugome, obuhvate
rukama vrsto motku i iz takvog poloaja pokuavaju da jedan drugog podignu i prebace
preko sebe
tegliti platu na prvoga primati uredno platu svakog mjeseca bez obzira na uloeni rad
tejator teator, aljiv prizor, predstava, glumac, zabavlja
tejatorit(i) glumiti
teka sveska
teke (Teke ti je Kosoriima imovina via osvitala no je omrcala.) eto tako
teknuti predoetiti opasnost, naslutiti ishod neke radnje telal glasnik, obavjeta
telal glasnik, obavjeta
telalit(i) oglaavati
teler okvir za prozore i okno
telut (Telut od naslona vata ti do iznad bubrega.) ivica
teljig dio jarma koji stoji volu oko glave
teljigat(i) priati gluposti, lupetati
temeru(t) onaj koji nita ne radi a voli da jede
temezat(i) udarati
tenac vampir
tepat(i) ne izgovarati pravilno sve glasove prilikom govora
tepav onaj koji ima govornu manu, mucav
tetoit(i) maziti, njegovati, stati u zatiitu
ttura specifina pripovijedaka forma nejasnog porijekla kojom se oznaava snana
doivljenost onog to se saoptava
teraj stolarski sto
terkije zaveljaj konjanikove opreme koji se kaievima privezuje za zadnji dio sedla
terzija, terazija kroja koji pravi nonju od ohe
Teko mjestu kuda vojska proe narodna izreka o zloj ljudskoj subini koja se uglavnom
odnosi na rat i ratne pljakae
tetoit(i) ugaati, ispunjavati elje, maziti
tevabija pratnja, pristalice, druina
tevsija tepsija
tevter tefter, biljenica, registar, dokumenat
tevti poera
t teina, tovar
tica ptica
tica evrljuga (A kad polee uvisinke tica evrljuga, zaarenjee se noi kao jalada!)

sojka
tiije mlijeko ega nema a vezano je za hedoniste i razmaene osobe, luksuz
tijetit(i) (enu) obljubiti je
tiket vozna karta
tiliit(i) (No je povazdan tiliio onu rasaenu kuaru i nasaenu lopatu.) glancati,
doerivati
tilsum vradbina, talisman
tipa zakrpa
tipa na tipu krpa na krpu gusto isproivane
tirac kopac konja
tirintika, tirinta komadii, iver
tisa etinarsko drvo koje narod smatra svetim
tisnut(i) prst u uvo ini se kad treba glasno zapjevati ili zakukati
tiler stolar, majsor za drvenariju
tituz krtica
tljajat(i) (Vie tljaje no to zaspiva.) drijemati
tljena skrama, tanka opna, mrena na oima
tmurevina slaba svjetlost
tmua mrak
tolkovat(i) komentarisati, priati
tolmait(i) tumaiti, objanjavati
toljake udariti nekoga toljagom ili kao toljagom
tnja teak neprijatan zadah kome je teko odrediti otkuda dolazi
topac utopljenik
topal z dvije bande (U rat sam bio topal z dvije bande.) utopljen, ove znai imati
politiku zatitu s obje strane
top baljemez najvei top
toprak kuni prag, kua i batina
torni (pas) pas koji uva ovce kod tora, obora
to samo jaki Bog zna zapravo, to ne zna niko
toska sitne
tovarenje ruenje
tovarina ue kojim se pritee tovar za samar
trabunit(i) (Cvile diple i tambura, aralije trabune uskoke nevljeste.) glasno sanjati;
uivati u ambijentu
trag potomstvo
tragat(i) dolaziti, obnavljati, nasljeivati
tragati od voditi porijeklo
tragati se mnoiti se, ostaviti potomstvo

trajat(i) (Nije Alipaa trajao no potegao sablju i glavu mu s jednim zamahom odekao.)
ekati, kasniti
trambulas svileni pojas, porijeklom iz Tripolisa; interesantan detalj crnogorske muke
narodne nonje
trandat(i) prljati
trancip tranzit, tranzitna trgovina
tranje ritine, iznoena roba
trap- osatva za zimnicu u zemlji
trapovijes(t) nesvjestica, izmeu sna i jave, stanje straha
trabina porijeklo
trcoljak komadi
trduman, trdoman prevodilac, tuma
treepreodnik ovan od etiri godine
treom trei put
treoteljak vo od tri godine
trenut(i) skoiti na noge brzo
trenjiv dremovan
trepnut(i) (Mogao bih ti se trepnuti na ivot Svetoga Vasilija Ostrokoga) zakleti se
jakom rijeju
treti harati, initi tetu
trv momenat, dogaaj, sluaj
tri lika mahnitost
trojanit(i) raati trojke, trojiti se
Trijee Trst
trpeza prva, druga rang ugleda pojedinca odreuje se po tome eda li za prvu ili drugu
postavu trpeze na nekom javnom skupu; naravno, prvo se poslui glavni gost
trpunjat(i) hodati iznemoglo i sirotinjski
trsiti (Ako li svi trsimo neka ostanu zemlji dok same isplivaju.) stradati
trtljat(i) priati bez veze
trtoguz brbljivac
tr (A drugi te tr kao tursku raju i zavaljenike.) ekploatiu, izrabljuju
trunje ljudsko ljudska nitarija, otpadak, kart
truplje leevi
trutit(i) rei neto nerikladno za drutvo, lupiti, lupetati, priati bez ikakvog smisla
truljat(i) nekontrolisano jesti
tu uj tu vidi kae se za neto to se trai, zna e je bilo, a tog momenta ga nema
tugovi painski znakovi u vidu konjskog repa
tuica (u vuni) najbolji dio vune
trutat(i) opriavati, ogovarati, traati, priati kojeta

trzina staro ue, povodac

trzune jagnje sisave mlae od ostale jagnjadi, prije nego to pone da pase
tufegdija pukar, zanatlija koji popravlja puke
tka i mnduka sve i svata, nepoznato i neobino, zlo i gore; stranci iji se govor ne
prepoznaje i porijeklo ne zna
tukat(i) se (Tukasmo se ja i pop Milo pred otel Crnu Goru u Titogradu.) sretsi se
neplanirano
tuknut(i) iriti neprijatan miris
tulija batine
tulit(i) gasiti
tuluz (Niko nije vljerovo da se boji tuluz prodobrio.) jadov, krtica, ljudska nitarija
tumbin tunel
tumezat(i) (Ne valja enu mlatiti i tumezati.) jako tui
tuminjat(i) tinjati, sporo gorjeti bez jakog plamena
tunjel tunel
tura ukras, kita
tura zlatna (Jer je pri sebi imao pismo Ruskoga Cara sa zlatnom turom.) sultanovski
carski grb
turat(i), turnut(i) (Za onije sedamles dana niko nije turao popadiju Desanku i maloga Danila.) dirati, uznemriravati, zadirkivati
Turci sudili (Kad je to bilo niko ne zna, more biti da nijesu jo Turci sudili.) vladali
Turin pripadnik turske nacije
turin islamski vjernik, musliman
tur, turina proireni dio pantalona (akira) koji pokriva zadnjicu i meunoje; monje
turban alma, saruk
turkovina specifian miris kojim su se koristili Turci
tuica (Nikad joj majka nije davala lijepu preu no samo poinu i tuicu) slabo
predivo, jevtina ovja vuna
tutuknut(i), tutukat(i) nagovoriti
tutuniti puiti
tutu, tutuica mala, slaba, jado, neugledna, zbunjena osoba, mutavko
tuilica tuilja, narikaa, ena koja uz tune pjesme oplakuje pokojnika, pjesme su
tubalice
tujet(i) naricati, oplakivati pokojnika
tujeti uz nosila glasno kukati uz mrtvaki koveg na putu do groblja
tvorilo drveni obru, kalup, za uobliavanje grude sira; gruda sira
tvra kamenjar, litica
U

uasulit(i) ukopiti, ustrojiti, kastrirati mujaka preivara

ubait(i) nairoko se iskazati
ubastat(i) odluno rijeiti
ubaet(i) usmreti
ubeutit(i) se zagledati se nestremice. umiriti se i posmatrati
ubiti se umom po pameti priznati krivicu, svjesno se korigovati
ublaga blagost
ublagnica mirna, razumna ena
ubrodit(i) (No ubrodi da se ene i vamiljaju.) istrajavati u nekom poslu, navii se
ubrojen (Bio je svuda ubrojen i priznat.) uvaen, prihvaen u drutvu, potovan
ubo ubao, bunar
ubuit(i) se isprsiti se
ucipit(i), ucipliti utvrditi, precizirati, dogovoriti se do tanina, zakleti se, potpisati
dogovor
ucipljen (red) disciplinovan
uepriljit(i) (Odma mi je nova vlas ueprljila da sam roak narodnoga neprijatelja koga
nije stigla zasluena kazna.) grubo se suprotstaviti, drsko zatvrdoglaviti
ukopiljan lukavac i snalaljivac, prevarant
e zvona zvonjava s crkvenog zvonika
ukur gatnjak, svitanjak kojim se priteu gae oko pojasa
uerivanje zeje vune ( u guzicu) ugonjenje straha u protivnika
ueit(i) se zadovoljiti se
uusteit(i) se napeti se, uzdii se, ukrutiti se
udadbenica evojka spremna za udaju, udavaa
udariti na obraz oznaiti nekoga nepotenim
udariti nase (Oni se radnici uhvatie za nos, pa udarie nase, ali Vaso ne e da bljei. )
odustati od namjere
udariti se umom po pameti opovrgnuti namjeru, naknadna odluka
udendeit(i) se (Ze unuo do mene pa se on gazdinski udendeio.) ukrutiti se,
usprvaiti se stojei na jednom mjestu
u devet jama ne moe se pronai, dobro sakriveno
udinut(i) udahnuti
udit(i) koditi
udomazetit(i) se ivjeti od eninog miraza, naseliti tazbinsko imanje
udovat(i) ivjeti kao udovica
udugulj uzdu
udut seosko podruje, atar
ueverit(i) stalno nekoga pratiti, dvojica everuju jednoga
ufundat(i) se toplo se obui

ugaipit(i) se, ugajipit(i) se iznenada nestati, izgubiti se, otii bez pozdrava
ugar paljevina
ugarast crnomanjast
ugaveljat(i) jedva ui u kuu
ugi ovan
uglava dogovor o oganizaciji svadbe
ugojgolit(i) prepustitiu se uivanju, podati se
ugrantat(i) nepozvano ui
ugrentat(i) ui, uskoiti, ugaziti, ui u neto
ugrijeit(i) izgubiti se, ovca ugrijei kad se udalji od stada
ugrist(i) se predate se neemu
ugristi se za jezik pokajati se zbog izreene rijei i zautati
ugruata (kosa, brada) jednaito prosijeela kosa
ugruata (Eno sad kroz Konavle ugruala se naa prezimena i Miljanii i Koprivice i
Ognjenovii i Milovii) masovna, esta
uguziit(i) se od dugog ednika proiriti zadnjicu
u isti dim uzvratiti bez okolienja, istom mjerom
uja (Ako ima kakve uje u ime toga, onda ti lijepo dreto u Travnik) ljutnja zbog
oeanja nepravde
ujdurisat(i) potpuno opremiti, urediti, nabaviti, doerati
ujkat(i) praznoglavo se glaskati
u kamen zatucat(i) proklinjati bez odmora, prizivati sve svece
ukantarit(i) se ukoiti se
ukapulat(i) umai, spsiti se bjeanjem
ukarareno sve na svom mjestu kako treba, ureeno
ukinut(i) pasti od umora, uplaiti se
ukletva izrod, osoba zle subine od roenja, prokletinja
uklin prokletstvo
ukokotit(i) se (Turina poduzela es pa ukokotio u nevljestu.) zagledati se, buljiti
netremice, blenuti
ukoljica ovjek koji nikome i nita ne prata
ukop sahrana
ukuvit(i) uvenuti
ukresalo mu oruje postigao erekciju i odradio polni snoaj
ukresat(i) dijete napraviti dijete
ukrkait(i) zametnuti preko ramena i ponijeti vie nego se ima snage
ukrmit(i) voditi rauna samo o sebi, egoistiki uporno utati, zaprasiti
u krucu debeo, okrugao
ukuriti se ukrutiti se od uobraenosti

ukuvljet(i), ukuvit(i) smrati, onemoati, uvenuti, oslabiti

ulak kurir, povjerenik, glasnik
ulite pelinja konica
ultima naposljetku
ultima, ultina kraj, svretak
uljanik pelinjak
uljei ui
Um Hum
umaliti smanjiti, umanjiti
umalovenocrven ljubiastocrven
umelunit(i) se prikazati se drkijim nego to jeste, umiriti se, odglumiti mirnou
umaluan ubuan
umetati se (Dali onome to se umee u sudskoga pisara koji biljei ono to mu reku sudije.) glumiti, imitirati, preuzimati tuu ulogu
uminuti proi, otii iz vidokruga
umriti zabiljeiti
umro bi joj na prag od gladi kod ene krtice
unainiti dogovoriti
una mjera od irine jednog palca
unainjen uraen po planu
unaviet(i) osumljiiti
unijeti glavu spasiti se
uobruat(i) opkoliti
upait(i) urediti, drati isto
upipalaj doslovno sve, potpuno
upidrit(i) netremice posmatrati, fiksirati pogledom, zagledati se
upret ognjite, domainstvo
ura vrijeme, sat
urakljit(i) (Svi rade isti posao u zadruzi, pa nemaju oko ta da se nadgornjavaju no
urakljili Prodana da se sprdaju.) uhvatiti u raklje, izdvojiti, naznaiti, stegnuti
urdovit(i) (Jadan ne bio, ne more ovoj naoj miliciji nita prepraviti, a svaki se urdovio
jer nema ta da ini.) ugojiti se, sdebljati se
urijez poekotina
urijezan ljut na nekoga
urisit(i) (Da se jedna urisi, ne bi od grenika nita ostalo na ovome ni na onome svijetu.)
ostvariti, odraditi planirano
urisovat(i) ucrtati, naslikati
urivak konop, ue
urjak (Simana je dijete kazala na jednoga urjaka iz sela.) goljo, jadov, siromah

urlaa krmaa
urmetin kukuruz
urodica (Umljeli su umljesto uinjenoga ita da podmetnu kakvu klatinu i urodicu.)
kukolj
urvina provalija
usamoprdit(i) (Banjani bijahu usamoprdili pod Talijane bolje no da su njima ujedno zavladala oba kralja.) praviti se vaan, uobraziti se, zasvojeglaviti
usekat(i) se (Ugrabi prokleti kum Mirsad pa se useka izmeu nas.) namjerno se
nekome nametnuti, nepozvan ui u drutvo, smjestiti se u neije krilo
usekat(i) ui ili unijeti neto s naporom i tjeskobom
usekat(i) se (Ma da to ree, ma da me bar pogleda, no se useka pa mi ede na krilo i
sklopi mi obje ruke oko vrata.) mazno se uz nekoga priviti, nai najpogodniji poloaj,
lijepo se smjestiti
usielica neudavana evojka
usiretit(i) se (On ti se na Vladiku Rada mnogo usireti) naljutiti se
Uskoci crnogorsko pleme na prostoru izmeu Morae i Drobnjaka
uskojasit(i) osiliti
usojit(i) obdariti, uiniti koga sojem
uskopitit(i) zainatiti se, tvrdoglavo i prgavo zastupati svoj stav
uskosit(i) se nervoziti se
uskosu otii (Douj da je Uskoke uzeo Vladika pod svoje krilo i taj mu glas otii voma uskosu.) uti nemilu priu, naljutiti se, poneko kae uznos
usopen umoran
usovan svadljiv i napasan
usov lavina
uspertat(i) radovati se
usprei kontrolisati
usrkljaj gutljaj tenosti
ustan vrijedan, ranoranilac, ne ostavlja poslove za utra
u stepenu u snazi
ustidna stidljiva
usrnut(i) zalajati, navaliti
uspertat(i) radovati se
usprei se (Pa ga poduzme muka es da je ne mogu usprei.) uzdrati se, smiriti
ivce
usticat(i) (Raniji igumani usticali su Arsenijevu kamilavku i pod njom itali slubu na Bogojavljenje) stavljati kapu na glavu
ustidna stidljiva, srameljiva, edna
ustoboit(i) se (Dok laju drugi psi, on se ustoboi kao gazda i samo ponekad naglas zi-

jevne.) gledati s visine, uobraeno, prepotentno se uzidii, usturiti se u stolici, praviti se

vaan
usukanik mrav, usukan ovjek
usuta zemlja na obraz pokojniku prilikom sahrane
va
uavan (Aneti je bilo zajad kad je viela da Rudan nije uavan ni u muke ni u domainske poslove .) razuman
uivtat(i) gicnuti, praviti nogama nemirne pokrete
uepat(i) se uzvreti se, uznemiriti se
ueniiti glumiti umiljatost
uikat(i) uhvatiti pelinje drutvo koje se rojilo i smjestiti ga u konicu
uinut(i) (u krsta) povrijediti kimu
uipiti, uipljeti onemoati, izmraviti, izgubiti prirodnu boju lica
ui pod kiriju baviti se pijanjem
ukopit(i) kastrirati
umrkljaj gutljaj pia koji za kavanskim tavulinom oekuju pijanice grebatori
uodrit(i) pretvoriti u sitno kamenje, oder
utinut (Boju zeru su visoiji i jatorniji no im enske, samo nijesu onako utinuti pro
pasa.) uzak, suen, tanak
utrojit(i) kastrirati
utva sitniava osoba
utalumit(i) smiriti, ukrotiti, pripitomiti, zautati, shvatiti
utiit(i) ukorijeniti se, namnoiti se, imati dobro potomstvo
utontat(i) uvezati da je teko odvezati, zamrsiti, svezati zarobljenika
utrandat(i) uprljati
utreelj antreelj, sredina konjskog tovara koji se stavlja na vrh samara
utrkmit(i) (Utrkmismo ih ja i Meho da se ne biju) umiriti, pomiriti
utrobica digerica
utuviti zapamtiti za sva vremena
utrandat(i) se (Bila je od bijeloga valjanoga sukna,ali se pojadu utrandala.) uprljati se
utrobica utroba, digerica
utrpunjat(i) (Ja preslagah nakve serdade kad utrpunja u kuu ovaj peksijan boji. )
nepozvan ui u kuu
utuviti (Bio sam dosta utivio, ali davno je to bilo pa sam ojael) zapamtiti, razumjeti,
shvatiti, umisliti
utva zalatokrila divlja patka lijepog perja koja odlino pliva
uvandat(i) se (Ne moga siroma da stisne petlju, no se uvanda pa mu se str scijedi u
arape.) unerediti se, nemati kontrolu nad prolivom, pustiti izmet u gae
uvarit(i) (Kad uvari kako ti s neim oi zamatrakava) shvatiti, nauiti, prepoznati

neiju namjeru, saznati, zapaziti i zapamiti

uvatio Boga za muda osilio toliko da ne zna kud udara, stida nema, ljude ne poznaje, a
boga se ne boji
uvatiti lad poda se uivati
uvatiti logu lijepo se namjestiti
uvatiti na pasamac obrlatiti, potiniti
uveremit(i) (Uveremio mladi Ljubovi od ljubavi i sramote.) oboljeti
uvirat(i) uticati
uvisinske uvis
uvotka jalova trogodinja ovca ili koza, dvizica
uvraz sramota
uvrijet(i) (Da je Tanasije iv, uvro u devedesetu, ali jo vidi s oima i uje na ui.) gurati
na silu, insitirati, ui, navaliti
uvrst(i) uenuti, uvui
uvrsti travu napraviti dijete
uvrat prepun, pun puncat
uvratit(i) napuniti do vrha
uzao, uzo vor
uzbleit(i) se ( U toliko doe Mihailo vas se uzbleio.) uznemiriti se, uzvreti se
predoeajui opasnost
uzdan pouzdan, siguran
uzdrio zrio
uzdrat(i) jezik za zube zautati
uzgor uspravno; Prazna vrea uzgor ne stoji (narodna poslovica)
uzgracijat(i) radovati se, gracijati
uzeti oi u paeta pobezobraziti, bezgarnino se nekome ili neemu sprdati uzmak
povlaenje, predaja
uzigrat(i) veseliti se, biti oputen, bezbri
uzneorit(i) se (Uzneorili se nakvi bolesnici pa graju na one te su ih doveli,) uznemiriti
se, unervoziti se
uzoas u zao as, vrijeme kad se dogodila nesrea
izvindat(i) porasti u visinu
uzvitat(i) ukieliti se, uzljueti
uzvod vrsta fine tkanine
uz prkno mu dolina neka se nosi doavola
uzvindat(i) uzrasti
uapit(i) se uplaiti se, prestraviti se
udit(i) zapaliti
ueen (pas) krvloan, spreman da napadne nepoznatog gosta

uica mjera
uimat(i) se (Nita se ne uimaj pred Igumana no mu priaj kao prostome seljaninu.)
ustezati se, uzdravati se, ponaati se stidljivo, dvoumiti se, ustruavati se
uikat(i) se ukoliko se ne uva u odgovarajuim uslovima ito napadne odgovarajui
insekt i ono se uika
V
vabit(i) dozivati domau stoku
vacada zid od fino obraenog kamena
vadit(i) mast ispod ui primoravati, iivljavati se u zapovijedanju
vadola pasulj
vaevina (Pare im zajmala i davala na kamate, a so i zerzevate na priek i vaevinu.)
veresija
vagan drvana posuda za skupno ruavanje
vainja rasa, soj
vajda fajda, korist, dobit
vakat vrijeme, doba
vaketan bolestan, invalidan, hendikepriran
vakmajstor istaknuti majstor
vakten stat
vaktile nekada davno
vla uvala, ulegnue izmeu strana
valenca mana, nedostatak
valetar gatar, narodni ljekar, travar
valetat(i) vraati, gatati; ena koja se time bavi je valetara, mukarac valetar
valida invalidnina
valutica (A Vemija niti kuka kao prije, niti ga gaa valuticama.)
kamenica
valjalica stupa za valjanje sukna
valjatan valjan, vrijedan, dobar
valjenik onaj koga hvale
vamilja porodica, familija
vamiljat(i) formirati porodicu
vancati (Raangaj vatru pa one puste digarice navaljuj na ar dok im je vancalo.)
preostati, prejesti se dok ne preostane
vanculet, venculeta marama ubradaa
vandirat(i) stei dobro mjesto u drutvu, avanzovati, napredovati u slubi
vanjela demper od grube vune
vo manji kameniti brijeg
vaosan bolestan, invalidan, hendikepiran

vapor brod
varakat(i) se drati nekoga na oku, mjeriti svoj oprez prema njegovom oprezu
varevina (Ali nauili oni da alau, koji su ih doveli, da uvee vataju ljude kad oni od
umora vau i varevinu.) varenika, mlijeko; vakati varevuni biti umoran do
iznemoglosti
varopek ega, velika vruina
vas sav
vaspostavit(i) utvrditi, odrediti
vaa tanki a dugi komadi slanine
vka pseto
vatan teritorija, omeeni prostor kojim neko upravlja
vatati glavu u ake nervozno razmiljati, traiti spasonosno rjeenje
vatati skopiju (A potlje im vatali skopiju na razliite naine.) ucjenjivati
vavijek odvajkada, oduvijek, uvijek
vavolit(i) bezubo vatati
vazbijeli vascijeli
vazdii se uobraziti se
v tegla, boca
vd star, iznoen, dotrajao
vedenika ova prvoklasna oha
vedo staro, pohabano
vedriola debela, masna slanina
vegara eljade koje prati tue poslove, traara; pseto lutalica
vegat(i) lajati
vel veo
Velemlje Velimlje
velenca sukneno ebe tkano na domaem razboju u dvije pole
velud somot
veljadina najbolja runska vuna
veljat(i) se prstiti se
veljepriit(i) se (Sad su poeli da idu i u Tursku, pa nakvi usamoprdili to su bili u
Stambolu, i s time se veljepre kao da ih je, bogami, zvao sultan na divan.) nesojski se
uzdizati, hvalisati se
Venedik Venecija, Mleci
vegara ovjek loeg karaktera, ogovara
verija dabina, porez, dacija
vgara stara kuka, kuja
verem siija, ljubomora
veremiti patiti za nekim ko je odsutan, brinuti, bolovati od kakve duevne bolesti

veretizan (Veretizni su otili Bogu na istinu.) slabog zdravlja, sklon bolestima

veridak, veriak bakrena brnjica koja se stavlja svinji na njuku da ne bi rovila zemlju
verijade gvozdene ipke na prozorima
veseli (Nije veseli Akim doekao da pomrina svati sva nebesa.) uzreica za nekog od
saanjenja
veselnik nevoljnik, baksuznik
vesnut(i) se prepustiti se raspoloenju
vetmat(i) (Kamena im je utjeha bila to to im je pametar vetmao o blagu.) nabacivati se
priom
vezitka igla za vezenje i ivenje fine tkanine
vezir najvia titula u dravnoj hijerarhiji Turske Carevine, ministar, guverner, upravnik
vilajeta (pokrajine, provincije)
vezirski rep sultanovo unapreenje za pau
veegrebica (Ona veegrebica ne e ni da me saslua, no dorani kao Vla s koca)
zagriljivo i svadljivo eljade
vicmija namigua, lukava koketa
viara seoska kua pod slamom
vidovni vidljivi
vielica lampa na petrolej, svjetiljka
vieli ih jadi doivjeli nesreu koja se nije mogla izbjei
vien (Obuen narod iako nije vien kao na) prepoznatljiv po ljudskim osobinama,
gledan
vielica svjetiljka, lampa
vgnj glasni pla, lelek
vganj (Kad ispune iti kao iz vignja i sve mu se razlivaju brci.) kovaki mijeh
viganjat(i) glasno plakatiati, zapomagati, kukati, paniiti
vijar jak vjetar, vihor
vijar ( u guzicu) strah, bjeati glavom bez obzira
vijarac biljeg s posebnim rasporedom dlake
vijenac na glavi nose nevjeste
vijes avet
vilanca (A zasve prouo se kao vercer s robom koju vataju dandari i vilance.)
finansijska policija
vildan fildan, oljica za crnu kavu bez drke
vilen vidovit, vidovnjak
vindat(i) naglo rasti
vinjaga nastreica
viripizd unjalo, svatovielko, osoba s niskim pobudama, sitni pijun
v (Da vi ljepote boje: meka, bolan, stolica kao stramac) vidi

v otra trava to raste u kamenijem raelinama

vitezat(i) dozivati u pomo, zapomagati, najlasnije to se moe
vitica zlatna burma, tanki prsten
vitiljat(i) (Kad presta snijeg da vitilja) snijeiti krupnim pahuljicama
vitlit(i) (Ali ne vitle Konavljanke s kim e se povatati kao varoke apikure, no rade od
draka do mraka. ) osvrtati se, vreti se, zavirivati; pratiti tua posla
viita poeta, ljekarski pregled
viitat(i) pregledati bolesnika, regrutovati
vile lovaki pas
vilov mangupi spreman za sprdanje
vilen vilovit, imati nadljudske osobine sline onima koje imaju vile i zmajevi
vitezanje zapomaganje, pozivanje u pomo
vitliti vreti se, osvrtati se, pratiti tua posla
vilov mangupi, objeenjak
vjeita kua grob
vlaeg lanac krupnih debelih karika
Vlah Srbin
vlas vlast
vlasac ivac, korijen
vljera vjera
vodac voditelj
voda mu otila na usta misnulo mu se, uzbudio se od elje
vodci vodii
vodijer futrola za beleiju kojom se otri kosa
vojni stan vojni rok
volat kameni svod
volovodnica jurnjava bikova za kravom koja se vodi
volujska ila kamdija izraena od volujskog penisa
vlj, volja list, papir
voma veoma, mnogo, previe
voma uskosu (I taj mu glas otii voma uskosu) neprijatna vijest kojoj se ne nada i koja
izaziva ljutnju
vorit(i) gladovati, preivljavati uz oskudnu hranu
vozdii se uobraziti se
vozno zumbalo kondukter
vr vrh
vrada gatara
vran crn, mrk
vranica kobila tamne boje; enski polni organ

vranza sifilis
vranzav (Bio je, kao to zna kume, kupleraj u Trebinju, to se zvao Kod crvene lampe,
ali ja nijesam iao tamo e se vranzaju ljudi.) sifilitian, krastav
vrada (No neka sude patrovske vrade i mrginje.) svaa
varatia (Ni platia ni vratia) onaj koji vraa pozajmljeno
vrbopuc rano proljee
vrcnut(i) skrenuti, naglo promijeniti pravac, iznevjeriti
vrmanice pleteni di opanka
vrgolit(i) udvarati se, umiljavati se, ulagivati se, ljeporeiti, obigradati oko nekoga radi
kakve line koristi
vresat(i) muki udariti
vrezat(i) udarati, tui ibom ili tapom
vrnda mu rog sve mu ide od ruke, u svemu napreduje
vrndat(i) rasti na zamjerke
vrni avole repom iznenadni zaokret
vrlja, vrljan razroka osoba
vrljav razrok, razrok
vrndat(i) brzo i na zamjerke rasti
vrndat(i) se kovrdati se
vrnut(i) vratiti
vrsnik izmeu noga muki polni organ
vrsnik, vrsnica iste godine roeni, esto se misli na genitalije i polne organe
vrue kruke iz puaka puani plotun
vrue zrno za uvo velika ekirancija; neprijatno podeanje, kajanje
vrua guka uvreda, muka; u Crnoj Gori se kae i vru krompir kao simbol
prebacivanja line odgovornosti na nekoga drugoga
vuac zatrovana rana od vujeg zuba
vuarljivo vrijemme kada mogu naleeti vuci
vi imati odreenu nasljednu osobinu, nalikovati na koga pretka
vuk izio magarca nikakva teta, zaboravi na sve
vukovi bucaju vuci rastru ovce, naerao se mnogo jai na slabijeg
vurda ivotinjske iznutrice
vurdup velika rupa na dolini ili livadi, provalija, ponor
vuija konjsko ubrivo
Z
z (U rat sam bio topal z dvije bande.) s
z (Znao je to upor pa je odnio nakvu crkavicu, z neto prodao, z uzeo neto to je
ena uvala za ersku priju.) zar
zaarlaukat(i) zagalamiti, zavikati

zaaavat(i) (Ali za ljucki govor nije zaaavala.) reagovati, obazirati se, primjeivati,
obraati panju
zaauavat(i) sluati
zabait(i) prei u prii s jedne teme na drugu, napraviti digresiju
zabalui(t) zabalaviti od mnogo prianja
zabanit(i) se ustoliiti se, uivati u vlasti
zabatljalo (Neto mu jednu prednju nogu nekad lomilo pa dobro zabatljala ispod koljena.) odebljalo povrijeeno mjesto na tijelu
zabaurivat(i) kriti
zabavit(i) o jadu imati mnogo problema
zabeiti zagledati se
zabit starjeina, pretpostavljeni, komandant, oficir
zablagodarit(i) zahvaljivati se
zableen zanesen, zbunjen, preplaen
zabobrljat(i) umijeati se u tu posao i izazvati podsmjeh i nipodatavanje okoline;
priati bez veze
zaboljekat(i) (Dok utoliko zaboljeka oda s damije.) glasno se javiti
zabrljotit(i) oamariti, udariti po licu
zabubat(i) se mnogo priati
zabulat(i) zapeatiti, zalijepiti
zabuljit(i) (Neto te dolje vue a ne zna u to si se zabuljio!) zagledati se irom
otvorenih oiju
zbun(Ali potlje aperacije na neelju dana bio sam mnogo zbun.) mrav, slab,
nemoan, bolestan, polusvjestan
zabuit(i) duge se zadrati da bi izbjegao kakav posao
zacenut(i) se zasmijati se do suza, izgubiti dah od plaa
zaciliktat(i) (Jo je kmet stio da zbori, ali ko jadan zagraja i zacilikta s svake bande.)
smijeh, graja, dovikivanje
zacijepit(i) odvojiti
zacmolit(i) (Pa mu se zacmolile trepaice jedna uz drugu.) dobro sastaviti trepavice,
zamuriti
zaanut(i) zapahnuti jakim mirisom ili smradom
zaelepirit(i) (On ti zaelepiri volove ispod jednoga vorcana.) oteti i pobjei, zaplijeniti,
prisvojiti, zgrabiti
zaeeknut(i) vrsto se uhvatiti za neo, zakaiti se, pritvrditi
zaedit(i) zaeti, zatrudljeti
zaeeknut(i) (Zaeeknula me nogama i sile nema da se kutariem.) vrsto se
uhvatiti za neo, zakaiti se
zaepiti kunicu napraviti kamenu stupicu za kunicu

zadlanit(i) oamariti
zaduva astma
zagalancat(i) kotulu povui suknju da se vidi zadnjica kao znak potcjenjivanja i uvrede
zagaraste masti tamnoput
zagarit(i) poeli da rastu brada i brkovi; zagarila mrka nausnica (brci)
zagavrilit(i) dati nekome ime Gavrilo
zagelit(i) zagrliti
zagnjirit(i) se zagledati se paljivo
zagondija ovjek uvijek spreman za isprobavanje junatva i na kavgu
zagrcat(i) (Zagrcao Vaso Savovi pa ne da izduiti.) zapriati se
zagrentat(i) zagaziti u dubok snijeg
zagrljapit(i) zahvatiti
zagrmait(i) zgrabiti, gramzivo pruiti ruke za neim
zagroktat(i) rafalno zapucati
zagrist(i) (politiku jabuku) izazvati razdor (jabuka je otkad je svijeta predmet sporenja
jer svak misli da je on lino zasluuje),
zaintait(i) inistirati na svome stavu, zainatiti se
zaira hrana
zaiskat(i) zatraiti
zajad (Zna on, ma mi je zajad to ne znam ja.) teko, problematino
zajaglunit(i) osvjeiti se
zajarait(i) tvrdoglavo se drati svoga stava, zainatiti se
zajavorila koka kokodakanjem trai gnijezdo da snese jaje
zajosat(i) krenuti bez zastajanja; zatalasati, nagrnuti
zajuit(i) (Znao je da ovca ako se ispee ljeti na suncu, zajui s proljea i spasa joj
nema.) razboljeti se; ovce zajue kad ometiljaju
zakandan posvaan
zakanut(i) pokapati
zakanjivat(i) davati bolensiku kap po kap tenosti
zaklat(i) ujesti, ubosti; ujedi insekta ili gmizavca
zakoljedavit(i) zakukati, panino zavikati
zakopitit(i) zainatiti se, ak i na vlastitu tetu
zakovrnut(i) uvrnuti, zasukati; teko se razboljeti
zakopitit(i) uvrstiti svoj poloaj
zakrcat(i) krenuti vozom ili autobusom, ukrcati se u prevozno sredstvo
zalamat(i) (Oinii su zalamali Ljutie u tou svato.) nanositi tetu
zaliit(i) zatititi, izuzeti, izdvojiti, zamijeniti koga na tekom poslu
zaloga ugled
zaloit(i) staviti zalogaj u usta

zaljutit(i) zagrcnuti se od kalja

zamai se objesiti se
zamaknut(i) se objesiti se, izvriti samoubistvo vjeanjem
zamanice zaredom, uzastopice
zamait veliki, krupan
zamaljen (kupus) dobro osmoen maslom, jelo oko koga se grabe
zamatrakat(i) (oi) prevariti, zamazati oi nekome kao maioniarskim trikom, vjeto
obmanuti, dovoditi u zabludu
zametan zaboravan
zametnut(i) stavuii tovar na ramena
zametljiv teko izgovorljiv
zamiritat(i9 zasluiti
zamlaivat(i) zatucati
zamljedit(i) dogledati
zamljerit(i) (Damija se i s mora i sa suva mogla izdalje po noi no prodan zamljeriti.)
ugledati, primijetiti, donijeti o neemu nepovoljan sud, zamjeriti kome
zamozolit(i) zautati
zamri, zamrknut(i) ne doi kui na vrijeme, ostati van kue za vrijeme noi; esto
domaa stoka zamrkne i ne doe kui za dana, kad je oekuju
zamrknut(i) doekati no napolju, van kue, zakasniti
zamrljat(i) uprljati
zamraj narodna sporenja svae, sudanije
zamuat((i)) (Vodite lupea iz moje kue i neu vi nita naplatiti to sam se zamuao s
vama.) razgovarati
zamuka teak rad
zamuzen nerazuman
znica (Spasenija je ostala na oev upret da podie zanicu kao i svaka pogrenica.)
kopile, vanbrano dijete; oma
zanovet, zanovijet listopadno drvo iz porodice lepirnjaa (Cyticus); ne prelazi visinu
makije
zanudit(i) ponuditi
zanuat(i) nuditi
zanjirit(i) se zagledati se
zapalaverit(i) zapoeti kakav krupan posao, pregnuti
zapapriit(i) pocrvenjeti kao paprika
zapapriti orbu osvetiti se
zapeuznut(i) (Mogao je zapeuznuti i u domu i u toru zato to je bio s ruke begu)
poboljati se u imovini, stei bolji imetak
zapirit(i) snano baciti

zapiati ( s oima) pridvorno se uplaiti

zaplamit(i) se zacrvenjeti se
zaplee zatita
zaploak plitki, otvoreni bazen vode, lokva
zapojit(i) (Niko ga ne slua, ali ono zapojilo kao jarea guzica i sve ustaje pa jopet eda.)
?
zaporanj (Ko nije imao jake modane zapornje da uspregne samoga sebe.) konica,
samokontrola
zapornik (Bio je tutuica i zapornik) odmalena ostao zakrljao, spor, lijen
zapoviet(i) narediti
zaprdivat(i) zanovijetati
za pretek (Bilo je pijuna u Banjane onda kao i danas za preteka.) previe
zaprgnut(i), zapr(i) (Zapre u mlijeko te doe popova sestra i odnese maloga Danila da
ga doji iz svojih prsi.) nemati milijeka za dojenje
zapretavat(i) zabranjivati
zaptit(i) zaguiti, zadaviti, oteati disanje zbog prehlade ili astme
zapunula ga zmija ujela ga zmija
zapustekat(i) zagalamiti na vuka da se uplai, vie se a pus
zapustoala (zemlja) zaputena, ne obraena
zaravit(i) razboljeti se
zarojit(i) zabrzati u prianju
zarok opklada
zaroit(i) (Ali ako je samo jedan od kneeva zaroio na jednu bandu, nije ti taj vie edao
za kameni tavulin.) tvrdoglavo zastupati jednu stranu
zarsnut(i) (Ako kneevi zarsnu da nee srpskijem robljem zalagati turske eljusti)
obeati i tvrdoglavo se drati obeanja, ne popustiti ni za dlaku, zainatiti se
zasakat(i) (Zasakala se u meku zemlju i ne odrijeila.) zabiti se, zavui se
zaselica zaseok
zaskog sklonite
zasrnut(i) insistirati, napasti bez razloga
zastie osoba od koje se treba stieti
zasuk muki ilav, miiav, snaan mukarac
zasukanik mrav, ispaen ovjek
zasut(i) usuti ito u mlinki ko
zaalapit(i) oamariti
zaeledat(i) zateturati se, nesigurno hodati
zakeljkat(i) poeti posao na tvdom terenu
zaklamitat(i) (Ne ah ja ni krenuti u Grku no mi zaklamitao onaj najmai zet: te
ajde, te nemoj uinjeti kad ja idem da ne ode) dosaivati s besmislenom priom,

insistirati
zaokait(i) jako zablatnjaviti
zatuknut(i) (Kako mi je zatuknulo u krsti devesto eteres i este godine nikad me potlje
nije ba sasvijem poputilo.) bolest kime, diskus hernija
zaera mjeavina snijega i vode
zatajit(i) sakriti
zatiit(i) ponovo zasaditi
zatisnut(i) zatvoriti, zaglaviti, utvrditi neto klinom ili zalijepiti
zatomit(i) prekinuti, priguiti
zatop kavurma, jelo od eckane iznutrice zatopljeno lojem
zatrljat(i) imati nemiran san, komar
zatrtat(i) zalutati, skrenuti s pravog puta, zabasati
zatrunit(i) zaturiti se, nestati
zatucat(i) ( u kamen) proklinjati
zaturiti trag izgubiti se, kriti se
zauak udarac dlanom po vratu, amar
zaukan odeenih vrhova
zazt(i) se pripremiti se
zavaljenik ljenjivac, neradnik
zavara vradbina, vraanje
zavinat(i) se objesiti se
zavitljalo u glavu nametnulo se, uvrelo
zavjetovat(i) se zakleti se, podnijeti zakletvu
zavljetrit(i) vijoriti na vjetru
zavojci krivine, okuke na putu
zavoltat(i) zatvoriti, dobiti zatvor zbog problema u odragima za varenje
zavoit(i) se ubraditi se maramom da se samo oi vide
zavratat(i) izgubiti ravnoteu
zavrndelecat(i) baciti, zavitiljiti, zavrljaiti
zavrzan ovjek nezgrapnih manira
zavrtljat(i) baciti daleko iz ruke
zavrzivat(i) zavezivati, zakaiti
zazebla guzica uplaiti se
zazor stid, sramota
zadit(i) zapaliti
zaet hrabar, neustraiv
zaimat(i) zatvarati oi:
zaet(i) zaspati
zauat(i) (eljeznica zaua pored Ugrenovine.) jako se oglasiti

zavaljenik ljentina, dabaljebaro

zavinat(i) se (Ali nee u rasvit, kad se Stoju prevario san, Sina ti se zavinala. )
objesiti se
zavitiljivat(i) (u glavu) umiljati, zanositi se, gajiti nerealne nade
zavotit(i) zatvoriti, zakopati
zavrndelecnut(i) baciti daleko iz sve snage
zavrst(i) uhvatiti volove u jaram, poeti orati njivu
zavrtljat(i) ljutito baciti
zavrzan ovjek neizgraenih manira
zadit(i) zapaliti, zatvoriti oi
zaet(i) zaspati
zaet hrabar, neustraiv; uporan, nepopustljiv
zaeto (Vazda im je po jedno oko zaeto i naduto kao priganica.) zatvoreno
zaimat(i) zatvarati oi, zaspivati
zbandat(i) (Bog ga je smeo te mu nije otilo po pravcu no zbandalo) promaiiti,
skrenuti (s puta), otii u stranu
zbidulat(i) (Nekad u mrtvu jesen kad je nakve jade zbidulao i skunjatorio da mu vamilja
ne skaplje do proljea, glavicu luka i bokun ljeba u torbu, pa sentom glavom u Bosnu.)
pripremiti, sakupiti
zblanut sluen, preneraen
zblanjat(i) uravnjati blanjom
zbljucnut(i) ogaditi do povraanja
zboj (Skrkalo se u zboj oko Serdara.) vea grupa ljudi spremna za borbu
zbojevi (ajvana) buljuci
zborkat(i) govoriti tiho s prekidima; govorkati, ogovarati, zuckati
zbubat(i) se (Zbubaj se selo, promuti akljom kroz vodu i nai topca.) okupiti se
radoznalo na brzinu
zbuljukat(i) okupiti ovce u buljuk
zbuntat(i) smuiti se, zgaditi se, dobiti nagon na povraanje
zburlat(i) sasuti
zdijevat(i) sadijevati sijeno
zdimit(i) otii bez zaustavljnja u jednom pravcu c odreenim ciljem, pobjei
zdipit(i) ukrasti
zdogovor dogovor
zdrait(i) se pograbiti se oko neega, napraviti guvu, nasrnuti, estoko napasti
zdrenut(i) zrenuti
zdrljupat(i) oerupati, zderati, zguliti, nasilno odnijeti
zdrozdit(i) se masovno se okupiti
zdrpit(i) zkupiti se, zgusnuti

zduit(i) ( upor ti nita ne zbori vamilji no obuj nove opanke pa zdui u Trebinje.)
spreno otii bez zastajanja, brzo ii
zdumat(i) smisliti
zdurljiv svadljiv
zduva vjetac
zgalancat(i) se svui se do gole koe
zgivizditi se (Kloko se zgivizdi pa more durati koliko da je bakren.) otvrdnuti
zgrcnut(i) povratiti, pobljuvati, zgaditi
zgranut lud, nenormalan
zgrebat(i) se naborati se, imati bore na licu, smeurati se
zgreban naboran
zgnjuit(i) se umorno prilei, sakriti se u malom prostoru
zgrane, zgranilo ludilo
zgrstit(i) (Ma prosto mi se zgrstilo i od jada mi udarila bistra voda na usta kad sam
vidio) zgaditi se do povraanja
zgudalit(i) saviti se od tekog rada kao gudalo
zgulit(i) opljakati
zgvoen tvrd kao gvoe
zec (u gori) (Tako mi baksuzno eljade nije kuni prag premicalo. Baksuznija si no zec.)
simbol baksuzluka, nesretnog ivota
zeina zeja koa
zeja vuna veliki strah
zka kobila zekaste dlake
zelena pristalica zelenaa, kralja Nikole u egzilu i drugih crnogorskih rodoljuba na
Podgorikoj skuptini 1918. godine; nazvani su zelenai po zelenom plakatu na kojem
su bila imena onih kji su bili za sporazumno i ravnopravno ujedinjenje Crne Gore i Srbije;
njihovi ideoloki protivnici, koji su izglasali tzv. bezuslovno ujedinjenje Crne Gore sa
Srbijom, nazvani su bjelaima
zeman vrijeme
zemanile nekad davno
Zemlja mu kosti isturala! veoma teka narodna kletva: nemao mira ni u grobu
zenili (Drobnjak) bogati
zepst(i) strahovati
zera, zeru veoma malo, trunica, siuni djeli neega
zeriak veoma malo
zerzevat(i) ivotne namirnice za prodaju, ugavnom se misli na povre
zevzek naivna osoba, ograniena, aknuta
zgibenije pogibija
zgnjuit(i) se umorno prilei

zijan teta, gubitak, kvar

zijaner tetoina
zijenut(i) umrijeti, cri
zijeva guzica nekontrolisana potreba da se neto doepa, ugrabi
zijenut(i) ispustiti duu, izdahnuti, umrijeti
zindan tamnica, hladna vlana prostorija
zinula guzica lakomcu, naviknutom na dabaluk
zipa kamen koji se jedva moe rukom podii
zivt zift, duvanska smola veoma crne boje, katran
zlatka enski polni organ
zlice i krvavci borbeni i na plijen spremni ratnici
zlica zlikovac
zli (Savi je smicao zli kad se iskovrijei eljadetu na prs.) prit, rana, povreda
zlikat(i) (Zlikala sirota onako krivovrata nekolika dana, pa najpotlje otila doktoru)
pobolijevati
zli put odluiti se na nezvjestan korak, krenuti u nepoznato, traiti spas
Zlo junaku u brastvu nejaku! ni dobar junak ne moe izvaditi bratsvo ako mu je ono
tankolozoviko i malobrojno; junatvo je odlika pojedinca i njegove odvanosti, koje lako
moe okrnjiti njegovo slabo bratstvo i zbog toga stalno mora biti na oprezu
zloivotan slabe snage
znale ga rane ( u oi) kletva: desilo mu se zlo
znalo ga orilo kletva: Oslijepio!
znaven bistar, pametan, promuuran
zoen zamait
zor sila, snaga, vjetina, ponos, estina; muka, tegoba
zorli (momak) otmen, vien, lijep, zgodan
zorlija ponosit ovjek, za nekog uobraen, nadmen
zrno mu za uvo oea da ga to pee, progoni, nemirne savjesti
zubun enska gornja haljina s kratkim rukavima ili bez rukava, dio crnogorske narodne
nonje
zuckat(i) pronositi prve neprovjerene vijesti o nemu
zuka zujanje, buka
zuknut(i) (Kad neto zukne, to narod potlje kiti i nadodava po svojoj volji.) prouti se
zukva divlja jabuka
zumba alatka za buenje koe, probojac
zumbat(i) buiti, probijati
zvanica gost koji se poziva na slavu ili svadbu
zvecat(i) izvrgavati ruglu, ogovarati, traati, otvarati afere
zvk rav znak, glas koji se uje nadaleko, pikantna tema za ogovaranje, afera

zvono kuca u jednu bandu crkveno zvono oglaava neiju smrt

z(v)rcalo ogledalo

( je svanulo erali su goveda dade i okrenuli ih put jedne velike cerove ume.) s
abar, abojed Italijan, navodno zbog toga to Italijani jedu abe
albeni dan dan sahrane
albenik onaj koji ide na sahranu
aovica (epan je breknuo Crnogorcima da se nevljesti i njezinoj jeni ne smije nikakva
aovica nanijeti) uvreda, povod za ljutnju
ban nisko drveno bure za dranje pijae vode
zburljat(i) (Ujutru zburljaju s drugijem krdima) pomijeati
bir pijun
zderka (Ama bijae joj dreka kao u vapora.) jak, prodoran glas, grlo
dit(i) (Ilinku nijesu bile prie no ar ognjeni koji je dije i sagorijeva.) uspaljivati, nemati
mira zbog ekirancije
droknut(i) popiti naiskap
dulo uzan prolaz izmeu brda, klanac, tijesnac
eluda ir
enska banica uzorna, sojli, kakakterna gospoa
enjenik momak stasao za enidbu
enkuljica mukarac enskih osobina
s(t) strast, elja, estina
evkanje kevtanje, pae lajanje, kad se misli na eljade onda se misli na ogovaranje,
psovanje, klevetanje
eena svila svila koja se presijava
garica jezgra
garnut(i) (Prouo se najvie to je garnuo komuniste e ih najvise svrbi.) uvrijediti,
tai u bolno mjesto, provocirati
gurla, gurlin udubljenje u stancu kamenu, peinica, pilja
idak, inel (Bolje e te Bogu preporuiti jedan dobar kaluer no sedmorica itkije popova.) misli se uglavnom na slab karakter ovjeka, nepouzdana osoba, jadnog izgleda
ijoka dugaka pritka za poivanje, privrivanje raanih snopova na krovu kue ili
tale
ilonja snaan mukarat
irit(i) toviti, gojiti
itak u oestvo slaba karaktera, prevrtljiv, pogan
itit(i) jesti itnu hranu
itka itko blato
itnjaa rakija od ita

ito opti naziv za sve itarice koje ovjek uzgaja i koristi za ishranu
iva munja ivometna vrijedno, vatreno eljade
ivina opti naziv za gamad, napast, vai; domaa perad; opta nehigijena
iv duv (Eto iznijeli smo iv duv, a sto puta smo zakoevitezali.) spasiti goli ivot
ivo domaa stoka, ml
ivomrtvice vrijedno, marljivo, preduzimljivo, brzo koliko se moe
ia ika, ugarak sa ognjita za pripaljivanje cigarete ili lule
iva voda vrelo, izvor, sopot
ljezdina lijezda
mika (kia) kvasi, natapa
mira varak
rvnjevi (enski) neto gojazniji i uzdignutiji guzovi od proene enske zadnjice
uenica biljka za ishranu
uel neuredan, higijenski zaputen mukarac
ura zakrljalog rasta, neugledna osoba
urav mrav
vakalica uniavajui porez koji je raja plaala turskom napasniku koji troi svoje zube
jedui rajin hljeb
vrknulo mu oko dopalo mu se, nameraio na neto, naroito se zainteresovao, kae
se i zapelo mu oko
Rjenik uz Cnogorsku hroniku
RJENIK
U ovome Rjeniku objanjeno je samo ono znaenje rijei koje se iskazuje u konkretnoj
knjievnoj slubi. Nekih puta to je uinjeno ovlano i ogoljeno zato to je knjievna uslunost rijei ostala u lokalnom sieu, u reenici, pa i u sintagmi iz koje je izuzeta. Stoga
se preporuuje itaocu da se ne slui ovim Rjenikom osim kad se ne moe nikako domisliti ni uslovnog znaenja izraza koji mu se u italakom toku isprijeio! Poto su u
Rjenik uneseni i razliiti idiomatski spregovi ije je govornoupotrebno znaenje specifikovano samo u jezikom miljeu iz koga potie pisac, bilo bi dobro da italac proara svojim oima ovaj Rjenik prije no pone da ita roman Crnogorska hronika. Dakako, pisac
ovoga romana je najzadovoljniji onim itaocem koji nema potrebe da se u toku itanja
osvre na Rjenik. Ako italac ne razumije ta doslovno znai neka rije u tekstu koji je
pred njim, treba da ita dalje, ne vodei brigu o doslovnosti znaenja. I, ako u knjievnom tekstu govorni lokalizam ne poremeti svoje svakodnevno, neknjievno znaenje, neka pisac razmisli je li imao pravo da se poslui tom rijeju!
im, odmah
aba vrsta tkanine, grubo sukno
abatiti uhvatiti, zatei
aber glas, poruka

acnuti osjetiti
adum ukopljenik
ajluk plata, nadoknada
akastile namjerno, navalice
Alacka Aljacka
alaji vojni redovi, kolone vojske
alavertiti se prisjetiti se, naknadna pamet
alavija srea
alak domiljan, pametan mangup
alus veliki narodni skup povodom kakvog praznika
ambariti saoptiti s priznanjem
ametice sasvim, bez ostatka
analetan baksuzan, proklet
angir snano, nesmajno eljade
apa karakteristian miris
apaz vru amar
apica izazovna najedrila djevojka ili mlada ena
apnuti dokopati, oteti, ukrasti
r ljutnja, uvreda
ar prostorija u kojoj pae i begovi primaju goste
aranzada neumjesno ismijavanje
arar vrea od kozje dlake, kostreti
arenda iznajmljivanje
asija osoba uobraena zbog svoje snage
askuel predaleki predak
aija kuvar
avarisati potrefiti, otpoeti
aviz pamet, sposobnost domiljanja
azgin jak, veoma ivotan
Babiti se poraati se
baati mrtvu ecu raati mrtvu djecu
baderiti pristrasno kritikovati, zamjeriti
bagljivost bolest konjskih kopita
bajurina zmija
baksiret nezgoda
balija pogrdan atribut za bosanske muslimane
baljemez zamait, velik
banda strana

banuti iznenada se pojaviti

bardasto pola crno, a pola bijelo
baree neugledno, niska rasta i nesmajno graeno eljade
barlijekati blejati, besmisleno vikati
bastan naglaeno preduzetan i odluan
baibozluk sitne, pomona pjeadijska jedinica u turskoj vojsci
baka razliito, drukije
bataliti razvaliti, odustati
batli sreno
baturica od eplijeza nedozreli plod apljana, jednogodinje dugolisne biljke
bavrljan jednako neugledan izgledom i pameu mlai ovjek
bazd smrad
beak gest kojim se neko potcjenjuje
belaj avo, nesrean sluaj
belenzuka enska narukvica
bendunjati zapostaviti, potcjenjivati
bengirati uobraeno jahati
beriet napredak u imovini
berikat grlo
beslema prost i neobrazovan ovjek
beika kolijevka
bekot bijeli hljeb
betno odvratno
bez deblja pamuna tkanina
bezbeli zaista, tako i nikako drukije
bezjak praznov, siromaan i neradan ovjek
binjekta kamen s koga se uzjahuje konj
binji sveani ogrta turskih velikodostojnika
bituran vrsta cvijea
bianija naplata koju su turske vlasti uzimale u Drobnjaku za uviaj neije smrti
blagajtina orao strvinjar, sup
blanuti se poludjeti, prestraiti se
blazniti pripitomiti, maziti
blizurak blizu
bljeda i pobljeda osobito naglaena pobjeda
bljelaa zimski kaput od bijelog gusto tkanog sukna
bljeanje jarca vrsta seoskog takmiarskog sporta; takmiar se uhvati nogama za granu drveta okrenut glavom i rukama nadolje, i ko u takvom poloaju due izdri pobijedio je

brca planinska ovca otre vune

brdonoice strmoglavo
brenovati kosu od prave uiniti kovrdavu kosu
bridati sporo tei
brklja drvena palica za mijeanje palente dok se kuva
brljav prljav
brljoka amari
bronza zvono za krupnu stoku
bronzin emajlirani lonac s povrazom i poklopcem
brstina odsjeena i obrena grana drveta
bula muslimanska ena
bumbato mrtvo
buntanje munina ispred povraanja
buruntija pismo
busti enski grudnjak
buiti iznenada ui, neoekivano se pojaviti
Campat vrlo star
ceka sitne, nesoj
ciganiti nestano se ponaati
ciguz mrav i sitnoguz ovjek
cijeli sir punomasni sir
cijeponja visok i nesmajan ovjek
cikvanje igra prstima na zbrajanje
ckvrnja tetoina
crkletii sjekirati se
culjati vriti erotske kretnje pri obljubi
ampara dio konjske uzde
aplaisati navaliti
ast dio
atrnja cistijerna za kinicu
eerava kosa kovrdava kosa
egrs svaa, nezgoda
lo polovina dana
eprlj u nos uvreda
era boja lica
erek dio
esan bijeli luk
esnica boina pogaa
imberus davno

ip krt
iple sasvim golo ili boso
ivtelija gubitnik
klj tvra, detalj kra i iblja
ova oha, vrsta tkanine
uei se pia musliman
utura lobanja
apikura ena lakog morala
apiti dokopati
arno provjetreno i isto
atib-efendija pisar
ebu pro vrata otii praznih ruku
emer enski ukrasni pojas, dio crnogorske narodne nonje
enar svila
eralica zmija
ta bijeli biljeg na konjskom elu
evi stariji krupan ovjek
ier potpuno, sve
ikara porculanska olja
interac sitni poklon
itap knjiga
uoriti poluglasno i nasitno govoriti
uku tica dobitak bez zamuke, laka zarada
ul bez iega, siromaan
uliti se dizati ui; konj se uli kad je ljut
urdija dio muke nonje u Turaka
ustek penis
Dal tabane pobjei
damar hitrina
davija alba
demirluci gvozdeni osigurai na prozoru
demiana velika staklena boca zatiena pleterom od slame ili prua
deraiti se glasno plakati
deronja nesmajan i lijen ovjek
despet ljutnja, uvreda
destregati upropastiti
demek visina mu nije prema irine i snage
dijanija stvar
dijati disati

dijomanat dragi kamen

dim u dim istoga trena
divina zvjerka
divit hartija
divlje meso benigna izraslina
dizdar uvar turske tvrave
dojiti oak ne primjeivati ono to se da primijetiti
domunavati se dogovarati se ugovorenim znacima
doudnik doekan u elji
dreto pravo, direktno
dredati uporno ekati s malo nade da se doeka
drgol svaa
drilo gvozdena alatka za obradu kamena
drljasiti sa strahom skoiti, pobjei nezdrelice
drobno sitno
drkati nagovarati
drati za perin imati u vlasti
dubovina pelinja konica od upljeg hrastovog stabla
dulanuti prestraeno otrati
dumati misliti
dumindaa vlaga koja dolazi iz kunih temelja
duner stolar
duplija dukat
durbin dvogled
Dada makadamski put
dambas ovjek koji trampi konje
dangrlin sitan novac
danja vrsta ljive
davrandisati se pripremiti se
debana municija
dehenet raj
delep krdo goveda
demadan crnogorski ohani prsluk, dio muke nonje
deza metalno lone
dida drangulija, biuterija
dornada ishrana
dose neprolazne stijene
dudan vrsta kune
dulusa svaa, nered

auri nevjernici
avoli se ene deava se veliki nered
eisija odjea
evenica meu noge penis
ilaknuti dii nekoga s njegova mjesta, potjerati
isati krupno koraati
ovda zapaena snaga grudnog koa
uguma turski turski rajetin
uturum dotrajali starac
uveglija mladoenja, mu
Eim vidar, ljekar
eimi i heimi znaajni i jo znaajniji vidari
eglen razgovor s raspoloenjem
eve odvie
evkinja strankinja
Fildia slonova kost
fis soj
forca hitnja, prea
fortica utvrenje
fortune jae kie s vjetrom
fureto svjee
futiti se naglo uskoiti u krevet
Gagrica moljac
galijot mangup
gambati nesmajno hodati
gamenluk polapnost
gaveljati jedva koraati
gaz petrolej
gazija vjeruje u svoju silu
gerelj oronuli starac
gete dio muke nonje koji hvata mukarcu od ljanaka do koljena
gida elan
gingati se ljuljati se
gnjoj stajsko ubrivo
gojne vole i falake grozne turske sprave za muenje
gornja roba odijelo
gornje rijei zaobilaenje istine u razgovoru
govno pasje nita
granica ukrteni snopovi ita

grijati tabane ii na kakav sprean put

grizina progutana hrana
grmoljak guica, omanji krompir
grotinja neprohodni kameniti i kreviti teren
grsti pregrt
gruevina ovje jesenje mlijeko
gurabija turski slatki kola
gustijerna cistijerna za vodu
gutunar konjska bolest
Ibriim fini konac
ioglav visok, a vjetrast ovjek
iksan osoba
ila zavist
indat pomo
indijeli stare turske knjige
ise dio
iil namiljanje, izvoljevanje
itotina nervozno, brzopleto odluivanje
izlazi na iljak biva sve gori
iznitati u ivot oslabiti, omraviti
idrvnjati ispriati bez prekidanja
Jabanac stranac
jajoi Crnogorci, upadai u tursku Hercegovinu radi plijena
jaketun muki sako
jakrep korpion
jalovu kravu pomusti vjetinom uraditi i nemogue
janjilo ovja tala
japrak rukovet duvana
jarakati koze uvati koze i vabiti ih
jaramaz odmetnik, izgrednik
jarcati siktavo se svaati
jaslaa ena obilatih guzova
jatorno osnaeno i svjee
jazija slova, rukopis
jebem mu oca tvrdim ti da je tako
jedeci tovari
jedna voda jednostrani krov
jedek jelo
jeger mladost i snaga momaka ili djevojaka

jejina vrsta buljine, sove

jeminati se zaklinjati se
jenibula djeverua
jeribasma vrsta kruke
jeverica vjeverica
jevtika tuberkuloza
jok ne
jomua nekuvano mlijeko
jordamli stameno i zorno
juzbaa turski inovnik
Kaban sukneni muki zimski kaput
kabasto krupno
kabuliti priznati
kaamalj penis
kakin veseljak, objeenjak
kad mu se napne kad mu se prohtije
kalac mlada trava
kaloper narcis
kamara soba
kambrik tanko pamuno platno
kamenica krapa u kamenu gdje se nahvata kinica
ko izotrenost noa
kapac sposoban
kapidibaa in carskog dostojanstvenika u Turskoj
kapuniti biti iznad njega
kapurica glava
Karadag Grna Gora, Crnogorac
karaulu uvati drati nekoga u svojoj vlasti
karitat milosre
kastig neuobiajeni dogaaj
kaalj ispod repa konjska hitrina
katavasija neto u duem poretku
katil smrtni
kaul tvrdnja
kempa stupica, miolovka
klijenit oduzetih nogu
klipiti se hitro uzjahati konja
klufko klube
kmetovati davati poslednju rije, presuditi

koljedaviti se svaati se bez znaka pomirenja

kome opanci kome obojci tako e biti pa ko ta dobije
komostre gvozdeni lanac iznad ognjita
konata metalna aa
kontulja duga crna zmija neotrovnica
kontati raunati, misliti
kontresati analizirati neto s ogovaranjem
konj prdi neto sasvim nevano i neprimjeeno
kopornuti se ponainiti se, smoi snage
koela vrsta listopadnog drveta
kotar mjesto gdje se splauje sijeno u stogove
kotula suknja
krat osobina dobroga hata
krstata gora etinari
krvave gae bjeanje iz boja
krznovita apra koa od divljai koja se moe koristiti u odjevne svrhe
kudret mogunost, spremnost
kuisati pozivati s damije vjernike na molitvu
kukotres kod preivara ila izmeu bedrene kosti i gnjata
kumbasiti skoiti uvis od straha
kurelj penis
kurulov predaleki predak
kurvin sin snalaljivac
kuin jastuk
kvasne mu gae nesojski se uplaio
Labrnja njuka
ladnu vodu variti ivjeti sirotinjski
lajati s koca psovati Turke s koca prije no se izdahne
lakomstvo tvrdiluk
landarati klatiti se, mlatiti
lapis olovka
lastra lim
lata kanta
lazina neto posjeeno i poobarano
legati itati
lelije okomite stijene
lencun arav
lijavica velika kia
lima na andar udarile dvije nepokorne osobe jedna na drugu

liptati ubrzano disati

lisnik sadjevena osuena hrastova ili jasenova gora za stonu hranu
loika salata
loj ispod ovnujskijeh oiju oblik nameta koji su na raju udarali turski napasnici; trebalo
je klati ovnove dok se Turin ne najede loja ispod oiju peenih ovnujskih glava
lotinja zadah zaputenosti
lubina ljudsko ili ivotinjsko tijelo bez udova
lg pepeo
lke pitome zaravni u planinskom ambijentu
lumbarda vrsta topa
Ljeljen jelen
ljoke uzvik kojim se goni tele
Maca vrsta gvozdenog malja
maa neistoa, bolest
madarija dukat
ml stoka
manit lud
mrca sekret koji istie iz zaraene rane
marcati isticati, zaraena rana marca
marifetluk smicalica
mrva stvar
maslom guzicu mazati razmetati se bogatstvom
matrak nita
maveno teget boje
mazbata pismo, pisani dokument
mzgala uzani otvor na zidu
mazlun ovjek lukavo namjetenih manira
medenica zvonce za stoku
mean stanite
melai turski anel
meraja ledina
mertinica kukuruzov hljeb
merzer dalekometni top
meteriz utvrda, anac
metnuti pod kapu ubiti nekoga
mezulana potanska stanica
mirita zasluga za neto
miritati briiti o neem
mie plac

mlaevina raana slama za pokrivanje kua i tala

mljerni oek odrastao ovjek
mobilje namjetaj
moa kino nevrijeme, dugotrajna juna kia
modraa plavo platno za proste akire
mokro kumstvo krteno kumstvo
momaka polica vrijeme momka za enidbu
mosor leda klip leda
mozoliti progovarati naglas
mramor mjesto gdje je neko poginuo
mrldati boleljivo se vui
mukaet namjera, uoavanje
muljaa drveno spljoteno bure za pie
mr peat
musafir gost
muavera sumnjiva radnja, podvala
muketati strijeljati
muki kudret erotska mo mukarca
muteselim upravnik manje turske oblasti
mutvak vlana i tamna prostorija
Nabrati naletjeti na neto otro
nacupati nastai kapu do obrvica
nafundati nagovarati s namjerom da se nagovoreni naljuti
nafurijati naotriti
nagiltati s elanom napisati
ngole uglavnom
naialiti se nadovoljiti se
nkri zapovijed s opomenom
napaloku sruke, istureno na ponudu
nasoiti uputiti na neto ili na nekoga
nastup padavica
natalacati se namazati se
navietiti se jako se naljutiti
nra udubljenje u kamenu
Obrenuti se malo povratiti raspoloenje
obrijati popa rainiti svjetenika
oburdati sruiti, razidati
ocu na glavnje neudata ker ostaje u oevoj kui
oarina osunano i svjee

di i hdi ide zapaeno i s istaknutom namjerom

odrina porez kao oblik uniavanja turske raje
okerositi otro se suprotstaviti, rei u oi
ko logor vojni
okreti snebivati se, oklijevati
okrs bijeloga baanskoga svijeta itav svijet
okrenuti vljerom prevjeriti se, uzeti drugu vjeru
oltara slobodno bez ogranienja
omastiti konopac umrijeti na vjealima
omljeza plac na kome se moe podii kua da bi se preivjelo
omrciniti liiti ivota
onogot atribucija za starost grada Nikia, iza nje stoji nekadanji grad Onogot
opali hladnoa s vjetrom
opijaiti umrijeti
opljuckivati gledati hranu ili pie koje niko ne nudi
opotiti se oznojiti se
opuiti se dobiti bruh, iskilaviti se
orfana slukinja
oseiriti glasno se oveseliti
oapiti drvo obuhvatiti stablo objema rukama
otrivo sjeivo
otanala krv izgubio se soj
otpagati platiti, odbolovati tetu ili uvredu
otponac obara na oruju
otrovan kao prit izuzetno i neprijatno ljut i prkosan
oturisati uhvatiti mjesto, sjesti
otutano zamaito
odrlje grlo i podgrlo
Paati se mijeati se u neto bez velike potrebe
pala muka na oiicu velika sjekiracija
pandrknuti nestati, otpasti, umrijeti
panjat dotrajali starac
parjati prestati
ped meu oi glupost
peksino neisto
pentar kamenolom
penuti ukrasti
perivoj park, cvjetna bata
pero za kapu nebitno, nije vano

psta uvreda, povrijeenost

peke dar
petama u guzicu veselje s tranjem i smijehom
picmajstor zavodnik
picimilet svatoinja
pkovina zemlja koju je zet naslijedio od tasta
pijez pritisak
pilinik pojedinac, pa i najmanji i najnebitniji
pinjal no
pinjata posuda
pirnuti u orbu iskorijeniti, uraditi neto na veliku tetu drugoga
pisak glas
pitura boja za predmete od drveta
pizati imati teinu
pizdoklek neugledan i neprogovoran ovjek
platiasto tanko a dugako
plisirana kotula suknja sa faltama
ploni krov krov od kamenih ploa
plovati se igrati se plovke, ili plojke; dvojica ili vie igraa pogaaju kamenim ploama
odreeni biljeg; igra se na kakvom okrajku koji nije ziratan
pljadela posuda
pljat tanjir
pljezati jedva hodati
pljuskalo abronoa
pljuvati krv izbacivati krv iz plua
poakarila sua ega osuila biljke
podburekati podgovoriti
podina ledina
podutoriti pomoi
poguzija izjelica na tu raun
pokarabositi se pokvariti se
polapan prodrljiv
poljumaa penis
pontati krenuti na neto
popreti po tragu izgubiti
porinta izjelica
portik hodnik
posrati tavnicu izdrati zatvor
pova slamni krov

potes imanje i stabilnost

potkaititi potpisati
potkoila slezena osjetio se strah i teta
potleuiti se postidjeti se i priutati
potpetilo se otetilo se
potprititi tabane umoriti se hodajui
potragljiv za enskijem vazda mu je na umu zavoenje i udvaranje
poveati izgubiti svjeinu
povtoriti ponoviti
pranuti misnuti se, poeljeti
prz priplodno muko ivine
prdekana tamnica
precibriti se izgledom lica pokazati nevolju
prekotariti sasvim unititi
prekurlati prebroditi opasnost, posebno bolest
preserepiti se jako se sagnuti
pretilo debelo
prevrela medovina medovina prela u alkoholno pie
preati ekati da se neto epa
pricvrljelo mu dotuilo mu
prialica priljiv ovjek ija pria nema cijenu
pridruga penis
priganica krofna
prijeati brzo hodati, jak konj prijea
prijesjed ela konica pela starija od jedne godine
primai se eni imati snoaj sa enom
pritisnuti enu imati snoaj sa enom
pritucati initi erotske pokrete pri obljubi ene
prituliti se priutati se
prituilo mu da klanja osjetio obavezu da se moli Bogu
privicnuti s elanom pristupiti poslu
prnjati uobraeno, a nesojski jahati konja
prnuti u iu propasti
procaketi doivjeti uspjeh i sreu
proepaa erotski iskusna ena
proerati zadnje mimo prve nadjaati ga sasvim
prodo dugaka uvala
progoniti se napadno mijenjati modu
prohesapiti promisliti i domisliti se

proliti se dobiti dijareju, proliv

propito skroz, potpuno
propust tunel
provojgora ena labavog morala
prozuko daleka svojta
prsak erotsko usijanje
prstenati se igrati se igre prstena
prtljati seliti
pruina mala koliba u kojoj nou spava oban
pruga autobus
pucivo vatreno oruje
puna aka brade i odvie brci ostvarena velika korist
pura kaamak
pursula pisana potvrda
pusteija podmeta pod sedlo
putanje ela rojenje pela
puvati duvati
puzdra ivotinjski penis
Rahmetlija pokojnik
rave polica za posue
rasebe velika nuda
rastljeniti deflorisati
raalapiti rastrgnuti
ratluk veselje
razmljerna pokrajina iroka oblast
razvui dijete razmaziti dijete
reuiti napredovati
rida kamen
rigati povraati
riza dio odjee
rnjaga hrpa
rokljiv svadljiv
romaa rastojanje izmeu ispruenog placa i kaiprsta
ropitati glasno i usporeno disati
rotka ena koja esto raa
rozga drveni pritiskiva
rtenica kima
rubac maramica
rubetina izblijedjela haljina

ruda mekana ovja vuna

rudinica zmija
rujevina biljka od koje se pravi boja za tkaninu
runja dlaka oko stidnih mjesta
rupa dukat
rvati lajati
Saibija vlasnik
saija poruka
saktijan uinjena koa
santalet privlana stvar
samatenije prikazanje, utvara
sansulja nesmajna ena
saplak posuda
satariti upropastiti
satljati izgubiti snagu
savardak kua od daske i brvana
savir sasvim
seija kanabe
segentati naporno raditi
segnuti uloiti snagu u pokret
seiz sluga
seksen nesmajan ovjek
seraer vojni zapovjednik u bitkama
sibljan narod, neja
sian otrov
siija nervoza
sida ega
sige duvanski dim
sjeka sorta
sikter mar
simsija lula
sindovilje mirisno livadsko bilje
sipati za vrat piti izobilno
skalati svui
skanjivati se oklijevati
skapulati spasiti
skevriti se snizati se
skopos sposobnost, snaga
skoroveernjak skorojevi

skrata vrsta vradbine

skrkle se gore gust umski estar
skrpati poniziti
skrndati se previe se ugojiti
skukotresiti obljubiti napadno erotski
slatkopiac ljubitelj ena
slimiti skinuti
sliti kip obraditi karlicu s mlijekom
slota snaga
smijes ortakluk
snititi sastaviti pjesmu
snokta odmah
snos bogatstvo
snoziti se naoblaiti se
sojka kreja
spaa nain
spapunjati izgoreti
spedikati potroiti
splaka uhvaena kinica
splov prostor s koga se sliva kinica u cistijernu
spuiti ipke otii pjeice
stati u stopu uzeti nekome sreu
steven posluga
stima doek, ast
stisnuti petlju smoi hrabrosti
stojser visoki snijeg
stolova stolica s naslonom za lea i ruke
stoina stoer
stramac duek
stresti grizinu savladati
strkotina uvreda, teta
strnuti mai
struna munina u stomaku
strv ostatak od neega, najee od lea
strevina vrsta drveta znatne tvrdoe
stubliti dugo stojei ekati
stuliti se prikriti se
sugreb mjesto koje su psi zagrebali
sukerica nesoj

sukurilo predaleki predak

sundati se prolaziti tamo i ovamo
surgun progonstvo
sutura glava
svrdlooka ena neprijatna pogleda
ajk sukno
ra puka
arov niz gredu znaci veselja koje ne izaziva potovanje
avnica dugaki prut
ukati se tijesno se skupiti
eitan avo
enino penino
enuti se pomaknuti se
eremetan privlaan i pomalo komian
iar dobitak
inuti ukrasti, zdipiti
iroki trag sreno potomstvo
iano kumstvo musliman se zove da kumuje tako to oia hriansko dijete
kampati umai
kanj stolica s naslonom
kip karlica za mlijeko
klapikura ena lakog morala
kljukati utopiti
krbiti zalamati
krknuti iznenada se dogoditi
krobutina biljka puzavica
kudela aa
ljevoriti labavo sastaviti
ljunuti snizati, splasnuti
mrknuti nestati
oder tucani kamen
pag dep
poka neukusna ala
tesrca ujutro na prazan stomak
tica daska
trik ue, konopac
trk dugih nogu
truc vrsta tkanine
tuc puka

tura prostirka od slame ili mekog prua

uga upljina
ukurlija ala, izmotavanje
urkati poneto raditi
urovati saraivati po sumnjivu poslu
urup sirup
ubina osueno lie
Tabija mjesto za topove na gradskim bedemima
tabijat uredba
tajin hrana
talik srea
tarnuti dirnuti
tavriti galamiti
tavulin sto
tei se priploditi se; koza se tee
teleri prozorski ramovi
tetoiti ugaati, milovati
tevti potjera
tijetiti pritiskati
tirac kopac konja
tirintike komadi nasitno
tisnuti prs u uvo zapjevati
tljena tanka opna ili tkanina
tolmaiti tumaiti
tonja zadah
toprak kuni prag
trabuniti glasno sanjati
trambulas svileni pas iz Tripolisa
trancip tranzit
trapovijes nesvjestica
tri lika manitost
trtoguz brbljivac
tugovi painski znakovi u vidu konjskog repa
tuka i manduka stranci iji se govor ne razumije i porijeklo ne zna
tuliti gasiti
tumbin tunel
turina monje
tujeti uz nosila glasno kukati uz mrtvaki koveg na putu do groblja
tvorilo obru za sir

Uasuliti kastrirati
ucipiti utvrditi
ukopiljan snalaljivac i prevarant
udariti se umom po pameti opovrgnuti namjeru, naknadna odluka
udenteiti se stojei se uspraviti na jednom mjestu
ugaipiti se iznenada nestati
ugojgoliti dopustiti se, bez otpora udovoljiti ljubavnom partneru
ugrijeiti izgubiti; ovca ugrijei kad se udalji od stada
ujdurisati urediti, pripremiti
ukantariti se ukoiti se
ukletva osoba za saaljenje
ukresati dijete napraviti dijete
ulak glasnik, povjerenik
ultina kraj, naposljetku
upipalaj sve, uvijek
upidriti netremice gledati
urisiti dogoditi, ostvarenje predvienog
urisovati naslikati, ucrtati
urjak siromah i odrpanac
urmetin kukuruz
usamoprditi uobraziti u svoj uspjeh
usovan svadljiv i napasan
uipljeti izmraviti
utalumiti umiriti
utontati uvezati i zamrsiti
utrandati uprljati
uvariti razumjeti, utuviti
uvatiti na pasamac obrlatiti, potiniti
uvrato puno do vrha
uapiti se uplaiti se
Vacada zid od fino obraenog kamena
vagan drvena posuda za skupno ruavanje
vaktile nekada, u jedno vrijeme
vandirati avanzovati
vaosono nezdravo, oboljelo
varopek ega
vatan teritorija
vaka pseto
vedo staro, dotrajalo

vegara eljade koje prati tua posla, traara

velenca tkano ebe od ovje vune
veljepriati se uobraeno se predstavljati
Venedik Venecija, Mleci
veremiti patiti, suiti se od kakve duevne patnje
vetmati nabacivati se priom
vezitka igla za vezivo i ivenje fine tkanine
vielica svjetiljka
viganj glasni pla, lelek
vijar vihor
vijarac biljeg koji je formiran posebnim rasporedom dlake
vindati naglo rasti
viripizd unjalo, sitni pijun
v otra trava to raste u kamenijem rasjelinama
vitica zlatna burma, tanki prsten
vlaeg lanac krupnih karika
vlasac korijen
voda mu otila na usta misnulo mu se, uzbudio se od elje
voriti ivot hraniti se samo da se preivi
vrbopuc rano proljee
vrgoliti udvarati se, ljeporjeiti da bi se neto ostvarilo
vrndati rasti na zamjerke
vrsnica vagina
vrsnik izmeu noga penis
vrue kruke iz puaka puani plotun
vrue zrno za uvo velika sjekiracija, neprijatno podsjeanje
vuac zatrovana rana od vujeg zuba
vurdup velika rupa na dolini ili livadi
Zaaavati reagovati, osjeati
zableen zanesen
zaelepiriti prisvojiti
zaintaiti kruto drati do svoga stava
zaira hrana
zajaraiti zainatiti se
zakandani posvaani
zakopititi uvrstiti
zamaljen kupus neto to osobito privlai
zamiritati zasluiti
zanovet vrsta iblja

zapalaveriti neto nakrupno zapoeti

zapiati s oima pridvorno se uplaiti
zaraviti razboljeti se
zarsnuti odluiti se za nepopustljivost
zatrtati zalutati
zavratati izgubiti ravnoteu
zavrtljati daleko baciti iz ruke
zbuntati smuiti
zbljucnuti ogaditi
zdrljupati oerupati, nasilno odnijeti
zduva vjetac
zgnjuiti se umorno prilei
zeja vuna veliki strah
zeka kobila zekaste dlake
zemanile nekada davno
zeriak osobito malo
zerzevati ivotne namjernice
zijan teta
zijaner tetoina
zijenuti umrijeti
zlatka vagina
zlice i krvavci borbeni i na plijen spremni ratnici
zlikati pobolijevati
znalo ga orilo zgrijeio je i treba da mu se neto runo desi
zukva divlja jabuka
ban nisko bure za dranje pijae vode
droknuti naiskap popiti
dulo uzan prolaz
s estina
eena svila svila koja se presijava
garica jezgra
gurlin udubljenje u kamenu, peinica
inel slabe konstrukcije
ivomrtvice krajnje preduzimljivo
rvnjevi enski enski guzovi
uel ovjek obrastao kosom i bradom
vakalica uniavajui porez koji je raja plaala turskom napasniku koji troi svoje zube
jedui rajin hljeb
vrknulo mu oko radi na tome da se doepa onoga to mu se dopalo

Rjenik uz Mozaik crnogorske hronike

RJENIK
idioma i manje poznatih izraza
Ab ovo usqe ad male od poetka do kraja
aba grublja tkanina
abatiti domoi se na brzinu, uhvatiti
abrovi spletkaroke vijesti
acnuti diskretno osjetiti, fluidno dotai
adalet pravda, solucija, rjeenje
adet obiaj
agon takmiarski duh
ahmedija tanko platno omotano oko fesa
airovati koristiti
ajvan stoka
akas namjerno, navalice
akam prvomraje
ala adaja, nezasitost
alada arena
alamanka sablja njemake izrade
alavertiti se jedva se dosjetiti
alavija srea
alavuk nepredvidljiv, nevaspitan
alak dovitljiv i mangupast
ambrozija boansko pie
ametice sasvim, bez ostatka
analetno prokleto
angiroa snana i nesmajna ena
antalasto nesmajno
apa zadah
apaz amar
apica mlada i seksualno izazovna
piti zgrabiti, ukrasti
r ljutnja, uvreda
aram prokleto, ne bilo mu prosto
arar vrea od kozje dlake
arbija ipka za nabijanje puanog punjenja
asuliti kopiti, kastrirati
atean mentalno bolestan
avarisati potrefiti, pronai

aviz razum, dosjetljivost

Baderiti kritikovati, opominjati
bahanalije raspusne sveanosti
bajun krinja
bajunet no na puci
balija muslimanski bosanski seljak
banda strana
barabariti se izjednaavati se, takmiiti
baanski itav
baibozluk pomona vojska, sitnarija
baka posebno, odvojeno
badar mjera
bak uvredljiv gest
bealina oronula zgrda, bez prozora
bedova neugoda
bedrica but od koze ili ovce
belenzuka narukvica
bendunjati ne primjeivati, ne uoavati
benetati egaiti se
bengirati uobraeno jahati
berdanka vrsta puke
berikat grlo
beslema plitkopametan ovjek
beika kolijevka
bekot bijeli hljeb
bez grublje laneno platno
bezbeli odista, stvarno
bezjak skitnica, besposlenjak
binjadija raspoloen konjanik
binjekta kamen za uzjahivanje
br svjetenika plata u naturi
bir zeman predaleko u prolost
bituran vrsta cvijea
bizin pas
bjela pristalica srpske politike u Crnoj Gori
blazniti privlaiti, milovati
bljuvati povraati
blustvo blud, rodoskrnavljenje
bocun povea flaa za vino

boktati trpjeti, patiti

bolanda kantar, mjera
brabonjci kozji i ovji izmet
branjenica hrana za putnike
brdonoice strmoglavce
brikula karta za igranje
bucati cijepati
bukoliko pastirskoplaninsko
bulumenta skupljevina, drutvo sumnjivih namjera
bumbat mrtav i naduven
burilo spljoteno bure za vodu
buroetno kiovito i rascvjetano vrijeme
butum sve
Cibok prepeeni, dugostajui hljeb
ciculj neveliki izrastao kamen iz zemlje
cknuti naprsnuti diskretno
cikvanje igra prstima na zbrajanje
col irina mukog palca
cotati hramati
crni ni bijeli krajnje zabrinuto
cupliti glasno sisati
curiculum vitae tok ivota
alma platno omotano oko fesa
ampara lani s uzde koji ide konju ispod vilice
apras divan besposlienje
ear neprohodni gusti
eeljiti pretjerano uvati, krtariti
eerava kosa kovdava kosa
egrst svaa
eplijez jednogodinja dugolisnata biljka
erek dio, etvrtina
esan bijeli luk
evrma enska marama
ifut pretjerana krtica
ifut Jevrejin
imberus zeman daleka prolost
iple potpuno
itluci prostrano imanje
ivit ultra marino boja

ivtelija baksuznik
omrga grudva, uoljivi nabor pomeu oiju
kao znak neugodnostionula grumenovrtati dupsti, iskorjenjivatil pokrovac za
sedlo
aa otac
aknut mentalno nestabilan
atipefendija pisar
arno svjee
enar platno koje ima znak na rubovima
edilo cjedaljka
ediljak mukarac niskog ranga
eralica zmija
ier skroz
ikarica oljica za kafu
ok korijen, porijeklo
opek inadija
otek motka, udarac
ul nita, nema
Dal tabane hitro pobjei
davija alba
dedijati maziti
dembel neradnik, ljenina
demirluci gvozdene prozorske reetke
deravija oblista za kapu
derdemez inat, zadrtost
destregati upropastiti
deventati namiljati, naguati
devet jama vrlo ukriveno
deveta prozuko daleka svojta
devlet turska vlada, carevina
demek zbrljen, okratak i nabijen mukarac
dijanija dio, stvar
dimi kua kua nije naputena
divit pribor za pisanje
dizdar zapovjednik tvrave
doprtljati doseliti
Drain aj sa eerom skuvana rakija ljivovica
dreto direktno, pravo
drgol galama

drljasiti naglo skoiti i pobjei

drmator glavar, uobraeni upravnik
dubenica voda bunar
dubovina pelinja konica od stabla
dulanuti sumanuto otrati
dulek tikva bundeva
dumati misliti, razmiljati o neemu
dumindaa vlaga iz kunog temelja i zidova
dunjaluk ovaj svijet, zemlja konkretna
Dunjo meu koscima najgori kosac
duretno dugotrajue, izdrljivo
duzluk osamljen i uzan prostor
dvize mlada ovca ili koza
Dabaluina olako steeno dobro
dada cesta
dampina staro i otrcano tijelo
dangrlin sitni metalni novac
dardin vrt
davrandisati se osposobiti se, postii predvienu mjeru
delep krdo govedi
denabet spadalo, neotesanac
denev glib, kaljuga
derbati se jako se isjekirati
devap nain
deza jednodrno metalno lone
dida koplje
dida drangulija, biuterija
dombast hrapav, izlokan
dornada hrana, obroci
dudan vrsta kunice
dulusa glasna svaa
dupa suknena suknja
ama skupina, glasna grupa
aur nemusliman, nevjernik
ilaknuti potjerati
ilasnica izgon, udaljenje
ovda torzo, snaga
usto jeste, tako je
uveglija enjenik, mladoenja, mu

Eim ljekar
eglen razgovor
egzercir vojniko vjebanje
endelek sprdaina, galama i ismijavanje
epistola pismo
erela ergela, grupa konja
erezan osvetoljubivo ljut
earpa pojas, opasa, znak dunosti
Faldija hvalisavac
falino felerino, nezdravo
famulus sluitelj
fela vrsta, oblik
fildia slonova kost
fortica utvrenje
frenija kula
fukara sirotinja, nesojluk
fukati halapljivo jesti
fundati otriti, intrigantno nagovarati
furda iznutrica, utroba
furijati jako otriti
furmina ibica
Gagrica moljac
gambati nesmajno hodati
gamen oblaporan
gaveljati jedva hodati
gazija junak
gete sukneni nazuvci, dokoljenice
gida elan, potrnost
goge majstori
gornja roba toaleta, odjea
govno na edilo krajnja usamljenost
gracijati veseljeti se
grebostrek vrsta maa
grgurava kosa kovrdava kosa
gromorodno slabo pokretno, optereeno
grotinja neprohodno i kamenito mjesto
gruavina jesenje i posoljeno ovje mlijeko
guber ebe od kostreti
Gurbet Ciganin

gutunar konjska bolest

Heraldika nauka o grbovima
hurija rajska, denetska ljepotica
Ibriim fini konac
iindija popodnevna muslimanska molitva
iksan lice, ovjek
iktijar odrpanac, prosjak
ila podlost, podvala
imprimatur odobrenje
indat pomo
indijeli starostavne knjige
inorija kraj
intrati sresti
ise dio
iza oba uva raspolagati izobilnom hranom
izbrojiti konju muda pasti s konja
izor za odreenu nadoknadu iznajmljen orai vo
izublea iznebuha, iznenada
Jacija muslimanska molitva kad se ue u no
jajoi Crnogorci koji su radi plijena uskakali
na tursku teritorijujakrep korpijajalove se ovce ovce pobacuju nedonoadjaprak
svezak duvanajapunda crvenilojarakati vabiti i usmjeravati kozejazija pismo,
pisanjejedek jelo, obrokjeger evojaki jedra zdravina djevojakajemin zakletva,
obaveza sa zakletvomjeremijada pla, kuknjavaJereza desniarska politika partija u
Kraljevini
Jugoslavijijeribasma vrsta krukejeverica vjevericajevtika tuberkulozajok
nejordamli ponosito, oholojuzbaa kapetan, zapovjednik buljuka
Kabasto grubo, neobraeno
kalcete suknene muke arape
kambrik tanko bijelo platno
kapac sposobnost
kapo nadstojnik bez milosti
kapuniti seksualno se zbliiti sa enkom
karamluk mrak
karan ljut, uvrijeen
karar mjera, uprilienost
karitat milostinja
katavasija procesija, dogaanje
kesim iznajmljena stoka za plaenu uslugu

kesiti zube elja bez ostvarenja

kikitati se smijati se naglas
kanuriti tedjeti, sitniariti
klin klinu a sjekiri oba sve jedno iz drugoga proizilazi
kmasto zatamnjeno, vue na crnu boju
kombati se prepirati se
komostre gvozdeni lanac iznag ognjita
konata aa
konj prdi ne uzima se u obzir
konjosati maltretirati
konsuo konzul
kopornuti ivnuti, uznapredovati
korni kamena nadzida
korota crna odjea kao znak alosti za umrlim
kovrljiti onesvijestiti se, pasti
krva psea psea bolest
krva tamo i amo neujadneeno
krkati obilato i oblaporno jesti
krmaukati alostivo se oglaavati
krstata gora etinari
kui ovjek sa znaajnim pedigreom
kudret snaga, mogunost
kuisati oglaavati s damije poetak molitve
kumbasiti naglo skoiti
kumstvo mokro i suvo krteno i vjenano kumstvo
kurtalisati se osloboditi se neega
kuin jastuk
kvartir podstanarstvo s obrocima
Lacmanin katolik
ladnica nastrenica za hladovinu
lla carski visoki inovnik i miljenik
lambekoa rakija loeg kvaliteta
lamuine iznoene cipele
lapis olovka
lazina masovno oboreno ono to je bilo uspravno
legati itati
legati nositi teko breme
lencun araf
levor revolver

libero slobodan
lja lja
lija mukarac s jednim vidljivim testisom
lia nevrijedna karta za igranje
loika zelena salata
lubina tijelo bez udova
ludo dijete mlado, nedoraslo dijete
luzati opanjkavati
Ljesa drvena naprava za stonu torinu
ljoka drveni odsjeak za odgon teleta
dok se krava muzeljubica pelinja mirisna biljka kojom se navlai
pelinji roj u koniculjtiti pasti pljotimice
Ma gljivina bolest bilja
makanja malo, sitno
mandukati besposleno klatiti ruke
manina enska narukvica
manjerka vojnika zdjela, porcija
mantenj sluenje neim, upotrebljavanje
marifet ujdurma, podvala
mriti doivjeti iznenadnu neugodnost
mazbata potvrda, pismeni dokaz
meaniti se ostaliti se, naseliti
medljika sladunjava gljiva na liu drvea
mednik granini znak
megarija skupa rakija
meit mrtvac
meraja ledina, prostor
mertinica kukuruzni hljeb
meter vjetak, majstor
meteriz poloaj, zaklon
mezarije muslimanska groblja
milet narod
mirija porez
mirita zasluga
miritati raspolagati, brinuti se o neemu
mlaenica ostatak mlijeka iz koga se izvadio maslac
mladana krava oteljena krava
mrginj znak razdvajanja dva imanja
miti neto podariti, pruiti

mr peat, tambilj
mureep mastilo
murisati ovjeriti peatom
musafir gost
muketati strijeljati
muki ponat obilat falus s potencijom
mutuluk dar za dobar glas
mutvak vlaan i taman kutak
Njakanje magarea rika
Obeuiti
slomiti jednu od dviju ruki na posudi
oblike
ne vaui gutati
oblomud
rasan a nesmajan mukarac
oburdati
razruiti graevinu
od beike do motike
od roenja do smrti
od ake do lakta
ne sloiti se
odlampati
veselo i hitro otii
odrljaiti
izmamiti, prevariti
odakovi
ovjek s bogatim imanjem
ofratiti
silovito obljubiti
ojkati
glasno plakati
okorundati se
izvjesno se popraviti, oporaviti se
okrajak
ugao, detalj zemlje
omljeza
prostor za nastanjivanje
opali
vjetrovita hladnoa

opeljeiti
opljakati
oplazina
usko pare neobraene zemlje
opljuckivati
gledati nedostinu hranu
osapina
zapaen komad
oklamia
prevarant
okopran
nasitno snalaljiv
ostajbaa
zaostao iza generacije
ostragua
vrsta puke
otropiti se
stati na noge
ostrak
djeli slomljenoga
osuvoplealo govee
govee koje se jedva kree
zbog neuhranjenosti
ovice
naprsni ukras na enskoj koulji
otarak
podeblji a okrai tap
otii od oi
stradati zbog svoje izuzetnosti
otii uz nos
naljutiti se
otpagati
zasluno plaati svoja nedjela
otpunuti na nos
s ljutnjom odbiti predlog
otutano
korpulentno
ovsik
sjeme jasena

omikura
seksualno prominentna ena
Paati se
mijeati se u tue poslove
padia
sultan, turski car
palac
dvorac
Pan
mitoloki izaziva panike
panjat
dotrajali starac
panjkati
ogovarati
panta
drvena greda u kui
papaz
pop, svjetenik
papunjati
jako gorjeti
parip
tovarni i vuni konj
pasijans
vrsta igre kartama
pastrma
suvo meso
patarica
sitna vlast
patisati
prestati
pea
snaga
pea
trubnja platna
peatlija
flairana rakija
peene oi
zapaena hrabrost

pd meu oi
glupost
pendati
sitno hodati
per se
samo po sebi
pero za kapu
ne primjeuje se
perjanik
lan policijske garde na crnogoskom
dvoru
peke
dar, poklon
petroulje
nafta
peulja
opna, skrama
pirnuti u orbu
dokrajiti, ubiti
pirun
viljuka
pletenice
kike
pljat
tanjir
pljeva i mrav
mnogo, tuta i tma
pljunuti pa polizati
odrei se svoje izjave
pljuskalo
prialica, osoba bez cijene govorenja
plodina
kravlja rodnica
po damaru
prava mjera
poakarila sua
sprila ega rastinje
pdi
prvi odlazak rodbine kod udate keri

podumijenta
temelj
podutoriti se
pomoi se, osnaiti se
poduzbijati
usprezati, odravati na datom prostoru
pofalino
za pohvalu, kako treba
pogovnati se
posvaati se
pogrenica
majka vanbranog djeteta
poguzija
sklon prekomjernom jedenju
pokarabositi
pokvariti
polapan
oblaporan
popas
rani prijepodnev
poprdusiti se
jevtino se uobraziti
porinta
prodrljivac
posoksija
red prolaznika, grupa u nizu
pourice
sitne potrebe, svakodnevne stvari
potes
osnova, temelji
poteiti se
poduzeti, opteretiti se odlukom
potkaititi
potpisati
potleuiti se
stidei se povui
poto
potjera

potpetiti se
pokvariti se, ne izai na pravac
potpraiti tabane
zamoriti se od putovanja
poveati
izgubiti svjeinu
povraz
dra od kotla
povtoriti
ponoviti
pozemljuv
sitno rastinje, makija
pomirep
neiskren, dvolian
pranuti
hirovito odluiti
praz
nekastriran ovan ili jarac
pr
priplodni jarac
prculja
neplodna njiva
prdekana
tamnica
prekotariti
skroz unititi
prekuriti
pretjerati
prekurlati
preleati bolest
prenemognuti se
pasti u nesvijest
preprtnjaa
vrsta torbe
presaldumiti
prelomno rijeiti
preslake
poslastice

presvlak
ist ve za upotrebu
pga
napitak od prenog jema, surogat kafe
Prijap
mitoloki erotoman ogromnog falusa
prikazanije
neobino dogaanje
pripust petkovski i luinski
jesenji termini za priplod koza i ovaca
pritucanje
muko seksualno pokretanje pri obljubi
prituliti se
utljivo se pritajiti
prlo
prnjivi i travom oskudni teren
prnjati
uobraeno jahati
prnuti u iu
izgubiti nadu, propasti
probrcnuti se
loije ispasti no to je trebalo
probubalo se
rasprostranila se vijest
proepaa
ena labavog morala
proerati zadnje mimo prve
skroz nadjaati
prodoli
uske travne uvale
prgon
odreeni prolaz izmeu imanja za stoku
prokunjati se
dobiti dijareju, proliv
prolijegati
odzvanjati
provijant
odreene mjere hrane i odjee

provojgora
ena koju ne dri mjesto
provor
probad
prtljati
seliti
prtljati
nesuvislo govoriti
prvljenac
svatovski in
prvljenac
prvotok rakija, najbolja rakija
puklo ko mala puka
vrlo brzo se saznalo
pusat
dio konjske opreme
pustekati
glasno vikati u strahu od vukova
pustopaan
neregulisan, svojeglav
pta se pela
roji se pela
putati u gae
od straha popusti stolicu
Rabo
mjera za sravnjivanje
ranj
vrsta hrasta
raalapiti
raskubsti, razvui
razma
osim
razvrljito
razbacano, neuoreno
resaa
vrsta enske marame
reuuiti
izuzetno napredovati
rigati

 povraati
rka
glasno nastupanje kakve grupe
rke i kikirezine
krajnje dotrajala i iskrpljena odjea
rnjaga
gomila
rokela
kalem
rum
nasrtaj, navala
rtenica
kima
rtenik
bogata
rubac
maramica
runja
dlaka na stidnim mjestima
rupa
zlatan novac, dukat
rvlje pas
krupno laje
rz
ponos s inatom
Sabah
zora
sdno
rana na konjskim leima
saibija
vlasnik
saija
poruka
saket
kesa
salid
kaldrma, makadam
samatenije
utvara

sandija
teka prehlada s probadima
santalet
stvar, potreptina
saplak
jednodrna posuda
satljati
oslabiti do kraja
savidur
vrlo okretan i vrijedan ovjek
s ni br
nita
sebar
seljak
sedep
zbog
sedlati ni vilati
krajnja nepokornost
seiriti
pratiti sa smijehom neko dogaanje
seiz
sluga, konjuar
sejmen
pjeak janjiar
seksen
nesmajan i vjetrast ovjek
sent
pravac, strana, kraj
seraer
vrhovni komandant u jednom vojnom
pohodu
sibljan
nedorasla kuna eljad, neradno osoblje
sida
ega
sidiliti
gnjaviti, optereivati, nareivati
sidim
lanac, sindir

sikterisati
surovo potjerati
siljati
besciljno hodati
silobatno
prepotentno, nadgornjavajue
sindovilje
uto i vrlo mirisno poljsko cvijee
sir cijeli
punomasni sir
skopost
sposobnost u fizikoj snazi
skorati se
isuiti se i ohrapaviti
skrndati se
jako se zdebljati, ugojiti
skrpati
uniziti, sabiti
slebutati se
prizemljiti se, pritisnuti
slumbijati
ujednaiti, unainiti
smijes
zajednitvo
snokta
odlian uslov
spaa
rjeenje nekog problema
spiritus movens
osnovni pokreta
srali pender
stakleni prozor
sredonja
neopredijeljen u politici
srensla
divlja trenja
stetiviti
uhvatiti preicu hitrim hodom

stidan musafir
cijenjeni gost
stima
goenje s ukazivanjem asti
stolova
stolica s naslonom
stopanica
supruga
stresti grizinu
usprei, uzeti mah
strmonja
visok i nesmajan mukarac
strnuti
totalno ukloniti
stuva
utvara, zloduh
sukerica
nesoj, ni ovo ni ono
sugreb
mjesto neastivih sila
sunetlija
obrezani mukarac
supraska
mjeavina
surgun
progonstvo
suvarija
policajac konjanik
argan
arka zmija
arnuti se
potpisati se
emerna voda
svoltani bunar
oktati
stvrdnuti
erijat
islamske pravne norme

ikucija
kanjenika ekspedicija, progonitelji
ipiti
pjeaiti
kampati
umai, pobjei
kanj
stolica s naslonom za lea i ruke
karpa
strmina
klapiguz
onaj ko lukavstvom pribavlja nezaraeno
klapikura
seksualno raspusna ena
klapnuti
domoi se nezaraenoga
klapopizda
spremna za pribavljanje bez zarade
kljepak na glavi
neugledna kapa
ljunuti
sabiti, prizemljiti
trmnuti
uzeti malo pare od cjeline
truc
platno velur
tucavica
uznemirenje
tura
ispletena slamna prostirka
uckor vlast
lokalna vlast koju organizuje okupator
ukurlija
gluma, opsjena
urovati
saraivati zbog sumnjiva posla
Takulin
novanik

talik
srea
tancovati
veselo igrati u kolu
tanka krv
srodstvo preko majke
tankolozovi
lice neuglednog porijekla
tt
lopov
tatarin
glasnik
tavulin
sto
tegliti platu
primati platu
tembr
boja tona, glasa, zvuka
temerut
lijen ovjek
tevabija
pratnja, pristalice
tijetiti
pritisnuti, obljubiti
trabuniti
glasno smijati
trabina
porijeklo
treetrpenjak
neugledan ovjek, niski drutveni status
trupina
sjedite od isjeenog stabla
tra
uveljaj svile
tra
odreeno trajanje
U kamen zatucati
teko kleti

u svake diple udarati

prilagoavati se
uasuliti
kastrirati, ukopiti
ubaniti se
stameno sjedjeti
ucipiti
utvrditi
ukopiljan
snalaljivac, lukavac
uusteiti se
ukoiti se
udadbenica
spremna za udaju
ugi
ovan s istaknutom grivom
ugrentati
ugaziti, nesmajno ui
ugrijeiti
izgubiti se od stada
ujdurisati
urediti
ujdurma
podvala
ujkati
besciljno se glasno zabavljati
ukantariti se
ukoiti se
ukljuniti
omraviti
ukresati dijete
napraviti dijete
ukuviti oima
bolesno izgledati
ulak
glasnik
ulite
konica pela

uljanik
pelinjak
ultina
kraj
umeluniti se
pretvarati se
uobroen
doveden u nain, norma
upipalaj
sve
upirati u meko
penetrirati penis
upidriti
netremice gledati
urisiti se
dogoditi se predvieno
urjak
siromah, potrebnik i odrpanac
urodica
kart, korov u itu
ustoboiti se
uspraviti se
uikati pelu
uhvatiti pelinji roj
utalumiti
smiriti, dovesti u red
utreelj
antreelj, prostor na tovaru osamarenog
konja
uvandati se
unerediti se, dobiti proliv
uvatiti za kapuricu
savladati, iskoriavati
uvor
kresta kokoija
uvrsti travu
obljubiti, napraviti dijete
uagriti oima
u bolesti ili strahu staklasto gledati

uapiti se
uplaiti se
Vaevina
pozajmica
vainja
rasa
vakat
vrijeme, doba
vla majci
sigurno
valetar
vradbinar, pretkaziva
vanculet
maramica
vandirati
napredovati, avanzovati
vapor
brod
vatan
zemljite, dravina
vavoliti
bezubo vakati
vegara
lajavo eljade
velenca
sukneni pokriva, ebe
veljadina
runska vuna
verija
porez, davanje
veati
gubiti svjeinu
vetmati
nadgornjavati se i izmiljati
vielica
svjetiljka
viganjiti
glasno plakati

v
trava koja raste u stijenama
vitliti
netremice gledati
vile
lovaki pas
vlaeg
lanac velikih karika
Vlasi
nemuslimani, Srbi
vodi krava
hoe da se priplodi
volovodnica
govea trka kad se vodi krava
vrada
neprijateljstvo izmeu dva gensa
vresati
izduenim predmetom udariti
vrnda rog
izuzetno napreduje
vrui tabani
stalno hodanje
vuk puko u drob
probudio se nezajaljivi apetit
Zacenuti se
naglo se okupiti
zacopati se
zaljubiti se krajnje
zaganati
ugaziti
zagrljapiti
prepuniti ake kad se uzima
zamanice
jedno iza drugoga
zamaljen kupus
privlaan predmet
zamatrakati
zavarati
zamiritati

 zasluiti
zamuzen
tup, nepromuuran
zanovet
nisko rastinje junih krevitih krajeva
zapalaveriti
poeti neto ambiciozno
zarsnuti
zainatiti se
zatrtati
zalutati
zavaljenik
lijen ovjek
zelena
pripadnik politike za samostalnu Crnu
Goru
zijaner
tetoina
zli
prit
zulum
nasilje
droknuti
u slast popiti
garnuti
dirnuti gdje je osjetljivo
ivomrtvice
hitro i preduzimljivo
lje
jadno i loe
ongler
opsjenar, spretnjakovi
uel
zaputen ovjek
vrknulo oko
elja za neim