Blok mase 10 kg stoji na glatkoj kosini (slika 1-17).

Ukoliko je opruga, krutosti c=30 N/m,

poetno rastegnuta 0,5 m, odredi ukupni rad svih sila koje djeluju na blok kada horizontalna sila
F gurne blok u ravnini prema gore za s=2 m.
Poznato: m=10 kg, c=30 N/m, s1=0,5 m, s=2 m, =30.
y
2

x
m

1
F

c
30

Slika 1-17. Poloajna skica sustava u primjeru 6.

Rjeenje:
Prvo je potrebno nacrtati plan slobodnog tijela sustava (slika 1-18), kako bi se vidjelo koje sve
sile djeluju na blok.

F
N

Fe
30

Slika 1-18. Plan slobodnog tijela u primjeru 6.

Rad horizontalne sile W1- Poto je sila F konstantna, rad se odreuje pomou izraza:
W1 F cos s 400cos30 2 692,82 J

Rad elastine sile opruge W2 -U poetnom poloaju opruga je rastegnuta s1=0,5 m, a u

konanom poloaju s2=s1+s=0,5+2=2,5 m. Poto je sila Fe suprotna pomaku, rad W je negativan i
dat izrazom:
s2

s2

s2

s2
W2 Fe ds Fe ds c sds c
2
s1
s1
s1

s2
s1

1
1
c(s22 s12 ) 30 (2,52 0,52 ) 90 J
2
2

Rad teine W3-Poto teina G djeluje u suprotnom smjeru od vertikalnog pomaka, rad je
negativan i dat izrazom:
W3 Gy m g ( y2 y1 ) 10 9,81(2sin 30 0) 98,1 J

Rad normalne sile -Ova sila ne vri rad jer je uvijek okomita na pomak.

Ukupni rad-Rad svih sila kada se blok pomakne za 2 m je:

Wuk W1 W2 W3 692,92 90 98,1 504,82 J

Dizalica podigne teret mase 1000 kg na visinu 10 m za 1min jednolikom brzinom (slika 1-19).
Dovedena snaga od motora do dizalice (ukupna snaga PU ) iznosi 2,5 kW. Odredite stupanj
iskoristivosti dizalice. elino ue klie preko glatke koloture.
Poznato: m= 1000 kg, h=1m, t=60 s, PU =2,5 kW.

Slika 1-19. Poloajna skica sustava u primjeru 7.

Rjeenje:
Iz plana slobodnog tijela sustava za jednoliku brzinu, sile su u statikoj ravnotei tako da je:

G
Slika 1-20. Plan slobodnog tijela u primjeru 7.

0: S G 0

S G m g 1000 9,81 9810 N

Uz h=s=10 m i t=60 s, korisna snaga je:

s
PK S cos v S cos 9810 1 0,167 1635 W
t

Iskoristivost dizalice je:

PK 1635

0, 654
PU 2500

Blokovi A i B imaju masu od 10 kg i 100 kg (slika 1-23). Odredi udaljenost sB kada se blok B
otpusti iz mirovanja do toke kada postigne brzinu od 2 m/s. Pretpostavlja se kako ue klie
preko glatkih kolotura.
Poznato: mA=100 kg, mB=100 kg, v1=0 m/s, v2=2 m/s.

sB

Mjerna linija

sA

A 2
1

B
100 kg
A

10 kg

Slika 1-23. Poloajna skica sustava u primjeru 9.

Rjeenje:
Ovaj problem moe se rijeiti razmatrajui blokove pojedinano i primjenom zakona o odranju
mehanike energije. Iz plana slobodnog tijela sustava (slika 1-24), sila u uetu S i reakcije N1 i
N2 ne ine rad, poto ove sile predstavljaju reakcije u osloncima koji se ne pomiu. Dakle, rad
sile (nepoznate) u uetu moe se eliminirati razmatrajui blokove A i B zajedno kao jedan sustav.
Teine oba bloka ine pozitivni rad ukoliko se pretpostavi da se oba gibaju prema dole od sA i
s B.

R1

GA
y

R2

GA
y
Slika 1-24. Plan slobodnog tijela sustava u primjeru 8.
U sustavu djeluju samo konzervativne sile (vlastite teine blokova) pa nema ukupne promjene
mehanike enegije. Zakon o odranju mehanike energije u tom sluaju glasi:
Ek1 E p1 Ek 2 E p 2

ili
Ek E p konst.

Potencijalne energije:

E p1 mA g (sA )1 mB g (sB )1 0, E p 2 mA g (sA )2 mB g (sB )2

Kinetike energije:
1
1
1

Ek1 mA (vA )12 mB (vB )12 0, Ek 2 mA (vA )22 mB (vB )22

2
2
2

Nakon uvrtavanja dobije se:

E p 2 Ek 2

mA g (s A )2 mB g (sB )2

1
1

mA (v A ) 22 mB (vB ) 22
2
2

10 9,81 (sA )2 100 9,81 (sB )2

1
1

10 (vA ) 22 100 (2) 22

2
2

U gornjoj jednadbi, nepoznanice su vA, sA i sB. Promjena poloaja sA i sB moe se

odrediti definiranjem izraza za ukupnu duljinu vertikalnih segmenata ueta l u odnosu na
koordinate poloaja sA i sB prema fiksnoj liniji, a kao prema slici 1-23:
s A 4 sB l

U ovom sluaju pozitivni smjer oznaava gibanje blokova prema dole jer se koordinate poloaja
sA i sB mjere od fiksne mjerne linije prema dole.
Promjene poloaja sA i sB moraju imati pozitivni predznak. Stoga, promjena poloaja
dovodi do izraza za pomak:
s A 4sB 0
s A 4sB

Iz ovog izraza vidi se kako pomak bloka A u prema dole (pozitivan smjer) uzrokuje etverostruki
pomak bloka B prema gore (negativan smjer). Derivirajui po vremenu dobiva se:
d
d
s A 4 sB
dt
dt
vA 4vB 4 2 8 m/s

Uvrtavanjem vA i supstitucijom sA =4sB (zadravajui negativni predznak), u jednadbu

zakona o odranju energije dobiva se:

10 9,81 (4sB )2 100 9,81 (sB )2

1
1

10 (8) 22 100 (2) 22

2
2

392, 4sB 981sB (320 200)

520
0,88 m
589
s A 4sB 4 0,88 3,52 m
sB

VANA NAPOMENA:
Kod nekih tipova problema, gibanje jedne estice ovisiti e o gibanju druge estice. Ova ovisnost
uglavnom se pojavljuje ukoliko su estice, npr. blokovi, spojeni nerastezivim uetom obavijen
preko koloturnika.

Tako npr., razmatrajui sustav prikazan na donjoj slici, isti se sastoji od

jednog ueta koje ima segmente koji mijenjaju duljinu. Poloaj bloka A odreen je sa sA, a
poloaj bloka B sa sB u odnosu na fiksnu (nepominu) liniju na uetu (moe biti i neka fiksna
toka) prema pravcu gibanja svakog bloka. Za vrijeme gibanja, crveno oznaeni segmenti
ueta ostaju konstantni.

Fiksna linija
sB

sA

A +

U ovom sluaju pozitivni smjer oznaava gibanje blokova prema dole jer se koordinate poloaja
sA i sB mjere od fiksne linije prema dole. Ukoliko l predstavlja ukupnu duljinu ueta, tada se
koordinate poloaja odnose prema izrazu:
s A 2 sB l

Derivirajui gornji izraz po vremenu, uz napomenu kako duljina ueta l ostaje konstantna,
dobiva se:

ds A d 2sB dl

dt
dt
dt
v A 2vB 0
ili
v A 2vB

Iz gornjeg izraza, slijedi kako gibanje bloka A prema dole (pozitivan smjer) dovodi do
udvostruavanja gibanja bloka B u suprotnom smjeru (negativan smjer).
Na isti nain, deriviranjem brzina po vremenu dobiva se odnos izmeu ubrzanja:
aA 2aB

PRIMJER 16
Auto teine 1,5 tona putuje uzdu krune ceste (slika 1-38) radijusa od 100 m. Ukoliko je vuna
sila na kotaima F=150t2 N, gdje je vrijeme u sekundama, odredi brzinu auta kada je vrijeme 5
sekundi. Auto poetno putuje brzinom od 5 m/s. Dimenzije auta se zanemaruju.
Poznato: m=1500 kg, R=100 m, F=150t2 N, t1=0 s, t2=5 s, v1=5 m/s.

R
O

Slika 1-38. Poloajna skica sustava u primjeru 18.

Rjeenje:
Poto problem ukljuuje silu, vrijeme i brzinu i rotacijsko gibanje, za rjeenje problema podesno
je koristiti zakon momenta koliine gibanja. Iz plana slobodnog tijela (sila 1-39) impulsi sila
teine G, normalne sile N i radijalne sile trenja T mogu se eliminirati poto impulsi tih sila
djeluju paralelno sa ili prolaze kroz os rotacije z.

z
y

O
x

F
N

Slika 1-39. Plan slobodnog tijela sustava u primjeru 16.

Zakon koliine gibanja za ovaj primjer glasi:

( LOz ) 2 ( LOz )1

t 2 5

M Oz dt

t1 0

( LOz ) 2 ( LOz )1

t 2 5

F Rdt

t1 0

m R v2 m R v1

t 2 5

(150t

) Rdt

t1 0

m R v2 m R v1 100

150 t 3 t2 5
3 t1 0

m R v2 m R v1 5000 t 3

t 2 5
t1 0

m R v2 m R v1 5000 t23
Uvrtavanjem poznatih vrijednosti dobije se:

1500 100 v2 1500 100 5 5000 53

odakle se moe izraunati v2
v2

5000 53 1500 100 5

9,16 m/s
1500 100

Ovaj zadatak moe se rijeiti i primjenom II Newtonov zakona. Poto problem ukljuuje gibanje
estice uzdu poznate zakrivljene krivulje (krunice), plan slobodnog tijela u odnosu na prirodni
koordinatni sustav prikazan je na slici 1-40.

z
R

t
O

F
N

Fn

Slika 1-40. Plan slobodnog tijela za prirodne koordinate sustava u primjeru 16.
Sile koje djeluju na esticu, kao i njihova ubrzanja, mogu se prikazati u odnosu na njihove
tangencijalne i normalne komponente primjenom jednadbe gibanja kao:

F ma ;
t

F m at m v

v2
Fn m an ; Fn N m an m R
Fz m az 0 G N 0
U gornjim jednadbama nepoznanice su brzina v i koeficijent trenja .
Kako bi se mogla izraunati brzina v2 potrebno je odrediti tangencijalnu komponentu ubrzanja at
koja uz odreenu silu F iznosi:

F 150t 2
at
m
m
Iz ovog izraza moe se izraunati brzina v2:
dv 150t 2

dt
dt
m
150t 2
dv
dt
m

a nakon integriranja

v2

t2

150t 2
dt
m
t1

dv

v1
v2

v
v1

150t 3
3m

t2
t1

150 3 3
(t2 t1 )
3m
150
v2 5
(53 0)
3 1500
150 3
v2
5 5 9,16 m/s
3 1500
v2 v1

Uz Fn=N i N=mG koeficijent trenja moe se izraunati iz izraza:

v2
R
v2
N m
R
Fn m

v2
:m
R
v2
9,162

0, 085
g R 9,81100

m g m

PRIMJER 19.
Opruga, nedeformirane duine 60 cm, spaja dva bloka mase 2 kg i 3 kg. U stanju mirovanja
opruga je stisnuta za 20 cm (slika 2-4). Ukoliko se sustav otpusti iz stanja mirovanja, koja e biti
brzina svakog bloka kada opruga postigne svoju normalnu duljinu. Opruga ima krutost od 12
N/m. Trenje podloge se zanemaruje.

Poznato: mA=2 kg, mB=3 kg, v1=0 m/s, l=0,6 m, x1=0,2 m, c=12 N/m.

mA

mB
k

l-x1
1

Slika 2-4. Poloajna skica sustava u primjeru 19.

Rjeenje:
Poto ista elastina sila opruge djeluje na oba bloka, ali u suprotnom smjeru, ukupni impuls na
sustav obiju masa je jednak nuli (slika 2-5).
mA

vA
y

Fe

vB

mB
Fe

Slika 2-5. Plan slobodnog tijela u primjeru 19.

Stoga, koliina gibanja dviju masa sauvana je po osi x (jednaka nuli), pa zakon o ouvanju
koliine gibanja glasi:
( px ) 2 ( px )1
2

(mi vi )2 (mi vi )1
Poto blokovi u poetku miruju, desni lan u gornjem izrazu je jednak nuli, pa stoga slijedi
izraz:

mAv A mB vB 0
2v A 3vB 0
3
v A vB
2

Ovdje je potrebno napomenuti da kada se pie izraz za zakon o ouvanju koliine gibanja
potrebno je smjer brzine odrediti u odnosu na isti referentni koordinatni sustav. Stoga, u ovom
primjeru pretpostavlja se kako blok A giba u lijevo (negativan smjer), a blok B u desno
(pozitivan smjer).
Kako bi se odredila brzina blokova potrebno je koristiti dodatni izraz. Poto se u problemu trai
brzina, primjeniti e se metoda energije-rad (zakon kinetike energije). U ovom sluaju rad
opruge kod vraanja u njenu nerastegnutu duljinu jednak je promjeni kinetike energije obaju
blokova (poetna kinetika energija jednaka je nuli-mirovanje), tj.:

Ek 2 Ek1 W(12)
Ek 2 0 W(12)
mi v 2 2
i 2 Fedx

2 1
2

1
1
(mA v A2 ) 2 (mB vB2 ) Fe dx
2
2
1
Poetna kinetika energija Ek1 jednaka je nuli.
Ukupni rad elastine sile opruge je uz s2=x1=0,2 m:
2

W(12) Fs dx c sds
1

W(12)

c s 2 s2 0,2
2 s1 0

12 0,2
0,24 J
2
2

Uvrtavanjem dobivenog ukupnog rada u izraz zakona kinetike energije dobije se:

1
1
(mA vA2 )2 (mB vB2 ) 0,24
2
2
Uvrtavanjem izraza za vA dobivenog iz zakona o odranju koliine gibanja dobiva se:

1
1
(mA (1,5vB2 )) ( mB vB2 ) 0,24
2
2
1
1
((1,5vB2 ) vB2 ) 0,24 ( mA mB )
2
2
1
1
0,5vB2 0,24 (2 3) 2,26
2
2
vB 3 m/s
Uz izraunatu brzinu vB bloka B, brzina vA bloka A je:
3
vA vB 1,5 (3) 4,5 m/s
2

PRIMJER 20
Automobil A mase 1,8 tona kree se prema naprijed u desno brzinom od 1,2 m/s kada udara u
automobil B koje se giba u lijevo brzinom od 2 m/s (slika 2-6). Sudar uzrokuje zaustavljanje
automobila A. Ukoliko je za sudar koeficijent restitucije 0,5, odredi:
a) brzinu automobila B nakon sudara i
b) masu automobila B.
Trenje se zanemaruje.

Poznato: mA=1800 kg, (vA)1=1,2 m/s, (vB)1=2 m/s, e=0,5.

(VA)1

(VB)1

y
x

Slika 2-6. Poloajna skica sustava u primjeru 20.

Rjeenje:
a)
Brzina automobila B nakon sudara moe se odrediti koristei izraz za koeficijent restitucije Na
osnovu slike 1-48, moe se vidjeti kako je relativna brzina pribliavanja (vA)1+(vB)1, pa iz toga
slijedi:

( vB ) 2 ( v A ) 2
(vA )1 (vB )1

0,5

( vB ) 2 0
(v )
B 2
(vA )1 (vB )1 1, 2 2

odakle se moe izraunati

(vB )2 0,5 3, 2 1,6 m/s

b)
Poto je sila F koja djeluje na oba automobila unutranja moe se zakljuiti kako je po osi x
koliina gibanja sauvana (nema impulsa).
mA(vA)1

mB(vB)1
F

-F

y
mA(vA)2=0

mB(vB)2

Slika 2-7. Koliina gibanja prije sudara i nakon sudara.

Prema slici 2-7, sukladno zakonu o ouvanju koliine gibanja slijedi izraz:

( px )1 ( px ) 2
mA (vA )1 mB (vB )1 mB (vB ) 2
1800 1, 2 mB 2 mB 1, 6
odakle se moe izraunati
1800 1, 2 mB 2 mB 1, 6
mB 1, 6 mB 2 1800 1, 2 (1)
mB (1, 6 2) 1800 1, 2
mB

1800 1, 2
600 kg
1, 6 2

PRIMJER 27
Valjak mase 45 kg radijusa 30 cm kotrlja se bez klizanja pod djelovanjem sile od 380 N (slika 319). Na bubanj je privrena opruga krutosti 50 N/m. Koja je brzina centra valjka nakon to se
pomakne za 15 cm. Opruga je nedeformirana kada se primjeni sila od 380 N.
Poznato: m=45 kg, r=0,30 m, k=50 N/m, s=0,15 m, F=380 N.
k

Slika 3-19. Poloajna skica sustava u primjeru 27.

Rjeenje:
Na slici 3-20 prikazan plan slobodnog tijela za primjer 27. Na valjak djeluje sila F, elastina sila
opruge Fe, normalna reakcija podloge N i sila trenja T.

Fe

G
O
N

Slika 3-20. Plan slobodnog tijela u primjeru 27.

Budui da se trai brzina tijekom pomaka, za rjeavanje problema primijeniti e se zakon
kinetike energije tijela koje se giba u ravnini koji u ovom sluaju glasi:

Ek 2 Ek1 W12
m vC2 2 I C 22 m vC2 1 I C 12

W1 2
2
2
2
2

Valjak se kotrlja bez klizanja, pa je kut za koji se valjak zakotrlja kod pomaka od 0,15 m je:
s
r

15
0,5 rad
30

Pri tome se opruga rastegne za:

s2 2r 0,5 0,6 0,3 m

Sila trenja T i normalna reakcija podloge N ne obavljaju rad i stoga je ukupni rad jednak radu
elastine sile opruge Fe i radu sile F tijekom pomaka od 0,15 m:

1
1
W12 k ( s22 s12 ) F s 50(0,32 0) 380 0,15 54,75 J
2
2
Rad elastine sile opruge je negativan poto sila djeluje u suprotnom smjeru od pomaka.
Poetna kinetika energije Ek1 je jednaka nuli, dok je kinetika energija, uz izraz za brzinu
vC=r i poznati polumjer inercije od i=0,3 m, u poloaju 2 jednaka:

m vC2 I C 2 m vC2 m i 2 (vC / r ) 2

2
2
2
2
2
2
50 vC 50 0,3 vC
Ek 2

2
2 0,32
Ek 2

Ek 2 25vC2 25 vC2 50vC2

Poto je:

Ek 2 Ek 2 W12
50vC2 0 54, 75
brzina sredita mase je:

vC

54, 75
1, 04 m/s
50