O sajamu: 60 meunarodni sajam knjige

Meunarodni beogradski sajam knjiga jedna je od najstarijih i najvanijih knjievnih manifestacija u

regiji. Njegov osnovni cilj je pruanje mogunosti izdavaima, autorima, knjiarima, knjiniarima,
distributerima knjiga, tvrtkama za multimediju i drugim akterima, da uspostave kontakte, razmjene
iskustva, sklope poslovne dogovore i ostvare druge vidove poslovne i kulturne suradnje. Svi izdavai iz
Srbije i najugledniji izdavai iz regiona na Sajmu predstavljaju svoju godinju izdavaku produkciju.
Pored izlagakog, na Sajmu se organizira i bogat pratei program: konferencije, okrugli stolovi, susreti s
piscima, tribine, radionice ...
Za posjetitelje, ljubitelje pisane rijei, Sajam knjiga je jedinstvena prilika da na jednom mjestu pronau, i
uz posebne sajamske popuste kupe knjige koje ih zanimaju, kao i da upoznaju omiljene i otkriju nove
autore i prisustvuju na nekom od brojnih programa.
Sajam knjiga je najposjeenija kulturna manifestacija u Srbiji. U 2012. godini na Sajmu je bilo 150.798
posjetitelja. Takoer, Sajam je i izuzetno medijski popraen. Na temelju podataka organizatora, 2012.
godine Sajam su pratila 1.204 akreditirana novinara iz Srbije i 71 iz inozemstva (iz 14 stranih zemalja).
Prema istraivanju koje je 2010. godine meu graanima Beograda sproveo Strategic marketing, Sajam
knjiga je oznaen kao najvei brend Beograda.
Osniva Beogradskog sajma knjiga je Grad Beograd, manifestacijom rukovodi Odbor Sajma knjiga, a
izvrni organizator je poduzee Beogradski sajam.Sajam se tradicionalno odrava u listopadu, u halama
1, 1a, 2 i 4 Beogradskog sajma, na povrini od 30.000m2. Sajam traje 8 dana.

Beograd
Beograd je glavni grad Republike Srbije. Nalazi na uu Save u Dunav te je jedan od najstarijih gradova u
Europi. Prema slubenom popisu stanovnika iz 2011. godine urbano podruje grada broji oko
1.250.000 stanovnika, dok podruje utjecaja ima oko 1.700.000 stanovnika.
Smjeten na uu Save u Dunav, Beograd je jedan od najstarijih gradova u Europi i, pored Atene,
najvea urbana cjelina na Balkanu. Najstariji arheoloki nalazi s njegova podruja seu u peti tisuljee
prije nove ere. Pripadnici keltskog plemena su osnovali Singidunum u 3. stoljeu prije Krista, dok prvo
pominjanje Beograda datira iz 878. godine.Tijekom svoje duge i burne povijesti, Beograd je osvajalo 40
armija, a 38 puta je podizan iz pepela.
Beograd je glavni grad Srbije, s oko 1,6 milijuna stanovnika. Ima prvorazredni prometni znaaj, kao
znaajno cestovno i eljezniko vorite, a takoer i meunarodno rijeno i zrano pristanite i
telekomunikacijski centar. Prostire se na 3,6% teritorije Srbije, a njemu ivi 15,8% stanovnitva Srbije i
radi 31,2% svih zaposlenih u Srbiji.

Prva naselja na podruju dananjeg Beograda datiraju iz prapovijesne Vine, oko 4.800 godina pr. Krista.
Sam Beograd osnovali su Kelti, u 3. stoljeu prije pr. Krista. Kasnije je postao rimsko naselje Singidunum.

Prvi put je postao srpska prijestolnica 1403. godine. Prijestolnicom moderne Srbije postao je 1841., iako
su utvreni dio grada Turci napustili tek 1867., a turska zastava skinuta 1878.. Tijekom 20. stoljea bio je
prijestolnica nekoliko razliitih junoslavenskih drava. Danas je Beograd po broju stanovnika etvrti
grad u jugoistonoj Europi, nakon Istanbula, Atene i Bukureta.

Beograd je prestonica srpske kulture, obrazovanja i znanosti. U njemu je najvea koncentracija

institucija iz podruja znanosti i umjetnosti od nacionalnog znaaja. Tu jeSrpska akademija znanosti
i umjetnosti, osnovana 1886. kao Srpski kraljevska akademija; Narodna knjinica Srbije, osnovana
1832; Narodni muzej, osnovan 1841. i Narodno kazalite, osnovano 1869. Grad je takoer i
sjedite Beogradskogsveuilita, osnovanog 1808. kao Velika kola , i Sveuilita umjetnosti.
Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Srbiji, koja ima svoju autonomnu gradsku
upravu. Njegova teritorija je podijeljena na 17 opina, koje imaju svoje lokalne organe vlast
Trg Republike
Glavni gradski trg obuhvata prostor izmeu "Gradske kafane", bioskopa "Jadran", Narodnog pozorita
i Centralnog kluba Vojske Srbije.
Sadanji

trg

formiran

je

posle

ruenja Stambol-kapije (1866)

podizanja

zgradeNarodnog

pozorita (1869). Stambol-kapija, koju su sagradili Austrijanci poetkom 18. veka, nalazila se
izmeu spomenika knezu Mihailu i Narodnog pozorita. To je bila navea i najlepa kapija u vreme dok
je grad bio opasan ancem. Kroz nju je vodio put za Carigrad (Istanbul), po kome je i dobila ovaj naziv. U
narodu je Stambol-kapija ostala zapamena po tome to su Turci na prostoru ispred nje vrili egzekuciju
"sirotinje raje" nabijanjem na kolac. Prilikom zauzimanja Beograda (1806) pred ovom kapijom smrtno je
ranjen Vasa arapi, poznati vojskovoa iz Prvog srpskog ustanka. U spomen na ovaj dogaaj ulica u
blizini ovog mesta dobila je njegovo ime, a podignut je i spomenik.
Posle uspostavljanja srpske vlasti i ruenja Stambol-kapije, prostor dananjeg Trga Republike dugo je
ostao neizgraen. Narodno pozorite stajalo je vie od 30 godina kao jedina velika zgrada. Kada je 1882.
podignut spomenik knezu Mihailu, poelo je postepeno urbano formiranje ovog trga. Na mestu
dananjeg Narodnog muzeja bila je podignuta dugaka prizemna zgrada u kojoj se, izmeu ostalog,
nalazila poznata kafana "Dardaneli", stecite umetnikog sveta. Zgrada je sruena da bi se na njenom
mestu 1903. podigla Uprava fondova (sadanja zgrada Narodnog muzeja). U malom parku pored
Narodnog pozorita, sve do Drugog svetskog rata, nalazili su se poznata kafana i bioskop "Kolarac"
(zgrada je bila vlasnitvo trgovca i dobrotvora Ilije Milosavljevia Kolarca). Palata "Riunione", u kojoj se
nalazi bioskop "Jadran", sagraena je 1930.
Na prostoru dananjeg Doma tampe, sve do Drugog svetskog rata, stajale su stare prizemne i
jednospratne zgrade sa trgovakim radnjama. Veina ovih zgrada poruena je prilikom nemakog
bombardovanja 6. aprila 1941. Posle Drugog svetskog rata uklonjene su tramvajske ine (izmeu dva
rata ovde je bila tramvajska okretnica) i premeten skver na kojem su kratko vreme posle osloboenja
bili grobnica i spomenik borcima Crvene armije palim u borbi za osloboenje Beograda 1944. (njihovi
posmrtni ostaci preneseni su na Groblje oslobodilaca Beograda). Kasnije je podignuta i najvea zgrada
na ovom trgu, Dom tampe, u kojoj se nalaze "Gradska kafana" i Meunarodni pres-centar.

Knez Mihailova
Pjeaka zona i trgovaki centar - Knez Mihailova ulica je zakonom zatiena kao jedno od najstarijih i
najvrjednijih gradskih spomenikih ambijenata, s nizom reprezentativnih zgrada i graanskih kua
nastalih krajem 70-tih godina 19. stoljea. Smatra se da je jo u vrijeme Rimljana ovdje bio centar naselja
Singidunum, au vrijeme Turaka na ovom podruju krivudao su ulice sa batama, esmama i
damijama. Sredinom

19.

stoljea

ovdje

je

gornjem

dijelu

bila

vrt

kneza

Aleksandra

Karaorevia. Nakon izrade regulacionog plana Beograda, koji je 1867. izradio Emilijan Josimovi, ulica
je brzo izgraena i dobila svoju fizionomiju i sadraj. U njoj se grade kue i nastanjuju najutjecajnije i
najbogatije obitelji trgovakog i politikog Beograda. Godine 1870. Uprava grada je i zvanino krstila
ulicu dajui joj ime - ulica Kneza Mihaila.

Kalemegdan
Kalemegdan je najvei park u Beogradu. Dominira Beogradska tvrava iznad ua Save u Dunav. Naziv
Kalemegdan odnosi se samo na prostor oko Tvrave koji je 1880-ih pretvoren u park.
Prostor je, dok je Tvrava bila glavno mjesto vojnih djelovanja u Beogradu, sluio da se neprijatelj locira i
prieka borbu. Od toga i ime Kalemegdan, koje potjee od turskih rijei kale ( kula i megdan (borba).
Turci su ga nazivali i Fiir - bajir, to znai brijeg za razmiljanje.
Preureivanje u park poelo je nakon to se Tvrava predala Srbima (1867.), po nareenju kneza Mihaila
Obrenovia. Skice za ureenje Kalemegdana napravio je prvi beogradski urbanist, Emilijan Josimovi.
Zelenilo je zasaeno izmeu 1873. i 1875. godine, kada Beogradskom tvravom zapovijeda
pukovnik Dragutin abarac, autant Miloa Obrenovia, u doba njegove druge vladavine.
Plansko ureivanje Kalemegdana poinje 1890. Tada je vojska predala park beogradskoj opini. Ondanji
predsjednik opine, Nikola Pai, odobrio je prvi kredit za ureivanje Kalemegdana, za 10 000 tadanjih
dinara.
Godine 1905. pristupilo se proirivanju parka, ureivanjem Malog Kalemegdana, koji se prostirao od
paviljona Cvijete Zuzori do Zoolokog vrta. Tu je sredinom 1930-tih godina postavljen spomenik Umorni
borac, rad kipara Tome Rosandia.
Prije Prvog svjetskog rata, kalemegdanski je park zavravao na mjestu gdje su sada kamene stepenice
(vode prema donjoj terasi). Zemljite iza ovih stepenica je sve do 1929. bilo potpuno neureeno i obraslo
u korov.
Poslije 1931., park je proiren i na Gornji grad.
Nakon Drugog svjetskog rata, 1948. godine, na Kalemegdanu je sazidana Grobnica narodnih heroja u
koju su preneseni posmrtni ostaci Ive Lole Ribara, Ivana Milutinovia iure akovia, a 1957. godine tu je
pokopan i Moa Pijade.

PIONIRSKI PARK
Jedan od najljepih parkova u gradu, smjeten izmeu Bulevara kralja Aleksandra i ulica Kralja Milana,
Kneza Miloa i Dragoslava Jovanovia. Do 1944. bio je opasan visokim zidom i sluio je kao vrt Starog
dvora (sada Skuptina grada Beograda). Uklanjanjem zida park je predat na javno koritenje i dobio ime
Pionirski park, po istoimenoj organizaciji najmlaih. U ast velikana jugoslovenske knjievnosti i
nobelovca Ive Andria, izmeu Pionirskog parka i ulice Kralja Milana ureeno je etalite koje nosi naziv
Andriev venac, i podignut njegov spomenik.
TAMAJDAN
Tamajdanski park i crkva sv. Marka
Izmeu ulica Takovske, Ilije Garaanina, Beogradske i Bulevara kralja Aleksandra nekada je bio veliki
kamenolom. Zbog toga je i dobio ime Tamajdan (na turskom ta - kamen, majdan - mjesto gdje se vadi
kamen). Po jednom starom svjedoenju "moe se slobodno rei da su u Beogradu sva stara zdanja ...
ozidana ovim ovdje vaeni kamenom". U katakombama nastalim nakon vaenja kamenih blokova, dugo
su bila skladita streljiva i vojni magacini, a sluile su i kao sklonita i zavojita za ranjene vojnike. Za
vrijeme opsade Beograda, u jesen 1806. godine, Karaore se ovdje ulogorio i podigao ator. Poslije
Drugog srpskog ustanka knez Milo Obrenovi, podiui srpske varo u Savamali, naredio je oko 1826.
da se staro srpsko groblje sa Varo-kapije preseli na Tamajdan. Na Tamajdanskom platou sazidana je
1835. stara crkva Sv. Marka (sruena prilikom bombardiranja Beograda, 6. travnja 1941. godine). Na
Tamajdanu je 30. studenog 1830. proitan Sultanov hatierif o unutarnjoj neovisnosti Srbije. Godine
1909. ovdje je izgraena prva Seizmoloka stanica koja postoji i danas. Na Tamajdanu i oko njega danas
se nalaze crkva Sv. Marka (nova, graena 1931-1936), Ruska crkva (1924), Glavna pota (1934), SRC
"Tamajdan", hoteli "Ta" i "Metropol Palace", kafana "Madera", Radio-televizija Srbije, djeji zabavni park
...