Professional Documents
Culture Documents
EkartTol - Tisina Govori PDF
EkartTol - Tisina Govori PDF
EkartTol - Tisina Govori PDF
TIINA
GOVORI
Eckhart Tolle
Stillness Speaks
Copyright 2003 Eckhart Tolle
First published in the USA by
New World Library.
EQ
SADRAJ
Uvod - 3
1 - Tiina i smirenost - 7
2 - Iza misleeg uma - 14
3 - Egoistino "JA" - 26
4 - Sadanji trenutak - 36
5 - Spoznaja istinskog sebe - 45
6 - Prihvatanje i predaja - 53
7 - Priroda - 64
8 - Meuljudski odnosi - 73
9 - Smrt i venost - 85
10 - Patnja i okonanje patnje - 96
O autoru - 107
UVOD
Pravi duhovni uitelj nema o emu da vas
poduava u konvencionalnom smislu te rei,
nema nita da vam da ili doda - nikakve nove
podatke, verovanja ili pravila ponaanja. Jedina
uloga tog uitelja jeste da vam pomogne da
uklonite ono to vas odvaja od istine o tome ko
ste istinski vi, a to je ono to vi, u dubini svog
bia, ve znate. Duhovni uitelj je tu da vam
otkrije i ukae na tu dimenziju unutranje
dubine koja takoe jeste smirenost.
Ako ste se obratili duhovnom uitelju - ili ovoj
knjizi - u potrazi za stimulativnim idejama,
teorijama, verovanjima, intelektualnim raspra
vama, biete razoarani. Drugim reima, ako
traite hranu za misli - neete je nai, a propustiete upravo samu sutinu ove knjige,
sutinu koja se ne nalazi u reima, ve u vama
samima. Dobro bi bilo da to zapamtite, da to
oseate dok itate. Rei nisu nita drugo do
putokazi. Ono na ta one upuuju ne nalazi se u
carstvu miljenja, nego u jednoj dimenziji
POGLAVLJE 1
*
Ekvivalent spoljanjoj buci jeste unutranja
buka miljenja. Ekvivalent spoljanjoj tiini jeste
unutranja tiina.
Kad god je oko vas tiina - sluajte je. To znai
- primetite je. Obratite panju na nju. Sluanje
tiine budi dimenziju spokoja unutar vas, jer
samo kroz tiinu vi moete postati svesni tiine.
Uvidite da u trenutku primeivanja tiine oko
vas vi ne razmiljate. Svesni ste, a ne razmi
ljate.
*
Kada postanete svesni tiine, odmah nastupa
stanje unutranje spokojne budnosti. Postajete
*
Pogledajte drvo, cvet, travku. Dopustite da ih
obuhvati vaa svesnost. Kako su oni smireni,
kako ukorenjeni u Biu. Dozvolite da vas priro
da podui spokoju.
*
Kada gledate u drvo i opaate njegov spokoj, i
sami postajete spokojni. Povezani ste sa njim na
jednom veoma dubokom nivou. Oseate jedin
stvo sa svime to opaate u smirenosti i kroz
smirenost. Oseanje jedinstva sa svim stvarima
jeste istinska ljubav.
POGLAVLJE 2
*
Struja miljenja ima ogromnu inerciju, koja nas
lako moe uvui u sebe. Svaka misao veoma
dri do svoje vanosti. Svaka eli da u pot
punosti privue vau panju.
*
Kako je lako za ljude da postanu zatvorenici u
sopstvenom pojmovnom zatvoru.
Ljudski um, u svojoj udnji za znanjem, razumevanjem i kontrolisanjem, brka svoja miljenja
i stanovita sa istinom. On govori: evo kako
jeste. Treba da budete vei od miljenja da
biste shvatili da kako god da interpretirate svoj
ivot" ili ivote i ponaanje drugih osoba, bilo
kako da procenjujete bilo koju situaciju, to nije
nita drugo do stanovite, jedna od mnogih
moguih perspektiva. Stvarnost je jedna jedin
stvena celina u kojoj je sve isprepleteno, u kojoj
nita ne postoji za sebe i po sebi. Miljenje deli
stvarnost - ono je secka na pojmovne mrvice i
parie.
Mislei um je korisna i mona alatka, ali je i
veoma ograniavajui kada u potpunosti
*
Mudrost nije proizvod miljenja. Duboka spoz
naja koja je mudrost izvire iz jednostavnog akta
poklanjanja nekome ili neemu potpune panje.
Panja je primarna inteligencija, sama svest.
Ona rastvara barijere koje je stvorilo pojmovno
miljenje i sa njome dolazi spoznaja da nita ne
postoji po sebi i za sebe. Ona zdruuje posmatraa i posmatrano u jedinstveno polje prisust
va. Ona je vidar podvojenosti.
*
Uvek kada ste uronjeni u prisilan tok razmilja
nja, vi izbegavate ono to jeste. Vi tada ne elite
da budete tu gde jeste. Ovde, sada.
*
Duhovno buenje je buenje iz sna razmi
ljanja.
Sve vrste predrasuda impliciraju da ste se poistovetili sa misleim umom. To znai da vie ne
vidite druga ljudska bia, ve samo sopstvene
predstave o tim ljudskim biima. Svoenje
ivotnosti ljudskog bia na predstavu jeste ve
samo po sebi jedan oblik nasilja.
*
Razmiljanje koje nije utemeljeno u svesnosti
postaje samodovoljno i disfunkcionalno. Pamet
odvojena od mudrosti je ekstremno opasna i
destruktivna. To je trenutno stanje najveeg
dela oveanstva. Podsticanje misli putem
nauke i tehnologije, iako one sutinski nisu ni
dobre ni loe, takoe postaje destruktivno zato
to veoma esto nain razmiljanja iz kojih one
proizilaze nije utemeljen u svesnosti.
Sledei korak u evoluciji oveka jeste da prevazie miljenje. To je sada hitan zadatak. To ne
znai da treba prestati sa razmiljanjem, ve da
se vie ne bude u potpunosti poistoveen sa
njim, da nas misli ne poseduju.
*
Moda previate te kratke periode u kojima ste
svest bez razmiljanja", moda se oni ve
prirodno i spontano pojavljuju u vaem ivotu.
Vi moete biti zauzeti nekom manuelnom
aktivnou, hodati po prostoriji ili ekati u redu,
i biti tako potpuno prisutni da je vaa
uobiajena mentalna buka miljenja utiana i
zamenjena svesnim prisustvom. Ili - moete
uhvatiti sebe da gledate u nebo ili sluate neko
ga bez ikakvog mentalnog komentarisanja.
Vae opaanje je tada kristalno jasno, nezamagljeno miljenjem.
Za um nita od svega ovoga nije vano zato to
on ima mnogo vanije" stvari da o njima
razmilja. Takoe, on to i ne pamti, i zato vi
moda previate da se to ve dogaa.
U stvari, to je najvanija stvar koja vam se moe
dogoditi. To je poetak promene od miljenja
ka svesnom prisustvu.
*
Budite neusiljeni sa stanjem neznanja". Ono
vas vodi iza uma zato to se um uvek trudi da
zakljuuje i tumai. On se plai neznanja. Dakle,
kada uspevate da se pomirite sa neznanjem,
ve ste otili iza uma. Iz tog stanja zatim
proistie dublje saznanje, koje nije pojmovno.
nad njim. Vi ste tada usaglaeni sa viom svesnou. Ona dela, govori, radi posao.
POGLAVLJE 3
*
Kada mislite ili govorite o sebi, kada kaete ja",
ono na ta se to obino odnosi jeste ja i moja
ivotna pria". To je ja" koje vam se dopada ili
ne dopada, koje se plai i eli, ja" koje nikada
nije zadovoljno. To je umom stvoreno oseanje
onoga ko se vi, koje je uslovljeno prolou i
koje udi za ispunjenjem u budunosti.
*
Egoistino ja" je uvek zauzeto traenjem. Ono
trai vie ovoga ili onoga da bi ga dodalo sebi,
da bi uinilo da se osea potpunije. To
objanjava kompulzivnu preokupaciju ega
budunou.
*
Kada ivite kroz ego, vi uvek svodite sadanji
trenutak na sredstvo. Vi ivite za budunost, i
kada postignete svoje ciljeve, oni vas vie ne
zadovoljavaju, barem ne zadugo.
Kada posvetite vie panje samom delanju a ne
buduem rezultatu koji elite njime da
postignete, razbiete staru egoistinu uslovljenost. Vae delanje tako postaje ne samo neuporedivo efektnije, nego beskrajno vie ispunjavajue i radosnije.
POGLAVLJE 4
Povrno gledajui, izgleda kao da je sadanji
trenutak samo jedan od mnogih, mnogih trenu
taka. Izgleda kao da se svaki dan vaeg ivota
sastoji od hiljada trenutaka u kojima se
dogaaju razliite stvari. Pa ipak, ako malo
bolje pogledate, nije li to samo jedan trenutak,
uvek? Zar ivot nije uvek ovaj trenutak"?
Taj jedan trenutak - sada - jeste jedina stvar od
koje nikada ne moete pobei, jedini stalni ini
lac u vaem ivotu. Bez obzira na to ta se
dogaa, bez obzira na to koliko se ivot
promeni, jedna stvar je sigurna: uvek je sada.
Budui da ne postoji beg od sadanjosti, zato
joj ne poeleti dobrodolicu, zato se sa njome
ne biste sprijateljili?
*
Odlaganje tanjira, zacrtavanje poslovne strate
gije, planiranje putovanja - ta je vanije: delanje ili posledica koju kroz njega elite da
postignete? Ovaj trenutak ili neki budui trenu
tak?
Da li ovaj trenutak tretirate kao neku prepreku
koju treba prevazii? Oseate li da postoji neki
budui trenutak koji je vaniji?
POGLAVLJE 5
*
Mnoge su stvari u vaem ivotu vane, ali samo
je jedna apsolutno bitna.
Vano je da li uspete ili ne uspete u oima sveta.
Vano je da li ste zdravi ili niste, da li ste obra
zovani ili ne. Vano je da li ste bogati ili siro
mani - to zaista u vaem ivotu pravi razliku.
Da, sve su te stvari vane, relativno govorei, ali
one nisu bitne u apsolutnom smislu.
*
Za veinu stvari u ivotu potrebno je vreme: da
biste nauili novu vetinu, sagradili kuu,
postali strunjak, pripremili oljicu aja...
*
Kada gledate u drvo, vi ste svesni drveta. Kada
imate misao ili oseanje, vi ste svesni te misli ili
oseanja. Kada doivljavate prijatno ili bolno
iskustvo, vi ste svesni tog iskustva.
*
Kaete: elim da spoznam sebe". Vi jeste ja".
Vi jeste spoznaja. Vi jeste svest kroz koju se sve
saznaje. A to ne moe spoznati samo sebe ono to jeste.
Nita ne postoji iza toga, pa ipak, sve saznanje
izrasta iz njega. Ja" ne moe da uini sebe
objektom saznanja, svesti.
*
Ba kao to voda moe da bude vrsta, tena ili
gasovita, moemo posmatrati svest kao da je
zamrznuta" poput kakve fizike stvari, tena"
kao um i misao, ili bezoblina kao ista svest.
ista svest je ivot pre nego to je otelotvoren,
i taj ivot gleda na svet oblika kroz vae" oi
zato to ste vi svest. Kada spoznate sebe kao To,
tada ete prepoznati sebe u svemu. To je stanje
potpune jasnoe opaanja. Vi vie niste entitet
ija teka prolost tvori filter pojmova kroz koji
se tumai svako iskustvo.
Kada budete opaali bez tumaenja, moi ete
da osetite ta je to to opaate. Najvie to se
*
Ono to vodi ivote najveeg broja ljudi jesu
elja i strah.
elja je potreba da neto dodate sebi sa ciljem
da vae ja" bude punije. Svi strahovi su stra
hovi od gubljenja neega i na taj nain nestaja
nja i bivanja manjim.
Ta dva kretanja zamagljuju injenicu da Bie ne
moe biti dato ili oduzeto. Bie u svoj svojoj
punoi je ve u vama, sada.
POGLAVLJE 6
Koliko esto svakoga dana, ako elite da verbalizujete svoju unutranju realnost u tom
*
Reakcija i navika iskaza ne" ojaava ego. Da"
ga slabi. Va oblik identiteta, ego, ne moe da
preivi predaju.
*
Imam tako mnogo posla." Da, ali kakav je
kvalitet vaeg rada? Vozei se do posla, razgo
varajui sa klijentima, radei na kompjuteru,
izvravajui naloge, bavei se bezbrojnim
stvarima koje ine svakodnevicu - koliko se vi
zaista predajete svemu tome? Da li se predajete
*
Kada u potpunosti prihvatite ovaj trenutak, kada
se vie ne budete raspravljali sa onim to jeste,
prisila da razmiljate smanjie se i zamenie je
budna smirenost. Biete u potpunosti svesni, ali
va um nee procenjivati ovaj trenutak ni na koji
*
Govorim li: Uivajte u ovom trenutku. Budite
sreni."? Ne.
Dopustite takvost" ovoga trenutka. To je
dovoljno.
*
Predaja znai predati se ovom trenutku, a ne
prii putem koje vi tumaite ovaj trenutak i
zatim pokuavate da se pomirite sa njom.
*
Postoje situacije u kojima svi odgovori i
objanjenja padaju. ivot prestaje da ima
smisao. Ili, neko ko je u nevolji obraa vam se
za pomo, a vi ne znate ta da uinite ili kaete.
Kada u potpunosti prihvatite to da ne znate,
odustaete od borbe da pronaete odgovore
putem ogranienog misleeg uma i dopustiete
da vea inteligencija dela kroz vas. I ak i
miljenje moe imati koristi od toga, budui da
vea inteligencija moe da proe kroz njega i
nadahne ga.
POGLAVLJE 7
Mi od prirode zavisimo ne samo u fizikom
smislu, zarad opstanka. Potrebna nam je priro
da da bi nam pokazala put kui, na izlaz iz tam
nice sopstvenog uma. Izgubili smo se u radu,
razmiljanju, seanju i oekivanju - izgubili
smo se u lavirintu sloenosti i u problemima
sveta.
Zaboravili smo ono to kamenje, biljke i ivoti
nje jo uvek znaju. Zaboravili smo kako da
budemo - da budemo smireni, svoji, da bude
mo tamo gde je ivot: ovde i sada.
*
Uvek kada usmerite panju na neto to je
prirodno, na bilo ta to postoji bez intervencije
oveka, izlazite iz tamnice pojmovnog razmi-
*
Samo kada ste unutar sebe spokojni imate pris
tup u carstvo mira koje naseljavaju stene, biljke i
ivotinje. Samo kada va buni um utihne moete
da se poveete sa prirodom na jednom dubo
kom nivou i da odete iza oseanja otuenosti
koje je proizvelo prekomemo razmiljanje.
POGLAVLJE 8
*
Istinsko sluanje je jo jedan nain uvoenja
smirene tiine u odnose. Kada stvarno sluate
nekoga, nastaje jedna dimenzija spokoja, i ona
postaje sutinski deo odnosa. Ali pravo sluanje
je retka sposobnost. Najee je vei deo
panje jedne linosti zauzet razmiljanjem. U
najboljem sluaju, ona procenjuje vae rei ili
smilja ta e sledee rei. Ili moda uopte i ne
slua, ve je izgubljena u sopstvenim mislima.
*
Da li u svojim bliskim odnosima esto doivlja
vate iste drame? Da li relativno nevana nesla
ganja esto izazivaju estoke rasprave i emotivni
bol?
U korenu takvih doivljaja lei bazini obrazac
ega: potreba da se bude u pravu i, naravno, da
neko drugi ne bude u pravu - a to znai identi-
*
Kada nekoga sretnete, bez obzira koliko to bilo
kratko, da li potujete njegovo bie time to mu
poklanjate punu panju? Ili ga svodite na sred
stvo zarad cilja, na pukog glumca u sporednoj
ulozi?
Kakav je kvalitet vaeg odnosa sa kasirkom u
supermarketu, portirom u zgradi, majstorom,
klijentom"?
Jedan trenutak panje je dovoljan. Kada ih gle
date ili sluate, treba da postoji budna
POGLAVLJE 9
*
Prie i pesme u svim vremenima su uoavale tu
slinost ljudskog postojanja sa snom - ono je
prividno tako vrsto i stvarno, pa ipak tako
nestalno da svakoga trena moe da nestane.
U momentu vae smrti, pria vaeg ivota vam
zacelo moe delovati kao san koji je doao do
kraja. Pa ipak, ak i u snu mora biti jedna sr
koja je stvarna. Mora postojati svest u kojoj se
san dogaa, da je drugaije, ni sna ne bi bilo.
Ta svest - da li nju stvara telo ili ona stvara san
o telu, san o nekome?
Zato je veina onih koji su doiveli iskustvo
blisko smrti izgubila strah od smrti? Razmislite
o ovome.
neizbeno postaje povrna i vetaka, usredsreena samo na spoljne oblike stvari. Kada se
porie smrt, ivot gubi na dubini. Mogunost
spoznaje sebe iza imena i oblika, ta transcendentna dimenzija, nestaje iz naih ivota zato
to smrt jeste ulaz u tu dimenziju.
*
Neki ljudi postaju duboko mirni i gotovo svetle
tik pre nego to e umreti, kao da neto isijava
kroz njihov oblik koji se rastae.
Ponekad se desi da veoma bolesni ili stari ljudi
postanu skoro providni u svojim poslednjim
*
Za svaku nesreu i katastrofu postoji potencijal
no spasonosna dimenzija koje smo mi obino
nesvesni.
Ogroman ok usled potpuno neoekivane
bliske smrti moe za posledicu imati to da
prisili svest da u potpunosti prestane da se
poistoveuje sa oblikom. U poslednjim trenuci
ma pred fiziku smrt, kao i u samom inu umi
ranja, doiveete sebe kao svest osloboenu
oblika. Iznenada, nee vie biti straha, samo mir
i spoznaja da je sve u redu" i da je smrt samo
POGLAVLJE 10
sa
sadanjim
*
Mnogo patnje, mnogo nesree nastaje kada
uzmete svaku misao koja vam pada na pamet
kao da je istinita. Situacije vas ne ine
Dijalog:
O AUTORU
Ekart Tol se rodio u Nemakoj, gde je iveo do
svoje trinaeste godine. Nakon to je diplomirao
na Univerzitetu u Londonu, bio je istraivasaradnik i supervizor na Univerzitetu Kembrid.
Kada je imao dvadeset i devet godina, duboka
duhovna transformacija bukvalno je rastvorila
njegov stari identitet i radikalno promenila tok
njegovog ivota.
Sledeih nekoliko godina posvetio je razumevanju, usvajanju i produbljivanju te transformacije
koja je oznaila poetak snanog unutranjeg
putovanja.
Ekart ne pripada nijednoj odreenoj religiji ili
tradiciji. Svojim uenjem on prenosi jednos
tavne, pa ipak duboke poruke bezvremenom i
prostom jasnoom drevnih duhovnih uitelja:
postoji izlaz iz patnje u spokojstvo.
Ekart sada veoma mnogo putuje drei preda
vanja irom sveta. Od 1996. godine ivi u
Vankuveru, u Kanadi.