glasnik zatite bilja

58

godina

Marija Prli , Milena Buli

Pregledni rad

Stanje smokvarstva u Hercegovini

Saetak

Proizvodnja smokve kod nas i u svijetu biljei lagani porast. Uvoenjem poticaja u Federaciji BiH otvaraju
se nove mogunosti podizanja te proizvodnje na viu razinu. U posljednje vrijeme podiu se novi intenzivni
nasadi smokve sa 500 pa ak i 1000 stabala. U radu su izneseni rezultati inventarizacije poluintezivnih i
intenzivnih nasada smokve s ciljem to boljeg uvida u stanje smokvarstva na podruju Hercegovine. Inventarizacija je raena putem anketnih listova koji su sadravali sljedee segmente: lokaliteti, gustoa sklopa,
povrine, starost nasada, organizacijski oblik, vlasnika struktura, broj stabala, sorte, lanovi gospodarstva,
obrazovanost, zaposlenje, radna snaga, mehanizacija, navodnjavanje, plasman, poticaji.
Kljune rijei: smokva, sorta, inventarizacija, FADN metodologija

Smokva i smokvarstvo predstavljaju svojevrstan brend u Hercegovini, koji treba njegovati

i iriti kako u komercijalnoj tako i u turistikoj ponudi. Jedan od razloga irenja smokvarstva
je i iroka paleta autohtonih sorti koje svojim pomolokim svojstvima nadmauju sorte smokava iz zemalja koje su vodee u proizvodnji i izvozu smokve u svjeem i preraenom stanju.
Hercegovina je u agroklimatskom smislu idealno podruje za irenje te, ve pomalo zapostavljene kulture. Visoka ekonomska isplativost smokve opravdava se dobrom cijenom na tritu,
velikim prinosom po jedinici povrine te irokim asortimanom preraevina koje diktiraju bolju
cijenu na tritu u odnosu na cijenu prodaje smokve u svjeem stanju.
Polazei od navedenog injeninog stanja FAZ je poetkom 2012. godine poeo s inventarizacijom poluintezivnih i intezivnih nasada smokve. Time se eljelo utvrditi stvarno stanje
na terenu i tendencija irenja
proizvodnje. Terensko prikupljanje podataka realiziralo
se pomou anketnih listia
koji su u sebi sadravali segmente primjera lokaliteta
nasada, gustoe sklopa, povrine i starosti nasada, organizacijskog oblika i vlasnike
strukture, broja stabala i sorte,
posjedovanja mehanizacije i
navodnjavanja kao i osnovne
karakteristike gospodarstva.
Na osnovi rezultata inventarizacije, ukupno je evidentirano 45 veih proizvoaa smokve na ukupno 10
Slika 1. Intenzivni nasad smokve
1

38

Marija Prli, dipl. in. polj., Milena Buli dipl. in. polj. , Federalni agromediteranski zavod Mostar, Biskupa ule 10, 88 000 Mostar, BIH

Glasnik zatite bilja 3/2014.

lokaliteta odnosno opina. Gustoa sklopa dosta je neujednaena. Starost nasada s najveim
postotkom od 36% kretala se do pet godina starosti, a povrina nasada kretala se ispod 0,2 ha
sa 32% do vie od 1 ha sa 20% nasada. Ukupno je evidentirano 26,37 ha povrine pod smokvama.
to se tie organizacije i vlasnike strukture, vrlo je mali broj organiziran u vidu OPG-a,
poljoprivrednog poduzea ili zadruge, samo 6,67%, a ostali organizacijski oblici obuhvaaju
93,33%. Evidentirani nasadi u najveem postotku, 95,56%, u vlasnitvu su proizvoaa, dok
nasadi koji su uzeti pod zakup drave ili privatnika i besplatno koritenje privatnih i dravnih
zemljita iznose samo 4,44%.
Ukupan broj evidentiranih stabala smokve je 11.027. Najvei broj stabala, ukupno 3.950,
ima sorta Tenica, zatim Petrovaa bijela s 2.926 i Termenjaa s 2.090 stabala. Sorta Jarakovka ili
Bjelica na etvrtom je mjestu po zastupljenosti s 1.060 stabala.
Ostale sorte koje su inventarizacijom popisane, s manjim brojem stabala, su Morkinja, Zelenka, Grka crna, Butunka, Crnica, Zlatna smokva, Amerikanka, Todorovka.
Tenica (sinonimi: Zamorica, Suilica, Poljarica, Tjenica, Suioka) najrairenija je i najbolja
sorta u Hercegovini zbog svoje izuzetne sonosti i kvalitete. Otporna je na bolesti, ima tanku
pokoicu koja se lako guli te je jednako dobra za koritenje i u svjeem i u suhom stanju. Takoer je otporna na suu i hladnou, bujna je i rodna. Najbolje joj odgovaraju duboka, plodna i
vlana tla.
Petrovaa bijela (sinonimi: Petrovaa zelena, Petrovka bijela, Balunjaa, Cukerini, Mljetkinja,
Trkva) druga je vodea sorta u uzgoju. Petrovaa bijela je dvorotka koja obilno i redovito raa.
Plod je krupan s koicom koja se lako guli. Meso je bijele boje i vrlo sono. Prvi rod najee se
koristi za potronju u svjeem stanju. Plod drugog roda je manje veliine, meso je bijelo, jako
slatko i veinom se sui. Prvi put dozrijeva krajem lipnja, a drugi put tijekom kolovoza i poetkom rujna.
Sorta Termenjaa, trea po zastupljenosti u proizvodnim nasadima Hercegovine, sorta je sa
srednje bujnim stablom i redovitom i obilnom rodnou. Termenjaa je dvorotka. Prvi plodovi
dozrijevaju krajem lipnja, a drugi sredinom kolovoza. Prvi plodovi su duguljasti i soni, koica
se lako guli, a boja mesa je roza. Plod drugog roda manje je soan, tamnocrvenog mesa i srednje veliine. Sorta je vrlo slatka i sona te se zbog lakog guljenja koice takoer moe suiti.
Nita manje vrijedna je sorta Jarakovka (sinonimi: Bjelica, Bjelua, Butumka, Morkinja,
utica), vrlo rairena u srednjoj i junoj Dalmaciji i dolini Neretve. Dozrijeva u prvoj polovici
kolovoza, stablo je bujno i obilno rodi. Plodovi su srednje krupni, meso je svijetlobijelo do
blijedouto, izuzetne sonosti i slatkoe. U odnosu na druge sorte, Jarakovka dobro podnosi
transport. Sorta je prikladna za potronju u svjeem i u suenom stanju.
Osim navedenih segmenata u tijeku inventarizacije obraivane su i osnovne karakteristike
gospodarstva: starost i obrazovanost lanova gospodarstva, zaposlenje, radna snaga, posjedovanje mehanizacije i navodnjavanja, nain plasiranja proizvoda na tritu, ostvarivanje poticaja
od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede u FBiH. Od ukupno anketiranih lanova gospodarstva njih 75% imalo je izmeu 18 i 65 godina. Srednju strunu spremu imalo je 90% anketiranih. Mehanizaciju je posjedovalo 67,44% gospodarstvenika, a 62,79% imalo je instalirano
navodnjavanje sustava kap po kap. to se tie plasmana, 77,55% proizvoaa smokvu prodaje
u svjeem stanju, a samo 14,29% u suhom stanju. Nain prodaje najee je vlastita prodaja
(75,56%), dok na ostale prodaje kao to su veletrnica, kooperanti i udruge otpada 24,44%.
Novane poticaje za podizanje novih nasada smokve ostvario je vrlo mali broj gospodarstava,
svega 13,33%. U Hercegovini su idealni agroklimatski uvjeta za razvoj smokvarstva, ali u praksi
se proizvoai susreu s nizom problema koji koe irenje te visokovrijedne kulture. Jedan
39

glasnik zatite bilja

58

godina

od takvih problema je usitnjenost parcela i porijeklo i nabavka sadnog materijala. Proizvoai

nemaju formirane udruge koje bi titile i ostvarivale njihova prava. Porijeklo sadnog materijala upitno je kao i sortiment koji je u ponudi vrlo siromaan. Plasman proizvoda kod veine
proizvoaa nije osiguran, a smokva u svjeem stanju vrlo je kratkog vijeka, samo 2-3 dana.
Nedostatak sunica veeg, a i manjeg kapaciteta, primorava proizvoae na suenje smokve
tradicionalnim nainom koji je dugotrajan i nehigijenski, a tako osuena smokva ne moe
zadovoljavati kriterije EU trita.

Zakljuak
Podruje Hercegovine predodreeno je za razvoj i irenje smokvarstva
Na temelju ankete najzastupljenije su sorte Tenica, Petrovaa bijela, Termenjaa i Jarakovka
Analizom anketiranih OPG-a u pogledu opreme, 29 od 45 ispitanih gospodarstava ima sustav
za navodnjavanje (62,79%), a 31 ispitanik ili 67,44% posjeduje vlastitu mehanizaciju, to je
izvrstan pokazatelj suvremenog razvoju agrara u BiH
Na osnovi obrazovne i spolne strukture temeljem ankete zakljuujemo da postoji izvrstan
potencijal za prihvaanje novih znanja i tehnologija potrebnih za uspjean razvoj poljoprivredne proizvodnje
Smokva ima perspektivu - ne samo potronju u svjeem stanju, ve i u obliku preraevina,
ime proizvoai mogu postii veu dobit
Voarska proizvodnja u BiH trebala bi pokrenuti program promocije potronje smokve, a i
voa openito na domaem tritu. Edukativne aktivnosti trebaju se vezati uz sajmove i izlobe, a kolske i studentske ekskurzije treba organizirati na voarskim podrujima
Rad je produkt istraivanja Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, provedenog u 2012. godini.

Fig growing in Herzegovina

Summary

Survaying study

The fig production in our country and in the world is on the rise. Having introduced incentives in the B&H Federation, new possibilities have opened for bringing the production to a higher level. Recently new intensive
fig plantations have been established with as many as 500 and even 1,000 trees. The paper quotes the results of the inventory of semi-intensive and intensive fig plantations with the aim of having the best possible
insight into the situation of fig growing in Herzegovina. The inventory was made by means of surveys that
contained the following segments: locality, plant density, surface, plantation age, organisation, ownership
structure, number of trees, sorts, enterprise members, education, employment, workforce, mechanisation,
irrigation, placement and incentives.
Key words: fig, sort, inventory, FADN methodology

40