OSNOVE PODUZETNITVA

Definiranje poduzetnika i obiljeje poduzetnitva:

*Poduzetnik - osobne znaajke
* Obiljeja suvremenih trinih uvjeta u kojima se nalazimo
- informacija o cijenama i proizvodima dostupne preko interneta
= utjee na konkurenciju
- skraeni ivotni ciklus proizvoda ( faza rasta, prihoda, zrelosti, izlaska
- porast konkurencije u svim segmentima poslovanja
- sve su vee i istananije potrebe i elje kupaca
* Nune osobine uspjenog poduzetnika - poslovne znaajke
- Peter Drucker, Nicholas Siropolis
- PODUZETNIK je uspjean ako je konkurentan u odnosu na druge suparnike
na tritu
- TO JE KONKURENTNOST?
--> sposobnost stvoriti drugaiji proizvod od drugih na tritu (diferencijacija)
+ cjenovna konkurentnost
* to je Porterova teorija konkurentnosti
- osobine uspjenosg poduzetnika prema Druckeru - inovativnost
- razumno preuzimanje rizika
- samouvjeravanje
- uporan rad
- postizanje ciljeva
- odgovornost
- INOVATIVNOST
- stvaranje novog i drugaijeg proizvoda ili usluge
- poduzetnitvo temeljeno na inovacijama
- klju poduzetnikog uspjeha
- razlikujemo inovatore od poduzetnika
--> odnos: poduzetnitvo, vlasnitvo, menadment
--> poduzetnik: vlasnik + menader
- inovacije treba zatiti i pretvoriti u nematerijalnu imovinu =>patenti,znakov
- inovativni proizvodi nisu prepoznatljivi na tritu - potrebno je dulje
vrijeme da ih kupci prihvate
- PREUZIMANJE RIZIKA
- oni koji se najbolje znalaze u iskoritavanju rizika mogu se nazvati
uspjenima ( razumno preuzimanje rizika )
- poduzetniki rizik odnosi se na mogunost donoenja pogrene odluke zbog
nepredvienog dogaaja i zakazivanja ljudskog faktora u organizacijskom
sustavu
- rizici: smanjena likvidnost, zasienost trita, nedostatak sirovina,
nedostatak potranje

- SAMOUVJERENOST
- sposobnost poduzetnika da prepozna i uspostavi razvnoteu izmeu vlastith
ambicija i postavljenih ciljeva
- VIZIJA
- zamisao poduzetnika kako e ostvariti svoju ideju
- MISIJA
- pisani oblik vizije koji treba odgovoriti na pitanja:
1. Koji je na razlog postojanja?
2. Po emu se razlikujem od drugih?
3. Koji su nam kupci? itd.
- STRATEGIJSKI CILJEVI ( do 3. godine )
- jasni nedvosmisleni dugoroni ciljevi poduzetnika o tome tko su mu kupci,
sa ime e se baviti, koga e zaposliti, kako e se titi...
- POSTAVLJANJE CILJEVA
- cilje je uspjenih poduzetnika kako ostvariti kreativne ideje kojima e
konkurenti biti nadmaeni
- koliko ambiciozni trebaju biti ciljevi?
--> dostini u kratkom roku
--> lako dostini
--> umjereno dostini DA
--> teko dostini
--> nedostini
- !! poduzetnikov osobni i poslovni cilj usko su povezani !!
- POSTAVLJENJE CILJEVA - PLAN
- poduzetnik iskazuje ciljeve u strategiji i svom poslovnom planu
- STRATEKI CILJEVI ( do 3 god ) PB
Operativni
plan
1 godina

2 godine

3 godine

- poslovni plan:
--> opisuje ideju
--> oblikuje marketinku dimenziju ideje (inovacije)
--> plan prodaje proizvoda/pruanje usluge
--> proizvodni kapaciteti - investicijski plan (kapitalni budet)
--> financijski plan (zarada/profit)
OPERATIVNI REZULTAT 130 000 kn
- KAMATE 80 000 kn
- OSTALI TRKOVI 60 000 kn
= - 10 000 kn

- ODGOVORNOST
- svjesno priznanje uspjeha ili neuspjeha
- odgovoran znai da mari za preuzete obveze i da se brine za konaan ishod
jer e u protivnom sam snositi posljedice
- Kome su odgovorni poduzetnici?
--> prema zaposlenicima - isplata plaa, radno vrijeme
--> prema kupcima - za svoje proizvode i usluge
--> prema dobavljaima - plaanje obveza
--> prema dravi - plaanje poreza
--> prema banci - plaanje obveza
PROBLEMI S KOJIMA SE SUSREU PODUZETNICI
- 3 koraka u ostvarivanju poduzetnike ideje:
1. jasno definiranje ciljeva
2. formuliranje odgovarajue konkurentne strategije
( zadovoljni kupci u prvom planu )
3. prilagodba kapaciteta onome to je predvieno provedbom strategije
- dugoroni aspekt poslovanja - vane odluke za budunost poslovanja, gleda
se smjer kojim e ii idue 2,3 ili 5 godina => dugoroni ciljevi
- kratkoroni aspekt poslovanja - briga o trenutnim izazovima, dananji i
sutranji => kratkorni ciljevi
- 4 skupine ciljeva - ne treba :D
- SISTEMATIZACIJA - kroz vie malih ciljeva postiemo glavni cilj
- PODUZETNIKA STRATEGIJA
- glavna odrednica poduzetnike strategije su resursi
- fiziki resursi ( zaposlenici, proizvodni kapaciteti, oprema )
- nematerijalni resursi ( know - how, trini ugled, kupci, licenca )
- ogranieni i neogranieni resursi
- ako strategija predvia vie resursa nego su mogunosti poduzetnika da ih
pribavi, strategija se nee izvriti
- kod formuliranja strategije nuno je uzeti u obzir ogranienost resursa i
ogranienost upravljanja resursima
- PODUZETNITVO
- poduzetnik je osoba koja pokree nove poslove, vodi poslove i upravlja
resursima za koje je odgovoran
- poduzetnitvo - posebna gosp. funkcija ( razliita od vlasnie i upravljake )

PREDNOSTI I NEDOSTACI PODUZETNITVA

- PREDUVJETI RAZVOJA PODUZETNITVA
--> postojanje trita i trinih mehanizama
--> mora postojati plateno sposobna potranja za proizvodima i uslugama
--> konkurencija - meusobno natjecanje u pogledu cijene, kvalitete i
koliine - jaa poduzetniki duh - svi suparnici imaju anse za uspjeh
--> autonomija poslovnih subjekata - samostalni odabir djelatnosti i resursa
za poslovanje
- ak su ispunjeni ovi preduvjeti kaemo da postoji "dobra poduzetnika klima"
u nacionalnoj ekonomiji
- PODUZETNITVO I MENADMENT
- kakav je odnos izmeu poduzetnika i menadera?
1. Menader se vee uz poduzee, upravljanje, rukovoenje poslovima u
poduzeu
- iskljuivo je vezan uz plau i korist od poslodavca
2. Poduzetnik u ostvarivanju vlastite vizije mora u pravilu biti menader, ali
menader nije poduzetnik
- vana odluka poduzetnika menadera je zapoljavanje radnika kojima e
delegirati zadatke da ih obave umjesro njega
=> traenje kvalificiranih radnika
3. POGLAVLJE: PODUZEE
- def. poduzea je gospodarska, tehniko - tehnoloka, ljudska i organizacijska
i pravna cjelina koja koristi i kombinira odgovarajue inpute stvarajui
proizvod i usluge namijenjene tritu s ciljem stvaranja profita
- poduzee kategoriziramo prema kriterijima
Eurostata (broj zaposlenika, prihodi i vrijednost bilance stanja) na:
* mikropoduzee
* mala poduzea
SME ( Small and Medium
* srednje velika poduzea
sized Enterprises )
* velika poduzea
- OBLICI PODUZEA
- prema poslovnoj orijentaciji : Ne podjela!
--> inokosna poduzea ( jedan vlasnik, samostalno posluje )
--> partnerstvo
--> korporacija
Podjela ( DA )
- drutva osoba - javna trgovaka drutva
- komanditna drutva
- drutva kapital - drutvo s ogranienom odgovornou d.o.o
- dioniko drutvo
- gospodarsko interesno drutvo

=> Zakon o trgovakim drutvima RH dijeli pravne oblike poduzea na:

* PREDNOSTI I NEDOSTACI INOKOSNOG PODUZEA ( mala poduzea )
Prednosti
- sloboda djelovanja i odluivanja
- lakoa osnivanja
- niski trokovi pokretanja
- porezne pogodnosti

Nedostaci
- neograniena odg. vlastitom imovinom
- nedostatak kontinuiteta
- oteano dokazivanje likvidnosti za
dobivanje kredita
- opa predodba da je nestabilno

* PREDNOSTI I NEDOSTACI PARTNERSTVA

Prednosti
- lakoa osnivanja
- poetni ulog novaca
- mogue porezne pogodnosti
- vei izbor talentiranih partnera

Nedostaci
- neograniena odgovornost
- tekoa u prijenosu vlasnitva

* PREDNOSTI I NEDOSTACI KORPORACIJA

Prednosti
- ograniena odgovornost
( najei razlog za osnivanje )
- kontinuitet poslovanja
- lakoa prijenosa vlasnitva
- lakoa dobivanja kredita

Nedostaci
- visoki poetni zakonski trokovi
osnivanja i sklapanja ugovora
- regulacija poslovanja - zakonski
uvjeti
- opirno izvjetavanje prema
nadlenim institucijama

- VANOST PODUZETNITVA
- Klasina teorija ekonomskog rasta
--> Adam Smith - djelo Bogatsvo naroda (1776.)
--> David Ricardo - teorija granine produktivnosti fizikog kapitala
- Klasina teorija ekonomskog rasta uzima u obzir da model rasta ovisi o:
1. funkciji stanovnitva
2. funkciji investicija
3. tehnolokog usavravanja
4. podjele rada
5. tednje
- tednja potie investicije u tehnologiju iji je konani rezultat rast
poduzea - gospodarski rast
- investicije se mogu ostvariti samo ako je nastala akumulirana tednja (npr. u banci
se aktivira tednja koja se plasira kao kredit poduzetniku)

- NOVIJE TEORIJE
Joseph Schumpeter - suvremena teorija inovativnog poduzetnitva
- poduzetnitvo je gospodarska djelatnost usmjerena na stvaranje proizvoda i
ostvarivanje dobiti
- vanost poduzetnitva je u sljedeem:
+ potpomae otvaranju novih radnih mjesta i gospodarski rast
+ od presudnog je znaaja za konkurentnost
+ razvija osobne potencijale
+ razvija ope drutvene interese
* INOVATIVNO PODUZETNITVO
- poduzetnitvo zasnovano na inovacijama i stvaranju novih proizvoda i usluga
* INSTITUCIONALNI OKVIR PODUZETNITVA
- to je institucionalni okvir poduzetnitva?
--> regulatorni i administrativni okviri: Zakoni, propisi i direktive EU (adm.okviri)
--> standardi kvalitete, zatite zdravlja i sl. (ISO, HACCP)
--> regionalne, lokalne i nacionalne strategije razvoja
--> pravosudni sustav (sudovi, arbitrae)
--> financijske institucije (banke)
--> obrazovni sustav (kvalificirano osoblje)
--> zdrastveni i mirovinski sustav (zatita zdravlja radnika)
--> inspekcije (porezna inspekcija, inspekcija rada i sl.)
--> ostale institucije (HGK,Porezna itd.)

VANOST MALIH PODUZEA U GOSPODARSTVU

- poduzee moemo klasificirati i razgraniiti prema:
+ kvantitativno kriteriju (broj zaposlenih, god.prihod, zbroj bilance)
+ kriteriji osnivanja poduzea (rijetko se koriste)
+ kvalitativnom kriteriju gdje treba uzeti u obzir:
mala i srednja poduzea nalaze se uvijek u privatnom vlasnitvu
kod kojih je vlasnik i menader
direktor malih poduzea uglavnom je jedna osoba
prisutan osobni odnos izmeu direktora i zaposlenika
financiranje vlastitim sredstvima i preko banaka, a ne preko trita
kapitala
poduzee vano za egzistenciju vlasnika i njegovu obitelj
stopa razvoja moe biti ubrzana
+ poduzea se esto klasificiraju
* 2002. - 2012. ukupno zatvoreno 40% malih poduzea

- vanost malih poduzea:

--> udio SME poduzea u dodanoj vrijednosti 58,9% ( EU prosjek 58,4% )
--> prema istraivanju barometra u 2012. godini:
54% graana doivljava politiku samozapoljavanja poduzetnika pozitivnim
80% graana ga smatra neizvedivim konceptom odnosno da nee poluiti
oekivane uinke
54% graana ele biti poduzetnici ( 37% u EU )
--> Ministarstvo poduzetnitva i obrta RH razvilo je strategiju razvoja poduzetnit za
razdoblje 2013. - 2020. godine
MINPO
1. poboljanje ekonomske uspjenosti - vei stupanj inovacija, porast izvoza
2. poboljan pristup financiranju - razvijanje razliitih financijskih mogunosti
za subjekte malog gospodarstva
3. promocija poduzetnitva - pruanje potpore osnivanju novih poduzea
4. poboljanje poduzetnikih vjetina - jaanje uprave malih gospodarstva
5. poboljano poslovno okruenje - uklanjanje preostalih administrativnih opter.
* Znaajke malih poduzea u odnosu na srednja i velika
--> mala poduzea obogauju raznovrsnost ponude i potranje, nude ono to
velikima nije interesantno
--> slue uglavnom lokalnom tritu, ali i ire to su barijere za ulazak na
strana trita manja
--> vei dio malih poduzea koriste nisku razinu tehnologije
--> to je visoka tehnologija dostupnije => to je bolje iskoritena u malim pod.
--> organizacijska i svaka druga struktura poduzea su jednostave, nisu
zahtjevne za upravljanje - ne trae dodatne menadere za upravljanje
organizacijskim cijelinama
--> nisu potrebna znaajna sredstva ( iako je ovo relativno )
* Slabosti malih poduzea
- krai ivotni vijek od velikih poduzea
- nedovoljno razvijen menadment
- planiranje je vrlo esto nerazvijeno i podcjenjuje se
- pojava nedovoljne obrazovanosti, obuenosti, strunosti i iskustva esto su
uzrok propasti
- manjkavo poznavanje mogunosti informatikih tehnologija
* Mala poduzea i rizik
- uz mala poduzea i poduzetnitvo neminovni su neizvjesnost i rizik
- prognoziranje buduih dogaaja i prilagoavanje planova takvim
oekivanjima moe se olakati ponaanje u budunosti
NEIZVJESNOST

RIZIK

- alat za smanjenje rizika - prognoziranje

- kad postoji neizvjesnot - prognoziranje je oteano, a time i planiranje

buduih aktivnosti - RIZIK JE SADA VEI
- danas se ulae da bi se nakon nekog vremena zaradilo stoga je prognoziranje
buduih kretanje vrlo vaan element poduzetnitva
--> postoji prenosivi i neprenosivi rizik
- prenosivi rizik - prenosi se i djeluje na vie poduzetnika ime ih ugroava
- neprenosivi rizik - kad je samo jedan subjekt pogoen i involiran u rizik i
sa njime se nosi
--> postoji poslovni i neposlovni rizik
- poslovni rizik se sastoji od unutarnjih i vanjskih rizika
- KAKAV JE TIP RIZIKA SLABLJENJE TRITE AKTIVNOSTI? vanjski
- unutarnji --> neisplaivanje plae radnicima u poduzeu
- vanjski poslovni rizik:
- rizici u okruenju poduzea utjeu na uspjenost poslovanja poduzea
+ rizik nemogunosti naplate potraivanja od kupaca
+ rizik neispunjenja ugovornih obveza openito (dobavljai)
+ politiki rizik
+ rizik od inflacije
- poduzetniko - menaderski rizik - rizik od posljedica koje se javljaju zbog
neprovoenja promijena i inflacije u
poslovanju
- rizik u malom poduzeu u pravilu snosi vlasnik, a ako postoji menader,
onda i vlasnik i menader
- vlasnik snosi financijske i materijalne posljedice, dok menader financijske
i emocionalne
- rizici su stalno prisutni i njima se moe vjeto upravljati kako bi se izbjegle
ili ublaile posljedice njihova djelovanja
7.7. POGLAVLJE
* FINANCIRANJE MALOG PODUZETNITVA
--> financiranje poslovanja:
+ vlastitim sredstvima poduzetnika
- treba voditi rauna o omjerima vlasnika ( ako ih je vie )
- dekapitalizacija ( osnivaki kapital )
+ zajmovi ( npr. dobavljaa )
+ operativni i financijski leasing ( najam opreme )
+ kreditnim zaduivanjem
+ ostali izvori - rezultat gosopodarske politike:
--> djelomina potpora dr. institucija za projekte
( strogo namjensko troenje )
--> bespovratna sredstva ( namjenska sredstva )
--> projekti europskih fondova ( namjenska sredstva )
- kreditiranje je pribavljanje potrebnih financijskih sredstava pod ugovorenim
uvjetima uz kamatu

* Kreditiranje
- zahtjev za kredit i nuna dokumentacija koju trai banka
- potrebno napraviti poslovni plan koji e banka razmotritit i temeljem njega
ocjeniti mogunost povrata kredita
- postupak odobrenja kredita => ishod moe biti pozitivan ili negativan
- kolateral - osiguranje - najee hipoteka nad nekretninama
- krediti se vraaju prema otplatnom planu (mjeseno, kvartalno, polugodinje
- kamate na namjenske kredite za nabavu opreme su izmeu 2% i 5%
- otplatni plan prikazuje...
DUGORONI KREDIT
- rok vraanja dui od jedne godine / povrat glavnice dulji od 1 godine
- za nabavu osnovnih sredstava ( zemljite ... )
- nie kamatne stope
KRATKORONI KREDIT
- povrat glavnice unutar godine dana
- za potrebe odravanja likvidnosti ( isplata plae zaposlenicima, plaanje
dobavljaima )
- vee kamatne stope
* Glavne djelatnosti koje privlae male poduzetnike
- poduzetniki inkubatori nude strunu i tehniku potporu za start up malih
poduzea i poduzetnika s idejom
- obuavaju poduzetnike i pomau u pronalaenju kupaca
- najprivlanije djelatnosti su one s visokim povratom
- stvaranje raunalnih i mobilnih aplikacija
- pogoni obnovljivih izvora energije
- projektiranje pogona, zgrada, stambenih prostora
- iskoritavanje franize
- jednostavni ljekoviti pripravci

MJERENJE USPJENOSTI PODUZETNITVA

* Naini pokretanja vlastitog poduzea
4. poglavlje: Temeljne strategije ulaska u poduzetnike aktivnosti
- poinjanje od nule
- kupnja postojeeg poduzea
- kupnja franize
to je franiza i kako funkcionira? (T)
* Logiki koraci u pokretanju poduzea
- donoenje odluke da se postane poduzetnikom
- ocjena vlastitih snaga i slabosti
- pronalaenje vlastitih snaga i slabosti
- pronalaenje proizvoda i djelatnosti za kojima postoji potreba
- istraivanje trita za odabrani proizvod i djelatnost
- odluka o tome hoe li pokrenuti novo poduzee, kupiti neko od postojeih
poduzea ili kupiti franizu
- donoenje stratekih planova
- donoenje taktikih planova
- donoenje operativnih planova
- donoenje financijskih planova
* Istraivanje trita za izabrani proizvod i posao
- istraivanje trita je sustavno prikupljanje, evidentiranje, klasificiranje,
analiziranje i interpretiranje podataka koji se odnosi na marketing proizvoda
- podaci se prikupljaju raunalom, pretraivanjem literature, od gospodarske
komore, poslovnih udruenja, fakulteta, uspjenih poduzetnika, bankara pa
ak i od potencijalnih konkurenata
- istraivanje trita sastoji se od:
procjenjivanja veliine trita
procjenjivanja konkurencije
procjenjivanje vlastitog trinog uspjeha
=> sve to kako bismo otkrili ima li na tritu za nas prostora
* Prednosti pokretanja poduzea od nule
prednosti lee u poduzetnikoj slobodi u:
- odreivanju prirode poduzea i stilu poslovanja
- izboru lokacije
- stvaranju eljene vrste zgrade i opreme
- izabiranju i razvoju osoblja
- nabavljanju novih zaliha
- stvaranju klijentele
- koritenju prednosti zadanih tehnologija, opreme i materijala

* Nedostaci pokretanja poduzea od nule

nedostaci:
- problemi u pronalaenju prvog posla
- problemi povezani s prikupljanjem resursa
- nedostatak afirmirane linije proizvoda, zatitnog znaka i reputacije
- pomanjkanje afirmiranih kanala distribucije
- problemi u formiranju temeljnog sustava menadmenta
- vremenski pomak do spremnosti poduzea za otvaranje, dakle za ...
- vei rizik od propadanja nego kod kupnje ve postojeeg poduzea
* Kupnja postojeeg poduzea
- problem je u vredovanju poduzea prije kupnje
- koji su prodavateljevi motivi
- kakvo je poduzee
* Prednosti kupnje postojeeg poduzea
- manji rizik
- afirmirano ime poduzea i proizvoda
- dobra lokacija
- lojalni kupci
- uvjebano osoblje
- poznati dostavljai
- mogunost da se odmah posluje
* Nedostaci
- zgrada, oprema i zlaihe mogu biti zastarjele
- slabija fleksibilnost u razvoju i odreivanju strategije napravljene
prema vlasnikovim eljama i snazi
- nasljeivanje loih presedana
- nasljeivanja nesposobnog osoblja
- preplaivanje poduzea - ograniava profite
* Pokretanje poduzea kupnjom franize
- franiza je ugovorni sporazum izmeu franizora ( proizvoaa ili
veleprodavaa ) i franizanta ( obino neovisnog maloprodavaa ) kojim
franizor prodaje pravo koritenja imena prizvoda, zatitonog znaka, ugleda
pravo proizvodnje i prodaje proizvoda i naina poslovanja na odreenoj
lokaciji i na odreeno vrijeme uz naknadu i obvezu pridravanja franizorovi
standarda poslovanja
* Franizam kao strategija poduzetnitva
- franizam predstavlja poslovni odnos u kojem jedna strana ( davalac franize
ustupa drugoj strani ( primaocu franize ) pravo da u svome poslovanju
koristi ime, proizvode i usluge te proizvodno i poslovno iskustvo davaocu
franize te se obvezuje da e primaocu franize pruiti potrebnu strunu
pomo i savjete dok se primalac franize obvezuje da e strogo potivati
upute davaoca franize o organizaciji i nainu poslovanja
- franizam predstavlja trajan odnos izmeu franizanta i franizora u kojem je
ukupna suma franizorovih znanja, imida i uspjeha proizvodnje uz odreen
financijsku naknadu

- franizam je koristan i za fanizora jer mu omoguuje:

+ da brzo raste upotrebom novca drugih ljudi ( franizanata )
+ da se iri i u one krajeve gdje ne bi imao uvjete za razvoj
+ smanjeni su trkovi
* 2 temeljne vrste franiznih sporazuma
1. Franizni sporazum o franizi proizvoda / zatitnog znaka
2. Franizam sustava ( nain poslovanja )
* Ugovor o franizmu
- ugovor kojim se povezuje u svrhu zajednikog obavljanja poslovne
djelatnosti poznate ?
Franizam robe
Industrijski franizam
Franizam proizvodnje
Sastavni dijelovi ugovora o franizmu (T)
- koritenje tipskog ugovora
preambula
obveze davatelja franizanata
ostale ugovorne odredbe

ORGANIZIRANJE
- organiziranje je upravljaka funkcija kojom menadment alocira ljudske
resurse (radnike) na pripadajua radna mjesta
- zaposlenicima i skupinama unutar organizacije dodjeljuju se zadaci utvreni
planom
- organiziranje poslova u poduzeu i oblikovanje organizacijske strukture
nuno je kako bi se u svakom trenutku znalo tko obavlja koje poslove
LJUDSKI RESURSI

menaderi
radnici
(poseban zaposlenik, menaderiski ugovori)

TEMELJNA NAELA ORGANIZIRANJA

Kod dizajniranja organizacije primjenjuje se 5 naela:
1. specijalizacija posla
2. grupiranje poslova u odjele
3. delogiranje i decentralizacija ovlasti
4. raspon menadmenta
5. jedinstvo zapovijedanja

1. specijalizacija posla
- podjela radnih zadataka u manje zadatke i njihovo dodjeljivanje
zaposlenicima
- omoguuje zaposlenicima da rade ono to najbolje znaju i da u tome
postanu specijalizirani
- specijalizacija poveava djelotvornost organizacije
- glavni ciljevi su maksimizirati profitabilnost i poveati produktivnost
2. grupiranje poslova u odjele
- zaposlenici koji rade slian posao okupljaju se u organizacijske odjele
- visoka razina kordinacije poslova u odjelu
- grupiranje poslova prema funkciji, proizvodu, lokaciji i kupcu
- mala poduzea (funkcionalni oblik organizacije - odjeli za marketing,
operacije, ljudske resurse i financije)
3. delegiranje i decentralizacija vlasti
- postupak raspodjele moi sa menadmenta na nie razine
- mo je sposobnost utjecaja na ponaanje druge osobe
- glavni direktor zaduen je za uspjenost i poslovanje itavog poduzea
delegiranjem on raspodjeluje svoje poslove na druge menadere i radnike
koji mu postaju odgovorni
- decentralizirane organizacije - poduzea u kojima menadment svjesno
nastoji iroko rasporediti ovlasti na nie organizacijske jedinice
4. raspon menadmenta (kontrole)
*plitka organizacija (iroki raspon)
- menader daje jednake ovlasti zaposlenicima, 1 razina
* duboka organizacija (uski raspon)
- nacrtati iz bilj.

5. jedinstvo zapovijedanja
- tko daje naloge za poslane zadatke
- postoji odnos izmeu nadreenog i podreenog u organizaciji
- niti jedna osoba u obavljanju zadanog posla ne bi trebala imati vie od
jednog nadreenog
- ako se zadaci primaju od dva ili vie nadreenih, stvara se konfliktni odnos
jer zahtjev dolazi s vie strana
TEORIJA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE
- kakvu organizacijsku strukturu moe odabrati poduzee
- kakav je odnos linije zapovijedanja?
opi oblici organizacijske strukture (teorijski oblici)
--> linijska struktura
--> linijsko - slubena struktura
( slubene pozicije nemaju linijske ovlasti zapovijedanja )
--> struktura samostalnog odjela

RAZVOJ ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

- org. struktura prikazuje se organizacijskim dijagramom ili shemom
- organizacijski dijagram prikazuje samo formalne odnose
- neformalna organizacija nije "uitana" u dijagram, ali ima vrlo vaan utjecaj
5 VRSTA ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA
- svaka organizacijska struktura je varijacija 5 osnovnih vrsta organ.strukture
1. funkcionalna
2. geografska
3. samostalnog odjela ili strateke poslovne jedinice (SBU)
4. matrina
5. proizvodno - timska
FUNKCIONALNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA
- prednosti i nedostaci
--> djelotvorno koritenje resursa specijalizacijom
MRENA STRUKTURA
- nije organizacijska struktura
- trina struktura
- kako su rasporeeni odnosi poslovnih subjekata na tritu
U EMU SE SASTOJI UPRAVLJANJE LJUDSKIH RESURSA ILI HRM
( Human Resources Managment )
- cilj je postii viosku razinu produktivnosti rada
- faze menadmenta ljudskih resursa
--> regrutiranje, razvoj, zadravanje ili oputanje
- vani dokument HRM-a je sistematizacija radnih mjesta
- uvjebavanje i razvoj ljudskih resursa
- ocjenjivanje radne uspjenosti
- odreivanje plae i naknade zaposlenicima
SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA
- vaan dokument u procesu planiranja organizacije
- sistematizacija radnih mjesta je sustavni dokument koji se temelji na
organizacijskoj strukturi
- sadri nazive radnih mjesta, broj izvritelja na radnom mjestu, potrebne
kvalifikacije, potrebne god. radnog staa, visina plae koju radno mjesto nosi
- opis posla za svako radno mjesto sastoji se od popisa obveza radnika
=> specifikacija poslova i zadataka
PROCES PLANIRANJA LJUDSKIH RESURSA
- polazite je u strategiji
- prognoziranje prodaje i proizvodnje - broj i kvalifikacija radnika
- prognoziranje potrebnih ljudi na temelju prognoze prodaje i proizvodnje
- analiziranje tekue, unutarnje i vanjske ponude zaposlenika
- usporeivanje postojeeg stanja s potrebnim
- regrutiranje novih zaposlenika, unapreivanje radnika

UVJEBAVANJE I RAZVOJ ZAPOSLENIKA

- aktivnosti koje oznaavaju sustavno nastojanje poduzea da odri i
pobolja kvalitetu radne snage
- uvjebavanje (trening) znai jaanje postojeih i stjecanje novih vjetina
uz pomo strune edukacije i primjene vjetine u realnom okruenju
- na svim razinama organizacije
- razvoj je rast sposobnosti zaposlenika dodatnim strunim usavravanjem,
obrazovanjem...
- coaching - osoba mentor neprestano prati razvoj zaposlenika
OCJENJIVANJE RADNE USPJENOSTI
- sustav mjerenja sloenosti poslova i ocjenjivanja radne uspjenosti predstavlj
temelj za formiranje plaa radnika i nagrada (bonusa, dodataka)
- kompenzacijski menadment - visina plae
- na osnovu ocjene uspjenosti donosi se odluka o napredovanju, financijskom
nagraivanju, premjetanju, otputanju
ZAHTJEV SUVREMENIH TRINIH UVJETA PREMA HRM-u
- trai se sve vea fleksibilnost radnog vremena to kod zaposlenih stvara
neizvjesnost i nesigurnost (rad na odreeno vrijeme ili rad na puno radno vri)
- pritisak na trokove rada
- sve vea ponuda od potranje uz nedostatak kvalificirane radne snage
- sve zastupljenije pribavljanje usluga izvana (outsourcing)
- fragmentirana menaderska karijera
- poveana specijalizacija poslova
- pomicanje odgovornosti menadmenta na manje skupine bolje obrazovanih lj
- poveana izloenost poduzea i menadera razliitim interesnim skupinama
(stakeholdersima) --> dobavlja, kupac, radnik, banka, drava => svi imaju
koristi od poduzea
chefholders => zadovoljene potrebe vlasnika

VOENJE KAO FUNKCIJA MENADMENTA

- proces utjecanja na lanove organizacije i poticanje, motiviranje i usmjeravanje
njihovih aktivnosti na postizanje zajednikih ciljeva
- jedna od 4 glavne funkcije menadmenta:
- voenje podrazumijeva pridobivanje lanova organizacije da rade zajedno i
s voljom za postizanje grupnih ili organizacijskih ciljeva
- voa je pojedinac koji je sposoban upotrijebiti utjecaj na druge ljude kako bi
to iskoristio u postizanju zajednikih ciljeva
STILOVI VOENJA
- stil voenja je nain ponaanja i ophoenja voe prema grupi
- menader moe primjenjivati:
autokratski stil vodstva - oslanja se na strogu kontrolu
participativni stil vodstva - prakticiraju ovlaivanje zaposlenika i
obogaivanje njihovih poslova, ostaju i dalje glavni u procesu, ali
umjesto kontrole oni igraju ulogu pomagaa kako bi osigurali praenje
i
OSOBINE I VJETINE UINKOVITIH VOA
- polet: ambicija, energija, upornosti inicijativa
- elja za voenjem
- otvorenost i potenje
- samopouzdanje
- inteligencija
UPRAVLJANJE TIMOVI
- voenje timovi
- danas su timovi i timski rad glavni organizacijski alat za poveanja konkurentnosti
poduzea
- udruivanjem u timove udruuju se ljudi sa razliitim sposobnostima to daje
svestranost timu - vizionar, analitiar, kritiar, proceduralni
- poveana konkurentnost dogaa se zbog sljedeih razloga:
timovi bolje reagiraju od hijerarhije
timska razliitost inputa dovodi do kreativnih odluka
timovi poveavaju motivaciju i prednost lanova
timovi smanjuju hijerarhiju, tede vrijeme i novac i smanjuju frustracije
zaposlenika
UINKOVITA KOMUNIKACIJA
- sposobnost da se izrazi miljnje (kroz pisan, verbalnu i neverbaln u komunikaciju)
koje e drugi razumijeti
- voe moraju unaprijivati komunikaciju kako bi razvili vjetinu prezentiranja,
sluanja te zauzeli pozitivan stav
- komunikacija omoguuje funkcioniranje timskog rada
- uinkovita komunikacija temeljni je aspekt radnog uinka i voine uinkovitosti
- dobra komunikacija ukljuuje: razumijevanje ljudi
- pridonoenje ciljevima i timu
- sluanje

KAKO IZGLEDA SUVREMENI VOA U PODUZETNITVU

- vjeti u sluanju
- spremni su dijeliti uspjeh uz istovremeno preuzimanje odgovornosti na sebe za
promaaje i neuspjehe
- donose nadu ljudima, zdravu klimu i jednistvo poduzeima
- sposobni su donositi neugodne odluke

FUNKCIJE KONTRLIRANJA U PROCESU MENADMENTA

- 4 funkcije menadmenta
TO PODRAZUMIJEVA KONTROLA
- kontroliranje je upravljaki proces usporeivanja ostvarenih rezultata s postavljenim
ciljevima u planovima i izvjetavanje o tome
- poduzetnik ili menader koji ne koristi mehanizam kontrole nema povratnu
informaciju o tijeku postizanja ciljeva
- kontrola mora biti integrirana s planiranjem tako da kontroler moe lako
usporeivati stvarne rezultate sa planiranim projekcijama
Temeljni koraci procesa kontrole:
1. postavljanje standarda rezultata
2. mjerenje rezultata i njegovo uspreivanje sa standardom
3. poduzimanje korektivne akcije
Oblici kontrole:
- organizacijska kontrola
- operacijska kontrola
- strateka kontrola
- financijska kontrola
Oblici operacijske kontrole
prethodna kontrola
- prati odstupanje u kvaliteti i kvantiteti resursa s ciljem spreavanja odstupanja prije
njihovog ulaska u sustav
- obavljaju je kontrolori
tekua kontrola
- zahtjeva standardne prihvatljivog ponaanja, aktivnosti i izvrenja tekuih operacija
- provode ju poslovoe nadgledanjem rada
naknadna kontrola
- koncentrira se na proizvode poduzea nakon to izvre proces preoblikovanja
- provode je kontrolori
- nadzire kvalitetu proizvoda prije isporuke kupaca ( naknadna kontorola )
Strateka kontrola
- poduzima se radi postignua stratekih ciljeva
- bez strateke kontrole menaderi nebi imali ??

Financijska kontrola
- financijska kontrola organizira menadment kako bi se osigurala ispravnost
financijsko - rauvodstvene evidencije i kako bi se pratilo ispunjavanje financijskog
plana
- financijska kontrola nije revizija
Analiza financijskog izvjetaja
- 2 glavna financijska izvjetaja koja se koriste u financiskoj kontroli su bilanca i
raun dobiti i gubitka
- prate se kretanja i pokazatelji poslovanja ( financijske performanse )
Analiza financijskih pokazatelja
Financijska revizija
- povremeno i opseno povjeravanje financijskih podataka poduzea, kao kontrolna
tehnika ona pokazuje jesu li bile tone informacije na kojim su oni temeljili svoje
odluke

OPERACIJSKI MENADMENT U PODUZETNITVU

Definiranje operacijskog menadmenta
- operacijski menadment je upravljanje proizvodnjom koritenjem razliitih tehnika
za rijeavanje problema koji se pojavljuju u proizvodnji
- menader operacija, menader proizvodnje
- operacije su iri pojam od proizvodnje tako da tu ulazi i logistika i nabava i
upravljanje zalihama
- proizvodnja je uvijek na prvom mjestu, ona je transformacija ulaznih inputa ili
resursa u proizvodnji
- razlika nabave i resursa
- materijalni resursi --> transformacija uz pomo --> proizvod tehologije i ljudskog
znanja
Planiranje i oblikovanje operacijskog sustava
- nakon to je zavren probni model ili prototip proizvoda, operacijski menadment
utvruje normativ materijala i vremena za proizvodnju
- utvrditi normativ znai odrediti tonu koliinu potrebnih materijala za proizvodnju
proizvoda, potrebnu tehnologiju...
PLANIRANJE KAPACITETA I POGONA
planiranje operativnih procesa ukljuuje:
- planiranje kapaciteta je koliina resursa koju neki pogon moe preraditi ili koliina
proizvoda koja se njime moe proizvesti
- o planiranju kapaciteta ovisi iskoritenoist opreme i radne snage
planiranje pogona obuhvaa izgradnju ili dogradnju proizvodnog objekta prema
optimalnom rasporedu opreme za proizvodnju proizvoda i vrsti tehnologije

- lokaciju pogona treba odrediti uzimajui u obzir vie imbenika:

+ gdje je glavno trite proizvoda
+ geografski poloaj dobavljaa sirovina i materijala
+ raspoloivost radne snage
+ dostupnost energije
+ klimatski uvjeti
+ lokalna zajednica i slino
SUVREMENE PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
- software za upravljanje operacijskim procesima u proizvodnji:
MRR ( Manufacturing Resource Planning ) - za operacije
ERP ( Enterprise Resource Planning ) - za itavo poduzee
? proizvodnja po narudbi
tehnologija CAD, CAM i robotika integriraju se kroz specijalne baze podataka u
raunalom integrirana proizvodnja CIM - Computer Integrated Manufacturing
- automatizacija operacijom - manje radne snage, nii troak
- MRP je cjelovit raunalni sustav pomou kojeg se zadaju i prati izvravanje
proizvodnih naloga, unose normative, definira tijek procesa, razvija nomenklatura
sirovina i poluproizvoda i sl.
- CAD - crtamo proizvod u 3D tehnologiji
- poduzea uvode MRP i CIM kako bi podigla produktivnost i kvalitetu, poveala
brzinu i smanjila trokove operacija
MENDMENT LOGISTIKE
- logistiari u odjelu logistike moraju osigurati materijal od dobavljaa na vrijeme
kako bi proizvodnja bila neprekidna
- proces kretnja materijala i sastavnih dijelova, nedovrenih i gotovih proizvoda u
poduzee, kroz poduzee i izvori poduzea
- logistiari organiziraju prijevozne kapacitete, terminiraju njihovo koritenje i
popunjavaju kapacitete
- logistika se moe organizirati i unutar odjela nabave
--> u malim poduzeima
- PERT je metoda terminskog planiranja projekata pomou dijagrama koja zahtjeva
za svaku aktivnost 3 procjenjena vremena - optimistiko, najvjerojatnije i pesimistik
--> moe se primjeniti u cijelom procesu upravljanja
MENADMENT NABAVE
- u proizvodnji upravljanje nabavom znai pronalaenje dobavljaa usluge ili
materijala tono odreene kvalitete i u tono odreenoj koliini, nabava sklapa
ugovore o nabavi s dobavljaima i prati njihove performanse
- u trgovini se nabava odnosi na pronalaenje dobavljaa robe namijenjene daljnoj
prodaji --> u trgovini nema transforamcije, trgovci nemaju proizvod ve robu
( proizvod u trgovini - kruh, meso... )
- zaposlenici u nabavi ( buyeri )
- odjel nabave nastoji pronai materijal eljene kvalitete u pravim koliinama po
najniem moguem troku

MENADMENT ZALIHA
- vrste zaliha:
zalihe sirovina
zalihe nedovrene proizvodnje
zalihe gotovih proizvoda
zalihe trgovake robe
- ciljevi menadmenta zaliha su planiranje ukupnih zaliha radi maksimiziranja
vjerojatnosti ispunjavanja kupevih narudbi i minimiziranja trokova povezanih
sa dranjem zaliha
MENADMENT KVALITETE PROIZVODA
- kvaliteta odrava stupanj kod kojeg proizvod zadovoljava potrebe i zahtjeve kupaca
- odreivanje kvalitete je teko zato to ona ovisi o kupevoj percepiciji koliko dobro
proizvod zadvoljava ili premauje njegova oekivanja
- ulaganje u kvalitetu proizvoda poboljava produktivnost
- kada je proizvod isprva napravljen bez greke, manje napora i novca treba potroit
na njegovu preradu i servisiranje nakon prodaje
- loa kvaliteta --> smanjuje lojalnost potroaa
- postojanje servisne mree --> poboljava kvalitetu proizvoda
- obiljeja koja odreuju kvalitetu proizvoda:
--> primarne funkcionalne znaajke proizvoda
--> dodaci primarnim znaajkama funkcioniranja proizvoda
--> pouzdanost
--> usklaenost s utvrenim standardima
--> trajnost
--> pogodan za servisiranje
--> dizajn
--> percipirana kvaliteta
MJERENJE USPJENOSTI PODUZEA
Mjerenje financijske uspjenosti:
- razlikujemo 5 glavnih skupina financijskih pokazatelja:
+ pokazatelji profitablinosti
+ pokazatelji aktivnosti
+ pokazatelji likvidnosti
+ pokazatelji solventnosti
+ pokazatelji investicija
- forumule - 20
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
- mjere koliko je neto profita poduzee sposobno stvoriti u odnosu na njegovu
imovinu, vlasniki kapital i prodaju
- profitabilnost mirovine mjeri koliko lipa stvori poduzee na svaku kunu uloenu u
imovinu
neto profit
PROFITABILNOST IMOVINE =
x 100
imovina

- profitabilnost vlasnikog kapitala ili profitabilnost ulaganja pokazuje koliko je lipa

profita stvoreno svakom vlasnikovom kunom uloenom u poduzee, tj. mjeri
profitabilnost za samog vlasnika
neto profit
PROFITABILNOST VLASNIKOG KAPITALA=
x 100
vlasniki kapital

- profitabilnost prodaje pokazuje koliko poduzee stvori lipa dobiti na svaku kunu
prodaje te posredno pokazuje utjecaj trokova na djelotvornost poduzea
neto profit
PROFITABILNOST PRODAJE =

x 100
neto prodaja

POKAZATELJI AKTIVNOSTI
- mjere koliko uspjeno poduzee koristi svoju imovinu u stvaranju svake kune neto
prihoda od prodaje
- keoficijent obrtaja ukupne imovine mjeri koliko je lipa prodaje stvoreno svakom
kunom imovine
neto prodaja
KOEFICIJENT OBRTAJA IMOVINE =
imovina
- koeficijent obrtaja zalihe mjeri koliko su puta prosjene zalihe gotovih proizvoda
prodane tijekom odreenog vremenskog razdoblja, najee jedne godine
godinji troak prodane robe
KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA =
prosjene zalihe
- prosjeno razdoblje prodaje zaliha mjeri koliko je prosjeno dana potrebno da se
zalihe robe prodaju
365 dana
PROSJENO RAZDOBLJE PRODAJE ZALIHA =
koeficijent obrtaja zaliha
- koeficijent obrtaja potranje od kupaca pokazuje koliko je puta poduzee naplatilo
svoja potraivanja od kupca tijekom godine dana
neto prodaja
KOEFICIJENT OBRTAJA POTRAIVANJA =
OD KUPACA

prosjeno potraivanje od kupaca

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
- pokazatelji likvidnosti mjere rizinost poduzea, odnosno usporeuju kratkotrajnu
imovinu i kratkorone obveze da bi pokazali brzinu podmirenja dugova kada oni dou
na naplatu
- koeficijent tekue likvidnosti pokazuje koliko za svaku kunu obveza poduzea ima
na raspolaganju kuna kratkotrajne imovine
kratkotrajna imovina
KOEFICIJENT TEKUE LIKVIDNOSTI =
kratkorone obveze
- koeficijent ubrzane likvidnosti mjeri koliko dobro poduzee moe rijeiti svoje
kratkorone obveze bez da mora predavati svoje zalihe
kratkotrajna imovina - zalihe
KOEFICIJENT UBRZANE LIKVIDNOSTI =
kratkorone obveze
- koeficijent financijske stabilnosti pokazuje koliko se trajnog kapitala koristi za
financiranje dugotrajne imovine
dugotrajna imovine
KOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI =
trajni kapital
- odnos zaliha i neto obrtnog kapitala mjeri sposobnost plaanja kratkoronih dugova
zalihe
ODNOS ZALIHA I NETO OBRTNOG =
KAPITALA
kratkotrajna imovina - kratkorone obveze

POKAZATELJI SOLVENTNOSTI
- koriste se kako bi se usporedila uspjenost jednog poduzea s drugim na jednakoj
osnovi ili osnovi po dionici
- zarada po dionici pokazuje zardau koje ja na raspolaganju vlasnicima obinih dionic
neto profit
ZARADA PO DIONICI =
broj obinih dionica u prometu
- dividenda po dionici pokazuje stvarni novani primitak za svaku dionicu, na
drugaiji nain pokazuje isplativost dioninog ulaganja
ukupno isplaena dividenda
DIVIDENDA PO DIONICI =
broj dionica u prometu

GRAFIKON PRIJELOMNE TOKE

BREAK - EVEN ANALYSIS
- analiza toke profita pokazuje koliko je jedinica potrebno proizvesti da bi se stvorio
profit
- toka profita moe se utvrditi grafikonom
- pravci fiksnih trokova, varijabilnih trokova, ukupnih prihoda
- fiksni trokovi su oni koji se ne mijenjaju s brojem proizvedenih jedinica (npr.najam
- varijabilni trokovi su oni koji ovise o broju proizvedenih jedinica
PRIHODI I
TRKOVI

FIKSNI TRKOVI
TOKA
POKRIA

BROJ PRODANIH
JEDINICA

!
Analiza toke profita je tehnika identificiranja volumena prodaje po odreenoj cijeni
potrebnoj za pokrie svih trokova
Koritenje grafikona u odreivanju profitabilnosti poduzea za razliite obujme
prodaje
- toka profita - razina prodaje kod koje su ukupni prihodi jednaki ukupnim
trokovima
- toka u kojoj se poslovanje prelazi u podruje profita
fiksni trokovi
TOKA PROFITA =
jedinina prodajna cijena - jedinini varijabilni troak
Grafikon profita?

FRANIZAM
Franizam predstavlja trajan odnos izmeu franizanta i franizora u
kojem je ukupna suma franizorovih znanja, imida, uspjeha, proizvodnje
i marketinkih tehnika dana franizantu uz naknadu.
Predstavlja poslovni odnos u kojem jedna strana ( davalac franize )
ustupa drugoj strani ( primaocu franize ) pravo da u svome poslovanju
koristi ime, proizvode i usluge te proizvodno i poslovno iskustvo davaoca
franize te se obvezuje da e primaocu pruiti potrebnu strunu pomo i
savjete, dok se primalac obvezuje da e strogo potovati upute davaoca
franize o organizaciji i nainu poslovanja.
Ugovor izmeu prodavatelja i kupca koji kupcu ( franizantu ) doputa da
prodaje proizvod ili uslugu prodavatelja ( franizora ); bit je da franizant
od franizora dobije ve gotovo poduzee koje je vjerovatno preslika svih
ostalih u franiznom lancu, a i strunu pomo kao to je:
marketinka strategija
poetno obuavanje zaposlenika i menadmenta
ureenje lokala i njhova oprema
standardizirana poslovna politika i postupci
centralizirana nabava uz utedu
lokacijski odabir i savjet
pregovori o zakupnini
financiranje
FRANIZNI SPORAZUMI
1. franizni sporazum o franizi proizvoda/ zatitnog znaka
poduzetnici dobivaju identitet svojih dobavljaa sporazumijevanjem o prodaji
proizvoda pod imenom dobavljaa; relativno su neovisni o dobavljaima; moraju
prihvatiti odreena pravila poslovanja, ali sami odabiru lokaciju, odreuju opremu i
izlaganje robe,radno vrijeme i nain voenja posla ( npr. maloprodavai automobila i
benzinske crpke ).
2. franizni sporazum o franizi sustava/naina poslovanja
vea povezanost izmeu franizora i franizanta; franizant pored prava prodaje
prava i usluga dobiva pomo u izboru lokacije, kontroli kvalitete, raunovodstvenom
sustavu, obuavanju zaposlenika i menadmenta i rjeavanju problema ( npr. franize
restorana, nekretnina, maloprodajnih usluga).

TEORIJSKA UPORITA FRANIZMA

1. Resursna teorija prema kojoj se tvrtke u ranoj fazi razvitka zbog oskudice kapitala
za razvojne potrebe odluuju ponuditi franize.
2. Agencijska teorija koja prednost franize objanjava niim agencijskim
trokovima zbog reduciranja problema koji nastaju uslijed odvojenosti vlasnitva i
kontrole budui je kupac franize u pravilu i vlasnik i menader franizne jedinice.

PREDMET UGOVORA O FRANIZMU

Predmet ugovora o franizmu mogu biti usluge, roba i proizvodnja.
Franizam usluga obuhvaa: hotelijerstvo, ugostiteljstvo, proizvodnju odreenih
standardiziranih predmeta, negotovinska plaanja ( Diners ), djelatnosti intelektualne
naravi ( struna izobrazba, komercijalne usluge poduzeima ).
Franizam robe je promet ili distribucija jedne ili vie vrsta proizvoda radi prodaje
krajnjem potroau; roba je zatiena igovima i drugim znakovima razlikovanja u
vlasnitvu davatelja franize ( znak poveava prodaju, npr.Benneton, Nike ).
Industrijski franizam se odnosi na proizvodnju robe ili na neki tehnoloki proces u
proizvodnji ( hrane, pia; npr. Cola- Cola ).

OSNOVNI ELEMENTI TIPSKOG UGOVORA O FRANIZMU

-sadri paket obaveza ako se obveze ugovaraju svaka zasebno, nee se raditi o
franizmu, nego o pseudofraniznom ugovoru.
-sklapanje sve veeg broja ugovora o franizmu omoguilo je strunim udrugama s
tog podruja stvoriti tipski ugovor u kojem su obuhvaeni elementi koji se najee
koriste pri sklapanju takvih ugovora.
podjela:
PREAMBULA je uvodni dio za identifikaciju ugovornih strana ( franizora i
franizanta )
OBVEZE FRANIZORA I OBVEZE FRANIZANTA
ostale ugovorne odredbe

IZBOR FRANIZE U PODUZETNIKI POTHVAT

Ulaskom u franizu, poduzetnik dobiva ve gotovo poduzee, ali ne i zajamen
uspjeh.
Stoga poduzetnik mora uloiti dosta rada, sposobnosti i adekvatnih poslovnih odluka.
Upute o nainima i mogunostima najboljeg poslovanja:
1. koje proizvode ili usluge prodavati
2. kako ih prodavati
3. kako upravljati i kontrolirati trokove
4.koje podatke pratiti i koja izvjea pripremati
5. koje radno vrijeme odabrati
6. koje kadrove koristiti

FRANIZANT I NJEGOVE OBVEZE

primatelj franize
samostalna pravna osoba iji je osnovni interes da plaanjem novane
naknade doe u mogunost koritenja uspjenog recepta poslovanja
potpisivanje ugovora u franizmu ne mijenja njegovu pravnu
samostalnost, ali ne moe biti zastupnik kompanije davatelja; sudjelovati
u diobi poslovnog rezultata kompanije
kupnjom franize dobije ve oblikovano poduzee
izabiru franizu radi ostvarivanja
mnogobrojnih ciljeva: jaanje
poslovnih kapaciteta zbog oskudnosti resursa, rast djelotvornosti
upravljanja i irenja trita.
franizmom pribavlja dodatni kapital za pokretanje i voenje posla,
aktivno sudjeluje u upravljanju franizom tako se smanjuju trokovi
izgradnje objekta i voenja poslovanja, a to mu ostavlja vie kapitala za
razvitak djelatnosti i za marketinke aktivnosti.
OBVEZE:
ustupljene oblike industrijskog vlasnitva duan iskoristiti u poslovanju,
ali i tititi od neovlatene uporabe treih-odredba ugovora o uvanju
poslovne tajne
proizvode koje nudi u svom prodajnom prostoru mora nabavljati od
davatelja
( dobavljaa ) koje je davatelj posebno ovlastio
mora se u poslovanju pridravati standarda poslovanja koje propie
davatelj, nastupati u pravnom prometu pod imenom,igom, tvrtkom ili
drugim znakom davatelja i koristiti se znanjem i iskustvom davatelja
franize ( franizora )
obvezuje se da nee prodavati robu niti jednog drugog proizvoaa niti
pruati tue usluge, da e odravati minimalnu koliinu zaliha, ostvariti
minimalnu razinu prometa i sluiti se propisanim obrascima u svrhu
sastavljanja financijskih izvjetaja na temelju standardiziranosti
raunovodstvenih postupaka
duan je plaati naknade davatelju :
Franchising fee (pristupnina) svota te naknade pokriva sve trokove koji su nastali
neposredno uz usluge koje je prije samog otvaranja poslovnog objekta davatelj stavio
na raspolaganje primatelju franchisinga.
Franchising royalty (naknada) vezuje se uz krae vremensko razdoblje u kojem se
obraunava (npr. mjeseni neto profit primatelja).
Naknada za financiranje marketinkih aktivnosti predstavlja priljev u zajedniki
marketinki fond.

FRANIZOR I NJEGOVE OBVEZE

davatelj franize
naziv za kompaniju koja je voljna za odreenu svotu novane naknade
ovlastiti svog poslovnog partnera ( franizanta ) na uporabu robnog iga i
tvrtke pri proizvodnji, prodaji robe i pruanju usluga.
franizam mu omoguuje brz rast upotrebom novca drugih ljudi: on treba
manje menadera, izdaci za plae su smanjen
ne preuzima odgovornost za uspjeh franize
OBVEZE:
pruanje usluga primatelju pri traenju prikladne lokacije za otvaranje
novog prodajnog ili uslunog objekta
pomoi primatelju u stvaranju nacrta, projekata i ostale tehnike
dokumentacije te gradnje i opremanje objekta
pruanje pomoi pri izobrazbi zaposlenih, organiziranje seminara i
izdavanje prirunika, pruanje marketinkih usluga te obveza kontrole
nad primateljevim poslovanjem.