RASPRAVE I LANCI

UDK 371.15(047.31)
Prethodno priopenje
Primljeno: 5. 5. 2009.
Prihvaeno: 19. 5. 2009.

NASTAVNICI I DRUTVO ZNANJA: STUPANJ

OBAVIJETENOSTI I ZADOVOLJSTVA NASTAVNIKA
Prof. dr. sc. ime PILI
Doris VRDOLJAK
Filozofski fakultet Sveuilista u Splitu
Odsjek za sociologiju
Saetak: Danas se i u Europi i u Hrvatskoj, u literaturi i slubenim dokumentima,
govori o drutvu znanja. Takvo drutvo uz proizvoae znanja podrazumijeva i njegove
prijenosnike. Drutvena funkcija nastavnika i jest prijenos znanja i kulture sa starijih
na mlae generacije.
U radu se ukratko analiziraju rezultati empirijskog istraivanja iji je cilj bio utvrditi
jesu li nastavnici osnovnih kola dovoljno upoznati sa svrhom i sadrajem HNOS-a, te
u kojoj mjeri su zadovoljni svojim poslom i plaom. Anketno istraivanje provedeno je u
rujnu i listopadu 2006. i obuhvatilo je uzorak od 780 nastavnika u srednjoj Dalmaciji.
Stupanj zadovoljstva mjeren je na ljestvici od pet stupnjeva. Utvreno je da je - u vrijeme
anketiranja - sa svrhom i sadrajem HNOS-a 31,8 posto nastavnika bilo dovoljno
upoznato, da je njih gotovo 80 posto zadovoljno svojim poslom i samo 24,5 posto svojom
plaom. Utvrene su razlike s obzirom na dob, radni sta, spol i tip naselja u kojima ive
nastavnici, o emu se potanje govori u ovom radu.
Kljune rijei: drutvo znanja, informiranost o HNOS-u, nastavnici, zadovoljstvo
plaom, zadovoljstvo poslom.

1. UVOD
Sintagma drutvo znanja spominje se u kljunim dokumentima Bolonjskog
procesa u vie navrata i u kontekstu Europe znanja.1 Drutvo znanja koji termin
postaje sve uestaliji u drutvenim znanostima, ali je dospio i u politiku te
1

Izbor dokumenata Bolonjskog procesa (njih 13) na engleskom i hrvatskom donosi asopis
kolski vjesnik, vol. 56, br. 3/2007.
O tome vie piem u opirnom prilogu Bolonjski proces kao proces stvaranja Europskog
prostora visokog obrazovanja (Pili, 2007.).

149

. Pili, D. Vrdoljak: Nastavnici i drutvo...

k. vjesn. 58 (2009.), 2, 149-158

opu javnost (Prpi, 2005.). U sociologiji obrazovanja raspravlja se o razvoju

drutva znanja i o utjecaju drutva znanja na obrazovanje i promjene u njemu,
i u kurikulumu2 (npr. Baranovi, 2006.). Ta sintagma ukazuje na promjene u
kurikulumskoj politici s prijenosa znanja na razvoj kompetencija. U drutvo znanja
moe se inovativnom kolom (Pivac, 2000). Obrazovanje se bavi prijenosom
raznih vrsta znanja i znanje je vano neovisno o kritici postmodernista i
poststrukturalista (Coffey, 2001., str. 37).3 Nastavnici su na prvoj liniji obrazovne
politike i promjene, a na njihov svakodnevni promjenjivi svijet i rad utjecale su
ire politike promjene (Coffey, 2001., str. 84-86).
U Republici Hrvatskoj se od kolske godine 2006/2007. poeo primjenjivati
Hrvatski nacionalni obrazovni standard - HNOS, u osnovnim kolama, a njegova
e primjena u srednjim kolama i gimnazijama zapoeti 2010. godine. HNOS
predstavlja cjelovit pristup obrazovnom procesu koji obuhvaa ciljeve odgoja i
obrazovanja, odgojno-obrazovne sadraje, oekivane ishode uenja i prouavanja
te nastavno okruenje (Slaviek i Luka, 2006.). Prema HNOS-u, program obveznih
nastavnih predmeta u osnovnoj koli odreen je ciljevima, zadaama, odgojnoobrazovnim sadrajima i rezultatima koje treba postii pouavanjem/uenjem u
svakoj temi. Na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta (http://
www.mzos.hr) mogu se dobiti relevantni podatci za sve nastavne predmete.
Isto tako ondje se mogu nai i druge informacije, kao npr. ona u povodu
Londonskog ministarskog priopenja o Bolonjskom procesu (18. svibnja 2007.)4
2

Openito o kurikulumu s uenikog i nastavnikog gledita, o planiranju i izradi kurikuluma,

upravljanju kurikulumom, te posebice o kurikulumskoj ideologiji kao i o sociologiji znanja i
kurikulumu vidjeti u: Colin J. Marsh, Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994.
3
Usporedi posebno poglavlje 4 Educational knowledge(s) and the school curriculum (Coffey,
2001. pp. 37-51) kao i poglavlje 7, Teachers and teaching, pp. 84-100.
4
"U zakljuke rasprava po radnim skupinama uao je hrvatski prijedlog da u Bolonjskom
procesu nakon 2010. posebna panja bude usmjerena suradnji na razvoju kvalitete osnovnog
i srednjeg kolstva. Sudionici radnih skupina prepoznali su da uspjeh Bolonjskog procesa
ovisi o obrazovanju, vjetinama i kompetencijama uenika koji ulaze u sustav visokog obrazovanja."
London communique iz svibnja 2007. Vidjeti na engleskom, odnosno Londonsko ministarsko priopenje na hrvatskom u: kolski vjesnik, vol. 56, br. 3/2007. str. 427-435, odnosno
436-446.
() "Ministar Primorac je u svojem izlaganju predstavio Hrvatski nacionalni obrazovni
standard (HNOS) kao Bolonju u malon. U HNOS-u je ve postignuto da nastava bude orijentirana na uenika, a ne na uitelja, to je cilj koji jo uvijek nije dostignut u veini drava u
Bolonjskom procesu. Uspjeh koji je Hrvatska ostvarila u smanjivanju enciklopedijskoga znanja i naglaavanja istraivakog uenja moe biti smjernica za sline napretke u Bolonjskom
procesu." Detaljnije o tome u: "Doneseno londonsko ministarsko priopenje o Bolonjskom
procesu", MZO, (http://xxx.mzos.hr)

150

. Pili, D. Vrdoljak: Nastavnici i drutvo...

k. vjesn. 58 (2009.), 2, 149-158

Postoje ve i radovi o HNOS-u, kao primjerice o promjenama hrvatskog

kolstva (Dobrota i upa, 2006.), o njegovoj primjeni u osnovnoj koli (Slaviek i
Luka, 2006.), zatim vodii kroz HNOS i za roditelje (Klinger, 2006.), metodike
biljenice (Puljak, 2006.), o oblikovanju nastavnih sadraja pojedinih predmeta
prema HNOS-u, kao npr. iz predmeta informatike (itko, 2005.).
Odgojno-obrazovni sustav iri svoj djelokrug, jer odgojni sustav (je) znatno proirio svoje granice i u odreenom smislu gotovo svaki socijalni i individualni aspekt svijeta moe biti sastavnim dijelom odgojnog sustava (Lenzen, 2002., str. 156).
Zadovoljstvo nastavnika osnovnih kola sadanjim nastavnim programom
istraivala je Baranovi (2006.). Nastavnici su uoili niz slabosti, te stoga tee
suvremenom kurikulumu usmjerenu na postignua i kompetencije uenika.
Takav preokret mogu je samo uz sagledavanje razvoja obrazovanja u Hrvatskoj
u europskom kontekstu i u procesima globalizacije.
Zadovoljstvo nastavnika poslom istraivano je 2004. godine u dvadeset
osnovnih i srednjih kola Zadarske upanije (N = 462). Rezultati pokazuju da
nastavnici nisu zadovoljni ni uvjetima rada ni statusom svoje profesije. Pa ipak,
iskazali su visok stupanj zadovoljstva svojom profesijom (Radeka i Sori, 2006.).
2. METODOLOKA NAPOMENA
Problem koji nas ovdje zanima jest dvojak: (1) Jesu li nastavnici dovoljno
upoznati sa svrhom i sadrajem HNOS-a i: (2) U kojem su stupnju nastavnici
zadovoljni svojim poslom i svojom plaom. Dakle, mi ne kanimo raspravljati o
HNOS-u, nego iznijeti empirijske rezultate o miljenju i stavovima nastavnika
jesu li dovoljno upoznati.
Anketno istraivanje je obavljeno u rujnu i listopadu 2006. i iz opsenijeg
upitnika ovdje prvi put iznosimo svega tri gore spomenuta pitanja. Pitanja smo
kriali s nekim obiljejima ispitanika.
Uzorak obuhvaa 780 nastavnika u Splitsko-dalmatinskoj upaniji u kojoj
djeluje 220 osnovnih kola (SLjH, 2006.).
3. REZULTATI I DISKUSIJA
Tablica 1. Jesu li nastavnici dovoljno upoznati sa svrhom i sadrajem HNOS-a?

Upoznati
Ne
Da
Ukupno

N
511
238
749

%
68,2
31,8
100
151

. Pili, D. Vrdoljak: Nastavnici i drutvo...

k. vjesn. 58 (2009.), 2, 149-158

Tablica 2. Poznavanje HNOS-a po dobnim skupinama

Dobna
skupina
1. Ne
2. Da
Ukupno

Do 30

31-40

N
%
N
66 62,9 150
39 37,1 74
105 100 224

%
67
33
100

41-50

51-60

N
%
N
%
153 69,5 100 69,9
67 30,5 43 30,1
220 100 143 100

Preko 60
N
36
13
49

Ukupno

%
N
%
73,5 505 68,2
26,5 236 31,8
100 741 100

Tablica 3. Poznavanje HNOS-a prema spolu u %

Spol
1. Ne
2. Da

Muki %
64,6
35,4

enski %
69,0
31,0

Ukupno %
68,1
31,9

Tablica 4. Poznavanje HNOS-a s obzirom na tip naselja u kojem ive nastavnici u %

1. Ne
2. Da
Ukupno

Gradsko
67,5
32,5
100,0

Prigradsko
74,8
25,2
100,0

Seosko
71,4
28,6
100,0

Tablica 5. Poznavanje HNOS-a s obzirom na radni sta na sadanjem random mjestu

1. Ne
2. Da
Ukupno

Sta na sadanjem radnom mjestu u godinama

Do 5
6-10
11-20
21-30
63,6
66,3
70,0
72,0
36,4
33,7
30,0
28,0
100,0
100,0
100,0
100,0

31 i vie
69,4
30,6
100,0

3.1. Poznavanje HNOS-a

Pregledom tablica od 1 do 5 razvidno je da gotovo jedna treina nastavnika
smatra da je dovoljno upoznata sa svrhom i sadrajem HNOS-a. S porastom
godina ivota smanjuje se obavijetenost nastavnika o HNOS-u: dobne skupine do
40 godina natprosjeno su upoznate sa svrhom i sadrajem HNOS-a. Mukarci su
neto informiraniji nego ene. Nastavnici koji ive u gradu upoznati su najvie,
152

. Pili, D. Vrdoljak: Nastavnici i drutvo...

k. vjesn. 58 (2009.), 2, 149-158

a najmanje u prigradskim naseljima. Ako se u analizu uzme radni sta nastavnika

na dananjem radnom mjestu, onda se pokazuje da su s porastom godina radnog
staa manje obavijeteni, izuzev skupine s preko 30 godina radnog iskustva.
Opa informiranost nije vezana uz institucionalno obrazovanje, nego uz praenje
medija i govor svakidanjice, odnosno svakodnevnih dogaaja i pojmova5.
Jednim drugim istraivanjem, na uzorku od 290 nastavnika (iz 10 kola
u prosincu 2006.), dobiven je rezultat da je 64,1 posto ispitanika spremno
uloiti sebe u provoenje HNOS-a, dok jedna etvrtina (25,2) smatra da nisu
osposobljeni za provoenje HNOS-a (Kadum, Vidovi i Vrankovi, 2007.).
Tablica 6. Stupanj zadovoljstva plaom

Stupanj zadovoljstva

1. sasvim nezadovoljan

86

11,3

2. uglavnom nezadovoljan

232

30,4

3. ni nezadovoljan, ni zadovoljan

258

33,8

4. uglavnom zadovoljan

171

22,4

5. sasvim zadovoljan

16

2,1

Ukupno

763

100,0

Tablica 7. Stupanj zadovoljstva poslom

Stupanj zadovoljstva

1. sasvim nezadovoljan

23

3,0

2. uglavnom nezadovoljan

39

5,1

3. ni nezadovoljan, ni zadovoljan

93

12,2

4. uglavnom zadovoljan

453

59,2

5. sasvim zadovoljan

157

20,5

Ukupno

765

100,0

Vidjeti o tome rezultate istraivanja u radu Zarevski, Kujundi i Lasi (2002.).

153

. Pili, D. Vrdoljak: Nastavnici i drutvo...

k. vjesn. 58 (2009.), 2, 149-158

Tablica 8. Zadovoljstvo plaom s obzirom na dobnu skupinu u %

Dobna skupina u godinama

Do 30

31-40

41-50

51-60

Preko 60

1. sasvim nezadovoljan
2. uglavnom nezadovoljan
3. ni nezadovoljan,
ni zadovoljan
4. uglavnom zadovoljan
5. sasvim zadovoljan
Ukupno

12,6
27,2

10,9
30,0

14,1
32,7

8,4
29,2

6,3
31,3

32,0

34,8

30,5

35,1

43,8

25,2
2,9
100,0

22,2
2,2
100,0

21,8
0,9
100,0

24,0
3,2
100,0

16,7
2,1
100,0

Tablica 9. Zadovoljstvo plaom s obzirom na spol u %

Spol
1. sasvim nezadovoljan
2. uglavnom nezadovoljan
3. ni nezadovoljan, ni zadovoljan
4. uglavnom zadovoljan
5. sasvim zadovoljan
Ukupno

Muki
11,0
32,5
31,2
23,4
1,9
100,0

enski
10,7
29,6
35,2
22,6
1,9
100,0

Tablica 10. Zadovoljstvo plaom s obzirom na tip naselja u kojem ive u %

Tip naselja
1. sasvim nezadovoljan
2. uglavnom nezadovoljan
3. ni nezadovoljan, ni zadovoljan
4. uglavnom zadovoljan
5. sasvim zadovoljan
Ukupno

Gradsko
13,8
31,3
30,6
22,0
2,3
100,0

Prigradsko
11,5
26,6
38,8
20,9
2,2
100,0

Seosko
6,5
25,0
38,0
27,8
2,8
100,0

3.2. Zadovoljstvo plaom

Sasvim i uglavnom nezadovoljnih svojom plaom ima 41,4%, a uglavnom
i sasvim zadovoljnih gotovo dvostruko manje - 24,5%. U malo slobodnijoj
interpretaciji izvan zadovoljnih su nastavnika njih tri etvrtine (Tablica 6).
Najnezadovoljnija dobna skupina je ona od 41 do 50 godina. (Tablica 8). Razlike
po spolu i tipu naselja postoje u pojedinim stupnjevima.
154

. Pili, D. Vrdoljak: Nastavnici i drutvo...

k. vjesn. 58 (2009.), 2, 149-158

Tablica 11. Zadovoljstvo poslom s obzirom na dobnu skupinu u %

Dobna skupina u godinama

Do 30

31-40

41-50

51-60

Preko 60

1. sasvim nezadovoljan
2. uglavnom nezadovoljan
3. ni nezadovoljan,
ni zadovoljan
4. uglavnom zadovoljan
5. sasvim zadovoljan
Ukupno

1,9
6,7

2,6
5,2

4,1
5,0

2,6
4,5

4,3
4,3

16,2

15,3

9,0

9,0

8,5

57,1
18,1
100,0

55,9
21,0
100,0

63,3
18,6
100,0

61,3
22,6
100,0

57,4
25,5
100,0

Tablica 12. Zadovoljstvo poslom s obzirom na spol u %

Spol
1. sasvim nezadovoljan
2. uglavnom nezadovoljan
3. ni nezadovoljan, ni zadovoljan
4. uglavnom zadovoljan
5. sasvim zadovoljan
Ukupno

Muki
1,3
3,2
20,0
60,0
15,5
100,0

enski
3,3
5,8
9,6
59,6
21,7
100,0

Tablica 10. Zadovoljstvo plaom s obzirom na tip naselja u kojem ive u %

Tip naselja
1. sasvim nezadovoljan
2. uglavnom nezadovoljan
3. ni nezadovoljan, ni zadovoljan
4. uglavnom zadovoljan
5. sasvim zadovoljan
Ukupno

Gradsko
4,5
4,7
12,9
59,2
18,8
100,0

Prigradsko
1,4
5,7
10,6
56,7
25,5
100,0

Seosko
1,8
3,7
10,1
58,7
25,7
100,0

3.3. Zadovoljstvo poslom

Vie od tri etvrtine6 nastavnike profesije zadovoljno je svojim poslom.
(Tablica 7). Sline rezultate dobili su Radeka i Sori, ali neto niu procjenu: 2/3
6

Istraivai upozoravaju da "mjerenja stupnja 'opeg' zadovoljstva poslom u pravilu uvelike

precjenjuje broj ljudi zadovoljnih poslom" (Smeri, 2005., str. 156).

155

. Pili, D. Vrdoljak: Nastavnici i drutvo...

k. vjesn. 58 (2009.), 2, 149-158

nastavnika zadovoljno je svojim poslom (Radeka i Sori, 2006., str. 171). Moe
se rei da su starije dobne skupine nastavnika zadovoljnije poslom od mlaih.
ene su zadovoljnije od mukaraca. Nastavnici koji ive u ruralnim naseljima
zadovoljniji su od onih u urbanim (sa stupnjem urbaniziranosti naselja opada
zadovoljstvo poslom nastavnika).
Istraivanjem jedne druge drutvene skupine, tj. menadersko-poduzetnike
elite u Hrvatskoj (N = 433), na ljestvici od 1 do10 ispitivana je mjera zadovoljstva
poslom u cjelini. Prosjeni stupanj zadovoljstva je M = 7,76, to predstavlja
razmjerno visok stupanj opeg zadovoljstva poslom. Mlai ispitanici (do 45
godina) izraavaju vii stupanj zadovoljstva od onih u dobi iznad 45 godina
(Smeri, 2005.).
Istraivanje na populaciji svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj pokazuje
prosjenu ocjenu zadovoljstva poslom 6,90 (Zrinak, Baloban i rpi, 2000.,
str. 456-457).

4. UMJESTO ZAKLJUKA
Rezultati istraivanja su pokazali da je svaki trei nastavnik dovoljno upoznat
sa svrhom i sadrajem HNOS-a. Rezultat je dobiven poetkom 2006./07. k.
godine i moe se pretpostaviti da bi danas vei broj nastavnika s time bio bolje
upoznat.
Zadovoljstvo poslom, u uvjetima podjele rada, moe se uzeti i kao
pristajanje na uvjete i status posla (Kritofi, 1986.). U kontekstu naega rada
to znai pristanak na uvjete i status nastavnike profesije u hrvatskom drutvu.
Poveanjem plaa, s kojima je inae velika veina nezadovoljna, poveao bi se i
stupanj zadovoljstva nastavnika u Hrvatskoj.
LITERATURA
1. Baranovi, B. (2006.), Drutvo znanja i nacionalni kurikulum. u: Baranovi, B. (ur.),
Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: razliite perspektive.
Zagreb: Institut za drutvena istraivanja
2. Baranovi, B. (2006.), Nastavni programi iz perspektive nastavnika i uitelja. u:
Baranovi, B. (ur.), Nacionalni kurikulum
3. Coffey, A. (2001.), Education and Social Change. Buckingham: Open University
Press
4. Demaine, J. (Ed.) (2001.), Sociology of Eduction Today. New York: Palgrave
5. Dobrota, S. i upa, S. (2006.), Hoe li HNOS promijeniti hrvatsko kolstvo, kolski
vjesnik, 55 (3-4), str. 271-276
156

. Pili, D. Vrdoljak: Nastavnici i drutvo...

k. vjesn. 58 (2009.), 2, 149-158

6. (http://www.mzos.hr, 18. svibnja 2007.)

7. Kadum, V.; Vidovi, S. i Vrankovi, K. (2007.), Gledita uitelja o svojemu statusu,
motivaciji i HNOS-u, Napredak, 148 (2), str. 192-209
8. Klinger, Lj. priredila (2006.), Vodi za roditelje: o nastavnom planu i programu
prema HNOS-u. Zagreb: kolska knjiga
9. Kritofi, B. (1986.), Drutvene grupe i zadovoljstvo poslom. Revija za sociologiju,
14 (1-4), str. 31-40
10. Lenzen, D. (2002.), Vodi za studij znanosti o odgoju: to moe, to eli. Zagreb:
Educa
11. Marsh, C. J. (1994.), Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa
12. Pili, . (2007.), Bolonjski proces kao proces stvaranja Europskog prostora visokog
obrazovanja: tragom dokumenata, kolski vjesnik, 56 (3). str. 247-271
13. Pivac, J. (2000.), Inovativnom kolom u drutvo znanja. Zagreb: Hrvatski pedagokoknjievni zbor
14. Prpi, K. (ur.) (2005.), Elite znanja u drutvu (ne)znanja. Zagreb: Institut za drutvena
istraivanja
15. Puljak, L. (2006.), Metodika biljenica: prirunik za rad po HNOS-u. Split: Servis
obrazovnog standarda
16. Radeka, I. i Sori, I. (2006.), Zadovoljstvo poslom i profesionalni status nastavnika,
Napredak, 147 (2), str. 161-177
17. Slaviek, M. i Luka, . (2006.), Primjena HNOS-a u osnovnoj koli. Zagreb:
kolska knjiga
18. Smeri, T. (2005.), Menadersko-poduzetnika elita - zadovoljstvo poslom i procjene
vanosti aspekata posla. u: engi, D. (ur.), Menadersko-poduzetnika elita i
modernizacija: razvojna ili rentijerska elita? Zagreb: Institut drutvenih znanosti
Ivo Pilar
19. Statistiki ljetopis Hrvatske 2006. Zagreb: Dravni zavod za statistiku
20. Zarevski, P., Kujundi, S. i Lasi, A. (2002.), Opa informiranost pripadnika
razliitih socio-demografskih skupina. Revija za sociologiju, 33 (3-4), str. 159-168
21. Zrinak, S.; Baloban, S.; rpi, G. (2000.), Dostojanstvo ovjeka i rad. Bogoslovska
smotra, 70 (2), str. 443-470
22. itko, B. (2005.), Oblikovanje nastavnih sadraja prema HNOS-u iz informatike za
osnovne kole. u Kosinac, Z. (ur.), Zbornik radova. Split: Fakultet prirodoslovnomatematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, str. 47-60
23. X X X, (2005.), Vodi kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu kolu.
Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

157

. Pili, D. Vrdoljak: Nastavnici i drutvo...

k. vjesn. 58 (2009.), 2, 149-158

UDK: 371.15(047.31)
Preliminry comunication
Accepted: 5. 5. 2009.
Confirmed: 19. 5. 2009.

TEACHERS AND THE SOCIETY OF KNOWLEDGE:

THE LEVEL OFINFORMATION AND
TEACHERS SATISFACTION
Prof. dr. sc. ime PILIC
Doris VRDOLJAK
UNIVERSITY OF SPLIT
FACULTY OF PHILOSOPHY
DEPARTMENT OF SOCIOLOGY

Summary: Today, both in Europe and Croatia, the bibliography and official documents
inform us about the society of knowledge. Such society, besides the producers of
knowledge implies its transmittersas well. The social task of teachers is indeed the
transfer of knowledge and culture from older to younger generations.
This work briefly analyzes the results of an empirical research, whose purpose was
to determine whether teachers of primary schools were adequately informed with the
purpose and the content of the CNES (Croatian National Educational Standard),
and at which extent they were satisfied with their work and their salary. The poll was
conducted in September and October of 2006, and included the sample of 780 teachers
in mid Dalmatia. The degree of satisfaction was measured by the scale of five degrees. It
was established that, during the poll, 80 percent of teachers were satisfied with their work
and barely 24, 5 percent with their payment. The differences in age, active life, gender
and the area, in which the teachers live, were established, and this issue is discussed more
thoroughly in this work.
Key words: the society of knowledge, the level of information about CNES, teachers,
satisfaction with payment, satisfaction with work.

158