Upravljacko Racunovodstvo-Skripta

Upravljako raunovodstvo
Upravljako (menadersko) raunovodstvo (raunovodstvo za potrebe upravljanja) podrazumijeva prikupljanje,

klasifikaciju, obradu i interpretaciju informacija koje su oblikovane na nain da prue potporu menadmentuu
planiranju i kontroli poslovanja poduzea, kao i u donoenju odluka.
Raunovodstveni autor C. T, Horngren tvrdi: Moderno raunovodstvo trokova esto se naziva upravljako
raunovodstvo (Managerial Accounting).
Svrha je raunovodstva poduzeda osigurati: 1. interno izvjetavanje menadmenta i to za (a) planiranje i kontrolu
poslovnih aktivnosti i (b) procjenu izvrenja poslovnih aktivnosti i menadera; 2. interno izvjetavanje
menadmenta o profitabilnosti pojedinih proizvoda i marki proizvoda, o distribucijskim kanalima i slino. Te
informacije koriste se u donoenju odluka za alokaciju resursa i odluka o utvrivanju cijena; 3. interno
izvjetavanje o aktivnostima koje se odnose na taktiko i strateko odluivanje kao to su pitanja sveukupne
poslovne politike i dugoronog poslovanja, razvoja novih proizvoda, ulaganja, specijalnih situacija i slino; 4.
eksterno izvjetavanje preko financijskih izvjetaja investitora, vladinih institucija i drugih vanjskih partnera.
Proces pripreme informacija okrenutih bududnosti i interno izvjetavanje nazivaju upravljako raunovodstvo, a
procesiranje informacija koje se odnose na prole poslovne aktivnosti i eksterno izvjetavanje nazivaju financijsko
raunovodstvo.
Funkcionalna struktura raunovodstva: (1) financijsko raunovodtsvo (sastoji se od dnevnik, glavna knjiga,
pomodne evidencije, bruto bilanca, financijski izvjetaji te raunovodstvo obrauna proizvodnje), (2) upravljako
raunovodstvo (planiranje i kontrola), te (3) raunovodstvo trokova.
Ui koncept UR: podruje aktivnosti (procesi planiranja i kontrole), iri koncept UR koji se izjednaava s
raunovodstvom trokova (procjena zaliha s obraunom proizvodnje te aktivnosti planiranja i kontrole).
Ui koncept UR dijeli se na: (a) standardni trokovi, (b) master ili ukupni financijski plan poduzea i kontrola, (c)
fleksibilni plan i kontrola, (d) kontribucijski pristup u izvjetavanju o segmentu, (e) izbor relevantnih informacija za
proces odluivanja, (f) dodatna izborna podruja relevantna za menadment poduzeda.
STANDARDNI TROKOVI: S gledita ireg koncepta (raunovodstva trokova) koriste se kako bi se pojednostavili
postupci odreivanja trokova za vrednovanje zaliha te za utvrivanja i evidencije trokova prodanih proizvoda.
Prema uem konceptu upravljakog raunovodstva, cilj standardnih trokova moe biti pomo menadmentu pri:
(1) sastavljanju planova (ukupnog i fleksibilnog plana), (2) razvoju strategije proizvoda, i (3) mjerenju izvrenja
poslovnih operacija.
Kontrola je aktivnost kojom se provode planirane odluke, ali je to i procjena obavljenoga kojom se osigurava
povratna veza o postignutim rezultatima.
PLANIRANJE faze: odreivanje ciljeva poduzea i centara odgovornosti, istraivanje alternativnih metoda i
postupaka za ispunjenje ciljeva, prikupljanje informacija o alternativama, odabir alternativnih metoda i postupaka
za ispunjenje ciljeva, provedba odluka o izboru najpovoljnije metode ili postupka za ispunjenje ciljeva
PRORAUNI
KONTROLA faze: usporedba planiranog i ostvarenog, sakupljanje informacija o ostvarenom "FEEDBACK", analiza i
procjena ostvarenoga te utvrivanje odgovornosti za odstupanja, poduzimanje korektivnih aktivnosti
IZVJETAJI O IZVRENJU
Planiranje moe biti dugorono i kratkorono. Dugorono planiranje danas se esto naziva i strateko planiranje,
a odnosi se na razdoblje due od jedne godine. Kratkorono planiranje je aktivnost menadmenta koja se odnosi
na razdoblje od obino jedne godine ili krade.
Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb
Page 1
Proraun je kvantificiran financijski izraz ciljeva to ih postavlja menadment poduzea. Ovisno o vremenskom
horizontu kvantifikacije ciljeva ili razdoblja za koje se donose, proraun moe biti za jednu godinu i krade te za
razdoblje due od jedne godine. Predmet je daljnjeg razmatranja proraun za razdoblje jedne godine ili krade
(master ili glavni proraun i fleksibilni proraun). Proraun za razdoblje due od jedne godine naziva se kapitalni
proraun.
Dvije su razine za koje se sastavljaju prorauni (planovi) i izvjetaji o ostvarenom to su: (1) na razini poduzea
odnosno na razini top-menadmenta (upravni odbor te potpredsjednici pojedinih funkcija poduzea) UKUPAN
FINANCIJSKI PLAN, i (2) na razini pojedinih dijelova poduzea (centara odgovornosti), odnosno na razini
menadmenta pojedinih centara odgovornosti FLEKSIBILNI
PRORAUN ima obiljeje dinamikog prorauna ili plana (za razliku od statinog, glavnog prorauna) te se izrauje
obino za razliite razine aktivnosti centara odgovornosti, od ega je uvijek jedna razina aktivnosti iz glavnog
prorauna.
U dioniarskim poduzeima obino se ustrojava odbor za proraun koji ima svoje lanove koji koordiniraju
djelatnosti menadmenta pri izradi prorauna pojedinih funkcija. Uobiajene djelatnosti toga odbora mogu biti:
(1) selektiranje proraunskih politika kompatibilnih s ciljevima poduzea (misli se na ciljeve top-menadmenta DG.), (2) kontrola, ispravljanje ili potvrivanje prosudbe top-menadmenta, (3) davanje svih potrebnih smjernica
za izradu prorauna, (4) priopavanje smjernica ili odluka za izradu prorauna, (5) rjeavanje konflikata izmeu
odjela glede njihovih pojedinih ciljeva ili prema ciljevima top-menadmenta poduzea.
Pri izradi master prorauna dioniarskog poduzeda razvijena su dva suprotna pristupa, i to: (1) pristup topmenadment, i (2) pristup iroke mase. Glavno je obiljeje prvog pristupa da sve odluke i procjenu inputa za glavni
proraun donosi top-menadment, tj. upravni odbor s predsjednikom i potpredsjednicima temeljnih izvrnih
funkcija poduzeda. Suprotno tome, pristup iroke mase doputa svim razinama odgovornosti poduzea procjenu
inputa glavnog prorauna.
Pri izradi master prorauna za idue razdoblje (npr. iduu poslovnu godinu) potrebne su podloge, i to: (1) stvarne
informacije iz financijskih izvjetaja prethodnog razdoblja, i (2) procjene menadmenta za idue razdoblje
(godinu).
Master proraun sastoji se od operativnog i financijskog prorauna. Operativni proraun ili plan sastoji se od
pojedinanih planova (od plana prodaje do planskog izvjea o dobiti), a financijski se plan sastoji od novanog
plana i planske bilance stanja.
CENTRI ODGOVORNOSTI: (1) trokovi, (2) rashodi, (3) profiti i (4) investicijski centri.
Segment upravljakog raunovodstva u kojem se procesiraju prorauni i izvjetaji o onome to je ostvario centar
odgovornosti naziva se raunovodstvo odgovornosti. U njemu se: (1) definiraju centri odgovornosti, (2) utvruju
prava odluivanja i odgovornosti menadera, (3) priprema proraun centra, skupljaju ostvareni rezultati i sastavlja
izvjetaj o ostvarenom u centru, i (4) prosuuju se pojedinane odgovornosti menadera. Temeljni dio
raunovodstva odgovornosti je toka (3).
Apsorpciona metoda je metoda obrauna zaliha prema kojoj se svi izravni trokovi proizvodnje, kao i svi opi
trokovi proizvodnje (kako varijabilni tako i fiksni) razmatraju kao trokovi proizvoda (ili trokovi zaliha).
Varijabilna metoda obrauna ili procjene zaliha proizvodnje jest metoda kojom se svi izravni trokovi proizvodnje
kao i svi varijabilni trokovi opih trokova proizvodnje razmatraju kao trokovi proizvoda (ili trokovi zaliha).
Navedene dvije metode odnose se na procjenu, odnosno obraun zaliha proizvodnje i stoga bitno utjeu na
obraun rezultata poslovanja.
imbenici razvoja upravljakog raunovodstva kao i raunovodstva trokova jesu:
1. Zadovoljavanje potroaa, 2. Glavni imbenici uspjenosti poduzea (to su: troak, kvaliteta, vrijeme, inovacija),
3. Cjelovita analiza vrijednosnog lanca (moe se promatrati iz dvije toke: (a) svaka od temeljnih funkcija
poduzea (istraivanje i razvoj, proizvodnja, marketing, distribucija proizvoda, strategija i upravljanje, ljudski
potencijal i sl.) znaajna je funkcija koja doprinosi poveanju vrijednosti proizvoda ili usluge; (b) integriranja i
Page 2
koordinacije napora svih temeljnih funkcija poduzea u svrhu razvoja sposobnosti svake pojedine poslovne
funkcije, 4. Dvostruko eksterno/interno usmjerenje, 5. Kontinuirano poboljanje.
Vrednovanje zaliha moe se izvriti pomou jedne od dviju metoda: (1) metode ukupnih
trokova (apsorpcijske metode) ili (2) metode varijabilnih trokova.
Metoda ukupnih trokova je metoda prema kojoj su svi direktni (varijabilni) proizvodni trokovi ( troak direktnog
rada i troak direktnog materijala) kao i opi trokovi proizvodnje fiksni i varijabilni sadrani u zalihama
proizvodnje.
Metoda varijabilnih trokova je metoda prema kojoj zalihe proizvodnje sadre samo direktne proizvodne
trokove (troak direktnog materijala i rada) te samo varijabilni dio opih trokova proizvodnje. Fiksni dio opih
trokova proizvodnje (OTP-FT) iskljuen je iz zaliha i predstavlja trokove razdoblja (rashode) koji se odmah
nadoknauju iz prihoda razdoblja kada su nastali.
Toka pokria predstavlja onu koliinu proizvodnje kod koje su ukupan prihod i ukupni trokovi jednaki, odnosno,
gdje je dobit nula. Postoje tri metode utvrivanja toke pokria: i to (1) pomou jednadbe dobiti, (2) metoda
marginalne kontribucije i (3) grafika metoda.
Uz primjenu metode ukupnih trokova za vrednovanje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda
toka pokria ovisi o tri faktora: (1) prodane koliine, (2) proizvedene koliine i (3) baze koja
je koritena prilikom raunanja stope dodatka OTP-ft.
Kapacitet obino oznaava odreeno ogranienje ili limit. Najee u upravljakom raunovodstvu kapacitet
povezujemo s proizvodnjom. 1. Teoretski kapacitet- predstavlja maksimalnu proizvodnju outputa u idealnim
uvjetima bez prekida rada ili isporuke materijala, energije i sl. 2. Praktini kapacitet- je onaj koji uzima u obzir sve
potencijalne prekide koji se dogaaju tijekom poslovanja (vrijeme odravanja i resetiranja opreme, prekidi rada i
isporuke materijala, praznici i sl.). Oekivani stvarni kapacitet je onaj koji se oekuje da de poduzee ostvariti u
poslovnoj godini ili ga je ostvarilo u toj godini. To je kratkoroni kapacitet koji se stavlja u odnos s normalnim
kapacitetom u cilju utvrivanja iskoritenih i neiskoritenih fiksnih trokova
Dvije mjere koje se obino koriste kao denominatori kod rasporeivanja OTP-ft na proizvodnju a to su: 1.
Normalno iskoritenje kapaciteta (normalni kapacitet)- je ona koliina proizvodnje koja treba zadovoljiti
prosjenu potranju kupaca u odreenom vremenskom razdoblju od 5-10 godina. Zato se ovaj kapacitet jo
naziva i prosjeni kapacitet a ukljuuje jo i sezonske, ciklike i druge faktore. 4.
Plansko ili budetsko iskoritenje kapaciteta (planski kapacitet)- je anticipirana razina proizvodnje za nadolazee
plansko razdoblje.
POL (pogonsko obraunska lista) je tabelarni pregled u kojem su horizontalne kolone mjesta trokova (glavna,
sporedna i pomodna ) a vertikalne kolone su trokovi po prirodnim vrstama razvrstani po mjestima trokova.
Tri metode rasporeivanja OTP i to: 1. direktna metoda, 2. indirektna metoda i 3. algebarska metoda
rasporeivanja OTP sporednih i pomodnih mjesta trokova na glavna mjesta trokova.
Troak, u najirem smislu rijei, predstavlja novani izraz upotrijebljenih resursa koji se koriste u svrhu postizanja
odreenog cilja ili ostvarivanja uinka (npr. proizvodnja proizvoda ili pruanje usluga).
1. Trokovi prema vremenu nastanka: a. povijesni, b. sadanji ili trokovi zamjene i c. budui,planski ili
proraunski i standardni trokovi,
Page 3
2. Trokovi prema reagiranju ili ponaanju na promjenu aktivnosti (opsega proizvodnje ili stupnja iskoritenja
kapaciteta) : a. varijabilni, b. fiksni i c. mjeoviti
3. Trokovi prema poloaju u financijskim izvjetajima: a. nedospjeli i dospjeli trokovi, b. trokovi proizvoda i
trokovi razdoblja, c. primarni i konverzijski trokovi
4. Trokovi prema utjecaju na donoenje poslovnih odluka: a. relevantni i irelevantni, b. nastali (nataloeni ili
povijesni trokovi), c. oportunitetni, d. direktni (izravni) i indirektni (neizravni), e. kontrolirani i nekontrolirani i f.
diferencijalni trokovi.
Povijesni trokovi jesu oni koji su nastali te se mogu dokazati dokumentom na temelju kojeg su evidentirani u
financijskom raunovodstvu.To su trokovi koji su nedostatni nositeljima odluivanja za donoenje vanijih
poslovnih odluka.
Sadanji trokovi ili trokovi zamjene jesu trokovi koje sada poduzee treba platiti da bi se zamijenila ili kupila
imovina (dugotrajna ili kratkotrajna) te izvrile razne usluge u cilju kontinuiranog odravanja poslovne aktivnosti
poduzea.
Planirani ili proraunski trokovi jesu oni koji se odnose na budue poslovne aktivnosti. U irem smislu kada se
govori o planiranim trokovima tada se posebno moe govoriti o standardnim trokovima. Ovi standardni trokovi
imaju izuzetnu vanost kod donoenja poslovnih odluka te ih stoga treba promatrati i kao relevantne trokove.
Varijabilni trokovi jesu oni koji u ukupnosti izravno variraju s promjenom aktivnosti ili stupnja iskoritenja
kapaciteta.Tipini varijabilni trokovi jesu utroak sirovine, utroak pogonske energije, troak direktnog rada i sl.
Poveanjem proizvodnje varijabilni trokovi mogu se poveavati proporcionalno , degresivno ili progresivno u
odnosu na opseg proizvodnje ili obujam neke druge aktivnosti.
Fiksni trokovi jesu oni ije je temeljno obiljeje da ostaju isti bez obzira na promjenu aktivnosti. Jedinini fiksni
trokovi drugaije se ponaaju u odnosu na promjenu aktivnosti i to tako da porastom proizvodnje opadaju fiksni
trokovi po jedinici proizvoda.
Mjeoviti trokovi jesu trokovi koji se u odnosu na promjenu aktivnosti ne ponaaju striktno kao varijabilni ili kao
fiksni.To su trokovi koji sadre obje komponente i to varijabilnu i fiksnu.
Nedospjeli ili nenastali trokovi predstavljaju trokove nabavke dugotrajne i kratkotrajne materijalne i
nematerijalne imovine. To su imovinske pozicije kao to su npr. zalihe, oprema, graevinski objekti i sl. Nedospjeli
trokovi nalaze se u bilanci.
Dospjeli ili nastali trokovi jesu rashodi. To su, prije svega, trokovi koji su sadrani u prodanim zalihama gotovih
proizvoda ili su to trokovi koji se nadoknauju na teret prihoda razdoblja kada su nastali. Dospjeli trokovi
oduzimaju se od prihoda u cilju raunanja poslovnog rezultata. Prema tome, dospjeli trokovi nalaze se u
izvjetaju o dobiti.
Trokovi proizvoda jesu oni trokovi koji se ukljuuju u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Ovi
trokovi nazivaju se jo i trokovi zaliha.
Page 4
OTP jesu, za razliku od direktnih trokova, indirektni trokovi koji nastaju u proizvodnom dijelu poduzea
(glavnim, sporednim i pomodnim mjestima trokova) ali se ne mogu direktno ili izravno rasporediti na nositelje
trokova kao to su proizvodi ili usluge.
Trokovi razdoblja jesu oni trokovi koji se ne odnose izravno na proizvodnju iako su vani za proizvodne
aktivnosti poduzea. Osnovno obiljeje ovih trokova je to nemaju buduu ekonomsku korist odnosno ne
ukljuuju se u zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda ve se nadoknauju na teret prihoda razdoblja u kojem su
nastali. To znai da trokovi razdoblja postaju rashodi u razdoblju kada su nastali te se nalaze u raunu dobiti ili
gubitka ili izvjetaju o dobiti.
Primarni trokovi obuhvaaju trokove direktnog materijala i trokove direktnog rada. Primarni su zato jer se
najjednostavnije trasiraju na odreeni proizvod ili uslugu. Konverzijski trokovi predstavljaju sumu trokova
direktnog rada i OTP. To su trokovi koji su neophodni da se direktan materijal ili sirovina konvertira ili
transformira u gotovi proizvod.
Relevantni trokovi ili vani trokovi jesu oni koji su povezani s problemom donoenja poslovnih odluka. Ovi
trokovi su razliiti za alternative koje se razmatraju te su po svom obiljeju i diferencijalni trokovi.
Irelevantni trokovi su isti za razmatrane alternative te se ne uzimaju kao osnova donoenja poslovnih odluka.
Nastali ili povijesni trokovi jesu trokovi koji su ved jednom nastali i ne mogu se mijenjati te su po svojoj prirodi
irelevantni trokovi u procesu poslovnog odluivanja.
Oportunitetni trokovi jesu vrsta relevantnih trokova. To je potencijalna korist ili prihod od izbora jedne
alternative u odnosu na drugu.
Direktni i indirektni trokovi jesu kategorije trokova koje se dijele obzirom na to da li se mogu izravno pratiti po
proizvodima (direktni) ili se ne mogu izravno obuhvaati po proizvodima (indirektni).
Kontrolirani i nekontrolirani trokovi jesu trokovne kategorije koje se odnose na mogunost utjecaja
managementa na njihovu visinu i ponaanje. Na kontrolirane trokove management moe utjecati na razini nekog
dijela ili centra odgovornosti dok na nekontrolirane trokove management nema utjecaja.
Faze prije rasporeivanja svih trokova:
1. Evidentiranje trokova na kontima u dnevniku i glavnoj knjizi po prirodnim vrstama , 2. Obuhvaanje trokova
po mjestima trokova i po nositeljima trokova ( po radnim nalozima za troak direktnog materijala i direktnog
rada), 3. Rasporeivanje trokova sa sporednih i pomodnih mjesta trokova na glavna mjesta trokova, 4.
Rasporeivanje OTP s glavnih mjesta trokova na nositelje trokova 5. Evidentiranje rasporeivanja trokova
proizvoda na proizvodnju i evidentiranje trokova razdoblja.
Sporedna i pomona mjesta trokova predstavljaju one organizacijske dijelove koji su izravna pomo proizvodnim
odjelima poduzea u obavljanju osnovne proizvodne djelatnosti.
RASPOREIVANJE OTP: Direktna metoda koristi se za rasporeivanje OTP servisnih odjela na proizvodne pogone
tako da se zanemari pruanje usluga jednog servisa drugome. Dakle, kod ove metode nema priznavanja
recipronog pruanja usluga jednog servisa drugome to je nedostatak metode. Prednost ove metode je jedino u
jednostavnosti postupka.
Indirektna (fazna) metoda uzima u obzir pruanje usluga jednog servisa ili sporednog mjesta trokova drugome
ali ne i obrnuto to djelomino ispravlja slabosti prve metode. Algebarska ili reciprona metoda je najtonija
metoda u odnosu na prethodne.Kod rasporeivanja trokova uzimaju se u obzir svi meuodnosi sporednih i
pomodnih mjesta trokova te se meusobni odnosi pretvaraju u jednostavne jednadbe kojih e biti onoliko
koliko je sporednih i pomonih mjesta trokova.
Page 5
Dvije su mogunosti raunanja stope dodatka OTP i to: (1) na temelju stvarnih OTP i (2) na temelju planiranih
OTP.
ABC METODA model rasporeivanja trokova na bazi aktivnosti odnosno procesa koji su koriteni u proizvodnji
proizvoda.
Najvanija podruja odluivanja o trokovima te ujedno i stvarni razlozi primjene ABC metode rasporeivanja
trokova jesu slijedea: (1) odluivanje o cijenama proizvoda, (2) odluivanje o cijenama narudbi, (3) odluivanje
o dugoronim ugovorima, (4) odluivanje o kapitalnoj imovini i (5) donoenje odluka proizvesti ili nabaviti
(outsourcing).
Dva su osnovna sustava obrauna trokova i to9: (1) obraun po radnom nalogu i (2) procesni obraun.
Obraun po radnom nalogu prikladan je u onim poslovnim subjektima gdje se proizvode relativno manje koliine
razliitih serija proizvoda koji se uz to meusobno razlikuju u tipovima ugraenog materijala ili izvrenog rada.
Metoda radnog naloga koristi se u industrijama kao to su tiskare i nakladnici knjiga, proizvoai prehrambenih
proizvoda (kruh, mlijeni proizvodi, pida), kemijska industrija, drvna industrija i sl. Takoer, koristi se u pravilu i u
uslunim subjektima.
Procesna metoda koristi se u onim subjektima koji proizvode velike koliine homogenih proizvoda kod kojih se ne
moe identificirati jedinica proizvoda sa svojim pripadajuim trokom. Ova metoda ne koristi se u uslunom
sektoru iz razloga to se svaka usluga u pravilu moe identificirati a time i pripadajudi trokovi usluga.
Dva osnovna obiljeja ABC metode i to: (1) identificira kratkorono sve trokove koji nastaju u proizvodnji bez
obzira jesu li varijabilni ili fiksni i dugorono povedava udjel onih trokova s kojima se moe efikasno upravljati
smanjujudi one s kojima se teko upravlja (fiksni), (2) uvaavanje trokovne hijerarhije (trokovi potpore pogona,
trokovi potpore serije i trokovi jedinice proizvoda) vano je za efikasnost ABC metode gdje treba najprije
izraunati ukupne trokove nakon ega jedinine trokove.
PRIMJENA ABC METODE usmjerena je na: (1) Trokove jedinice outputa (trokovi aktivnosti proizvodnje kao npr.
energija, amortizacija postrojenja i trokovi odravanja), (2) trokove serije proizvoda (trokovi aktivnosti koji se
odnose na skupinu proizvoda ili usluga prije nego na jedan proizvod. To su prije svega trokovi pripreme serije za
proizvodnju odnosno trokovi resetiranja opreme), (3) trokove potpore proizvoda (trokovi aktivnosti
dizajniranja i modeliranja proizvoda koji se teko mogu povezati s jedinicom proizvoda ili njihovom serijom. i (4)
trokove potpore pogona (aktivnosti koje produciraju trokove koje je izrazito teko direktno rasporediti na
nositelje troka. Najee su to opi administrativni trokovi pogona, trokovi osiguranja ureaja i objekata i sl..)
Faze primjene ABC metode jesu slijedede: 1. Utvrivanje proizvoda koji su nositelji trokova. To su proizvodi za
koje se najprije utvruju ukupni trokovi zatim trokovi po jedinici proizvoda. 2. Utvrivanje direktnih trokova
proizvoda. Kao i u sluaju tradicionalnih metoda, potrebno je utvrditi direktne trokove a to su trokovi direktnog
materijala i trokovi direktnog rada. Ovi trokovi se direktno rasporeuju na nositelje trokova. 3. Utvrivanje
aktivnosti ( mjesta15 indirektnih trokova) i baza ili faktora troenja (mjere) po tim aktivnostima. Faktori troenja
mogu biti broj resetiranja opreme, broj isporuka proizvoda, proizvodne operacije (rezanje, zavarivanje, poliranje
itd.). 4. Utvrivanje iz raunovodstvene evidencije indirektnih trokova proizvodnje (OTP) po pojedinim
aktivnostima. 5. Alociranje indirektnih trokova na pojedine proizvode pomou izabranih baza ili faktora troenja.
6. Utvrivanje indirektnih trokova po jedinici proizvoda ili usluge. 7. Utvrivanje ukupnih trokova proizvodnje i
trokova po jedinici proizvoda ili usluge.
Postupak primjene ABC metode ukratko se moe saeti u dva koraka i to: (1) rasporeivanje direktnih trokova
na nositelje to je gotovo isto kao kod tradicionalnih metoda i (2) indirektni trokovi ili trokovi podrke
rasporeuju se na temelju baza ili faktora troenja pojedinih aktivnosti ili mjesta indirektnih trokova.
Najvaniji utjecaj na donoenje odluka o cijenama imaju : kupci, konkurencija i trokovi.
Page 6
Dva su horizonta odreivanja prodajnih cijena i to: (1) kratkorono odluivanje o cijenama i (2) dugorono
odluivanje o cijenama.
Kratkorono odluivanje o cijenama ima vremenski horizont koji je kradi od jedne godine a ukljuuje odluke kao
to su: 1. utvrivanje cijena specijalnih jednokratnih narudbi i 2. utvrivanje prodajnog mix-a i volumena outputa
na kompetitivnom tritu. Za kratkorono odluivanje o cijenama relevantne su informacije o inkrementalnim
trokovima. Kratkorone odluke ne uzimaju fiksne trokove kao relevantne trokove u definiranju prodajnih
cijena.
Dugorono odluivanje o cijenama odnosi se na vremenski horizont koji je obino dui od jedne godine. To je
odluivanje o cijenama pri emu su svi trokovi relevantni ukljuujudi i fiksne trokove.Upravo dugorono
odluivanje o cijenama uzima fiksne trokove kao relevantne trokove koje treba nadoknaditi iz prodajnih cijena.
STANDARDNI TROKOVI
Standard se, sasvim openito, moe definirati kao ciljana razina izvrenja koja se moe postaviti na razliitim
razinama strogosti.
VRSTE STANDARDA
Prema stupnjevima strogosti standardi se klasificiraju u tri vrste:
1.Oekivani standardi
2.Praktini standardi
3.Idealni standardi
1. Oekivani standardi
Postavljeni su na razini koja odraava stvarno oekivano izvrenje u buduem razdoblju
Odraavaju sveprobleme, zastoje i kvarove koji de se dogoditi
Nisu relevantna podloga za motivaciju zaposlenih i kontrolu izvrenja ciljeva
2. Praktini standardi
Formiraju se na strooj razini od oekivanih
Doputaju normalna ogranienja u poslovnom procesu
Ostvarivi su u konkretnim uvjetima
Najefikasniji standardi za izvrenje zaposlenih i kontrolu izvrenja ciljeva
Uzrokuju povoljna i nepovoljna odstupanja
3. Idealni standardi
Definiraju se na najvioj razini strogosti
Predstavljaju krajnost tj. najvede izvrenje koje se moe ostvariti u idealnim uvjetima
Ne uvaavaju ogranienja
Neostvarivi u praksi demotiviraju zaposlene
Nepovoljno odstupanje
Definiranje standardnih trokova
Oekivani trokovi koji bi trebali nastati u odreenim uvjetima
Paljivo odreenje o tome kakvi trokovi trebaju biti ili kakvi bi morali biti s ciljem da se pretpostavi stvarni
rezultat
Koriste se u obraunu trokova, planiranju i kontroli
Page 7
Komponente standardnog troka
1.Koliinski standard standardna koliina
2.Cjenovni standard standardna cijena
Standardni troak planirani troak
Stand. troak = stand. kol. x stand. Cijena
Planirani troak = stvarna kol. x planirana cijena
Najjednostavnija definicija standardnih trokova je ona po kojoj su standardni trokovi umnoak standardnog
utroka i standardne cijene:
Standardni troak = standardni utroak x standardna cijena
standardni troak sastoji od dvije komponente:
koliinskog standarda- Koliinski standard upuuje na koliinu odreenog inputa potrebnog za realizaciju jedinice
uinka,
cjenovnog standarda - cjenovni standard upuuje na jedininu vrijednost inputa potrebnog za realizaciju jedinice
outputa.
Standardni trokovi u proizvodnim poslovnim subjektima utvruju se za:
trokove direktnog materijala
trokove direktnog rada i
ope trokove proizvodnje
1. Standardni trokovi direktnog materijala i odstupanja od standarda
Standardni trokovi direktnog materijala predstavljaju oekivane trokove materijala koji su sastavni dio gotovog
proizvoda u buduem obraunskom razdoblju pod normalnim operativnim uvjetima.
Za svaku vrstu direktnog materijala potrebno je utvrditi koliki je troak po jedinici proizvedenog gotovog
proizvoda.
Standardni troak direktnog materijala rauna se prema sljedeem obrascu:
Standardni troak direktnog materijala = standardni utroak dir. materijala x standardna cijena
Postupak utvrivanja standardnog troka direktnog materijala sastoji se u utvrivanju
koliinskog standarda i
cjenovnog standarda direktnog materijala.
Koliinski standard direktnog materijala predstavlja oekivanu koliinu direktnog materijala koja je potrebna za
proizvodnju jedne jedinice gotovog proizvoda.
Cjenovni standard direktnog materijala predstavlja oekivanu cijenu odnosno jedinini troak nabave po kojem de
se nabaviti ili utroiti odreena koliina direktnog materijala u bududem obraunskom razdoblju pod normalnim
poslovnim uvjetima.
Odstupanje stvarnih trokova direktnog materijala od standardnih trokova nastaje zbog:
razlike izmeu stvarne cijene (stvarnog troka nabave) i standardne cijene direktnog materijala ili
razlike izmeu stvarno utroene koliine direktnog materijala i standardne koliine direktnog materijala
potrebne za proizvodnju odreene koliine gotovog proizvoda
Obrazac za utvrivanje cjenovnog odstupanja direktnog materijala je sljedei:
(stvarna cijena po jed. standardna cijena po jed.) x stvarno utroena ili nabavljena koliina direktnog
materijala
Ako je stvarna cijena nabave ili utroka direktnog materijala nia od standardne, takvo odstupanje smatra se
povoljnim.
U suprotnom sluaju, kada je stvarna cijena direktnog materijala veda od standardne, odstupanje je negativno.
Page 8
Obrazac za utvrivanje koliinskog odstupanja direktnog materijala je sljedei:
(stvarno utroena koliina dir. materijala -standardna koliina) x standardna cijena po jedinici
Povoljno koliinsko odstupanje kod direktnog materijala javlja se kada je stvarno utroena koliina direktnog
materijala nia od standardne.
Nepovoljno koliinsko odstupanje kod direktnog materijala javlja se u situaciji kada je stvarno utroena koliina
direktnog materijala via od standardne.
Standardni trokovi direktnog rada i odstupanja od standarda

Standardni trokovi direktnog rada predstavljaju oekivane trokove plaa direktnih radnika na samoj
proizvodnoj liniji u buduem razdoblju pod normalnim operativnim uvjetima.
Standardni troak direktnog rada utvruje se na sljedei nain:
Standardni troak direktnog rada = standardna koliina dir. rada x standardna cijena rada
Pri utvrivanju standardnog troka direktnog rada potrebno je determinirati:
standardno radno vrijeme odnosno koliinski standard i
standardnu cijenu rada po satu odnosno cjenovni standard.
Standardno radno vrijeme tj. koliinski standard predstavlja oekivani broj sati direktnog rada potrebnog za
proizvodnju jedne jedinice gotovog proizvoda.
Standardna cijena direktnog rada predstavlja oekivanu cijenu po satu direktnog rada za izvreni broj sati
direktnog rada u buduem razdoblju pod normalnim operativnim uvjetima.
Standardni troak direktnog rada za proizvedenu koliinu proizvoda utvruje se na nain da se standardna koliina
rada za proizvodnju jedinice gotovog proizvoda izraena u satima pomnoi s proizvedenom koliinom proizvoda, a
zatim sa standardnom cijenom rada.
Odstupanja od standardnih trokova direktnog rada nastaju iz dva razloga:
zbog razlike izmeu stvarne cijene direktnog rada i standardne cijene (cjenovno odstupanje)
zbog razlike izmeu stvarno izvrenih sati direktnog rada i standardnih sati (koliinsko odstupanje).
Obrazac za utvrivanje cjenovnog odstupanja direktnog rada je sljedei:
(stvarna cijena standardna cijena) x stvarno izvrena koliina direktnog rada
Ako je stvarna cijena direktnog rada nia od standardne, odstupanje je pozitivno.
U suprotnom sluaju, kada je stvarna cijena direktnog rada via od standardne, odstupanje je negativno.
Obrazac putem kojeg se utvruje koliinsko odstupanje direktnog rada je sljedei:
(stvarna koliina dir. rada standardna koliina dir. rada) x standardna cijena dir. rada
Odstupanje od standardnih koliina direktnog rada naziva se jo i odstupanje od uinkovitosti.
- Ako je stvarno utroena koliina direktnog rada nia od standardne koliine, rad direktnih radnika je uinkovit, a
takvo odstupanje smatra se povoljnim.
- U suprotnom sluaju, kada je stvarno utroena koliina direktnog rada via od standardne koliine, rad direktnih
radnika smatra se neuinkovitim, a takvo odstupanje nepovoljnim.
Page 9
Standardni opi trokovi proizvodnje i odstupanja od standarda
Standardni opdi trokovi proizvodnje predstavljaju oekivane indirektne proizvodne trokove u buduem
razdoblju pod normalnim operativnim uvjetima.
opi trokovi proizvodnje sastoje se od svoje fiksne i varijabilne komponente to dodatno oteava
postupak njihovog standardiziranja.
Radi lakeg utvrivanja standardnih opdih trokova proizvodnje, potrebno je utvrditi i izolirati varijabilnu i
fiksnu komponentu opih trokova proizvodnje.
U sluaju postojanja tzv. mjeovitih trokova, nuno je takav troak razdijeliti na fiksnu i varijabilnu
komponentu putem odgovarajudih metoda.
Dakle, pri postupku standardizacije opih trokova proizvodnje nuno je utvrditi sljedee:
procijeniti ope trokove proizvodnje za naredno razdoblje na bazi stvarno nastalih opih trokova proizvodnje u
proteklim razdobljima
na bazi analize kapaciteta utvrditi standardni opseg proizvodnje u normalnim proizvodnim uvjetima
definirati mjeru proizvodne aktivnosti koja dovodi u vezu kretanje opih trokova proizvodnje i opsega
proizvodnje
Postupak standardizacije opih trokova proizvodnje odvija se kroz nekoliko faza:
1. utvrivanje fiksne i varijabilne komponente opdih trokova proizvodnje na bazi fleksibilnog prorauna
2. utvrivanje stope dodatka opdih trokova proizvodnje na bazi mjere proizvodne aktivnosti i standardnog
opsega proizvodnje
3. utvrivanje standarda opih trokova proizvodnje
Putem informacija iz fleksibilnog prorauna formira se formula fleksibilnog prorauna u kojoj su iskazani fiksni
opi trokovi proizvodnje u ukupnom iznosu te varijabilni opi trokovi proizvodnje po jedinici mjere aktivnosti.
Nakon utvrene formule fleksibilnog prorauna, sljedea faza u postavljanju standarda opih trokova
proizvodnje je formiranje stope dodatka opih trokova proizvodnje koja slui za rasporeivanje opih trokova
proizvodnje na pojedine poslovne aktivnosti odnosno za pojedine radne naloge.
Stopa dodatka opih trokova proizvodnje pokazuje koliki je planirani jedinini opi troak proizvodnje po
jedinici mjere proizvodne aktivnosti za standardni opseg proizvodnje.
U praksi se moe utvrditi posebno stopa dodatka za fiksnu a posebno za varijabilnu komponentu opih trokova
proizvodnje.
Raunanje stope dodatka opih trokova proizvodnje provodi se na nain da se procijenjeni opi trokovi
proizvodnje stave u odnos s definiranom mjerom proizvodne aktivnosti za standardni opseg proizvodnje:
Stopa dodatka OTP = Procijenjeni opi trokovi proizvodnje/ Mjera aktivnosti za standardni opseg proizvodnje
Standard opih trokova proizvodnje pokazuje koliki je standardni opi troak proizvodnje po jedinici proizvoda.
Raunanje standarda opih trokova proizvodnje provodi se na nain da se utvrena stopa dodatka opih
trokova proizvodnje pomnoi s jedininom mjerom proizvodne aktivnosti:
Standard OTP = stopa OTP x mjera aktivnosti po jedinici proizvoda
Ukupna odstupanja od standarda opdih trokova proizvodnje u svom osnovnom obliku mogu se podijeliti na:
kontrolirano odstupanje
odstupanje od opsega proizvodnje.
Kontrolirano odstupanje predstavlja razliku izmeu stvarno nastalih opih trokova proizvodnje i onih utvrenih
u fleksibilnom proraunu za ostvareni opseg proizvodnje.
Ako su opi trokovi proizvodnje utvreni fleksibilnim proraunom za ostvareni opseg proizvodnje vedi od
stvarno nastalih, odstupanje je pozitivno.
U suprotnom sluaju kada su opdi trokovi proizvodnje utvreni fleksibilnim proraunom za ostvareni opseg
proizvodnje manji od stvarno nastalih, odstupanje je negativno.
Odstupanje od opsega proizvodnje nastaje kao posljedica razlike izmeu ostvarenog i standardnog opsega
proizvodnje.
Ovo odstupanje se javlja iskljuivo kod fiksnih opih trokova proizvodnje koji ne reagiraju na promjenu opsega
proizvodnje.
Page 10
U fleksibilnom proraunu utvruju se opi trokovi proizvodnje na sljedei nain:
fiksni opi trokovi proizvodnje iskazuju se u ukupnom iznosu nevezano za opseg proizvodnje
varijabilni opi trokovi proizvodnje izraunavaju se mnoenjem jedininog standardnog varijabilnog opdeg troka
proizvodnje s ostvarenim opsegom proizvodnje.
POSTUPAK SASTAVLJANJA POSLOVNOG PLANA

Budet
Budet je financijski plan unaprijed pripremljen za ostvarivanje financijskih i poslovnih ciljeva poduzea u nekom
buduem razdoblju. Takav financijski plan obuhvaa procjenu oekivane razine prihoda, rashoda, dobiti, te
novanih primitaka i novanih izdataka poduzea u budunosti.
Budet osigurava osnovu za uinkovitost menaderske funkcije planiranja i kontrole, posebice trokova na kojima
se temelji.
Budet, u naelu, predstavlja translaciju dugoronog plana u financijske termine kratkoronog plana, odnosno u
oblik godinjeg budeta.
Kontrolu ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzea.
Postavljanje standarda za izradu budeta
Uspjenost poslovanja poduzea ocjenjuje se usporedbom ostvarenog i planiranog.
kojih se odreuje financijski plan.
1.behavioristiki pristup postavlja standarde na razumnim i ostvarivim razinama, razinama koje se mogu postii
uz razumno uinkovito poslovanje. Tako postavljena fer osnovica za ocjenu uspjenosti poslovanja motivirat
e menadera na ostvarenje plana.
2.TQM pristup postavlja standarde na razinu savrenstva u svim aspektima poslovanja . Ovaj pristup
pretpostavlja eliminiranje svih aktivnosti koje ne poveavaju vrijednost ,tei neprekidnom poboljanju i potpunoj
uinkovitosti.
Glavni poslovni plan (masterplan)
Temeljni upravljaki izvjetaj
Predstavlja godinji plan poslovanja
Rezultat procesa kratkoronog planiranja
Instrument planiranja i kontrole
Izrauje se u okviru upravljakog raunovodstva
Page 11
o Glavni(master) plan-obuhvaa aktivnosti poduzea u cjelini.
o Sastoji se od brojnih meusobno povezanih budeta koji sumiraju sve planirane financijske aktivnosti poduzea.
o Elementi masterplana variraju, ovisno o veliini i prirodi poslovanja poduzea
o Sadraj glavnog plana:
Operativni budet
Financijski budet
Budet kapitala (zasebni plan/ukljuen u poslovni plan)
Pristupi prema potrebi izrade planova
1.Pozitivni pristup
2.Negativistiki pristup
Pristupi u izradi poslovnog plana
1.Top management pristup ili top down pristup kod centr. Tipa organizacije, glavne smjernice daje top
menadment
2.Pristup iroke mase ili down top pristup kod decentraliziranog tipa organizacije, glavne smjernice daju
menaderi na niim razinama
Primjena pojedinog pristupa ovisi o organizaciji poslovnog subjekta
Prednosti poslovnog plana
1.Osigurava smjernice poslovne aktivnosti za ispunjavanje postavljenih ciljeva
2.Utvrivanje ogranienja i realnih mogudnosti
3.Pomo u alokaciji resursa
4.Motivira zaposlene i menadere
5.Koordinira aktivnosti niih organizacijskih cjelina
6.Pomae manadmentu u procjeni izvrenja (ispunjavanja) cilja
7.Objektivizira kontrolu poslovanja
Nedostaci poslovnog plana
1.Ima ograniavajue djelovanje (ako je nerealan)
2.Moe demoralizirati zaposlene i management (ako je nerealno postavljen)
3.Nerealni planovi uzrokuju smanjenje motiva za kontrolom trokova
Sadraj poslovnog plana
Sastoji se od dva dijela:
1.Operativnog plana
2.Financijskog plana
Poslovni plan poinje s operativnim planom u okviru kojeg je prvi plan prodaje, a posljednji planski izvjetaj o
dobiti
OPERATIVNI PLAN - Obuhvaa aktivnosti i ciljeve koji se planiraju izvriti na razini svake pojedine funkcije u
poduzeu
Page 12
Sadraj operativnog plana
1.Plan prodaje
2.Plan proizvodnje
3.Plan nabave direktnog materijala
4.Plan trokova direktnog materijala
5.Plan trokova direktnog rada
6.Plan opih trokova proizvodnje
7.Plan konanih zaliha gotovih proizvoda
8.Plan trokova prodanih proizvoda
9.Plan trokova prodaje
10.Plan trokova uprave (administracije)
11.Planski izvjetaj o dobiti
Podloga za izradu poslovnog plana
1.Relevantne informacije iz financijskih izvjetaja prethodnih razdoblja
2.Procjene aktivnosti managementa za razdoblje za koje se sastavlja plan
U poslovnim subjektima postoji organizacijski dio u okviru kojeg se sastavlja poslovni plan (kontroling, plan i
analiza...)
FINANCIJSKI PLAN/NOVANI PRORAUN
Vezan je za planiranje novanih sredstava
Osigurava raspoloivost novanih sredstava
Nadovezuje se na operativni plan i predstavlja zavrnu fazu procesa planiranja
Mogue je i planiranje investicijskih projekata (za due razdoblje) kapitalni budet
Sadraj financijskog plana
1.Novani proraun
2.Planska bilanca
3.Kapitalni proraun (plan investicija)
1. Novani budet/proraun
Plan oekivanih novanih primitaka i izdataka za odreeno plansko vremensko razdoblje
Odraava efekte buduih poslovnih aktivnosti na novane pozicije poduzea
Instrument upravljanja solventnou poduzea
Temelji se na planu novanih primitaka i izdataka = planski/budetirani izvjetaj o novanom toku
2. Planska bilanca
Zavrni korak u sastavljanju poslovnog plana
Prikaz planirane financijske situacije poduzea na kraju proraunskog razdoblja
Sistematizirani i sintetiki prikaz svih planova u okviru glavnog poslovnog plana
Fleksibilni plan
Predstavlja seriju prorauna za razliite razine aktivnosti poslovnog subjekta
Dinamiki plan izrauje se za vie oekivanih razina aktivnosti
Instrument ocjene efikasnosti menadementa
Moe se sastavljati na razini pojedinih centara odgovornosti
Instrument kontrole centara odgovornosti
Prilagoen specifinostima pojedinog centra odgovornosti
Prikaz trokova, prihoda i rezultata za koje je manager odgovoran
Sastavlja se po metodi ukupnih ili po metodi varijabilnih trokova
Na temelju fleksibilnog plana sastavljaju se izvjetaji o izvrenju
Page 13
Svrha fleksibilnog prorauna
Slui glavnom menadmentu za:
1.Analizu djelotvornosti sposobnosti izvrenja postavljenih ciljeva menadmenta centra odgovornosti
2.Analizu i eliminaciju odstupanja
3.Izvjetaj o izvrenju slui kao podloga za nagraivanje ili pozivanje na odgovornost menadera centra glede
djelotvornosti i uspjenosti
Centri odgovornosti
Definiraju se unutarnjom podjelom organizacije poslovnog subjekta
To su dijelovi poslovnog subjekta koji imaju konkretna obiljeja koja se zasnivaju na odgovornosti menadmenta
dotinih dijelova
Organizacijska jedinica u kojoj se ostvaruje dio ukupno postavljenog cilja poslovnog subjekta i kojom rukovodi
odgovorna osoba (menader) koja odgovara za ostvarivanje postavljenog cilja i koja kontrolira izvravanje ciljeva
Vrste centara odgovornosti
1.Trokovni centri
2.Prihodni centri
3.Profitni centri
4.Investicijski centri
Elementi fleksibilnog prorauna( iskazuju se na razliite aktivnosti) ovise o centru odgovornosti.
Mogu biti:
1.Trokovi (rashodi) iskazani po metodi ukupnih ili varijabilnih trokova
2.Prihodi
3.Dobit
Pretpostavke izrade fleksibilnog prorauna
Jedinina planska (standardna) cijena u fleksibilnom i statikom proraunu je ista
Jedinini planirani (standardni) varijabilni trokovi u fleksibilnom i statikom proraunu su isti
Planirani (standardni) fiksni trokovi u fleksibilnom i statikom proraunu su isti
Faze izrade fleksibilnog prorauna
1.Sastavljanje fleksibilnog prorauna za vie razina aktivnosti (outputa)
2.Sastavljanje izvjetaja o izvrenju
Izvjetaj o izvrenju
Instrument kontrole managementa
Svrha ocjena uinkovitosti managera centra odgovornosti
Vrste:
1) izvjetaj o izvrenju rezultata
2) izvjetaj o izvrenju trokova
1. Izvjetaj o izvrenju rezultata
Slui za utvrivanje odstupanja izmeu planiranih i ostvarenih razina aktivnosti centra odgovornosti
Usporeuju se ostvareni rezultati s fleksibilnim i glavnim (master) planom
Objavljuju se dvije vrste odstupanja:
1.Odstupanje od fleksibilnog plana
2.Odstupanje od glavnog (master) plana
2. Izvjetaj o izvrenju trokova
Page 14
Usporeuju se stvarno nastali trokovi s planiranim trokovima na temelju fleksibilnog plana za ostvarenu razinu
aktivnosti
Utvruju se odstupanja stvarno nastalih trokova od planiranih za ostvarenu razinu aktivnosti za svaki pojedini
troak
BALANCED SCORECARD ILI URAVNOTEENA MATRICA POKAZATELJA

BSC je model paljivo odabranog skupa pokazatelja i mjera izvedenih iz strategije poslovnog subjekta pomou
kojeg se planiraju i usmjeravaju aktivnosti poslovnog subjekta, te mjere postignua iz razliitih perspektiva na
temelju povezivanja i uravnoteenja najvanijih initelja uspjenosti.
Jezgru konstrukcije modela Balanced Scorecardini definiranje vizije, misije i strategije (ciljeva) poslovnog
subjekta na temelju kojih se definiraju planovi, zadaci, mjerila, i budeti u etiri slijedee perspektive:
1. financijska perspektiva,
2. perspektiva kupaca,
3. perspektiva internog poslovnog procesa i
4. perspektiva usavravanja i rasta efektivne snage zaposlenih.
Za razvijanje i oblikovanje neophodno je odabrati i definirati glavne pokazatelje pomou kojih se mjere aktivnosti
za sve etiri perspektive promatranja, odnosno za sva etiri podruja:
1. financijski pokazatelji; (rast, rentabilnost, stvaranje vrijednosti)
2. pokazatelji vrijednosti za kupce;
3. pokazatelji kvalitete i kvantitete internog procesa;
4. pokazatelji usavravanja i rasta efektivne snage zaposlenih.
FINANCIJSKI POKAZATELJI
Najee se u praksi biraju, kao najvanija, sljedea tri financijska pokazatelja (mjere):
1. rast
2. rentabilnost
3. stvaranje vrijednosti
POKAZATELJI VRIJEDNOSTI ZA KUPCE
Procjena vrijednosti i privlanosti proizvoda ili usluge za kupce
Zadovoljstvo kupaca
Postotak isporuka na vrijeme
albe kupaca
Brzina odgovora na narudbe
Broj osvojenih novih kupaca
Broj izgubljenih kupaca
Postotak trokova marketinga u odnosu na prihod
POKAZATELJI INTERNOG PROCESA
Utroeno vrijeme na odgovor narudbe kupca
Vrijeme trajanja isporuke
Vrijeme trajanja ciklusa proizvodnje
Vrijeme otklanjanja greaka u proizvodnji
Smanjenje karta u proizvodnji
Skradenje ciklusa proizvodnje
Postotak iskoritenja kapaciteta
Prosjeni trokovi po proizvodu
Obrtaj zaliha
POKAZATELJI USAVRAVANJA I RASTA EFEKTIVNE SNAGE ZAPOSLENIH
Pokazatelji se usmjeravaju na dvije kategorije:
1.Kapacitet zaposlenih
Page 15
2.Slaganje individualnih i organizacijskih ciljeva
Implementacija Balanced Scorecarda moe se podijeliti u pet faza:
1. sinteza modela;
2. tehnike implementacije modela;
3. organizacijska integracija,
4. tehnika integracija i
5. primjena u radu.
sinteza modela:treba nastojati postidi opu suglasnost oko definiranja vizije i strategije te na osnovi njih izraditi
potrebne mjere.
tehnika implementacija:u sustav se unose vizija, strategija, kljuni faktori uspjeha, mjere i ostali potrebni
elementi.
organizacijska integracija:Balanced Scorecard model mora biti integriran u organizacijske procese
menadmenta i izvjetavanja te ukomponiran sa svim zaposlenima.
Tehnika integracija:provodi se kako bi se smanjio rad potreban za prikupljanje mjernih podataka.
Konaan rezultat koji se mora postidi implementacijom modela trebao bi, za svaku perspektivu, biti sljededi:
1.popis ciljeva za perspektivu, popraden detaljnim opisom svakog cilja;
2.opis pokazatelja za svaki cilj;
3.ilustracija kako se svaki pokazatelj moe kvantificirati i prikazati;
4.grafiki model povezanosti pokazatelja unutar perspektive i povezanosti pokazatelja s pokazateljima ili ciljevima
u drugim perspektivama
UPRAVLJANJE NOVANIM TOKOM

IZVJETAJ O NOVANOM TOKU
To je izvjetaj o novanom toku u tijeku jednog obraunskog razdoblja . Prua one informacije koje bilanca i
izvjetaj o dobiti ne pruaju korisnicima.
Svrha mu je:
-procjena budueg novanog toka
-procjena sposobnosti drutva da isplati dividende
-da se ocijeni sposobnost drutva za investiranjem i potrebama za vanjskim
Financiranjem
Podloga za izradu novanog prorauna
1.bilanca iz prethodnog obraunskog razdoblja
2.plan novanih primitaka i izdataka za proraunsko razdoblje
3.visina minimalnog novanog salda na iroraunu poduzeda
4.dodatne informacije o zaduivanju poduzeda u sluaju pojave manjka novanih sredstava te informacije o
planiranom investiranju vika sredstava.
Plan novanih primitaka
1.Primici od gotovinske prodaje
2.Primici od planirane naplate potraivanja
3.Ostali planirani novani primici
Plan novanih izdataka u poduzeu:
1.novane izdatke za direktni materijal
2.novane izdatke za direktni rad
3.novane izdatke za ope trokove proizvodnje
4.novane izdatke za trokove prodaje
5.novane izdatke za administrativne trokove
Page 16
6.novane izdatke za poreze i dividende.
Page 17
Struktura novanog prorauna
1.Raspoloiva novana sredstvaukupna sredstva s kojima poslovni subjekt moe raspolagati u
odreenom vremenskom razdoblju
2.Potrebna novana sredstvaukupne izdatke uveane za minimalni novani saldo
SLOBODAN NOVANI TOK
Slobodan novani tok 1 (FCF1) = CFO kapitalni izdaci
Slobodan novani tok 2 (FCF2) = CFO CFI
Vei slobodan novani tok znai i vee financijsko zdravljepoduzeda, vede mogunosti rasta i
poveanja budude dobiti. to je manje potrebno ulagati za tekue odravanje kapaciteta to je vei
FCF1 a time i mogunost ulaganja koja donose vedu buduu dobit.
Vei slobodan novani tok FCF2 znai vei iznos raspoloivih sredstava za servisiranje dugova i
isplate dividendi
UPRAVLJANJE TROKOVIMA
Upravljanje trokovima obuhvada sve aktivnosti menadera vezane za kratkorono i dugorono
planiranje i kontrolu trokova i predstavlja kljuni dio provedbe strategije poslovnog subjekta.
U praksi se upravljanje trokovima esto koncentrira na dva osnovna cilja:
-smanjivanje trokova
-kontrolu trokova
Najznaajnije moderne metode sustava upravljanja trokovima su:
Obraun trokova prema aktivnostima ili ABC metoda;
Obraun ciljanih trokova ili Target Costing;
Obraun trokova prema ivotnom vijeku ili Life-cycle costing;
Obraun trokova kvalitete ili Quality Costing;
Obraun trokova okolia ili Eco Costing;
Koncepti upravljanja trokovima i prihodima ili Throughput accounting, Yield management, Theory
of Constrain;
Dodana ekonomska vrijednost ili EVA
Uravnoteena matrica mjerenja rezultata ili Balanced ScoreCard.
TARGET COSTING
To je metoda koja odreuje koji trokovi proizvoda bi trebali biti osnova za procjenu prodajne cijene
s ukljuenom eljenom dobiti po jedinici.
Obrazloenje ove metode najbolje se oituje kroz est osnovnih naela:
1. osnova za odreivanje trokova je prodajna cijena;
2. usmjerena je prema potrebama kupaca;
3. usmjerena je prema proizvodnom planu i proizvodnim procesima;
4. usmjerena je prema timskom radu;
5. sniavanje trokova tijekom itave ivotne dobi proizvoda i
6. uvaavanje lanca vrijednosti u cijelosti.
OBRAUN TROKOVA IVOTNOG CIKLUSA (LIFE-CYCLE COSTING)
Trokovi ivotnog vijeka predstavljaju ukupne trokove koji nastaju tijekom istraivanja i razvoja,
proizvodnje, skladitenja i distribucije proizvoda i usluga.
DODANA EKONOMSKA VRIJEDNOST(EVA)
EVA predstavlja restrukturirani i proireni model rezidualne tj. preostale dobiti.
rezidualna dobit polazi od pretpostavke da se realnim dobitkom za dioniare moe smatrati samo
dio povrata koji prekorauje oekivani povrat.
oekivani povrat rauna se kao trina cijena uloenog vlastitog kapitala
REZIDUALNA DOBIT = DOBIT -TRINA CIJENA VLASTITOG KAPITALA
Page 18
pozitivna EVA znai da tvrtka stvara dodanu vrijednost za dioniare, a ako je negativna tada ona
jede svoju supstancu
EVA = DOBIT NAKON OPOR.-(PROS.TR.KAPITALA x TROAK KAPITALA)
Page 19
PITALICE
UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO
1. Kao osnova za rasporeivanje fiksnih OTP-a na trokove proizvoda i trokove razdoblja
uzima se:
normalni kapacitet
2. Koritenjem varijabilne metode vrednovanja zaliha proizvodnje cjelokupan iznos fiksnih
OTP-a priznaje se kao:
rashod razdoblja
3. Kljuevi za utvrivanje stope dodatka OTP-a:
a. koliina proizvoda
b. troak DM
c. troak DR
d. sati DR
e. strojni sati
4.
Trokovi na koje menadment ne utjee:

nekontrolabilni trokovi
5. Apsorcijska metoda obrauna ili procjene zalihe proizvoda jest metoda prema kojoj u
trokove proizvodnje ulaze?
a. direktni trokovi (direktni rad i direktni materijal)
b. varijabilni OTP i fiksni (iskoriteni) OTP
6. Varijabilna metoda obrauna ili procjene zalihe proizvoda jest metoda prema kojoj u
trokove proizvodnje ulaze?
a. direktni trokovi (direktni rad i direktni materijal)
b. varijabilni OTP
7. Vrste kapaciteta:
a. teoretski kapacitet
b. praktini kapacitet
c. normalni kapacitet
d. oekivani kapacitet
e. ostvareni kapacitet
8. Svrha raunanja stope OTP-a je?

Pokazuje oekivane OTP-e po jedinici mjere aktivnosti (satu DR). Uklanja sezonska
odstupanja u OTP-u i opsegu proizvodnje.
9. Mjeoviti trokovi su?
Mjeoviti trokovi su trokovi koji se u odnosu na promjenu aktivnosti ne ponaaju striktno
kao varijabilni ili kao fiksni. Imaju obiljeja i varijabilnih i fiksnih trokova.
Page 20
10. Nabrojite trokove prema poloaju u financijskim izvjetajima.
a. nedospjeli i dospjeli trokovi
b. trokovi proizvoda i trokovi razdoblja
c. primarni i konverzijski trokovi
11. Nabrojite trokove prema vremenskom nastanku?
a. povijesni
b. zamjenski
c. budui ili planski
12. Koritenjem varijabilne metode vrednovanja zalihe proizvodnje cjelokupan iznos fiksnih
opih trokova proizvodnje priznaje se kao?
Rashod razdoblja
13. Od koja dva dijela se sastoji poslovni plan?
a. operativni
b. financijski
14. Koncept planiranja koji se temelji na cost-benefit postupku naziva se?
Koncept nultog prorauna
15. Koncepti planiranja su:
a. nulti proraun (ZZB)
b. proraun na temelju aktivnosti (ABB)
16. U izradi poslovnog plana d.d. razvijena su dva pristupa?
a. top-menadment pristup
b. pristup iroke mase
17. Odstupanje izmeu ostvarenih rezultata i fleksibilnog budeta:
Odstupanje zbog promjene cijena
18. Odstupanje izmeu master plana i fleksibilnog budeta:

Odstupanje zbog promjene koliine prodaje
19. Metode vrednovanja zaliha:
a. varijabilna
b. apsorpcijska (ukupna)
20. Prema apsorpcijskoj metodi fiksni iskoriteni otp su:
Trokovi proizvoda
21. Prema apsorpcijskoj metodi fiksni neiskoriteni otp su:
Rashodi razdoblja
22. Prema varijabilnoj metodi fiksni otp su:
Rashodi razdoblja
Page 21
23. ABC metoda je metoda za rasporeivanje:
OTP-a na nositelje trokova (proizvode i usluge)
24. Drugi naziv za indirektnu metodu rasporeivanja OTP:
Fazna
25. Drugi naziv za algebarsku metodu rasporeivanja OTP:
Reciprona
26. Mjesta trokova (MT) prema funkcionalnom kriteriju dijele se na:
a. MT skladite, MT proizvodni pogon, MT prodavaonica, MT upravna zgrada
b. MT nabave, MT proizvodnje, MT rodaje, MT uprave
c. trokovni, prihodni, profitni i investicijski centri odgovornosti
d. MT financija i raunovodstva, MT nabave, MT proizvodnje, MT prodaje, MT uprave
27. Kod kratkoronog odluivanja o cijenama nisu relevantni:
a. direktni varijabilni trokovi
b. indirektni varijabilni trokovi
c. inkrementalni trokovi
d. OTP fiksni dio
28. Metode koje se najee koriste za rasporeivanje OTP-a servisnih odjela na proizvodne
pogone su:
a. metoda FIFO i metoda prosjenih ponderiranih cijena
b. metoda ukupnih i metoda varijabilnih trokova
c. direktna, indirektna i algebarska metoda
d. metoda fizike mjere i metoda relativne trine vrijednosti
29. Operativni plan poduzea zapoinje sa:
a. planom trokova prodaje
b. planom prodaje
c. planskom bilancom
d. planom proizvodnje
30. Prema ABC metodi trokove uzrokuju:
a. proizvodi
b. usluge
c. aktivnosti
d. usluge i aktivnosti
31. Koji od sljedeih pokazatelja nije financijski pokazatelj (mjera) kod BSC-a?
a. rentabilnost
b. uinkovito izvravanje ciljeva
c. rast
d. stvaranje vrijednosti
32. Ako je u proizvodnji utroeno 550 kg direktnog materijala, a standardna koliina direktnog
materijala je 470 kg, nastalo odstupanje smatra se:
a. povoljnim koliinskim odstupanjem
b. povoljnim cjenovnim odstupanjem
c. nepovoljnim koliinskim odstupanjem
Page 22
d. nepovoljnim cjenovnim odstupanjem
33. Yield management je:

tehnika upravljanja prihodima
34. Fleksibilni plan je:

a. dinamiki plan
b. statiki plan
c. varijabilni plan
d. dinamiko-statiki plan
35. Trgovako drutvo Mimi razmatra proizvodnju proizvoda A, B i C. Trgovako drutvo ima na
raspolaganju ogranieni kapacitet za iskoritenje od 10.ooo sati direktnog rada godinje te
eli maksimalno iskoristiti taj kapacitet. Potrebno je utvrditi koji proizvod favorizirati u
uvjetima ogranienog kapaciteta, ako su poznati sljedei podaci: jedinina prodajna cijena
prozvoda A je 60 kn/ proizvoda B je 40 kn, varijabilni trokovi po jedinici proizvoda za sve
proizvode iznose 20 kn, potrebni sati direktnog rada za jedan proizvod A su 4h, a za proizvod
B su 1h, a za proizvod C su 10h. Favorizirat e se:
a. proizvod A
b. proizvod B
c. proizvod C
d. nema dovoljno podataka za donoenje odluke
36. Novani izdaci za otplatu kredita i zajmova klasificiraju se u:
a. poslovne aktivnosti
b. financijske aktivnosti
c. investicijske aktivnosti
d. tono je sve navedeno
37. Trgovako drutvo Mavi d.d. eli poveati mjesenu dobit s 50.000kn na 60.000kn. Ovo
poveanje dobiti planira se ostvariti smanjenjem naknade honorarnim prodavaima koja sad
iznosi 3 kn/kom. Mjeseni fiksni trokovi iznose 25.000kn, a jedinini varijabilni 8,50kn/kom.
Mjeseno se prosjeno proda 12.000kom robe po prodajnoj cijeni 15kn/kom. Za koliko je
potrebno smanjiti naknadu honorarcima?
a. 0,58 kn/kom
b. 7,92 kn/kom
c. 0,25 kn/kom
d. 1,38 kn/kom
Page 23
38. Raunovodstvo poduzea B objavilo je sljedee podatke u 2009. godini:

Mjesec
Rujan
Listopad
Studeni
Prosinac
Sijeanj
Prihodi od prodaje
30.000
50.000
70.000
30.000
40.000
Prema dosadanjim informacijama iz raunovodstvene evidencije uobiajena je naplata

potraivanja: 50% u mjesecu kad je izvrena prodaja, 30% u sljedeem mjesecu nakon
mjeseca prodaje i 20% u drugom mjesecu nakon mjeseca prodaje.
Oekivana naplata potraivanja za studeni je:
a. 35.000kn
b. 56.000kn
c. 21.000kn
d. 50.000kn
39. Navedite 3 imbenika razvoja upravljakog raunovodstva.
Zadovoljavanje potroaa
Glavni imbenici uspjenosti poduzea
Cjelovita analiza vrijednosnog lanca
40. Definirajte normalni kapacitet, te napiite formulu za izraun stupnja iskoritenja kapaciteta.
41. Definirajte indirektne (ope) trokove proizvodnje i navedite barem 2 primjera!
42. Od kojih se aktivnosti sastoji izvjetaj o novanom toku?
a. poslovne
b. investicijske
c. financijske
43. Navedite barem dva nedostatka poslovnog plana.
a. gubi se poticaj za kontrolom trokova
b. demoralizira zaposlene i menadment
44. Poslovni plan zapoinje planom prodaje, a zavrava sa planskim izvjetajem o dobiti.
45. Od ega se sastoji financijski plan?
a. novani proraun
b. planska bilanca
c. planirani izvjetaj o dobiti
d. kapitalni proraun (plan investicija)
46. Metoda izrade kapitalnog prorauna koja se ne temelji na tehnici diskontiranja oekivanih
novanih tokova investicijskog projekta je:
Page 24
a. metoda stope rentabilnosti
b. metoda neto sadanje vrijednosti
c. metoda interne stope povrata
d. metoda raunovodstvene stope povrata
+ metoda perioda povrata
47. Na razini pojedinih centara odgovornosti sastavlja se:
a. normalni proraun
b. fleksibilni proraun
c. standardni proraun
d. oekivani proraun
48. Postupak usporedbe ostvarenih veliina i veliina definiranih fleksibilnim proraunom
provodi se putem:
a. izvjetaja o kontroli
b. izvjetaja o izvrenju
c. izvjetaja o realizaciji
d. izvjetaja o stanju imovine
49. Najvaniji razlog koritenja standardnih trokova je:

a. upravljanje trokovima
b. planiranje i kontrola
c. odluivanje o cijenama
d. sastavljanje financijskih izvjetaja
50. Vrste odstupanja koje se utvruju u izvjetaju o izvrenju rezultata jesu:
a. odstupanje zbog promjene cijena i odstupanje od opsega prodaje
b. cjenovno odstupanje i proraunsko odstupanje
c. pozitivno odstupanje
d. plansko odstupanje i odstupanje od koliine proizvodnje
51. Ako je u toku razdoblja prodaja vea od proizvodnje dobit e biti vea ako se zalihe
vrednuju po:
a. metodi ukupnih trokova
b. ABC metodi
c. metodi varijabilnih trokova
d. nita od navedenog
52. Za kratkorono odluivanje o cijenama relevantne su informacije o inkrementalnim
trokovima.
53. Trokovi na koje management moe utjecati na razini nekog dijela ili centra odgovornosti
zovu se kontrolabilni trokovi.
54. Najkritinija faza izrade kapitalnog prorauna o kojoj ovisi koja e se alternativna investicijska
mogunost ili projekt implementirati je faza izbora.
55. Metode vrednovanja sporednih proizvoda su:
a. metoda neto utrive vrijednosti
Page 25
b. nulta metoda
56. Standardni troak rezultat je umnoka koliinskog standarda i cjenovnog standarda.
57. Nabrojite centre odgovornosti:
a. trokovni
b. prihodni
c. profitni
d. investicijski
58. U koje se tri vrste klasificiraju standardi prema stupnjevima strogosti?

a. oekivani
b. praktini
c. idealni
59. Definirajte CASH-GAP.
60. Navedite dvije karakteristike glavnog poslovnog plana.
61. Od koja se etiri dijela (od koje etiri perspektive) sastoji konstrukcija BSC modela:
a. perspektiva uenja i rasta
b. financijska perspektiva
c. perspektiva procesa
d. kupaca
62. Kako se dijele OTP kod primjene ABC metode?
Rasporeuju se s aktivnosti na nositelje trokova temeljem faktora troenja.
63. Raunovodstvo poduzea B objavilo je sljedee podatke u 2009. godini:
Mjesec
Lipanj
Srpanj
Kolovoz
Rujan
Listopad
Dobavljai (bez diskonta)

20.000
30.000
25.000
60.000
40.000
Kod plaanja obveza dobavljaima poduzee B uzima sve pogodnosti kao to su 5% diskonta
za plaanje do 20-og u sljedeem mjesecu. Novani izdaci za podmirivanje operativnih
trokova oekuju se u iznosu 14 400kn. Oekivani novani izdaci za srpanj iznose:
a. 30.000kn
b. 14.400kn
c. 19.000kn
d. 33.400kn
Page 26
64. Navedite tri razlike izmeu upravljakog i financijskog raunovodstva.
Financijsko
prolo vrijeme
eksterni korisnici
pod utjecajem propisa
Upravljako
budue vrijeme
interni korisnici
nije podlono propisima
65. to sve ini vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda prema metodi ukupnih
trokova?
a. direktan materijal
b. direktan rad
c. varijabilni OTP
d. fiksni OTP
66. Navedite tri primjera poslovnih novanih primitaka.

a. kamata
b. dividenda
c. prodaja
67. Grafike metode prikaza toke pokria:

a. tradicionalni pristup
b. kontribucijski pristup
68. Objasnite procesni sustav obrauna trokova.

69. Objasnite sustav obrauna trokova po radnom nalogu.
70. Reciproni trokovi kod reciprone metode obuhvaaju:
a. trokove nastale na samom MT
b. trokove prenijete s drugog (drugih) MT-a
71. Ako mk po jedinici raste, a pc je jednaka:
vt se smanjuje
72. Ako dolazi do smanjenja zaliha dobit e biti vea po metodi:
varijabilnih trokova
73. Od ega se sastoji standardni troak?
a. cjenovni standard
b. koliinski standard
74. Konverzijski trokovi:
a. trokovi direktnog rada
b. OTP
75. Metode vrednovanja povezanih proizvoda su:
Page 27
metoda fizike mjere
relativne trine vrijednosti
76. Temeljna pretpostavka obrauna trokova procesa je da aktivnosti konzumiraju resurse, a
nositelji trokova konzumiraju aktivnosti.
77. Operativni plan sastoji se od:
a. plana prodaje
b. plana proizvodnje
c. plana nabave direktnog materijala
d. plana trokova direktnog materijala
e. plana trokova direktnog rada
f. plana opih trokova proizvodnje
g. plana konanih zaliha gotovih proizvoda
h. plana trokova prodanih proizvoda
i. plana trokova prodaje
j. plana trokova uprave (administracije)
k. planskog izvjetaja o dobiti
78. Ako je u toku razdoblja prodaja manja od proizvodnje dobit e biti vea po metodi:
ukupnih trokova
79. Ako je u toku razdoblja prodaja vea od proizvodnje dobit e biti vea po metodi:
varijabilnih trokova
80. Ako je u toku razdoblja prodaja jednaka proizvodnji dobit e biti:
ista po obje metode
81. Tvrdnja koja najbolje opisuje utroke:
Utroci nisu predmet obuhvaanja u financijskom raunovodstvu.
82. Faze procesnog obrauna trokova:
a. utvrivanje kretanja fizikih jedinica proizvodnje
b. izraunavanje ekvivalentne jedinice za koliinu proizvodnje
c. utvrivanje trokova proizvodnje za ekvivalentne jedinice
d. utvrivanje ukupnih trokova proizvodnje za rasporeivanje na dovrenu i
nedovrenu proizvodnju
e. rasporeivanje ukupnih trokova na trokove dovrene i nedovrene proizvodnje
83. Metode utvrivanja ciljnih trokova su:
a. metoda zbrajanja
b. metoda oduzimanja
c. integralna metoda
84. Toka pokria moe se odrediti:
a. grafikom metodom
b. metodom jednadbe
c. metodom marginalne kontribucije/mare
85. Direktni (izravni) trokovi proizvodnje su:
a. direktni rad (DM)
Page 28
b. direktni materijal (DR)
86. Indirektni trokovi proizvodnje su opi trokovi proizvodnje (OTP).

87. Teoretski kapacitet je maksimalni kapacitet.
88. Metode vrednovanja nusproizvoda su:
a. metoda nulte vrijednosti
b. metoda neto utrive vrijednosti
89. Primarni trokovi ukljuuju:
a. direktni materijal
b. direktni rad
90. Novani primici za odravanje kratkorone likvidnosti utvruju se kao zbroj poetnog salda i
novanih primitaka.
91. U izvjetaju o izvrenju usporeuju se odstupanja izmeu planiranih i ostvarenih razina
aktivnosti centra odgovornosti.
92. U izvjetaju o izvrenju usporeuju se ostvareni rezultat s fleksibilnim planom i fleksibilni
plan s glavnim (master) planom.
93. Novani izdaci za otplatu kredita klasificiraju se u:

financijske aktivnosti
94. Trokovi prema funkcionalnom kriteriju su:
a. proizvodni
b. neproizvodni
95. Metode odreivanja transfernih cijena:
a. trina metoda
b. trokovna metoda
c. pregovaraka metoda
96. Definirajte toku pokria i napiite formulu za izraun toke pokria!
To je razina aktivnosti kod koje su prihodi od prodaje jednaki ukupnim trokovima. Razina
prodaje kod koje poduzee pokriva svoje ukupne trokove uz definiranu prodajnu cijenu. U
toki pokria ne ostvaruje se dobit ni gubitak.
Formula: (pc*q) - (vt*q) - FT = D
97. Podvrste procesne proizvodnje:
a. Procesna proizvodnja pojedinih vrsta proizvoda
b. Procesna proizvodnja povezanih (srodnih) proizvoda
c. Povezana proizvodnja proizvodno tehnoloki vezanih proizvoda
Page 29
Ostale materijale i primjere ispita pronaite na Facebook grupi: Centar za poduke Budunost
Page 30
Page 31

Upravljacko Racunovodstvo-Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Upravljacko Racunovodstvo-Skripta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Upravljacko Racunovodstvo-Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Upravljako raunovodstvo

Upravljako (menadersko) raunovodstvo (raunovodstvo za potrebe upravljanja) podrazumijeva prikupljanje,

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

Standardni trokovi direktnog rada i odstupanja od standarda

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

POSTUPAK SASTAVLJANJA POSLOVNOG PLANA

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

2. Izvjetaj o izvrenju trokova

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

BALANCED SCORECARD ILI URAVNOTEENA MATRICA POKAZATELJA

UPRAVLJANJE NOVANIM TOKOM

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

Trokovi na koje menadment ne utjee:

8. Svrha raunanja stope OTP-a je?

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

18. Odstupanje izmeu master plana i fleksibilnog budeta:

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

33. Yield management je:

34. Fleksibilni plan je:

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

38. Raunovodstvo poduzea B objavilo je sljedee podatke u 2009. godini:

Prema dosadanjim informacijama iz raunovodstvene evidencije uobiajena je naplata

49. Najvaniji razlog koritenja standardnih trokova je:

58. U koje se tri vrste klasificiraju standardi prema stupnjevima strogosti?

Dobavljai (bez diskonta)

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

66. Navedite tri primjera poslovnih novanih primitaka.

67. Grafike metode prikaza toke pokria:

68. Objasnite procesni sustav obrauna trokova.

86. Indirektni trokovi proizvodnje su opi trokovi proizvodnje (OTP).

93. Novani izdaci za otplatu kredita klasificiraju se u:

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

Centar za poduke Budunost, Facebook Page: Instrukcije Ekonomski Fakultet Zagreb

You might also like