Geodetski fakultet, dr. sc. J.

Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

7. ELEMENTARNE FUNKCIJE
Meu funkcijama koje su dane formulom vanu ulogu imaju takozvane elementarne funkcije.
Poznavanje svojstava elementarnih funkcija omoguit e lake svladavanje gradiva matematike analize i rjeavanje mnogih zadataka tehnike prirode. Razmotrit emo kao prvo osnovne
elementarne funkcije.
Osnovne elementarne funkcije su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

polinomi,
racionalne funkcije,
eksponencijalne funkcije,
logaritamske funkcije,
opa potencija,
trigonometrijske funkcije,
ciklometrijske funkcije.

Elementarne funkcije su funkcije koje se mogu dobiti iz osnovnih elementarnih funkcija

pomou konanog broja aritmetikih operacija (+, -, , :) i konanog broja kompozicija
elementarnih funkcija.
Osim navedenih osnovnih obradit emo i sljedee elementarne funkcije:
8. hiperbolne funkcije,
9. area funkcije.
Algebarske funkcije su one elementarne funkcije koje su dane pomou kompozicije
racionalnih funkcija, potenciranja s racionalnim eksponentom i sa etri osnovne raunske
operacije.
Transcedentne funkcije su one elementarne funkcije koje nisu algebarske. Tu spadaju
eksponencijalne, logaritamske, trigonometrijske, ciklometrijske, hiperbolne i area funkcije.
Polinomi
Polinomi su funkcije oblika
pn ( x ) = an x n + an 1 x n 1 + L + a1 x + a0 ,
n N , ai R, i = 0 ,K ,n
ai koeficijenti lanova polinoma
an 0 polinom n tog stupnja

pn : R R

p 0 ( x ) = a 0 , a 0 0 polinom nultog stupnja, tj. konstanta

68

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

Pod nultokom funkcije f ( x ) podrazumijevamo broj x0 za koji funkcija poprima vrijednost

nula, tj. f ( x0 ) = 0 .

Nultoke polinoma p n ( x ) su one vrijednosti od x za koje je p n ( x ) = a n x n + L + a1 x + a 0 = 0 .

Bez dokaza navodimo neka svojstva polinoma:

-

Dva polinoma po varijabli x identino su jednaka ako i samo ako su koeficijenti jednako
visokih potencija meusobno jednaki.
Svaki se polinom n-tog stupnja moe rastaviti u produkt od n linearnih faktora:
p n ( x ) = a n ( x x1 )( x x 2 )L ( x x n ) ,
gdje su x1, x2,, xn nultoke tog polinoma koje mogu biti realni i kompleksni brojevi.
Ako su neki od njh meusobno jednaki, govorimo o viestrukim nultokama. Za
kompleksne nultoke vrijedi da dolaze u paru, tj. ako je x1 = a + ib nultoka polinoma
onda je i konjugirano kompleksni broj x1 = a ib nultoka tog polinoma i ima istu
viestrukost.

Primjer: Faktorizacija polinoma.

a) p3 ( x ) = x 3 + x 2 4 x 4 = x 2 ( x + 1) 4(x + 1) = (x + 1)(x 2 4 ) = ( x + 1)( x + 2 )( x 2)
b) p4 ( x ) = x 4 3x 2 4 = x 4 4 x 2 + x 2 4 = x 2 (x 2 4) + (x 2 4) = (x 2 4 )(x 2 + 1) =
= ( x 2 )( x + 2 )( x i )( x + i )

Racionalne funkcije

Racionalne funkcije su funkcije oblika

Pn ( x )
, gdje su Pn ( x ) i Qm ( x ) polinomi stupnja n, odnosno m, koji nemaju
Qm ( x )
zajednikih nultoaka.
f (x ) =

n < m prava racionalna funkcija,

n m dijeljenjem brojnika s nazivnikom funkciju moemo napisati u obliku
polinoma i prave racionalne funkcije.

Domena: Skup svih realnih brojeva osim nultoaka polinoma Qm ( x ) u nazivniku.

Kodomena: R
Nultoke funkcije su nultoke polinoma u brojniku, tj. rjeenja jednadbe Pn ( x ) = 0 .
Nultoke polinoma u nazivniku nazivamo polovima racionalne funkcije.
Prema tome da li se radi o jednostrukoj ili viestrukoj nultoki funkcije (polu), govorimo o
nultoki (polu) prvog ili vieg reda. Osim toga, nultoke (polovi) funkcije mogu biti
parnog i neparnog reda, ovisno o tome dali im je kratnost paran ili neparan broj.

69

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

Pn ( x )
?
Qm ( x )
1. Odrediti nultoke funkcije f. U okolini nultoke parnog (neparnog) reda funkcija ne
mijenja (mijenja) predznak.
2. Odrediti polove funkcije f i u njima nacrtati vertikalne pravce, koje zovemo vertikalnim
asimptotama funkcije.U okolini pola parnog (neparnog) reda funkcija ne mijenja (mijenja)
predznak.

Kako skicirati graf racionalne funkcije f ( x ) =

Grafovi nekih racionalnih funkcija:

y

2 x2 3 x + 5
y=
Hx + 2L Hx 1L Hx 3L

y=
1

1
2 0

x2 + 2
x3 + x2 4 x 4

-2 -1 0

y = 4 x 122
Hx 2L

y = 12 2
x
1
0

1
x

1 2

Rastav na parcijalne razlomke

Pn ( x )
na parcijalne razlomke znai prikazati je kao
Qm ( x )
A
(n 1) i 2 A + Bx n (n 1) , gdje je
zbroj jednostavnih racionalnih funkcija, npr.
n
( x x1 )
x + ax + b

Rastaviti racionalnu funkciju f ( x ) =

(x x1 ) linearan faktor a ( x
polinoma Qm ( x ) .

+ ax + b ) kvadratni faktor s negativnom diskriminantom,

70

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

Primjer: Rastavljane na parcijalne razlomke.

2 x 2 3x + 5
A
B
C
=
+
+
( x + 2 )(x 1)( x 3)
a)
(x + 2)(x 1)(x 3) (x + 2) (x 1) (x 3)
2 x 2 3x + 5 = A( x 1)( x 3) + B( x + 2 )( x 1)(x 3) + C (x + 2)( x 1)
2 x 2 3x + 5 = A(x 2 4 x + 3) + B (x 2 x 6) + C (x 2 + x 2)
2 x 2 3x + 5 = x 2 ( A + B + C ) + x( 4 A B + C ) + (3 A 6 B 2C )
A+ B+C = 2

sustav triju jednadbi s tri nepoznanice: 4 A B + C = 3

3 A 6 B 2C = 5

rjeenje sustava: A =

19
2
7
, B= , C=
15
3
5

19
2
7

2 x 2 3x + 5
3 + 5 .
= 15 +
rastav na parcijalne razlomke:
(x + 2)(x 1)(x 3) (x + 2) (x 1) (x 3)

b)

(x 2) (x
2

+1

A
B
Cx + D
2
+
+ 2
(x 2) x 2 + 1
2
(x 2) (x 2) x + 1

1 = A(x 2)(x 2 + 1) + B (x 2 + 1) + Cx + D( x 2)

1 = x 3 ( A + C ) + x 2 ( 2 A + B 4C + D ) + x( A + 4C 4 D ) 2 A + B + 4 D
A+C = 0

2 A + B 4C + D = 0

sustav etiriju jednadbi s etiri nepoznanice:

A + 4C 4 D = 0

2 A + B + 4D = 1
rjeenje sustava: A =

4
1
4
3
, B= , C=
, D=
25
5
25
25

rastav na parcijalne razlomke:

4
3
4
1
x+
25 +
5
+ 25 2 25 .
=
2
2
x +1
x + 1 (x 2) (x 2)

(x 2)2 (

Eksponencijalne funkcije

Funkciju oblika f ( x ) = a x , a > 0 , a 1 , zovemo eksponencijalnom funkcijom baze a.

71

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

Svojstva eksponencijalnih funkcija:

1. Domena: R;
2. Skup vrijednosti: Skup svih pozitivnih realnih brojeva, tj. R+;
tj. a x1 + x2 = a x1 a x2 ;
3. f ( x1 + x2 ) = f ( x1 ) f ( x2 ) ,
4.

f ( x1 x2 ) = f ( x1 ) : f ( x2 ) ,

tj. a x1 x2 = a x1 a x2 =

5.

f (0) = 1,

tj. a 0 = 1 ;

6.

(a )
x1

x2

a x1
;
a x2

= a x1x2 ;

7. Bijekcija sa R na R+;
8. a > 1 f je strogo rastua funkcija;
9. 0 < a < 1 f je strogo padajua funkcija.
Grafovi nekih eksponencijalnih funkcija:
y

y=10x

y=ex
y=

x=

1 =J 1 Nx
x

y=J

1 x
N
10

Logaritamske funkcije

Inverznu funkciju eksponencujalne funkcije g ( x ) = a x , zovemo logaritamskom funkcijom

baze a i oznaavamo f ( x ) = log a x , a > 0, a 1.
Vrijedi:
log a x = y x = a y ,
g ( f ( x )) = x , tj. a

log a x

i za njihove kompozicije:

= x , x > 0 ,

f ( g ( x )) = x , tj. log a a x = x , x R .

Svojstva logaritamskih funkcija:

1. Domena: Skup svih pozitivnih realnih brojeva, tj. R+;
2. Skup vrijednosti: R;
tj. log a ( x1 x2 ) = log a x1 + log a x2 , x1 ,x2 > 0 ;
3. f ( x1 x2 ) = f ( x1 ) + f ( x2 ) ,
4.
5.

x
f 1 = f ( x1 ) - f ( x2 ) ,
x2
f (1) = 0 ,

x
tj. log a 1 = log a x1 log a x2 , x1 ,x2 > 0 ;
x2
tj. log a 1 = 0 ;

72

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

6.

Predavanja iz Matematike 1

f ( xn ) = n f ( x ) ,

tj. log a x n = n log a x, x > 0 ;

7. Bijekcija sa R+ na R;
8. a > 1 f je strogo rastua funkcija;
9. 0 < a < 1 f je strogo padajua funkcija;
log b x
10. log a x =
, x > 0 , a ,b > 0 , a ,b 1 .
log b a
Ovu vezu logaritama po razliitim bazama emo dokazati.
Iz a x1 = y i b x2 = y x1 = log a y i x 2 = log b y .
Tada je

a x = b log b a

= b x log b a , tj. log b a x = x log b a .

a x1 = y x1 log b a = log b y = x 2 , odnosno

log b y
log a y = x1 =
, odakle slijedi tvrdnja.
log b a
11. Iz prethodne, dokazane jednakosti, za x = b, slijedi log a b =

1
.
log b a

Neke specijalne baze:

Ako je baza a = 10, piemo y = log x umjesto y = log 10 x , i zovemo dekadski logaritam.
Ako je baza a = e, piemo y = ln x umjesto y = log e x , i zovemo prirodni logaritam.
Veza dekadskih i prirodnih logaritama (prema 10.):
1
ln x
1
log x =
=
= log e = 0.4342944819...
ln x = M ln x , M =
ln 10 ln 10
ln 10
Grafovi nekih logaritamskih funkcija:
y

y=lnx
1
0

y=log10 x
x

x
y=log10x1 = log10 x

y=lnx1 = ln

Opa potencija

Opom potencijom nazivamo funkciju

f ( x ) = x c = ( eln x ) = ec ln x , x > 0, c R.
c

f : R+ R+

73

1
= lnx
x

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

1
Na primjer: x, x 3 , , x 2 , 3 x 2 ,K .
x
Grafovi funkcija x a x n i x a x n , n N.

Grafovi funkcija x a x n , n N, kao inverznih funkcija od x a x n .

Trigonometrijske funkcije
Sinus

Oznaka: sin
sin : R [ 1,1]
Graf:

y
y=sinx
y=1

1
0

y=1

74

3
2

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

Svojstva:
1. sin ( x ) = sin x , tj. sin je neparna funkcija
2. sin ( x ) = sin ( x + 2k ) , k Z , tj. sin je periodina funkcija s periodom 2
3. sin je surjektivna funkcija
Kosinus

Oznaka: cos
cos : R [ 1,1]
Graf:

y
y=cosx
y=1

0
y=1

3
2

Svojstva:
1. cos ( x ) = cos x , tj. cos je parna funkcija,
2. cos ( x ) = cos ( x + 2k ) , k Z , tj. sin je periodina funkcija s periodom 2,
3. cos je surjektivna funkcija.
Tangens

Oznaka: tg
sin x
, cos x 0
tgx =
cos x

tg : R \ + k k Z R

2
Graf:

y
y=tgx

3
2

Svojstva:
1. tg ( x ) = tgx , tj. tg je neparna funkcija,
2. tg ( x ) = tg ( x + k ) , k Z , tj. tg je periodina funkcija s periodom .

75

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

Kotangens

Oznaka: ctg
cos x
ctgx =
, sin x 0
sin x
c tg : R \ {k k Z } R
Graf:

y=ctgx

3
2

5
2

Svojstva:
1. ctg ( x ) = ctgx , tj. ctg je neparna funkcija,
2. ctg ( x ) = ctg ( x + k ) , k Z , tj. ctg je periodina funkcija s periodom .
Jo neka vana svojstva trigonometrijskih funkcija

1.

2.

3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

sin ( x y ) = sin x cos y cos x sin y

adicione formule
cos ( x y ) = cos x cos y sin x sin y
tgx tgy
tg ( x y ) =
1 m tgx tgy
ctgx ctgy m 1
c tg ( x y ) =
ctgy ctgx
sin 2 x + cos 2 x = 1
sin 2 x = 2 sin x cos x
cos 2 x = cos 2 x sin 2 x
1
sin x sin y = cos ( x y ) cos ( x + y )
2
1
cos x cos y = cos ( x y ) + cos ( x + y )
2
1
sin x cos y = sin ( x y ) + sin ( x + y )
2
x+ y
x y
sin x + sin y = 2 sin
cos
2
2
x+ y
x y
sin x sin y = 2 cos
sin
2
2

76

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

x+ y
x y
cos
2
2
x+ y
x y
12. cos x cos y = 2 sin
sin
2
2
11. cos x + cos y = 2 cos

Ciklometrijske funkcije
Arkussinus

Promatramo restrikciju funkcije f ( x ) = sin x na interval , :
2 2

Sin = sin , : , [ 1,1] .
2 2

2 2
Funkcija Sin je strogo rastua bijekcija. Definiramo njenu inverznu funkciju sa:

arcsin = Sin 1 :[ 1,1] , .
2 2
Graf funkcije y = arcsin x

x
1

Dakle,

sin ( arcsin x ) = x,

x 1,

arcsin ( sin x ) = x, x , .
2 2
Napomena:

Uoimo da je funkcija f ( x ) = sin x strogo monotona na svakom od intervala

2 + k , 2 + k , k Z i da se svaki od njih preslikava na interval [ 1,1] . Dakle, na svakom

bi se od njih mogla definirati pripadna inverzna funkcija i sve bi te funkcije bile meusobno
razliite.

77

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

Arkuskosinus
Promatramo restrikciju funkcije f ( x ) = cos x na interval [ 0, ] :

Cos = cos

[0 , ] :

[0, ] [ 1,1] .

Funkcija Cos je strogo padajua bijekcija. Definiramo njenu inverznu funkciju sa:
arccos = Cos 1 : [ 1,1] [ 0, ] .

Graf funkcije y = arccos x

x
1

Dakle,

cos ( arccos x ) = x, x 1,
arccos ( cos x ) = x, x [ 0 , ] .

Vrijedi napomena kao i u prethodnom sluaju.

Arkustangens

Promatramo restrikciju funkcije f ( x ) = tgx na interval , :
2 2

Tg = tg , : , R .

2 2
2 2
Funkcija Tg je strogo rastua bijekcija. Definiramo njenu inverznu funkciju sa:

arc tg = Tg 1 : R , .
2 2
Graf funkcije y = arctg x

y
2

1
0

78

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

tg ( arctgx ) = x, x R,
Dakle,

arctg ( tgx ) = x, x , .
2 2

Arkuskotangens
Promatramo restrikciju funkcije f ( x ) = ctgx na interval ( 0, ) :
Ctg = c tg

( 0 , ) :

( 0, ) R .

Funkcija Ctg je strogo padajua bijekcija. Definiramo njenu inverznu funkciju sa:
arc ctg = Ctg 1 : R ( 0 , ) .

Graf funkcije y = arcctg x

2
1

Dakle,
ctg ( arcctgx ) = x, x R,
arcctg ( ctgx ) = x, x ( 0, ) .
Hiperbolne funkcije

Sinus hiperbolni

Kosinus hiperbolni

Oznaka: sh
e x e x
shx =
,
2

Oznaka: ch
e x + e x
chx =
,
2

sh : R R

ch : R [1, + )

Svojstva:

Svojstva:

1. sh 0 = 0,
2. sh ( x ) = sh ( x ) ,

1. ch 0 = 1,
2. ch ( x ) = ch ( x ) ,

tj. sh je neparna funkcija,

3. sh je strogo rastua bijekcija.

tj. ch je parna funkcija,

3. ch strogo raste na intervalu [ 0,+ ) ,
ch strogo pada na intervalu ( , 0] ,
4. ch je surjektivna funkcija.

79

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

Graf funkcije y = shx :

Graf funkcije y = chx :

y

1
0

1
0

Tangens hiperbolni

Kotangens hiperbolni

Oznaka: th
shx e x e x
thx =
=
,
chx e x + e x
th : R ( 1,1)

Oznaka: cth
chx e x + e x
cthx =
=
,
shx e x e x
cth : R \ {0} R \ [ 1,1]

Svojstva:

Svojstva:

1. th ( x ) = th ( x ) ,

1. cth ( x ) = cth ( x ) ,

tj. th je parna funkcija,

2. th je strogo rastua bijekcija.

tj. cth je parna funkcija,

2. cth je strogo padajua bijekcija.

Graf funkcije y = thx :

Graf funkcije y = cthx :

x
0

Jo neka svojstva hiperbolnih funkcija

sh ( x y ) = shx chy chx shy

ch ( x y ) = chx chy shx shy

thx thy
2. th ( x y ) =
1 thx thy
1.

adicione formule

80

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

3. cth ( x y ) =

Predavanja iz Matematike 1

1 cthx cthy
cthx cthy

4. ch 2 x sh 2 x = 1
5. sh 2 x = 2 shx chx
6. ch2 x = ch 2 x + sh 2 x
2thx
7. th2 x =
1 + th 2 x
1 + cth 2 x
8. cth2 x =
2cthx
1
9. s hx s hy = c h ( x + y ) c h ( x y )
2
1
10. c hx c hy = c h ( x + y ) + c h ( x y )
2
Area funkcije

Area funkcije su inverzne funkcije hiperbolnih funkcija.

Area sinus hiperbolni

Oznaka: Arsh
Arsh = sh-1 : RR
Graf funkcije y = Arshx :
y

1
1

Izvod formule za Arsh kao inverzne funkcije od sh:

e x e x
e y e y
y = shx =
x=
2
2
1
2x = e y y e y
e
y
2y
e 2 xe 1 = 0

(e )
y

1,2

2x 4x2 + 4
= x x2 + 1
2

81

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

Logaritmiranjem posljednje jednakosti i odabirom pozitivnog predznaka zbog podruja

definicije funkcije ln, slijedi

y = ln x + x 2 + 1 , tj.

Arshx = ln x + x 2 + 1 .
Area kosinus hiperbolni

Oznaka: Arch
Funkcija f ( x ) = chx nije bijektivna (injektivna) funkcija, pa emo promatratu njenu
restrikciju na interval [ 0,+ ) :
Ch = ch

[0, + ) [1, + ) .

[0 ,+ ) :

Funkcija Ch je strogo rastua bijekcija.

Definiramo njenu inverznu funkciju:
Arch = Ch 1 :[1, + ) [ 0, + ) .

Graf funkcije y = Archx :

y

1
0

Izvod formule za Arch kao inverzne funkcije od Ch:

y = Ch x =

e x + e x
2

e y + e y
2
1
2x = e y + y ey
e
y
2y
e 2 xe + 1 = 0

x=

(ey )

1,2

2x 4x2 4
= x x2 1
2

82

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

Logaritmiranjem posljednje jednakosti i odabirom pozitivnog predznaka zbog podruja

definicije funkcije Ch-1, tj. x 1, y 0 e y 1 e y = x + x 2 1 , slijedi

y = ln x + x 2 1 , tj.

Archx = ln x + x 2 1 .
Analogno, za Ch = ch

( ,0] :

( ,0] [1, + )

moemo definirati njenu inverznu funkciju

Arch = Ch 1 :[1, + ) ( , 0] , sa Archx = ln x x 2 1 .

Area tangens hiperbolni

Oznaka: Arth
th : R (-1, 1)
Arth = th-1 : (-1, 1) R
Graf funkcije y = Arthx :
y

1
1

Izvod formule za Arth kao inverzne funkcije od th:

shx e x e x
y = thx =
=
chx e x + e x

e y e y
x= y
e + e y
1
1

x ey + y = ey y
e
e

x ( e 2 y + 1) = e 2 y 1

e 2 y ( x 1) = (1 + x )
e2 y =

1+ x
1 x

Logaritmiranjem posljednje jednakosti slijedi

83

ey

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki

Predavanja iz Matematike 1

1+ x
2 y = ln
, tj.
1 x
1 1+ x
1+ x
,
Arthx = ln
= ln
2 1 x
1 x

( x < 1) .

Area kotangens hiperbolni

Oznaka: Arcth
cth : R \{0} R \[-1, 1]
Arcth =cth-1 : R \[-1, 1] R \{0}
Izvod formule za Arcth kao inverzne funkcije od cth:
y = cthx =

chx e x + e x
e y + e y
= x

x
=
shx e e x
e y e y
1
1

x ey y = ey + y ey
e
e

x ( e 2 y 1) = e 2 y + 1

e 2 y ( x 1) = x + 1
x +1
x 1
Logaritmiranjem posljednje jednakosti slijedi
x +1
2 y = ln
, tj.
x 1
1 x +1
x +1
Arcthx = ln
= ln
,
2 x 1
x 1
e2 y =

( x > 1) .

Graf funkcije y = Arcthx :

y

1
1

84