Transformatori

1.
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
1.6
1.7
1.8
1.9
1.10
1.11
1.12

r
.t h

Transformatori

n
e

Fizikalna slika rada transformatora

Stvarni transformator
Reduciranje transformatorskih veliina
Pokus praznog hoda i kratkog spoja
Nadomjesna shema transformatora
Konstrukcijski dijelovi i funkcija
Proraun mrenog transformatora
Trofazni transformator
Posebne vrste transformatora
Prigunica
Elektromagnetsko pojaalo
Zatita transformatora

w
w
w
w
w
w

m
e
l
.e
m
e
l
.e

n
e

r
.t h

10 Elektrini strojevi i ureaji

r
.t h

Transformator je elektrini ureaj koji meuinduktivno povezuje dva

elektrina kruga izmjenine struje. Sastoji se od magnetske jezgre na
koju su namotana u pravilu dva meusobno odvojena svitka (namota). Prijenos energije s jednog svitka na drugi odvija se zahvaljujui
zikalnom naelu elektromagnetske indukcije, u naelu pri stalnoj frekvenciji. Postoje i transformatori poput autotransformatora koji radi pri
promjenjivoj frekvenciji. U praksi transformatore koristimo u prijenosu
i razdiobi elektrine energije, u mjerenju elektrinih veliina, u elektronikim sklopovima za prijenos signala, za prilagodbu impedancije
dvaju elektrinih krugova ili za njihovo meusobno izoliranje itd.

w
w
w

m
e
l
.e

n
e

1.1 FIZIKALNA SLIKA RADA TRANSFORMATORA

eljezna jezgra

primar

sekundar

IDEALNI TRANSFORMATOR
Osnovni dijelovi svakog transformatora su eljezna jezgra te primarni
i sekundarni namot, koji se jo nazivaju primar i sekundar, a prikazuje
ih slika 1.1-1. Namoti transformatora izvedeni su tako da postoji dobra
izolacija:
izmeu namota i eljezne jezgre,
izmeu namota primara i namota sekundara,
izmeu zavoja pojedinog namota.
Na primarni namot se prikljuuje izvor izmjeninog sinusnog napona
efektivne vrijednosti U1 koji kroz njega tjera izmjeninu sinusnu struju
I1, a ona stvara promjenjivi magnetski tok . Sinusni oblik napona rezultira sinusnim magnetskim tokom .
Poto su namoti primara i sekundara na istoj eljeznoj jezgri, isti promjenjivi magnetski tok u namotu primara inducira napon samoindukcije e1S efektivne vrijednosti E1, a u sekundaru napon meuindukcije
e2M efektivne vrijednosti E2. Vrijednost napona e1S i e2M raunamo prema izrazima:

e1S = N1
t

e2M = N 2
,
t
gdje su:
brojevi zavoja primarnog i sekundarnog namota
N1 i N2

vremenska promjena magnetskog toka, Wb/s.

t

w
w
w

Slika 1.1-1
Glavni dijelovi transformatora sa eljeznom
jezgrom

m
e
l
.e

n
e

r
.t h

Transformatori

Dakle, efektivna vrijednost napona na primaru U1 jednaka je naponu

samoindukcije, a napona na sekundaru U2 naponu meuindukcije:
U1 = E1
U2 = E2.
Inducirani naponi su sinusnog oblika, kao i magnetski tok. Efektivne
vrijednosti tih napona su:
E1 = 4,44 N1 fm
E2 = 4,44 N2 fm ,
gdje je:
f
frekvencija, Hz
m amplituda magnetskog toka, Wb.

m
e
l
.e

r
.t h

n
e

Ako ta dva napona stavimo u meusobni omjer, dobivamo izraz:

E1 N1
=
E2 N 2

w
w
w

U1 N1
=
.
U 2 N2

r
.t h

Omjer efektivnih vrijednosti napona primara U1 i sekundara U2 transformatora jednak je omjeru broja zavoja primarnog i sekundarnog namota N1 i N2. Omjer

N1
nazivamo prijenosni omjer transformatora.
N2

n
e

Za idealni transformator bez gubitaka vrijedi da je snaga na primaru jednaka snazi na sekundaru jer se sva energija dovedena namotu primara
magnetskim putem prenosi na namot sekundara:
P1 = P2
U1I1 = U2I2 ,
gdje su:
snaga primara i sekundara, W
P1, P2
efektivna vrijednost struje primara i sekundara, A.
I1, I2
Na temelju toga proizlazi:
I1 N 2
=
.
I 2 N1

w
w
w

m
e
l
.e

Efektivne vrijednosti struja primara I1 i sekundara I2 odnose se obrnuto

proporcionalno njihovom broju zavoja N1 i N2.

Moemo zakljuiti kako, zahvaljujui transformatoru, ovisno o omjeru zavoja namota primara i sekundara moemo mijenjati vrijednost
napona i struje.

11

12 Elektrini strojevi i ureaji

Ako je na sekundar transformatora prikljueno troilo impedancije:

r
.t h

Z = R2 + X 2 ,
gdje je:
R realni dio, a
X imaginarni dio

n
e

impedancije troila, tada efektivnu vrijednost struje sekundara I2 raunamo iz izraza:

U2
I2 =
.
2
R + X2
Fazni pomak 2 izmeu napona na sekundaru U2 i struje sekundara I2
ovisi o omjeru imaginarne X i realne komponente R impedancije prikljuenog troila:
X
tg2 = .
R
Efektivnu vrijednost struje primara I1 raunamo:
N
I1 = I 2 2 ,
N1
gdje su:
broj zavoja primara i sekundara
N1, N2
efektivna vrijednost struje sekundara, A.
I2

w
w
w

m
e
l
.e

r
.t h

n
e

1.2 STVARNI TRANSFORMATOR

Prilikom dosadanjih razmatranja zanemarili smo niz injenica. Kako

bismo dobili realnu sliku stanja, tj. stvarni transformator, u obzir moramo uzeti sljedee injenice:

w
w
w

Slika 1.2-1
Struja magnetiziranja

m
e
l
.e

Struja magnetiziranja
Ako je transformator neoptereen u njegovom primarnom namotu tee
struja praznog hoda I0. Ta se struja moe prikazati s dvije komponente:
strujom magnetiziranja I koja stvara magnetski tok i strujom koja
pokriva gubitke u eljeznoj jezgri i namotu primara IR prema slici 1.2-1.
Komponenta struje praznog hoda IR znatno je manja od struje praznog
hoda Io te je moemo zanemariti. U tom sluaju uzimamo da je struja
magnetiziranja I jednaka struji praznog hoda Io.
Ovdje je potrebno naglasiti da zbog promjenjive magnetske permeabilnosti eljezne jezgre struja magnetiziranja nije sinusna. To proizlazi iz
nelinearnosti krivulje magnetiziranja, to je ilustrirano slikom 1.2-2.

Transformatori

r
.t h

B magnetska indukcija, T
U1 napon primara, V
iO struja magnetiziranja, A

w
w
w

Slika 1.2-2
Valni oblik struje magnetiziranja transformatora sa eljeznom jezgrom

m
e
l
.e

n
e

Struja primara
Struju I1 moemo rastaviti na dvije komponente: na struju praznog hoda
Io i struju optereenja Ip, kako je prikazano na slici 1.2-3. Ako je transformator optereen, struja magnetiziranja Io je znatno manja od struje
optereenja Ip pa moemo smatrati da je primarna struja I1 jednaka struji
optereenja.

r
.t h

n
e

Gubici u namotima
Namoti transformatora, najee izraeni od bakra, imaju odreeni djelatni otpor na kojem se troi dio snage koji zagrijava namote. To su
gubici u bakru:

m
e
l
.e

PCu1 = I12 R1

Slika 1.2-3
Struja primarnog namota transformatora
Struja Ip je suprotna struji sekundara I2. Njezina

PCu2 = I 22 R2 ,

gdje su:
PCu1, PCu2 gubici u bakru primara i sekundara, W
djelatni otpor namota primara i sekundara, .
R1, R2
Gubici u namotima raunaju se za toplo stanje namota od 75 C.

w
w
w

vrijednost je I p = I 2

N2
.
N1

Gubici u eljezu
Izmjenini magnetski tok u eljeznoj jezgri uzrokuje gubitke zbog histereze i vrtlonih struja. Njih raunamo prema izrazima:
Ph = h f Bm2 m
Pv = v f 2 Bm2 m,

gdje je:
Ph gubici zbog histereze, W

13

14 Elektrini strojevi i ureaji

Pv gubici zbog vrtlonih struja, W
h, v jedinini gubici, W/kg
f
frekvencija, Hz
Bm amplituda magnetske indukcije, T
m masa jezgre, kg.
Gubici u eljezu detaljno su objanjeni u osnovama elektrotehnike.

r
.t h

n
e

Rasipni magnetski tok

Sav magnetski tok u eljeznoj jezgri transformatora ne obuhvaa sve
zavoje primarnog i sekundarnog namota. Dio magnetskog toka koji
obuhvaa samo zavoje primara ili sekundara naziva se rasipni magnetski tok 1 i 2 kao to je prikazano na slici 1.2-4.

w
w
w
Slika 1.2-4
Glavni magnetski tok i rasipni magnetski tokovi 1 i 2

m
e
l
.e
m
e
l
.e

r
.t h

n
e

Pojava viih harmonika struje magnetiziranja

Struja magnetiziranja nije sinusna, jer magnetska permeabilnost eljeza
nije stalna, kako je vidljivo sa slike 1.2-2. Navedene injenice donekle
mijenjaju zikalnu sliku djelovanja transformatora, pa emo ih ukratko
razjasniti analizirajui pogonska stanja stvarnog transformatora.

w
w
w

Slika 1.2-5
Transformator optereen troilom impedancije Z

TRANSFORMATOR OPTEREEN IMPEDANCIJOM Z

Svaki je transformator projektiran i graen za odreenu prividnu snagu
koju nazivamo nazivnom snagom SN. Ako na primaru i sekundaru vladaju nazivni naponi U1N i U2N, transformator radi nazivnom snagom, a
namotima teku nazivne struje I1N i I2N. Ove se vrijednosti uvijek nalaze
na natpisnoj ploici transformatora.
Analizirajmo sada pogonska stanja stvarnog transformatora, prema shemi
na slici 1.2-5, ovisno o impedanciji troila Z prikljuenog na sekundaru.

Transformatori

Djelatni otpor namota primara i sekundara predstavljamo otporima R1 i

R2, na kojima struje primara i sekundara I1 i I2 stvaraju padove napona
UR1 i UR2:
UR1 = I1 R1
UR2 = I2 R2.
Zbog rasipnih tokova 1 i 2 u namotima primara i sekundara nastaju
inducirani naponi koje prikazujemo kao padove napona UX1 i UX2 na
induktivnom otporu primara i sekundara X1 i X2:
UX1 = jI1X1
UX2 = jI2X2.
Za primar i sekundar transformatora moemo napisati:
U1 = E1 + UR1 + UX1
U2 = E2 UR2 UX2,
gdje je:
U1
napon prikljuen na primar,
U2
napon na troilu impedancije Z, koje je prikljueno na
sekundar,
E1, E2 inducirani naponi u primaru i sekundaru.

w
w
w

Slika 1.2-6
Fazorski dijagram stvarnog transformatora
optereenog impedancijom Z

m
e
l
.e

r
.t h

n
e

r
.t h

Temeljem jednadbi II. Kirchhoffovog zakona moemo nainiti fazorski dijagram stvarnog transformatora. Iz praktinih razloga uzmimo da
N
je prijenosni omjer transformatora 1 = 1, a transformator je optereN2
en induktivnom impedancijom. Fazorski dijagram transformatora prikazuje slika 1.2-6.
Crtanje dijagrama poinjemo tako da magnetski tok postavimo u realnu os, a s njim u fazi je struja magnetiziranja I. Inducirani naponi na
primaru i sekundaru zaostaju za magnetskim tokom za 90. Djelatni
padovi napona na primarnoj i sekundarnoj strani, UR1 i UR2, u fazi su s
primarnom i sekundarnom strujom, dok su induktivni padovi napona
UX1 i UX2 okomiti na smjer pripadajuih struja.

w
w
w

m
e
l
.e

n
e

PRAZNI HOD TRANSFORMATORA

Slika 1.2-7
Prazni hod transformatora

Prazni hod je pogonsko stanje kod kojeg je na primar prikljuen napon , a

sekundarne stezaljke su otvorene, prema slici 1.2-7. Napon na sekundaru
jednak je induciranom naponu E2, a sekundarna struja I2 jednaka je nuli.

U primarnom namotu tee samo struja praznog hoda Io. Glavni magnetski tok u eljeznoj jezgri stvara gubitke uslijed histereze i vrtlonih
struja te stoga struja praznog hoda ima dvije komponente: induktivnu I
i djelatnu komponentu IR, to vidimo na slici 1.2-1:
Io = I + IR .

15

16 Elektrini strojevi i ureaji

Induktivna komponenta struje stvara glavni magnetski tok, a djelatna
predstavlja gubitke koji nastaju u jezgri transformatora.
Ako napone prikaemo kao fazore, jednadbe II. Kirchhoffovog zakona
za primar i sekundar su:
U1 = E1 + UR1 + UX1
U2 = E2 ,
gdje je:
napon sinusnog izmjeninog izvora prikljuen na primar,
U1
E1, E2
inducirani naponi u primaru i sekundaru,
UR1, UX1 napon na djelatnom otporu i induktivnom otporu primara
koje stvara struja praznog hoda Io.

m
e
l
.e

r
.t h

n
e

Fazorski dijagram stvarnog transformatora u praznom hodu prikazan

je na slici 1.2-8. Pretpostavili smo da prijenosni omjer transformatora
iznosi 1.

w
w
w

Slika 1.2-8
Fazorski dijagram stvarnog transformatora u
praznom hodu

KRATKI SPOJ TRANSFORMATORA

Kratki spoj transformatora je stanje kvara kod kojeg je na primarnu stranu transformatora prikljuen napon U1, a sekundarne stezaljke su kratko
spojene, to znai da je sekundarni napon U2 = 0 V, kako je prikazano
na slici 1.2-9.
U namotima transformatora teku struje kratkog spoja koje svojim vrijednostima viestruko nadmauju nazivnu struju primara i sekundara.
Jednadbe II. Kirchhoffovog zakona za primarni i sekundarni krug sada
glase:
U1 = E1 + UR1 + UX1
0 = E2 UR2 UX2,
gdje je:
napon izmjeninog izvora prikljuen na primar,
U1
inducirani naponi u primaru i sekundaru,
E1, E2
UR1, UR2 padovi napona na djelatnom otporu primara i sekundara
koje stvaraju struje kratkog spoja I1K i I2K,
UX1, UX2 padovi napona na induktivnom otporu primara i sekundara koje stvaraju struje kratkog spoja I1K i I2K.
Pogonsko stanje kratkog spoja vrlo je nepovoljno, jer struja kratkog
spoja znatno poveava gubitke u namotima koji rastu s kvadratom vrijednosti struje. Posljedice mogu biti pogubne na transformator, ako u
kratkom vremenu ne doe do prekida ovakvog pogonskog stanja. U
transformatoru se razvija velika koliina topline i stvaraju se velika mehanika naprezanja, to moe potpuno unititi transformator i izazvati
tetu na okolnim dijelovima postrojenja.

w
w
w

Slika 1.2-9
Kratki spoj transformatora

m
e
l
.e

n
e

r
.t h

Transformatori

Napon kratkog spoja UK je vrijednost primarnog napona kod kojeg

kroz kratko spojeni sekundar tee nazivna struja I2N. To je iznimno vaan podatak svakog transformatora i izraava se u postocima nazivnog
primarnog napona U1N:
U
uK % = K 100%.
U1N
Ovaj podatak je od neobine vanosti jer se pomou njega moe izraunati struja kratkog spoja znaajan podatak za projektiranje zatite
transformatora.
Fazorski dijagram stvarnog transformatora u kratkom spoju prikazan je
N1
=1.
na slici 1.2-10, uz prijenosni omjer transformatora
N2

m
e
l
.e

r
.t h

n
e

1.3 REDUCIRANJE TRANSFORMATORSKIH VELIINA

w
w
w

Slika 1.2-10
Fazorski dijagram transformatora u kratkom
spoju

Prilikom crtanja fazorskih dijagrama za razliita pogonska stanja stvarnog transformatora pretpostavili smo 1:1 prijenosni omjer kako bismo
mogli pregledno prikazati sve karakteristine veliine i uoiti njihove
meusobne odnose.
Pri velikim prijenosnim omjerima postoji problem fazorskih dijagrama.
Zbog toga se pribjegava postupku reduciranja sekundarnih veliina na
primar. Ako s U2 oznaimo sekundarni napon pri broju zavoja N2, a s U 2
sekundarni napon kod N1 zavoja, tada vrijedi:
U 2 : U 2 = N1 : N 2

r
.t h

n
e

N1
.
N2
Istom postupkom dobivamo izraz za preraunavanje struje:
N
I 2 = I 2 2 .
N1
Poto otpor predstavlja omjer napona i struje, dobivamo izraze za reduciranje djelatnog otpora R2 sa sekundara na primar:
N
U R2 1
U
N2
R2 = R2 =
N
I 2
I2 2
N1

w
w
w

U 2 = U 2

m
e
l
.e

i induktivnog otpora X2:

N
R2 = R2 1
N2

N1
U
N2
X 2 = X2 =
N2
I 2
I2
N1
U X2

17

18 Elektrini strojevi i ureaji

N
X 2 = X 2 1 .
N2
Jednadbe II. Kirchhoffovog zakona za stvarni transformator optereen
impedancijom Z, s veliinama reduciranim na primarnu stranu su:
U1 = E1 + UR1 + UX1
U 2 = E2 U R 2 U X 2 ,
gdje je:

w
w
w

Slika 1.3-1
Fazorski dijagram transformatora s reduciranim veliinama na primar

m
e
l
.e

r
.t h

n
e

U 2 = U 2

N1
N2

E2 = E2

N1
N2

= I 2 R2 = I2
U R2

N1
N 2 N1
R2
= U R2
N2
N1 N 2
2

N
N
N2
X 2 1 = U X2 1 .
N
N
N1
2
2
Osim to se sekundarne veliine reduciraju na primar, pri crtanju fazorskog dijagrama se iz praktinih razloga sekundarne veliine zarotiraju
za 180. Na taj nain moemo bolje uoiti meusobne odnose.
Fazorski dijagram stvarnog transformatora optereenog induktivnom
impedancijom Z prikazan je na slici 1.3-1. Mogu je i obrnuti postupak
da se primarne veliine po istom naelu reduciraju na sekundar.
= I 2 X 2 = I2
U X2

m
e
l
.e

r
.t h

n
e

1. 4 POKUS PRAZNOG HODA I KRATKOG SPOJA

a)

b)

Odreivanje glavnih karakteristika transformatora moemo izvriti eksperimentalnim putem. Mjerenjem napona, struja i snage u nainu rada
praznog hoda i kratkog spoja dobivamo podatke pomou kojih deniramo glavne karakteristike promatranog transformatora. Uobiajeni naziv
za te mjerne postupke je pokus praznog hoda i kratkog spoja.

w
w
w

Slika 1.4-1
Pokus praznog hoda:
a) elektrina shema
b) karakteristika praznog hoda

POKUS PRAZNOG HODA

Pokus praznog hoda jednofaznog transformatora izvodimo prema elektrinoj shemi na slici 1.4-1. Na primar transformatora prikljuimo nazivni napon efektivne vrijednosti U1N, a sekundar je neoptereen, tj. na
njegove stezaljke je spojen voltmetar velikog unutarnjeg otpora. Na primarnoj strani su, osim voltmetra, spojeni ampermetar, koji mjeri struju
primara, i vatmetar, koji mjeri snagu.
Voltmetri na primarnoj i sekundarnoj strani mjere nazivne napone primara i sekundara U1N i U2N, a pomou tih vrijednosti moemo izraunati

Transformatori

prijenosni odnos transformatora:

N1 U1N
=
.
N2 U 2N
Ampermetar mjeri struju praznog hoda Io, a vatmetar snagu koju transformator u praznom hodu uzima iz mree Po.
U praznom hodu tee samo struja u primaru koja je znatno manja od
nazivne, oko 1% kod veih trofaznih transformatora, pa kao takva stvara
zanemarive gubitke u bakru. Na temelju toga zakljuujemo da snaga
koju mjeri vatmetar predstavlja gubitke u eljezu transformatora:
PFe Po.
Na temelju izmjerenih veliina moemo odrediti fazni pomak izmeu
napona i struje primara, raunajui cos o:
P
cos m = Fe .
U1N I o

w
w
w

m
e
l
.e

r
.t h

n
e

POKUS KRATKOG SPOJA

Pokus kratkog spoja izvodimo prema elektrinoj shemi na slici 1.4-2.
Tijekom pokusa mjerimo primarni napon, struju i snagu, a na sekundaru
transformatora koji je kratko spojen mjerimo struju kratkog spoja.
Pokus provodimo na nain da pomou regulacijskog transformatora postupno poveavamo primarni napon U1, od vrijednosti 0 V do vrijednosti UK, kod koje na sekundarnoj strani transformatora potee nazivna
struja I2N. U isto vrijeme primarnim namotom potee nazivna struja I1N.
Snagu koju mjeri vatmetar na primarnoj strani oznaimo sa PK.
Pri naponu UK, koji je znatno manji od nazivnog primarnog napona U1N,
struja magnetiziranja i magnetska indukcija vrlo su male, pa su gubici
u eljezu transformatora zanemarivi. Stoga izmjerena snaga PK predstavlja gubitke u bakru transformatora:
PCu PK .

a)

w
w
w

Slika 1.4-2
Pokus kratkog hoda:
a) elektrina shema
b) karakteristika pokusa kratkog hoda

m
e
l
.e

r
.t h

n
e
b)

19

20 Elektrini strojevi i ureaji

Na temelju izmjerenih vrijednosti moemo izraunati i faktor faznog
pomaka:
P
cos K = Cu .
U K I1N
Uobiajeno je da se napon kratkog spoja UK izraava u postocima nazivnog primarnog napona U1N:
U
uK% = K 100.
U1N

m
e
l
.e

r
.t h

n
e

To je jedan od vanih podataka o transformatoru i redovito se nalazi na

njegovoj natpisnoj ploici. Pomou njega moemo, poznavajui nazivnu
struju transformatora IN, izraunati vrijednost struje kratkog spoja IKS:
100
I KS = I N
.
uK%
Struja kratkog spoja nam je vaan podatak za projektiranje zatite i
ostalih dijelova rasklopnog postrojenja.

w
w
w

1.5 NADOMJESNA SHEMA TRANSFORMATORA

Transformator kao dio strujnog kruga ili elektrine mree trebamo moi
prikazati nadomjesnom shemom kako bismo mogli nainiti odgovarajue proraune i analize strujnih krugova. Nadomjesna shema mora sa
zadovoljavajuom tonou opisati ponaanje transformatora.

n
e

r
.t h

FIZIKALNE OSNOVE NADOMJESNE SHEME

Pri konstrukciji nadomjesne sheme moramo uzeti u obzir sljedee zikalne injenice:
a) prolaskom struje kroz namote primara i sekundara namoti se zagrijavaju zbog gubitaka koji nastaju u njima, proporcionalnih kvadratu
struje (gubici u bakru);
b) eljezna jezgra transformatora se zagrijava zbog vrtlonih struja;
c) eljezna jezgra se zagrijava zbog histereze;
d) primarni i sekundarni namot ima rasipni induktivitet.
Gubitke u namotima nadomjetamo otporima R1 i R2 u primarnom i
sekundarnom krugu.
Rasipni magnetski tok u primarnom i sekundarnom namotu 1 i 2
nadomjetamo zavojnicama induktiviteta L1 i L2, induktivnog otpora
X1 i X2.
Struju praznog hoda Io nadomjetamo s dvije paralelne grane. Kroz
jednu tee struja magnetiziranja I, a kroz drugu djelatna komponenta Ir,
mjerodavna za gubitke u eljezu. Struja I kasni u fazi za prikljuenim
naponom za 90 te u njezinu granu stavljamo induktivni otpor Xo, a u
granu struje IR, koja je u fazi s prikljuenim naponom, djelatni otpor Ro,
prema slici 1.5-1.

w
w
w

m
e
l
.e

Transformatori

Slika 1.5-1
Nadomjesna shema transformatora

w
w
w

m
e
l
.e

r
.t h

n
e

Dodavanjem navedenih elemenata, primarni i sekundarni krug su ostali povezani idealnim transformatorom. Kada bi idealni transformator
imao prijenosni omjer 1:1, tada ne bi imao nikakvu funkciju i mogli
bismo ga ukloniti. To postiemo reduciranjem sekundarnih veliina na
primar. Konani oblik nadomjesne sheme prikazan je na slici 1.5-2. (Isti
rezultat bismo postigli reduciranjem primarnih veliina na sekundar.)
Ovakva nadomjesna shema je zbog paralelne grane prilino sloena i
oteava proraune. U normalnom pogonu struja magnetiziranja je znatno manja od struje primara, nekoliko postotaka nazivne struje ovisno o
veliini transformatora, te su gubici u eljezu dovoljno mali da ih moemo zanemariti. Stoga, ovisno o situaciji, koristimo pojednostavljene
nadomjesne sheme transformatora. Zbog male struje Io djelatne otpore

w
w
w
Slika 1.5-2
Nadomjesna shema transformatora reducirana na primar

m
e
l
.e

n
e

r
.t h

21

22 Elektrini strojevi i ureaji

Slika 1.5-3
Nadomjesna shema sa zbrojenim djelatnim i
induktivnim otporima

w
w
w

m
e
l
.e

r
.t h

n
e

, te induktivne otpore X1 i X 2
moemo meusobno zbrojiti
R1 i R2
i tako dobiti nadomjesnu shemu, prema slici 1.5-3.

RS = R1 + R2

.
XS = X1 + X 2
Ako struju Io zanemarimo, tada vie nema paralelne grane i nadomjesna
shema izgleda kao na slici 1.5-4.

Slika 1.5-4
Pojednostavljena nadomjesna shema uz zanemarenu struju Io

r
.t h

ODREIVANJE ELEMENATA NADOMJESNE SHEME

Elemente paralelne grane nadomjesne sheme (slika 1.5-3) odreujemo
koristei rezultate pokusa praznog hoda (poglavlje 1.4):
U1N napon primara,
gubici u eljezu,
PFe
struja praznog hoda,
Io
cos r faktor snage.
Faktor faznog pomaka raunamo prema izrazu:
P
cos m = Fe .
U1N I o
Komponenta struje praznog hoda IR iznosi:
IR = Io cos m.
Struja magnetiziranja I raunamo:
I = Io sin m.
Otpore u paralelnoj grani nadomjesne sheme Rm i Xm raunamo:

w
w
w

m
e
l
.e
Rm =

n
e

U
U1N
, X m = 1N .
I
IR

Transformatori

Za odreivanje elemenata u serijskoj grani nadomjesne sheme koristimo rezultate pokusa kratkog spoja (poglavlje 1.4):
napon kratkog spoja
UK
PCu gubici u bakru
cos k faktor snage kratkog spoja.
Faktor snage proizlazi iz relacije:
P
cos K = Cu .
U K I1N
Impedanciju kratkog spoja ZK raunamo prema izrazu:
U
ZK = K .
I1N
Realni i imaginarni dio impedancije ZK = RS + jXS raunamo:
RS = ZKcos K
XS = ZKsin K.
Na temelju izraunatih veliina, Rm, Xm, RS i XS, moemo nacrtati nadomjesnu shemu prema slici 1.5-3 ili 1.5-4.

w
w
w

m
e
l
.e

r
.t h

n
e

r
.t h

Primjer 1
Treba odrediti nadomjesnu shemu transformatora od 20 kVA, 10 000/240 V, 50 Hz. Pokusima kratkog spoja i praznog
hoda dobiveni su ovi rezultati:

n
e

Pokus praznog hoda

Pokus kratkog spoja

U1N = 10 000 V

UK = 589 V

IO = 0,245 A

I1N = 2,0 A

PFe = 120 W

m
e
l
.e

PCu = 480 W

Izraunajte vrijednosti impedancija nadomjesne sheme reducirane na primarnu stranu. Nacrtajte nadomjesnu shemu. (Zm
ne treba raunati)
Rjeenje:
Zadano:
Impedanciju praznog hoda raunamo:
U1N = 10 000 V
P
120
cos m = Fe =
= 0, 049
IO = 0,245 A
U1N I O 10 000 0, 245
PFe = 120 W
IR = IO cos m = 0,245 0,049 = 0,012 A
UK = 589 V
I = IO sin m = 0,245 0,998 = 0,244 A
I1N = 2,0 A
U
10 000
Rm = 1N =
= 833333
PCu = 235 W
IR
0, 012
U
10 000
X m = 1N =
= 40984 = 41 k
Zm, Rm, Xm, ZK, RS, XS, cos m, cos K = ?
Im
0, 244

w
w
w

23

24 Elektrini strojevi i ureaji

Impedancija kratkog spoja ZK:
U
589
ZK = K =
= 294, 50 .
I1N 2, 0

Nadomjesna shema:

r
.t h

PCu
480
=
= 0, 40747.
U K I1N 589 2, 0
RS = ZK cos K = 294,50 0,40747 = 120,00 .
XS = ZK sin m = 294,50 0,91322 = 268,94 .
ZK = RS + jXS
ZK = 120 + j268,94 .
cos K =

w
w
w

m
e
l
.e

n
e

1.6 KONSTRUKCIJSKI DIJELOVI I FUNKCIJA

Glavni konstrukcijski dijelovi svakog transformatora su:
jezgra,
namot i
sustav izolacije.
Osim tih dijelova, transformatori velikih snaga jo imaju i sustav za
hlaenje.

Slika 1.6-1
Transformatorski E-limovi za mrene
transformatore

w
w
w
Slika 1.6-2
Slaganje limova u jezgri transformatora

n
e

r
.t h

JEZGRA TRANSFORMATORA
Uloga jezgre transformatora je omoguiti stvaranje magnetskog kruga i
ostvariti potrebnu magnetsku indukciju za prijenos energije s primarnog
namota na sekundarni, uz to je mogue manje gubitke. Uobiajeno je
da se jezgra transformatora izrauje od eljeznih limova, tzv. transformatorskih limova, poput onih na slici 1.6-1.
Debljine limova od kojih se izrauje jezgra transformatora mogu biti 0,15;
0,27; 0,30; 0,35 i, iznimno, 0,50 mm za transformatore male snage.
Transformatorski limovi se izrauju toplim i hladnim valjanjem. Hladnovaljani limovi imaju manje specine gubitke i za postizanje odreene
magnetske indukcije potrebna im je manja struja magnetiziranja. Loa
im je strana poveanje gubitaka i struje magnetiziranja ako silnice magnetskog toka prolaze okomito na smjer valjanja.
Limovi od kojih se sastavlja jezgra moraju biti izolirani. Kao izolacijski
materijali koriste se:
svileni papir,
lak,
vodeno staklo.
Nekada se kao izolacijski materijal koristio i prepan.

m
e
l
.e