RASKLOPNA POSTROJENJA

II DIO
VODOVI I MREE

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

S A D R A J

1. VISOKONAPONSKI VODOVI..................................................................................... 3

1.1. Izvedba VN vodova.......................................................................................3

1.2. Prenosne mogunosti VN vodova................................................................. 4
1.3. Prirodna snaga VN vodova........................................................................... 6
1.4. Gubici u VN vodovima................................................................. 7
1.5. Parametri VN vodova....................................................................................8

2. SREDNJENAPONSKI VODOVI.................................................................................. 9

2.1. Izvedba SN vodova....................................................................................... 9

2.2. Strujna opteretivost SN vodova.................................................................. 11
2.3. Gubici u SN vodovima................................................................................12
2.4. Parametri SN vodova.................................................................................. 12
3. NISKONAPONSKI VODOVI......................................................................................14

3.1. Izvedba NN vodova.................................................................................... 14

3.2. Strujna opteretivost NN vodova..................................................................15
3.3. Gubici u NN vodovima............................................................................... 16
3.4. Parametri NN vodova................................................................................. 16

-2-

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

1. VISOKONAPONSKI VODOVI

Visokonaponski vodovi omoguavaju prenos velikih koliina elektrine energije od

elektrana (proizvodnja) do centara potronje, industrijskih zona i velikih specijalnih
potroaa, kao i povezivanje veeg broja elektrana, ime se omoguuje stvaranje velikih
elektroenergetskih sistema.
Oni pripadaju postrojenjima visokih i najviih napona u elektoenergetskom
sistemu, to se popularno u svakodnevnom ivotu naziva Prenos elektrine energije.

1.1. Izvedba VN vodova

Kao to je ve navedeno visokonaponski vodovi predstavljaju u uem smislu dio
elektroenergetskih postrojenja visokog napona , a slue za prenos elektrine energije.
Mogu biti izvedeni kao nadzemni vodovi, odnosno kao kablovski vodovi.
Da bi bolje razumjeli probleme prenosa elektrine energije moramo se upoznati sa
konstruktivnom izvedbom vodova za prenos elektrine energije.
Kod nadzemnih vodova vodii (uad) su ugraeni iznad zemlje i iznad dohvata, te
su preko izolatorskih lanaca objeeni na stubove. Stubovi namjenjeni da nose vodie
opremljeni su izolatorskim lancima i drugom opremom, dimenzionisani da statiki izdre
sve postavljene kriterijume u pogledu stabilnosti.

Po svojoj namjeni mogu biti:

nosivi stubovi (u trasi)
zatezni stubovi (na krajevima zateznog polja)
ugaono zatezni (na mjestima gdje se trasa lomi, odnosno mijenja smjer).

Po nainu izvedbe mogu biti:

elino reetkasti (najei sluaj kod nas)
betonski (starija izvedba)
drveni (imamo u Americi od specijalne grae)

-3-

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

Po nainu izgleda glave stuba, kod jednostrukih vodova, mogu biti:

jelka
portal (moe biti elino reetkasti usidreni ili H stub)
Y stub
maka

Po rasporedu vodia mogu biti:

jednostruki
u snopu (sa dva, tri, etiri i vie vodia za iju montau je potrebno imati i
odgovarajui pribor).
Usnopljeni vodii se koriste kod prenosa najviih napona kako bi se sprijeila pojava skin
efekta. Postoje i dvostruki prenosni vodovi koji se izvode na stubovima sa dvije trojke (2
puta po 3 vodia).

Nain izvedbe stubova za VN, kao i za SN i NN mree, prikazan je na slikama u Prilogu

br. 1 ovog materijala.

1.2 Prenosne mogunosti VN vodova

Kod svakog prenosnog sistema za odreene pogonske uslove postoje granice
mogunosti prenosa. Te granice za prenosne vodove su viestruke i specifine, sa vie
faktora koji utiu na prenosne mogunosti.
Svakako je neophodno znati ime je ograniena prenosna mo i ta je mogue
uiniti da se ogranienja ublae.

U osnovi imamo tri vrste ogranienja:

a) termika ogranienja
b) dielektrina ogranienja
c) ogranienja stabilnosti

-4-

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

a) Termika ogranienja prenosnih vodova ovisna su o temperaturi okoline,

vjetrovitosti, stanju vodia, istini trase, prethodnim optereenjima.

b) Dielektrina ogranienja. Sa stanovita izolacije, mnogi su vodovi projektovani

konzervativno. Pri definisanom nazivnom naponu, esto je mogue poveati uslove
normalnog pogona i za 10% njegovog iznosa.
Meutim, treba obratiti panju pri osiguranju uslova na ogranienja koje postavlja
pojava dinamikih prenapona. Treba osigurati zadovoljenje prihvatljivih uslova pojave
prenapona i velikih tokova snaga, jer eliminisanjem u veoj mjeri prenaponskih pojava
doprinosi poveanju iskoristivosti voda, a samim time prenosnih mogunosti.

c) Ogranienja stabilnosti. Znaajan je broj problema stabilnosti koji ograniavaju

prenosnu mo, kako sa stanovita ugla rotora sinhronih generatora, tako i sa stanovita
iznosa napona u voritima EES a.
To su prije svega:
prelazna stablnost
dinamika stabilnost
stabilnost stacionarnog stanja
slom frekvencije
slom napona

Sva navedena ogranienja mogue je ublaiti ugradnjom postrojenja novije

generacije, a svakako je vano naglasiti da poveanje prenosne moi nije mogue bez
ugradnje novih vodova ili nadogradnjom postojeih.

Na kraju moemo rei da prenosne mogunosti visokonaponskih vodova nisu samo

zavisne od presjeka vodia, duine voda i nominalnog napona, ve od jo niza drugih
faktora koje smo naveli u predhodnom izlaganju.
Da bi vod preneo maksimalnu snagu prema svom presjeku vodia i naponskom
nivou moraju biti ispunjeni i drugi uslovi, kao to je termiko ogranienje, dielektrino
ogranienje i ogranienje stabilnosti.

-5-

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

1.3 Prirodna snaga VN vodova

Prenos snage po visokonaponskim vodovima kako smo vidjeli u predhodnom
izlaganju zavisi od dosta faktora. Pored navedenih, veliki uticaj na prenos snage imaju
svakako parametri voda (aktivna otpornost, induktivnost, kapacitivnost i odvodnost),
napon na koji je prikljuen vod, izvedba dalekovoda, materijal vodia i drugo.
Svakako da od svih pogonskih stanja jedno stanje prenosa snage je specifino, a to
je stanje kada se dalekovodom (vodom) prenosi prirodna snaga voda. To je stanje u kome
su struja i napon du voda konstantni, tj. napon na poetku voda jednak je naponu na kraju
voda. Takav vod se esto naziva i vod bez gubitaka.
Pri tome je odnos napona i struje jednak talasnoj (karakteristinoj) impedansi voda,
a koja iznosi:

Z CV

L'
C'

[ ] ,

tj. vod je nakraju optereen karakteristinom ili talasnom impedansom.

Znaenje konstanti u predhodnoj jednaini su:
L ' - jedinini induktivitet voda
C ' - jedinini kapacitet voda

Prirodna snaga voda tada se moe iskazati jednainom:

PC U1 I1

U12
Z CV

Treba rei da prirodna snaga voda nije najvea snaga koju vod moe prenijeti i da u praksi
imamo prenos manje i vee snage od prirodne snage voda.
Ako imamo prenos snage manje od prirodne javljaju nam se naponi na kraju voda
vei od napona na poetku voda i tada se javljaju problemi sa visokim naponima na vodu,
tj. imamo poviena naponska stanja.
Kod prenosa snage vee od prirodne snage voda imamo uobiajeno stanje kada su
naponi na kraju voda manji od napona na poetku voda, tj. imamo realan vod sa gubicima.

-6-

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

1.4. Gubici u VN vodovima

Kod svakog pogonskog stanja nastaju gubici snage koje moemo odrediti iz razlike
aktivnih snaga na poetku i na kraju voda. Mjerei takvo pogonsko stanje nakon nekog
vremena dobie se gubici energije.
Ako pretpostavimo da su napon i faktor snage na kraju voda konstantni (to se moe
priblino uzeti) onda e gubici biti proporcionalni kvadratu prenesene aktivne snage.

P 3I 2 R

P2
R

2
U cos 2

uz cos 2 const.
U 2 const.

, za vod sa zanemarenim poprenim granama.

Opta jednaina za gubitke na prenosnom vodu glasi:

P

R ( P22 Q22 )
U 22

X ( P22 Q22 )
U 22

Moemo rei, da e uz istu prenesenu aktivnu snagu gubici biti manji ako je struja manja ,
a napon vei, i ako je reaktivna snaga na vodu manja.
Treba imati u vidu da je proraun gubitaka ipak sloeniji nego to se to na prvi
pogled ini.
U prvom redu imamo sluaj prenosa snage sa dva paralelna voda, prenos sanage sa
dugim vodovima, prenos snage sa vodovima razliitih presjeka vodia i drugo.
Za svaki od sluajeva vri se poseban proraun gubitaka. Obzirom da su reaktivni
parametri kod vodova visokog napona izraeniji (vei uticaj imaju induktivnost i
kapacitivnost), to isti utiu na gubitke u prenosnim vodovima.
Na smanjenje gubitaka snage u pogonu moemo uticati tako to emo teiti da imamo :
a) Optimalan prenos reaktivne snage (utie naroito na reim naponskih prilika)
(za male snage upotrijebiti prigunice, a za velike snage upotrijebiti statike kondenzatore
ili sinhrone kompenzatore).
b) Optimalan (ekonomski) izbor paralelnih vodova (male snage manji broj vodova, a
velike snage vei broj vodova).
c) Optimalna raspodjela optereenja
-7-

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

1.5. Parametri VN vodova

Parametri koji karakteriu visokonaponski vod su:
jedinini aktivni otpor, R1[ / km]
jedinini induktivitet, L1[ H / km]
jedinini kapacitet, C1[ F / km]
jedinina provodnost, G1[ S / km]
Brojane vrijednosti parametara voda zavise od svojstava materijala, sredine koja ih
okruuje, te od meusobnih geometrijskih odnosa dijelova voda.
U proraunima tokova snaga, naponskih prilika, gubitaka i drugih analiza ne
uzimaju se uvijek svi parametri voda.
Kod vodova niskog napona rauna se esto samo sa aktivnim otporom, kod vodova
srednjeg napona, zakljuno do 35[kV], sa aktivnim otporom i induktivitetom, dok kod
vodova za prenos elektrine energije , 110[kV] i vie, treba uzeti u proraunu i
kapacitivnost.
Za vodove najviih napona (220[kV], 400[kV], 750[kV], ...) treba se uobzriti u
proraunu i odvodnost. Proizilazi da su kod viih napona za prenos elektrine energije
dominantne reaktivne komponente i impedanse (reaktivni otpori), pa prema tome i kod
smanjenja gubitaka snage i padova napona u prenosnim vodovima treba raunati na
dominantni uticaj reaktivnih komponenti sistema.

-8-

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

2. SREDNJENAPONSKI VODOVI

Vodovi srednjeg napona su dijelovi elektrinih mrea koji povezuju postrojenja

istog nazivnog napona u srednjim transformatorskim stanicama.
Dijele se na:
a) Nadzemne (vazdune) vodove
b) Kablovske vodove

2.1. Izvedba SN vodova

a) Vazduni SN vodovi se sastoje od sljedeih dijelova:
faznih vodia
stubova
uzemljivaa stubova
izolatorskih lanaca
zatitnog ueta (kod vodova 35[kV] sa eljezno reetkastim stubovima)
Vodovi srednjeg napona izvode se najee na:
drvenim stubovima (uglavnom ova gradnja se naputa)
betonskim stubovima
eljezno reetkastim stubovima
Stubovi se dijele na:
linijske najei naziv je nosei stub, koji se ugrauju u ravnom dijelu trase
ugaono zatezni koji se ugrauju na lomnom dijelu trase, gdje trasa mijenja
smjer
zatezni (rasteretni) koji se ugrauju u ravnom dijelu trase, na kraju zateznih
polja
Izgled stubova je prikazan na slikama u Prilogu br. 1.
b) Kablovski SN vodovi
Kablovski vodovi mogu se podijeliti na:
troilne kablove
jednoilne kablove
-9-

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

Osnovni dijelovi kablova su:

fazni vodii
izolacija
vodljivi plat

Presjek troilnog kabla

Fazni vodii se izrauju u vidu ueta. Materijal od kojih se izrauju fazni vodii su
bakar i aluminijum.
Izolacija kablova dolazi iznad faznih vodia i najpoznatija je umreeni polietilen.
Vodljivi plat se nalazi iznad izolacije kablova. Ostvaruje se kao:
bezavna olovna ili aluminijumska cijev
omot iz okruglih bakarnih ica u vidu spirale preko kojih je omotana u suprotnom
smijeru tanka bakarna traka
Vodljivi plat kablova se uzemljuje na oba ili na jednom kraju.
Jednoilni kablovi imaju iste osobine, sastavne dijelove kao i troilni:

Presjek jednoilnog polietilenskog kabla

- 10 -

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

Polau se u ravnini sa meusobnim razmakom:

ili u trouglastom snopu:

Mogu se polagati u kanale pod zemlju ili pod morem. Takoe postoji mogunost polaganja
u betonske kanale, u cijevi, na konstrukcijama i kanalima iznad zemlje, i slino.

2.2. Strujna opteretivost SN vodova

Vodii u vazdunim vodovima nemaju izolaciju koja bi bila osjetljiva na
zagrijavanje, kao to je na primjer kod kablova, pa se zbog toga mogu znatno vie termiki
opteretiti. Pokazalo se da nadtemperatura vodia ne bi trebala prei +40C, a imajui u
vidu da u ljetnim uslovima temperatura vazduha dostie +40C, dobijamo temperaturu
vodia +80C. Smatra se da je to priblina granica do koje vodi jo ne gubi na
mehanikoj vrstoi.
Rijetko dolazimo u priliku da vazduni vod dimenzioniemo po kriterijumu
graninog zagrijavanja. Tako, recimo, imamo gustinu struje kod aluminijumskih vodia
reda veliine 1A/mm2 pa je nadtemperatura daleko ispod spomenute granice.
Svakako da ovome treba dodati materijal od koga je izraeno ue, tj. njegove parametre
(otpornost, induktivnost, kapacitivnost, provodnost), duinu voda, presjek voda,
konfiguraciju same mree (radijalni ili radijalno razgranati vod), ime moemo dobiti
sliku potpune opteretivosti voda.
Isto tako, kod ocjene tj. prorauna strujne optereenosti voda, moramo voditi rauna da li
se radi o vodu samo odreenog potroaa na kraju voda,

vodu koji je optereen

kontinualnim optereenjem ili vodu sa razgranato radijalnom mreom. Za sve nabrojane

sluajeve, snaga tj. opteretivost voda se mora raunati.
- 11 -

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

Prividna snaga voda iznosi:

Sv Pv jQv
gdje su uticajni parametri kako otpornost (R) du voda, tako i reaktivna otpornost voda
(X), tj. moramo raunati sa navedenim parametrima.
Trajno strujno optereenje kablova mora biti ogranieno kako ni na jednom mjestu
du kablovskog voda ne bi prekoraili temperaturu kritinu za kablove.

2.3. Gubici u SN vodovima

Sve to smo rekli o gubicima u prenosnim vodovima, moe se primjeniti i na

srednjenaponske vodove, imajui u vidu da se kao i kod razmatranja optereenja SN
vodova, mogu razmatrati i gubici koji se izraunavaju sa:
Pe2 Qe2
P 3I R
R
U2
2
e

Bitno je rei da su obe komponente zastupljene, kako omska (aktivna), tako i

reaktivna komponenta voda. Razlikujemo kratke i duge vodove, radijalne i radijalno
razgranate vodove. Ako imamo kratke vodove, reaktivna komponenta se moe zanemariti
pa uticaj ima samo aktivna komponenta.

2.4. Parametri SN vodova

Svaki vod karakteriu etiri parametra:
aktivna (omska) otpornost
induktivnost
kapacitivnost
provodnost

Ove parametre, kako je poznato, smatramo ravnomjerno rasporeenim du voda i

izraavamo ih po jedinici duine voda i po fazi, a oznaavamo ih sa:

- 12 -

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

jedinini aktivni otpor, R1[ / km]

jedinini induktivitet, L1[ H / km]
jedinini kapacitet, C1[ F / km]
jedinina provodnost, G1[ S / km]
Obzirom na prirodu i mjesto egzistencije na vodu, aktivnu otpornost (R1) i
inuktivnu otpornost (X1=L1) nazivamo podunim parametrima, a kapacitivnu admitansu
(Yc1=C1) i aktivnu provodnost (G1) poprenim parametrima voda.
Podunu, jedininu karakteristiku ini redna impedansa po jedinici duine voda
Z1 R1 j L1 / km ,

a poprenu ili paralelnu admitansa po jedinici duine voda

Y1 G1 jC1 S / km .

Vano je rei da se u gornjim izrazima kod primjene na distributivne SN vodove,

koji su po pravilu kratki i niih napona, moe zanemariti admitansa voda. U proraunima,
tj. analizi elektrodistributivnih SN mrea, zanemarujui vrijednost admitanse, ne pravi se
greka ili je ona zanemariva.

- 13 -

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

3. NISKONAPONSKI VODOVI

Znaaj niskonaponskih distributivnih mrea prvenstveno je u tome to se na niskom

naponu (380[V] odnosno 400[V]) napaja velika veina potroaa, odnosno preko 99% od
ukupnog broja potroaa i oni preuzimaju oko 73% ukupno utroene elektrine energije.
Izgradnja i odravanje niskonaponskih (NN) mrea sa pripadajuim trafostanicama
10(20)/0.4 [kV/kV], s obzirom na njihovu veliinu i brojnost u jednom EES-u predstavlja
najznaajniji dio elektrodistributivne djelatnosti.

3.1. Izvedba NN vodova

Dio niskonaponske elektrodistributivne mree predstavljaju vodovi niskog napona i
kablovi.
Niskonaponski vodovi mogu biti:
a) nadzemni sa klasinim golim vodiima
b) nadzemni sa izolovanim vodiima (samonosivi kablovski snop SKS)
c) kablovska mrea

a) Nadzemni vodovi sa golim vodiima

Kako je ve reeno, razlikuju se nadzemni vodovi sa golim vodiima i nadzemni vodovi sa
samonosivim kablovskim snopovima.
Izvode se na drvenim stubovima (sve manje u upotrebi), elinim profilisanim stubovima,
armiranim stubovima i stubovima lagane eljezno reetkaste konstrukcije (20 i 35 kV-ni
vodovi).
b) Nadzemni vodovi sa samonosivim kablovskim snopovima
Danas se NN vodovi obino izvode sa samonosivim kablovskim snopom (SKS). Vodii su
izolovani i najee se izvode na stubovima samostalno, a imamo sluajeva kada se izvodi
u kombinaciji sa visokonaponskim dalekovodima, na istim stubovima.
c) Kablovska mrea vodovi
Kablovski vodovi se uglavnom polau u zemlju. Meutim, kod NN kablova imamo kao
podvrstu izolovane vodove koji se ne smiju polagati u zemlju, jer nemaju mehaniku
- 14 -

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

zatitu, a glavnu primjenu imaju u objektima. Izolacija im je PVC, guma ili kombinovana.
Kod prenosa veih snaga i mogueg polaganja u zemlju koriste se kablovi sa papirnom
izolacijom, gumenom ili plastomernom sa metalnim platom.
Kod etvoroilnog kabla jedna ila moe biti manjeg presjeka ako slui kao povratni
vodi.

3.2. Strujna opteretivost NN vodova

Na osnovu izraunatog strujnog vrnog optereenja (Iv) tj. struje kojom je
optereena prva dionica voda, rauna se minimalno potreban presjek provodnika, tako da
bude zadovoljen uslov:

In
In

Iv
.....u sluaju kablovskog voda
Ct Cm C p

Iv
.....u sluaju nadzemnog (vazdunog) voda
Ct

I n - strujna opteretivost vodia u normalnim uslovima (nominalna struja vodia)

Ct - korekcioni faktor uticaja temperature okoline
Cm - korekcioni faktor uticaja specifine toplotne otpornosti okoline
C p - korekcioni faktor uticaja naina polaganja kablova

U sluaju razliitih presjeka vodia na izvodima (grananje prikljuaka) potrebno je

proraun napraviti za svaku poetnu dionicu gdje se mijenja presjek.
Za proraun vrnog optereenja NN voda potrebno je prethodno izvriti proraun
vrnog optereenja grupe potroaa (domainstava) koji se napajaju sa pomenutog voda,
emu se dodaje optereenje ostalih potroaa, posebno za aktivnu i reaktivnu snagu.
Ukupno strujno optereenje voda priblino iznosi (uz zanemarene gubitke na mrei
i padove napona):

Iv

Pv 2 Qv 2
3 U n

, gdje je

Pv -vrno optereenje voda aktivnom snagom

Qv -vrno optereenje voda reaktivnom snagom
- 15 -

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

U n -nominalni (nazivni) napon mree

ili, u sluaju pretpostavke da je faktor snage jednak za sve potroae u mrei:

Iv

Pv
3 U n cos

Treba naglasiti da na strujno optereenje voda u NN mrei, dominantan uticaj ima

duina voda a ne presjek, jer je kod niih naponskih nivoa presudan pad napona koji brzo
raste sa duinom voda, tako da neki prorauni pokazuju da potroai na duini veoj od
(400 500)m od izvora napajanja (TS SN/NN) nemaju zadovoljavajui napon, a time ni
traenu snagu potroaa.

3.3. Gubici u NN vodovima

Aktivne otpornosti vodova i transformatora uzrokuju gubitke aktivne snage i

energije u distributivnoj mrei. Njihova veliina je uslovljena tehnikim karakteristikama
vodova i transformatora, te iznosom snage koja protie elementom.
Gubici aktivne (radne) snage u vodovima zavise od aktivne otpornosti voda (koja
se moe smatrati konstantnom) i kvadrata struje koja protie vodom, a koja zavisi od
potronje.
S
P 3I 2 R 3I 2 r1 l 3
3U
n

r1 l 2
r1 l 2 S
Un

U sluaju da imamo vei broj (N) paralelnih vodova istog tipa, gubici se linearno smanjuju
sa brojem vodova.
Pored ovih tehnikih gubitaka, u NN vodovima su prisutni i tzv. komercijalni
gubici koji nastaju zbog uticaja krajnjih potroaa na dijelove NN vodova i mjerne ureaje,
a u principu se ogledaju kroz krae, neovlatene prikljuke i sl.

3.4. Parametri NN vodova

Kroz ranija poglavlja upoznali smo se i sa parametrima vodova. Da podsjetimo
ukratko da su to:
- 16 -

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

jedinini aktivni otpor, R1[ / km]

jedinini induktivitet, L1[ H / km]
jedinini kapacitet, C1[ F / km]
jedinina provodnost, G1[ S / km]

Kako smo to i naglasili u prethodnim poglavljima, zavisno od naponskog nivoa

imamo i razliite uticaje pojedinih parametara. Kada se pogledaju numerike (brojne)
vrijednosti parametara u NN mrei, zakljuujemo da se mogu zanemariti reaktivne
komponente i da praktino dominira omska (aktivna) komponenta.

- 17 -

Rasklopna postrojenja Vodovi i mree

PRILOG 1

Prikaz izvedbe stubova za VN, SN i NN mree po nainu izvedbe i rasporedu vodia.

Sl.1: Primjeri betonskih stubova: (1) niskonaponski stub, (2) jelka 10 20 kV, (3) portal stub 110
kV, (4) bava 35 110 kV, (5) dvostruka jelka 35 110 kV

Sl.2: Primjeri jednostrukih elino reetkastih stubova: (1) jelka, (2) Y stub, (3) maka, (4)
sidreni finski stub, (5) sidreni V stub

Sl.2: Primjeri dvostrukih elino reetkastih stubova: (1) Dunav, (2) jelka, (3) bava, (4)
modifikovana maka

- 18 -