SVEUILITE U ZAGREBU

MUZIKA AKADEMIJA
II. ODSJEK ZA MUZIKOLOGIJU
Akademska godina 2015./16., ljetni semestar
Kolegij: Glazba renesanse
Dr. sc. Hana Breko Kustura, nasl. izv. prof.
Hrvoje Beban, asist.

Hana Zduni
Dubrovnik kao centar renesansne glazbe u Dalmaciji

Zagreb, 21. travnja 2016.

Sadraj:
Uvod...............................................................................................................................1
Glazbena kultura Dubrovnika.........................................................................................
Glazbenici i glazbeni teoretiari.....................................................................................
Zakljuak........................................................................................................................

Uvod
Renesansa i humanizam XV. i XVI. stoljea, kao intelektualni i umjetniki napredak,
predstavlja razdoblje ija se glavna misao temelji na interesu za otkrivanjem antikog
pogleda na svijet i ovjeka. Razvitak kulture u duhu antike se najvie oitovao u znanostima,
filozofiji, knjievnosti, likovnoj umjetnosti, kiparstvu i glazbi. Dubrovnik je u to vrijeme, po
uzoru na ostale europske kulturne gradove, bio arite renesansne glazbe, likovne umjetnosti,
filozofije i knjievnosti.
U Dubrovniku je glazba imala najvei utjecaj od strane franko-flamanske kole iz
Burgundije pa je tako dvadesetak glazbenika te kole djelovalo u glazbenim tijelima
Dubrovnika. Praksa zapoljavanja burgundskih glazbenika, pjevaa ili sviraa, se odvijala u
skoro svim europskim glazbenim sreditima.
Glazbena tijela Dubrovnika odvijalo u Kneevoj kapeli, katedrali i u kazalitu.

Bibliografija:
Andreis, J., Povijest hrvatske glazbe, Liber-Mladost, Zagreb, 1974.
Demovi, M. Lambert Courtoys stariji est duhovnih madrigala i instrumentalna skladba
Petit Jacquet, Bainski glasi, 4, 1995., 165-200.
Juri, M., Piadeia i neoplatonistike ideje o glazbenom odgoju i kulturi u renesansnom
Dubrovniku u djelima Nikole Vitova Guetia (1549.-1610.), Arti musices, 43/2, 2012.,
175-188.
Vitov Gueti, N., O ustroju drava, Goleden marketing-Narodne novine, Zagreb, 2000.
Ajanovi, I., Guillaume de Machaut, u: Kovaevi, K. (ur.), MELZ, II, JLZ, Zagreb, 1974.
496-497.
Ajanovi, I., Virelai, u: Kovaevi, K. (ur.), MELZ, II, JLZ, Zagreb, 1974. 676.
Andreis, J., Rondeau, u: Kovaevi, K. (ur.), MELZ, II, JLZ, Zagreb, 1974. 226.
Anti, B., Lai, u: Kovaevi, K. (ur.), MELZ, II, JLZ, Zagreb, 1974. 413-414.
Apel, W., The Notation of the Polyphonic Music 900-1600, The Mediaeval Academy of
America, Massachusetts, 1949.
Arlt, W., Guillaume de Machaut, u: Grove Music Online. Oxford Music Online. Oxford
University Press.
http://www.oxfordmusiconline.com/subscriber/article/grove/music/51865 [17. veljae
2016.].
Chailley, J.,Povijest glazbe srednjeg vijeka, HMD, Zagreb, 2006.
Roberge, P. F., Guillaume de Machaut (c.1300-1377): Discography, Biography, Lyrics.
http://www.medieval.org/emfaq/composers/machaut.html [17. veljae 2016.].
Vidakovi, A., Motet, u: Kovaevi, K. (ur.), MELZ, II, JLZ, Zagreb, 1974. 614-616.
Yudkin, J., Music in Medieval Europe, Prentice Hall, New Yersey, 1989.