Moje boje

8. razred

Crtanje
Crta kao dominanta
Kompozicija linearnih tekstura
Odnos slike i teksta

Slikanje
Izraajnost boje
Prostorno djelovanje boje
Rekompozicija, fotomontaa

Grafika
Kontrast - ritam suprotnosti
Ritam i simetrija likova
Sklad likova

Modeliranje i graenje
Kompozicija
Kontrast
Ritam

Arhitektura i dizajn
Harmonija, ritam, kontrast tekstura
Oblik i boja
Oblikovanje prostornih povrina

Muzej Solomon R. Guggenheim, New York

Muzej u New Yorku jedan je od pet Guggenheim muzeja irom svijeta. Cilindrinu zgradu koja se suava
prema dnu projektirao je poznati arhitekt Frank Lloyd Wright. Unutranjost muzeja organizirana je kao veliko
zavojito, spiralno stubite (ili rampa, jer nema stuba). Posjetitelje dizalo odvozi do vrha, a zatim se pjeice
sputaju razgledavajui izloke. Sama zgrada ponekad oteava postavljanje izloaka, jer su joj zidovi
zakrivljeni, a pod lagano zakoen zbog sputajue rampe. Muzej sadri veliku kolekciju impresionista,
postimpresionista, moderne i suvremene umjetnosti. U njemu se mogu vidjeti poznate slike Marca Chagalla,
Nauma Gaboa, Vasilya Kandinskog, Pieta Mondriana, Pablo Picassoa, Alexandera Caldera, Alberta
Giacomettija, Paula Kleea i mnogih drugih umjetnika.

CRTANJE

Crtanje - Crta kao dominanta

Nauit emo: dominanta, dominacija, suprotstavljanje

Usporedimo odnose ovih trokuta. Kada su jednaki,

ostavljaju dojam monotonije (jednolinosti). Kada je
meu njima mala razlika govorimo o harmoniji
(skladu, slinosti). Kada je razlika izmeu likova
tolika da su suprotni, tada govorimo o kontrastu.

Dominanta je objekt ili boja koji se istie u odnosu na ostatak umjetnikog djela. To naglasak (akcent) na
nekom djelu. Dominanta se postie nekim kontrastom, suprotnou od svoje okolice. Dominanta na djelu
privlai pogled, to je toka fokusa, teite koje osigurava izbjegavanje monotonosti i jednolinosti. Lik moe biti
dominantan veliinom, oblikom, bojom, tonom, poloajem u kompoziciji i sl.
Pogledaj ove primjere. Moe li pronai dominante na njima?

Vasilij.Kandinski: Kompozicija VIII, 1923.

Henri Cartier Bresson: Museum, Naples, 1963.

Joan Miro: Crveni krug, 1960.

Claude Monet: Impresija, izlazak sunca, 1872.

Crtanje - Crta kao dominanta

Upoznajmo jedan poseban tip crtea zvan kroki (francuski croquis). Kroki se treba sastojati od svega nekoliko
crta, zbog ega ga treba nacrtati to bre (obino u tridesetak sekunda). Tih nekoliko crta treba pokazati
mogunosti tehnike koja se koristi za crtanje najdeblju i najtanju crtu koju tehnika moe ponuditi,
najhrapaviju i najglau, najsvjetliju i najtamniju, itd. Prouimo ove primjere: kakav karakter crta ostavlja pero,
kist, kreda i olovka?

Rembrandt: Mukarac, 1629.

Rembrandt: Djevojka spava, 1656.

Rembrandt: Lav, 1641.

Albert Kinert: Crte, 1941.

Albert Kinert: Srna, 1941.

Leonardo: Madona i dijete, 1482.

Albert Kinert: Crte, 1947.

Albert Kinert: Medvjed, 1941.

Crtanje - Crta kao dominanta

Ambroz Testen: Slovenski kaput, 1978.

Dominanta na ovom crteu je krivulja koja opisuje gornji i desni dio kaputa, crta koja je na crteu najdeblja, ali i
najrazvedenija (jer je razlivena). Tamnoa te crte dodatno je naglaena time to je kaput unutar crte
najsvjetlija ploha na crteu, ime je stvoren snaan svijetlo-tamni kontrast. Ploha kaputa na okomitoj polovici
formata.
7

Crtanje - Crta kao dominanta

Zadatak 1

Pozorno pogledaj fotografije. Koji dijelovi fotografije privlae tvoju pozornost? Na koji nain dijelovi na
fotografiji dominiraju?
Kistom, perom i tuem nacrtaj grane stabala. Odlui koji dio crtea e biti dominantan i na koji nain e
postii dominaciju (veliinom, oblikom, poloajem u kompoziciji). U crteu koristi razliite vrste i karaktere crta.

Zadatak 2

Delta rijeke Paran , Buenos Aires, Argentina

Opii to na koji nain i to dominira na fotografiji. Zamisli kakve sve krajolike moe vidjeti letei avionom.
Kakve oblike, teksture, boje moe zamisliti? Ugljenom nacrtaj krajolik inspiriran krajolikom na fotografiji.
Dominaciju u svom krajoliku ostvari oblikom i veliinom.

Crtanje - Kompozicija linearnih tekstura

Nauit emo: crtake teksture, grafika modelacija.
Karakter povrine nazivamo teksturom. Ako se tekstura sastoji od crtakih elemenata, crta i toaka, nazivamo
je crtakom teksturom.
Kompozicija je raspored i odnos dijelova u cjelini. Cjelina umjetnikog djela smjetena je u formatu. Na crteu
ili slici format je okvir, odnos okomite i vodoravne stranice. Svaki format ima svoje nevidljivo sredite,
dijagonale, polovice, treine, itd. Likovi koje smjestimo u formatu mogu biti na nekom od tih mjesta (ili negdje
drugdje), a izmeu sebe mogu initi odnose pravokutnika, trokuta, ili neke druge odnose. Pogledajmo primjer
kompozicijske mree. Podsjetimo se: znakom (koji se ita Fi) oznaava se zlatni rez. Dobivamo ga tako da
duljinu stranice mnoimo sa 0,618. Zlatni rez moe se mjeriti s obje strane, okomito i vodoravno, pa u svakom
formatu imamo etiri zlatna reza.

Mladen Pejakovi: Na klupi, 1957.

Pogledajmo sada kako umjetnik koritenjem tekstura stvara kompozicijske odnose na crteu. Mjerenjem
moemo ustanoviti kako se linija horizonta nalazi na zlatnom rezu, a stablo je smjeteno na lijevoj okomitoj
petini. Na crteu su dva lika na klupi povezani teksturnim crtama tako da zajedno s meuprostorom izmeu
sebe ine odnos pravokutnika. Svi su smjerovi na crteu okomiti i vodoravni, samo je nekoliko linija na desnoj
strani ukoeno.
9

Crtanje - Kompozicija linearnih tekstura

Vincent Van Gogh: Ulica Saintes-Maries, 1888.

Kakav je kompozicijski raspored i odnos crtakih tekstura na ovom crteu?

Teksture su ovdje grupirane u nekoliko trokuta. Prvi trokut ine krovovi kua na lijevoj strani. Svi krovovi imaju
istu teksturu koja prikazuje slamu kojom su prekriveni. Drugi trokut ini raslinje, trava i grmlje na desnoj strani.
Ono je prikazano drukijim teksturama nego slama na krovovima, a osim crta pojavljuju se i toke. Posljednji
trokut ini nebo. Ono je u kontrastu prema ostalim dijelovima kompozicije time to u njemu nema ni crta ni
toaka. Taj prazni dio crtea u protutei je gustim teksturama ostatka kompozicije.

10

Crtanje - Kompozicija linearnih tekstura

Miroslav Kraljevi: Preljubnica, 1912.

Likovi i zrake svjetlosti rasporeeni su u dijagonalan meusobni odnos. Dojam pojaavaju teksture oblikovane
kao dijagonalne ravne paralele. Lijevi enski lik nacrtan je obrisnom linijom gotovo bez tekstura, a protutea joj
je gornji dio toliko zgusnutih tekstura da je gotovo crn.
11

Crtanje - Kompozicija linearnih tekstura

Zadatak 1

Jozo etkovi: Bez naslova, 1967.

Olovkom skiciraj portret uenika iz razreda. Pozorno proui lice svog modela. Obrati pozornost na posebnost
njegovog lica i dobro proui omjere. Tuem, perom i kistom dovri crte razliitim crtakim teksturama. U
svome crteu koristi razliite kompozicijske rasporede i meusobne odnose crtakih tekstura.

Zadatak 2

Morski konji, ili kako ga jo zovu bojak, kobilica i peteh, stanovnik je mora i sasvim je neobinog izgleda,
odnosno izgledom nimalo ne podsjea na ribu. Jednim okom moe gledati naprijed traei plijen, a drugim
pratiti to se dogaa iza njihovih lea. Mujak je taj koji nosi i raa mlade koje enke u vidu jajaca polau u
njegovu torbicu s prednje strane tijela u vrijeme parenja. Prirodoslovci su im dali latinski naziv Hippocampus,
koji potjee od grke rijei hippkampos (hppos znai konj, a kmpos morsko udovite). U grkoj
mitologiji hipokampi su ivotinje kojima prednji dio tijela izgleda kao u konja, a stranji prelazi u riblji rep. Oni
vuku kola boga mora Posejdona.
Opii tijelo morskog konjia. Kakvog je oblika? Gdje mu se nalazi peraja? Kako izgleda povrina tijela morskog
konjia i kakvom vrstom i karakterom crta bi je doarao. Laviranim tuem, perom i kistom na glatkom papiru
nacrtaj morskog konjia u njegovom stanitu. Raznolikim teksturama doaraj njegovu povrinu i morsko dno.
12

Crtanje - Odnos slike i teksta

Nauit emo: kadar, kadrirati, strip, plan, rakurs.
Strip je niz prizora povezanih nekom priom.
Rije strip na engleskom jeziku znai vrpca, traka ili pruga, a to opisuje nain nizanja i itanja sliica u stripu.
Hrvatski izraz koji se esto koristi za strip je crtani roman. U stripu najee sadri istodobno postojanje slike i
teksta, ali mogu je i strip bez teksta. Zbog toga je strip manje srodan knjievnosti, a vie filmu.
Strip nastaje nizanjem kadrova. Kao i u filmu, i u stripu je kadar isjeak iz cjeline, to je i okvir u kojem se odvija
neka radnja. Kadrovi se u pravilu niu slijeva nadesno i odozgo nadolje. Pogledaj strip Tupko: u njemu su
kadrovi zaokrenuti u prostor, a glavni lik nije u njima ve ih preskae.

Nedjeljko Dragi: Tupko

Kadar je u stripu, kao i u filmu, odreen planom i rakursom. Plan odreuje blizinu prikazanih objekata prema
zamiljenoj kameri ili oku promatraa (ili crtaa). Razlikujemo krupni, bliski, srednji plan, total, itd.
Rakurs odreuje kut pod kojim zamiljena kamera ili promatraevo (ili crtaevo) oko gleda u prizor.
Razlikujemo gornji rakurs, donji rakurs i visinu oiju ili razinu promatraa.
U donjem stripu, prvi kadar sadri gornji rakurs i plan koji je total, a drugi kadar sadri donji rakurs i krupni
plan.

Frank Miller, Bill Sienkiewicz: Daredevil: Love and War, 1990.

13

Crtanje - Odnos slike i teksta

Odnos slike i teksta moe biti rijeen na razne naine: esto je tekst u oblaiu, ali moe biti i bez njega, ili
na dnu kadra ili ak izvan kadra. Tekst mora biti jasno itak, pa stoga, kada crtamo strip, najprije treba napisati
tekst, a tek onda oko njega nacrtati oblai. Glasnost zvukova ili govora moe se oznaiti interpunkcijom (npr.
usklinicima), ali i veliinom i debljinom slova, titravim slovima ili oblikom oblaia (recimo, vrisak prikazujemo
nazubljenim oblaiem). U donjem je primjeru tekst opisan i smjeten uz donji ili gornji rub kadra, bez
oblaia.

Harold Foster: Princ Valiant u danima kralja Arthura, 1938.

Linija, ploha i boja gradivni su element vizualizacije u stripu i njima se koristimo kao i u svim crteima i
slikama. I u stripu vrijede sva pravila likovnosti. Strip nudi mogunosti ritmiziranja i preklapanja kadrova, kao
na donjem primjeru.

Danijel eelj: Sun City, 1994.

14

Crtanje - Odnos slike i teksta

Hugo Pratt: Etiopijske godine: Ljudi-leopardi, 1973.

Proui kako se u ovom stripu iz kadra u kadar pribliavaju planovi prikazivanja od detalja, preko krupnog
plana, bliskog plana i srednjeg plana do totala zebri. Uoi, takoer, i ritam pruga koji prelazi sa zebri na titove.
15

Crtanje - Odnos slike i teksta

Zadatak 1

Nacrtaj strip u tehnici flomastera i tua. Tema stripa neka bude sadraj novele Breza Dinka imunovia.
Dogovori se s uenicima iz razreda tko e nacrtati strip iz kojeg dijela novele. U est kadrova stripa prikai svoj
dio sadraja Breze. Odlui o odnosu teksta i slike. U stripu upotrijebi razliite planove i rakurse, a tekst
najprije ispii i stavi ga u oblaie.

Zadatak 2
Generalna skuptina UN-a je 20. studenoga 1959. godine usvojila "Deklaraciju o pravima djeteta", a 1989.
godine "Konvenciju o pravima djeteta". Od 20. studenoga 1989. godine u cijelome se svijetu obiljeava
Meunarodni dan djeteta, koji je potaknula Organizacija Ujedinjenih naroda i njezine specijalizirane ustanove.
SAETAK PRAVA IZ KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA
Djeca imaju pravo biti sa svojom obitelji ili s onima koji e se najbolje za njih brinuti.
Djeca imaju pravo na dovoljno hrane i istu vodu.
Djeca imaju pravo na primjeren ivotni standard.
Djeca imaju pravo na zdravstvenu zatitu.
Djeca invalidi imaju pravo na posebnu skrb i obuku.
Djeca imaju pravo na igru.
Djeca imaju pravo na besplatno kolovanje.
Djeca imaju pravo biti sigurna i ne biti povrijeena ili zanemarena.
Djecu se ne bi smjelo koristiti kao jeftinu radnu snagu ili kao vojnike.
Djeci mora biti doputeno govoriti vlastitim jezikom i primjenjivati svoju vjeru i kulturu.
Djeca imaju pravo izraziti svoje miljenje i druiti se s drugom djecom kako bi izrazila svoje poglede.
Olovkom nacrtaj strip koji sadri sedam kadrova. Osmisli kratku priu u kojoj e obraditi jedno od prava djece
iz Konvencije o pravima djece. U stripu koristi razliite planove i rakurse.

16

Usporedi: Kako crte grade oblike na ova dva crtea? Kako su uklopljena slova na plakatu?

Boris Buan: Zagrebaki simfoniari i zbor RTZ, plakat, 1984.

17

Victor Vasarely: Zebra, 1965.

18

SLIKANJE

19

Slikanje - Izraajnost boje

Nauit emo: izraajnost boja, istoa boje

Kad se na nebu istovremeno pojave kia i sunce, dolazi do pojave koja se naziva duga. Istu pojavu mogue je
dobiti proputanjem svjetlosti kroz prizmu. Bijela suneva svjetlost se u prizmi, i u kapljicama kie, razlama na
svoje sastavne dijelove koje nazivamo dugine boje ili spektar boja. Boje u spektru prelijevaju se jedna u drugu,
ima ih beskonaan broj. Ipak, mogue je meu njima povui zamiljene granice i tako nabrojati boje spektra:
crvena, naranasta, uta, zelena, plava i ljubiasta. To su razliite vrste boja. Boje imaju i svoje tonove, to je
svjetlina boje. Konano, boje imaju i svoju istou. istoa boje ovisi o tome koliko ona sadri u sebi sive. Boja
koja ne sadri sivu naziva se ista boja, intenzivna ili jarka boja. Dodavanjem sive boja postaje degradirana,
neista, zagasita ili blijeda. istoa boje utjee na njenu izraajnost, zagasite boje imaju manju izraajnost.
Pogledaj na donjoj skici kako dodavanjem sive crvena boja postaje sve zagasitija. Ovo se dogaa i s bojama
na odjei koju smo mnogo puta oprali. Boja na lijevoj polovici pulovera je ista, jarka i intenzivna, a na desnoj
polovici boja je isprana pa je postala neista, degradirana, blijeda, zagasita.

20

Slikanje - Izraajnost boje

Na opisani nain mijeane su boje na ovim slikama. Slikar se koristi jednom ili dvjema bojama (naranastom i
zelenom), koju na slikama postepeno degradira sve dok neki dijelovi slike ne postanu posve sivi.

Pablo Picasso: ena s lepezom, 1908.

Pablo Picasso: ena s krukama, 1909.

Pablo Picasso: Portrait Manuela Pallaresa, 1909.

Pablo Picasso: ena s mandolinom, 1909.

21

Slikanje - Izraajnost boje

Nicolas de Stal: Kompozicija, 1949.

Ova je slika apstraktna (nefigurativna, nije naslikana prema neemu opaenom u prirodi), ali njen je likovni
sadraj jednak prethodnim slikama. I ovdje moemo pratiti kako slikar dodaje sivu postepeno gasei boje.
22

Slikanje - Izraajnost boje

Zadatak 1

Svjetski dan zatite okolia obiljeava se 5. lipnja. Tehnoloki i industrijski razvoj uzimaju svoj danak u
nepovratnom unitavanju vode, tla i zraka, svakodnevnom nestajanju i izumiranju mnogih biljnih i ivotinjskih
vrsta te pojavom do sada nepoznatih i vrlo esto smrtonosnih bolesti kod ljudi.
U tehnici tempera naslikaj plakat na temu Svjetskog dana okolia. Na plakatu prikai dio okolia (tlo, ume,
vode) tako da upotrijebi iste boje koje e degradirati postupnim dodavanjem sive boje. Dodavanjem sive
boje, boja okolia e gubiti svoju izraajnost i postajat e zagasitija,neista, kao i priroda koja se unitava.
istim bojama u tehnici kolaa izradi natpis za plakat koji poziva na zatitu okolia.

Zadatak 2

Burano je otok u Venecijanskoj laguni. Danas je najpoznatiji po ipkarstvu i svojim u areno obojanim kuama.
Jedna pria kae da je lokalni ribi obojio kue u razne boje kako bi svatko mogao prepoznati svoju, a druga
da su se bojale kako bi ribii s puine vidjeli svoj dom.
Prepoznaje li na fotografijama kue koje su obojene istim, jarkim bojama? Koje kue su obojene zagasitim
bojama?
Temperom i kolaom naslikaj dio mjestaca inspiriran Buranom. istim i jarkim bojama u tehnici kolaa
naslikaj kue, a odraze u vodi naslikaj u tehnici tempera zagasitim bojama.
23

Slikanje - Prostorno djelovanje boje

Nauit emo: nijanse boja, dinamika boja, planovi prostora.
Svaka boja, kada ju poelimo precizno opisati, ima tri osobine.

Prema vrsti, boje mogu biti crvena, naranasta, naranastocrvena, crvenonaranasta, uta itd., dakle, dugine
boje ili boje spektra. Prema vrsti nazivamo ih i primarne (osnovne) , sekundarne (izvedene) i tercijarne boje.

Prema tonu, boje mogu biti svjetlije i tamnije.

Prema istoi, boje mogu biti iste, jarke, zasiene, intenzivne ili neiste, zagasite, blijede, degradirane.
Svaka mala promjena naziva se nijansa. Boje se mogu nijansirati (promijeniti)unutar ovih triju svojstava, pa
tako nijanse boje mogu biti nijanse vrste, nijanse tona i nijanse istoe boje.

Pogledajmo primjer nijansiranja boje.

Na prvom primjeru vidimo nijanse naranaste boje. U prvom redu mijenja joj se vrsta (od naranastocrvene
do naranastoute), u drugom redu mijenja joj se ton (od tamno naranaste lijevo do svijetlo naranaste
desno), a u treem redu mijenja joj se istoa (od zagasito naranaste lijevo do jarke naranaste desno).
Pogledaj sliku iz raunalnog programa Word: vodoravno se niu vrste boja (bijeli krii nalazi se na plavoj),
okomito se niu stupnjevi istoe boje (na vrhu su iste boje a na dnu je siva), a u desnom stupcu su tonovi
boje (u ovom sluaju plave).

24

Slikanje - Prostorno djelovanje boje

Pokuaj na ovim slikama prepoznati i opisati to vie nijansi boja kojim su slike naslikane. Odabirom nijansi
moe se utjecati na dojam prostornih planova: nijanse koje su toplije, svjetlije i jarkije djeluju prostorno blie,
dok hladnije, tamnije i zagasitije nijanse djeluju prostorno dalje. Ovo se naziva dinamika boja.

Paul Klee: Grad snova, 1921.

Paul Klee: umske bobice, 1927.

Paul Klee: Vrt rua, 1920.

Paul Klee: Njemaki portret s bradom, 1920.

25

Slikanje - Prostorno djelovanje boje

Paul KLee: Otkazan s popisa, 1933.

Temeljna boja koju je umjetnik upotrijebio jest naranasta. Promatraj kako joj slikar mijenja nijanse. Naziv slike
i veliki X na glavi govore o vremenu kada je dobio otkaz i postao nepoeljan u nacistikoj Njemakoj.
26

Slikanje - Prostorno djelovanje boje

Zadatak 1

Marcin Sobas
Koje vrste nijansa prepoznaje na fotografijama? Kako nijanse boje djeluju na prikaz krajolika? Pokuaj otkriti
u koje doba dana su fotografirane fotografije?
Temperom naslikaj krajolik inspirirajui se krajolicima s fotografija. Krajolike naslikaj nijansama boja i odlui
hoe li krajolik prikazati nijansama vrste, nijansama tona ili nijansama istoe boje.

Zadatak 2

Reljefi sa ibenske katedrale

Temperom naslikaj reljef s fotografija nijansama tona jedne tople i jedne hladne boje. Nie dijelove reljefa
naslikaj hladnim tonovima, a vie dijelove reljefa toplim tonovima.

27

Slikanje - Rekompozicija, fotomontaa

Nauit emo: rekompozicija, fotomontaa.
Pogledajmo igraku Transformer. Na poetku ima izgled robota, a kasnije se preoblikuje (transformira, forma
znai oblik) u avion.
Kompozicija je raspored i odnos dijelova u cjelini. Svi dijelovi robota zadrani su u avionu, ali su drugaije
rasporeeni. Prerazmjetaj elemenata kompozicije naziva se rekompozicija. To se moe usporediti s
preureenjem namjetaja u sobi koja nakon toga izgleda drugaije iako je namjetaj ostao isti.

Rekomponirati, ponovno komponirati, moe se razliitim materijalima. Pogledaj primjere.

Arman: Dosilasofamiredo, 1961.

Arman: Bez naziva, 2004.

28

Slikanje - Rekompozicija, fotomontaa

Ovi su radovi nastali izrezivanjem i spajanjem vie razliitih fotografija. To se naziva fotomontaa.
Fotomontaom je, mnogo prije pojave kompjutera, bilo mogue stvarati nemogue fotografske prizore.
Fotomontaa se koristi i danas, ali uz pomo kompjutera.

David Hockney: Furstenberg Paris, 1982.

Philippe Halsman: Dal atomicus 1,1948.

Philippe Halsman: Jean Cocteau, 1949.

Philippe Halsman: Dal atomicus 2, 1948.

29

Slikanje - Rekompozicija, fotomontaa

Aleksandar Srnec: 070592, 1992.

Umjetnik je ovo djelo nainio od kola papira,

tako to je prvo nainio desnu sliku, a zatim ju je
razrezao na trake. Trake je zatim ispremijeao, a
neke je i preokrenuo, kako bi dobio novu,
zanimljiviju i dinaminiju rekompoziciju.

30

Slikanje - Rekompozicija, fotomontaa

Zadatak 1

Sachiyo Nishimura: Landscape 1, 2000.

of U. Landscape, 2001.

Sachiyo Nishimura: Landscape/Fiction 7. , 2007

Sachiyo Nishimura: Recomposition

U asopisu pronai fotografiju s prikazom krajolika. Moe donijeti i svoju fotografiju s prikazom krajolika ili
njezinu fotokopiju. Razrei fotografiju ili je istrgaj rukama na trake ili neke druge oblike. Od istrganih i izrezanih
oblika izradi kreativnu rekompoziciju.

Zadatak 2

Fotokopiraj fotografiju svog portreta. Zamijeni se s uenikom iz razreda s njegovom polovicom fotokopije
portreta. Na kreativan nain naini fotomontau od dijelova razliitih portreta.
Pokuaj na nastavi informatike izraditi fotomontau na raunalu.

31

Usporedi: Kako su zamijeane nijanse boja na ovim slikama?

Paul Cezann: Plavi krajolik, 1906.

32

Claude Monet: Japanski most, 1899.

33

GRAFIKA

34

Grafika - Kontrast - ritam suprotnosti

Nauit emo: dinamino, statino, kontrast kvantitete, optika ravnotea
Promotrimo ove skale boja. Vodoravno je nanizan spektar boja, a okomito su tonovi svake boje. Prouimo
sada svjetlinu svake boje: na kojem su tonu boje najistije, najjarkije? To se mijenja kod svake boje. Crvena i
zelena najistije su na etvrtom kvadratiu odozdo, naranasta na petom, uta na estom, plava na treem a
ljubiasta na drugom kvadratiu odozdo. To smo oznaili na desnoj skali boja: ovo su svjetlosne vrijednosti
istih boja ili valeri.

Izmjerimo sada koliko je svaka boja udaljena od crnog i od bijelog kvadratia. Ustanovit emo da je uta
udaljena od crne jednako onoliko koliko je ljubiasta udaljena od bijele (est kvadratia). Isto vrijedi i za
naranastu i plavu (udaljenost od pet kvadratia), kao i za crvenu i zelenu (udaljenost od etiri kvadratia). Ovi
parovi boja imaju suprotne svjetlosne vrijednosti koje se nadopunjuju, pa ih moemo upariti kao na donjem
primjeru. Takve parove nazivamo komplementarni parovi, i oni su u meusobnoj ravnotei. Vidimo kako je
dovoljan omjer od 1 : 5 izmeu ute i ljubiaste kako bismo uspostavili ravnoteu. Ovo podsjea na ravnoteu
izmeu eljeza i perja: ako elimo da budu jednako teki, perja na vagu moramo staviti mnogo vie. To se
naziva kontrastom kvantitete (koliine) boja. Boje se nalaze u dinamikoj optikoj ravnotei izmeu sebe.
Openito, tople, iste i svijetle boje su optiki tee od hladnih, zagasitih i tamnih boja.

35

Grafika - Kontrast - ritam suprotnosti

Slike koje imaju simetrinu kompoziciju i ujednaene odnose veliina likova i boja djeluju statino, dok slike sa
asimetrinim kompozicijama i kontrastnim odnosima likova i boja djeluju dinamino.
Pogledajmo dinamike ravnotee boja na ovim slikama. Na svim primjerima je mala koliina jarko crvene ta
koja dri ravnoteu ostatku slike mango u tanjuru na prvoj slici, kapa dokeja na drugoj, kosa na treoj i
kugla za biljar na etvrtoj slici. Ti oblici djeluju poput malog eljeznog utega nasuprot mnogo perja na vagi.

Paul Gauguin: Dvije Tahianke s mangom i cvijeem, 1899.

Paul Gauguin: U valovima, 1889.

Edgar Degas: Dokeji prije trke, 1872.

Georges Braque: Biljar, 1944.

36

Grafika - Kontrast - ritam suprotnosti

Rembrandt: Podizanje kria, 1633.

Dinamiku slike moe se dobiti i dijagonalnom kompozicijom te svjetlo-tamnim kontrastom. Poto su svijetle
boje tee od tamnih, mogue je postii optiku ravnoteu izmeu svijetlih detalja slike i mnogo tamne okolice.
37

Grafika - Kontrast - ritam suprotnosti

Zadatak 1

V838 Jednoroga (V838 Monocerotis) promjenjiva je zvijezda u zvijeu Jednoroga, udaljena od Sunca oko 20.
000 svjetlosnih godina. Nepoznata zvijezda zadivila je astronome kada je 2002. iznenada bljesnula i nakratko
postala najsjajnija zvijezda na nebu.
Kako doivljava fotografije zvijezde? Je li kompozicija fotografije statina ili dinamina? Uoava li optiku
ravnoteu na fotografiji? Koja boja dri ravnoteu ostatku slike? Na koji nain je prisutna dinamika na
fotografiji?
Izradi matricu za monotipiju na staklenoj ili keramikoj ploici na kojoj e naslikati svoju zvijezdu koja je
zadivila tebe i bljesnula tako da je na trenutak postala najsjajnija zvijezda na nebu. Proui pozorno u ovoj
lekciji svjetlosne vrijednosti boja i odlui koje e boje i u kojoj koliini upotrijebiti da bi postigao/postigla
optiku ravnoteu. Ne zaboravi da su tople, iste i svijetle boje optiki tee od hladnih, zagasitih i tamnih boja.
Otisni grafiki list i potpii ga.
Zadatak 2

Katsushika Hokusai: Veliki val kod Kanagawe, 1823-1829

Ogata Krin: Uzburkani valovi, 1615.1868.

Pozorno pogledaj reprodukcije s prikazom valova? Je li prikaz valova statian ili dinamian? Na koji nain je
postignuta dinamika? Koja je ovo vrsta kompozicije (podsjeti se o vrstama kompozicija).
Izradi matricu za linorez s prikazom vala. Dinamiku u kompoziciji postigni dijagonalnom ili spiralnom
kompozicijom te svjetlo-tamnim kontrastom. Koristi razliite karaktere i vrste crta u razliitim odnosima da
dobije dinamiku. Otisni grafiki list i potpii ga.
38

Grafika - Ritam i simetrija likova

Nauit emo: alternacija, repeticija, ornament, simetrija, zrcaljenje, translacija, rotacija.
Simetrija je preslikavanje likova. Likovi nakon primjene simetrije zadravaju svoj oblik, samo mijenjaju mjesto
ili smjer. Postoji vie vrsta simetrije. Pogledajmo primjere.

Dvije sfinge, stara Grka

Simetrija u kojoj se sve toke lijevog trokuta prebacuju na drugu stranu osi za jednaku udaljenost, kao da ih
gledamo u zrcalu, zove se osna simetrija ili zrcaljenje.

Vojnici u maru, 420.g.p.n.e.

Simetrija u kojoj se sve toke lijevog trokuta pomiu za vektor koji ima zadanu duljinu i smjer, zove se
translacija.

Rozeta sa ibenske katedrale, 16. st.

Simetrija u kojoj se sve toke lijevog trokuta okreu za zadani kut, zove se rotacijska simetrija ili rotacija.

Uoi jednakost nekih simetrija i ritmova. Ritmove ini repeticija ili ponavljanje (engleski repetition znai
ponavljanje). Kada bismo nastavili ponavljati zrcalnu simetriju, dobili bismo alternacijski ritam (a-b-a-b).
Kada bismo nastavili ponavljati translacijsku simetriju, dobili bismo dominacijski ritam (a-a-a-a). Kada bismo
nastavili ponavljati rotacijsku simetriju, dobili bismo radijalni ili zrakasti ritam.
39

Grafika - Ritam i simetrija likova

Kakve su simetrije na ovim djelima? Prvi rad nainjen je od polovine stola za stolni tenis (ping-pong), koji je
prislonjen uz veliko ogledalo. Druga polovica stola zrcali se u zrcalu ime se stvara vizualan dojam cjelovitog
stola. U zrcalu se zrcale i igrai, koji mogu igrati stolni tenis sa nepostojeim protivnicima, odnosno, sami sa
sobom. Tako se vizualno zrcaljenje pretvorilo i u zrcaljenje pokreta koji omoguuje funkcionalnu igru.
Drugi rad istog autora (i istog likovnog sadraja) prikazuje zrcalni bicikl koji eli krenuti u suprotnim
smjerovima.

Ivan Ladislav Galeta: Zrcalni ping-pong, 1979.

Ivan Ladislav Galeta: Dvosmjerni bicikl, 1979.

Simetrija je, osim u slici, mogua i u glazbi, poeziji i u pokretu (recimo, kroz ples). Tradicijska (narodna)
umjetnost uvijek sadri simetrije i ritmove koji se proimaju kroz ornamente (pravilne ukrase), jer su neko ljudi
veoma ovisili o prirodnim ritmovima o kojima im je ovisilo dolaenje do hrane kroz zemljoradnju i lov. Pa i
sama rije geometrija znai mjerenje zemlje (starogrki Gea - Zemlja + metron - mjeriti). Pogledaj primjere
simetrija, ritmova i ornamenata na primjerima plemenskih masaka i torbi.

Kubanska maska Ngaady Mwaash

Maska iz Saibaia, Papua

Koara iz Etiopije, Afrika

40

Grafika - Ritam i simetrija likova

Azteka dvoglava zmija, Meksiko, 15. st.

Na ovoj meksikoj skulpturi tradicijske (narodne) umjetnosti vide se sve tri spomenute simetrije. Krivulje se
ponavljaju translacijom (a-a i b-b-b na donjoj skici), glave se zrcale, a prostor unutar krivulja se rotira (okree).

41

Grafika - Ritam i simetrija likova

Zadatak 1

Kompjuterska simulacija simetrinih uzoraka u kaleidoskopu

Kaleidoskop je cijev s ogledalima u kojoj se nalaze sitni areni predmeti, kamenii, perle, staklena zrnca ili
areni papirii. Jedan kraj cijevi slui za gledanje, a kroz drugi ulazi svjetlost odbijajui se od ogledala. Kako se
cijev kaleidoskopa prilikom gledanja rotira, objekti u njoj se mijeaju i stvaraju razliite vizualne oblike. Svi
stvoreni uzorci imaju karakteristinu simetriju radi ogledala i mijenjaju se pri svakom pokretu. Kaleidoskop se
najee koristi kao igraka za djecu. Simetrini uzorci kaleidoskopa neponovljivi su. Mnogi likovni umjetnici,
dizajneri i ostali kreativni ljudi koriste tu udesnu igraku za stvaranje novih uzoraka tkanina i motiva.
Izradi marticu za kartonski tisak inspirirajui se simetrinim oblicima kaleidoskopa. Koristi razliite vrste ritmova
i simetrija. Izradi grafiki list i potpii ga.

Zadatak 2

Detalj vrlike narodne nonje Detalj vrlike narodne nonje

Detalj nonje zagrebakog prigorja

Na fotografijama je prikaz detalja s hrvatske narodne nonje. Kako se zovu pravilni ukrasi koji su esto
sastavni dio narodne umjetnosti? Koje vrste ritmova i simetrija primjeuje na detaljima narodne nonje na
fotografijama?
Izradi matricu za linorez koristei neke od ornamenata s fotografije i stvarajui nove ornamente. Koristi razliite
ritmove i simetrije u izradi matrice. Izradi grafiki list i potpii ga.
42

Grafika - Sklad likova

Nauit emo: horizontalna, vertikalna, dijagonalna, kruna/ovalna, piramidalna kompozicija

Dobri pastir, Ravena, 425.

Sv. Trojstvo, austrijska kola, 16. st.

to je razliito, a to zajedniko ovim slikama? Na prvom mozaiku je lik Krista u sreditu okruen ovcama u
krajoliku. Na drugoj je slici u sreditu Sveto trojstvo okrueno arhitekturom i anelima. Mjerenjem emo
ustanoviti kako su na obje slike glavni likovi smjetenu vertikalno na polovinu formata, a oblici lijeve i desne
strana na obje slike postavljeni su zrcalno simetrino. Kada linijama poveemo usmjerenja bonih likova, na
obje slike pojavljuju se trokuti to se simetrino zrcale, okrenuti prema sreditu slike. Zakljuujemo da su
motivi na dvije slike razliiti, ali su im kompozicije jednake.

Rembrandt: Jeremija oplakuje unitenje Jeruzalema, 1630.

Kompozicija je raspored i odnos dijelova unutar cjeline. Raspored u kompoziciji mora biti smislen, a ne
sluajan. Zato vlak jo nazivamo i eljeznikom kompozicijom? Zato to u njemu svaki element ima svoje
mjesto s nekim razlogom. Pogledajmo to na primjeru starog vlaka na ugljen: lokomotiva je prva da vlakovoa
vidi kamo vozi, vagoni s ugljenom (tender) je drugi kako bi bio najblie pei, a vagoni s putnicima su najdalje
kako do njih ne bi dopirao dim iz lokomotive.
Kako su rasporeeni elementi na desnoj slici? Lik Jeremije, stijene i predmeti proteu se dijagonalno iz donjeg
lijevog kuta u gornji desni. Ovakva kompozicija se naziva dijagonalna kompozicija.
43

Grafika - Sklad likova

Meu beskonanim mogunostima likovnog komponiranja, neke kompozicije imaju tipina zajednika obiljeja.
Lik Mona Lise (La Gioconda) smjeten je
okomito na polovini slike. Gledajui tamnu
masu odjee i kose nasuprot svjetlom
krajoliku u pozadini, uoavamo oblik trokuta
ili piramide. Donja stranica, baza tog trokuta
mogu biti ruke naslikanog lika, a moe biti i
cijela donja stranica slike. Ovakva se
kompozicija naziva trokutna ili piramidalna
kompozicija.

Leonardo da Vinci: Mona Lisa, 1505.

Francisco de Goya: Tauromaquia 21, 1816.

Na grafici je prikazan nesretni dogaaj na

prednjim sjedalima madridske arene, za
vrijeme borbe s bikovima. Bik je probio
zatitnu ogradu i pomeo sve pred sobom,
ostavljajui iza sebe prazninu. Slika je
izduena formata i pogled nam se po njoj
kree horizontalno, pratei putanju bika.
Takva kompozicija naziva se horizontalna
kompozicija.

Ova je katedrala naslikana na uskom,

vertikalnom formatu koji naglaava njenu
visinu. Dok ju gledamo, ini nam se da
raste pred naim oima i vodi nam pogled
uvis. Ovakva kompozicija naziva se
vertikalna kompozicija.

Claude Monet: Katedrala u Rouenu, 1893.

Narcis se zrcali u vodi preko osi postavljene

horizontalno na polovini formata. Njegove
rairene ruke, zajedno s leima, ine
krivulju, luk koji se simetrino odraava u
vodi ispod njega. Njegov lik, zajedno s
odrazom ispod njega, ini krunicu, pa se
ovakva
kompozicija
naziva
kruna
kompozicija.

Caravaggio: Narcis, 1596.

44

Grafika - Sklad likova

Paul Cezann: Kartai, 1892.

I ova slika sadri u sebi simetrinu kompoziciju. Grafika analiza pokazuje nam izrazitu vanost boce na stolu
koja ini simetralu, ali i prostora izmeu koljena ispod stola koji je optiki produetak osi. Naslikani likovi dre
ruke pod jednakim, zrcalnim kutovima, a oko prema sreditu slike vode nagnute glave u nagib bijele lule.
45

Grafika - Sklad likova

Zadatak 1

Pozorno proui fotografije i pogledaj na koji nain su pojedini dijelovi krajolika rasporeeni na fotografijama.
Koje vrste kompozicija prepoznaje na fotografijama?
Izradi matricu za linorez s prikazom krajolika s fotografije ili vlastitog krajolika iz mate. Rasporedom dijelova
krajolika odlui koju vrstu kompozicije e ostvariti. Koristi razliite vrste i karaktere crta u izradi matrice.
Izradi grafiki list i potpii ga.

Zadatak 2

Pogledaj fotografije s prikazom dijelova eljeznike pruge. eljezniku prugu ine jedan ili vie kolosijeka, a
kolosijek se sastoji od tranica koje su povezane pragovima.
Izradi matricu za linorez s prikazom eljeznikih tranica. Kreativno izradi dijelove eljeznike pruge i rasporedi
ih tako da prikae jednu vrstu kompozicije (dijagonalna, piramidalna, vertikalna, horizontalna ili kruna
kompozicija). Izradi grafiki list i potpii ga.

46

Usporedi: Kakve su kompozicije na ovim slikama? Kakvi su ritmovi? Kakve simetrije?

Caspar David Friedrich: Bijele stijene Rgena, 1818.

47

Paul Klee: Tri tornja, 1923.

48

MODELIRANJE I GRAENJE

49

Modeliranje i graenje - Kompozicija

Kljuni pojmovi: kompozicija: piramidalna, dijagonalna, vertikalna, horizontalna, kruna

Ivan Metrovi: Povijest Hrvata, 1932.

Kompozicija je raspored i odnos dijelova unutar cjeline. Ali, za razliku od slikarske, crtake ili grafike
kompozicije, skulpture mijenjaju svoju kompoziciju dok ih obilazimo. Moglo bi se rei kako skulptura ima 360
kompozicija, koliko i stupnjeva krunog obilaska. Pogledaj koje sve kompozicije nastaju pri razliitim
pogledima na ovu skulpturu.

Branko Rui: Maka, 1986.

Pogledaj kako se kompozicija mijenja dok obilazimo ovu skulpturu: malo je horizontalna, a malo vertikalna.
50

Modeliranje i graenje - Kompozicija

Pogledajmo primjere nekih kompozicija koje smo ve nauili na skulpturama.
Najispupenije dijelove ove skulpture,
koljena i vrh glave, moemo povezati
jednakostraninim trokutom. Stoga se
ovakva kompozicija naziva trokutna ili
piramidalna kompozicija.

Pisar iz Saqqaraha, Egipat, IV. dinastija

Lik se snano nagnuo unatrag, stvarajui

vizualnu dijagonalu, pa ovakvu kompoziciju
nazivamo dijagonalna kompozicija.

Ernst_Barlach: Luak, 1910.

enski leei lik ispruio se, vodei na

pogled vodoravno po lealjci. Iako se samo
tijelo dijagonalno uspinje, dominantni smjer
na skulpturi je vodoravan, odnosno
horizontalan. Takva se kompozicija naziva
horizontalna kompozicija.
Antonio Canova: Pauline Bonaparte kao Venera, 1804.

Uspravni lik stoji okomito, odnosno

vertikalno u odnosu na podlogu. Ovakva se
kompozicija naziva vertikalna kompozicija.

Alexander Archipenko: ena elja kosu, 1914.

Ova instalacija podsjea na velik kota.

Njeni se elementi kruno ira oko radijalnih
nosaa koji izlaze iz sredita skulpture.
Ovakva kompozicija naziva se kruna
kompozicija.

Reinhard Mucha: Problem pozadine likova u baroknoj arhitekturi,

1985.

51

Modeliranje i graenje - Kompozicija

Naum Gabo:Stup, 1923.

Iako se na ovoj skulpturi nalaze veliki kruni oblici, gledano sprijeda dominira njena vertikalnost, pa je ovo
vertikalna kompozicija. Ipak, kada bismo skulpturu promatrali odozgor, tada bi kompozicija bila kruna.
52

Modeliranje i graenje - Kompozicija

Zadatak 1

lker Yardmc: Confusion Of Prism, 2004.

Ilker yardimci: Simple Freedom, 2008.

Od debljeg kartona izrei razliite geometrijske i slobodne likove te naini skulpturu. Dijelovi kompozicije neka
tvore krunu kompoziciju. Skulpturu od kartona oboji temperom. Ovaj rad izvodi u paru.
Okrei svoju skulpturu i pokuaj otkriti koje sve vrste kompozicija otkriva u svojoj skulpturi.
Zadatak 2

Skulpture Barbare Licha

Od ice razliitih debljina naini ljudsku figuru u pokretu. Ljudska figura moe predstavljati prolaznika
na ulici, plesaa, osobu koja obavlja neku radnju ili sportaa. Ovisno o kutu gledanja skulpture odredi
vrstu kompozicije. Moe se poigrati omjerima figure i izraditi skulpture s neobinim omjerima,
drugaijim od onih gdje je omjer glave i visine otprilike 1:7.
53

Modeliranje i graenje - Kontrast

Nauit emo: kontrast mase i prostora, kontrast udubljeno-ispupeno, konkavno-konveksna masa

Pogledajmo obrise (konture) deve, tikve i kruke. to im je zajedniko? Svi ovi oblici imaju ispupene i
udubljene dijelove. Obrisna linija zbog toga im je krivudava.
Kontrast znai suprotnost. Masa i prostor se proimaju, ali su i suprotni: masa je punina, a prostor je praznina.
Kada masa svojim izboinama izae u prostor, a prostor ue u uleknua u masi, tada takvu masu nazivamo
udubljeno-ispupena masa (zovemo je jo i konkavno-konveksna masa).

Vilendorfska venera, 21000. g. p. n. e.

Kosta Angeli Radovani: Dunja IV, 1957.

Ove skulpture sadre kontrast udubljeno-ispupeno. Obje prikazuju ensko tijelo, prenaglaavanjem izboina i
udubljenja, zbog ega su im obrisne linije pune krivulja.

54

Modeliranje i graenje - Kontrast

Pogledaj odnose punog i praznog te udubljenog i ispupenog na ovim skulpturama. Na Archipenkovoj
skulpturi, ispupenju na lijevoj nozi odgovara udubljenje na desnoj, dok je prsima obratno.Udubljenje se
pojavljuje na podignutoj ruci, a dopunjuje ga ispupenje na kosi. Proupljenju na vrhu odgovara proupljenje
na dnu skulpture.
I ostale dvije skulpture graene su dodavanjem ovala. Odnos mase i prostora im je dinamian, prodiru jedno u
drugo. Arpova je kompozicija vertikalna, dok je Goldonijeva kruna.

Aleksandr Arhipenko: ena elja kosu, 1914.

HansA rp: Poprsje ene, 1953.

Raoul Goldoni: enski torzo

55

Modeliranje i graenje - Kontrast

Jeff Koons: Zec, 1986.

Udubljenja i ispupenja na ovoj skulpturi stvaraju dojam da je nainjena od tanke plastike; podsjea nas na
balon ispunjen helijem. To je, meutim, varka ova je skulptura metalna. Na zakrivljenoj povrini okolica se
odraava takoer zakrivljeno. Okolica je, odrazom, postala dio skulpture.
56

Modeliranje i graenje - Kontrast

Zadatak 1

Pozorno pogledaj fotografije koljki i morskih pueva i uoi kontrast konkavno-konveksnih dijelova na njima. U
tehnici papir-plastike izradi koljku ili morkog pua s fotografije. Razliitim savijanjem papira i papirnih traka
postigni ritam udubljenog i ispupenog na svojim skulpturama.

Zadatak 2

Jasna Bogdanovi: Dijalog ritmova, 2011.

Kakve oblike prepoznaje na skulpturama? Jesu li ovo figurativne ili apstraktne skulpture? Prepoznaje li
kontrast na skulpturama u fotografiji?
Inspiriraj se skulpturama s fotografija i u glinamolu izradi svoje konkavno-konveksne oblike. Za izradu
skulpture koristi raznolike geometrijske i slobodne oblike.

57

Modeliranje i graenje - Ritam

Nauit emo: film, digitalna slika, svjetlost, kompozicija u filmu, kadriranje, svjetlo, sjena i kontrast u filmu,
vrijeme i pokret u filmu, animirani film
Prije pojave filma, vrijeme i pokret su se pokuavali doarati nizovima sliica (kasnije fotografija) koje su motiv
prikazivale u malim pomacima. Gledale su se kroz zoetrop, napravu sa prorezima kroz koje se vidjela jedna po
jedna sliica na suprotnoj strani. Ovakav niz uzastopnih fotografija doveo je do filma, umjetnosti koja u sebi
sadri vrijeme i pokret. Rije film na engleskom znai tanak sloj ili opna. Prije su se sliice kamerom zapisivale
samo na svjetloosjetljivu filmsku traku. U novije vrijeme pojavila se mogunost digitalnog zapisivanja slike
putem pixela, malenih tokica koje ine sliku. to je vie pixela, to je slika otrija.

Eadweard Muybridge: Konj u trku, 1872.

Zoetrop

Nizanje sliica moemo nainiti i runo, pomicanjem i snimanjem sliice po sliicu nekog predmeta: to se zove
animirani film. Crtani film je vrsta animiranog filma u kojem su likovi crtani ili slikani, pokret po pokret.

Vrijeme se pokualo uvesti i u slikarstvo i kiparstvo. Pogledaj dojam pokreta koji se dobio na ovim radovima.

Giacomo Balla: Djevojica tri po balkonu, 1912. Kostas Varotsos: Trka, 1994.

Harold Edgerton: Tenisa, 1938.

58

Modeliranje i graenje - Ritam

Film, kao i strip ili fotografija, sadri likovna izraajna sredstva, kao to su kadar, plan rakurs, boja, svjetlo i
sjena, i drugo. Pogledajmo na primjerima kadrova iz dvaju primjera kako se kontrastima, osvjetljenjem i
sjenom, kadriranjem i komponiranjem, u filmu postie dramatinost i ekspresivnost filmske slike.

Friedrich W. Murnau: Nosferatu, 1928.

Carol Reed: Trei ovjek, 1949.

Film moe biti crno-bijeli, a moe sadravati i boju. Boja se u filmskim kadrovima moe koristiti na sline
naine kao i u slikarstvu (film jo nazivamo i pokretne slike). Na prvom primjeru pogledaj upeatljivost koju
proizvodi samo jedan crveno obojani djeli kadra u crno-bijelom filmu. Na drugom primjeru vidimo krunu
kompoziciju koju je autor povezao s krunim kretanjem svemirske stanice i svemirskog broda, sa krunim
oblikom planete pored koje se stanica nalazi, i sa glazbom za valcere (u toj sekvenci filma svira J. Straussov
Na lijepom plavom Dunavu). Valcer je, naime, ples koji se plee okreui se oko svoje osi i kruei oko
plesne dvorane. Svemirski brod takoer djeluje kao da plee sa stanicom dok joj se okreui pribliava.

Steven Spielberg: Schindlerova lista, 1993.

Stanley Kubrick: 2001. Odiseja u svemiru, 1971.

59

Modeliranje i graenje - Ritam

Nam June Paik: Sempre Pi

Ovo je primjer umjetnike instalacije, izloka koji je sastavljen na samoj izlobi (za razliku od skulpture koja je
nainjena mnogo ranije). Umjetnik koristi televizore i video radove koje komponira u ovjekolikog robota.
60

Modeliranje i graenje - Ritam

Zadatak 1

Peter Jansen: Human Motions-Jump

Anthony Howe: Rooster Rings

Na koji nain su umjetnici na svojim skulpturama doarali ritam i pokret? Misli li da su ovakvim nainom
prikazivanja pokreta umjetnici doarali i vrijeme? Objasni. U emu se skulpture razlikuju, a gdje uoava
njihove slinosti?
icom i folijom izradi skulpturu kojom e sugerirati pokret. Pokret moe prikazati razliitim ritmom i veliinom
pojedinih dijelova skulpture, ovisno radi li se o figurativnoj ili apstraktnoj sklpturi. Rad izvodi u paru.

Zadatak 2

Trajanov stup, oko 106.-113., Rim

Trajanov stup je trijumfalni stup na Trajanovom forumu u Rimu podignut u slavu pobjede cara Trajana u
vojnom pohodu protiv. Stup je ukraen je narativnim reljefima koji poput spiralne trake obavijaju stup i u
plitkom reljefu prikazuju pobjedonosni rat protiv Daana. Spiralni tok trake omoguuje kronoloko nizanje
prizora iz rata.
U glinamolu izradi plitki reljef. Na reljefu prikai jedan zanimljivi dogaaj iz svog ivota. Prizore moe smjestiti
u kadarove ili ih moe prikazivati niui jedan do drugoga poput prizora na Trajanovom stupu.

61

Usporedi: Koja je od ovih skulptura simetrina? Koja ima vie udubljenja i ispupenja?

Boginja Hator, Egipatska umjetnost, 18. dinastija

62

Michelangelo Buonarotti: Mojsije, 1516.

63

ARHITEKTURA I DIZAJN

64

Arhitektura i dizajn - Harmonija, ritam, kontrast tekstura

Nauit emo: scenografija, kostimografija, modni dizajn

Scenografija mjuzikla Kralj lavova

Scenografijom nazivamo dizajn i izradu kulisa kojima se doarava prostor u kojem se zbiva radnja predstave ili
filma. Kulisama se od razliitih materijala prikazuju zgrade, priroda, namjetaj, ak i ivotinje. Materijali imaju
razliite teksture, a katkad se povrina onog to kulisa prikazuje oponaa slikarskim teksturama (primjerice, na
kartonskoj kulisi se oslikava povrina kamena, mramora ili drveta). Scenografija mora biti pomina, mora se
moi brzo rastaviti i prenijeti. Stoga se esto koriste lagani materijali, kairani papir (papir-ma), gips,
plastika, stiropor, platno i perploa.

Scenografija opere Tristan i Izolda Roberta Wagnera

65

Arhitektura i dizajn - Harmonija, ritam, kontrast tekstura

Kostimografija je dizajn i izrada kostima (odjee) koji se upotrebljavaju u kazalinim predstavama ili na filmu.
Kostimografija treba biti prilagoena zahtjevima radnje i vremena prie u kojoj se koristi.

Silvio Vujii: Kostimografija za operu Edip, 2001.

Modni dizajn pripada tekstilnom dizajnu, a bavi se osmiljavanjem krojenjem i stvaranjem odjee.
Prt--porter je francuski izraz koji u prijevodu znai spremno za obuvanje (eng. Ready to wear). To je
praktina i neformalna odjea koju svakodnevno nosimo, prilagoena prilikama za koje se odijevamo.
Proizvodi se u velikim koliinama i u slobodnoj je prodaji.
Haute couture je francuski izraz za takozvanu visoku modu iji razvoj se prati na modnim pistama i koja
uglavnom nije funkcionalna. Haute couture se proizvodi u malim koliinama po mjeri naruioca, ili ak samo za
pokazivanje na modnim pistama. Haute couture odjea trai ekskluzivnost i originalnost, pod bilo koju cijenu.

Fleur Wood: Prt--porter

Christian Dior: Haute coture

66

Arhitektura i dizajn - Harmonija, ritam, kontrast tekstura

Scenografija i kostimi mjuzikla Make

Scenografiju ove predstave vidimo u pozadini fotografije, ali scenografiju ini i svjetlo koje doarava no ili
dan, mijenja boje i stvara razne uzorke na podu, objektima i glumcima. Kostimi su prepuni teksture, plastikih i
slikarskih, koje doaravaju povrinu majeg krzna i are na njemu.

67

Arhitektura i dizajn - Harmonija, ritam, kontrast tekstura

Zadatak 1

Od bijelog pak papira i papira iz mape izradi haljinu. Namjena haljine neka bude samo za prikazivanje na
modnoj reviji. Najprije izradi skicu haljine. Haljinu moe izraditi u prirodnoj veliini, a model neka bude lan iz
tvoje radne grupe. Osnovni oblik haljine izradi od pak papira, a detalje i manje dijelove haljine moe izraditi
od papira iz mape. Za najsitnije detalje moe koristiti kola u boji. Budi kreativan i originalan. Zadatak izvodi u
grupi od etiri uenika. Na kraju sata napravite modnu reviju haljina i izaberite najbolju haljinu.

Zadatak 2

Podsjeti se to je scenografija i koji je njezin zadatak. Izradi scenografiju za modnu reviju u kojoj e biti noene
bijele haljine od papira. Naglasak kod haljina e biti na ekskluzivnosti i originalnosti. Za izradu zadatka koristi
se kartonom, papirom iz mape i temperama. Zadatak izvodi u grupi od etiri uenika.

68

Arhitektura i dizajn - Oblik i boja

Nauit emo: industrijski dizajn, funkcija, primijenjena umjetnost
U emu je razlika izmeu ove dvije fotografije? Prva prikazuje jednog zanatliju, kovaa, kako proizvodi neki
proizvod. Druga prikazuje mnogo radnika na proizvodnoj traci. Rezultat rada zanatlije je jedan po jedan
proizvod, unikat. Svaki unikat je jedinstven. Na traci se proizvodi mnogo proizvoda odjednom, serijski, koji su
zbog toga jeftiniji i svi jednaki.

Dizajn se bavi oblikovanjem industrijski nainjenih upotrebnih proizvoda. On nije umjetnost. Umjetnost nema
upotrebnu funkciju, pa se stoga dizajn naziva primijenjena umjetnost, jer njegov proizvod mora biti upotrebljiv.
Dizajn mora uiniti da proizvod ispunjava svoju funkciju. Takoer, dizajnom se nastoji predvidjeti ukus i
svianje pojedinih profila kupaca. Putem reklama i marketinga stvara se moda kako bi vjerojatnost za
zadovoljavanje ciljane skupine bila to vea. Modom se stvaraju zajedniki ukusi. Ukus se mijenja promjenom
mode. Razmisli: moe li uoiti neki predmet u svojoj okolini koji nije dizajniran?
Zahvaljujui tome to je bio prvi proizveden na proizvodnoj traci, model T je bio prvi automobil dovoljno jeftin
da su ga mogli kupiti mnogi. Stoga je ovaj model dugo vremena bio najprodavaniji automobil na svijetu (jedno
vrijeme je svaki drugi automobil na svijetu bio Tin Lizzie).

Ford model T (Tin Lizzie), 1908.-1927.

69

Arhitektura i dizajn - Oblik i boja

Oblik telefona postepeno se razvijao od njegovog izuma 1876. godine, pa do danas. Na oblik telefona utjee
estetika i moda pojedinog vremena, ali i tehnoloki razvoj ureaja, pa i unaprjeivanje materijala (od eljeza i
drveta prvih telefona, preko plastike, pa do suvremenih polikarbonata). S vremenom se promijenila i funkcija
telefona. Dok je neko telefon sluio samo prenoenju glasa na daljinu (grki tele znai na daljinu, a fone znai
glas), s vremenom je dobivao i memoriju, ekrane, sekretaricu, da bi danas to bio ureaj koji u sebi sadri
mnotvo dodatnih ureaja: fotoaparat, kameru, sat, diktafon, svjetiljku, reprodukciju glazbe, raunalo, njime se
moe na internet, plaati raune i jo mnogo toga.

Ericson Eiffelov toranj, 1892.

Davorin Savnik: Iskra ETA 80, 1979.

Magneto telefon, 1907.

Henry Dreyfus: serija 300, 1939,

Western Electric Bell, 1983.

70

Arhitektura i dizajn - Oblik i boja

Andy Warhol: Brillo, Del Monte i Heinz kutije jedna na drugoj, 1964.

Slikar Andy Warhol doivio je dizajn i arenu ambalau kao sastavni dio suvremenoga drutva. Zbog toga je
svakodnevne proizvode koje kupujemo u trgovinama pretvorio u umjetnike objekte koji vie nemaju praktinu
svrhu.
71

Arhitektura i dizajn - Oblik i boja

Zadatak 1

Od ice, papira i kartona izradi lampu. Prije izrade lampe razmisli kome je namijenjena lampa i kako e ona
izgledati te izradi skicu lampe. Za izradu lampe moe se koristiti razliitim trodimenzionalnim oblicima,
slobodnim i geometrijskim plohama koje e nainiti od debljeg papira iz mape. Boju moe nanositi u tehnici
tempera ili kolaom. Zadatak izvodi u paru.

Zadatak 2

Dizajniraj policu za knjige. Promisli za koga dizajnira police za knjige i prema njemu prilagodi dizajn. Nacrtaj
skicu, a maketu police izradi od debljeg kartona. Dijelove kartona moe spajati ljepilom i klamericom, a boju
nanosi temperom.

72

Arhitektura i dizajn - Oblikovanje prostornih povrina

Nauit emo: umjetnika instalacija, urbanizam, engleski park / francuski park
Umjetnika instalacija je nain umjetnikog izraavanja koji se bavi preobraajem prostora, instaliranja (esto
privremenog, samo za potrebe izlobe) raznih objekata koji mijenjaju opaanje prostora kod publike.
Pogledajmo ove instalacije. To su objekti koji toliko osvajaju i ispunjavaju prostor, da ih teko moemo zvati
skulpturama. Elementi tih djela nas okruuju, dijele prostor s gledateljima, pozivaju posjetitelje da se provlae
izmeu njih, ak i da ulaze u njih. ipke na prvom radu se pomiu, povremeno proizvode i zvukove, stvaraju
dojam neizvjesnosti. Na drugom radu 300 zrcala reflektira publiku, prostor i svjetlost stvarajui uzajamnu
komunikaciju. Preostali radovi su oprostoreni reetkasti objekti koji materijalom i svjetlou stvaraju
ambijelntalno oblikovanje prostora i sam prostor postaje skulptura u koju je gledatelj uronjen.

Ante Rai: Ovalna skulptura, 2011.

Petar Barii: Bijelo, 2008.

Ante Rai: Hrvatski Apoksiomen, 2011.

Petar Barii: Bijelo, 2008.

73

Arhitektura i dizajn - Oblikovanje prostornih povrina

Urbanizam ili gradogradnja je svjesno plansko organiziranje gradova, masa njihovim zgrada i prostora njihovih
ulica i trgova. Budui da je ivot u gradovima odvojen od prirode, u njima (i oko njih) postoji potreba za
parkovima i ureenim zelenim povrinama. Time se bavi horikultura, vrtna arhitektura. Postoji vie vrsta
parkova i vrtova. Pogledajmo neke od njih, i naine na koje oblikuju prostorne povrine.

Francuski park Versailles, Pariz, Francuska

Engleski park Stourhead, Wiltshire, Engleska

Francuski park temeljen je na simetriji, prirodi se namee red. On pokazuje ovjekovu mo da upravlja
prirodom, vodom i raslinjem, koje organizira u stroge ritmike i matematike uzorke i odnose.
Engleski park predstavlja idealiziran pogled na prirodu. Nakon se francuski park uinio previe strog, stvoren
je organski, krivudav i prirodan engleski park, u kojem se nalaze graevine poput antikih, ili umjetne
ruevine koje su se smatrale romantinima.

Japanski park Banryutei, Kyasan, Japan

Labirint od ivice Longleat, Warminster, Engleska

Japanski park (zen vrt, kameni vrt ili suhi vrt) je oblikovan da stvori dojam spokoja. Vrt je snano stiliziran,
sastavljen je od svega dva elementa: pijeska ili ljunka i kamenja ili stijena. ljunak se grabljama oblikuje oko
kamenja poput valova oko otoka. Okruen je zelenilom, travom, drveem, potocima.
Postoje i parkovi-labirinti u kojima je ivica posaena u oblik labirinta kojim posjetitelji eu.
74

Arhitektura i dizajn - Oblikovanje prostornih povrina

Walter De Maria: Polje munja, 1977.

Land art je umjetnika forma u kojoj su umjetniko djelo i krajolik povezani i proimaju se. Umjetnika
instalacija se sastoji od 400 elinih ipki koje formiraju oblik reetke, veliine 1 milju x 1 kilometar. Za olujna
vremena, ipke privlae munje i time oblikuju prostorne povrine.

75

Arhitektura i dizajn - Oblikovanje prostornih povrina

Zadatak 1

Od starih kolskih sjedalica izradi umjetnike instalacije i preobrazi prostore kolskih hodnika. Pomou kartona
preoblikuj oblik sjedalica, a zatim sve to kairaj pomou novinskog papira i ljepila za drvo. Na sjedalicama
moe intervenirati icom, novinskim i obinim kolaom, folijom u boji, tekstilom, bojom.

Zadatak 2

Tivoli park, Ljubljana

Cockington Green Gardens, Canberra, Australia

Na glinenoj ploici veliine 10x10 cm visokim reljefom izradi park-labirint. Park-labirint takoer moe izraditi
kairanim papirom na kartonskoj podlozi. Glineni i kairani labirint oboji temperom, koristei jednu toplu i jednu
hladnu boju.
Svaki labirint mora imati sljedee elemente: jedan ulaz, stazu koja vijuga ili vie puta skree, nepostojanje
raskra, nepostojanje slijepih ulica, jedno sredite, istu stazu koja vodi do izlaza te izlaz koji je zapravo ulaz.
Ukoliko razmisli o tim elementima, uoit e injenicu da se u labirintu ne moe izgubiti! Sve to osoba koja
hoda labirintom mora initi jest hodati! Ukoliko se ne okrene i ne krene natrag, doi e do sredita. Tamo
slijedi okret i vraanje istim putem natrag. Labirint je doista sloena i zbunjujua struktura, ali nije zagubilite!

76

Usporedi:Kakav je odnos gornje i donje kompozicije na lijevom radu? Kako je komponiran prostor na desnom?

Ivan Picelj: Connexion 52-S, 1982.

77

Franois Morellet: Lamentable, 1969.

78

PRONAI RAZLIKE
Ove se dvije slike razlikuju u pet razlika. Moe li ih pronai?

Leonardo da Vinci: Bogorodica sa Sv. Anom, 1510.

79

80