MOJ NACIN PCELARENJA SA LR

NASTAVLJACAMA
Stipan Kovai
A.G.Matoa 8. 31326-DARDA 031-741-737
stipan.kovacic(&mail.inet.hr
Sadraj:
1. Uvod
2. Moja nastavljaa, moji pelinjaci
3. Prikaz tehnologije rada tijekom godine 4. Poruka
Vinkovci, 13. i 14. oujka 2004.
1. UVOD
Na poetku srdaan pozdrav iz Baranje svim nazonim pelarima. Zahvaljujem se organizatorima ove manifestacije to su me pozvali da Vam predstavim moj nain pelarenja sa
nastavljaama.
U mojoj obitelji pelarstvo postaje tradicionalno obiteljsko zanimanje. Odrastao sam uz
zujanje pela u oblinjem vonjaku, svoja prva pelarska umijea i, to je vanije, Ijubav prema
tim bojim stvorenjima, stekao sam od i uz svog oca pelara jo u gimnazijskim klupama krajem
ezdesetih godina na njegovom pelinjaku, kojega je inilo desetak poloki.
Nakon to sam se skrasio u braku (a ena mi je rodena Vinkovanka) i na poslovima lijenika u
Baranji, 1981. godine sam u Pelarskoj zadruzi u Osijeku kupio svoje prve konice. Slijedom
dogadaja 1984. godine pelarim sa 50-tak lisnjaa te prvi put selim na repicu i suncokret. Od
1986.-90. godine pelarim u ortakluku sa kolegom iz Osijeka sa 120 lisnjaa na dva pokretna
pelinjaka i sa jo 50 stacioniranih nastavljaa. Tada smo selili izmedu ostalog i u Borince na
jabuke, u Otok i Ivankovo na repicu, u Cernu na bagremac. Stipa Turkalj nas je dva puta odveo
na Cerski bagrem, a na lipu smo selili u rodno selo vaeg doktora Vlade izmara u Biki Dol.
Bila su to lijepa pelarska vremena kada smo bili puni entuzijazma te kao i mnogi mladi danas
relativno puno investirali u pelarstvo. Tada je u trendu bilo zidati kue na kredit, a mi smo,
umjesto toga, za cash kupovali konice i nadali se da emo sa njima brzo zaraditi. Sticajem
okolnosti, emu je najvie kumovala naa prva katastrofa od varoe u jesen 1986. godine, prvu
veu investiciju, a to je bila kupovina nove prikolice sa 66 ugradenih, 11 okvirnih aejki, vratili
smo tek nakon pet sezona!
Tijekom rata, pele su mi znaile mnogo vie od hobija i ljubavi. Uz njih, ali i pomou njih
smo preivjeli u okupiranoj Baranji. Pele su nas spasile krajnjeg siromatva i bijede te mi
omoguile da, uz moj posao lijenika, ouvam dostojanstvo svoje obitelji. Tijekom pet ratnih
godina, uspio sam sauvati veinu konica od unitenja, pljake i otimaine te izvrcati 44 tone
meda.
Razvijeno suvremeno obiteljsko pelarsko gospodarstvo, strunost i obiteljska tradicija inili su
osnovu na kojoj smo prije pet godina otpoeli sa uzgojem matica za trite. Provjerene svjetske
tehnologije prilagodili smo naim uvjetima te naoj originalnoj organizaciji rada.
Nae obiteljsko pelarstvo inimo supruga i ja, zatim jedan mladi pelar, koji je ve etvrtu
godinu kod nas u radnom odnosu te na 19. godinji sin i bruco, koji se sve vie ukljuuje u
posao.

Osnovu mog cijelog pelarskog umijea ini ogromna ljubav, tonije strast prema pelama,
koja nikako da me prode ve trideset pet godina. U njima i sa njima pronalazim radost ivljenja,
razonodu, rekreaciju, sredstvo za odravanje psihofizike kondicije, one su mi esto utjeha i bijeg
iz okrutne stvarnosti. Pele mi ulijevaju ivotni optimizam i ne mogu zamisliti ivot bez njih. Uz
njih sam doivio puno lijepih trenutaka, upoznao sam Baranju i iru regiju na jedan osebujan
nain te stekao vei broj prijatelja i ljubitelja prirode.
Danas pelarimo na pet pelinjaka u Baranji sa cca 300 proizvodnih zajednica. Dva pelinjaka
su u iskljuivo] funkciji uzgoja matica, a tri preostala tome slue samo djelomino kod
popunjavanja oplodnjaka.
2. MOJA NASTAVLJAA - MOJI PELINJACI
Ve godinama, a osobito od kada smo usvojili tehnologiju uzgoja matica za trite, pelarim
stacionarno. Nastavljae sam selio (uz pomo runog utovara) samo jedanput na bagrem i lipu na
Bilogoru 1999. Inae, sa standardnim 10 i 11 okvirnim lisnjaama sam pelario dvadeset godina,
najvie sa 177 takvih konica. Prije petnaest godina oprobao sam tzv. fararke, u stvari konicu LR
dimenzija osim to je okvir bio plii, tonije visine 17 cm vanjske mjere, odnosno 2/3 visine LR
okvira. Uskoro sam prihvatio LR konicu, do koje smo tada doli putem Beljskog kredita.
Pelariti sam nauio na tatinim polokama. Znai, oprobao sam veinu naih tipova konica osim
DB.
Zato sam preao na LR, tonije zato sam napustio lisnjae?
Prvenstveno zato to je znatno povoljnija za uzgoj matica od lisnjae.
Pitanje selidbe LR konica namjeravam rijeiti uz pomo tzv Hrkontia, kontejnera,
koji je sticajem okolnosti jo u fazi projekta i iji prototip se trebao u Baranji pojaviti jo
prije godinu dana.
Nastavljaa je i kod nas najjeftinija konica, nju je lako i prodati. LR je povoljna za pelarenje
sa nastavkom, a ja sam tu tehnologiju ve davno usvojio. injenica da je najpovoljnija i gotovo
idealna za mehanizaciju, koja ozbiljno smanjuje trokove i koliinu ljudskog rada, i kao takva je
vana u vaneuropskim zemljama, koje proizvode jeftini med na bazi te mehanizacije (kineske
take protiv amerikog viljukarca), nama malo znai.
Danas pelarim iskljuivo LR nastavljaom, od fararki mi je ostalo stotinjak polunastavaka,
koje koristim u meditima. Konice su mi rasporedene na etiri pelinjaka. Prvi, na Matinoj
lugarnici u emincu, kojih 7 km od stana zovemo baznim pelinjakom i iskljuivo slui za uzgoj
matinjaka. Druga dva su u istom pravcu od Darde prema Belom Manastiru uz tamo postojee
ume Koha i Haljevo, svaki 7 km sjevernije od prethodnog. To su proizvodni pelinjaci na
kojima se matice testiraju u proizvodnji i izmedu kojih putem tzv. linijske selekcije odabirem
budue matice majke. Nakon vadenja pela i legla za oplodnjake, ovi pelci su angairani u
proizvodnji bagremovog i suncokretovog meda, a od svakog nastojim uzgojiti i jedan roj. etvrti
pelinjak smjeten je u Batini, u neposrednoj blizini oplodne stanice i glavna mu je svrha uzgoj
trutova potrebnih za oplodnju matica.
Na pelinjacima mi je stacionirano izmedu 40 i 70 konica sa po jednom ili dvije matice. Jedino
na baznom pelinjaku za uzgoj matinjaka imam uzimljeno 140 pelaca. Pelarim sa standardnim
desetokvirnim LR nastavljaama. Konice su postavljene na bagremova postolja (ala Vener), koja
ujedno mogu sluiti i kao palete pri utovaru konica kamionskom dizalicom. Po etiri su
postavljene na jedno postolje. Podnica mi je standardna, no namjeravam prijei na mreaste
podnice tijekom sezone. Pelarim sa ianom matinom reetkom, koja je uokvirena i ima na sebi
leto, a postavljena je uvijek iznad prvog nastavka. Konice nisu obojene nego ih svake ili svake
druge jeseni zatiujem lazurom. Pojedini nastavci su mi prilagodeni za pregradnju na etiri, tri

ili dva dijela za to imam odgovarajue pregradne daske i podnice-poklopne daske sa prikladnim
letima. Prije uzgoja matica pelario sam za bagrem pa i do suncokreta dvomatino sa tzv.
Snelgrow-ovom daskom ispod gornjeg pelca. Kao to vidite nastojao sam uvesti to manje
preinaka i novosti i ostati vjeran standardu.
Osnovni princip naeg pelarenja je tehnologija rada sa jednogodinjom maticom u proizvodnim pelcima. To znai da je matica prve godine u roju, a druge godine u intenzivnoj
eksploataciji. Treu godinu doive samo odabrane matice za reprodukciju. Ovakav nain rada
iziskuje zamjenu matice u proizvodnoj zajednici svake sezone formiranjem odvojkaroja sa
mladom maticom, koja e u pomonoj zajednici biti testirana do jeseni. Smatram da je
ekonomski neracionalno maticu drati u proizvodnji i treu godinu zbog smanjene potentnosti i,
to je jo znaajnije, velike sklonosti rojenju.
Svim profesionalnim pelarima i seleim pelarima savjetujem da na poetku sezone u svim
proizvodnim pelcima imaju prologodinje matice, koje su provjerene u roju. Za maticu je
najvanije da je - mlada!
To znai svake godine proizvesti jedan uspjean roj po proizvodnoj zajednici! Njega rojeva
podrazumijeva prihranjivanje, koje je po mom miljenju najisplativije ba kod rojeva kakvi god
oni bili. Potrebno je iskoristiti radni i ivotni elan, koji postoji kod nove zajednice. Do kasne
jeseni takav roj bude obino brojniji po pelama od proizvodne zajednice.
Teim imati uvijek jake zajednice, osobito pri uzimljavanju sa solidnim zalihama meda.
Osnovne zajednice ne prihranjujem izuzev jedne pogae u rano proljee. Nikada ne vrcam prvi
medini nastavak, bolje reeno nikada ne ostavljam konice bez meda!
Sve su nam matice obiljeene. Ovo je neophodno zbog koritenja peleca u uzgoju matica
kada se iz njih oduzimaju pele i leglo, a jo vie zbog selekcije.
Kada otvaram konicu znam to u u njoj i sa njom raditi, nju ve davno ne koristim za
spontane eksperimetne i improvizacije. Nastojim raditi u seriji, dakle ablonski i sa nastavkom.
To znai da kod svih zajednica radim ili nastojim uraditi isti posao, a one koje tome ne
odgovaraju ostavljam za kasnije pa se potom detaljno pregledavaju. Na taj nain za jedan dan
detaljno pregledam do 100 konica, a obino 50-100 za samo nekoliko sati. Za takav nain rada
potrebno je osigurati minimalno 4, a optimalno 6 nastavaka po jednom proizvodnom pelcu.
U nainu pelarenja smatram osobito vanim nain kako se pristupa pelama, kako se otvara
konica i konano kako se pregledava. Na nedavno odranom znanstveno-strunom skupu u
osjekoj Tvrdi dr Salai Laslo iz Madarske je kazao da madarski ekoloki pelari razgovaraju sa
svojim pelama, da ih pozdravljaju kada im prilaze i osobito kada zaviruju u konicu te da ih
uope uzimaju za ravnopravnog partnera i kolegu u poslu, a ne za ive alatke. Bez obzira na
serijski rad na naim pelinjacima inzistiram uvijek i na svakom mjestu da se prema pelama
ponaamo kao prema bojim stvorenjima i naim miljenicama.
U vezi mog oploenja sa pelama rekao bih i neto o mom nainu zatite od uboda. Jo od
djetinjstva pelama pristupam bez dimilice i bez rukavica, nastojim raditi u kratkim hlaama i
bijeloj majici po mogunosti bez eira. Umjesto dimilicom pele smirujem upaljenim
rogozovim batiem, koji mi je sasvim dovoljan u Svim situacijama, bez obzira na vremenske
okolnosti i doba dana. To ukazuje da su nam pele po prirodi mirnije od prosjenih, ali i na moj
paljivi rad sa njima.
3. TEHNOLOGIJA RADA TIJEKOM GODINE
3.1. Priprema za zimu
Pripremanje svojih pelinjaka za zimovanje otpoinjem sa vrcanjem suncokretovog meda.

Tada odredujem koje e zajednice prezimiti i time zapoinjem sa oblikovanjem pelinjaka i

pelinjih zajednica za slijedeu sezonu. Maticama omoguavam to bolji jesenji razvoj uz
pravilno sae u ploditu te dovoljno hrane u konici (nikada ne izvrcavam sav suncokret) i u
prirodi (zlatoipka). Sredinom kolovoza poslijednji put vrcam, skidam matine reetke, medite
sa neto meda sputam na podnicu i na njega postavljam plodite. U plodite rojeva dodajem
medne okvire. U kolovozu, dok jo ima pae, ako ne posjedujem dovoljno rojeva, zamjenjujem
stare matice mladima. Rojeve inae pospajam u rujnu sa osnovnim zajednicama ili ih uzimljujem
u treem nastavku iznad osnovnog pelca od kojega bude razdvojen pregradnom daskom.
Poetkom rujna slabije zajednice, one sa starom maticama, pa i one sa mladima koje se nisu
pokazale dobrima, pospajam. Ne priluanjujem sirupom, eventualno dodajem u listopadu sirup sa
fumagilinom u pelce koji su u uzgoju matica. Postavljam eljeve i otrovne mamce za mieve
ispod konica. Konice zatiujem jednim osvjeavanjem sa lazurom - bondeksom. U studenom
sam proveo dva tretiranja amitrazom u aerosolu.
3.2. Zimovanje
Oko uzimljavanja i zimovanja napisano je mnogo, a u praksi ima razliitih pristupa tom
problemu. Kod nas su zimski gubici postali uobiajna stvar iz godine u godinu. Najei njihov
uzrok su nedovoljna zimnica, dakle glad i varoa. Za oba uzroka gotovo uvijek krivicu snosi sam
pelar i oni se mogu ukloniti pravilnim i pravovremenim mjerama.
Osnovna etiri preduvjeta za pravilno zimovanje su:
- Jake i zdrave pelinje zajednice
- Solidna zimnica
- Dobra konica
- Mir na pelinjaku
Ja ne utopljavam i niim posebnim ne zatiujem svoje konice. Ne stavljam niti foliju iznad
okvira niti izolacione materijale iznad hranilice. Imamo dovoljno posla preko zime u radionici
gdje se iste i uiavaju okviri i okvirci, a oplodnjaci i iste i lie. Ostatak vremena provodim
itajui, piui, planirajui te obilazei pelarske skupove.
3.3. Prva pogaa i orjentacioni pregled
Kada dode proljee i otopli dovoljno da se konice mogu otvarati, a tada obino cvjetaju
Ijeske, ljubiice i cica mace, dakle kada otpone redovita peludna paa, vrim orjentacioni
pregled pelaca i dodajem pogau. Tada verificiram zimske gubitke, pronalazim bezmatke i
slabie koje u pospajati.
3.4. Prvi proljetni pregled
Prvi proljetni pregled nastojim obaviti to detaljnije i kvalitetnije. To se dogada kada su ljive u
cvatu, dakle u sredini vone pae, kada pelci produ kritini trenutak u razvoju. Zamjenjujem
podnice, plodite sputam na podnicu i postavljam matine reetke. Umeem gradevnjake,
obiljeavam matice te okvire sa okvircima postavljam do legla. Pored voa, tada obino ve medi
i mrtva kopriva u naim umama dok ne nestane u dubokom hladu prolistalih hrastova. Osim one
jedne pogae ne prihranjujem proizvodne pelce. Pri prvom pregledu, tijekom vone pae,
dodajem i prve satne osnove, ako je to potrebno i, to je vanije, otpoinjem sa uzgojem matica.
3.5. Bagrem
Do bagrema po planu, to najvie ovisi od fenolokih uvjeta, postavljamo sve oplodnjake na
oplodnu stanicu. Za popunu 1200 oplodnjaka potrebno mi je 800 LR okvira zatvorenog legla sa

pelama. Zato sam prisiljen pelariti na pelu, a ne na med. Mnogo mi pomau u tome uzimljeni
rojevi sa mladim maticama (130). Po zavretku popune oplodnjaka formiram proizvodne pelce
za iskoritavanje bagremove pae. Umjesto izvadenog legla u proizvodne pelce dodajem okvire
sa satnim osnovama te one sa jesenjim medom iz priuve. U pravilu na poetku bagremove pae
dodajem trei nastavak, dakle drugi medini. Tada je prvi medini nastavak ve oteao i u njemu
se nalazi veina mednih zaliha, dok je donji pun legla. Ovaj trei medini nastavak je pun
djevianskog saa sa ponekom satnom osnovom i u njemu e se nai isti bagrem.
3.6. Poslije bagrema
Odmah poslije bagremove pae pristupam umjetnom razrojavanju cijelog proizvodnog
pelinjaka. Pelci se poslije vrcanja uz pomo bjealica vraaju na dva nastavka, dakle ploditemedite i na taj osnovni pelac postavljam u trei nastavak roj ili rojeve-oplodnjake. Roj
formiram od etiri okvira zatvorenog legla, dvije satne osnove, dva medna okvira i dva prazna
okvira ili gradevnjaka. U njega sam ranije dodavao zrele rojevne matinjake ili one iz uzgoja, a
danas dodajem oplodenu maticu iz uzgoja. Druga varijanta je formiranje oplodnjaka sa 2-4 roja u
jednom nastavku, kojima dodajem zatvorene matinjake radi uzgoja matica. Zahvaljujui radu sa
nastavkom postoji mnotvo mogunosti i kombinacija ovisno o nainu pelarenja, seljenju i
predstojeim paama. injenica jest da na taj nain planski oslabim sve pelce pa sa prirodnim
izrojavanjem nemam nikakvih potekoa, a do suncokreta pelci dovoljno ojaaju.
3.7. Suncokret
Suncokret nam obino donese drugo vrcanje. Razrojeni pelci ne mogu donijeti meda, osim
ako su jai rojevi formirani 40 dana prije suncokretove pae, a to znai odmah poslije bagrema.
Pelci su ovdje ponovno na tri nastavka, plodite ne smije bili blokirano medom. Vie ne
dodajem satne osnove osim u medita. Na suncokretu povadim gradevnjake. Odmah poslije
vrcanja suncokreta je poslijednji momenat za formiranje zadnje generacije rojeva. Nikada ne
izvrcam sav med, jedno polupuno medite ostavljam za sluaj sunog ili prekiovitog ljeta.
3.8. Vrcanja
Nekadanja su vrcanja bagrema i suncokreta na terenu pod atorom ostala u vrlo lijepom
sjeanju. Bila su to ugodna druenja ak i svojevrsne fete uz obavezni kotli. Danas za takve
dogadaje, zbog uzgoja matica, vie nemamo vremena. Vrcamo kada stignemo, nekada i sa mjesec
dana zakanjenja. Medne nastavke skidamo uz pomo bjealica i skladitimo u garai u kojoj je
improvizirano vrcalite. Liniju za vrcanje ine Logarov otklapa i elektromotorna samookretna
etverookvirna vrcaljka. Obino se vrca kada padne mrak da se izbjegne grabe.
3.9. Graevnjaci, topljenje voska, uiavanje
LR okvire uiavam sa pet okomitih ica, koje svaki put isjeem zajedno sa votinom. Satne
utapam pomou ispravljaa. Godinje zamjenim 6 plodinih okvira, osnove dajem na gradnju od
cvatnje ljive do lipe. Kao predzadnji okvir sa desne strane u svako plodite postavljam gradevnjak, iz
kojega izrezujem zatvoreno trutovsko leglo. Godinje dobivam oko 1 kg voska po pelcu ovisno o
koliini votanih mednih poklopaca, stare votine i gradevnjaka. Samo topljenje voska nam je bio
veliki problem dok nisam kupio Logarov topionik, koji slui kao skladite votanih otpadaka do
popune. Sada u istoj garai u kojoj vrcamo stoji topionik u kojem se povremeno uz pomo plina
topi votina. Tijekom zime i u sezoni skladitim jedino rezervno djeviansko sae. Sve ostalo sae mi
je uvijek na konicama tako da nemam potekoa sa uvanjem saa od moljaca.

3.10. Lijeenje
Od varoe sam katastrofalno propao u jesen 1986. godine (varescens). Ponovno sam imao
znaajne zimske gubitke 1998/99 (fluvalinat). U oba dvije te godine varoa se pokazala kao poast sa
velikim gubicima u cijeloj dravi pa i ire. Danas su mi poznati razlozi, koji su sa moje strane
pripomogli odnosno nisu sprijeili gubitke. Svejedno, ne bih mogao izjaviti da neu jo koji put
stradati od varoe u budunosti. Od 1999. pa tako ni protekle jeseni nisam imao gubitaka, plaenja
pela i uope klinike manifestacije prisutnosti tog nametnika, a nakon prvog jesenjeg tretiranja
otpalo mi je do najvie 500 varoa. Tijekom cijele sezone od repice do suncokreta izrezivao sam
gradevnjake. Za najbolji biotehniki nain zaustavljanja razmnoavanja varoe smatram razrojavanje.
To inim na slijedei nain. Poslije bagrema pa do kraja suncokreta nakon vrcanja razrojavam
kompletne pelinjake u jednom danu. Iznad osnovnog pelca formiram roj u koji stavljam sve
zatvoreno leglo iz osnovnog pelca i dodajem mu mladu maticu u kavezu. Osnovni pelac istretiram
amitrazom odmah, a roj za 12 dana kada se izlegne sve zatvoreno leglo. U studenom, kada je izalo i
poslijednje leglo, istretirao sam sve pelce u dva navrata sa amitrazom u aerosolu. Antibiotike
ukljuujui i fumagilin koristim samo izuzetno.
Smatram da su pravilne zoohigijenske mjere, koje u sebe ukljuuju uz standardnu konicu i to
manje manipulacija sa okvirima iz plodita osobito sa leglom, zatim jaka zajednica kojoj treba dati sve
to pripada te odgovarajua izmjena saa, osnova preventive svih pelinjih bolesti. Ne bi tih bolesti
uostalom niti bilo da nije pelara koji prenosi bolest iz konice u konicu razmjenjujui izmedu njih
okvire, leglo i pele te suvremenog naina pelarenja, koji ukljuuje veliku aglomeraciju pela i
konica na jednom mjestu (zaletavanje) i seljenje. Ne preostaje nam nita drugo nego da sa varoom
nauimo ivjeti odnosno pelariti.
4. PORUKA
uli ste poneto o mojim pelinjacima i o nainu rada.
Ovdje bih se dodirnuo ekonomike u pelarstvu kao ipak najvanijeg motiva zato se bavimo tim
poslom.
Sa prihodima od prosjenih 200 konica u minulih desetak godina osigurao sam jo jednu plau.
Naalost zbog naina rada, poloaja pelinjaka i stacionarnog pelarenja naa proizvodnja meda je
relativno skupa i u vrijeme niskih cijena meda bila je na granici isplativosti. Radi poveanja
produktivnosti uli smo u specijaliziranu proizvodnju - uzgoj matica u emu smo za sada
uspjeni, a povremeno sam prihode ostvarivao i od prodaje rojeva odnosno pelinjih zajednica.
Na bazi sadanje cijene meda pelarstvom se isplati baviti vie nego bilo kojom drugom granom
poljoprivredne proizvodnje, to je dovelo do vee konjukture u pelarstvu, do vee potranje za
konicama, maticama i rojevima te do osnivanja mnogih novih pelinjaka. Zbog vika meda,
izvoza meda i globalizacije otkupna cijena naeg meda uvjetovana je kretanjem cijena na
svjetskom tritu, koje je na tom podruju vrlo nestabilno. Danas u Hrvatskoj pelari znatno vei
broj seleih pelara nego prije nekoliko godina. Obzirom na stanje u privredi i cjelokupnoj
dravi, za oekivati jest da pojedini entuzijasti i mladi ljudi i dalje trae izvor prihoda i
egzistencije u pelarstvu. Smatram da kod nas jo ne postoje odgovarajui uvjeti za profesionalni
rad u pelarstvu. Svejedno, kao za inat tome, mi smo nae obiteljsko pelarstvo od ove godine
uveli u sustavu PDV-a, a mom sinu i studentu na poljoprivrednom fakultetu u Osijeku savjetujem
da razmilja i na vrijeme se odlui to e u ivotu raditi, nadajui se da e ostati vjeran obiteljskoj
tradiciji.
Poetnicima i mladima bih savjetovao da oprezno investiraju u konice, pribor i ostalo, a da
to vie urade na izgradivanju samoga sebe, jer tvrdim da je neznanje ipak osnovni uzrok
neuspjeha u pelarstvu. Nai osnovni problemi u primarnoj proizvodnji ostaju i nadalje varoa,

zimski gubici, slabi pelci u proljee, prirodno izrojavanje i nedovoljne zalihe meda.
Svima savjetujem da im pelinjak bude uredan, uzoran ist i sredene okoline, prijatan oku i u
trenucima odmora.
Ljubav prema pelama je osnova rada sa njima. Medutim, ljubav i ekonomika ne idu zajedno
ruku pod ruku, dapae, one su u suprotnosti. U proizvodnji, koja mora biti to vea, kvalitetnija i
jeftinija, sve je manje mjesta za ljubav prema tim bojim stvorenjima.
Svima Vama koji ne moete bez pela i koji ovih dana sa poznatim uzbudenjem i nestrpljenjem iekujete proljee i nastanak novog ivota, elim puno radosti i zadovoljstava na Vaem
pelarskom putu.
Zahvaljujem Vam na strpljenju!