Elif lam mim (1)

O znaenju ovih rijei, postoji vie miljenja:

1. Miljenje da su ovo nejasni ajeti, ije znaenje zna i poznaje samo Allah
subhanehu we te'ala,
a ne poznaje ga ni Dibril, ni Poslanik sallalahu alejhi we sellem i nije dolo u
sunnetu da je poslanik pojanjavao ovo.
2. Miljenje da su to najvea Allahova imena i ovo je batil miljenje koje se
pripisuje Ibn Abbasu i Aliji ra.
3. Miljenje da je ovo izazov arapima, u smislu da im je reeno ovo su harfovi
kojima vi govorite pa hajde vi doite s neim slinim ovom. Ovaj stav se
pripisuje Ibn Tejmiji, Ibn Qajjimu, Ibn Kesiru i drugim.
Arapi kada bi uli uenje Kur'ana, bjeali bi, pravili bi buku, haljine bi stavljali u
svoje ui, a svojoj eljadi bi zabranjivali da posjeuju mjesta gdje se ui iz
bojazni da ne bi vjernici postali i osnova je da se nevjernici boje Kur'ana. Pa
kada bi uli ajete poput ovog oni bi u uenju zastali da vide o emu se radi.
Slabost ovog miljenja je u tome to su poeci sura El-Bekare i Alu Imran
objavljeni u Medini, a ne u Mekki.
4. Miljenje da se ovim harfovima htjelo ukazati na dio rijei, pa se navodi da
je Ibn Abbas rekao
'Elif je skraenica od ili incijal za Allah, Lam je za Dibril a Mim za Muhammed,
a neki kau Elif je za Allah, Lam za El-Latif i Mim za Medid.
5. Miljenje da ovi ajeti ukazuju na nedostinost (ida'z) Kur'ana odnosno da
su stvorenja nemona da ga dostignu i oponaaju. Kao dokaz tome navode
da se nakon ovih harfova spominje Kur'an. Meutim u surama Nun i suri
Merjem i u jo nekim to nije sluaj da odmah nakon ovih harfova dolaze
ajeti o Kur'anu, meutim poslije se ipak spominje kao to kae Uzvieni
Allah I spomeni u knjizi Merjemu.
Ispravno je a Allah najbolje zna da je ovo izazov nevjernicima u Mekki i Medini
i ono to je jako bitno jeste to da Kur'an nije nauni izazov nego izazov sa
strane jezika.
Mekelijama je reeno doite sa surom kao to je Kur'anska, a
medinelijama je kazano : doite sa surom slinom kur'anskoj.
Ova dva izazova su shodno govornoj i jezkoj moi, pa su mekkelije bile na
vrhuncu poznavanja arapskog jezika, za razliku od ehlul-kitabija i idova koji
su ivjeli u Medini. Ovo je izazov koji traje do Sudnjeg Dana ljudima i
dinnima.

Ovo je Knjiga, u koju nema sumnje, uputa je onima koji se Allaha

boje
(Prijevod znaenja El-Bekare,2)
je pokazna zamjenica za daljinu a haa-za je pokazna zamjenica za
Izraz
blizinu.
Uenjaci su se razili koja je to knjiga koja je spomenuta u ovom ajetu, neki su
rekli da je to Levhi Mahfuz, zatim Knjiga koja je iznad Ara, Knjiga dobrih i
loih djela. Najispravnije miljenje je da je to Kur'an.
Od mudiza, te od Allahove mudrosti i savrenog znanja jeste to da je ovaj
ajet vid simulacije, poticaja, ohrabrenja i uvjerenja da je ovo knjiga od Allaha,
tj. Knjiga u koju italac ne treba da sumnja, te da je njen sadraj i njeni ajeti
isti i jasni haqq/istina.
Kur'an je objavljen a nije stvoren.
Huda ili uputa se djeli:

Na uputu pokazivanja, prenoenja, ukazivanja i objanjavanja

Na uputu da neko zavoli uputu i ustraje na tome.

Prva vrsta upute je dostupna svima, a druga je svojstvena Allahu azze ve

delle, jer on upuuje
ljude, one koje On hoe.
Najvea blagodat je uistinu uputa. Kur'an je uputa svima al je
prihvataju samo bogobojazni.
U ovom ajetu je reeno da je uputa bogobojaznim, a u 115 ajetu je dolo da
je on uputa ljudima, pa ovdje kao da se iareti da su bogobojazni narod, a da su
ostali bezvrijedni i da su nita.
Onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i molitvu uspotavljaju i koji
budu udjeljivali od onoga to im Mi budemo davali (Prijevod znaenja
El-Bekare,3)
Ovdje nije doao izraz obavljaju nego je dolo uspostavljaju namaz/molitvu.
Uspostaviti molitvu znai da se to stalno ini sa njenim ruknovima i artovima u
njegovo vrijeme sa sunnetima na propisan nain.

Ulazak u namaz, tj. uspostavljanje biva poetnim tekbirom, neki kau da je to

ikamet.
Namaz je u osnovi jeziki dova, a erijatski je poseban vid klanjanja Allahu
tebareke ve te'ala.
i oni koji vjeruju u ono to je objavljeno tebi, i u ono to je objavljeno
prije tebe i koji vrsto vjeruju u ahiret (Prijevod znaenja El-Bekare,4)
Neki mufesiri kao povod objave ovog ajeta spominju uglednog idovskog
uenjaka Abdullaha Ibn Seleme koji je primio islam. Abdullah ibn Selame
pripovjeda da su ljudi pohrlili Poslaniku a.s pa je i on krenuo ka njemu. Kad ga je
vidio, znao je da to nije lice laova. Poslanik je prvo rekao ljudima: ' O ljudi irite
selam meu vama i hranite gladne i klanjajte nou dok ljudi spavaju, ui ete u
Dennet.
Svojstvo vjernika je da vjeruju u knjige objavljene prije Kur'ana za razliku od
krana i idova koji nisu imali tu osobinu.
Krani i idovi su tvrdili da vjeruju u gajb, da obavljaju molitvu i da udjeljuju, a
Allah Mudri je ovim ajetom istjerao iz srca njihovih istinu jer su oni nakon toga
kazali da oni Mi vjerujemo samo u ono to je objavljeno nama.
Odavde se zakljuuje i mudrost je u tome to je muslimanu dozvoljena kranka a
kraninu nije dozvoljena muslimanka. Razlog je u tome to musliman vjeruje u
njenog Poslanika tj. Isaa a.s, a kranin ne vjeruje u Muhammeda sallalahu alejhi
we sellem. Onaj ko ne vjeruje u Isaa, takav je kafir. Druga stvar je i ta to je ena
na vjeri mua.
Hadis o 104 knjige koje su objavljene, te 50 suhufa je nitavan i moe vrlo lahko
biti da je laan zbog ravije koji je metruk. Ovaj hadis inae biljei Ibn Hibban.
Muslimani vjeruju u prijanje knjige na nain da vjerujemo da su one od Allaha
tebareke ve te'ala.
Kada su u pitanju erijati poslanika prije nas imamo slijedea pitanja :
1. Pitanja koja je na erijat potvrdio i to je na erijat bez razilaenja
2. Pitanja koja je na erijat dokinuo/derogirao i to nije na erijat bez
razilaenja
3. Pitanja koja su spomenuta i potvrena da su od prijanjih naroda i to je
potvreno Kur'anom ili sunnetom da je bio njihov erijat, a preueno je
i nije potvreno da je na.
U ovom ajetu nije dolo vjeruju u Sudnji Dan, nego vjeruju u Ahiret da bi se
ukazalo na vanost pripremanja za Ahiret.
To su oni koji su na uputi Gospodara svoga i to su oni koji su spaeni
(5)
(Prijevod znaenja El-Bekare,5)

Allah je taj koji daje uputu, pa vjernici govore: ' Hvala Uzvienom Allahu na
ovome emu nas je uputio, a mi ne bismo bili na uputi da nas On nije uputio'.
Ovaj ajet je ujedno i odgovor sekti Kaderije koje kau da ovjek sam stvara svoj
iman.
Uspjeh znai da se ovjek sauva neega ega se boji i da dobije neto to
oekuje, a to je da se sauva Vatre i da ue u Dennet, kao to Allah tebareke
ve te'ala kae : ko se sauva Vatre, a ue u Dennet, on je uspio.
Onima koji ne vjeruju, doista je svejedno opominjao ti njih il ne
opominjao, oni ne vjeruju (6)
(Prijevod znaenja El-Bekare,6)
Nevjerstvo spomenuto u ovom ajetu je terminoloki a ne jeziko, jer u jezikom
znaenje kefere znai prekriti neto, ali uvijek postoji veza izmeu jezikog i
terminolokog. Jedno od znaenja kufra je nezahvalnost, pa primjer toga jeste
nezahvalnost ena prema muu ili primjer uistinu je ovjek nezahvalan. Innel
insane le kefur i ovo spada u jeziko znaenje.
Neki uenjaci su postavili pravilo kako da se raspoznaje mali kufr od velikog, pa
su kazali : U sluaju da kufr doe sa odreenim lanom el onda je veliki kufr, a
ako doe bez odreenog lana onda je mali kufr. I ovo miljenje je Ibn Tejmije. U
prilog ovom stavu ne ide hadis kojeg biljee Ibn Hibban i Hakim gdje se kae da
Insani minel kufri billah, dvije su stvari od kufra u Allaha a to su vrijeanje
ovjekovog porijekla.....
Inzar u arapskom jeziku biva kada se ovjeku neim prijeti, biva zastraivan,
tj.opomena u zastraivanju. Pa se ovjek opominje zastraivanjem a nekad lijepim
savjetom.
Ljudi se ne odazivaju zbog jednog od 3 razloga:
1. Ne vjeruju onome koji govori
2. Da ono emu se poziva ne iziskuje njegovo interesovanje, tj. haber ga
ne interesuje
3. Zanima ga ono emu ga poziva, meutim postoji neto to je pree,
neto to je zaokupiralo njegov um.
Ti opomeni ako opomena bude koristila i ti samo opominje, a ti sa njima ne
vlada.
Ovaj ajet je opi ajet kojim se cilja posebna skupina, jer ima i onih koji e se
odazvati i koji se odazivaju, kao to je dolo ljudi se skupljaju oko vas to ne
znai da se svi ljudi skupljaju, nego da je to jedna skupina ljudi. Na pitanje koja je
to skupina, neki kau da su to voe ehlul-kitabija u to vrijeme.
Zapeatio je Allah srca njihova i ui njihove, a na oima njihovim je
koprena i njima pripada kazna golema (7)
(Prijevod znaenja El-Bekare,7)

Nakon to je u estom ajetu spomenuto nevjerovanje u ovom ajetu su spomenuti

razlozi njihova nevjerovanja a to su da im je Allah srca zapeatio, a Allah
subhaneh zna samo razlog toga.
Izrazi 'hatl' i 'taba' znae zapeaeno. Taba je jai vid peaenja od hateme, pa je
dolo u suri En-Nahl To su oni ija je srca i sluh i vid Allah zapeatio. U prvom
ajetu se povezivalo sa 'ala' pa je u drugom ajetu bilo dovoljno rei 'ala kulubihim'
i to je peat koji je prejak i koji iziskuje peat vida i sluha tako da se ne mora
spominjati 'ala', a ajet iz El-Bekare govori da moe biti zapeaeno uho ali ne i
srce, ili srce a ne i uho.
Srca nevjernika opisana su sa 10 opisa u Kur'anu
10. svojstvom El-Inkijat to znai poricati, nijekati Srca onih koji u onaj svijet ne
vjeruju poriu, oni se oholou razmeu (En-Nahl,22)
9. Svojstvom el-hamije arom/arom paganstva Kada su nevjernici srca svoja
arom punili, arom paganstva (E-Feth,26)
8. Svojstvom el- Iniraf to znai udaljavanje, bijeg Potom su se oni udaljili, Allah
srca njihova udaljuje, zato to su oni ljudi koji ne shvataju (Et-Tewba,127)
7. Svojstvom el-kasave to znai tvrdoa Teko onim ija su srca tvrda kad se
Allah spomene, oni su u pravoj zablud (Ez-Zummer,22) Ali vaa srca su poslije
toga postala tvrda (El-Bekare,74)
U vezi sa ovim ajetom Nasir Es-Sadi kae:' To jest vaa srca suu postala tvrda i
gruba tako da na njih ne djeluje savjet, a to se dogodilo nakon to ih je Allah
obasuo blagodatima i pokazao im mnogobrojne ajete, a to je ono to im je moralo
prouzrokovati njenost srca i njihovu predanost.
6.Svojstvom el-mevt to znai smrt Onaj ko je bio mrtav pa smo ga oivjeli,
odazvat e se oni koji uju (El-Enam,122)
5. Svojstvom er-rejn a to je prikrivanje A nije tako! Ono to su radili, prekrilo je
srca njihova(El-Mutaffin,14)
4. Svojstvom el-mered a to znai bolest. Njihova srca su bolesna (El-Bekare,10)
3. Svojstvom e-dik a to je tjeskoba. A onome koga eli u zabludi ostaviti- On
srce njegovo stegne i umornim uini(El-Enam,125)
2. Svojstvom el-hatm
1. Svojstvom et-taba
Katade kae da je njima zavladao ejtan jer su mu bili pokorni pa ne vide, ne uju
niti razumiju kao to Uzvieni kae. ' A kad oni skrenue, Allah uini da i njihova
srca skrenu ( Es-Saff,5)
Allah je taj koji stvara uputu i zabludu i ovaj ajet je dokaz tome. Muatezile tvrde
da je to u ovjekovim rukama. Muatezile kau da Allah nije stvorio zlo.

Doao je jedne prilike beduin u damiju gdje su bile muatezile. Prije nego to je
uao u damiju, ostavio je svezanu devu, pa je devu neko ukrao. Zatim se obratio
ejhu u damiji koji je bio muatezila i obratio mu se rijeima Neko mi je ukrao
devu. Na to je ejh digao ruke i rekao Allahu ti nisi elio da deva bude ukradena
pa je ukradena, beduin ga je preknuo i rekao mu da mu nije potrebna njegova
dova, jer ako Allah elio da bude vraena moda nee biti vraena.
Isto tako je Ibn Ishak (afijski uenjak) doao na halku muatezila, pa mu je
muatezila rekao: Slavljen neka je Onaj koji je ist od runih djela, a Ibn Ishak mu
je uzvratio: Neka je slavljen Onaj u ijoj vlasti nee biti ono osim to On hoe
zatim je muatezila upitao: A jel Allah zadovoljan da mu bude neko nepokoran, da
li to Allah hoe? Ibn Ishak mu je kazao: A hoe li Allahu biti neko nepokoran
mimo Allahove volje?.
ovjek se moe pravdati kaderom kada je sve prolo, a nikako prije.
ovjek kada mu se neto dogodi, moe se pravdati kaderom u smislu ako ima
dvije injenice:
Ti ne zna ta ti je Allah odredio, ali zna ta Allah trai od tebe.
Kada je Musa a.s upitao Adema: Ti si taj koji je ljude izveo iz Denneta, pa mu je
Adem na to uzvratio: O Musa ti si jedan od onih koje je Allah odlikovao nad
ljudima i uinio ga od petorice najboljih i dao mu Tevrat, zar da me kori zbog
neega to mi je Allah propisao prije nego to me stvorio. Pa se ovdje Adem
opravdao kaderom, nakon to se zavrilo.
U ovom ajetu se ukazuje na vanost srca, jer dok ga Allah peati taj organ je jako
vrijedan.
Mnogobrojni su hadisi doli na temu srce.
Srce se spominje i kao fuad i sadr. Sadrek je spomenuto u suri el-Inirah.
Uenjaci uzimaju ovaj dokaz da je sluh vea blagodat od vida. Historija biljei
mnoge uenjake koji su bili slijepi ali ne i gluhonijemi.
Meu ehlisunnetom je bilo i onih koji su tvrdili da e Dehennem i Dennet jednog
dana nestati i ovo je uzeto iz 3 uoptena ajeta, meutim meu Allahovim
stvorenjima imaju ona koja nee nestati a to su Dennet i Dehennem.
Ibn Hazm kae da je kafir onaj ko tvrdi suprotno od idma'a.
Ima ljudi koji govore: Vjerujemo u Allaha i drugi svijet, ali oni nisu
vjernici (8)
(Prijevod znaenja El-Bekare,8)
Poslanik sallalahu alejhi we sellem kada je doao u Medinu iz Mekke u njoj je
zatekao dvije vrste ljudi.

Ljude koji nisu krili nevjerstvo i one koji su uli u islam al su pak krili svoje
nevjerstvo.
U Mekki nije bila skupina nevjernika koja je krila svoje nevjerstvo, nego su to
javno oitovali, jer su bili superiorniji od vjernika.
U Medini su ivjele ensarije iz plemena Evs i Hazred, te idovi podjeljeni u 3
plemena- 1. Benu Kajnuka 2. Benu Nadir i 3. Benu Kurejza.
Voa munafika je bio Abdullah ibn Ubejj ibn Selul, medinski prvak iz plemena
Hazred.
Mudahid kae da su 4ajeta o vjernicima, 2 o nevjernicima i 13 ajeta o
munaficima, to ukazuje na opasnost i podmuklost te skupine ljudi.
Rije insan moe da znai : 1. Onaj koji zaboravlja 2. Onaj koji se kree 3. Onaj
koji voli prijateljstvo 4.Ili onaj koji vidi od rijei annese.
Ovaj ajet je odgovor onima koji iman vezuju samo za rije i izgovaranje jezikom,
kao to su Keramije sekta nazvana po Abdullahu ibn Keramu koji kae da je iman
samo da kae La illahe illalah pa makar u srcu nevjerovao, a dokaz za ovo mu je
ajet Pa ih je Allah nagradio za ono to su kazali. Allahu se utjeemo od
pogrenog razumijevanja.
Oni misle da varaju Allaha i vjernike, iako ne osjeajui oni sami sebe
varaju (9)
(Prijevod znaenja El-Bekare,9)
Munafici su ubjeeni da varaju Allaha i kad kau da vjeruju ubjeeni su da e im
to koristiti. Na dan kada ih sakupi, oni e Mu se zaklinjati kao to se vama
zaklinju, mislei da e im to koristiti- Oni su doista pravi laljivci ( Prijevod
znaenja En-Muddele,18)
Glagol hada znai skrivati.
Allahovo svojstvo varanja ne posjeduje dvije komponente a to su zulum i la, a
koje posjeduju munafici.
Allah se opisuje svojstvom spletke u Kur'anu. Pa ko pokuava da prevari Onoga
koga je nemogue prevariti, taj vara samog sebe.

Allah u ovom ajetu munafike opisuje svojstvom neznanja, pa je ovo dokaz da

munafici nisu spoznali Allaha subhaneh. Osnova je da su munafici dahili, jer ih
Allah kae. i ne znajui.
Njihova srca su bolesna, a Allah njihovu bolest jo poveava- njih eka
bolna patnja zato to lau (Prijevod znaenja El-Bekare,10)
Nakon to je Allah kazao za munafike da su to oni koji nastoje da prevare Allaha i
vjernike, te ih opisao svojstvom neznanja i to da sami sebe varaju, Allah u ovom
ajetu govori zato su oni takvi, pa kae da su srca njihova bolesna i opisuje ih
svojstvom lai.
Dio ajeta 'u njihovim srcima je bolest'- Mered znai bolest i oznaava neodreenu
bolest, jer je dolo bez odreenog lana 'el'.
U ovom ajetu je rije mered dola dva puta bez odreenog lana 'el' a u
arapskom jeziku kada rije doe bez odreenog lana potom se ponovi jo
jedanput, onda je to neka druga rije, tj.prva i druga se razlikuju. Pa se u ovom
ajetu govori o dvije bolesti.
Bolest srca moe biti: Bolest sumnje, bolest prohtjeva/strasti, bolest nemorala i
bolest nijekanja.
Munafici su upali u svojstvo ubuhata, a ne ehevata.
Neki su uzeli ovaj ajet kao dokaz da je dozvoljeno doviti protiv munafika.
Dunejd navodi da su njihova srca obolila uslijed grijeha, a neki kau da ih je
Allah prepustio samim sebi.
Rije elimun oznaava neodreenu patnju i to je uoptena patnja i na ovom i na
onom svijetu.

Ulema se razila oko toga zato se nije Allahov Poslanik borio protiv munafika :
1. Zato to je samo on poznavao njihovo stanje
2. Omer r.a je traio od Poslanika da ubije Abdullaha ibn Ubejj Selula, pa mu
je Poslanik rekao: ' Nikako! Da ljudi priaju kako Muhammed ubija svoje
ashabe. ( Buhari,Muslim,Ibn Made..)
3. Da su ashabi bili sigurni od njihova erra.
Kad im se kae: 'Ne remetite red na Zemlji!- odgovaraju: 'Mi samo red
uspostavljamo'! (11)
(Prijevod znaenja El-Bekare,11)
EL-Fesad jeste nevjerovanje, licemjerje, grijeenje, prijateljovanje sa
nevjernicima, otkrivanje sramota i uhodenje je fesad. Fesad se suzbija imanom.
Dolaskom Muhammeda saws i Islama na Zemlji je red uspostavljen. I pravite
neres na Zemlji nakon to je red na njoj uspostavljen (Prijevod
znaenja El-A'raf,56)
U ovom ajetu Allah je munafike opisao kao one koji neredom red uspostavljaju i
kao one koji nisu skloni priznavanju.
Zar?! A uistinu, oni nered siju, ali ne opaaju (12)
(Prijevod znaenja El-Bekare,12)
Kada doe ela onda to znai da se slualac posebno mora skoncentrisati i
nauriti ui da bih posluao ono to e doi nakon toga jer je to jako vano.
Allah u ovom ajetu negira na 4 naina da je to uspostavljanje reda:
1.
2.
3.
4.

Sa ela
Zatim sa podebljanim Nunom
Dva puta sa oni da bi se ukazalo
Sa neodreenim lanom el-mufsidun tj.sa pravim znaenjem te rijei.

Ibn Abbas u vezi ovog ajeta kae da su to oni koji su naklonjeni nevjernicima s
ciljem poboljanja odnosa izmeu vjernika i nevjernika.