Professional Documents
Culture Documents
Nitratna Direktiva
Nitratna Direktiva
Nitratna Direktiva
DIREKTIVA
91/676/ EEZ
ZAHTJEVI I
IMPLEMENTACIJA
NITRATNA DIREKTIVA
(91/676/EEZ)
ZAHTJEVI I IMPLEMENTACIJA
Autori:
Dr. sc. Midhat Glavi
Dr. sc. Stane Klemeni
Stajalita izraena u ovoj publikaciji odraavaju stajalita autora i ne
moraju da odraavaju stajalita Amerike agencije za meunarodni
razvoj, Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava, Vlade Kraljevine vedske, ili
vedske meunarodne agencije za razvoj.
SADRAJ:
1. NEZVANINI PREVOD .................................................................................. 4
DODATAK I. ...................................................................................................... 15
KRITERIJI ZA ODREIVANJE VODA NAVEDENIH U LANU 3, STAVU 1. ... 15
DODATAK II. ..................................................................................................... 16
KODEKS(I) DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE ......................................... 16
DODATAK III. .................................................................................................... 18
MJERE KOJE SE UKLJUUJU U AKCIJSKE PROGRAME PREMA LANU 5.,
STAVU 4, TAKI A) .......................................................................................... 18
DODATAK IV. ................................................................................................... 20
REFERENTNE MJERNE METODE .................................................................. 20
DODATAK V. .................................................................................................... 21
PODACI KOJI SE NAVODE U IZVJETAJIMA IZ LANKA 10. ....................... 21
2. NAELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE U ZATITI VODA ............ 22
2.1. PRAVNI I PROPISI I MEUNARODNE OBAVEZE KOJE SE ODNOSE
NA ONEIENJE VODA ........................................................................... 23
3. SKUPLJANJE, SKLADITENJE I PRIMJENA STAJSKOG UBRIVA NA
ZEMLJITU ....................................................................................................... 24
3.1. SPRJEAVANJE ZAGAENJA VODA SA NITRATIMA ........................ 24
3.2. PAA ..................................................................................................... 29
3.3. VRIJEDNOST STAJSKOGA UBRIVA ................................................ 31
3.4. SPRJEAVANJE ZAGAENJA VODA NITRATIMA IZ STAJSKOG
UBRIVA ..................................................................................................... 32
3.5. SKLADITENJE STAJSKOGA UBRIVA............................................. 32
3.6. VRSTI STAJNJAK ............................................................................... 36
3.7. TENI STAJNJAK ................................................................................. 37
3.8. OSOKA .................................................................................................. 39
3.9. RAZLOZI ZA SKLADITENJE STAJNJAKA .......................................... 39
4. SISTEMI IZGNOJAVANJA STAJA ................................................................ 44
4.1.
IZGNOJAVANJE U LAGUNU PORED OBJEKTA .......................... 45
4.2.
IZGNOJAVANJE KROZ REETKASTI POD U LAGUNU ISPOD
OBJEKTA (KOD STAJA S RIJETKIM/TEKUIM STAJNJAKOM) ................ 49
4.3.
IZGNOJAVANJE STAJA S PUNIM PODOM U LAGUNU ISPOD
OBJEKTA (KOD RIJETKOG/TEKUEG STAJNJAKA) ................................ 50
2
4.4.
IZGNOJAVANJE STAJE S PUNIM PODOM U KOLEKTOR IZ
KOJEG SE STAJNJAK ISPUMPAVA U VANJSKI SPREMNIK:................... 51
5. PRIMJENA STAJSKOGA UBRIVA ............................................................. 52
6. SADRAJ HRANIVA U ZEMLJITU ............................................................. 57
7. PLAN UBRENJA (ZA ETVOROGODINJI PLODORED PLAN ZA P I K)
.......................................................................................................................... 64
8. LITERATURA ................................................................................................ 67
1. NEZVANINI PREVOD
Originalna verzija se moze pogledati na:
http://ec.europa.eu/environment/water/waternitrates/index_en.html
B
DIREKTIVA VIJEA
od 12. decembra 1991.
O zatiti voda od oneienja koje uzrokuju nitrati
poljoprivrednog porijekla
(91/676/EEZ)
(SL L 375, 30. decembar 1991., str. 0001 - 0008)
Dopunjena:
Slubeni list:
M1 Propis (EZ) No 1882/2003 Evropskog Parlamenta i
Vijea od 29. septembara 2003.
br. str.
datum
L 284 1 31.10.2003.
DIREKTIVA VIJEA od 12. decembara 1991. o zatiti voda od
oneienja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog porijekla
(91/676/EEZ)
VIJEE EUROPSKE ZAJEDNICE,
uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a
posebno njegov lanak 130s,
uzimajui u obzir prijedlog Komisije1,
uzimajui u obzir miljenje Europskoga parlamenta2,
uzimajui u obzir miljenje Gospodarskoga i socijalnoga odbora3,
1
SL br. C 54, 3. marta 1989, str. 4. i SL br. C 51, 2. marta 1990, str. 12.
SL br. C 158, 26. juna 1989, str. 487.
3
SL br. C 159, 26. juna 1989, str. 1.
2
f)
j)
lan 9.
Odluka Vijea 1999/468/EC od 28. juna 1999 uspostavlja postupke za izvrenje postupaka
provedbe povjereno Komisiji (SL L 184, 17.7.1999, p. 23)
12
lan 10.
1. S obzirom na etverogodinji period nakon notifikacije ove
Direktive i s obzirom na svaki slijedei etverogodinji period,
drave lanice Komisiji podnose izvjetaj s podacima navedenim
u Dodatku V.
2. Izvjetaj se, sukladno ovom lanku, podnosi Komisiji u roku od
est mjeseci nakon isteka razdoblja na koje se odnosi.
lan 11.
Na temelju podataka dobivenih sukladno lanu 10. i u roku od est
mjeseci nakon primitka izvjetaja od drava lanica, Komisija objavljuje
saetke izvjetaja i dostavlja ih Europskom parlamentu i Vijeu. U
svjetlu provedbe ove Direktive, a posebno odredaba iz Dodatka III,
Komisija treba do 1. januara 1998. Vijeu podnijeti izvjetaj, a ukoliko je
potrebno, s priloenim prijedlozima za reviziju ove Direktive.
lan 12.
1. Drave lanice e donijeti potrebne zakone i druge propise
kako bi se uskladili s odredbama ove Direktive u razdoblju od
dvije godine od dana notifikacije10. One e o tome odmah
obavijestiti Komisiju.
2. Kada drave lanice budu donosile ove mjere, te e mjere
prilikom njihove slubene objave sadravati uputu na ovu
Direktivu ili e se uz njih navesti takva uputa. Naine toga
upuivanja predvidjet e drave lanice.
3. Drave lanice e Komisiji dostaviti tekst odredaba
nacionalnoga prava koji e donijeti u podruju na koje se
odnosi ova Direktiva.
10
lan 13.
Ova je Direktiva upuena dravama lanicama.
14
DODATAK I.
KRITERIJI ZA ODREIVANJE VODA NAVEDENIH U LANU 3, STAVU 1.
15
DODATAK II.
KODEKS(I) DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
poplavljenom,
17
DODATAK III.
MJERE KOJE SE UKLJUUJU U AKCIJSKE PROGRAME PREMA LANU 5.,
STAVU 4, TAKI a)
19
DODATAK IV.
REFERENTNE MJERNE METODE
Umjetno gnojivo
Mjerna metoda za azotne spojeve utvrena je Direktivom Komisije
77/535/EEZ od 22. Juna 1977. o usklaivanju zakona drava lanica koji
se odnose na metode uzimanja uzoraka i analize gnojiva11, izmijenjenom
i dopunjenom Direktivom 89/519/EEZ12.
Slatke, obalne i morske vode
Mjerna metoda za odreivanje koncentracije nitrata utvrena je lankm
4a, stavkom 3. Odluke Vijea 77/795/EEZ od 12. decembra 1977.
kojom se odreuje zajedniki postupak razmjene podataka o kvalitetu
povrinskih slatkih voda u Zajednici13, izmijenjene i dopunjene Odlukom
86/574/EEZ14.
11
20
DODATAK V.
PODACI KOJI SE NAVODE U IZVJETAJIMA IZ LANKA 10.
21
2. NAELA DOBRE
POLJOPRIVREDNE PRAKSE U
ZATITI VODA
Azot je neophodno biljno hranivo. Korijenov sistem biljaka apsorbira
azot u mineralnom obliku iz rastvora (otopine) zemljita. Uz pomo
energije, koju biljke dobiju procesom fotosinteze, azot se ugrauje u
biljne bjelanevine, koje su izvor aminokiselina za ljude i ivotinje.
Ukoliko koliina mineralnog azota u zemljitu prelazi potrebe biljaka za
azotom, poveava se rizik ispiranja azotnih jedinjenja u podzemne vode.
Budui da se azot prije svega ispire u obliku nitrata, govorimo o
zagaenju (oneienju) podzemnih voda sa nitratima. Nitrati iz
podzemnih voda neposredno zagauju i povrinske vode. Takoe
oneienje povrinskih voda moe nastati direktnim oticanjem azotnih
jedinjenja u stajae i tekue vode. Upotrebom mineralnih ubriva je
povean prinos ali i poveana mogunost oneienja voda.
Nitrati sami po sebi u koliinama u kojima se nalaze u hrani i vodi nisu
tetni. Oni tek postaju tetni kada se u organizmu pretvore u druga
azotna jedinjenja. Poveanja koliina nitrata u vodi za pie moe stvoriti
velike probleme kod djece, bolest zvana methemoglobinemija.
Eutrofikacija je pojava, kojom se zbog poveane koliine biljnih hraniva
u stajaim i tekuim vodama, razmnoavaju alge i druge vodene biljke.
Kasnije u razgradnji velike biomase, razmoavaju se mikroorganizmi koji
troe kisik i tako ugroavaju vodenu faunu. Poznati sluaj prekomjernog
razmnoavanja algi je cvjetanje mora. Eutrofikaciju ne izazivaju samo
azotna jedinjenja ve i fosfor.
Ispiranje nitarata takoe uzrokuje velike ekonomske gubitke. U vodu se
ispire azot koji bi biljke mogle koristiti za rast i razvoj. S dobrim
gospodarenjem azotom moemo utedjeti na kupovini azotnih ubriva.
22
23
3. SKUPLJANJE, SKLADITENJE I
PRIMJENA STAJSKOG UBRIVA NA
ZEMLJITU
Posebno vana u poljoprivrednoj proizvodnji jesu naela kruenja azota
(N) na poljoprivrednom gazdinstvu.
3.1. Sprjeavanje zagaenja voda sa nitratima
U planiranju upravljanja azotom moramo moramo uzeti u obzir i naela
kruenja azota na farmi. Nedovoljna i prekomjerna primjena azota (N)
u ubrenju poljoprivrednih kultura i hranidbi domaih ivotinja imaju
negativne posljedice. Prekomjerna primjena azota uzrokuje gubitak i
zagaenje okolia (zemljite, vode i zraka), a nedovoljna obezbijeenost
umanjuje ekonomske efekte proizvodnje. Azot se u kruenju na
gazdinstvu neizbjeno gubi, ali se pravilnim gospodarenjem ti gubici
trebaju svesti na najmanju moguu mjeru.
UG/ivotinji
Broj
ivotinja
na farmi
Odrasla goveda
1,0
Goveda 12 24
0,6
mj.
Goveda 6 12
0,3
mj.
Telad do 6 mj.
0,15
Odrasli konji
1,0
drebad i omad
0,5
Ovce i koze
0,15
Rasplodne
0,3
krmae i nerasti
Tovne svinje
0,15
Kokoi nesilice
0,004
Tovni pilii
0,0025
Purani
0,02
UKUPNO
Povrina poljoprivrednog zemljita u upotrebi
Optereenje poljoprivrednog zemljita sa stokom
Optereenje zemljita sa N (azotom)
Broj
uslovnih
grla na
farmi
C (A x B)
Azota po
ivotinjskom
gnojivu
(kg/UG/godina)
Azota u
ivotinjskom
gnoju
(kg/godina)
E (C x D)
D
70
70
70
70
60
60
70
80
80
85
85
85
Kg N (azota)
____ha
___UG/ha
_______ha
____kg N/ha
27
Tabela 2. Sadraj azota (N), fosfora (P) i kalija (K) u stajskim ubrivima i
najvea doputena koliina u primjeni ubriva
Vrsta
ubriva
N
%
P2O5
%
K 2O
%
Govei
0,5
0,3
0,5
Konjski
0,6
0,3
0,6
Ovji
0,8
0,5
0,8
Svinjski
0,6
0,5
0,4
Kokoji
1,5
1,3
0,5
Brojlerski
3,0
3,0
2,0
2,1
2,2
0,8
0,4
0,2
0,5
0,5
0,4
0,3
Kompost
govei
Gnojovka
govea
Gnojovka
svinjska
Granina
vrijednost
primjene azota
(N)
Najvea dozvoljena
koliina
ubriva prema
graninim
vrijednostima
t/ha
42
34
35
28
26
21
35
28
14
11
7
5,5
10
8
52 m3/ha
42 m3/ha
42 m3/ha
34 m3/ha
Kg/ha
210
170
210
170
210
170
210
170
210
170
210
170
210
170
210
170
210
170
Sadrana koliina
hraniva
N
210
170
210
170
210
170
210
170
210
170
210
170
210
170
208
170
210
170
P2O5
126
102
105
85
130
106
175
142
182
147
210
170
220
180
104
85
168
136
K 2O
210
170
210
170
210
170
140
113
70
57
140
110
80
65
260
210
126
102
N u stajskom
ubrivu
(kg/UG/godini)
Odrasla goveda
Goveda 12 24 mj.
Goveda 6 12 mj.
Telad do 6 mj.
Odrasli konji
drebad i omad
Ovce i koze
1,0
0,6
0,3
0,15
1,0
0,5
0,15
70
70
70
70
60
60
70
Rasplodne krmae i
nerasti
Tovne svinje
0,3
80
0,15
80
0,004
0,0025
0,02
85
85
85
Vrsta i kategorija
stoke
Kokoi nesilice
Tovni pilii
Purani
Doputeno optereenje
(UG/ha)
2,4
2,8
2,4
2,1
2,0
Slika 4. Ciklus N, P i K kod jedne krave muzare koja godinje daje 5 000 kg
mlijeka. N, P i K za telad vezani su jedino za proizvodnju embriona.
3.2. Paa
ivotinje izluuju uriniranjem i baleganjem po jedinici povrine znatno
vee koliine azota (N) nego pri ubrenju sa ivotinjskim ubrivima.
Za sprjeavanje oneienja voda kada su goveda na pai treba uraditi
slijedee:
Pau treba organizirati tako da bi se izbjeglo dugotrajno zadravanje
29
Vrsta ivotinje
Tele
Tele za daljni uzgoj
Mlada goveda od 1 do 2 godine
Gnojovka
1,2
2,3
5,8
talski gnoj
sa
prostirkom
1
2,1
4,2
Gnojnica
0,7
1,2
2,9
33
Vrsta ivotinje
Junica
Bikovi
Krave muzare
Ovce
Koze
Gnojovka
7,7
7,1
11,8
talski gnoj
sa
prostirkom
7
7
7
1
1
Gnojnica
3,8
3,5
3,9
Dnevna proizvodnja
Feces (kg)
Urin (kg)
5
3
13
8
22
14
28
17
34
21
26
16
19
11
35
N
0,6
0,6
0,9
0,6
P2O5
0,3
0,3
0,5
0,5
K2O Ca Mg S
0,5 0,3 0,1 0,04
0,6 0,3 0,1 0,04
0,8 0,4 0,1 0,06
0,4 0,5 0,1 0,10
36
Tip stajnjaka
Kokoji
Brojlerski
N
1,5
3,1
P2O5
1,3
3,0
K2O Ca Mg S
0,5 3,0 0,3 0,40
2,0 2,0 0,4 0,70
Mn
0,003
0,003
0,003
0,0005
0,003
Zn
0,002
0,002
0,002
0,010
0,002
Cu
0,0008
0,0008
0,0008
0,0004
0,0006
B
0,002
0,002
0,002
0,0003
0,002
Fe
------0,03
0,06
Vlaga %
80
70
65
80
65
Kategorija goveda
Muzne krave
2,76 1,13
3,72 2,40
4,44 1,92
1,68
2,64
2,76
2,52
2,04
3,84
1,20
1,03
1,19
Mg
Zn
H2O
%
0,37
0,56
0,84
0,58
0,35
0,61
0,03
0,05
0,02
93,0
95,0
89,0
38
3.8. Osoka
Dio izluevina koje prostirka ne upije u samom objektu i iz skladita
vrstog stajnjaka sakupljaju se odvojeno i nazivaju se osoka.
Osoka sadri prosjeno 0,3% azota (0,1-0,5), 0,6% K2O (0,3-1,0) i
fosfora u tragovima (0,01% P2O5). Stajanjem osoke u otvorenim jamama
ili bazenima vrlo brzo se gubi azot u vidu amonijaka, pogotovu pri viim
temperaturama.
Azot je 70% u obliku amonijaka pa se lako gubi isparavanjem. Gubici
azota mogu se sprijeiti dodavanjem formaldehida (0,1%) ili gipsa pri
emu nastaje amonijum-sulfat.
Postupak sulfatizacije izvodi se izvan staje zbog redukcije sumpora do
sulfida koji su otrovni za stoku. Dodavanjem superfosfata (sadri gips) u
osoku sniava se pH i sprijeava isparavanje amonijaka bez tetnih
posljedica za stoku a ujedno poveavamo i udio fosfora.
Koliina osoke po jednom goveetu iznosi oko 14 kg/dan odnosno 5 m3
u toku godine, a prevedeno u nutrijente oko 10 kg N i 25 kg K2O.
3.9. Razlozi za skladitenje stajnjaka
39
40
41
44
4.1.
46
47
50
52
N
3,0
2,0
4,4
5,0
5,0
4,3
18,0
P2O5
2,9
0,3
1,6
2,7
3,0
3,0
24,0
K2O
5,0
3,3
4,0
2,7
7,0
6,0
14,0
Struktura zemljita,
Godinji plan ubrenja,
Predvieni plodored,
Vrijeme upotrebe ivotinjskog ubriva,
Posebni zahtjevi za ubrenje u vodozatitnim pojasevima.
Gnojnica 85%
Gnojevka 75%
talski gnoj na njivi 70%
talski gnoj na travnjacima 50%
55
Silani kukuruz
Repa
Krompir
Zimska repica
Ozima penica,
tritikale
Ozimi jeam
Penica jara
Jeam jari
Zob
Djetelina
Krmno bilje
Meukultura, slama
Panjak
Preporuena
maksimalna
koliina
m3/ha
60
50
30
50
40
40
40
20
30
40
80
25
80
10
20 25
15
20
15 25
20 25
20 25
15 25
11
MJESEC
12
1
30 40 20 -30
30 50
20 30
20 40
20 30
20 25
20 30
20 30
20
20 30
15 20
20 40
15 25
15 25
15 25
20 25
15 25
1. godina
2. godina
3. godina
Ukupno
Njiva
Iskoritenje
Biljkama
%
dostupni
N
35
10,5
25
7,5
10
3,0
70
21,0
Travnjaci
Iskoritenje
Biljkama
%
dostupni
N
25
7,5
18
5,4
7
2,1
50
15,0
56
1. godina
0
25
50
2. godina
10
20
20
3. godina
1
5
5
Organski
kg N po
t
Ukupno
kg N po
t
13
10
10
Organsko 5 (osoka)
2.
godina
3. godina
59
Prva
godina
40
50
Druga
godina
29
30
Trea
godina
18
20
etvrta
godina
13
-
Iz stajnjaka
25
25 30
60 - 70
Iz mineralnih ubriva
80
15 30
60
60
Godi
na
Kultu
ra
Prin
os
t/Ha
Reakcija zemljita pH
KCl
Ca acetat
Iznoenje
hraniva
prinosom
P2
K2
O5
O
P2O5
mg/100g
K2O mg/100g
ubrenje
Organs
ko
Kolii
na
t/Ha
Mineral
no
Kolii
na
Hraniva
u ubrivu
kg/Ha
P2
K2
O5
O
kg/Ha
64
P2O5
Ukupno iznoenje hraniva
prinosom
Prosjeno godinje
iznoenje hraniva
(kg/Ha/god.)
Potrebna koliina hraniva
(usklaena sa analizom
zemljita)
K2O
P2O5
Ukupna koliina hraniva u
ubrivu
Prosjena koliina hraniva
(kg/Ha/god.)
K2O
170
3 OTKOSA
240
4 OTKOSA
320
240
DJETELINE
80
240
320
KUKURUZ ZA ZRNO
270
KUKURUZ ZA SILAU
270
KROMPIR
240
PENICA
180
JEAM
150
TRIRIKALE
150
OVAS
120
RA
120
ULJANA REPICA
200
ULJARICE
80
SOJA
80
SUNCOKRET
150
65
BILJKA
KRMNE KORJENJAE
200
200
VOE
150
MASLINA
100
80
VINOVA LOZA
100
66
8. LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Osijeku, 1997.
19. Vukadinovi, V. i Berti, B. : Praktikum iz agrokemije i ishrane bilja.
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, skripta (praktikum). 1988.
20. Vukadinovi, V.: Ekofiziologija, Skripta, Poljoprivredni fakultet u
Osijeku, 1999.
21. www.globalgap.org
22. www.og-corping.hr
68
69