Marija Ruev, prof.

mentor

Prilozi
motivaciji uenika
u obradi hrvatske renesansne knjievnosti

Zadar, 29. lipnja 2007.

upanijsko struno vijee
nastavnika hrvatskoga jezika u srednjim kolama

Marija Ruev, prof mentor:

Prilozi
motivaciji uenika u obradi hrvatske renesansne knjievnosti
(prema gimnazijskom programu)
1. Uvod
to podrazumijevam pod motivacijom ? Podrazumijevam dvije stvari:
1) motivaciju kao onaj trenutak na poetku sata kada elimo pridobiti panju
uenika, to se najee postie problemskim pitanjem ili problemskom
tvrdnjom;
2) motivaciju uope, to se (osim gore navedenog) postie i esejima, istraivanjem,
anketnim listiem, domaim radom, usporeivanjem, izradom panoa,
aktualiziranjem i dr.
Kao to i sam naslov kae, odabrala sam problematiku motivacije pri obradi
hrvatske renesansne knjievnosti. Gradivo hrvatske renesanse gotovo je u jednakoj mjeri
zastupljeno (osim Pelegrinovia) i u itankama za gimnazije i u itankama za strukovne
kole jer se radi o knjievnim djelima koja predstavljaju temelje hrvatske knjievnosti i
svjedoe o ukorijenjenosti hrvatske knjievnosti u europski (i svjetski) milje, pa smo stoga
mi nastavnici i dodatno motivirani da maksimalno zadrimo panju uenika na tekstovima
iz hrvatske renesanse.
U kontekstu suvremene teorije kurikuluma, obrazovanje nema za cilj samo stjecanje
kvalifikacija, odnosno strunosti, ve obrazovanje treba uenika pripraviti i za rjeavanje
ivotnih situacija. U tom smislu, istraivanja, eseji, usporedbe, diskusije, problemska
analiza, aktualizacija tema i motiva (kao metode) u nastavi trebaju biti ee, dok e
nositelji tih aktivnosti biti uenici, a ne nastavnik. Naime od nastavnika se trai da bude sve
manje prenositelj znanja, a sve vie predvodnik i usmjeravatelj istraivakoga rada
uenika koji e samostalno doi do odreenih spoznaja.
U vremenu kada sveuilita rade prema Bolonjskoj deklaraciji i u vremenu
pribliavanja Europskoj uniji, obrazovanju (znanju) se daje sve vei znaaj. No isto tako ,
sve vie se govori o obrazovanju za trite. A trite trai kadrove koji su struni, kreativni,
koji su motivirani za rad, unaprjeivanje, istraivanje i stjecanje novih znanja, koji
pokazuju inicijativu i radnu etiku, koji su spremni na dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju,
odnosno - spremni su na cjeloivotno uenje.
Osim motivacije, ovdje donosim i natuknice za nastavnike kao nadopunu ili
podsjetnik na osobitosti odreenog djela/pisca, a koje mogu dobro doi pri interpretaciji
knjievnog djela/odlomka.
Nisam imala namjeru cjelovito obraditi pojedina djela, ve mi je bila osnovna
namjera pridonijeti motivaciji uenika, njihovoj zainteresiranosti za temu koju emo
obraivati te ih potaknuti na vlastito promiljanje i diskusiju o tome koliko se zapravo zrcali
danas, u naemu vremenu, svjetonazor renesanse. Tada vie nee razmiljati o renesansi kao
o nekom dalekom vremenu, ve e shvatiti univerzalnost ljudskog bia; univerzalnost tema
i motiva; univerzalnost knjievnosti kao ovjekove potrebe za stvaralatvom, ljepotom,
istinom i vjenou.
(Tekstovi/odlomci temelje se na gimnazijskoj itanci 2, skupine autora.)

2. CILJ PREDAVANJA
Potraiti odgovor na pitanje: kako zainteresirati uenike i bolje im pribliiti sadraje
koji se obrauju u okviru hrvatske renesansne knjievnosti?
--------------------------------------------------------------------------

3. KAKVOG NASTAVNIKA TREBAJU UENICI

O zahtjevnom odgojno obrazovnom radu u koli, Adalbert Stifter (Kasno ljeto) kae:
Nastava je mnogo laka nego odgoj. Za nju se mora samo neto znati. Za odgoj se
mora neto biti.
U tom kontekstu Stjepko Teak (Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1) definira
kakav bi svaki nastavnik, tj. uitelj, trebao biti:
ovjek snane osobnosti (...koji e i sam biti uen i odgojen i koji e biti NETKO,
a ne NETO)
nastavnik prijatelj (Uitelj mora voljeti uenika. I onda kad je neposluan, drzak,
lijen, zaostao, zloest.)
nastavnik strunjak (...potpuna ovladanost teoretsko-praktinim sadrajima...,
iroke kulture, iznadprosjene obavijetenosti...Nastavnik hrvatskoga jezika mora
biti uzor uenicima u govorenju i pisanju...)
nastavnik stvaralac (Za stvaralatvo potrebno je i znanje i umijee, ali i
nadahnue)
Oito svaki bi nastavnik morao imponirati svojom snanom osobnou, strunou i
stvaralatvom, to je temeljno polazite da i sam nastavnik u svakom ueniku uznastoji
poticati samopouzdanje, elju za znanjem, strunou i kreativnou te elju za
napredovanjem to u konanici znai da je uenik pripravan na cjeloivotno usavravanje i
uenje.
Ne, ovdje nije rije o nastavnicima-nadljudima, savrenim uiteljima. Ovdje je rije o vama,
i o meni o nastavnicima koji su posve obini ljudi sa svojim manama i vrlinama, ali
ljudima koji imaju posve specifino plemenito zvanje u kojemu nema jednom zasvagda
nauene lekcije, ve se lekcija ui uvijek ispoetka; jer je svaki pojedinac (uenik) svoj
svijet za sebe i trai pojedinani pristup.
Ovdje je rije o nastavnicima koji su svjesni svojih granica, ali usprkos tome ire te granice
pripremajui svoje uenike za ivot. A to nije samo, npr. dobro govorenje, dobro itanje,
poznavanje jezinih pravila, dobra interpretacija, svladavanje zadanoga gradiva, ve i dobra
komunikacija, dobra kritika prosudba situacije, rjeavanje problema, odgoj vlastitoga
miljenja - kako bi rekao Montaigne.

9. PROBLEMSKA PITANJA/TVRDNJE

1. Vee ljubavi nitko nema od ove: da tko ivot svoj poloi za svoje prijatelje (Iv,
13, 15)
2. Koliko danas vrijedi prijekor vile Hrvatice: O nehaju i nepomnjo jazika
hrvackoga?
3. to je za ovjeka poticajnije/vanije: voljeti nekog ili biti voljen?
4. Je li se osjeaj ljubavi i ljubavne boli danas promijenio?
5. Kako je renesansni ovjek doivljavao enu, a kako je doivljava suvremeni
ovjek?
6. Sa tuom maskom lake se ivi !
7. Vano je biti lijep i mlad!
8. Razlikuje li se renesansni ovjek od dananjega?
9. Tko su dananji ljudi nazbilj i ljudi nahvao?
10. Amor nije amor, zlato je amor!
11. Tko sve dava, vele dava; a tko srce svoje dava, svega sebe dava!

10. 1. MARKO MARULI: Judita

Motivacija
1. Problemsko pitanje: Koga nazivamo ocem hrvatske knjievnosti?
(Nakon odgovora, nastavnik e obrazloiti taj naziv koji se pridodaje uz ime
Marka Marulia, tj. znaaj njegove "Judite" za hrvatsku knjievnost.
Obrazloiti da je bilo pjesama na narodnom jeziku i prije Marulia
/zainjavci/, ali ep kao knjievna vrsta, elitno je knjievno ostvarenje, stoga je ep
ujedno i potvrda pjesnitva i umijea; Maruli je autor prvog /tiskanog/
umjetnikog djela na hrvatskom jeziku.)

2. Korelacija s Biblijom: to znate o Juditi? Tko je Judita?

(Slijedi pria o Juditi zapisana u Bibliji koju priaju uenici. Zatim se panja
usmjerava na Marulievu Juditu.)
3. Problemsko pitanje/tvrdnja: a) Judita - heroina ili ubojica?
b) Vee ljubavi nitko nema od ove: da tko ivot svoj poloi za svoje prijatelje
Iv,15,13
4. Anketni listi
Prije obrade odlomka iz itanke, podijelimo anketni listi s pitanjima na koja
uenici trebaju odgovoriti nakon usmjerenog itanja odlomka.
Pitanja:
1. Je li ovo epsko, lirsko ili dramsko djelo?
2. Moe li pronai sve navedene elemente u odlomku?
3. Odredi vrstu stiha!
4. Gdje sve uoava rime?
5. Koji se likovi javljaju u odlomku?
6. Okarakteriziraj Juditu na temelju odlomka u itanci sluei se citatima.
7. Ispripovijedaj ukratko to se dogodilo u ovom odlomku.
8. Kojim jezikom (narjejem) je djelo pisano?
Nakon odgovora uenika na ova pitanja, nastavnik korigira i nadopunjuje.
Nastavnik zatim nastavlja obrazlagati glavne karakteristike "Judite" u cjelini
(tema, motivi, likovi, jezik, znaaj djela itd.)
5. Izborna lektira - interpretacija: Miro Gavran. Judita
6. Esej / istraivanje:
Usporedi Juditu Marka Marulia i Juditu Mira Gavrana
(Istraivanje uz pomo nastavnika koji e dati smjernice/natuknice)
7. Dodatni odlomak, Libro peto, 73-110 i 200-240
(Holoferno pozove Juditu na gozbu u svoj ator; Judita ga ubija)
Anketni listi:
a) Kako na Holoferna djeluje Juditina ljepota?(73.-75. stih)
b) Tko je spremao jelo? (Abra)
c) Koji porok Maruli otro osuuje? (neumjerenost u jelu i piu)
d) Tko je sve zgrijeio zbog tog poroka?(Noa, Lot, Adam, Eva, Ezav)
e) S kime usporeuje zaspalog Holoferna? (s morskim medvjedom)
f) Koji je zadatak imala Abra? (paziti na vratima da ne ue straa)
g) Kako opisuje straare? (215-218)
h) to Judita moli Boga?(hrabrost da izvri djelo; osloboenje Betuljana
od nevolja; kaznu za tirane)
i) ime je Judita ubila Holoferna? (noem)
j) Koje komentare Maruli izrie o mrtvom Holofernu? (236-244; ubijen
je svojim orujem: Tko se maa laa...; mislio je da e osvojiti cijeli
svijet; mislio je da ni Bog nije ravan sili njegove vojske)

(Anketu podijelimo na poetku sata. Slijedi itanje odlomka, nakon ega bi

uenici trebali odgovoriti na pitanja sluei se citatima iz itanke. Ili ova
pitanja dademo za domai rad unaprijed, pa uenike odgovore s citatima
koristimo u obradi Judite.)
10.2. Marko Maruli: Molitva suprotiva Turkom
1.Anketni listi
a) Citatima odredi religiozne i domoljubne osjeaje pjesnika.
b) Kako pjesnik proivljava na osobnom planu turska zlodjela? (oaj,
bespomonost)
c) Odredi temu pjesme (v. naslov).
d) Odredi stih (dvostruko rimovani dvanaesterac, distih).
e) Prokomentiraj aktualnost i univerzalnost pjesme (upadi Turaka, poloaj
Hrvatske kroz povijest, obrana od osvajaa)
(Anketu podijeliti uenicima prije usmjerenog itanja.)
2.Istraivanje:
Proitaj cjelovitu pjesmu Molitva suprotiva Turkom i pronai akrostih
uvaavajui distihe, tj. poetna slova distiha!
AKROSTIH pjesme izraava Maruliev oaj: SOLUS DEUS POTEST NOS
LIBERARE DE TRIBULATIONE INIMICORUM TURCORUM, SUA
POTENTIA INFINITA, tj. Sam Bog moe nas spasiti od nevolje
neprijatelja naih, Turaka (korelacija s latinskim jezikom).
10.3. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE
Puni naslov djela
Nagovjeuje sadraj, zaplet i rasplet epa ispjevanog u tradiciji hrvatskog stihotvorstva, na
harvacki nain.
Maruliev vlastiti komentar Judite
U pismu Jerolimu ipiku Maruli kae da se osjeao Danteom slovinjskog jazika.
(Usporedba s Danteovom Boanstvenom komedijom ispjevanom na narodnom,
talijanskom jeziku, a ne na latinskom.)
Posveta
Posveta don Dujmu Balistriliu istodobno je i poslanica i proslov i poetiki traktat (ars
poetika) jer u posveti objanjava:
Motiv, tj. razlog to mu ulize u pamet da ju stumaim naim jazikom, kako bi je
razumijeli i oni ki ne znaju knjige latinske aliti dijake;
Tko su mu uzori: a) tradicija anonimnih pjesnika: po obiaju naih zainjavac
b) antika knjievnost: po zakonu onih starih poet
Znaaj Judite
Novi zaokret u hrvatskom jeziku jer je dala dostojanstvo pukom materinskom
jeziku.
6

 Maruli, koji je postao slavan na latinskom jeziku, preobrazio se u pjesnika

hrvatskog izraza.
Svoje regionalno akavsko narjeje uinio je pjesnikim jezikom.
Tri sloja Judite
1. domoljubni (turske provale, opasnost od osvajaa, aktualnost)
2. duhovni (vjera u Boju pomo, opasnost od islama)
3. osobni (pjesniki iskaz osobne molitve, osobni pjesnikovi stavovi i osjeaji zbog
ugroenosti domovine i kranskoga svijeta povezati s Marulievim osobnim
pismom papi Hadrijanu VI. u kome ga moli da pomogne Hrvatima u borbi protiv
Turaka)
Tema
Uzeta je iz Biblije, ali je poticaj suvremen: turska opasnost nadomak Splita.
Kompozicija i simetrija epa
Ima 6 pjevanja: u prva 3 dominiraju Asirci, u zadnja 3 Judita.
Sva pjevanja jednako su duga.
U svakome je prikazan po jedan dogaaj.
Pjevanja su cjelovita te mogu stajati samostalno.
Pjevanja su uzrono-posljedino povezana.
Stih je simetrian: dvostruko rimovani dvanaesterac.
Likovi
Dati su u suprotnostima:
Judita: puna duhovnih i fizikih vrlina; dobra, plemenita, lijepa i uzorna ena koja se
posluila svrhovitim lukavstvom da se odupre osvajau. Ona je simbol naroda i
domovine u opasnosti to daje peat univerzalnosti.
Holoferno: osvaja, pun poroka, bludnik, oholnik, neumjeren u jelu i piu; tuinski
neprijatelj i osvaja. Simbolizira negativnost, nepravdu, opasnost, zlo.
Jezik
Hrvatska akavtina kao autorova vlastita tvorevina (koine); osim splitske akavtine,
sadri elemente crkvenoslavenskog jezika, zatim elemente narodne pjesme i tokavtine.
Antiki, tj. humanistiki elementi i renesansna poetika
Jasno izreena tematika u punom naslovu, invokacija, posveta, jasno obiljeen poetak i
kraj djela; ljepota ene te djelovanje njene ljepote na onoga tko je gleda; narodni jezik;
suvremena tematika (opasnost od neprijatelja), univerzalni motiv.
Kransko etiki elementi
Biblijska tematika; tjelesnost se mora podrediti duhovnome. (Vlastito opredjeljenje
Marulia za duhovnu liriku i nabonu epiku, a protiv ljubavne poezije odve slobodna
sadraja.)
Srednjovjekovni elementi
Religiozna tematika, kranski svjetonazor, alegorinost, didaktinost (istie molitvu, post,
poniznost, ljubav, nadu, a osuuje oholost.)

Marulievi utjecaji
Na Zorania = domoljubna motivacija; Ganka pastira Marula asocijacija na
Molitvu suprotiva Turkom; zapostavljenost hrvatskog jezika
Na Barakovia = poput Zorania, i Barakovi jadikuje nad zapostavljenou
hrvatskog jezika; domoljublje
Na Krnarutia = domoljublje

itatelji i tovatelji Marulia

Sveti Franjo Ksaverski, isusovac Ignacio Loyola, Tereza Avilska; kraljevi i kraljice: Henrik
VIII., Margareta Navarska; knjievnik Francisko de Quereda.
Marulova troznanica
1) poeta christianus (kransko usmjerenje)
2) poeta doctus (ueni humanist)
3) zainjavac (pjesnik na ivom pukom idiomu)

11.1. PETAR ZORANI: "Planine"

Uvod
O piscu
Prokomentirati puni naslov djela (u itanci). U njemu se otkriva to se u djelu
nalazi: "pisni pete po pastirah, pripovisti junakov i diklic" (pjesme i pripovijesti),
te tko je autor. Uoavamo da se prvi put u knjievnosti hrvatske renesanse
susreemo s prozom.
O djelu: prvi hrvatski roman pisan u stihu i u prozi; pjesnika poslanica (posveta
Mateju Matijeviu); svojevrsna prva zbirka novela.
Motivacija
Problemsko pitanje: Koliko danas vrijedi prijekor vile Hrvatice:O nehaju
i nepomnjo jazika hrvackoga ?
11.2. Perivoj od Slave (odlomak u itanci)
1.Zadatak pri usmjerenom itanju: Odredi domoljubne elemente u odlomku
sluei se citatima
(Odgovor: ljepota prirode, ljubav prema hrvatskom jeziku; kudi odnaroivanje;
vanost knjievnosti u promociji vlastite domovine, pjesnikova svijest o vlastitom
doprinosu: Vilenica, Ljubveni lov, Planine)

11.3. Otkud bura ishodi i za se tako zove (dodatni odlomak)

Motivacijska pitanja:
Kakav je vjetar bura, iz kojeg smjera pue? (Pue sa sjevera, s Velebita prema
moru; hladan vjetar i suh; zaustavlja promet, ljudi se jae griju)
S obzirom na reeno, kako biste definirali sintagme: buran ivot, burna
prolost, bura - ista ena? (Teak ivot ispunjen iskuenjima i potekoama. Bura
je suh vjetar koji potie bolje raspoloenje; ene su najradinije po buri: iste kuu,
peru)
Kako je nastao vjetar bura, ispripovijedat e nam Petar Zorani (koji je to
zapisao u svom romanu daleke 1536. godine,tiskan 1569.)
Zadatak pri itanju: Dok budete sluali priu, razmislite na koje djelo
predrenesanse vas podsjea ova pria.
(Odgovor na pitanje koje smo postavili na poetku itanja: Vraja vrata, vila Milost
koja vodi Zorana, pakleni ponor, kazna za grijeh nezahvalnosti i oholosti, virenje
kroz Vraja vrata gdje se uju jecaji, pla, jauci i krgut zubi trebalo bi uenike
asocirati na Danteov "Pakao". Uenici bi to trebali potkrijepiti citatima u odlomku.)

11.4. Dodatni odlomak: Ganka slavnog Marula pastira

a) Utvrditi: motiv "rasute baine", opasnost od Turaka, domoljublje.
b) Usporediti s Marulievom pjesmom "Molitva suprotiva Turkom".
(Ovo se moe dati za domai rad.)
Zakljuci:
Planine su najdomoljubnije renesansno djelo jer:
promie hrvatski jezik
potie slavljenje (opisivanje) prirodnih ljepota domovine
potie na otpor i borbu protiv Turaka (suvremena stvarnost)
promie svijest o kontinuitetu hrvatskog jezika, knjievnosti i kulture
kudi odnaroivanje
iskazuje domoljublje

11.5. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE

Usporedba: Dante - Zorani
pjesnik kao glavni lik: Zoran - Dante
pjesnik na svom putu ima vodilje: vila Milost - Beatrice
motiv pakla i zvijeri koje simboliziraju grijehe: dolazak do Vrajih vrata odakle
Zoran gleda kroz aroban kamen u propast paklenu, podsjea na Danteov pakao
i Dante i Zorani odmah na poetku otkrivaju svoju dob: na razmeu mladosti i
zrele dobi, tj. trea dob
kod Zorania broj 7, kod Dantea broj 3

 sv. Jeronim - Vergilije: sv. Jeronim smatrao se tvorcem glagoljice, a to znai :

smatrao se zaetnikom hrvatske knjievne tradicije i poetaka kranstva; Danteu je
Vergilije knjievni uzor i simbolizira poetak talijanske kulture
Zoran se eli izlijeiti od ljubavne boli, a Dante proistiti od grijeha
Srednjovjekovni elementi
alegorinost, metaforika, motiv alegorijskog putovanja
alegorinost broja 7: zvijer sa 7 glava, 7 godina je nesretno zaljubljen, 7 padova
vode, tj. slapova Krke, 7 dana putuje
alegorino putovanje predstavlja ovjekov ivot
temeljno alegorino znaenje djela - Misao: vanost moralnog usavravanja; ovjek
u mladosti ne spoznaje prave duhovne vrijednosti, ali njima tei; na svom putu k
zrelosti, ovjek se isti od grijeha mladosti
Renesansni i realistini elementi
glavni lik Zoran oblikovan je prema samom autoru
esti upadi Turaka (aktualnost)
realni geografski predjeli kojima Zoran putuje
pripovijedanje u ich - formi (kao realni pripovjeda)
opisivanje vlastitih osjeaja (ljubavna bol)
opisivanje prirode i stvarnog ivota
angairani stav o drutvenim i politikim problemima svoga vremena
svijest o vlastitoj prolosti, kulturi i nacionalnom jeziku
afirmacija ovjekovih duhovnih i stvaralakih sposobnosti (npr. mjesto Petra
Zorania - u Perivoju od Slave)
svijest o kontinuitetu vlastite nacionalne kulture (sv. Jeronim, pastir Marul, tj.
Maruli)
knjievno djelo omoguava spoznaju dobra i zla i vodi ovjeka moralnom
usavravanju
Raznovrsnost knjievnih oblika u Planinama:
Zorani je u romanu rasporedio:
posvetu Mateju Matijeviu, ninskom kanoniku (pjesnika poslanica)
zbirku novela
ljubavne pjesme (petrarkistika lirika)
pastirske pjesme (bukolika lirika)
politike pjesme ("prepjev" Marulieve "Molitve suprotiva Turkom")
12.1. BRNE KRNARUTI: Vazetje Sigeta grada, Mleci 1584.

Motivacija
1. Predoiti povijesne injenice o broju vojske s kranske i turske strane.

10

(Nikola ubi Zrinski branio je Siget s 3000 vojnika nastojei onemoguiti Turke da
dou do Bea. Sultan Sulejman Velianstveni imao je 10 000 vojnika ;vojskovoa je
bio Mehmed paa Sokolovi. Iako su Turci bili nadmoni, velika hrabrost Zrinskoga i
njegovih junaka doprinijela je da su mjesec dana odolijevali Turcima. Na izmaku snaga
nisu se htjeli predati, ve su krenuli u posljednji junaki napad u kojemu je malo tko
ostao iv.)
2. Posluati zavrnu pjesmu zbora U boj, u boj iz opere Nikola ubi Zrinski
Ivana Zajca.

12.2. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE

Tema
egzistencijalno pitanje ivota na naim prostorima: otpor i borba protiv osvajaa
Turaka
suvremena tematika; inspirirana stvarnim dogaajem
Krnaruti se vjerno drao injenica, u svim pojedinostima. Izvor: prozna
"Kronika" Ferenca rnka, komornika Nikole ubia Zrinskog.
u djelu je opisan Sulejmanov pohod i opsada Sigeta
Motiv
Otpor i borba protiv Turaka vrlo je est motiv u hrvatskoj renesansnoj knjievnosti, npr.:
Maruli: Molitva suprotiva Turkom; Luci: Robinja; Zorani: Planine; Krnaruti:
Vazetje Sigeta grada
Jezik
Krnaruti se sluio jezinom koin naeg junog (akavskog) pjesnitva. Npr. tri izraza
za istu rije: zastava/horugva/dundar ili jimihu/imahu ili turake/turske ili vitar/vetar.
Osobitosti
vrsta: junaki ep (stihovana kronika)
djelo obrauje aktualni dogaaj (1566. Bitka kod Sigeta)
suvremena tematika; domoljubna
ep je koncentriran oko linosti Nikole ubia Zrinskog
pjesnik se vrsto dri injenica iz bitke kako ju je opisao rnko; nema sporednih
dogaaja koji bi se ispreplitali s glavnom radnjom
stih: dvostruko rimovani dvanaesterac
kompozicija: etiri pjevanja
posveta Jurju, sinu Nikole Zrinskog
utjecao na Nikolu i Petra Zrinskog te Pavla Rittera Vitezovia
tragediju ubia i njegovih junaka pjesnik tumai kao Boju kaznu za grijehe i
herezu (misli na reformaciju)
utjecaj protureformacije (smrt kao mogunost vjenog ivota)
Krnaruti je pjesnik prvog hrvatskog umjetnikog epa sa suvremenom
nacionalnom tematikom
11

Znaaj djela
Hrvatska knjievnost postaje poveznica politiki razjedinjenog sjevera i juga, usko
povezujui sudbinu kopnenog dijela Hrvatske s primorskim krajevima.
O sigetskoj bici pisali su:
Narodne pjesme (usmeno stvaralatvo)
Brne Krnaruti: Vazetje Sigeta grada
Vladislav Meneti: Trublja slovinska
Nikola Zrinski: Adrianskoga mora sirena (Zrinijada)
Petar Zrinski: Adrianskoga mora sirena (Opsada sigecka)
Pavao Ritter Vitezovi: Odiljenje sigetsko

13.1. IKO MENETI: Blaeni as i hip

Motivacija
1. Problemsko pitanje/rasprava: to je za ovjeka poticajnije/vanije:
a) voljeti nekoga, b) biti voljen?
2. Domai rad:
a) Napisati ljubavnu pjesmu/sastav o prvom susretu s voljenom osobom
(osobine voljene osobe, pojedinosti, okruenje, vlastiti osjeaji).
Domai rad moe posluiti i kao uvod Menetievoj pjesmi.
b) Usporediti Menetievu pjesmu Blaeni as i hip i Petrarcin LVI. sonet
Ovo moemo dati za domai rad, i to: a) svima; b) po elji, za bolju ocjenu; ili
c) samo onim uenicima koji nisu napisali prijanji domai rad.
3. Anketa prije interpretacije pjesme: to prvo uoavam na osobi?
(Uenici ispisuju na anketni listi pet pojmova. Nakon itanja Menetievih
pjesama u itanci, usporeujemo ih s anketom.)
4. Problemsko pitanje: Postoji li ljubav na prvi pogled?
1. Esej/istraivanje:
Istrai motive, osjeaje, razmiljanja i preokupacije hrvatskih petrarkista
uvaavajui pjesme u itanci.
13.2. Blaeni as i hip
Zadaci pri interpretaciji pjesme:
Odredi temu: trenutak kada je prvi put ugledao voljenu enu
Odredi motive ( ljepota voljene ene, ljubavna bol i enja, umjetniko stvaranje
koje je potaknula voljene ena)

12

 Pronai u tekstu: a) ijekavske oblike (ljepost, boljezni), b) ikavske oblike (vidil,

slidih)
U pjesmi ima arhaizama; zamijeni ih suvremenim terminima (hip=as,
najprvo=najprije, dni=dani itd.) - supstitucija
Pjesma je ispjevana u distisima i to dvostruko rimovanim dvanaestercima. Pronai i
ispii rime (u sredini i na kraju).
Kojim se stilskim sredstvima pjesnik slui? (epiteti, metafore)
Jezik: dubrovaki jezik 16. stoljea; isprepletanje ijekavskog i ikavskog govora

13.3. . Meneti: Prvi pogled

Jezik: dubrovaki jezik 16. stoljea; isprepletanje ijekavskog, ikavskog i ekavskog govora.
Stih: dvostruko rimovani dvanaesterac; distih.
Motivi: ljepota ene, priroda, osjeaji ljubavi.
Zadaci:
Pronai u tekstu: a) ijekavske oblike (sjediti, bijelo)
b) ikavske oblike (cvitje, lip)
c) ekavske oblike (venac)
Osuvremenite ove rijei: cvitje, vas, ter, vazeti, lis
Rastavite dva stiha (distih) na slogove i pronaite rimu (u sredini i na kraju)
Izdvojite poetna slova distiha : Z-J-S-M-V-N-D-O. Uvaite injenicu da su se neki
glasovi isto pisali: Z=S; J=I; V=U. Dobivamo ime Sismundo, tj. Sigismund (iko).
Ako poetna slova stihova daju ime, to nazivamo akrostih.

14.1. ZBORNIK NIKE RANJINE : Odiljam se; Djevojka hodi po zeleni travi
Motivacija
Posluati pjesmu Odiljam se (uglazbio: Kreimir Magdi) u izvedbi klape Lino.
(CD Omi 1967.-1995. - antologija dalmatinskih klapskih pjesama; str. B)
Sluanje ove pjesme moe nam biti uvod u obradu dubrovakih petrarkista.
Napomena: pjesma se nalazi u Zborniku Nike Ranjine, a pripisuje se Dori Driu.
14.2. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE
Kao etrnaestogodinji djeak, Nika Ranjina poeo je prepisivati u svoju biljenicu
popularne pjesme dubrovakih pjesnika. Ima ih 820.
Opa mjesta petrarkistike lirike kod nas:
- aneoska ljepota drage koja je od Boga poslana
- zlatne kose, slatki govor, aneoski hod
- pjesnik za njom uzdie i ne nalazi prave rijei da opie njenu ljepotu
- opisivanje ljubavne boli: lirski subjekt prolazi kroz vie stadija

13

zaljubljenosti od trenutka kad je ugledao gospoju

Nedostaci: konvencionalnost, nedostatak osobnog tona
Novo: - utjecaj nae lirske narodne pjesme (npr. meu pjesmama D. Dria ima niz
pjesama ispjevanih na narodnu)
- Hrvatska, preko petrarkistike lirike, ulazi u europsku maticu

15. DORE DRI : Grem si grem ; Draa je od zlata

Motivacija
Problemsko pitanje: Je li se osjeaj ljubavi i ljubavne boli danas promijenio?

16.1. HANIBAL LUCI: Jur nijedna na svit vila

Motivacija
1.Fotokopirati Da Vincijevu sliku "Mona Lisa" ili Botticellijevu sliku "Roenje
Venere".
(Uenici bi na slici trebali uoiti ljepotu i sklad pojedinosti i cjeline; tjelesnu ljepotu;
sklad boja, pokreta, pejza.)
2. Problemsko pitanje:
a) Kakav je renesansni doivljaj ene, a kakav je suvremeni doivljaj ene?
b) Kakav je ideal enske ljepote danas; je li se, i koliko, promijenio?
(Osobitosti njegove lirike: vei utjecaj narodnog pjesnitva; bukoliki sadraji; pjesme
su smirenije, protkane tugom zbog neuzvraene ljubavi.)

16.2. H. Luci : Robinja

Motivacija:
1. Za domai rad:
Prema ulomku iz itanke, napii saet scenarij na knjievnom jeziku.
(Uenici e tako bolje razumjeti Luciev jezik.)
2. Problemsko pitanje: to znate o poloaju i pravima robova?
16.3. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE
Hanibal Luci: Jur nijedna na svit vila

14

Uzori: domaa tradicija; dubrovaki petrarkisti iz Ranjinina "Zbornika"; odjeci narodne

poezije; Petrarca.
Stih: simetrini osmerac (4+4)
Strofa: oktava; ponavljanje prvih i zadnjih dvaju stihova
Hermetinost: isti stih zatvara strofu odozgo i odozdo (1. i 8. stih i 2. i 7. stih)
Motivi: ljubav i ljepota kao izvor nadahnua i kao emocionalni doivljaj; svaka strofa
opisuje jedan detalj te ljepote; svaki detalj opisan je nizom metafora (kosa - zlato; lice rua; usne - koralj), osim prve i zadnje strofe koje imaju univerzalni
motiv enske ljepote; ljepota kao boanski dar
Renesansno poimanje ljepote
Tjelesna ljepota izraz je savrene ravnotee osjetila, razuma, tijela i duha; ljepota je
boanski dar (po neoplatonizmu); ljepota drage je skup jednakovrijednih dijelova;
harmonija cjeline i pojedinosti.
Podsjetimo se:
Temeljne odrednice Petrarcina "Kanconijera" su:
kompleksan doivljaj ljubavi
psiholoka analiza vlastite emocionalnosti
svijest o stvaralakom doivljaju kao rezultatu doivljaja ljubavi i Laurine
ljepote
ljepota kao put spoznaje (prema Platonu) - neoplatonizam
Petrarcina se ljubavna stanja preobraavaju od galantnog udvaranja i svjetovne
ljubavi do boanske ljubavi

H. LUCI: Robinja
Sadraj - Nakon to su mu oteli voljenu djevojku, ban Derenin kree u potragu za
njom te je pronalazi na dubrovakoj trnici kao robinju. Otkupljuje je, ne otkrivajui se
odmah. Drama zavrava pirom na koji dolazi i dubrovaka vlastela.
Glavni motiv Gusarska otmica otkriva ondanju teku stvarnost: turske provale.
Dramski ivot Prije Lucia poznati su nam dramski pokuaji Dore Dria, Mavra
Vetranovia i Nikole Naljekovia, ali to su bile pastirske ekloge, tj. mitoloko-pastirske
scene. Stoga Robinja nosi primat kao prva hrvatska (originalna) drama
svjetovnog sadraja s tematikom iz suvremene povijesti..
Kompozicija sklad (prolog) + tri skladanja (ina)

17.1. MAVRO VETRANOVI : Moja plavca

Motivacija

15

Problemsko pitanje: Dijeli li i dananji ovjek Vetranovieve misli?

Kontekst problemskog pitanja: Vetranovi je pjesnik religioznog tematskog usmjerenja,
ali ta religioznost u mnogim njegovim djelima prerasta u misaonost i razmiljanje o ovjeku
i njegovoj ulozi u svijetu. (Slobodan Prosperov Novak)
Misao vodilja:
Kontinuitet duhovno - misaone poezije
Vetranovi kao poveznica: srednji vijek - renesansa - barok (misao o ivotu i
smrti; Bog upravlja ovjekovim ivotom; elja za ispravnim ivotom; alegorinost,
metaforika, antiteze)
Zadatak pri itanju: Odredi srednjovjekovne i renesansne elemente u odlomcima iz
itanke.
Obrada
S obzirom na (ve spominjane) jezine zapreke, ovu je pjesmu najbolje analizirati stih po
stih, uklanjajui supstitucijom jezine zapreke, i ispisujui na plou glavne misli ove
pjesme: ivotni put mu je dosad bio teak pa pjesnik eli svoju splav dovesti u mirnu luku
(1. - 2. i 5. - 6. stih); bio je zauzet materijalnim stjecanjem (1o., 11., 12. stih), a nema ni
dobre posade koja e mu pomoi da splav dovede u mirnu luku, te naglaava da mu je za to
potreban dobar kapetan (tj. vjera)(14. - 18. stih).
Uenici uoavaju metaforinost, tj. alegoriju ove pjesme: plavca (splav) - ovjekov ivot;
mirna luka - smiren ivot; posada - ljudi koji e ga podrati i usmjeriti na pravi put.
Utvruju temu (ljudski ivot), osnovni motiv (splav), stih (dvostruko rimovani
dvanaesterac); jezik (tokavtina s akavskim elementima).
Pjesniki elementi: koristi se slikom, opisom, razmiljanjem, metaforom,alegorijom.
17.2. M. Vetranovi: Posvetilite Abramovo
Tema uzeta iz Biblije; pria o rtvovanju Abrahamova sina Izaka.
Lik Sare postaje sredinjim likom. Brina i uznemirena majka prenosi svoju uznemirenost
na svoga mua, to podie dramsku napetost. Prikazan je psiholoki profil Sare kao brine
majke i supruge.
Abraham, Izak i Sara nisu samo puki izvritelji Boje volje, ve pojedinci od krvi i mesa sa
svojom vjerom, pouzdanjem, osjeajima, mislima, bojaznima, patnjama.
17.3. M. Vetranovi: Pjesanca u pomo poetam
Tema: pjesnik i pjesnika sloboda izraavanja; apel za autonomijom poetskog stvaranja
Usporedba s lonarom i slikarom koji slobodno oblikuje lonac, odnosno bira boje.
17.4. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE
Vetranovieva poetika

16

Svaka pojedinost alegoriki upuuje na ono duhovno; zemaljsko se projicira u nebesko, a

ono prolazno u vjeno. Vetranovi shvaa knjievnost kao stjecite razliitih knjievnih
tradicija; ne odbacuje prethodno razdoblje, ve se na nj nastavlja.
On sjedinjuje razliite poetske tradicije:glagoljaku, trubadursko - petrarkistiku, usmenu
narodnu knjievnost, knjievnost latinskog srednjovjekovlja i renesnsnu knjievnost.
Jezik
Slijedi Marulia. To je koncepcija spajanja dijalekata, svjesnog opredjeljenja naih
glagoljaa koji piu jezikom razumljivim svim slojevima drutva na dosta irokom podruju
(pr. "Svit se kona").
Vetranoviev pogled na svijet
Pjesniki je svijet samo odraz realnoga svijeta, isprian vjerno, detaljno i u cijelosti.
Vetranovi - pjesnik i dramatiar
a) Religiozna poezija - motivi: pjesme Bogorodici i Isusu, smrt, molitve, zazivanja,
pjesme o grijesima i porocima te kranskim vrlinama
b) Drame (prikazanja): Posvetilite Abramovo, Suzana ista, Prikazanje od muke
Isukrstove
Motivsko - tematska povezanost nae srednjovjekovne poezije i Vetranovievih
religioznih stihova
utjecaj zainjavake poezije
u srednjovjekovnoj knjievnosti est je motiv pustinjaka (Vetranovi: "Remete")
u srednjovjekovnoj knjievnosti est je lik Bogorodice i motiv molbe Mariji da
ovjeka spasi od pogibelji (Vetranovi: Tuba grada Budima)
motiv smrti (i kod Vetranovia vrlo est)
vienje, vizija - esta je srednjovjekovna struktura knjievnog djela: motiv
putovanja i ienja grjene due od pakla, preko istilita do raja (Vetranovi:
Putnik, Pelegrin)
Srednjovjekovni elementi

alegorinost
moralno - didaktina tematika
kranski grijeh i porok te kranske vrline
strukturiranje pjesnikog motiva oko jednog kranskog grijeha ili vrline
motiv smrti

Renesansni elementi
kritiki odnos prema suvremenosti
pjesniki svijet kao odslik realnog svijeta, isprian vjerno, detaljno i u cijelosti
18.1. PETAR HEKTOROVI: Ribanje i ribarsko prigovaranje
(Parvi dan; Treti dan)

17

Motivacija
1. Donijeti zemljopisnu kartu Hrvatske. Neka netko od uenika odredi putovanje
Petra Hektorovia od Hvara (Stari Grad, lokalitet Ploe) do olte (Neujam, gdje
je rado boravio Marko Maruli).
2. Posluati narodnu pjesmu I klie djevojka koju je u Ribanju i ribarskom
prigovaranju zapisao Hektorovi (CD Cesarice 2).
3. Domai rad u kojemu su uenici opisali jedno svoje putovanje.
4. Navedite knjievna djela u kojima je putovanje predmet knjievnog
oblikovanja (tj. tema)! (Pr. Gilgame, Odiseja, Boanstvena komedija)
5. Dodatni odlomak: Parvi dan 1-20; 500-505 i Treti dan 1510-1515
Anketni listi postavljamo usmjerena pitanja prije itanja odlomaka:
a) Odredite kome je djelo posveeno
b) Zato je pjesnik odluio otii nakratko od kue i ostaviti posao i obveze?
c) Kamo je krenuo i kakav je doivljaj tog putovanja?
d) Koju pohvalu izrie Nikoli i Paskoju?
e) Koje misli iznosi na kraju djela? (misli o prolaznosti)
6. Dodatni odlomak: Za domai rad moemo dati uenicima da proitaju ili
prokomentiraju ili samostalno interpretiraju pjesmu o Radosavu Siverinskom
koju kazuje Nikola (Drugi dan)

18.2. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE

prvi hrvatski putopis

opis trodnevnog putovanja od Hvara, preko Braa, do olte
likovi koji putuju: Petar Hektorovi i dvojica ribara Paskoje Debelja i Nikola Zet
prvi put su glavni likovi obini ljudi, ribari (teaci)
prvi put su zapisani stihovi (i glazba) izvornih narodnih pjesama ( tri poasnice: Na
gospodin poljem jizdi, Majka mu je lipo ime dala, Lipo ti je brajo pogledati, lirska: I
klie djevojka te dvije bugartice: o Marku Kraljeviu i bratu mu Andrijau te o
Radosavu Siverinskomu i Vlatku Udinskomu)
kompozicija: tri dijela (tri dana); stih: dvostruko rimovani dvanaesterac
realizam djela: likovi (pisac i starogradski ribari), realistian put (likovi, mjesta,
pojedinosti); opis stvarnoga pejzaa
renesansni elementi u djelu: realizam, opis prirode; univerzalni motivi: prolaznost,
ljubav prema ovjeku, prirodi, narodu i domovini; sklad prirode i ovjeka
vrsta: a) epski spjev (po obliku)
b) putopis (po sadraju)
c) pjesnika poslanica (po posveti Jeronimu Bartueviu)

19.1. MIKA PELEGRINOVI : Jeupka

18

Uvodna pjesma; estoj gospoi

Motivacija
1.Jeste li ikada bili u makarama? Kako ste se ponaali ispod maske?
Kako ste se ponaali prema poznatima, a kako su se oni ponaali
prema vama (dok se niste otkrili)?
3. elite li znati svoju sudbinu? to biste uinili da je saznate?
4. Je li vam ikad netko gatao?
5. Proitati horoskop uenicima.
6. Domai rad na temu: a) Ispod maske
b)Makare, a mogu makare
c) Sa tuom maskom lake se ivi
19.2. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE
Vrsta maskerata, vrsta pokladne pjesme;vrlo popularna u Firenci u drugoj polovici 16. st.
Obino su to bili monolozi lica iz pokladne povorke (npr. ciganke, strani trgovci, robovi,
vragovi, ljudi iz dalekih krajeva).
Jeupka od jejupka, to znai Egipanka, jer se mislilo da Cigani dolaze iz Egipta.
Uvodna pjesma Ciganka eli pobuditi samilost priom o traginom udesu svoje troje
djece (a etvrto joj je na prsima) koje su joj gusari oteli u ropstvo. ( Ciganka je zapravo
maska mladog ovjeka.) U uvodnoj pjesmi Ciganka se predstavila svim gospoama
zajedno.
Osobitosti maskerate - U susretu s raznovrsnim karakterima gospoa i njihovih srea
otkriva nam se itava galerija likova, branih odnosa te drutvena i obiteljska sredina ena i
djevojaka iz viih slojeva drutva. Otkriva se zapravo ponajvie sama Ciganka, tj. njen
karakter: spretnost, dovitljivost, smisao za pronicanje ljudskih srdaca. Ona savjetuje,
uvjerava, filozofira, to govori o tome da dobro poznaje ivot.
Kompozicija Uvodna pjesma i est srea (maskerata).
estoj gospoi
Ljubavna izjava estoj gospoi izreena je nenametljivo i postupno. Ciganka je pristupila
skromno, laskajui joj, a zatim je upozorava na jedan nedostatak: ne uzvraa ljubav onome
koji za njom uzdie. Uvjerava je da je iskreno voljena i da bi trebala uzvratiti tu ljubav.U
trenutku kada bi Ciganka trebala primiti dar (novac) za izreenu sreu, ona to odbija traei
umjesto toga sladak pogled, slatku ricu, te se tako nenametljivo otkriva kao prerueni
pjesnik koji voljenoj eni otkriva svoju iskrenu ljubav.
Neposrednost, iskrenost, svjeina i toplina ljubavnih osjeaja, naroito u estoj gospoi,
svrstava autora meu najbolje pjesnike hrvatske renesanse.
Citat: Kuaj, kuaj, er tko kua
samo jednom ljubav a je,
re e, meda slaa da je
i draija nego dua.
20.1. MARIN DRI : Novela od Stanca (Prizor trei)

19

Motivacija
1. Rasprava: Vano je biti mlad i lijep!
2. Problemsko pitanje: to sve danas ljudi rade da bi sauvali mladost?
Istraiti u djelu:
Odnos grada i sela; odnos djece i roditelja; elja za mladou; Drieva kritika
Dubrovana - aktualnost; govorna karakterizacija likova; humor.
20.2. M. DRI: Skup (Prolog; Prvi in, drugi prizor)
Motivacija
1. Amor nije amor, zlato je amor (Zlatu se svijet klanja)
2. A tko sve dava, vele dava; tko srce dava , svega sebe dava.
3. Ne imat zlato zlo! Imat zlato ga na ovi nain zlo i gore!
(Prokomentirati citate.U tom kontekstu, odrediti karakteristike krca, njegove glavne
misli, brige, preokupacije i ponaanje.)
4. Istraivanje:Usporedi Plautovog krca s Drievim Skupom
20.3. M. DRI: Dundo Maroje (etvrti in, drugi prizor; Trei prizor)
Motivacija
1. Razlikuje li se mladi renesansni ovjek od dananjega?
2. Fortunu piu enom, ne zaman.
Najava djela:
Komedija o ljubavi i novcu. (Dva odnosa: 1. sluge gospodari, 2. otac sin)
20.4. Dodatni odlomak: Prolog Dugog Nosa
Negromant (arobnjak) Dugi Nos pozdravlja gledatelje i pria o ljudima koje je vidio u
Staroj Indiji.
Obrada
a) Usmjereno itanje odlomka; supstitucija; interpretacija proitanoga
(savjet: itamo manje segmente teksta)
b) Kako Dri zamilja sklad drutvenih odnosa? (Tuj ne ima imena moje i
tvoje...)
c) Citiraj reenice gdje se opisuje sklad i ljepota ivota i prirode (poetak
odlomka)
d) Citatima potkrijepi kako su opisani ljudi nahvao! (ljudi od nita, zavidni,
nakazni)
e) Citatima potkrijepi kako su opisani ljudi nazbilj! (blagi, razumni, ljepotom
uljueni, dobroudni).

20

Metaforika
Na prvi pogled ini se da su sami glumci ljudi nahvao, a ljudi nazbilj uvaeni
dubrovaki plemii, vlast i dobrostojei graani. Ali treba razlikovati pravi i obrnuti
svijet komedije i prepoznati jedni druge.
Sredinja antiteza: ljudi nazbilj ljudi nahvao govori o suprotstavljenosti ovjeka
obdarena vrlinom (vjertuoz) i ovjeka obdarena sreom (fortuna).
Prema spomenutoj karakterizaciji, odredite u djelu:
a) ljude nazbilj (Pomet pojedinac obdaren vrlinama)
b) ljude nahvao (Maroje krt; Maro rasipan)
c) Drieva kritika drutva, tj. vlasti (ljudi nahvao) suvremenost djela.
Dri - urotnik
Odlomak dovesti prethodno u vezu s Drievim urotnikim pismima u kojima kae:
Imamo lude upravljae koji misle da su mudri, a nesposobni su, ne vrijede nita,
nemoni su, a njihova se oholost vie ne moe podnositi....
... Zar da se dubrovaki puk, pod jarmom petnaestorice nemonih i bezvrijednih
luaka... sada boji i koleba podii glavu...?
Tako, uenici shvaaju koga je Dri nazvao ljudima nahvao (plemie, vlast), a koga
ljudima nazbilj (obine male graane); shvaaju da Dri daje kritiku drutva svoga
vremena. Antiteze: realno fantastino; mudrost ludost (vieznanost govora).
20.5. Dodatni odlomak: Dundo Maroje, Drugi in, prizor prvi (Pometov monolog)
Lik Pometa i njegov svjetonazor (renesansni svjetonazor)
Pometov svjetonazor treba se temeljiti na njegovim najvanijim mislima:
Ma se je trijeba s brjemenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tko hoe
renjat na svijetu.
Kralj je ovjek od ljudi kad se umije vladat.
Trijeba je bit pacijenat i ugodit zlu brjemenu da se pak dobro brijeme uiva.
(itd...)
U tom kontekstu izvlaimo ivotnu filozofiju Pometovu kako u ivotu treba biti
strpljiv, mudar i podnijeti potekoe da bi se kasnije u ivotu uivalo u svom
uspjehu. Treba se znati ponaati u razliitim situacijama. Treba znati obrnuti sreu u
svoju korist. Ni obrazovanje ni snaga ni talent (...itd.) nisu presudni za uspjeh u
ivotu. Voli novac jer mu je ono sredstvo koje mu omoguuje ivotne uitke. Voli
hranu, pie, ene (hedonist).
Pomet je homo novus, tj. idealan renesansni ovjek: inteligentan, razuman,
darovit, mudar, strpljiv, samosvjestan pojedinac koji svojom sposobnou uspijeva
okrenuti sreu u svoju korist.
Antiteze
Karakteristine su za Dria (i za renesansu): ljudi nazbilj ljudi nahvao; mudri
ludi; razumni nerazumni; aneli zvijeri; lice nalije; inteligencija glupost;
vjertuoz fortuna itd.
Djelo Dundo Maroje poiva na antitezi, tj. suprostavljenosti inferiornog mnotva
nasuprot mudroga i vjetog pojedinca, ovjeka obdarenog vrlinama, sposobnoga da
svlada prevrtljivu sreu i trijumfira nad nesposobnima i nerazboritima (I. Vavra).
21

Kvalitete djela
ivi puki govor, realistine slike iz ivota, duhoviti prizori, misaona
dubina djela, snaga scenske rijei; prerasta hrvatske okvire; prethodnik
Shakespearea
TEMA ZA RASPRAVU:
Razlikuje li se mladi renesansni ovjek od dananjega? (odnos prema novcu,
hedonizam, individualizam, tenja ljepoti i skladu, odnos mladih i starih...)

21. USPOREDBA: renesansa u Hrvatskoj renesansa u Europi

Renesansa u Europi
ovjek i priroda u centru panje
optimizam, staloenost duha
vjera u ljubav i vrijednosti ovozemaljskih dobara
jednostavnost, jasnoa i harmonija izraza, smisao za mjeru
univerzalnost motiva
realizam (oponaanje prirode)
jezik: narodni (a ne latinski)
renesansni ovjek je kritian, aktivan, realistian i optimistian; tei
ljepoti i uivanju u ovozemaljskom ivotu

Renesansa u Hrvatskoj
Nasljeduje sve karakteristike europske renesanse. Meutim, hrvatska renesansa nije
openita poput europske, ve ima jak naglasak na nacionalno. Njeno nacionalno
bie iskazuje se u :
a) vezanosti uz hrvatski jezik
b) vezanosti uz zaviaj
c) aktualnosti, tj. politikoj, povijesnoj i drutvenoj stvarnosti (turska opasnost,
odnaroivanje, zapostavljenost hrvatskog jezika)
Nacionalno domoljubna tematika konstanta je u cjelokupnoj hrvatskoj
knjievnosti renesanse. No to se uklapa u renesansu: u pojedinanome se prepoznaje
univerzalno; aktualna tematika; realizam.
Najea tematika hrvatske renesanse:
pokladna i satirina tematika (pr. maskerate)
religiozno pjesnitvo (univerzalni motiv)
pjesnike poslanice (posvete su uobiajene i u Europi)
domoljubno pjesnitvo (povijest; aktualni dogaaji)
petrarkistiki motivi

22

22. LITERATURA:
Benge Kletzien, S., Cota Bekavac, M. itanje, pisanje i rasprava za poticanje kritikog
miljenja. Prirunik za nastavnike 2.dio. Zagreb: Forum za slobodu odgoja, 2003.
Cota Bekavac, M., Grozdani, V., Benge Kletzien, S. Suradniko i iskustveno uenje.
Prirunik za nastavnike 3.dio. Zagreb: Forum za slobodu odgoja, 2003.
ale, F. Tragom Drieve poetike. Zagreb: Studentski centar Sveuilita, 1978.
Faliavac, D. Smijeno & zbiljno u staroj hrvatskoj knjievnosti. Zagreb: Hrvatska
sveuilina naklada, 1995.
Faliavac, D. Stari pisci hrvatski i njihove poetike. Zagreb: SNL, 1989.
Glasser, W. Svaki uenik moe uspjeti. Zagreb: Alinea, 2001.
Glasser, W. Nastavnik u kvalitetnoj koli. Zagreb: Educa 2003.
Hrvatska knjievnost do narodnog preporoda: prirunik za uenike, studente i uitelje
knjievnosti. Zagreb: kolska knjiga, 1992.
Kyriacon, C. Temeljna nastavna umijea. Zagreb: Educa, 2001.
Klippert, H. Kako uspjeno uiti u timu. Zagreb: Educa, 2001.
Kombol; Novak. Hrvatska knjievnost do narodnog preporoda. Zagreb: kolska knjiga,
1992.
Liste, S. Jedan od epistomolokih modela spoznaje o kurikulumu.// kolske novine. 39
(2004), str. 13.
Maruli, M. Judita. Zagreb: Golden marketing, 2001.
Maruli, M. Marko Maruli Marula: monografija. Zagreb: Erasmus naklada, 1999.
Maruli, M. Marko Marului europski humanist: izbor iz latinskih djela: O 500.
obljetnici Judite. Zadar: Matica hrvatska, 2001.
Metodike upute uz interpretacije knjievnih djela. Zagreb: kolska knjiga, 1994.
Nikevi, M. Metodiko - problemske knjievne komunikacije. Zagreb: kolske novine,
1991.
Rosandi, D. Nastava hrvatskosrpskog jezika i knjievnosti. Zagreb: kolska knjiga,
1970.

23

Rosandi, D. Novi metodiki obzori. Zagreb: kolske novine, 1993.

Sigetska epopeja od Krnarutia do Vitezovia: (1584 1684): zbornik radova sa
znanstvenog kolokvija u povodu 400. obljetnice izdanja Vazetja Sigeta grada Brne
Krnarutia (Venecija 1584) i 300. obljetnice izdanja Odiljenja sigetskog Pavla
Vitezovia (Linz 1684). Zadar: Hrvatsko filoloko drutvo: Narodni list, 1986.
Teak, S. Teorija i praksa nastave hrvatskog jezika. Zagreb: kolska knjiga, 1996.
2000.
Tomasovi, M. Judita Marka Marulia. Zagreb: kolska knjiga, 1994.
Tomasovi, M. Marko Maruli Marul. Zagreb: Erasmus naklada, 1999.
Vonina, J. O istraivanju jezika starije hrvatske knjievnosti. Zagreb: Hrvatsko
filoloko drutvo, 1970.
Zorani, P. Planine: izvornik i prijevod. Zagreb: Grafiki zavod Hrvtaske, 1988.
Klasici hrvatske knjievnosti (elektronika graa). Zagreb: ALT F4: Bulaja naklada,
1999. 2002.
Omi : 1967-1995 : antologija dalmatinskih klapskih pjesama = traditional vocal music
of Southern Croatia. Zagreb: Croatia Records, 1995.
Vizek Vidovi, V., Benge Kletzien, S., Cota Bekavac, M. Aktivno uenje i ERR okvir
za pouavanje. Prirunik za nastavnike 1.dio. Zagreb: Forum za slobodu odgoja, 2003.
Vizek Vidovi, V., Vlahovi-teti, V. Planiranje, praenje i ocjenjivanje. Prirunik za
nastavnike 4.dio. Zagreb: Forum za slobodu odgoja, 2003.
http://nskcrolist.nsk.hr/judita/
(2005-05-13)
http://www.bulaja.com/Marulic/marul.htm
(2005-05-13)
http://www.moderna-vremena.hr/vrem/autori.asp
(2005-05-15)
http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Hektor1.htm
(2005-05-15)
http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Hektor2.htm
(2005-05-15)
http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Maruli1.htm
(2005-05-15)

24

http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Luci2.htm
(2005-05-15)
http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Mencetic.htm
(2005-05-15)

Autor:
Marija Ruev, prof. mentor
Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska
kola Stanka Oania,
Ulica dr. Franje Tumana b.b., 23000 Zadar
upanijsko struno vijee nastavnika
hrvatskoga jezika u srednjim kolama
Zadar, 29 lipnja 2007.

25

23. DODATAK
UTVRIVANJE/PROVJERA HRVATSKE RENESANSE
S UPORABOM ITANKE
Ciljevi:

utvrditi/ponoviti gradivo iz hrvatske renesanse

sluiti se udbenikom, tj. itankom
usmjeriti uenike da upoznaju svoju itanku
citiranjem usmjeravati panju na knjievno djelo

1. Kojim se poslom u Splitu bavio Marko Maruli (osim pisanjem)?

(bio je odvjetnik i sudac)
2. Citiraj nekoliko Marulievih stihova u kojima Judita moli Boga da joj dade snage
ubiti Holoferna! (216 - 229)
3. Kako glasi puni naslov Zoranievih Planina?
(Planine ke zadre u sebi pisni pete po pastirah, pripovisti i pritvore junakov i diklic
i
mnoge ostale stvari sloene po Petru Zoraniu Ninjaninu)
4. Citiraj reenicu iz koje se vidi kakvog je karaktera bila djevojka Bura.
5. to pie iznad paklenih vrata?
("Po meni se uhodi u najgorji stan, lako se prohodi, da teko zide van".)
6. Navedi koje godine je bila bitka kod Sigeta i kakav je bio omjer vojnika hrvatske i
turske strane. (1566.; 3000 naprama 10 000 vojnika)
7. Osim Krnarutia, Sigetsku bitku su u umjetnikim djelima obradili jo i
(Nikola Zrinski, Petar Zrinski, Pavao Ritter Vitezovi, Ivan Zajc)
8. Navedi citat u kojem Nikola Zrinski svojim vojnicima govori neka se ne boje smrti i
neka se hrabro bore.
9. iko Meneti je obnaao dunost kneza Dubrovake Republike:
TONO - NETONO (zaokrui) (TONO; bio je knez samo mjesec dana)
10. Citiraj stihove iz Menetieve pjesme Blaeni as i hip u kojima spominje svoj
ljubavni jad i pla. (9 - 10)
11. Iz sljedeeg teksta prepoznaj o kojem knjievniku je rije:
Pisao je pjesme (prvi puta ih je 1556. u Veneciji izdao njegov sin pod naslovom
Skladanje izvarsnih pisan razlicih), drame (Robinja je prva svjetovna drama),
26

pohvalnice (Gradu Dubrovniku). (Hanibal Luci)

12. Citiraj kako Luci opisuje prste voljene djevojke u pjesmi Jur nijedna na svit vila.
13. Tko je autor djela : Suzana ista, Posvetilite Abramovo, Prikazanje od muke
Isukrstove? (Mavro Vetranovi)
14. Navedi autora i naslov pjesme iji su stihovi: "Vrime jur prihodi da s bojom ljubavi
ivot moj pribrodi puinu u plavi". (Vetranovi: Moja plavca)
15. Kojega dana i koju pjesmu pjeva Nikola Zet u "Ribanju i ribarskom prigovaranju "
(Drugi dan; pjesma Radosavu Siverincu)
16. U kojemu je gradu pred kraj ivota boravio Marin Dri i pisao urotnika pisma
toskanskom vladaru? (Firenca)
17. Citiraj kako arobnjak Dugi Nos (u predgovoru Dunda Maroja) opisuje ljude
nazbilj.
18. Citiraj to Pomet govori o strpljivosti.

PROVJERA USVOJENOG GRADIVA IZ HRVATSKE RENESANSE (NA

TEMELJU OBRAENIH ODLOMAKA U ITANCI)
1. Koja djela (pjesme) su pisana dvostruko rimovanim dvanaestercem?
(Judita, Blaeni as i hip, Planine, Ribanje i ribarsko prigovaranje, Vazetje Sigeta
grada, Moja plavca)
2.

Navedi djelo i osobu kojoj je posveeno!

a) Maruli: ______________, _______________ (Judita; Dujmu Balistriliu)
b) Hektorovi: _____________, ______________ (Ribanje; Jeronimu
Bartueviu)
c) Krnaruti: _____________, _____________ (Vazetje; Jurju Zrinskom)
d) Zorani: _____________, _____________ (Planine; Mateju Matijeviu)

3. U kojim je djelima opisana ljepota ene?

(Meneti: Blaeni as i hip; Luci: Jur nijedna na svit vila; Maruli: Judita)
4. U kojim djelima je opisano putovanje?
(Ribanje i ribarsko prigovaranje - stvarno putovanje; Planine - zamiljeno
putovanje)
5. U kojim djelima se ukazuje na tursku opasnost?
(Planine, Vazetje Sigeta grada)
6. Koji su pisci obradili aktualne/suvremene dogaaje, odnosno svoje drutvo i
vrijeme?

27

(Hektorovi: Ribanje; Krnaruti: Vazetje; Dri: Dundo Maroje)

7. Navedi lirske pjesnike renesanse! (Meneti, Luci, Vetranovi)
8. Navedi prvo tiskano umjetniko djelo na hrvatskom jeziku!
(Judita, 1521.)
9. Navedi prvi putopis u hrvatskoj knjievnosti!
(Hektorovi: Ribanje i ribarsko prigovaranje)
10. Navedi prvi hrvatski roman? (Zorani: Planine)
11. Navedi prvi hrvatski nacionalni ep sa suvremenom tematikom!
(Krnaruti: Vazetje Sigeta grada)
12. U kojem djelu su prvi put glavni likovi obini, mali ljudi ?
(Ribanje i ribarsko prigovaranje)
13. Koji je pisac i u kojem djelu prvi put zabiljeio narodne pjesme?
(Hektorovi: Ribanje i ribarsko prigovaranje)
14. Navedi tri komedije Marina Dria ! (Dundo Maroje, Skup, Arkulin)

Napomena autorice :
Ovaj Dodatak namijenjen je nastavnicima koji rade u strukovnim kolama, i to u
razredima III. stupnja gdje uenike treba dodatno motivirati. S obzirom da mnogi uenici ne
poznaju vlastitu itanku, prva je provjera znanja predviena s uporabom itanke. To moda
izgleda lako, ali da bi odgovorili na pitanja, uenici itekako moraju istraiti svoju itanku.
Druga provjera znanja uobiajena je nakon obraene renesanse u Hrvatskoj i u njoj su
najosnovnija pitanja. ( Moe se nadopuniti / preoblikovati.)
U ovo predavanje ukomponirala sam dodatne odlomke. Naime, 28. lipnja 2005. god.
odrala sam predavanje za nastavnike hrvatskoga jezika u strukovnim kolama pod
istoimenim naslovom, bazirajui predavanje na tekstovima iz itanke 1, za prvi razred
trogodinje strukovne kole, autorica Snjeane Zrinjan i Snjeane Zbukvi-Obolt,
K, Zagreb, 2003.
Ovo predavanje je pripremljeno prema gimnazijskom programu (itanka 2,
skupine autora), ali je obogaeno primjerima iz itanke Zrinjan Zbukvi-Obolt kako bi
nastavnici koji rade i u gimnazijama i u strukovnim kolama imali Motivaciju za sve
primjere na jednom mjestu.
Ovi Prilozi motivaciji tek su neka moja promiljanja kako poboljati uenikovu
komunikaciju s knjievnou hrvatske renesanse, a razumijevanje teksta prvi je i glavni
korak u interpretacije umjetnikog djela.

28

Sadraj

Stranica

1.Uvod----------------------------------------------------------------------------------------------------2
2. Cilj predavanja---------------------------------------------------------------------------------------3
3. Kakvog nastavnika trebaju uenici----------------------------------------------------------------3
4. Zapreke pri obradi tekstova iz starije hrvatske knjievnosti-----------------------------------4
5. Ciljevi nastave starije hrvatske knjievnosti------------------------------------------------------4
6.1. Metode nastave starije knjievnosti-------------------------------------------------------------5
6.2. Temeljni metodiki postupci---------------------------------------------------------------------5
6.3. Metode i oblici komunikacije--------------------------------------------------------------------5
7. Eliminacija komunikacijskih prepreka------------------------------------------------------------6
8. Motivacijski postupci--------------------------------------------------------------------------------6
9. Problemska pitanja / tvrdnje------------------------------------------------------------------------7
10.1. Maruli: Judita; Motivacija---------------------------------------------------------------------8
10.2. Maruli: Molitva suprotiva Turkom; Motivacija---------------------------------------------9
10.3. Natuknice za nastavnike (Maruli)-------------------------------------------------------------9
11.1.Zorani: Planine; Uvod; Motivacija-----------------------------------------------------------11
11.2. Zorani: Perivoj od Slave----------------------------------------------------------------------12
11.3. Zorani: Otkud bura ishodi i za se tako zove; Motivacija------------------------------- 12
11.4. Zorani: Ganka slavnoga Marula pastira; Zakljuci---------------------------------------12
11.5. Natuknice za nastavnike (Zorani)-----------------------------------------------------------13
12.1. Krnaruti: Vazetje Sigeta grada; Motivacija------------------------------------------------14
12.2.Natuknice za nastavnike (Krnaruti)----------------------------------------------------------14
13.1.Meneti: Blaeni as i hip; Motivacija------------------------------------------------------15
13.2. Meneti: Blaeni as i hip (obrada)---------------------------------------------------------16
13.3. Meneti: Prvi pogled (obrada)---------------------------------------------------------------16
14.1. Zbornik Nike Ranjine; Motivacija-----------------------------------------------------------16
14.2.Natuknice za nastavnike (Zbornik N. Ranjine)--------------------------------------------- 16
15. D. Dri: Grem si, grem; Draa je od zlata---------------------------------------------------17
16.1. Luci: Jur nijedna na svit vila; Motivacija--------------------------------------------------17
16.2. Luci: Robinja; Motivacija--------------------------------------------------------------------17
16.3. Natuknice za nastavnike (Luci) -------------------------------------------------------------18
17.1. Vetranovi: Moja plavca; Motivacija--------------------------------------------------------19
17.2. Vetranovi: Posvetilite Abramovo----------------------------------------------------------19
17.3. Vetranovi: Pjesanca u pomo poetam-------------------------------------------------------19
17.4. Vetranovi: Natuknice za nastavnike (Vetranovi)----------------------------------------20
18.1. Hektorovi: Ribanje i ribarsko prigovaranje; Motivacija----------------------------------21
18.2. Natuknice za nastavnike (Hektorovi)-------------------------------------------------------21
19.1. Pelegrinovi: Jeupka; Motivacija-----------------------------------------------------------22
19.2.Natuknice za nastavnike (Pelegrinovi-------------------------------------------------------22
20.1. Dri: Novela od Stanca (Prizor trei) Motivacija-----------------------------------------23
20.2. Dri: Skup (Prolog; Prvi in, drugi prizor); Motivacija----------------------------------23
20.3. Dri: Dundo Maroje (etvrti in, drugi prizor; trei prizor); Motivacija--------------23
20.4.Dri: Dundo Maroje; Prolog dugog Nosa --------------------------------------------------23
20.5.Dri: Dundo Maroje; Drugi in, prvi prizor------------------------------------------------24

29

21. Usporedba: renesansa u Hrvatskoj renesansa u Europi------------------------------------25

22. Literatura-------------------------------------------------------------------------------------------26
23. Dodatak---------------------------------------------------------------------------------------------29

30

31