03v Arhiv Mapa

www.bastina.
eu
Batina - pokreta razvoja
Zajednike prekogranine aktivnosti u primjeni novih
metodologija na zatiti i upravljanju prirodnom i kulturnom
batinom na podruju Dubrovnika i Boke Kotorske
ANALIZA KATASTRA DUBROVNIKA 19. ST. S TRANSKRIPCIJOM UPISNIKA GRAEVINSKIH ESTICA TE

IZRADOM BAZE PODATAKA
PODRUJE GRADA DUBROVNIKA U FRANCISKANSKOM KATASTRU
Izraiva:
NEIR D.O.O. SPLIT
Istraivaki osvrt:
mr.sc. Sanja Buble
Karta iz Arhiva mapa
Studija predstavljena na Danima krajolika u okviru Meunarodnog simpozija

Budunost povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika, dobra svjetske batine
(UNESCO) nove metodologije urbane konzervacije u kontekstu upravljanja prostornim
razvojem, u Dubrovniku, 06. i 07. studenog 2014.
Optina Tivat
Trg Magnolija br.1, 85320 Tivat, Crna Gora
Telefon + 382 (0)32 661-345, Fax + 382 (0)32 671-387
E-mail: bastina@opstinativat.com
www.opstinativat.com
Zavod za prostorno ureenje DN

Petilovrijenci 2, 20000 Dubrovnik, Republika Hrvatska
Telefon +385 (0)20 322 800, Fax +385 (0)20 321 055
E-mail: zavod.bastina@gmail.com
www.zzpudnz.hr
Partneri i suradnici:
Ovaj projekt je financiran

od strane Europske unije
Ova studija nastala je uz financijsku podrku Europske unije. Za sadraj je odgovoran

Zavod za prostorno ureenje Dubrovako-neretvanske upanije i ne odraava nuno
stavove Europske komisije.
w w w. c b c c ro - m n e . o rg
Batina pokreta razvoja

Analiza katastra Dubrovnika 19. st. s transkripcijom upisnika graevinskih estica te izradom baze podataka
NEIR D.O.O. SPLIT
Analiza katastra Dubrovnika 19. st. s transkripcijom upisnika

graevinskih estica te izradom baze podataka
Podruje grada Dubrovnika u Franciskanskom katastru

Istraivaki osvrt
Autor: mr.sci. Sanja Buble
2013./2014.

NEIR d.o.o. Split
Analiza katastra Dubrovnika 19. st. s transkripcijom upisnika graevinskih estica

te izradom baze podataka
Saetak
Godine 1806. na podruju Habsburke monarhije poele su pripreme za uvoenje novog sustava
oporezivanja prihoda od poljodjelstva, jedinstvenog za itavu dravu, zbog ega je bilo potrebno
nainiti inventar svih poreznih obveznika i njihove imovine, odnosno, uspostaviti stabilni katastar.
Uspostava stabilnog katastra temelji se na ukazu Franje I. od 23. prosinca 1817. godine (Patent
ber die Einfhrung des stabilen Katasters). Stoga se katastar uspostavljen temeljem te uredbe
naziva Franciskanskim katastrom. Katastarska izmjera habsburkih zemalja trajala je od 1823. do
1838. godine. Teritorijalno je organizirana u skladu s upravno-teritorijalnim ustrojem Habsburke
monarhije po kojem je Dalmacija bila podijeljena na etiri okruga: Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor.
Okruzi su podijeljeni na kotareve, a kotarevi na opine. Grad Dubrovnik bio je sjedite
Dubrovakog okruga i kotara Dubrovnik koji je obuhvaao sedam opina: Dubrovnik, Rijeka
Dubrovaka, Breno (upa Dubrovaka), Zaton, Lopud, Koloep i ipan.
Ishodite sustava izmjere Dalmacije bilo je u Beu (Beki koordinatni sustav). Katastarska izmjera
provedena je grafikom metodom mjerenja (geodetski stol), a osnovna mjerna jedinica bila je 1
hvat (klafter). Dubrovako podruje premjereno je 1837. godine. Nakon izmjere za svaku pojedinu
katastarsku opinu nainjeni su katastarski planovi i operati. Planovi su iscrtani u mjerilu 1:2880,
a planovi povijesnog grada Dubrovnika unutar zidina u etverostrukom uveanju, u mjerilu 1:720.
Katastarski operati sastoje se iz opisa granica katastarske opine, upisnika estica zemlje
(Protocollo delle particelle dei terreni), umetnutih listova upisnika estica zemlje, upisnika estica
zgrada (Protocollo delle particele degli edifizi), umetnutih listova estica zgrada, nacrta
nepodijeljenih posjeda, abecednog popisa vlasnika zemljita i graevina i Operata porezne
procjene (Operato dell'estimo censuario) u ijem je uvodnom dijelu ekonomski opis katastarske
opine. Uz njih su se prilagale i albe te odgovori na albe. Svi su dokumenti pisani talijanskim
jezikom, a imena i prezimena vlasnika katastarskih estica, nazivi kuita, zaselaka, sela i predjela
te toponimi transkribirani su u duhu talijanskog jezika (stoga se isto ime ili toponim ne pie uvijek
na isti nain).
Kotar Dubrovnik (Distretto di Ragusa) obuhvaao je 40 katastarskih opina: Braina, Brgat Gornji,
Brgat Donji, Brseine, Buii, ajkovica, elopeci, ibaa, Duba, Dubrovnik, Grbavac, Gromaa,
Gru, Klievo, Kneica, Koloep, Komolac, Lopud, Ljuba, Makoe, Martinovi, Mokoe, Mravinjac,
Mrevo, Obuljeno, Oraac, Osojnik, Petraa, Petrovo Selo, Plat, Prijevor, Roat, Soline, Suura,
Sustjepan, ipanska Luka, umet, Trsteno, Zaton i Zavrelje. Zapisnici estica zemlje i estica zgrada
dubrovakog podruja su iz 1837., a ekonomski opisi iz 1844. godine. Zbog brojnih izmjena stanja
u katastru bilo je potrebno provesti reambulaciju katastra koja je provoena prema potrebi pa su
najprije dole na red one opine u kojima je bilo najvie izmjena. Katastarske opine kotara
Dubrovnik reambulirane su 1876., 1887., 1878., 1879., 1881., 1881., 1882. godine. Promjene su
se unosile na originalne planove prvog premjera crvenim tuem, a nainjeni su novi operati koji
su nadopunjeni posjedovnim listovima. Iako je katastar izraen kao inventar svih poreznih
2

obveznika i njihove imovine kako bi se stekli uvjeti za primjenu novog sustava oporezivanja
prihoda od poljodjelstva, on je i jedan od znaajnih povijesnih izvora iz kojeg se itaju socijalne,
demografske i ekonomske prilike naih krajeva tijekom 19. stoljea.
Opseno katastarsko gradivo koje se odnosi na podruje Istre i Dalmacije uva se u Hrvatskom
dravnom arhivu u Splitu, u Arhivu mapa za Istru i Dalmaciju.
Najznaajniji dokumenti katastarskog gradiva su mape te pisano gradivo - Upisnici estica zemlje,
Upisnici estica zgrada i Operat porezne procjene s uvodnim dijelom, gospodarskim ili
ekonomskim opisom (Introduzione). Gospodarski opis opine je izuzetan povijesni izvor koji na
jednom mjestu dokumentira prirodni i kulturni krajolik odreenog podruja te kroz niz statistikih
i gospodarskih podataka oslikava nain ivota na tom prostoru poetkom 19. stoljea.
Svaka pojedina opina opisuje se u petnaest poglavlja: 1. Topografija (Topografia), 2. Granice
(Confini), 3. Stanovnitvo (Popolazione), 4. ivotinje (Bestiame), 5. Rijeke, bujice, jezera, bare i
movare (Fiumi, torrenti, laghi, stagni e paludi), 6. Putovi (Strade), 7. Trnice (Piazze di Mercato),
8. Utezi i mjere (Pesi e misure), 9. Obraeno zemljite, neobraeno zemljite i neupotrebljivo
zemljite (Tereni coltivati, non coltivati, e non utilizzabili), 10. Poljodjelski proizvodi (Prodotti dei
terreni), 11. Nain obrade zemlje (Coltivazione del Suolo), 12. Kvaliteta i vrijednost proizvoda
(Qualit e valore del prodotto), 13. Ogranienja imovine i broja posjeda (Vincoli della proprieta e
numero delle possessioni), 14. Kue (Case), 15. Proizvodnja (Industria).
Pilot podruje na koje se odnosi studija Analiza katastra Dubrovnika 19. st. s transkripcijom
upisnika graevinskih estica te izradom baze podataka prema ustrojstvu austrijske uprave u
19. stoljeu obuhvaalo je administrativne opine Rijeka Dubrovaka (10 katastarskih opina),
Dubrovnik (3 katastarske opine) te zapadni dio upe Dubrovake (4 katastarske opine), opine
istono od grada koja je kroz cijelu svoju povijest bila usko povezana s Dubrovnikom pa tako i u
19. stoljeu.
U sklopu studije za sve katastarske opine nabavljena je skenirana graa iz Arhiva mapa za istru i
Dalmaciju splitskog Dravnog arhiva: mape, upisnici i ekonomski opisi. Pisana graa je prevedena
i upsana u excel tablice. Mape su spojene i georeferencirane te je tako stvorena baza podataka za
daljnju analizu krajolika.
Prema podacima iz katastarskog gradiva promatrano podruje u 19. stoljeu tvorila su tri razliita
krajolika podruje dananjeg grada, ruralno podruje vezano uz Omblu (Rijeka Dubrovaka) i
brdoviti stoarski krajolik zapadnog dijela upe Dubrovake (Breno).
Dubrovnik
Administrativna opina Dubrovnik obuhvaala je obalno podruje od spoja estuarija Omble s
Jadranskim morem na sjeveru pa sve do granice sa upom Dubrovakom na jugu. Sa sjevera i
sjeveroistoka okruivao ju je teritorij Rijeke Dubrovake. U sastavu opine Dubrovnik bio je otoi
Lokrum. Podruje Dubrovnika bilo je podijeljeno na tri katastarske opine: Dubrovnik (Comune
di Ragusa), odnosno povijesni grad unutar zidina, opinu Pile, Ploe i Bosanka (Comune di Pille,
Ploche e Bossanka) koja je obuhvaala gradske etvrti izvan zidina - Pile na zapadu, a Ploe na
istoku te teritorij koji se od grada penjui se na Sr protezao prema sjeveru i istoku sa selom
Bosanka. Katastarska opina Gru (Comune di Gravosa) obuhvaala je podruje prostrane luke,
poluotok na njezinoj zapadnoj strani i breuljkasto podruje istono, sve do granice s opinama
Rijeke Dubrovake na sjeveru i Bosanke na istoku. U gradu su bile smjetene sve administrativne,

civilne i vojne institucije okruga, prvostupanjski sud nadlean za graanske parnice svih
stanovnika okruga te sjedite biskupije.
U povijesnom gradu Dubrovniku, unutar gradskih zidina ivio je 3551 stanovnik. Svi stanovnici
grada ivjeli su od prihoda sa svojih posjeda (zemlje koju su obraivali koloni na podruju itavog
dubrovakog okruga ili kua koje su iznajmljivali), od obrta, trgovine, pomorstva, poduzetnitva,
kapitala i inovnikih plaa.
U opini Pile, Ploe i Bosanka ivjelo je 2150 stanovnika od ega je 1270 stanovnika ivjelo od
svojih posjeda ili proizvodnje i obrta ne obraujui zemlju. Stoga se u upisnicima kao zanimanja
vlasnika parcela, uz plemie i posjednike, navode lijenici, ljekarnici, sveenici, trgovci, notar,
slubenici, pomorci te obrtnici poput krojaa, tkalca, koara, gravera, zidara. Stanovali su u
gradskim etvrtima Pile i Ploe. Podruje Ploa bilo je rahlo izgraeno - na strmim obroncima Sra
sjeverno od grada i na uskom pojasu nad morem istono od gradskih vrata, pazara i lazareta nizale
su se kue okruene velikim vrtovima i ureenim ardinima uz put koji je iz grada vodio prema
Cavtatu. I breuljkasto podruje Pila karakterizirala je rahla izgradnja, kue su bile udaljene jedna
od druge, okruene vrtovima i ardinima najee sakrivenim iza visokih ogradnih zidova.
Matovita organizacija ureenih ardina sa stazama i lijehama realno je, a ne samo simboliki,
prikazana na grafikim listovima te svjedoi o visokom standardu ivljenja dubrovake vlastele i
graana. Gradske etvrti Pile i Ploe sa sjevera su rubili maslinici i vinogradi maslinici na blaim
padinama prema Gruu, a vinogradi na onim strmijim na istoku, prema Bosanki.
U Bosanki, jedinom selu opine Pile, Ploe i Bosanka ivjelo je 38 zemljoradnikih obitelji, odnosno
180 stanovnika. Bosanka je bila zbijeno selo poloeno na maloj zaravni visoko nad morem,
okrueno vrtovima, vinogradima i maslinicima te po kojom oranicom.
U opini Gru ivjelo je 794 stanovnika. Veina stanovnika, njih 682, ivjela je od prihoda sa svojih
posjeda, a samo 112 stanovnika ivjelo je od zemljoradnje. Uz kue okruene ardinima i vrtovima
koje su se nizale na obalama prostranog zaljeva i gruke luke, na breuljkastom prostoru Grua i
Lapada izgraene su kue dubrovakih posjednika i plemia, esto okruene zidovima koji su
skrivali ureene ardine i vrtove. Na padinama sjeverno od luke bili su izdvojeni stambeno
gospodarski sklopovi okrueni vrtovima, vinogradima i maslinicima, dok su se na strmim terenima
prema sjeveru se nastavljali panjaci.
Ruralno stanovnitvo Dubrovnika ivjelo je siromaki, obraujui zemlju posjednika kao koloni i
odravajui svoja mala obiteljska domainstva.
U gospodarskom opisu opina Gru i Pile, Ploe i Bosanka navedeni su udjeli obraenih,
neobraenih i neplodnih povrina u iskazanoj povrini svih estica zemlje prema podacima iz
upisnika estica zemlje. U obraene povrine ubrajale su se oranice, maslinici, vinogradi, vinogradi
s maslinama i vrtovi. U neobraene panjaci i ume. Povrine putova, rijeka, bujica, kanala,
neplodnih stjenovitih terena i dvorita iskazane su u upisnicima, a kategorizirane su kao neplodno.
Od ukupno 2297 jutara zemlje (1322 ha) na podruju Dubrovnika bilo je obraeno 611 jutara,
odnosno 26,6%, neobraeno 1604 jutara (69,8%), a neplodno 82 jutra (3,6%). Najvei dio
teritorija Dubrovnika bio je kr obrastao rijetkom i suhom travom, grmljem i makijom, rjee
umarcima. uma je bilo malo izuzev onih u Gruu. Sve povrine koje su se mogle obraivati bile
zasijane ili zasaene razliitim kulturama. Maslinici i vinogradi na padinama nad Gruem, na
blagim padinama zapadno od Pila i pod strmim obroncima Sra na Ploama stopili su se s vrtovima

i ardinima tih rahlo izgraenih dijelova i uokvirili povijesni grad sa svih strana tvorei jasnu
granicu izmeu grada i njegovog prirodnog okruenja.
Rijeka Dubrovaka
Ruralno podruje Rijeke Dubrovake sa sjevera i sjeveroistoka okruivalo je teritorij dananjeg
grada. Zapadni dio Rijeke Dubrovake obuhvaao je podruje na obalama rijeke Omble i njezinog
estuarija, a jugoistoni dio podruje omeeno granicom s Otomanskim carstvom na sjeveroistoku,
opinom Breno (upa Dubrovaka) na istoku i jugu te granicom opine Dubrovnik na zapadu. Na
itavom podruju Rijeke Dubrovake teren je brdovit te se na zapadnom dijelu opine s planina
na sjeveru strmo sputa prema Ombli i njezinom estuariju, a prema jugu opet penje obroncima
Sra. Premreen je bujinim tokovima koji se za kia slijevaju s okolnih planina i teku prema Ombli.
Na istonom dijelu opine teren se s planina na granici prema Otomanskom carstvu strmo sputa
prema dolini uz nestalan bujini tok Slaven (Slavien) te se ponovo penje obroncima Sra. Stoga je
od ukupno 3465 jutara i 195 kvadratnih hvati zemljita (1.994,2 ha) bilo obradivo samo 29%. Pod
kulturom su bile oranice, polja s maslinama, vinogradi, vinogradi s maslinama, maslinici i vrtovi u
neposrednoj okolici naselja. Panjaci, panjaci s grmljem, umoviti panjaci i rijetke ume tvorili
su 63% zemljita, a 8% zemljita kategorizirano je kao neplodno (putovi, rijeke, dvorita, gumna,
pjeani sprudovi, stijene). U ratrkanim zaseocima Petrovog Sela, Prijevora, Komolca, Kneice i
umeta okruenim vrtovima, vinogradima, maslinicima i po kojom oranicom, u zbijenim selima uz
rijeku Omblu i njezin estuarij (Sustjepan, Mokoica, Obuljeno, Roat) i na rubu obradivih povrina
pod strmim i kamenitim panjacima (ajkovica) ivjelo je 1813 stanovnika koji su se bavili
zemljoradnjom obraujuu svoje zemlje ili zemlje posjednika, a poneki od njih bavili su se i
ribarenjem, soljenjem goveeg mesa ili su bili pomorci.
Najvei dio prostora Rijeke Dubrovake tvorio je gotovo goli kr obrastao rijetkom i suhom
travom, grmljem i makijom, rjee umarcima s gdjekojim stablom hrasta - prostor panjaka sa
krtom ispaom na strmim planinskim padinama. uma, uglavnom hrastovih, nije bilo mnogo, a
sve plodne povrine na rijetkim zaravnima i u dolinama te na blagim kosinama bile su obraene.
Kulturni krajolik Rijeke Dubrovake tvorila su sela okruena vrtovima, maslinicima, vinogradima i
po kojom oranicom, stijenjena uz Omblu i njezin estuarij ili na rubu polja pod strmim i kamenitim
panjacima.
upa Dubrovaka zapadni dio
Opina upa Dubrovaka prostirala se izmeu granice s Otomanskom dravom i Jadranskog mora
istono od upe Dubrovake i opine Pile,Ploe i Bosanka sve do Cavtata (Ragusa Vechia). Strmi
planinski lanac sa zapada i sjevera okruuje dolinu upe Dubrovake otvorenu prema morskoj
obali, jugu i jugoistoku. upa Dubrovaka se sastojala iz na trinaest katastarskih opina, a njezin
zapadni dio koji neposredno granii s podrujem Dubrovnika i Rijeke Dubrovake tvorile su etiri
katastarske opine: Brgat Donji, Brgat Gornji, ibaa i elopeci.
Opine Brgat Donji i Brgat Gornji su poloene na strmim i brdovitim stranama lanca koji dijeli
dolinu Breno od Rijeke Dubrovake, dok se na podruju opine elopeci brdovit teren sa sjevera
sputa prema dolini te ona obuhvaa i dio nizinskog, plodnijeg tla. Prostor ibae, iako na veoj
nadmorskoj visini, preteito je ravan i ukljuuje zapadni dio doline Breno. Zemljopisne
karakteristike prostora ovih opina utjecale su na oblik i poloaj naselja te na nain ivota i
privreivanja.

Sva naselja su smjetena uz rub obradivih povrina. U malom zbijenom naselju Brgata Donjeg, u
nekoliko odvojenih zaselaka Brgata Gornjeg u kojima su ivjele obitelji istog roda okruene svojim
nevelikim poljima, maslinicima i vinogradima, u tri zaseoka elopeka poloenih na rubu doline
Breno te u tri zaseoka Opine ibaa smjetenih podalje od morske obale ivjelo je 680
stanovnika. Svi stanovnici ovog podruja bavili su se zemljoradnjom obraujui svoja nevelika
imanja i zemlje posjednika iz Dubrovnika ili one u crkvenom vlasnitvu. Uz to na podruju ovih
opina vana grana privreivanja bilo je stoarstvo, posebno ovarstvo.
Prema statistikim podacima koji dokumentiraju udjele obraenih, neobraenih i neplodnih
povrina u iskazanoj povrini svih terena za zapadne opine upe Dubrovake od ukupno 1556
jutara zemlje na samo 458 jutara (29,4%) bile su oranice, polja s maslinama, vinogradi, maslinici i
vrtovi u neposrednoj okolici malih sela i zaselaka. Prirodni krajolik - panjaci obrasli krtom travom
na strmim kamenitim padinama, s pokojim stablom niskog hrasta ili mirtom i rijetke hrastove
ume zauzimali su 68% povrine (1058 jutara).
Katastar s poetka 19. stoljea dokumentira urbanu i drutvenu strukturu grada Dubrovnika u
kojem se, uz plemstvo i zemljoposjednike, pojavljuje i bogati graanski sloj, grada koji je nadrastao
svoju povijesnu jezgru okruenu zidinama i stambenim se etvrtima prelio na Pile i Ploe s
graanskim kuama u bujnom zelenilu. Ve se tada moe zamijetiti tendencija irenja grada
prema istoku nizanjem kua s vrtovima nad strmim liticama na samoj obali izmeu Ploa i crkvice
sv. Jakova te prema zapadu, na predjelu Gornji Kono i uz provincijsku cestu na samoj obali koja
od gruke luke obilazei povijesni grad vodi u cavtat i Kotor zaetak transformacija koje e u
dvadesetom stoljeu u potpunosti promijeniti sliku grada.
Krajolik i organizacija ruralnog prostora dubrovakog podruja zabiljeen u Franciskanskom
katastru odraz je tradicijskog naina ivota dubrovakog sela koji se nije mijenjao stoljeima i na
koji politike promjene - uspon i pad Dubrovake republike, napoleonski ratovi i uspostava
austrijske vlasti nisu imali bitan utjecaj. Katastar biljei vrijeme koje je prethodilo velikim
promjenama u nainu ivota i privreivanja u dvadesetom stoljeu u kojima e nestati tradicijski
nain seoskog ivota i u kojem e novi oblici privreivanja trajno promijeniti nekadanji seoski
prostor.

mr.sci. Sanja Buble

Ministarstvo kulture,
Uprava za zatitu kulturne batine,
Konzervatorski odjel u Splitu
Istraivaki osvrt
PODRUJE GRADA DUBROVNIKA U FRANCISKANSKOM KATASTRU

Uvod
Godine 1806. na podruju Habsburke monarhije poele su pripreme za uvoenje novog sustava
oporezivanja prihoda od poljodjelstva, jedinstvenog za itavu dravu, zbog ega je bilo potrebno
nainiti inventar svih poreznih obveznika i njihove imovine, odnosno, uspostaviti stabilni katastar.
Uspostava stabilnog katastra temelji se na ukazu Franje I. od 23. prosinca 1817. godine (Patent
ber die Einfhrung des stabilen Katasters). Stoga se katastar uspostavljen temeljem te uredbe
naziva Franciskanskim katastrom. Prva sustavna katastarska izmjera Dalmacije zapoela je 1823.
godine i trajala je do 1838. godine. Izmjera je teritorijalno organizirana u skladu s upravnoteritorijalnim ustrojem Habsburke monarhije.
Administrativni ustroj Dalmacije u vrijeme prve katastarske izmjere
Prvom veom reorganizacijom uprave u Dalmaciji koju je Austrija provela 1823. godine temeljem
odluke od 4. svibnja 1822. godine, Dalmacija je bila podijeljena na etiri okruga: Zadar, Split,
Dubrovnik i Kotor. Okruzi su podijeljeni na kotareve, a kotarevi na opine. Dubrovaki okrug
obuhvaao je 7 kotara (Dubrovnik, Cavtat, Slano, Peljeac, Korula, Mljet i Lastovo). Kotar
Dubrovnik obuhvaao je sedam opina: Dubrovnik, Rijeka Dubrovaka, Breno (upa Dubrovaka),
Zaton, Lopud, Koloep i ipan. Opine su bile osnovne politiko-teritorijalne jedinice austrijske
uprave u Dalmaciji, ali nisu imale samostalnost. Na elu opine bio je naelnik (sindaco) i
podnaelnik (vice sindaco), a na elu opine koja je bila sjedite okruga ili kotara bio je poglavar
kotara - kotarski naelnik (podesta). Kotarske i opinske naelnike i podnaelnike birala je vlada
svake tri godine. Tako je poglavar kotara Dubrovnik bio istovremeno i naelnik opine Dubrovnik.
Svaka opina imala je opinsku upravu i opinsko vijee iji su lanovi birani svake tree godine.
Mjesta u kojima je ivjelo vie od dvadeset i pet obitelji imala su seoskog glavara (capovilla) kojeg
je postavljalo kotarsko poglavarstvo.1 U Dubrovniku je bilo sjedite Okrunog suda nadlenog u
graanskim sporovima na podruju okruga Dubrovnik i kotara Dubrovnik (pretura urbana).
Prva katastarska izmjera i reambulacija
Opseni posao na izmjeri habsburkih zemalja nije izveden u jedinstvenom koordinatnom sustavu.
Ishodite sustava izmjere Dalmacije bilo je u Beu (Beki koordinatni sustav). Katastarska izmjera
provedena je grafikom metodom mjerenja (geodetski stol), a osnovna mjerna jedinica bila je 1
Frane IVKOVI, Organizacija uprave u Dalmaciji za vrijeme druge austrijske vladavine 1814-1918, Arhivski vjesnik 34-35
(1991-1992), 35-37
7

hvat (klafter)2. Nakon izmjere za svaku pojedinu katastarsku opinu nainjeni su katastarski
planovi i operati. Planovi su iscrtani u mjerilu 1:28803 i uveanju 1:1440 (Allegato in doppia Scala
alla mapa Originale), a planovi povijesnih gradova Splita i Dubrovnika u etverostrukom uveanju,
u mjerilu 1:720. Katastarski operati sastoje se iz opisa granica katastarske opine, upisnika estica
zemlje (Protocollo delle particelle dei terreni), umetnutih listova upisnika estica zemlje, upisnika
estica zgrada (Protocollo delle particele degli edifizi), umetnutih listova estica zgrada, nacrta
nepodijeljenih posjeda, abecednog popisa vlasnika zemljita i graevina i Operata porezne
procjene (Operato dell'estimo censuario). Uz njih su se prilagale i albe te odgovori na albe. Svi
su dokumenti pisani talijanskim jezikom, a imena i prezimena vlasnika katastarskih estica, nazivi
kuita, zaselaka, sela i predjela te toponimi transkribirani su u duhu talijanskog jezika (stoga se
isto ime ili toponim ne pie uvijek na isti nain).
Kotar Dubrovnik (Distretto di Ragusa) obuhvaao je 40 katastarskih opina: Braina, Brgat Gornji,
Brgat Donji, Brseine, Buii, ajkovica, elopeci, ibaa, Duba, Dubrovnik, Grbavac, Gromaa,
Gru, Klievo, Kneica, Koloep, Komolac, Lopud, Ljuba, Makoe, Martinovi, Mokoe, Mravinjac,
Mrevo, Obuljeno, Oraac, Osojnik, Petraa, Petrovo Selo, Plat, Prijevor, Roat, Soline, Suura,
Sustjepan, ipanska Luka, umet, Trsteno, Zaton i Zavrelje.4 Sve mape opina dubrovakog kotara
su iz 1837. godine, zapisnici estica zemlje i estica zgrada su iz 1837., 5 a ekonomski opisi su iz
1844.godine. Zbog brojnih izmjena stanja u katastru, a naroito nakon donoenja Zakona o
odmjeravanju zemljarine na isti prihod (1869. godine), bilo je potrebno provesti reambulaciju
katastra koja je u Dalmaciji trajala od 1871. do 1879. godine. Promjene su se unosile na originalne
planove prvog premjera crvenim tuem, a nainjeni su novi operati koji su nadopunjeni
posjedovnim listovima. Za razliku od prve izmjere koja se radila sustavno po teritorijalnim
jedinicama od sjevera prema jugu, reambulacija je provoena prema potrebi pa su najprije dole
na red one opine u kojima je bilo najvie izmjena. Opseno katastarsko gradivo koje se odnosi na
podruje Istre i Dalmacije uva se u Hrvatskom dravnom arhivu u Splitu, u Arhivu mapa za Istru i
Dalmaciju.6 Na prvoj katastarskoj izmjeri Dalmacije radili su brojni strunjaci, u veini stranci, ali i
domai. Popis strunjaka voen je od poetka izmjere pa sve do1832. godine. Stoga oni koji su
radili na prvoj izmjeri dubrovakog okruga (od 1835. do 1837. godine) u tom popisu nisu navedeni.
Ipak su donekle poznati budui da su na svim listovima prve katastarske izmjere u donjem desnom
2
Metriki mjerni sustav u nae je krajeve uveden 1871. godine. Stoga su u izmjeri upotrebljavane donjoaustrijske mjere za duljinu
i povrinu: klafter (hvat), kvadratni klafter (etvorni hvat) i juger (jutro).

1 hvat= 1,896m; 1 etvorni hvat=3,6 m2; 1 jutro= 1600 etvornih hvati=5.755 m2
3
Crteima veliine 25x20 palaca (65x52 cm) u mjerilu 1 palac=40 hvati, odnosno 1:2880, prikazano je podruje veliine 1000x800
hvati.
Beki hvat (klafter) duljine 189,6 cm, dijeli se na 6 stopa (fuss) po 31,6 cm, a svaka stopa sadri 12 palaca ili cola (zoll) duljine 2,6
cm.
4
Mirela SLUKAN ALTI, Povijest stabilnog katastra Dalmacije u povodu 170. obljetnice Arhiva mapa za Dalmaciju (1834.-
2004.) Graa i prilozi za povijest Dalmacije 19, Split, 2003., 13 - 22

5
Iznimka je Upisnik estica zemlje opine Petrovo Selo koji je nainjen 1838. godine.
Popis svih dokumenata koji se uvaju u Arhivu mapa za Istru i Dalmaciju donosi N. Baji arko.
Nataa BAJI ARKO, Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju, Katastar Dalmacije 1823.-1975., Split, 2006.
8

uglu potpisani mjernici (gdjekad i pomonici) koji su radili na izmjeri i kartiranju (Rilevato,
disegnato e calcolato de ...).
Katastarsko gradivo kao povijesni izvor
Iako je katastar izraen kao inventar svih poreznih obveznika i njihove imovine kako bi se stekli
uvjeti za primjenu novog sustava oporezivanja prihoda od poljodjelstva, on je i jedan od znaajnih
povijesnih izvora iz kojeg se itaju socijalne, demografske i ekonomske prilike naih krajeva
tijekom 19. stoljea.
Katastarski planovi
Karte katastarske izmjere svake pojedine katastarske opine sloene su tako da, poevi od
krajnjeg sjeverozapadnog dijela opine prikazuju prostor od sjevera i zapada prema jugu i istoku.
Na posebnoj skici prikazana je veza listova - redoslijed karata po brojevima i oznake sekcija kako
bi se karte mogle povezati. Svaka je karta oznaena svojim brojem i oznakom sekcije te
opremljena grafikim mjerilom duljine 5 bekih palaca. Na svakom su listu u donjem desnom uglu
potpisani sudionici izmjere. Granice parcela i sve oznake crtane su crnim tuem. Brojevi estica
zgrada napisani su crnim, a brojevi estica zemlje crvenim tuem. Bojom je oznaena namjena
svake pojedine parcele.7 Tako su obradive povrine, oranice (arativo, campo a semina), oznaene
ukasto-ruiastom bojom, maslinici i vinogradi (oliveti, vigna) tamnijom ruiastom, ume
(boschi) tamno sivom bojom, vode (fiume, torrente, stagno d'aqua) plavom bojom, kue (casa
d'abitazione, stalla, casa economica) svijetlo crvenom, a crkve (chiese) tamnije crvenom bojom,
dodatno oznaene kriem. Vrtovi (orti) su oznaeni zelenom bojom iscrtkanom crnim crticama,
hortikulturno osmiljeni parkovi i ardini (giardini) takoer su oznaeni zelenom bojom
iscrtkanom crnim crticama, ali su naznaene i staze etnice svijetlo utom bojom, oivienom
malim kruuima. Parcele panjaka (pascoli) nisu obojane, ali su oznaene simbolima i/ili velikim
slovima: crte stilizirane grupe stabala koja bacaju sjenu oznaava panjak sa stablima ili grmljem
(pascolo con cespugli, pascolo con piante, pascolo d'alberi mezzani), kratica P. oznaava panjak pascolo, a kratice P.C. i C. opinski panjak- pascolo comunale. Na pojedinim je listovima, uz
uobiajenu sivu boju, parcela ume dodatno oznaena grafikim simbolom stablom sa sjenom
ili kraticom A.M. (bosco d'alberi mezzani), opinske su ume oznaene kraticom B.C. (bosco
comunale), a dravne B.S. (bosco statale). Na kartama je upisana namjena parcela specifinih za
ruralni prostor: guvno (aja) i sjenik (fenile), neobraene povrine oznaene su kraticom Inc.
(incolto), a obradive povrine na ugaru obojene ruiastom bojom oznaene su kraticom Veg.
(vegro).8 Na kartama su upisani nazivi sela i zaselaka (uspravnim tiskanim slovima) te toponima
(kosim slovima).
U karte su tijekom reambulacije crvenim tuem unesene sve promjene parcelacije, a nove
graevine su oznaene rafaturom crvenim tuem. Stoga se na kartama moe itati stanje u
prostoru u trenutku prve katastarske izmjere, dakle, poetkom 19. stoljea, i novo stanje nakon
reambulacije, dakle, krajem 19. stoljea. Katastarski planovi dokumentiraju promjene u prostoru
nastale tijekom 19. stoljea.
7
Koritenje boje u prikazima gospodarske namjene parcela bilo je standardizirano. Mirela SLUKAN ALTI, Povijest stabilnog
katastra Dalmacije, Graa i prilozi za povijest Dalmacije 19, 33

8
Oznake su takoer standardizirane i javljaju se na svim planovima.

9

Pisano gradivo
Najznaajniji dokumenti katastarskog pisanog gradiva su Upisnici estica zemlje, Upisnici estica
zgrada i
Operat porezne procjene.
Operat porezne procjene se sastoji iz uvodnog dijela (Introduzione) - gospodarskog opisa opine9
i procjene prihoda opine.
Gospodarski opis opine je izuzetan povijesni izvor koji na jednom mjestu dokumentira prirodni i
kulturni krajolik odreenog podruja te kroz niz statistikih i gospodarskih podataka oslikava nain
ivota na tom prostoru poetkom 19. stoljea. Svaka pojedina opina opisuje se u petnaest
poglavlja: 1. Topografija (Topografia), 2. Granice (Confini), 3. Stanovnitvo (Popolazione), 4.
ivotinje (Bestiame), 5. Rijeke, bujice, jezera, bare i movare (Fiumi, torrenti, laghi, stagni e
paludi), 6. Putovi (Strade), 7. Trnice (Piazze di Mercato), 8. Utezi i mjere (Pesi e misure), 9.
Obraeno zemljite, neobraeno zemljite i neupotrebljivo zemljite (Tereni coltivati, non
coltivati, e non utilizzabili), 10. Poljodjelski proizvodi (Prodotti dei terreni), 11. Nain obrade zemlje
(Coltivazione del Suolo), 12. Kvaliteta i vrijednost proizvoda (Qualit e valore del prodotto), 13.
Ogranienja imovine i broja posjeda (Vincoli della proprieta e numero delle possessioni), 14. Kue
(Case), 15. Proizvodnja (Industria).
U prvom se poglavlju opisuje geografski poloaj katastarske opine i njezin smjetaj u odnosu na
susjedne opine s kojima granii na sjeveru, istoku, zapadu i jugu te udaljenost od opine do
sjedita kotara kojem pripada10, zatim klimatske osobitosti podruja te osobitosti reljefa. Daje se
ukupna povrina katastarske opine u koju su ukljuene povrine svih estica zemljita i estica
zgrada11 i ukupan broj katastarskih estica te broj stanovnika. Opisuje se poloaj i struktura
naselja, odnos izmeu naselja i obradivih povrina, nabrajaju se povijesne civilne i vojne
graevine, utvrde, crkve i samostani (ukoliko postoje). Navodi se kojoj upravno-teritorijalnoj
jedinici ta katastarska opina pripada (opina i kotar) i gdje se nalazi prvostupanjski sud nadlean
za graanske parnice, kojoj vjeroispovjestipripadaju stanovnici te opine i kojoj crkvenoj upi. I
konano, gdje se koluju ukoliko u toj opini postoje kole.
U drugom se poglavlju navodi s kojim katastarskim opinama granii opina na koju se odnosi
ekonomski opis.
Poglavlje Stanovnitvo donosi ukupan broj stanovnika, broj kua za stanovanje, broj obitelji te
detaljan statistiki prikaz stanovnitva u odnosu na nain privreivanja. Posebno se navodi broj
obitelji i stanovnika koji ive od prihoda sa svojih posjeda, od obrta ili zanimanja koja iskljuuju
zemljoradnju te broj obitelji, odnosno stanovnika koji ive od obraivanja zemlje. Zemljoradnika
populacija podijeljena je na tri skupine: prvom je obuhvaen broj osoba koje ne obavljaju
poljodjelske poslove, a to su starci i starice, djeca do 14 godina i nemoni oba spola; u drugoj su
ene (po jedna u svakoj obitelji) koje se bave odravanjem domainstva, odnosno kuanskim
poslovima; u treoj su skupini mukarci i ene koji obrauju zemlju i bave se svim poslovima
9
U literaturi se uvodni dio Operata naziva gospodarskim ili ekonomskim opisom.
10
Udaljenost se izraava talijanskim miljama.
11
Povrina katastarske opine izraena u jutrima i kvadratnim hvatima je povrina ortogonalne projekcije terena, a ne njegova
stvarna povrina budui da se povrina parcela nije izraunavala na terenu, ve mjerenjem na iscrtanoj karti.
10

vezanima uz proizvodnju poljodjelskih proizvoda. esto se opisuju detalji iz svakodnevnog ivota

koji ukljuuju obiaje, nain prehrane pa ak i nain odijevanja stanovnitva.12
U poglavlju ivotinje nabrajaju se vrste domaih ivotinja i njihov broj te se opisuje nain uzgoja i
prehrane te nain upotrebe ivotinja, bilo u poljodjelskim poslovima, bilo u proizvodnji (vune,
koe, mesa, sira).
Poglavlje Rijeke, bujice, jezera, bare i movare govori o vodama na podruju opine.
U poglavlju Putovi opisuje se stanje putova unutar naselja i povezanost naselja sa sjeditem
kotara.
U sedmom poglavlju (Trnice) su podaci o trnici/trgovitu na kojem se stanovnici opine
opskrbljuju svim proizvodima koji su im neophodni u svakodnevnom ivotu, a koje ne proizvode
sami za svoje potrebe, te na kojem prodaju svoje proizvode. Navodi se udaljenost od sjedita
opine do trnice i opisuje put koji do nje vodi.
Budui da su uz slubene, donjoaustrijske utege i mjere u naim krajevima ostale u upotrebi
lokalne mjere, u poglavlju Utezi i mjere donosi se popis svih lokalnih mjera i njihov odnos prema
slubenim mjerama.13
Posebna panja u gospodarskom opisu posveena je poljoprivrednom zemljitu, njegovom
gospodarskom potencijalu i znaaju. U 10., 11., 12. i 13. poglavlju upisani su statistiki podaci o
povrini zemljita pod kulturama, povrini i postotku obraenog (u koje se ubrajaju oranice,
vinogradi, maslinici, vrtovi), neobraenog (ume i panjaci) i neupotrebljivog zemljita (u koje se
ubrajaju putovi, vode, neplodno kamenito ili pjeskovito tlo i sl.). Navodi se koliku prosjenu
povrinu zemljita pod razliitim kulturama obrauje svaki pojedini zemljoradnik i na koji nain.
Opisuju se kulture koje se uzgajaju, poljoprivredni alati kojima se koriste stanovnici te, konano,
kvaliteta i vrijednost proizvoda. Kritiki se iznose uzroci slabe kvalitete i koliine proizvoda te
propituju mogunosti poboljanja.
U etrnaestom poglavlju (Kue) opisuju se graevine, njihova veliina i nain na koji su izgraene.
U poglavlju Proizvodnja opisuju se zanimanja i zanati kojima se uz zemljoradnju bave stanovnici
opine te nain plasmana proizvedenih dobara.
Upisnici estica zemlje definiraju svaku pojedinu esticu, a sastoje se iz sljedeih rubrika:
- broj lista na kojoj je ucrtana estica zemlje (Nro del Foglio), naziv predjela, odnosno toponima
koji je upisan i na karti (Denominazione della Contrada), broj estice (Nro delle Particelle), zakonski
status dobra (Qualit legale del bene) gdje je naznaeno je li estica posjed u vlasnitvu plemstva,
12
Prema napomeni u gospodarskom opisu svake pojedine katastarske opine kotara Dubrovnik nain ivota stanovnitva i njihovi
obiaji istovjetni su na itavom podruju kotara te su opisani u gospodarskom opisu kotara Dubrovnik. Na alost, taj dokument nije
sauvan u Arhivu mapa za Istru i Dalmaciju.
13
U gospodarskom opisu svake pojedine opine navedeno je da je popis lokalnih mjera i utega, kao i njihov odnos prema slubenim
mjerama i utezima iznesen u gospodarskom opisu Kotara Dubrovnik. Taj dokument nije sauvan u Arhivu mapa za Istru i
Dalmaciju.
11

odnosno gospotija ili je u vlasnitvu zemljoradnike obitelji, podaci o vlasniku (del Proprietario),
podaci o zemljitu (Del Terreno) i na kraju rubriku napomene (Ofservazioni). Podaci o vlasniku
obuhvaaju: broj kue, odnosno domainstva (Nro della Casa), ime i prezime vlasnika (Nome e
Cognome), zanimanje (Condizione)14 i mjesto prebivalita (Domicilio). Podaci o zemljitu
obuhvaaju: vrstu kulture/nasada (Specie della Coltura), povrinu terena (Area) izraenu u
donjoaustrijskim mjerama - jutrima (Auft. Inf. Jugeri) i kvadratnim hvatima (Klafter quadr), klasu
zemljita (Clafse), godinji isti prihod od estice (Annua rendita netta) u austrijskoj srebrnoj
moneti (in Moneta d'argento) i vrijednost estice (Valor capitale al pCto) u forintama (Fiorini.) i
krunama (Cui.). U rubriku godinji prihod estice umjesto podataka o prihodu upisane su porezne
kategorije po kulturama.
Upisnici estica zgrada definiraju svaku pojedinu parcelu s graevinom, a sastoje se iz sljedeih
rubrika:
- broj katastarske estice (Nro nella Mappa), podaci o vlasniku (Del Proprietario della Casa), podaci
o graevini (Delle Case degli Edifizij) ) i na kraju rubriku napomene (Ofservazioni). Podaci o
vlasniku sadre ime i prezime (Nome e Cognome), zanimanje (Condizione) i prebivalite
(Domizilio). Podaci o graevinama obuhvaaju: broj kue, odnosno domainstva (Nro), namjenu
graevine (Qualit), povrinu graevine (Area compreso lo spazio del cortile)15 izraenu u
donjoaustrijskim jutrima (A.B. Jugeri) i kvadratnim hvatima (Klafter quadrati), godinji isti prihod
od povrine estice u austrijskoj srebrnoj moneti (Annua rendita dell'Area della Casa in Moneta
d'argento) izraen u forintama (Fni.) i krunama (Kni.) te poreznu klasu (Classe nella classificazione
degli edifizij). U nastavku je rubrika Godinji prihod od povrine i stanarine u austrijskoj srebrnoj
moneti (Secondo l'Affitto espresamente rilevato e dopo fatte le legali deduzioni risulta di neto
imponibile) koja se odnosi samo na one kue koje se iznajmljuju (Casa d'affitto). Na kraju je rubrika
namijenjena upisu napomena (Osservazioni).
Paralelnim itanjem katastarskih karata, upisnika estica zemlje i upisnika estica zgrada
upoznajemo elemente koji karakteriziraju kako prirodno okruenje, tako i organizaciju prostora
proizalu iz naina ivota i privreivanja. Podaci iz franciskanskog katastra nadopunjuju prebogate
povijesne izvore koji se odnose na povijest grada Dubrovnika. Za ruralna podruja u njegovom
zaleu kod kojih oskudni povijesni izvori ne govore gotovo nita o nainu ivota obinog puka i
organizaciji prostora u prolosti podaci iz austrijske katastarske izmjere su znaajan povijesni izvor
14
U rubrici zanimanje navodi se zanimanje (zemljoradnik, mornar, trgovac, sveenik) ili stale vlasnika (posjednik, plemi).
15
Pod povrinom graevine podrazumijeva se povrina graevne estice koja ukljuuje i njezin neizgraeni dio.
12

iz kojega upoznajemo ne samo povijesni trenutak 19. stoljea, ve i bliu prolost koja je ostavila
tragove u prostoru, a isto tako i nagovjetaj daljnjih transformacija kulturnog prostora. 16
Grad Dubrovnik i njegovo ire podruje poetkom 19. stoljea
Prema ustrojstvu austrijske uprave dananje podruje grada Dubrovnika u 19. stoljeu
obuhvaalo je opinu Rijeka Dubrovaka i opinu Dubrovnik kao sjedite Kotara Dubrovnik u
Dubrovakom okrugu. upa Dubrovaka, opina istono od grada prema Cavtatu kroz cijelu svoju
povijest bila je usko povezana s Dubrovnikom pa tako i u 19. stoljeu kada je administrativno
pripala dubrovakom kotaru.
Rijeka Dubrovaka (Sindacato da Ombla)
Opina Rijeka Dubrovaka okruila je sa sjevera i sjeveroistoka teritorij opine Dubrovnik. Zapadni
dio Rijeke Dubrovake obuhvaao je podruje na obalama rijeke Omble i njezinog estuarija, a
jugoistoni dio podruje omeeno granicom s Otomanskim carstvom na sjeveroistoku, opinom
Breno (upa Dubrovaka) na istoku i jugu te granicom opine Dubrovnik na zapadu. Godine 1837.
sjedite opine Rijeka Dubrovaka bilo je u Prijevoru budui da je tadanji naelnik opine ivio u
tom mjestu. Prvom katastarskom izmjerom provedenom 1837. godine opina Rijeka Dubrovaka
podijeljena je na deset katastarskih opina nazvanih prema najveim, a ponekad i jedinim
naseljima unutar svake od njih. Na desnoj obali estuarija Omble su katastarske opina Petrovo
Selo (Petrovosello) i Mokoica (Mocoschizza), na lijevoj Sustjepan (S. Stefano), a opine Obuljeno
(Obuglieno), Prijevor (Prievor) i Roat (Rosgiato) opkoraile su Omblu i proteu se na njenoj junoj
i sjevernoj obali. Na samom izvoru Omble i dalje prema istoku je teritorij opine Komolac
(Komolaz), a dalje se niu ajkovica (Ciaicovich), Kneica (Knesgizza) i umet (Gionchetto). Na
itavom podruju Rijeke Dubrovake teren je brdovit te se na zapadnom dijelu opine s planina
na sjeveru strmo sputa prema Ombli i njezinom estuariju, a prema jugu opet penje obroncima
Sra. Premreen je bujinim tokovima koji se za kia slijevaju s okolnih planina i teku prema Ombli.
Istoni dio opine je sline konfiguracije. Teren se s planina na granici prema Otomanskom carstvu
strmo sputa prema dolini uz nestalan bujini tok Slaven (Slavien) te se ponovo penje obroncima
Sra. Prema katastarskoj izmjeri ukupna povrina podruja u horizontalnoj projekciji iznosila je
3465 jutara i 195 kvadratnih hvati koji su bili podijeljeni na 8383 parcele, ukljuujui sve estice
zemlje i estice kua.17
U ratrkanim zaseocima Petrovog Sela, Prijevora, Komolca, Kneice i umeta okruenim vrtovima,
vinogradima, maslinicima i po kojom oranicom, u zbijenim selima uz rijeku Omblu i njezin estuarij
(Sustjepan, Mokoica, Obuljeno, Roat) i na rubu obradivih povrina pod strmim i kamenitim
16
O znaaju austrijske katastarske izmjere u prouavanju prolosti malih mjesta koja oskudijevaju drugim povijesnim izvorima vidi
Nataa BAJI - ARKO, Dugobabe u katastru prve polovice 19. stoljea, Split, 2008., Sanja BUBLE, Votane ovjek i prostor
poetkom 19. stoljea, Graa i prilozi za povijest Dalmacije 26, Split, 2012., 56-118
17
Petrovo Selo - 748 jutara i 1482 kvadratnih hvati, 1330 parcela; Mokoica - 240 jutara i 347 kvadratnih hvati, 1354 parcele;
Sustjepan - 297 jutara i 274 kvadratnih hvati, 303 parcele; Obuljeno - 351 jutro i 57 kvadratnih hvati, 1063 parcele; Prijevor - 355
jutra i 153 kvadratnih hvati, 1171 parcela; Roat - 251 jutro i 1441 kvadratnih, 603 parcele; Komolac 297 jutara 34 kvadratnih hvati,
502 parcele; ajkovica - 231 jutara i 76 kvadratnih hvati, 503 parcele; Kneica - 342 jutara i 669 kvadratnih hvati, 583 parcele; i
umet - 350 jutara i 462 kvadratnih hvati, 971 parcela
13

panjacima (ajkovica) ivjelo je 1813 stanovnika. Kue za stanovanje gradile su se kamenom u

mortu, a pokrivale crijepom. Bile su male i skuene, najee prizemnice. Na itavom podruju
Rijeke Dubrovake najbolje graene kue i najbolje odravane bile su one u Mokoici.
Gospodarske kue, najee staje, uglavnom su graene u suhozidu.
U zaseocima Petrovog Sela, u 31 kui za stanovanje ivjelo je 28 obitelji, odnosno 182 stanovnika.
4 obitelji su ivjele od prihoda sa svojih posjeda, ne obraujui zemlju, a preostalih 24 obitelji
ivjelo je obraujui svoje oranice, vinograde i maslinike ili kao koloni obraujui zemlje
posjednika. Kao i u svim opinama Dalmacije vlasnici kua i zemlje bili su mukarci, a od ena
jedino udovice. Prema gospodarskom opisu opine gdjekoji stanovnik Petrovog Sela bio je
pomorac, no u upisnicima estica zemlje i estica zgrada18 kao zanimanje navodi se samo
zemljoradnik (Agricola) i posjednik (Possidente). U Prijevoru u dva zaseoka na uzvisini sjeverno od
Omble i jednom na lijevoj obali rijeke ivjelo je 24 obitelji, odnosno 118 stanovnika, a smjestili su
se u 21 kui za stanovanje. Stanovnici Prijevora ivjeli su iskljuivo od obraivanja zemlje, bilo kao
vlasnici parcela, bilo kao koloni. U 28 kua zaselaka Komolca ivjelo 22 obitelji, odnosno 126
stanovnika. 23 obitelji su ivjele od obrade zemlje, a samo je jedna obitelj ivjela od drugih
prihoda. Uz zemljoradnju neki su se stanovnici Komolca bavili ribarstvom, radili u mlinovima,
prevozili brodicama itarice i brano ili su bili pomorci. U gospodarskom opisu opine Komolac
spominju se posjedi dubrovakih plemikih obitelji koji su se nizali uz obalu Omble, a posebno se
istiu mlinovi na izvoru Omble koji su prema upisnicima bili u vlasnitvu sveenikog reda Padri
Piaristi iz Dubrovnika. Dvadeset obitelji, odnosno 119 stanovnika Kneice ivjelo je u tri zaseoka i
nekoliko osamljenih stambeno-gospodarskih sklopova smjetenih na breuljcima iznad obradivih
povrina. Sve obitelji Kneice bile su zemljoradnike, a veina ih je obraivala zemlju posjednika
iz Dubrovnika i Grua (plemikih obitelji Bona, Pozza, de Giorgi i sveenikog reda Padri Piaristi).
U tri zaseoka umeta poloenih na terenu iznad obradivih povrina ivjelo je 145 stanovnika (29
obitelji) u 30 kua za stanovanje. 27 obitelji ivjelo je obraujui zemlju, a samo su dvije obitelji
ivjele od prihoda sa svojih posjeda. U selu Sustjepan poloenom na lijevoj obali Omble ivjelo je
43 obitelji, odnosno 208 stanovnika koji su bili smjeteni u 36 kua za stanovanje. Stanovnici
Sustjepana bavili su se razliitim obrtima, ribolovom, ivjeli su i od duobalnog prijevoza tereta,
kao mornari. Neki su bili mesari te su se zajedno s mesarima iz Mokoice bavili soljenjem goveeg
mesa koje se prodavalo za potrebe brodova u Trstu i Veneciji. U malim vrtovima, maslinicima i
vinogradima u neposrednoj blizini sela uzgajali su povre, vinovu lozu i masline, a proizvodili su
ulje i vino za vlastite potrebe. Mokoica je sa svojim 321 stanovnikom, odnosno 28 obitelji bila
najnapuenije mjesto Rijeke Dubrovake, ujedno i mjesto s najkvalitetnijim kuama za stanovanje,
meu kojima su pojedine pripadale dubrovakim plemikim obiteljima (Zamagna barone
Francesco, de Sorgo Marino, Bona marchese Pietro). Dio stanovnika Mokoice (43 obitelji) ivio je
od prihoda sa svojih posjeda, obrta i zanimanja koja ne ukljuuju obradu poljoprivrednih povrina.
Bavili su se ribolovom (posebno ljetnim ulovom plave ribe), pomorstvom, a pojedini su bili mesari.
Veina stanovnika Mokoice ivjela je od obrade zemlje (251 stanovnik, odnosno 18
zemljoradnikih obitelji). U 56 kua za stanovanje u Obuljenu poloenom na desnoj obali rijeke
Omble ivjelo je 268 stanovnika, odnosno 50 obitelji. U neposrednoj blizini sela bili su vrtovi,
maslinici i vinogradi. U Obuljenu je ivjelo 44 zemljoradnikih obitelji (246 stanovnika), a est
18
Umjesto punog naziva dokumenta u nastavku teksta rabi se termin upisnik.

14

obitelji ivjelo je od prihoda sa svojih posjeda. Pojedini su se stanovnici uz zemljoradnju bavili i

ribolovom. U selu Roat poloenom na padinama nedaleko od desne obale Omble ivjelo je 166
stanovnika, ukupno 34 obitelji, u 31 kui za stanovanje. Zemljoradnikih obitelji bilo je 15, a od
drugih prihoda ivjelo je 15 obitelji. Pojedini stanovnici Roata bavili su se i ribolovom. U 29 kua
sela ajkovica ivjelo je 160 stanovnika (26 obitelji). Meu njima je samo 2 stanovnika ivjelo od
prihoda sa svojih posjeda, svi su ostali ivjeli obraujui zemlju. U zemljoradnikim obiteljima na
itavom teritoriju Rijeke Dubrovake poljodjelske poslove obavljali su svi mukarci i gotovo sve
ene te djeca oba spola iznad 14 godina, uz izuzetak starih i nemonih. Po jedna ena u svakoj
obitelji obavljala je samo kuanske poslove, brinula se za domainstvo i bavila izradom proizvoda
potrebnih u svakodnevnom ivljenju.
Iako je zemljoradnja bila temelj ekonomije Rijeke Dubrovake, brojne zemljoradnike obitelji
ivjele su mukotrpno runo obraujui krtu, a esto kamenitu ili pjeskovitu zemlju motikom.
Izuzev rijetkih oranica zasijanih samo penicom ili jemom, na veini usitnjenih parcela uzgajale
su se istovremeno razliite kulture (vinogradi s maslinama, polja s lozom, polja s maslinama) to
je oteavalo obradu i umanjivalo prihod. Potencijalni prihodi od poljodjelskih proizvoda itarica,
vina i ulja umanjeni su i zbog tradicijskog naina proizvodnje i otpora prema uvoenju dobro
organizirane i suvremene agrikulture. Zbog mijeanja razliitih sorti groa, naina uzgoja vinove
loze, proizvodnje i uvanja vina ono je bilo loe do srednje kvalitete i podlono kvarenju. Zbog
niskih cijena vina prestali su se obnavljati vinogradi. Nasuprot tome poveavali su se nasadi
maslina i proizvodnja ulja. Ulje s itavog dubrovakog podruja bilo je cijenjeno najboljim u
Dalmaciji budui da su se masline preale odmah nakon branja. Maslinovo ulje je bilo jedini
poljodjelski proizvod kojeg nikada nije manjkalo, dapae, koliine ulja su bile puno vee od
potreba stanovnitva te se prodavalo trgovcima na veliko koji su ga iz gruke luke prevozili u Trst
i Veneciju.
U seoskim domainstvima uzgajale su se pojedine vrste domaih ivotinja, bilo ih je malo i nije ih
posjedovalo svako domainstvo. Posebno je za svaku opinu popisan broj volova, krava i teladi,
mazgi, magaraca, ovaca, koza i svinja. Uz to su se gajile i druge, za proizvodnju manje znaajne
vrste koje nisu popisane.19 Uglavnom su sluile samo za kunu upotrebu mazge i magarci za
prenoenje tereta, poneki konj i vol za vuu. Najbrojnije su bile ovce i koze. Domaice su se bavile
predenjem vune; ovisno o vrsti ovaca i kvaliteti panjaka varirala je finoa vune koja je ponegdje
bila srednje, a ponegdje visoke kvalitete. Mesari iz Mokoice i Sustjepana bavili su se soljenjem
goveeg mesa koje se prodavalo trgovcima na veliko i morem odvozilo u Trst i Veneciju.
Na podruju Rijeke Dubrovake nije bilo kole. Stanovnitvo je bilo nepismeno pa su glavari sela
(capo villa) i izaslanici seljana (deputati) svoje slaganje s podacima u upisnicima, umjesto
potpisom, potvrdili kriem.
19
U gospodarskim opisima svake pojedine katastarske opine navedeno je da su se na itavom podruju dubrovakog kotara
uzgajale i ostale vrste domaih ivotinja, a uobiajen nain uzgoja, prehrane i upotrebe domaih ivotinja, isti na itavom podruju
kotara opisan je u gospodarskom opisu Kotara Dubrovnik. Gospodarski opis Kotara Dubrovnik nije sauvan u Arhivu mapa za Istru
i Dalmaciju.
15

Stanovnici umeta, Kneice, ajkovice, Komolca, Prijevora, Roata i Obuljena pohodili su upsku
crkvu B.V. Assunta (Uznesenja) u Roatu. U Mokoici je bilo sjedite upe kojoj su pripadali
stanovnici Mokoice, Sustjepana i Petrovog Sela.
Trgovalo se na pazaru (Bazzaro) u Dubrovniku smjetenom na Ploama, uz istoni ulaz u povijesni
grad okruen zidinama. U Dubrovniku je bilo sjedite kotarske uprave i prvostupanjski sud.
Stanovnici Rijeke Dubrovake esto su putovali u grad neureenim i slabo odravanim putovima
koji su povezivali sela i zaseoke na istonom dijelu opine s Komolcem. Ombla se prelazila
brodovima do Roata, a dalje se do Grua putovalo rijekom i morem ili se nastavljalo jednako
loim putem kroz evar uz desnu obalu rijeke do Mokoice gdje je ponovo trebalo prei rijeku do
Sustjepana. Podrujem Sustjepana prolazila je ureena i dobro odravana provincijska cesta
kojom se stizalo u grad preko gruke luke.
U gospodarskom opisu svake pojedine katastarske opine izneseni su statistiki podaci koji
dokumentiraju udjele obraenih, neobraenih i neplodnih povrina u iskazanoj povrini svih
estica terena pod kulturom koji su se oporezivali zemlje prema podacima iz upisnika estica
zemlje. Oporezivali su se svi tereni pod kulturom (tereni produttivi), kako oni koji su obraeni
(coltivati), a kategorizirani su kao oranice (campi a semina), polja s maslinama (campi olivati),
vinogradi (vigna), vinogradi s maslinama (vigna con olivi), maslinici (oliveti, olivati) i vrtovi (orti),
tako i oni koji su neobraeni, a kategorizirani su kao panjaci (pascoli, pascoli con cespugli),
umoviti panjaci (pascoli boscati) i ume (bosci). Povrine putova, rijeka, bujica, kanala,
neplodnih stjenovitih terena, pjeanih sprudova, movara, gumna i dvorita iskazane su u
upisnicima, a kategorizirane su kao neplodno (sterile) te se na njih nije plaao porez. Od ukupno
3460 jutara zemlje, na itavom podruju opine bilo je obraeno 1017 jutara (29%), neobraeno
2156 jutara (63%), a neplodno 287 jutara (8%). Udio obraenog i neobraenog terena varirao je
od opine do opine, ovisno o reljefnim karakteristikama.20 Iz tih ekonomskih podataka itaju se
osobitosti krajolika: najvei dio prostora Rijeke Dubrovake tvorio je gotovo goli kr obrastao
rijetkom i suhom travom, grmljem i makijom, rjee umarcima s gdjekojim stablom hrasta prostor panjaka sa krtom ispaom na strmim planinskim padinama. uma, uglavnom hrastovih,
nije bilo mnogo, a sve plodne povrine na rijetkim zaravnima i u dolinama te na blagim kosinama
bile su obraene. Kulturni krajolik Rijeke Dubrovake tvorila su sela okruena vrtovima,
maslinicima, vinogradima i po kojom oranicom, stijenjena uz Omblu i njezin estuarij ili na rubu
polja pod strmim i kamenitim panjacima.
Opina Dubrovnik
Opina Dubrovnik obuhvaala je obalno podruje od spoja estuarija Omble s Jadranskim morem
na sjeveru pa sve do granice sa upom Dubrovakom na jugu. Sa sjevera i sjeveroistoka okruivao
ju je teritorij Rijeke Dubrovake. U sastavu opine Dubrovnik bio je otoi Lokrum. Dubrovnik je
bio sjedite Okruga i sjedite Kotara Dubrovnik. U gradu su bile smjetene sve administrativne,
civilne i vojne institucije okruga, prvostupanjski sud nadlean za graanske parnice svih
stanovnika okruga te sjedite biskupije. Prvom katastarskom izmjerom provedenom 1837. godine
Dubrovnik je podijeljen na tri katastarske opine: opinu Dubrovnik (Comune di Ragusa) koja je
obuhvaala povijesni grad unutar zidina; opinu Pile, Ploe i Bosanka (Comune di Pille, Ploche e
20
U katastarskoj opini Mokoica bilo je obraeno 51% zemljita, neobraeno 30% i sterilno 19% dok je u opini Sustjepan bilo
obraeno samo 9% zemljita, neobraeno 70%, a sterilno 21%.

16

Bossanka) koja je obuhvaala gradske etvrti izvan zidina, Pile na zapadu i Ploe na istoku i teritorij
koji se od grada penjui se na Sr protezao prema sjeveru i istoku; opinu Gru (Comune di
Gravosa) koja je obuhvaala podruje prostrane luke, poluotok na njezinoj zapadnoj strani i
breuljkasto podruje istono, sve do granice s opinama Rijeke Dubrovake na sjeveru i Bosanke
na istoku.
Prema katastarskoj izmjeri ukupna povrina podruja u horizontalnoj projekciji iznosila je 2328
jutara i 614 kvadratnih hvati koji su bili podijeljeni na 6885 parcele, ukljuujui sve estice zemlje
i estice kua.21
U povijesnom gradu Dubrovniku, unutar gradskih zidina ivio je 3551 stanovnik (1591 mukarac
i 1960 ena). Svi stanovnici grada ivjeli su od prihoda sa svojih posjeda (zemlje koju su obraivali
koloni na podruju itavog dubrovakog okruga ili kua koje su iznajmljivali), od obrta, trgovine,
pomorstva, poduzetnitva, kapitala i inovnikih plaa. Stoga se u upisniku estica zgrada uz
posjednike (plemstvo) javljaju razliita zanimanja: ljekarnik, lijenik, sanitarni povjerenik, carinik
(carinska straa), vojnik, sudski posluitelj, sudac, biljenik, slubenik, sveenik, zakupnik, uitelj,
trgovac, prodava, kavanar, obrtnik, postolar (prodava cipela), kroja, velja, nosa, zidar, slikar,
kova, brija, kotlar, urar, zlatar, zidar, pekar, pomorac, mornar. Grad se diio svojom bogatom
povijeu koju su obiljeili znaajni knjievnici, znanstvenici, umjetnici i plemii.
U opini Pile, Ploe i Bosanka ivjelo je 2150 stanovnika, odnosno 646 obitelji, u 464 kue. 608
obitelji ivjelo je od svojih posjeda ili proizvodnje i obrta ne obraujui zemlju, ukupno 1270
osoba. Stoga se u upisnicima kao zanimanja vlasnika parcela, uz plemie i posjednike, navode
lijenici, ljekarnici, sveenici, trgovci, notar, slubenici, pomorci te obrtnici poput krojaa, tkalca,
koara, gravera, zidara. Stanovali su u gradskim etvrtima Pile i Ploe. Podruje Ploa bilo je rahlo
izgraeno - na strmim obroncima Sra sjeverno od grada i na uskom pojasu nad morem istono
od gradskih vrata, pazara i lazareta nizale su se kue okruene velikim vrtovima i ureenim
ardinima uz put koji je iz grada vodio prema Cavtatu. I breuljkasto podruje Pila karakterizirala
je rahla izgradnja, kue su bile udaljene jedna od druge, okruene vrtovima i ardinima najee
sakrivenim iza visokih ogradnih zidova. Matovita organizacija ureenih ardina sa stazama i
lijehama realno je, a ne samo simboliki, prikazana na grafikim listovima te svjedoi o visokom
standardu ivljenja dubrovake vlastele i graana. Gradske etvrti Pile i Ploe sa sjevera su rubili
maslinici i vinogradi maslinici na blaim padinama prema Gruu, a vinogradi na onim strmijim
na istoku, prema Bosanki.
U Bosanki, jedinom selu opine Pile, Ploe i Bosanka ivjelo je 38 zemljoradnikih obitelji, odnosno
180 stanovnika. Bosanka je bila zbijeno selo poloeno na maloj zaravni visoko nad morem,
okrueno vrtovima, vinogradima i maslinicima te po kojom oranicom. Stanovalo se u skromnim i
malim kamenim kuama. Seoska domainstva u Bosanki proizvodila su vino i ulje i uzgajala
domae ivotinje za vlastite potrebe.
U opini Gru ivjelo je 794 stanovnika odnosno 199 obitelji. Veina stanovnika, njih 682, odnosno
180 obitelji ivjela je od prihoda sa svojih posjeda. 112 stanovnika (19 obitelji) ivjelo je od
zemljoradnje. Uz kue okruene ardinima i vrtovima koje su se nizale na obalama prostranog
zaljeva i gruke luke, na breuljkastom prostoru Grua i Lapada izgraene su kue dubrovakih
21
Dubrovnik - 31 jutro i 1516 kvadratnih hvati, 1884 parcela; Pile, Ploe i Bosanka - 1375 jutara i 1223 kvadratnih hvati, 3303
parcele; Gru - 920 jutara i 1075 kvadratnih hvati, 1698 parcela

17

posjednika i plemia, esto okruene zidovima koji su skrivali ureene ardine i vrtove. Na
padinama sjeverno od luke bili su izdvojeni stambeno gospodarski sklopovi okrueni vrtovima,
vinogradima i maslinicima, dok su se na strmim terenima prema sjeveru se nastavljali panjaci.
Ruralno stanovnitvo Dubrovnika ivjelo je siromaki, obraujui zemlju posjednika kao koloni i
odravajui svoja mala obiteljska domainstva, na isti nain kao i seosko stanovnitvo Rijeke
Dubrovake. Zbog malih parcela na kojima su istovremeno uzgajane razliite kulture, tlo je
obraivano runo, motikom, a prinosi s polja i oranica su bili niski. Ipak, proizvodilo se najbolje
vino u kotaru Dubrovnik i velike koliine maslinovog ulja ocijenjenog najboljim u provinciji.
Trgovalo se na trnici u gradskoj etvrti Ploe, a razliite vrste robe nabavljalo u gradskim
trgovinama. Do provincijske ceste koja je povezujui dubrovake opine slijedei liniju obale
vodila u grad putovalo se loim i neodravanim putovima. U svakodnevnom ivotu zadrale su se
lokalne mjere i utezi.
U gospodarskom opisu opina Gru i Pile, Ploe i Bosanka navedeni su udjeli obraenih,
neobraenih i neplodnih povrina u iskazanoj povrini svih estica zemlje prema podacima iz
upisnika estica zemlje. U obraene povrine ubrajale su se oranice, maslinici, vinogradi, vinogradi
s maslinama i vrtovi. U neobraene panjaci i ume. Povrine putova, rijeka, bujica, kanala,
neplodnih stjenovitih terena i dvorita iskazane su u upisnicima, a kategorizirane su kao neplodno.
Od ukupno 2297 jutara zemlje pod kulturom bilo je obraeno 611 jutara, odnosno 26,6%,
neobraeno 1604 jutara (69,8%), a neplodno 82 jutra (3,6%). Najvei dio teritorija Dubrovnika bio
je kr obrastao rijetkom i suhom travom, grmljem i makijom, rjee umarcima. uma je bilo malo
izuzev onih u Gruu. Kao i u Rijeci Dubrovakoj sve povrine koje su se mogle obraivati bile
zasijane ili zasaene razliitim kulturama. Maslinici i vinogradi na padinama nad Gruem, Pilama
i Ploama stopili su se s vrtovima i ardinima tih rahlo izgraenih dijelova i uokvirili povijesni grad
sa svih strana tvorei jasnu granicu izmeu grada i njegovog prirodnog okruenja.
upa Dubrovaka (Sindacato di Breno)
Opina upa Dubrovaka prostirala se izmeu granice s Otomanskom dravom i Jadranskog mora
istono od upe Dubrovake i opine Pile,Ploe i Bosanka sve do Cavtata (Ragusa Vechia). Strmi
planinski lanac sa zapada i sjevera okruuje dolinu upe Dubrovake otvorenu prema morskoj
obali, jugu i jugoistoku. Godine 1837. sjedite opine upa Dubrovaka bilo je u Zavrelju budui
da je mjesto sjedita opine u to vrijeme bilo odreeno prema mjestu prebivalita izabranog
naelnika.
Prvom katastarskom izmjerom provedenom 1837. godine opina upa Dubrovaka podijeljena je
na trinaest katastarskih opina, u skladu s povijesnom podjelom upe u sklopu Dubrovake
Republike:
Brgat Donji (Bergato Inferiore), Brgat Gornji (Bergato Superiore), elopeci (Celopezzi), ibaa
(Cibaccia), Grbavac (Grabavaz), Martinovii (Martinovich), Makoe (Makosce), Buii (Buich),,
Petraa (Petraccia), Braina (Brascina), Zavrelje (Savreglie), Soline (Soline) i Plat (Plat).
Zapadni dio opine upa Dubrovaka koji neposredno granii s podrujem Dubrovnika i Rijeke
Dubrovake sastoji se iz etiri katastarske opine. Gledajui od sjevera prema jugu, odnosno od
zapada prema istoku to su: Brgat Donji, Brgat Gornji, ibaa i elopeci, ukupne povrine 1556
jutara i 440 kvadratnih hvati koja je bila podijeljena na 3482 parcele.
Opine Brgat Donji i Brgat Gornji su poloene na strmim i brdovitim stranama lanca koji dijeli
dolinu Breno od Rijeke Dubrovake, dok se na podruju opine elopeci brdovit teren sa sjevera
18

sputa prema dolini te ona obuhvaa i dio nizinskog, plodnijeg tla. Prostor ibae, iako na veoj
nadmorskoj visini, preteito je ravan i ukljuuje zapadni dio doline Breno. Zemljopisne
karakteristike prostora ovih opina utjecale su na oblik i poloaj naselja te na nain ivota i
privreivanja.
Sva naselja su smjetena uz rub obradivih povrina. U malom zbijenom naselju Brgata Donjeg, u
37 kua na rubu plodne visoravni s ije se istone strane uzdiu strmi i kameniti panjaci, ivjelo
je 33 obitelji, odnosno svih 209 stanovnika opine, dok je 35 obitelji (238 stanovnika) Brgata
Gornjeg nastanjivalo nekoliko odvojenih zaselaka u kojima su ivjele obitelji istog roda okruene
svojim nevelikim poljima, maslinicima i vinogradima. U tri zaseoka elopeka, na rubu doline Breno
ivjelo je 233 stanovnika (39 obitelji) u 56 kua.. U tri zaseoka Opine ibaa smjetenih podalje
od morske obale u 31 kui ivjelo je 28 obitelji (184 stanovnika). Seoske su kue bile graene
kamenom u mortu, pokrivene crijepom. Putovi koji su povezivali sela i zaseoke bili su loi i slabo
odravani, izuzev karavanskog puta koji je kroz ovo podruje dolazio sa sjeverne granice i vodio u
grad te je odravan o dravnom troku. Svi stanovnici ovog podruja bavili su se zemljoradnjom
obraujui svoja nevelika imanja i zemlje posjednika iz Dubrovnika ili one u crkvenom vlasnitvu.
Kao i svugdje na podruju Dalmacije vlasnici kua i zemalja bili su mukarci, ene samo kao
udovice. Zbog krte zemlje, malih parcela i mijeanja razliitih kultura na istoj parceli, zemlja je
uglavnom obraivana runo, motikom (na kamenitim i plitkim oranicama u Brgatu Donjem
iskljuivo). U Brgatu Donjem, ibai i elopecima bilo je oranica koje su se mogle obraivati
plugom s parom volova, ali u odnosu na ukupnu obradivu povrinu samo dvadeset posto. Volova
je bilo malo pa su se zaprege posuivale. Uz poljodjelske proizvode, od kojih je ulje imalo izuzetnu
kvalitetu te se preko trgovaca na veliko prodavalo ak u Trstu i Veneciji, na podruju ovih opina
vana grana privreivanja bilo je stoarstvo, posebno ovarstvo. Tako je na podruju upe
Dubrovake godine 1841. bilo ak 129 mesara te je proizvedeno 60.000 funti suene ovetine.
ene koje su se bavile domainskim poslovima (po jedna u svakom domainstvu) izraivale su
proizvode za svakodnevnu upotrebu u domainstvu meu kojima su sigurno bili i odjevni
predmeti od vune jer su ovce s ovih podruja davale finu vunu.
Prema statistikim podacima koji dokumentiraju udjele obraenih, neobraenih i neplodnih
povrina u iskazanoj povrini svih terena za zapadne opine upe Dubrovake od ukupno 1556
jutara zemlje na samo 458 jutara (29,4%) bile su oranice, polja s maslinama, vinogradi, maslinici i
vrtovi u neposrednoj okolici malih sela i zaselaka. Prirodni krajolik - panjaci obrasli krtom travom
na strmim kamenitim padinama, s pokojim stablom niskog hrasta ili mirtom i rijetke hrastove
ume zauzimali su 68% povrine (1058 jutara).
Katastar s poetka 19. stoljea dokumentira urbanu i drutvenu strukturu grada Dubrovnika u
kojem se, uz plemstvo i zemljoposjednike, pojavljuje i bogati graanski sloj, grada koji je nadrastao
svoju povijesnu jezgru okruenu zidinama i stambenim se etvrtima prelio na Pile i Ploe s
graanskim kuama u bujnom zelenilu. Ve se tada moe zamijetiti tendencija irenja grada
prema istoku nizanjem kua s vrtovima nad strmim liticama na samoj obali izmeu Ploa i crkvice
sv. Jakova te prema zapadu, prema zaljevu Grua zaetak transformacija koje e u dvadesetom
stoljeu u potpunosti promijeniti sliku grada.
Krajolik i organizacija ruralnog prostora dubrovakog podruja zabiljeen u Franciskanskom
katastru odraz je tradicijskog naina ivota dubrovakog sela koji se nije mijenjao stoljeima i na
koji politike promjene - uspon i pad Dubrovake republike, napoleonski ratovi i uspostava
19

austrijske vlasti nisu imali bitan utjecaj. Katastar biljei vrijeme koje je prethodilo velikim
promjenama u nainu ivota i privreivanja u dvadesetom stoljeu u kojima e nestati tradicijski
nain seoskog ivota i u kojem e novi oblici privreivanja trajno promijeniti nekadanji seoski
prostor.
20

Izvori:
Rijeka Dubrovaka:
Petrovo Selo (Petrovosello) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne
procjene
HR DAST AMID, kutija 440
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine - veza listova, ukupno 6 detaljnih
listova, dodatak listu II (ad II) zajedno sa Sustjepanom i Mokoicom
Mokoica (Mocoschizza) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine - zajedno s Petrovim Selom
Sustjepan (S. Stefano) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine zajedno s Petrovim Selom
Obuljeno (Obuglieno) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine - zajedno s Prijevorom
Prijevor (Prievor) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine veza listova zajedno s Obuljenom
i Roatom, ukupno 4 detajna lista, dodaci listovima III i IV (ad III, ad IV) zajedno s Obuljenom i
Roatom
Roat (Rosgiato) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine - zajedno s Prijevorom
Komolac (Komolaz) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine zajedno s umetom
ajkovica (Ciaicovich) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine zajedno s umetom Kneica
(Knesgizza) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine zajedno s umetom
umet (Gionchetto) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine veza listova zajedno s Komolcem,
Kneicom i ajkovicom, ukupno 5 detaljnih listova, dodatak listu V (ad V) zajedno s Komolcem,
Kneicom i ajkovicom
Dubrovnik:
Pile, Ploe i Bosanka (Pille, Ploche e Bossanka) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada,
Operat porezne procjene
HR DAST AMID, kutija 144/1 i 144/2
21

- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine naslovna skica, veza listova,
ukupno 5 detaljnih listova, ukupno 8 listova quadrupla scala (4 lista ad III, 2 lista ad IV, 2 lista ad
V)
Dubrovnik (Ragusa) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
HR DAST AMID, kutija 144/1 i 144/2
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine listovi quadrupla scala u sklopu
Pile, Ploe i Bosanka (4 lista ad III, 2 lista ad IV, 2 lista ad V)
Gru (Gravosa) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine ukupno 6 detaljnih listova, dodatak
listu I (ad I)
upa Dubrovaka (Breno):
Brgat Donji (Bergato Inferiore) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne
procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine veza listova, veza listova zajedno
s Brgatom Gornjim, ukupno 5 detaljnih listova zajedno s Brgatom Gornjim
Brgat Gornji (Bergato Superiore) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne
procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine zajedno s Brgatom Donjim
elopeci (Celopezzi) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine zajedno s ibaom
ibaa (Cibaccia) - Upisnik estica zemlje, Upisnik estica zgrada, Operat porezne procjene
- originalni planovi prvog slubenog premjera iz 1837. godine veza listova zajedno s elopecima,
ukupno 5 detaljnih listova zajedno s elopecima
22

03v Arhiv Mapa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

03v Arhiv Mapa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

03v Arhiv Mapa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

www.bastina.

ANALIZA KATASTRA DUBROVNIKA 19. ST. S TRANSKRIPCIJOM UPISNIKA GRAEVINSKIH ESTICA TE

Karta iz Arhiva mapa

Studija predstavljena na Danima krajolika u okviru Meunarodnog simpozija

Zavod za prostorno ureenje DN

Ovaj projekt je financiran

Ova studija nastala je uz financijsku podrku Europske unije. Za sadraj je odgovoran

Batina pokreta razvoja

NEIR D.O.O. SPLIT

Analiza katastra Dubrovnika 19. st. s transkripcijom upisnika

Podruje grada Dubrovnika u Franciskanskom katastru

Batina pokreta razvoja

NEIR d.o.o. Split

Analiza katastra Dubrovnika 19. st. s transkripcijom upisnika graevinskih estica

Batina pokreta razvoja

Batina pokreta razvoja

Batina pokreta razvoja

Batina pokreta razvoja

Batina pokreta razvoja

mr.sci. Sanja Buble

PODRUJE GRADA DUBROVNIKA U FRANCISKANSKOM KATASTRU

Batina pokreta razvoja

i povrinu: klafter (hvat), kvadratni klafter (etvorni hvat) i juger (jutro).

2004.) Graa i prilozi za povijest Dalmacije 19, Split, 2003., 13 - 22

Batina pokreta razvoja

katastra Dalmacije, Graa i prilozi za povijest Dalmacije 19, 33

Oznake su takoer standardizirane i javljaju se na svim planovima.

Batina pokreta razvoja

U literaturi se uvodni dio Operata naziva gospodarskim ili ekonomskim opisom.

Udaljenost se izraava talijanskim miljama.

Batina pokreta razvoja

vezanima uz proizvodnju poljodjelskih proizvoda. esto se opisuju detalji iz svakodnevnog ivota

Batina pokreta razvoja

Batina pokreta razvoja

Batina pokreta razvoja

panjacima (ajkovica) ivjelo je 1813 stanovnika. Kue za stanovanje gradile su se kamenom u

Umjesto punog naziva dokumenta u nastavku teksta rabi se termin upisnik.

Batina pokreta razvoja

obitelji ivjelo je od prihoda sa svojih posjeda. Pojedini su se stanovnici uz zemljoradnju bavili i

Batina pokreta razvoja

obraeno samo 9% zemljita, neobraeno 70%, a sterilno 21%.

Batina pokreta razvoja

parcele; Gru - 920 jutara i 1075 kvadratnih hvati, 1698 parcela

Batina pokreta razvoja

Batina pokreta razvoja

Batina pokreta razvoja

Batina pokreta razvoja

Batina pokreta razvoja

You might also like