starina plaena

gotovom
7-8
1970
UMARSKI LIS i
GLASILO SAVEZA UMARSKIH DRUTAVA SR HRVATSKE
Redakcijski odbor
Dr Milan A n d r o i d , dr Roko B e n i , ing. Stjepan B e r t o v i , ing. arko
H a j d i n, ing. Josip P e t e r n e l , dr Zvonko P o t o i , ing. Josip a f a r
Glavni i odgovorni urednik:
Dr Branimir Prpi
SRPANJ KOLOVOZ
LANCI ARTICLES AUFSTZE
UDK 634.0.522.31:634.0.176.1 Quercus robur L.
A. P r a n j i : Sastojinske visinske krivulje hrasta lunjaka Stand height curves
of Pedunculate
Oak (Quercus robur L.) Courbes de hauteur des peuplements de chene
pedoncule (Quercus
robur L.) Bestandshhenkurven, der Stieleiche (Quercus robur L.).
Sa simpozija umarskog fakulteta u Zagrebu 1969. godine From the
Symposium of the Zagreb
Faculty of Forestry (1969) Du symposium de la Faculte forestiere de Zagreb
(1969) Von
der Vortragstagung der Forstlichen Fakultt in Zagreb (1969)
UDK 634.0.383.1
N. L o v r i : Dimenzioniranje kolnikih konstrukcija umskih puteva
Dimensioning of carriageway
constructions of forest roads Dimensionnement des constructions de la voie
des routes
forestieres Dimensionierung der Fahrbahnkonstruktionen der Waldwege.

Aktuelna problematika Topics of the day Questions d'actualite Aktuelle

Problematik.
UDK 634.0.416.1:634.0.161.31:634.0.174.7 Abies alba Mill.
D. K 1 e p a c : Kako utvrditi postotak smanjenja asimilacijske povrine u
zaraenim jelovim umama?
How to determine the percentage decrease of assimilation area in infested
Silver Fir forests?
Comment determiner le taux de diminution de la surface d'assimilation dans
les sapinieres
contaminees Wie kann die prozentuelle Abnahme der Assimilationsflche in
den verseuchten
Tannenwldern ermittelt werden?
UDK 634.0.221.4:634.0.611/.614:634.0.654
Z. T o m a c : Uloga omjera smjese u odreivanju smjernica gospodarenja
(odnosno odreivanja etata)
pomou tabela normalnih masa u prebornirn umama (Fagetum abietetosum
croaticum Horv.)
The rle of mixture proportion in setting up directives of management (or
regulation of cut)
by means of tables of normal growing stock volumes in selection forests
(Fagetum abietetosum
croaticum Horv.) Le rle des proportions de melange l'etablissement des
directives de
traitement (ou bien du reglement du taux d'exploitation) au moyen de tables des
volumes
normaux dans les forets jardinees Die Rolle des Mischungsverhltnisses bei der
Aufstellung
der Richtlinien fr die Bewirtschaftung (bzw. der Hiebsatzberechnung mit Hilfe
von Normalvorrat
stafeln fr Plenterwlder (Fagetum abietetosum croaticum Horv.).
UDK 634.0.174.7 Pinus strobus L. :634.0.423.4
S. M i l k o v i : Otpornost borovea (Pinus strobus L.) na snjene padavine
Resistance of Eastern

White Pine (Pinus strobus L.) to snowfall Resistance du pin Weymouth (Pinus
strobus L.)
a la chute de neige Resistenz der ostamerikanischen Strobe (Pinus strobus L.)
gegen die
Schneeflle.
Naslovna slika: eeri pinja (Pinus pinea L.)
Frontispiece: Stone Pine (Pinus pinea L.) cones
En couverture: Cones de pin pignon (Pinus pinea L.)
Titelbild: Steinkiefernzapfen (Pinus pinea L.)
UMARSKI L I ST
SAVEZ INENJERA I T I H N l C A R A UMARSTVA I
DRVNE I N D F S T R I J E HRVATSKE
GODITE 94 SRPANJ KOLOVOZ GODINA 1970
UDK 634.0.522.31:634.0.176.1 Quercus robur L.
SASTOJINSKE VISINSKE KRIVULJE HRASTA LUNJAKA
ANA PRANJI, ipl. ing. umarstva
1. UVOD
Visinsku krivulju odnosno srednju visinu sastojine ili pojedinog dijela
sastojine koristimo kod opisa, bonitiranja i odreivanja prirasta sastojine.
Najee u tu svrhu primjenjujemo standardne visinske krivulje. Meutim,
poloaj i oblik visinskih krivulja jednodobnih sastojina iste vrste drveta ovisi
o nizu faktora od kojih su meu najznaajnijima starost i bonitet sastojine.
Prema tome primjena standardne visinske krivulje na jednodobne sastojine
uzrokuje
pogreke, koje je zbog kompleksnosti sastojinskih faktora dosta teko
otkloniti. U ovom radu obraene su sastojinske visinske krivulje hrasta lunjaka.
Hrast lunjak je najvrijednija vrsta naih nizinskih uma pa se ve i zbog
toga odreivanju i razvoju taksacionih elemenata ove vrste posveuje velika
panja. Dolazi u jednodobnim sastojinama. Visinske krivulje jednodobnih sastojina
su prolaznog karaktera, njihov oblik i poloaj se mijenja.

2. CILJ ISTRAIVANJA
Svrha ovog rada je da se ustanovi oblik i poloaj sastojinskih visinskih krivulja
hrasta lunjaka na podruju umarije Lipovljani, utjecaj starosti i boniteta
sastojine na tok sastojinske visinske krivulje kao i visinskih krivulja pojedinih
dijelova sastojine (etaa), mogunost izrade standardnih visinskih krivulja
hrasta lunjaka te primjene visinskih krivulja hrasta lunjaka kod izrade
jednoulaznih tablica.
3. SNIMANJE PODATAKA
Na podruju umarije Lipovljani u Gospodarskoj jedinici Josip Kozarac
izmjereno je cea 4000 visina hrasta lunjaka. Visine su izmjerene s visinomjerima
Haga koji rade s tanou od 1'%. (Za svaki visinomjer izvrena je korekcija
razmaka markica na letvi. Originalni razmaci markica nalaze se na
tekstilnoj traci, koja se mijenja uslijed vlage, a osim toga ni kut daljinomjera
nije za sve hipsometre isti). Mjerenje visina je izvreno na prugama irine cea
30 m a duina 300450 m. Pruge su postavljene u odjelima 187, 148, 155 i 107,
* Magistarski rad izraen je na umarskom fakultetu u Zagrebu i prihvaen po
lanovima komisije prof, dr-u B. Emroviu, prof, dr-u D. Klepcu i prof, dr-u M.
Plaviu.
201
odnosno u sastojinama starosti 50, 70, 90 i 120 god. U svakom odjelu poloeno je
5 pruga. Pruge broj 1 i 3 predstavljaju obzirom na mikroreljef, edafske i
vegetacijske
prilike, razliita stanita. Pruge broj 2 poloene su izmeu pruga broj
1 i 3 i predstavljaju prijelaz izmeu sastojina u kojima su poloene pruge broj
1 i 3. Na mikrouzvisinama tzv. gredama u stanitu uma hrasta lunjaka i
obinog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, Ani 1959) poloene su sve
pruge broj 1. Ova uma uspijeva na pseudoglejnom tlu, koje je u istraivanom
podruju jedini predstavnik terestrinih tala. U mikrodepresijama tzv. nizama
u kojima se nalaze semiterestrina tla, poloene su pruge broj 3. S obzirom

na prisustvo hrasta lunjaka tu se je s vegetacijskog stanovita uvijek radilo

o poplavnoj umi hrasta lunjaka (Genisto-Quercetum robori, Horv. 1938)
ili o jednoj od njenih varijanata odnosno subvarijanata.
Pruge broj 4 i 5 poloene su okomito na pruge broj 1, 2
i 3 te obuhvaaju ume hrasta lunjaka i obinog graba,
poplavne lunjakove ume kao i prijelaz izmeu spomenutih
sastojina (si. 1). Za vrijeme izmjere visina stabla
su razvrstana u dominantna, nuzgredna i podstojna, imajui
kod toga u vidu bioloko-gospodarsku klasifikaciju
po Dekanicu (4). Tek nakon izmjere visina u odjelu 107
pokazala se je potreba razvrstavanja stabala po etaama.
Zbog toga u odjelu 107 tj. u sastojinama starosti 120 god.
nije primijenjena ova klasifikacija ve su visine stabala
podijeljene u dvije grupe obzirom na prsni promjer od
40 cm. Stabla prsnog promjera veeg od 40 cm su dominantna.
Slika /.
4. IZBOR FUNKCIJE IZJEDNAENJA
Postoji niz matematskih izraza za izjednaenje ovisnosti visine o prsnom
promjeru. Njihov indeks uklapanja (9) je podjednak te je u toliko tee odabrati
najpodesniju jednadbu izjednaenja. Problem valjanosti pojedinih matematskih
izraza kod izjednaenja sastojinske visinske krivulje istraivao je Curtis (2).
Prema njegovim istraivanjima izbor funkcije izjednaenja, budui da sve
imaju podjednak indeks uklapanja, ovisi o sposobnosti funkcije da vjerno prikae
karakteristike ovisnosti visine o prsnom promjeru, o praktinosti funkcije
kao i o samom istraivau. Imajui u vidu spomenuta istraivanja kod
izjednaenja
sastojinskih visinskih krivulja hrasta lunjaka primijenjene su tri funkcije.
Parabola drugoga stupnja
h = a + bd + cd2

b
ima maksimum u d = gdje je c < 0, nema ogranienja na donjem kraju
2c
krivulje te zbog toga dolazi do nerealnih procjena visina za tanke i jake promjere.
Henricksen-ova jednadba
h = a + b i nd
~~~~-~^T^
a
407
:7
202
vrlo mnogo se primjenjuje zbog svoje jednostavnosti. Daje negativne procjene
visina za vrlo tanke promere, to se uglavnom dogaa izvan opsega mjerenih
promjera.
Mihajlova krivulja
ln (h 1,3) = Ina + bd"1
spada u red eksponencijalnih krivulja. Ima ishodite u taki di,3 = 0,
h = 1,3 m, asimptotu i infleksiju.
Furnivalov indeks uklapanja (9) je priblino jednak za sve tri funkcije i
kod izjednaenja svih visina jedne sastojine i kod izjednaenja visina pojedinih
etaa iste sastojine (Tabela 1). Zbog toga emo prikazati rezultate regresione
analize i izvriti testiranje visinskih krivulja pojedinih sastojina hrasta lunjaka
samo na osnovu Mihajlove funkcije izjednaenja.
5. OBRADA PODATAKA
5.1. Regresiona analiza. Za visinsku krivulju odreene pruge (br. 1, br. 2,
br. 3, br. 4 i br. 5), etae (d = dominantna, n = nuzgredna, p = podstojna) i
starosti sastojine (Tabela 2 i 2a) kao i za visinske krivulje sveukupnih podataka
(Tabela 3, Tabela 4) izraunati su metodom najmanjih kvadrata regresioni
koeficijenti

(Ina, b), njihove pogreke (sia, st>), standardna devijacija oko linije
izjednaenja (sini a), ordinate linije izjednaenja (Grafikon 28), 95 i 99%
granice konfidencije. Granice konfidencije nisu ucrtane u grafikone zbog bolje
preglednosti grafikona. Rezultati regresione analize su izraunati na elektronskom
raunaru C 9040.
5.2. Ispitivanje homogenosti varijanti logaritama visina oko linije izjednaenja
(s2ii ,i). Pomou Bartlett-ovog testa homogenosti varijanci izvreno je
testiranje standardnih devijacija oko linije izjednaenja (sinh, ) izmeu starosti
sastojine bez obzira na umske zajednice (Tabela 5) i unutar odreene umske
zajednice (Tabela 6).
Ispitivanje signifikantnosti standardne devijacije oko regresione linije
(sinh, a) izmeu umskih zajednica unutar iste starosti za visinske krivulje
sveukupnih
podataka (Tabela 7) i dominantne etae (Tabela 8) izvreno je pomou
Fisherovog F-testa.
5.3. Testiranje parametara regresionih linija. Primjenom analize kovarijance
Snedecorov test ispitali smo postoji li signifikantna razlika izmeu
regresionih linija odnosno visinskih krivulja sastojina razliitih starosti unutar
odreene umske zajednice (Tabela 9), kao i postoji li razlika izmeu visinskih
krivulja razliitih umskih zajednica unutar iste starosti (Tabela 10).
Razlike izmeu regresionih koeficijenata (In a i b) pojedinih starosti sa"
stojina unutar odreene umske zajednice ispitane su pomou nul-hipoteze za
razliku, uz primjenu Gauss-ovog zakona gomilanja greaka (Tabela 11).
Na isti nain su ispitane i razlike regresionih koeficijenata izmeu visinskih
krivulja pruge 4 i pruge 5 (Tabela 12).
Testiranje je izvreno samo za sveukupne visine i dominantnu etau, zbog
premalenog broja visina u nuzgrednoj i podstojnoj etai ili ih uope nije bilo.
203
204

205
206
207
208
209
210
H /,3 * ejrp CJ, 53 - 19,5 IS j ;
H--1SJ00'13,216 In d
H-5,773'0,t3Stl-0,006d2
Graf. 1 Visinska krivulja hrasta lunjaka Lipovljani 107b, starost 120 g.
Height
curve of Pedunculate Oak Forest District of Lipovljani, Sub-Compt. No. 107b,
age 120 years.
jedno) prikazane su grafiki 95% granice konfidencije (Grafikon 1), slini grafikoni
su i kod ostalih visinskih krivulja. Kod izjednaenja nije uzeta u obzir.
Meverova korektura, to znai da se ordinate visinskih krivulja trebaju podignuti
za cea 0,5% prema naim rezultatima.
Graf. 2 Visinske krivulje hrasta lunjaka sastojina razliitih starosti. Height
curves of Pedunculate Oak stands of various ages.
211
ta
Graf. 3 Visinske krivulje domiinantne etae sastojina razliitih starosti.
Height
curves of upper storey of stands of various ages.
"m
iO
30
20
10

Grafikon
50 god
70
90 .
120
10 20 30 iO so dc
Graf. 4 Visinske krivulje podstojne etae hrasta lunjaka sastojina razliitih
starosti.
Height of lower storey of Pedunculate Oak stands of various ages.
212
Graf. 5 Visinske krivulje hrasta lunjaka u umskoj zajednici hrasta lunjaka i
obinog graba. Height curves of Pedunculate Oak in forest community of
Pedunculate
Oak and Hornbeam.
6.2. Usporeivanje visinskih krivulja hrasta lunjaka. Na osnovu rezultata
regresione analize izvreno je ispitivanje regresionih funkcija odnosno visinskih
krivulja, koje se meusobno mogu razlikovati po standardnoj devijaciji
oko linije izjednaenja (sih, <j), parametru b i parametru ln a.
6.2.1. Varijance logaritama visina (s2inh, <i) oko linije izjednaenja. Najprije
smo ispitali sa Bartlettovim testom homogenosti varijanci, varijabilitet logari"
tama visina sastojina razliitih starosti (Tabela 4, Tabeta 5) i dokazali da postoje
signifikantne razlike izmeu standardnih devijacija oko linije izjednaenja
(s2inh, ) sveukupnih visina i visina pojedinih etaa. Na isti nain smo dokazali
Graf. 6 Visinske krivulje dominantne etae hrasta lunjaka u umskoj zajednici
hrasta lunjaka i obinog graba. Height curves of upper storey of Pedunculate
Oak in forest community of Pedunculate Oak and Hornbeam.
213
Graf. 7 Visinske krivulje hrasta lunjaka u poplavnoj umi hrasta lunjaka.
Height curves of Pedunculate Oak in flooded forest of Pedunculate Oak.

da se varijabiliteti visina (s2

nih, d) signifikantno razlikuju i izmeu starosti unutar
iste umske zajednice (Tabela 2, 2a i 6). Imamo dvije umske zajednice, umu
hrasta lunjaka i obinog graba (pruga br. 1, Tabela 2, 2a) t e poplavnu umu
hrasta lunjaka (pruga br. 3, Tabela 2, 2a) i etiri starosti. Fisherovim F-testom
je dokazano da postoje signifikantne razlike varijanci (s2inh, ) izmeu umskih
zajednica unutar iste starosti za sveukupne visine (Tabela 7). Meutim kod
regresionih
linija dominantnih visina ne postoje razlike izmeu varijanci (s2inh, )
razliitih umskih zajednica unutar iste starosti (Tabela 8), osim za umske
zajednice unutar starosti od 90 god. gdje je ta razlika signifikantna.
50 god
70
Graf. 8 Visinske krivulje dominantne etae hrasta lunjaka u poplavnoj umi
hrasta
lunjaka. Height curves of upper storey of Pedunculate Oak in flooded forest
of Pedunculate Oak.
214
Prema tome moemo zakljuiti da je varijabilitet visina oko linije izjednaenja
signifikantno razliit u sastojinama razliite starosti. Unutar iste starosti
sastojina ne postoji signifikantna razlika izmeu varijabiliteta dominantnih
visina razliitih umskih zajednica hrasta lunjaka.
6.2.2. Parametri regresionih linija. Uz pretpostavku da je varijabilitet visina
oko regresione funkcije jednak u svim starostima sastojine, ispitali smo po~
mou analize kovarijance (22) parametre regresionih funkcija. Najprije smo
postavili
hipotezu da ne postoje signifikantne razlike u nagibu visinskih krivulja
(sveukupnih visina i dominantne etae) sastojine razliitih starosti iste umske
zajednice. Ova naa hipoteza se nije odrala (Tabela 9). Snedecorov test je
pokazao

da postoje signifikantne razlike i u obliku (b) i u poloaju (ln a) izmeu

visinskih krivulja sastojina razliitih starosti unutar iste umske zajednice.
Drugim rijeima u umi hrasta lunjaka i obinog graba ne moemo primijeniti
jednu visinsku krivulju za sve starosti (Grafikon 5, Grafikon 6). Isto vrijedi i za
poplavnu umu hrasta lunjaka (Grafikon 7, Grafikon 8). Regresioni koeficijenti
rastu s porastom starosti sastojine i kod visinskih krivulja sveukupnih visina
(Tabela 4, Grafikon 2) i kod visinskih krivulja pojedinih etaa (Grafikon 3,
Grafikon 4) bez obzira na umsku zajednicu i unutar odreene umske zajednice.
Visinske krivulje starijih sastojina su strmije. Moemo pretpostaviti da na
oblik visinskih krivulja hrasta lunjaka ima znaajan utjecaj nain gospodarenja
u tim sastojinama, jer je oblik visinskih krivulja, naroito starijih sastojina
uvjetovan podstojnom etaom hrasta lunjaka.
Razlike izmeu regresionih koeficijenata ume hrasta lunjaka i obinog
graba i poplavne ume hrasta lunjaka, unutar iste starosti, takoer su
signifikantne
(Tabela 10). Kod visinskih krivulja sveukupnih visina ove su razlike
signifikantne i u poloaju i u obliku, dok kod visinskih krivulja dominantne
etae razlike su signifikantne samo u njihovom poloaju. Za 70 god. sastojine
signifikantnost razlika je obrnuta tj. dominantne visinske krivulje se razlikuju
u oba parametra, a visinske krivulje sveukupnih visina samo u parametru ln a.
Meutim, openito moemo rei da su razlike izmeu visinskih krivulja razliitih
umskih zajednica a iste starosti signifikantne i da su te razlike jae izraene
u poloaju visinske krivulje nego u nagibu. Ove razlike su zapravo razlike
razliitih umskih boniteta, jer nam se uma hrasta lunjaka i obinog graba
nalazi na dobrom bonitetu, a poplavna uma hrasta lunjaka na loem*.
Na osnovu rezultata dobivenih analizom kovarijance moemo zakljuiti da
na poloaj visinske krivulje utjee starost i bonitet, dok na njen oblik vjerojatno
ima bitan utjecaj nain gospodarenja. Sastojine iste starosti, a razliite umske

zajednice, nisu prostorno odvojene (nalaze se u istom odjelu) odnosno nisu

izluene
te je nain gospodarenja bio u njima potpuno isti, jer se je dosadanje
gospodarenje
u tim sastojinama vodilo po odjelima.
Ranije smo ustanovili da u jednoj umskoj zajednici ne moemo koristiti
istu visinsku krivulju u svim starostima sastojine. Da bi ustanovili postoji li
razlika izmeu visinskih krivulja sastojina, koje se razlikuju u starosti za cea
20 god., a pripadaju istoj umskoj zajednici, ispitali smo pomou nul-hipoteze
njihove regresione koeficijente (Tabela 11). Ova ispitivanja su pokazala da se
* Interesantno je da su nam visine poplavne ume hrasta lunjaka 90 g. sastojine
znaajno iznad visina uma hrasta lunjaka i obinog graba iste starosti. Ovo
dakako ne ide u prilog visini kao indikatoru boniteta, u koliko prihvatimo da nam
je
starost sastojina uzeta iz Gospodarske osnove Liipovljani egzaktna, a poplavna
uma
hrasta lunjaka loijeg boniteta.
215
u umi hrasta lunjaka i obinog graba meusobno ne razlikuju samo visinske
krivulje sastojina starih 70 i 90 g. Ostale visinske krivulje dominantnih i
sveukupnih
visina signifikantno se razlikuju u oba parametra (Tabela 11, Grafikon
5 i 6). U poplavnoj umi hrasta lunjaka situacija je neto drugaija. Izmeu
visinskih krivulja sastojina starih 50 i 70 g. postoji signifikantna razlika u
oba parametra. Visinske krivulje sastojina starih 70 i 90 g. razlikuju se samo
u poloaju odnosno u parametru ln a, dok se satojine stare 90 i 120 g.
meusobno
uope ne razlikuju po svojim visinskim krivuljama. Bez detaljnog istra"
ivanja utjecaja staninih faktora na visinsku krivulju nemogue je ustanoviti
uzroke ovoj pojavi.
Pomou nul-hipoteze ispitali smo i parametre visinskih krivulja pruge br. 4

i pruge br. 5 (Tabela 2a). Izmjerom visina na povrini pruge br. 4 i br. 5 nastojali
smo eliminirati utjecaj starosti, mikroreljefa (umske zajednice) i naina
gospodarenja na visinsku krivulju. Pruge su poloene u sastojinama iste starosti,
priblino podjednako obuhvaaju razlike mikroreljefa, a nain gospodarenja
(Gospodarska osnova Lipovljani) je isti. Bilo je za oekivati da izmeu
ovih visinskih krivulja ne postoji signifikantna razlika, kao to je to i dokazano
za visinske krivulje unutar starosti 90 i 120 g. (Tabela 12). Meutim unutar
starosti
50 i 70 g. postoji razlika izmeu ovih visinskih krivulja samo u parametru
b. Pojava ovih razlika nije velike vjerojatnosti, jer su razlike (A) tek neto vee
od 99% granice pouzdanosti. Osim toga gotovo je nemogue poloiti primjernu
povrinu tako da se u potpunosti eliminira utjecaj mikroreljefa. Prema tome
na sastojinsku visinsku krivulju hrasta lunjaka uglavnom utjee starost sastojine,
bonitet i nain gospodarenja ne iskljuujui utjecaj ostalih faktora kao na
primjer utjecaj podzemne vode.
7. ZAKLJUAK
Na podruju umarije Lipovljani u odjelima 187, 148, 155 i 107 izvrena je
izmjera visina hrasta lunjaka. Visine su mjerene zimi 1968/69 visinomjerom
Haga. Obuhvaene su sastojine stare 50, 70, 90 i 120 g. u dvije umske
zajednice,
poplavna uma hrasta lunjaka i uma hrasta lunjaka i obinog graba.
Starost sastojina je uzeta iz Gospodarske osnove Lipovljani. Za izjednaenje
visina metodom najmanjih kvadrata koriena je Mihajlova jednadba.
Izjednaene
su sve visine i visine pojedinih etaa. Na osnovu dobivenih rezultata
donosimo slijedee zakljuke:
a) Varijabilitet logaritama visina (sinh, <i) oko linije izjednaenja signifikantno
je razliit za sastojine razliite starosti.
b) Izmeu varijabiliteta (sinh, <i) dominantnih visina poplavne ume hrasta
lunjaka i ume hrasta lunjaka i obinog graba iste starosti nema razlike.

c) Visinske krivulje hrasta lunjaka iste umske zajednice sastojine razliite

starosti, meusobno se razlikuju i u poloaju (ln a) i u obliku (b).
d) Visinske krivulje hrasta lunjaka, dominantnog dijela sastojine, iste
umske zajednice sastojine razliite starosti meusobno se razlikuju i u poloaju
(ln a) i u obliku (b).
e) Visinske krivulje sastojina iste starosti, a razliite umske zajednice
signifikantno
se razlikuju i u poloaju (ln a) i u obliku (b). Ove razlike su jae izraene
u poloaju visinske krivulje, nego u njenom obliku.
216
f) Visinska krivulja dominantne etae sastojina iste starosti, a razliite umske
zajednice, razlikuju se uglavnom u poloaju.
g) Starije sastojine hrasta lunjaka imaju uglavnom strmije visinske krivulje,
to je posljedica podstojne etae hrasta lunjaka u tim sastojinama.
h) Prema naim istraivanjima na poloaj visinskih krivulja iste umske
zajednice utjee starost, a na njen oblik nain gospodarenja (podstojna etaa
hrasta lunjaka).
Standradne visinske krivulje hrasta lunjaka trebale bi se izraditi posebno
za svaku umsku zajednicu istog naina gospodarenja.
Tarife izraene na osnovu ovih standardnih visinskih krivulja sigurno bi
imale zadovoljavajuu tanost, a i odreivanje sastojinskog visinskog prirasta
bilo bi omogueno iz dviju standardnih visinskih krivulja.
Potrebno je naglasiti da je istraivanje visinskih krivulja hrasta lunjaka
provedeno u relativno malom broju sastojina zbog skuenih financijskih sredstava
te bi se radi toga trebala provesti daljnja istraivanja u tom pravcu.
Summary
STAND HEIHT CURVES OF PEDUNCULATE OAK
(QUERCUS ROBUR L.)
The most widespread and valuable species in this country's lowland forests is

Pedunculate Oak. It occurs in even-aged stands whose height curves h = f (d) are
of transient character.
The purpose of this work is to determine the form and position of Pedunculate
Oak height curves, the influence of age and site quality (forest type) on the
course
of the height curve of individual parts of stands (storeys). This would somehow be
explanatory to some extent of the possibility of constructing standard height
curves
of even-aged stands and one-entry volume tables for these stands.
Relevant data were taken in the area of the forest district of Lipovljani,
management
unit Josip Kozarac. Measured were cca 4,000 tree heights by means of
Haga hypsometers (whose accuracy is lrj/o, while for each hypsometer a
correction
of marks on the rod was made). The heights were measured within strips cca 30
m.
wide and cca 300400 m. long in 50-, 70-, 90- and 120-year-old stands,
compartments
Nos. 187, 148, 155 and 107. In each compartment were laid out 5 strips. Strips 1
and
3 represent with respect to the microrelief, soil and vegetational conditions
different
sites, while strip No. 2 represents transitional forms between these two sites. On
microelevations called greda, i. e. the site of Pedunculate Oak and Hornbeam
(Carpino betuli-Quercetum roboriK, Ani 1959), there were laid out all strips No.
1.
In microdepressions called niza, i. e. the site of flooded forest of Pedunculate
Oak
(Genisto-Quercetum roibori, Horvat 1938), there were laid out strips No. 3. Strips
Nos.
4 and 5 were laid out perpendicularly to strips Nos. 1, 2 and 3, and they include
forests of Pedunculate Oak and Hornbeam, flooded Pedunculate Oak forests, as
well

as the transition type between the mentioned stands (Fig. 1). During the
measurement
of height the trees were classified into dominant, auxiliary and understory trees
according to the biological-economic classification by Dekani (4). In 120-year-old
stands the heights were divided into two groups with respect to the 40 cm.
diameter
breast high.
Taking into consideration that Furnival's index of insertion (9) is approximately
equal for the examined functions (Tab. 1), there were presented both results of
regression
analysis and results of testing height curves on the basis of Mihajlov's
smoothing function in its logarithmic form In (h-1,3) = In a + bd-1.
Processing of data was carried out on an electric computer C 9040 at the
Institute
Ruer Bokovi.
The application of weights in view of the heterogeneity of variances of actual
heights within the diameter sub-classes was not taken into consideration,
because
217
we applied logarithms of heights, whereby we achieved to some extent the
homogeneity
of variances of logarithms of heights within individual diameter sub-classes.
For the height curves of definite strips (Nos. 15), the storeys (d = dominant,
n = auxiliary, p = understorey) and stand ages (Tabs. 2, and 2a) as well as for the
height curves of overall data (Tabs. 3 and 4) there were computed by means of
the
method of least squares the regression coefficients (Ina, b), their error (slna, sb),
standard deviation around the smoothing line (slnh, d), ordinates of smoothing
line
(Graphs 28), also 95 and 99"/o confidence limits. For the sake of better clarity
of
graphs the confidence limits were not plotted on graphs.

On the ground of results of the regression analysis there was performed an

examination of regression functions and heigth curves.
By means of Bartellet's test we examined first the homogeneity of variances,
variability of logarithms of heights in stands of different ages (Tabs. 4 and 5) and
proved the existence of significant difference between the standard deviations
around the smoothing line (sln]l, d) of overall heights and heights of individual
storeys. In like manner we proved that the heigth variabilities (s]llU, ) differ
significantly also among the ages within the same forest community (Tabs. 2, 2a
and
6). We are dealing with two forest communities, i. e. the forest of Pedunculate
Oak
and Hornbeam (strip No. 1, Tabs. 2 and 2a), and the fooded forest of Pedunculate
Oak
(strip No. 3, Tabs. 2 and 2a), also with four ages. By means of Fisher's test it was
proved that there exist significant differences of variances (s2
lllh, d) between the
forest communities within the same age for the overall heights (Tab. 7). However,
in the regression lines of dominant heights there exist no differences between the
variances (s*inh, a) of different forest communities within the same age (Tab. 8),
excepting the forest communities within the age of 90 years where this difference
is significant.
By means of an analysis of covariance (22) were examined the parameters of
regression functions. This test showed that there exist significant differences
(Tab.
9) both as to the form (b) and position (In a) between the height curves of stands
of
different ages within the same forest community. In other words, in the forest of
Pedunculate Oak and Hornbeam we cannot apply one height curve for all ages
(Graphs 5 and 6). The same rules also for the flooded forest of Pedunculate Oak
(Graphs 7 and 8). Regression coefficients increase with the stand age increasing
also

in the height curves of overall heights (Tab. 4 and Graph. 2) and in the height
curves of individual storeys (Graphs 3 and 4) irrespective of the forest
community,
also within a definite forest community. The height curves of older stands are
steeper.
Differences between the regression coefficients of the forest of Peducnulate Oak
and Hornbeam, and the flooded forest of Pedunculate Oak within the same age

are significant too (Tab. 10). In height curves of overall heights the mentioned
differences are significant both with respect to position and form, while in the
height
curves of the dominant storey the differences are significant only with respect to
their position. For the 70 year-old stands the significance of differences is
converse
namely, the dominant height curves differ in both parameters, while the height
curves of overall heights only in parameter In a. However, in general, we can say
that
differences between the height curves of different forest communities but of the
same age are significant, and that these differences are more strongly
pronounced as
to the position of height curve than on the slope. These differences, in fact, are
the
differences of various forest site qualities, because the forest of Pedunculate Oak
and Hornbeam is found on good quality sites, while the flooded forest of
Pedunculate
Oak is foiund on poor sites. It is interesting that heights of the flooded
Pedunculate
Oak forest of 90 years old exceed significantly the hights of the forest of
Pedunculate
Ooak and Hornbeam of the same age. Of course, this does not speak in favour of
the
height as an indicator of site quality in so far we agree that the stand age
taken

from the working plan of the Lipovljani district is exact and that the flooded forest
of Pedunculate Oak occurs on sites of poorer quality. On the ground of the results
obtained through the analysis of covariance, we can conclude that the position of
the height curve is influenced by age and site quality, while its form is probably
influenced rather by the system of management than by site quality. The stands
of
the same age but belonging to different forest communities are spatially not
separated
218
(they are situated in the same stand), i. e. they are not parcelled out, and the
system
of management applied to them was completely the same, because the previous
management in these stands was conducted by using compartments.
In order to find out whether there exists a difference between the heights curves
of stands which differ in age by cca 20 years and belong to the same forest
community,
we examined by means of null hypothesis their regression coefficients (Tab. 11).
These examinations proved that in forest of Pedunculate Oak and Hornbeam not
only
the height curves of 70- and 90-year-old stands differ from one another. Other
height
curves of dominant and overall heights differ significantly in both parameters
(Tab.
11 and Graphs 5 and 6). In the flooded Pedunculate Oak forest the situation is
somewhat
different. Between the height curves of 50- and 70-year-old stands there
exists a significant difference in both parameters. The height curves of 70- and
90-year-old stands differ only in the position i. e. in parameter In a, while the 90and
120-year-old stands did not differ at all from one another with respect to their
height

curves. Without a detailed investigation of the influence of site factors on the

height
curve it is not possible to find out the causse of this phenomenon.
By taking measurements of heights in the area of strips Nos. 4 and 5 we aimed
at eliminating the influence of age, microrelief (forest communities) and system
of
management on the height curve. The strips were laid out in stands of the same
age,
and they include approximately in an even manner differences of the microrelief,
while the system of management (working plan of Lipovljani) is the same. It was
expected that no significant difference would exist between these height curves,
which was also ^proved for the height curves within the ages of 90 and 120 (Tab.
12).
However, within the ages of 50 and 70 there exists a difference between these
height
curves only in parameter b. The occurrence of these differences is not of great
probability,
because the differences (A) are hardly greater than the 99"Vo confidence limit.
In addition, it is almost impossible to lay out a sample plot in the manner to
eliminate
completely the influence of the microrelief. Accordingly, the stand height curve of
Pedunculate Oak is mainly influenced by the age of the stand, the site quality and
the system of management, without ignoring the influence of other factors such
as
groundwater.
On the basis of the results obtained we may draw the following conclusions:
1. The variability of logarithms of heights (slnh, d) around the smoothing line is
significantly different for stands of different ages.
2. There is no difference between the variability (Sinh, a) of dominant heights of
the flooded Pedunculate Oak forest and the forest of Pedunculate Oak and
Hornbeam
of the same age.

3. The height curves of Pedunculate Oak of the same forest community

embracing
the stands of different ages differ from one another in position (In a) and form (b).
4. The height curves of the dominant part of Pedunculate Oak stands belonging
to the same forest community which includes stands of various ages differ from
one
another both in the position (In a) and form (to) of these curves.
5. The height curves of the stands of the same age but belonging to different
forest communities differ significantly as to their position (In a) and form (b).
These
differences are more strongly pronounced with respect to the position of the
height
curve than its form.
6. The height curves of the dominant storey of stands of the same age, which
belong to different forest communities, differ mainly with respect to their
position.
7. Older stands of Pedunculate Oak exhibit mainly steeper height curves, which
is the consequence of a Pedunculate Oak understorey in these stands.
8. According to the author's investigations the position of height curves of the
same forest community is influenced by age, while its form by the system of
management
(understorey of Pedunculate Oak).
From the author's investigations it is visible that height curves ought to be
constructed separately for each forest community of the same system of
management.
Tariffs prepared on the basis of these standard height curves would certainly
possess a satisfactory accuracy, while also the determination of height increment
would be possible from two standard height curves.
It ouhgt to be emphasized that this investigation of Pedunculate Oak height
curves was carried out on a relatively small number of stands, and therefore
further
investigations in this direction are expedient.

219
LITERATURA
1. C h a p m a n H. H. and M e y e r H. W.: Forest Mensuration, London 1949.
2. C u r t i s O.R.: Heiht-Diameter and Height-Diameter-Age Equations For Second-Growth Douglas-Fir. Forest science 13, 1967.
3. D a h m s G. W.: The Biological Aspect How is Stand Development Influenced
by Stand Density? Western Reforestation Coordinating Committee. 1966.
4. D e k a n i I.: Bioloki i gospodarski faktori njegovanja sastojina. um. list
1112, Zagreb 1962.
5. D o n a l d L. and M e d e r D. L.: Volume Growth Measurement An Analysis of
Function and Characteristics in Site Evaluation. Yournal of Forestry 61, 1963.
6. E m r o v i B . : 0 najpodesnijem obliku izjednadbene funkcije potrebne za
raunsko
izjednaivanje pri sastavu dvoulaznih drvnogromadnih tablica. Glasnik
za umske pokuse 14, 1960.
7. E m r o v i B.: O izjednaenju pomou funkcija, koje se logaritmiranjem daju
svesti na linearni oblik. Glasnik za umske pokuse 11, 1953.
8. E m r o v i B.: Determining the stand increment by the method of total
differential
of standard volume tables. IUFRO Congress Mnchen 1967 Section 25.
9. F u r n i v a l M. C : An Index for Comparing Equations Used In Constructing
Volume Tables. Forest Science 7, 1961.
10. G o v o r k i a n t z R. S. and S c h o l z F. H.: Determining Site Quality in
Understocked Dak Forests (1944). Journal of Forestry 42.
11. G i e r u s z y n s k i T.: O oznaczaniu przyrostu wysokosci drzew na pniu. Acta
agraria et silvestris I, 1961.
12. H a l a j J a n : Prieskum vvkovej vzrastavosti drevin na slovensku a navrh
stupnic vyskovych bonit. Lesnicky asopis V, 1959.
13. H u m m e l F. C, L o c k e G. M. L. and V e r e l J. P.: Tariff Tables. 1962.

14. H u s c h B.: Forest mensuration and statistics. New York 1963.

15. K l e p a c D.: Rast i prirast umskih vrsta drvea i sastojina. Zagreb 1963.
16. M i r k o v i D.: Normalne visinske krive za hrast kitnjak i bukvu u NR Srbiji.
Glasnik Sum. fakulteta 13, 1958.
17. P a r d e J.: Le monvement forestier a l'etranger Les tarife de cubage recants.
Revue forestiere Francaise 8, 1956.
18. P a r d e J.: Une notion plaine dlin teret; la heuteur dominante des
peuplements
forestiers. Revue forestiere francaise 8, 1956.
19. P r o d a n M.: llolzmesslehre. Frankfurt 1965.
20. P r o d a n M.: A Simplification of the Volume Tariff Systems. IAGOFS 1530/1.
21. R t z e l K.: Die Oberhhe als Hilf mittel fr die Forsteinrichtung. All. Forst
und Jagdz. 135, 1964.
22. S n e d e c o r B. G. and C o c h r a n C. W.: Statistical methods. Iowa State
University 1967.
23. S p u r r H. S.: Forest Inventory. New York 1962.
24. S e e r a n g g a d j i w a H. M.: The Applicability of Krenn's Mean Tree Tariff
for Volume Determination of Pinus merkusii in Indonesia. IUFRO 1967.
25. S v a l o v H. H.: Metodi scstavlenija tablic klassov boniteta. Lesnoe hozjajstvo
6, 1967.
26. u r i S.: Tabela drvnih masa. Mali um. teh. prirunik, Zagreb 1949.
27. T v e i t e B.: The realationship between mean height by Lorey's formula (Hi)
i some ather stand heithts in spruce and pine stands. Meddel. fra det Norske
skog. XXII (64).
28. W i e d e m a n n E.: ber die Vereinfachung der Hhenermittlung bei den
Vorratsausnahmen. Mitteilungen aus Forstwirtschaft und Forstwissenschaft,
Herausgegeben
von der Preussischen Landesforstverwaltung. Hannover 1936.
220

fa Simpozija cS umatSkag fakulteta u Qagcebu 1969. godine

UDK 634.0.383.1
DIMENZIONIRANJE KOLNIKIH KONSTRUKCIJA UMSKIH PUTEVA
Ing. NINOSLAV LOVRIC
1. UVOD
Promet umskim putevima mora udovoljavati svim uvjetima i potrebama
racionalnoga i suvremenog gospodarenja umama. Da bi se to postiglo, trebaju
se primjenjivati podesna i odgovarajua sredstva prometa umskog transporta.
Kao osnovno i nuno sredstvo moemo smatrati kvalitetan put kojega elementi,
tj. donji i gornji stroj uz odgovarajuu liniju puta trebaju omoguiti normalno
odvijanje prometa sa to manjim troenjem guma, potrokom goriva i maziva
te uz minimum trokova odravanja vozila i puta.
U naem izlaganju pozabavit emo se gornjim strojem puta, odnosno potrebom
dimenzioniranja kolnike konstrukcije gornjeg stroja kod umskih puteva.
Pitanju dimenzioniranja kolnike konstrukcije umskih puteva mora se
obratiti posebna panja budui da se veim dijelom odnosi na kamionske puteve
kao glavne prometnice kojima su povezani znatni trokovi izgradnje i odravanja
te trajne eksploatacije prometa. Jasno je prema tome da dimenzioniranje
kolnika ne predstavlja samo tehniki nego i ekonomski problem.
Nacrt pravila za dimenzioniranje kolovoznih konstrukcija propisuje di"
menzioniranje kolnikih konstrukcija javnih puteva, a time i sastavni dio
projektiranja
odnosno normativa kod njihova izvoenja. Meutim, obaveza za dimenzioniranje
kolnika umskih puteva ne postoji s obzirom na to da pripadaju
kategoriji javnih puteva lokalnog karaktera i specijalne namjene. S toga razloga
namjera mi je u ovom izlaganju upozoriti takoer i na neke koristi eventualne
primjene metode dimenzioniranja kolnike konstrukcije javnih puteva
na kamionske umske puteve. Ti putevi imaju neke specifine osebine u
usporedbi

s ostalim putevima javnog prometa koje se moraju uzeti u obzir prilikom

njihova dimenzioniranja. Pri odreivanju elemenata dimenzioniranja bit e
prikazan utjecaj tih e^menata na kolniku konstrukciju.
Redovno se u praksi kod projektiranja umskih puteva ne odreuju elementi
kolnike konstrukcije prema nekoj prezumtivnoj metodi dimenzioniranja,
nego se veinom u danim prilikama primjenjuje vie ustaljenih tipova, to
smatram da omoguuje ocjenu vrijednosti kvalitete kolnika na osnovu nekolicine
kriterija.
Za dimenzioniranje kolnikih konstrukcija javnih puteva stoji nam na ras"
polaganju veliki broj metoda. Nastale su uslijed raznovrsnosti i sloenosti
utjecajnih
faktora, a uzimaju se u obzir one koje nam obeaju optimalna rjeavanja.
Mogunost praktine upotrebe nekih metoda odnosno njihova izbora za
dimenzioniranje kolnike konstrukcije kamionskih umskih puteva prikazat e
se u ovom izlaganju prema uobiajenim nainima gradnje i obavljanja prometa
na umskim putevima. Pri tom e se obratiti panja na opravdanost odreenog
dimenzioniranja te dobivanje osnovnih podataka za raunsko odreivanje debljine
slojeva kolnike konstrukcije.
221
2. POTREBA ODNOSNO OPRAVDANOST PRIMJENE
DIMENZIONIRANJA KOLNIKE KONSTRUKCIJE
Da bi se opravdala upotreba primjene dimenzioniranja kolnika, smatram
da je u tom sluaju dovoljno uzeti u obzir dva elementa ekonomike umskog
transporta i to: utroak izgradnje kolnike konstrukcije te njezino stanje za
vrijeme eksploatacije puta.
Za izgradnju kolnike konstrukcije potrebno je utroiti znatna novana
sredstva u odnosu na ukupne izvedbene trokove. Da bi se bar donekle dobila
gruba orijentacija o visini utroka za spomenutu konstrukciju, donosim primjere
o utroku (i ostalim podacima) za izvedbu umskih puteva u 1969. g. na razliitim

podrujima (Tab. 1).

Iz podataka gornje tablice vidljivo je da su trokovi izvedbe kolnike konstrukcije
znatni, jer su preteni kod izgradnje gornjeg stroja. Razumljivo je da
u tablici navedeni procentualni iznosi odnosno izvedbeni trokovi variraju, to
mnogo ovisi o izboru sastavnih dijelova kolnike konstrukcije, terenskim kao
i ostalim utjecajnim faktorima. Namjerno su odabrani kao primjer kolnici od
tucanika koji se kod nas najee upotrebljavaju za izgradnju umskih puteva,
da bi se orijentacijski pokazao udio trokova kolnike konstrukcije u ukupnim
trokovima izgradnje kod uobiajene izvedbe. Kod skupocjenih kolnika (npr.
asfaltnih) spomenuti udio je jo vei. S obzirom na vrlo est sluaj da u izgradnji
umskih puteva kolnika konstrukcija iziskuje razmjerno vee izdatke, potrebno
joj je posvetiti veu panju prilikom projektiranja. Stoga treba upotrijebiti
odgovarajue metode za odreivanje dimenzija pojedinih elemenata kol"
nike konstrukcije. To nam takoer koristi u sluaju kad se kod projektiranja
primjenjuju tipovi kolnika iz nekog uputstva, jer nakon provjere uvjeta upotrebe
izabranog kolnika postoji mogunost ocjene njegove kvalitete za dane
prilike.
Kako je naprijed spomenuto, drugi utjecajni elemenat koji uvjetuje
dimenzioniranje
je stanje kolnike konstrukcije za vrijeme eksploatacije umskog
puta. O tom stanju kolnika ovise pretenim dijelom trokovi uzdravanja puta.
Dimenzioniranjem kolnika dobivaju se smjernice eksploatacije puta, to
omoguuje
smanjivanje trokova uzdravanja, odnosno zatite kolnika od negativnih
utjecaja. Kao primjer navodim da poznavanjem dozvoljene granine teine
optereenja
od prometnih motornih vozila postoji mogunost predvianja zatite
kolnike konstrukcije od destruktivnog djelovanja vozila s velikim osovinskim
optereenjem, odnosno smanjenja trokova uzdravanja puta.
Glavna prednost upotrebe pojedinih metoda dimenzioniranja kolnika to se

prema postojeim uvjetima dobivaju du cijele trase puta na pojedinim mjestima

odgovarajue debljine kolnike konstrukcije. Na taj nain izbjegava se
izvedba predimenzioniranih elemenata kolnike konstrukc 'je i time smanjuju
trokovi izgradnje umskih puteva.
Prije nego to pristupimo dimenzzioniranju kolnika nuno je odrediti potrebne
podatke koji slue kao osnova za proraun debljine kolnike konstrukcije.
3. PODACI POTREBNI ZA DIMENZIONIRANJE KOLNIKA
Zadatak kod dimenzioniranja kolnika je utvrditi njegove optimalne debljine,
odnosno debljine pojedinih slojeva kako ne bi nastale tetne deformacije
uslijed prometnog optereenja i ostalih utjecaja te tim postii trajnost kolnike
konstrukcije i sigurnost odvijanja umskog transporta. U tu svrhu potrebno je
222
223
prikupiti i ocijeniti sve podatke o postojeim utjecajima kao i ostalima koji
mogu nastupiti u toku eksploatacije umskog puta. Tako dobiveni podaci o svim
utjecajima omoguit e nam odgovarajui izbor kolnike konstrukcije i njezinih
elemenata (slojeva) kao i odreenu izvedbu fundiranja kolnika na donjem
stroju puta. Gornji se podaci odnose na sadanje i predvidivo optereenje od
prometnih vozila (tj. optereenje po kotau, intenzitet prometa, gustoa
prometa),
karakteristike ugraenog materijala u zemljani trup i kolniku konstrukciju,
na klimatske i hidroloke faktore te ostale utjecaje u danim prilikama.
Pojedine podatke prikupljamo i odabiremo prema potrebi na temelju koje
vrimo dimenzioniranje kolnika.
Kako je ve naprijed spomenuto, jedan od vanih podataka za dimenzioniranje
jest optereenje od prometnih odnosno motornih vozila. Ta optereenja
kao izvanjske sile uzrokuju naprezanja i deformacije u kolnikoj konstrukciji
i na njezinoj podlozi. U svrhu dimenzioniranja nuno je ustanoviti te deformacije
a s tim u vezi najvea optereenja jednog kotaa ili dvostrukog kotaa motornih

vozila, zatim veliina dodirne povrine kotaa i kolnika, tlak u pneumatiku

i njegov koeficijent te ostalo. To optereenje esto iznosi 4,5 pa i 5 tona po
kotau za motorna vozila na umskim putevima. Napominje se da maksimalno
dozvoljeno optereenje na javnim putevima iznosi 5 t po kotau (tj. 10 t po
osovini).
Dinamino djelovanje optereenja je utjecajnije od statikog optereenja,
a utvruje se uzimanjem u obzir prometnog optereenja (intenzitet prometa)
i gustoe prometa. Pri tome je potrebno obratiti panju i na strukturu prometa.
Kod umskih puteva redovno je u prometu malen broj tipova vozila za razliku
od javnog prometa gdje se pojavljuje mnogo razliitih tipova. Zbog toga je u
usporedbi s javnim cestama pojednostavnjeno dimenzioniranje umskih puteva.
Poto vozila veeg osovinskog optereenja zahtjevaju znatno deblje odnosno
skupocjenije kolnike konstrukcije, stoga je potrebno kod dimenzioniranja
obaviti izbor mjerodavnih proraunskih vozila na osnovu rauna rentabiliteta
izgradnje i eksploatacije puta.
Kod umskog transporta dugih sortimenata drva dolazi do upotrebe specijalnih
motornih vozila s povienim dinamikim djelovanjem. To djelovanje
uzima se u obzir prigodom prorauna na taj nain da se povea prometno
optereenje,
odnosno gustoa prometa.
Spomenuti elementi dimenzioniranja, tj. prometno optereenje i gustoa
prometa odredit e se prema podacima gospodarenja iz ureajnog elaborata za
gospodarsku jedinicu kroz koju prolazi put.
Prilikom dimenzioniranja mora se obratiti naroita panja na nosivost tla,
odnosno vrstou ugraenog materijala donjega i gornjeg stroja puta. S tim u
vezi potrebno je prikupiti i analizirati podatke o utjecajima o kojima ovisi
navedena
nosivost kao npr. geomehanike osebine ugraenog materijala, nain
izvedbe, klimatski i hidroloki uvjeti i drugo. Ve prilikom projektiranja potrebno
je odrediti kakav e biti utjecaj spomenutih i drugih faktora na izvedenu

gradnju kako ne bi dolo do nepovoljnih deformacija gornjega i donjeg

stroja. Nain na koji se ti utjecaji uzimaju u obzir prilikom dimenzioniranja
ovisi o primijenjenoj metodi. Postoji vie metoda za odreivanje spomenute
nosivosti
koje baziraju na odreenim terenskim i laboratorijskim pokusima (npr.
pokusi nosivosti krunom ploom i CBB-pokus*).
* Kalifornijski indeks nosivosti (California Bearing Ratio).
224
Napominje se da je nosivost tla jedan od osnovnih uvjeta za stabilnost donjeg
stroja, a ujedno i za ispravno dimenzioniranje kolnika.
Kod dimenzioniranja je vaan izbor kolnike konstrukcije. Tako se npr.
preporuuje primjena makadam-kolnika od tucanika i ljunka kao podloge jer
se njegovom ispravnom izgradnjom i odgovarajuim materijalom moe postii
kvalitetna kolnika konstrukcija. Meutim, zbog razornog djelovanja motornog
prometa, pod izvjesnim okolnostima, danas se rjee primijenjuje kolnika
konstrukcija
kamenom podlogom (telford) i to uglavnom na sporednim putevima.
Na osnovi izloenoga pristupit emo razmatranju nekih metoda prikladnih
za dimenzioniranje umskih puteva.
4. PRIMJENA METODE ZA DIMENZIONIRANJE
KOLNIKIH KONSTRUKCIJA UMSKIH PUTEVA
umski putevi su krajnji ogranci cesta javnog prometa specijalne namjene
i zbog toga pokazuju neke specifine prometne osebine kao npr.:
maleno prosjeno prometno optereenje, odnosno gustou prometa, pri
emu se promet odvija koncentrirano u kraim vremenskim razmacima
tokom godine;
jednolina struktura prometa, tj. u prometu se nalazi maleni broj tipova
motornih vozila (veinom najteih i najveih);
malene transportne brzine koje obino iznose od 15 (natovarena) do 50

km/sat (prazna motorna vozila).

jednosmjeran promet natovarenih motornih vozila.
Zbog navedenih specifinih osebina dobivamo kod dimenzioniranja kolnika
umskih puteva uslijed male gustoe optereenja tanje kolnike, a zbog jednoline
strukture prometa jednostavniji postupak kod dimenzioniranja.
Postoji veliki broj metoda za dimenzioniranje kolnikih konstrukcija jav~
nih puteva koje moemo primijeniti i kod odreivanja debljine kolnika umskih
puteva.
Po starijim metodama odreivale su se debljine kolnika prema nosivosti
donjeg stroja (posteljice) i osovinskog pritiska, dok se po novijim metodama
debljina kolnika rauna uzimanjem u obzir veeg broja utjecajnih faktora kao
npr. gustoa prometa i dr. Uspjeh praktine primjene pojedinih metoda bit e
to vei to se uzima u obzir vei broj parametara o kojima ovisi debljina kolnika
umskih puteva. Pri tome moramo nastojati da se odaberu to jednostavnije
metode koje ne zahtijevaju skupu opremu odnosno velike izdatke kod primjene.
Zbog toga smatram da bi bile prikladne slijedee metode: modificirana CBR
(Kentucky), vicarska metoda i metoda grupnog indeksa (s modifikacijom od
Aichhorna). Spomenute empirijske metode predviene su kod puteva javnog
prometa s fleksibilnim kolnikom i to za izradu investicijskih programa i idejnih
projekata.
Po modificiranoj metodi CBR (Kentucky) utjecajni faktori za odreivanje
debljine kolnika jesu: optereenje po kotau, nosivost donjeg stroja (iskazana
pomou CBR) te gustoa prometa s njegovom strukturom za izvjesni vremenski
period. Kao podloga za taj vremenski period moe sluiti vremenski razmak
za koji je sastavljen plan sjea gospodarskih jedinica. Prikladnost navedene
metode, primijenjene na umske puteve je u tome da uzima u raun strukturu
odnosno gustou prometa, to se ne smije zanemariti kod dimenzioniranja kolnika
umskih puteva.

225
vicarska metoda dimenzionira kolnik na osnovi nosivosti donjeg stroja
puta po CBR-metodi, zat'm dubine smrzavanja, hidrolokih prilika i opasnostima
na mraz. Spomenutu metodu uputno je primijeniti da bi se utvrdile potrebne
debljine kolnika u pogledu opasnosti tetnog djelovanja mraza. Smatram
da e se kolnici umskih puteva dimenzionirati samo u onim sluajevima
protiv tetnog djelovanja mraza kad nije potrebna prevelika debljina kolnika.
Takvo dimenzioniranje ipak je korisno provesti jer e posluiti kao upozorenje
da se moraju poduzeti zatitne mjere kod niskih temperatura, ukoliko zbog
materijalnih
izdataka nismo mogli dimenzionirati i s obzirom na taj utjecajni faktor.
Metoda grupnog indeksa ili Colorado-metoda s modifikacijom po Aichhornu
uzima kod dimenzioniranja u obzir osobine tla (grupni indeks), gustou prometa,
hidroloke prilike te dubinu djelovanja mraza. Kod ove metode rezultati
dimenzioniranja
odgovaraju praktinoj primjeni osim kod nepovoljnih klimatskih
prilika i jaeg djelovanja mraza. S toga razloga je prof. Aichhorn tu ameriku
metodu adaptirao za evropske prilike. Postupak kod primjene spomenute me"
tode je jednostavan isto kao i potrebna oprema. Nedostatak tog postupka je u
tome to se ne uzimaju u obzir kvalitete materijala u noseim slojevima kolnika.
Premda su rezultati koji se odnose na debljinu kolnika aproksimativni, ipak je
ta metoda upotrebljiva za dimenzioniranje kolnika umskih puteva jer se na
temelju te metode dobivaju bar orijentacijski podaci.
Razumljivo je da se mogu primijeniti i ostale metode koje su u upotrebi
kod javnih puteva za izradu glavnih projekata odnosno njihove izvedbe. Pri
primjeni tih metoda za kolnike umskih puteva imaju prednost one metode kod
kojih pored ostalih faktora dolaze do izraaja i specifini faktori umskih puteva.
S toga razloga meu ostalim u ehoslovakoj J. Bene na osnovi
ispitivanja preporuuje primjenu metode prof. Ivanova za dimenzioniranje javnih

puteva prigodom dimenzioniranja kolnika umskih puteva. Ta je metoda

takoer pogodna i za proraun ojaanja postojeih kolnika, pa se i zbog toga
preporuuje, s obzirom da se kod nas esto vre rekonstrukcije umskih puteva
animalne sprege na motorizirani promet, kojom prilikom nastaje potreba ojaanja
kolnike konstrukcije. Kod navedene metode se pretpostavlja da su deformacije
elastine kao i da se uzima u obzir zakonitost rasprostiranja tlaka,
ovisno o dubini slojeva. Dozvoljene granine deformacije iznose od 0,85 cm (za
asfalt-betonski zastor) do 1,8 cm (za ljunkoviti materijal), a njihova veliina
ovisi o gustoi prometa, njegovoj strukturi, nosivosti tla ili graevinskog
materijala
u kolnikoj konstrukciji. Nosivost tla u kolnikoj konstrukciji odnosno
modul deformacije utvruje se pomou pokusa s krutom okruglom ploom.
Kod provedbe dimenzioniranja kolnika umskih puteva bilo bi korisno upotrijebiti
bar dvije metode kako bi se dobili usporedivi rezultati.
Prednost primjene metoda dimenzioniranja je i u tome, to daju ekonomsku
podlogu za analizu i ocjenu upotrebe pojedinih vrsta kolnika. Pri toj ana"
lizi imaju utjecaja pored ostalih i takvi faktori koji se moraju unaprijed
predvidjeti za neki vremenski period na osnovi postojeih prilika kao npr. gustoa
prometa i njegova struktura. Ako se kod takve prognoze uzme preveliki
koeficijent sigurnosti, dobivamo predimenzionirane kolnike konstrukcije koje
iziskuju nepotrebne izdatke. U obrnutom sluaju kod preniskog dimenzioniranja
dolazi do destruktivnog djelovanja prometnih vozila i oteenja kolnika.
226
Kod svakoga graevinskog objekta postoje tri razvojne faze: projektiranje,
izvedba te eksploatacija objekta. Dimenzioniranje kolnike konstrukcije dolazi
do izraaja u sve tri faze. Tom prilikom potrebno je upozoriti na ulogu
dimenzioniranja
kolnike konstrukcije kod sastava plana eksploatacije nekoga umskog
puta odnosno putne mree. U gospodarskoj osnovi svake gospodarske jedinice

smatram da je potrebno pored ostalih priloga koji se odnose na putnu

mreu izraditi i plan eksploatacije umskih puteva. Kao podloga za sastav
takvog plana uz ostale podatke posluit e i podaci dobiveni na temelju
dimenzioniranja kolnika, odnosno katastra nosivosti kolnike konstrukcije umskih
putova. Pri sastavu spomenutog plana u pogledu odvijanja prometa treba
imati u vidu i slijedee:
ne dozvoliti vozilima javnog prometa upotrebu umskih puteva za proraunom
nepredviena teretna vozila;
predvidjeti zatitne mjere protiv tetnog djelovanja mraza;
kontrolirati teinu osovinskog optereenja prometnih vozila.
U pogledu drugo spomenute take napominjem da su vrlo vane zatitne
mjere jer se veoma esto izvode umski putevi od lokalnog materijala slabe
kvalitete, a osim toga se rijetko dimenzioniraju protiv tetnog djelovanja mraza.
Tako izraen eksploatacijski plan putne mree kao prilog gospodarskoj os~
novi bit e garancija da e se voditi briga o odvijanju prometa, kako to zahtijevaju
gospodarske i ostale prilike za koje je kolnik dimenzioniran.
5. ZAKLJUAK
Dimenzioniranje kolnika umskih puteva potrebno je s tehnikog gledita
zbog toga to emo primjenom razliitih metoda dobiti raunsku podlogu za
projektiranje, izvedbu i eksploataciju umskih puteva. Meutim, dimenzioniranje
kolnike konstrukcije nije samo potrebno s tehnikog nego i s ekonomskog
gledita jer se na taj nain omoguuje izvedba kolnika optimalne debljine,
a time postiu znatne utede odnosno ekonomski efekt.
Analize navedenih utjecajnih faktora pokazuju da se kod izbora odnosno
primjene pojedinih metoda mora obratiti posebna panja na specifine osebine
umskih puteva.
Prigodom primjene pojedinih metoda dimenzioniranja potrebna je odgovarajua
oprema i organizacija za izvedbu, struni nadzor, laboratorii i dr. To

e iziskivati vee materijalne izdatke, koji su opravdani ako se imaju u vidu

oekivane ekonomsko-tehnike koristi.
Smatra se da je uputnije dimenzionirati barem kolnike glavnih kamionskih
umskih puteva prema nekim suvremenim metodama, nego li uzimati njihove
debljine samo na osnovi praktine subjektivne ocjene.
U izlaganju se ukazuje i na potrebu izrade plana eksploatacije umskih puteva
odnosno putne mree kao priloga gospodarske osnove, kako bi se omoguila
i praktina verifikacija izvedenog dimenzioniranja. Time bi se dobili dragocjeni
podaci za budua projektiranja umskih puteva, a ujedno i zatitili putevi od
unitenja zbog eventualnog nepropisnog odvijanja prometa i njegove nepravilne
eksploatacije.
Primjedba: Na osnovu ovog rada odrano je predavanje dne 15. XII 1969. na
Simpoziju koji je organizirao umarski fakultet u Zagrebu povodom proslave
njegove 50-godinjice.
227
LITERATURA
1. B e n e J.: Dimensovani vozovek lesnich est, Lesnicky asopis, r. 1963, 1.
2. D u k i .: Projektovanje i graenje putova II deo, Beograd 1960.
3. J e l i i VI.: Razmatranje otvorenosti optimalne mree umskih komunikacija
u uslovima mehanizacije radova u gospodarskoj jedinici Staretina Golija
IP ator Glamo.
4. N e u m a n n : Der neuzeitliche Strassenbau, vierte Auflage, Springer, Berlin
1950.
5. Jugoslavensko drutvo za putove: Nacrt pravila za dimenzioniranje kolovoznih
konstrukcija i teoriske i iskustvene podloge za izradu istih, Beograd 1967.
Zusammenfassung
In den Auslegungen des Autors wurde hingewiesen auf die Notwendigkeit und
Rechtfertigung der Dimensionierung der Fahrbahnkonstruktion der Waldwege
vom

konomischen und technischen Standpunkt aus, obwohl solche Wege spezieller

Bestimmung
sind, fr die keine Dimensionierung vorgeschrieben ist. In diesem
Zusammenhang
werden alle fr die Bemessung notwendigen Daten analysiert und besondere
Aufmerksamkeit den Angaben geschenkt, die sich von denjenigen der
ffentlichen
Wege unterscheiden.
Fr di Bestimmung der Fahrbahndicke der Waldwege werden einige Methoden
der Dimensionierung der Fahrbahnkonstruktion der ffentlicher Wege empfohlen,
und zwar solche Methoden, die einfach sind und keine kostspielige Ausrstung
bzw.
grosse Konstenaufwnde bei der Ausfhrung fordern.
Um die Dimensionierungsangaben der Fahrbahnkonstruktion in der Praxis
vorteilhaft
anzuwenden, wird vom Autor die Ausarbeitung eines Exploitationsplans der
Waldwege als Anlage zum Wirtschaftsplan vorgeschlagen. Durch einen solchen
Plan
wrde Sorge fr den Verlauf des Verkehrs gemss Bedingungen getragen, wie
dies
durch die Kalkulation der Dimensionierung der Fahrbahnkonstruktion vorgesehen
ist. Dadurch wrden die Waldwege vor den Zerstrungen des
unvorschriftmssigen
Verkehrs und vor unregelmssiger Exploitation geschtzt.
228
aktualna problematika
UDK 634.0.416.1:634.0.161.31:634.0.174.7 Abies alba Mill.
KAKO UTVRDITI POSTOTAK SMANJENJA ASIMILACIJSKE POVRINE
U ZARAENIM JELOVIM UMAMA?
Prof. r DUAN KLEPAC (Zagreb)
U mnogim naim jelovim umama moe se vidjeti da neka jelova stabla
imaju oteenu kronju. U stvari radi se o tome da su neke grane a ponegdje i

po itava stabla izgubila iglice. To se pripisuje razliitim tetnicima od kojih

su najzapaenije ove vrste:
Argyresthia fundela F. R. moljac jelinih iglica;
Epiblema (syn. Epinotia) nigricana H. S. savija jelinih pupova;
Argyresthia illuminatella F. R. (Tinea Blastodere Bergiella Ratz.) moljac
jelinih pupova;
Cacoecia (syn. Choristoneura) murinana H. B. crnoglavi savija jelinih
izbojaka;
Semasia (Zeiraphera rufimitrana H. S.) crvenoglavi savija jelinih izbojaka;
Sernasia (Zeiraphera) subsequana Hw. savija jelinih iglica. (K. O p a l i k i , 1970.)
Ti su tetnici unitili negdje vie negdje manje jelovih pupova, izbojaka i
iglica pa se ve poduzimaju vrlo uspjene akcije ne samo za suzbijanje tih tet"
nika nego i uope za spreavanje suenja jelovih uma, jer je neminovno, da se
jelova stabla, koja su izgubila preko 60l0/o iglica moraju osuiti (A n d r o i
1969.). Tu se prema tome namee pitanje odreivanja stupnja ili postotka
smanjenja iglica. Jasno je, da bi bilo dobro primjenjivati jedinstvene kriterije
pri utvrivanju postotka smanjenja asimilacijske povrine kao to je S p a i
(1968.) predloio jedinstveni nain utvrivanja postotka zaraze jelovim moljcem.
No postotak zaraze je jedan fenomen a postotak smanjenja asimilacijske povrine
je druga stvar. Naravno, da izmeu tih dviju veliina postoji korelacija,
jer je smanjenje asimilacijske povrine direktna posljedica napada jelovog
moljca i ostalih naprijed spomenutih tetnika. Putajui po strani prvi fenomen,
ograniit emo se ovdje na to kako utvrditi postotak smanjenja asimilacijske
povrine. Da bi barem donekle uklonio subjektivnost pri utvrivanju postotka
smanjenja asimilacijske povrine, predlaem jedan postupak koji u opisati i
demonstrirati na jednom primjeru.
Objekt za demonstraciju nalazi se u fakultetskoj umi Zalesini. To je odsjek

VII, 4, b, zvan Tuki Laz u povrini od 21,00 ha iste jelove ume koja je ve
u nekoliko navrata opisana u naim umarskim publikacijama (Glasnik za umske
pokuse br. 11/1953. i umarski list br. 23/1954.) iz kojih se vidi da se ovdje
radi o jelovoj acidofilnoj umi (Abieto Blechnetum, Horvat) koja je
svojevremeno
bila zdrava, lijepa i produktivna. Nedavno sam u njoj primijetio da pojedine
jele imaju tu i tamo po koju suhu granu ili da na po kojoj grani ili granici
nema iglica. Ipak veina stabala je zdrava bez ikakovih oteenja. Tu i tamo
moe se nai i po koje suho jelovo stablo bez ijedne iglice. Na oko je vrlo
Ovaj je rad financijski omoguio Institut za umarska istraivanja SRH.
229
teko procijeniti postotak smanjenja asimilacijske povrine. Jasno je da se ovdje
ne radi o vrlo velikom smanjenju asimilacijske povrine, ali je ipak neizvjesno
i nesigurno brzom procjenom na preac utvrditi postotak smanjenja iglica u toj
sastojini. Zato sam pristupio mjerenju i observaciji. U odsjeku VII, 4, b, poloene
su po principu sluajnosti 3 primjerne pruge, irine od 10 metara, s ukupnom,
duljinom od 1000 metara, to e rei 1 ha ili po prilici 5% od ukupne povrine
odsjeka. Na tim prugama mjereni su prsni promjeri svih stabala iznad taksacijske
granice od 10 cm. No pored toga d a l e k o z o r o m su motrene kronje
svakog izmjerenog stabla i pritom je ocjenjivan gubitak iglica u postocima
od 0 do 100, gdje 0 znai zdravo stablo a 100 znai suho jelovo stablo bez iglica;
10% znai da je uniteno 10% iglica odnosno da sadanja asimilacijska povrTabcLa 1
r^
0
-IO
20
30
40

50
60
70
O
30
100
r
r
A
Vi
12,5
III
I I
I
II
I
-M
11,6
2 ,*
M,0
5 u m a r i ja
17,5
Kl HUK
III
I
17
16,5
0.5

2,3
2 2,5
m nm
H
16
15,5
,5
3.1
Zat
27,5
UM itlriti Imffll
mm
i
25
2 4,0
1,0
h,0
esina
32,5
* m ni
M im i
H
30
2 7,3
2,1
70
odi
37,5

i Uli
IH Ml
Uli
2<t
22,1
1,3
2,3
eL: VII 4 b
42,5
Uli Uli uu
1*1 trn (Ft
mi mm i
ni
10
3 7,6
2 ,*
6 ,0
47,5
Lili liU UU
Ftrf iTtl ml
i i
m
ni
i
57
2,2,6
<i,<r
io,a

(Tu
52,5
i II
Uli uii iui
m Iffl Kl
II I
I
I
34
3 0 ,8
3,2
9,*
ki Laz) Mjereno: 1'
57,5
i III
II
1
11
10,5
0,5
1 ,5
6 2,5
Ml 1
m
i
i
13
-11,

1,2
3,2
67,5
iHl i
II
e
7 .8
0 ,2
2 ,5
72,5
U
I
I
7
6,7
0,3
1,x
. 5.13 6 9.
77 5
II
2
2
0
0
82,5
I
1
1

0
0
r
-(43
-100
25
7
1
3
2 73
2 5 8*
Z". 6
738
Obr 1 x 113=1<|3,0
0,3 x ^ 0 0 = 30,0
0,8 x 25 = 20,0
0,7 x 7 = Vs
05 X 1 = 0 5
ST 258,<,
273
2 5 8,1 pz z 0 ' 6 . i o o = 7 4 Ji
273
Primjerne pruoe :
Duina: 1000 m
irina : 10 m
Povrina: 1 ha
D= prsni promjer stabLa.
J<= postotak smanjenja. kroSnje iboa napada jelovoo molira

ina iznosi 0,9 u odnosu na punu kronju, 20% znai da je uniteno 20% iglica
itd. Za tu svrhu konstruirao sam posebni manual u formi tabele 1. Iz te se tabele
vidi postotak smanjenja asimilacijske povrine. Od ukupno 279 stabala/ha
ima
s neotenom kronjom 143 stabla
sa 10% smanjenom asimilacijskom povrinom 100
sa 20% 25
sa 30% 7
sa 50% 1
sa 100% 3
UKUPNO: 279
230
Ovo se moe napisati i na ovaj nain:
1 X 143 =
0,9 X 100 =
0,8 X 25 =
0,7 X 7 =
0,5 X 1 =
143
90,0
20,0
4,9
0,5
Ukupno: 258,4
Brojka od 258,4 znai sadanje stanje asimilacijske povrine. Ako to stanje
usporedimo sa stanjem prije oteenja (279), dobit emo razliku od 20,6. Ta raz~
lika nam daje podatak o smanjenju asimilacijske povrine, koji u postocima
20,6

iznosi: . 100 = 7,4%.

279
To znai da je u istraivanoj sastojini asimilacijska povrina smanjena za
7,4%. Na analogan nain dobili smo postotke smanjenja asimilacijske povrine
u pojedinim debljinskim stepenicam kako slijedi:
D 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5
% 17 2,9 3,1 4,0 7,0 7,9 8,2 10,8 6,6 4,5 9,2 2,5 4,2 0 0
Po istom postupku utvrdili smo postotak smanjenja asimilacijske povrine
u cijeloj gospodarskoj jedinici Belevine umarije Zalesina. Dobili smo podatke
koji su prikazani u tabeli 2.
umsskk i pre
VII, 1
VII, 1
VII, 1
VII, 1
VII, 1
VII, 1
VII, 2
VII, 2
VII, 2
VII, 3
VII, 3
vn, 3
VII, 4
VII, 4
VII, 4
ijel Odjel
a

b
c
d
e
f
a
b
c
a
b
c
a
b
c
Ukupno:
Povrina
ha
11,3
21,5
19,7
23,2
8,7
18,4
22,4
25,0
22,1
17,6
18,6

18,1
12,7
21,0
11,2
271,15
Smanjenje asimilacijske
povrine u %
6
7
5
10
5
7
7
7
8
7

7
13
7
8
Na stalnim pokusnim plohama gdje su sva stabla numerirana, moe se utvrditi
postotak gubitka asimilacijske povrine na isti nain. Uzeli smo u razma231
tranje pokusnu plohu u Sungerskom Lugu, gdje na povrini od 1 ha ima 300
stabala. Po istom postupku smo utvrdili da je stanje (22. V 1969.) ovakovo:
50

16
13
5
1
1
300
stabala

stabala
zdravih stabala s neoteenom kronjom ima 214
sa 5% smanjenom asimilacijskom povrinom ima
sa 10%
sa 15%
sa 20%
sa 25%
sa 30%
Ukupno:
Iz ovih se podataka moe izraunati da se na pokusnoj plohi Sungerski Lug
radi o smanjenju asimilacijske povrine od 5%. Ovo je primjer neznatnog
oteenja.
U takvom sluaju treba ocjenjivanje gubitka iglice procjenjivati u % od
05, od 510, od 1015 itd.
Na drugoj stalnoj pokusnoj plohi u Belevinama utvrdili smo postotak smanjenja
asimilacijske povrine u iznosu od 10.
Postavlja se pitanje emu nam slue takvi podaci. Odgovor se nazire tako

rei sam od sebe. Na temelju podataka o smanjenju asimilacijske povrine jelovih

uma po odjelima i gospodarskim jedinicama imat e operativa vrstu
dokumentaciju
o oteenju koje su jelov moljac i ostali tetnici prouzrokovali. Na
temelju takve dokumentacije moe se napraviti plan za neposrednu akciju u
pogledu zatite i umsko-uzgojnog tretmana. Istovremeno e nauka imati takoer
vrstu osnovicu da istrai korelaciju izmeu smanjenja asimilacijskog aparata
i gubitka prirasta. To e se moi dobro izvriti na stalnim pokusnim plohama
gdje su sva stabla numerirana i za koje postoje podaci o njihovom individualnom
prirastu a od sada imamo podatke i o postotku gubitka iglica. Pored
toga moi emo sa vie sigurnosti pratiti da li oteenja kronje dalje napreduju,
da li se kronje oporavljaju, koji postotak gubitka iglica je kritian, kakve
intervencije su korisne itd. itd.
LITERATURA
A n d r o i M.: Vanost poznavanja gustoe populacije i njeno odreivanje kod
borova
etnjaka, umarski List br. 910, str. 320323, 1969. god.
A n d r o i M. i K l e p a c D.: Problem suenja jele u Gorskom Kotaru, Lici i
Sloveniji,
umarski List br. 12, str. 113, 1969. god.
O p a l i k i K.: Mineri i defolijateri jele i njihovo uee u procesu suenja
sastojine
jele, umarski List br. 34, str. 6984, 1970. god.
Sp a i I.: Neka ekoloka opaanja i rezultati suzbijanja moljca jelinih iglica
(Argyresthia
funella F. R.), umarski List br. 56, str. 165189, 1968. godina.
S p a i I.: Stanje zaraze i'suzbijanje moljca jelinih iglica (Argyresthia funella F.
R.) u 1969. godini, um. List br. 1112, str. 387397, 1969. god.
232
U DK 634.0.221.4:634.0.611 .614:634.0.654

ULOGA OMJERA SMJESE U ODREIVANJU SMJERNICA GOSPODARENJA

(ODNOSNO ODREIVANJE ETATA) POMOU TABELA NORMALNIH MASA
U PREBORNIM UMAMA (Fagetum dbietetosum croat. Horv.)
Ing. ZVONIMIR TOMAC, Rijeka
Omjer smjese smatra se u prebirnoj mjeovitoj umi znaajnim pokazateljem
bioloke i ekonomske ravnotee kako normalne tako i stvarne mase, odnosno
pokazateljem optimalnosti umske proizvodnje.
O normalnoj (minimalnoj, optimalnoj . . .) zalihi prebirnih uma pisano je,
te je vie autora fiksiralo zalihe, koje se meusobno malo razlikuju, uhodane
su, teorija i praksa ih priznaju i primjenjuju, te su one osnova svim ureajno
gospodarskim propisima. Meutim izrauni su vreni za iste sastojine jele
ili bukve. U prirodi postoje preteno mjeovite ume (Fagetum abietetosum), te
se odmah problem primjene (upotrebe) tih normala oblikuje u tri komponente.
zaliha kao takova u mjeovitoj umi za svaku pojedinu vrstu
odnos iste (zalihe jedne vrste) prema drugoj (zalihi druge vrste) definiran
pojmom omjer smjese
prikladni klju za primjenu podataka iz postojeih tabela istih sastojina,
na mjeovite sastojine.
Razmotriti e se ba trea komponenta: problem upotrebe tablica normala
istih sastojina na mjeovite ume za koje se do sada primjenjuju tablice istih
satojina, reducirane omjerom smjese, te e se dati neke primjedbe na taj
postupak.
Tablice se obino ablonski primjenjuju i za mjeovite ume jela sa bukvom
te su na tom poslu taksatori poodavno uoili da jednostavni linearno
obraunati omjer smjese faktine sastojine i njegova primjena kao kljua za
tablice istih sastojina ne daju pouzdan poetni i poeljni podatak na kojemu
bi se moglo graditi smjernice za gospodarenje i odreivati etate.
Primjer:
U dvjema odjelima mjeovitih sastojina (jele II boniteta sa bukvom III boniteta)

odjel:
a. ima zalihu jele 370 i bukve 130 svega 500 m2 pa je omjer smjese 0,7 : 0,3
b. ima zalihu jele 180 i bukve 80 svega 260 m3 pa je omjer smjese 0,7 : 0,3
Smatra se da je u mjeovitim sastojinama (preborni oblik Fagetum abietetosum)
poeljan optimalni omjer smjese. (Spominje se upravo 0,7 : 0,3). Meutim
k o j i omjer smjese izraen apsolutnim veliinama zalihe pojedine vrste?
Tim pitanjem se upravo otvara predmetna diskusija, to jest da li je elemenat
koji ocrtava pouzdano traenu veliinu omjer smjese ili k o e f i c i j e n a t optimalnosti?
Kako je druga komponenta normale, veliina zalihe, to se pitamo koliko
je zaliha odjela a. odnosno b. normalna, te kakove treba predvidjeti za
gospodarenje
smjernice da bi masa tih odjela bila i u budue optimalna po veliini
i po meusobnom odnosu. Obiavalo se za ustanovljeni omjer smjese, otitati
233
zalihe u tabelama, na primjer u naem sluaju za jelu 0,7 (II. bon), te za bukvu
0,3 (III. bon):
jele 339 m3 i bukve 86 m3 svega 425 m3
i te podatke kao normalu upisati u smjernicama gospodarenja kao poeljni
cilj u obim odjelima.
(Trenutano se isputa iz diskusije potreba eventualne postupinosti do
postizanja cilja u naim odjelima.)
Nakon izgospoarenja, na primjer, tano jele 339 m3 i bukve 86 m3 izraunalo
se da je to u stvari poluen omjer smjese jele 0,8: bukve 0,2 . . .!? pa se
postavljalo
pitanje u emu je greka, jer nakon to se tono poluio postavljeni
cilj gospodarenja postavljen omjerom smjese 0,7 : 0,3 (zaliha jele 339 i bukve 86)
ustanovilo se da je to omjer smjese 0,8 : 0,2, a za o v a j odnos da je normala
jele 388 i bukve 57. U naem sluaju to je naroito nezgodno za a. odjel gdje

smo poetno imali jele 370 m3, smanjili na 339 m3, a sada ustanovili da stvarno
trebamo 388 m3.
U stvari iz tabele oitane mase 0,7 od iste normale 485 (za jelu) i 0,3 od
iste normale 287 (za bukvu) je stvarno 339 i 86, koje ali u meusobnom odnosu
ne stoje kao 0,7 : 0,3 nego kao 0,8 : 0,2.
Upozorenje da u postupku neto nije u redu oito se pokazalo, kad se traila
normala na primjer za sastojinu u kojoj su faktine mase zastupljenih vrsta
upravo tolike da im je omjer smjese 0,5 (na pr. Jele II . . . 180 m3): 0,5 (na pr.
bukva III . . . 180 m3). Po uobiajenom postupku za t a j omjer (0,5 : 0,5) u tabeli
oitala se normala jele 243 i bukve 144, te se ustanovilo da te normale
proistiue iz omjera 0,5 : 0,5 nemaju odnos 0,5 : 0,5 nego 0,6 : 0,4.
Iskazavi omjer smjese (0,7 : 0,3) u navedenom a. i b. odjelu moemo se
zavaravati s pomilju da je izgospodaren relativni uzgojni optimum, meutim
brojke za odjele a. i b. usporeene s tabelama normala pokazuju oito da to
nije postignuto niti u apsolutnom, a niti u relativnom odnosu, jer je faktino
izgospodareno, izraeno k o e f i c i j e n t o m optimalnosti u konkretnom
sluaju
u:
odjelu a. jele 0,8 i bukve 0,5 svega 1,3
odjelu b. jele 0,4 i bukve 0,3 svega 0,7
normalne mase. Oito i bjelodano je u odjelu a. previe zalihe kako jele (za 0,1
ili 10%) tako i bukve (za 0,2 ili 20%), jer to pokazuju imenovani koeficijenti.
U odjelu b. postoji manjak samo kod jele jer umjesto optimalnih 0,7 ima stvarnih
0,4, a bukva je u optimali (ima je naime 0,3).
2. primjer (Klepac, Ureivanje str. 299, 301)
Ako je u Kupjakom vrhu n o r m a l n a zaliha jele 300 m3 s bukvom
70 m3 onda je tu omjer smjese 0,81 (jele) : 0,19 (bukve). U tabelama, ali za
omjer
0,81 (jele) : 0,19 (bukve oboje po III bonitetu) je normalna zaliha 285 (jele)

i 57 (bukve). Prema tome iz istih podataka i istih tabela dvije razliite normale.
No ako za iskazane normalne mase (300 jele i 70 bukve) izraunamo
k o e f i c i j e n t e optimalnosti oni su 0,85 za jelu i 0,25 za bukvu, pa u
tabelama
za te k o e f i c i j e n t e o p t i m a l n o s t i izvadimo normale onda su
one opet 300 jele i 70 bukve. D a k l e o b o s t r a n o j e d n o z n a n o.
U ovom sluaju ako su 0,85 i 0,25 koeficijenti onda nije neprirodno, niti
greka, .to njihov zbro jnije 1,0, te se tu jednostavno moe uklopiti postavka
234
da se u ivotni prostor normalne mase jele moe jo uklopiti 10% bukve, odnosno
da bude normalni koeficijenat optimalnosti za mjeovite preborne sastojine
(odnosno normalna masa) za:
bukvu = 1,0 koef. optimal, jele + 0,1
= 1,1 koef. optimal, jele
jelu = 1,1 koef. optimal, bukve.
Kod omjera smjese nikad uma ne moe biti preko 1,0 dok kod koeficijenta
optimalnosti to moe, pa je to lake postojee stanje komparirati sa normalom,
usmjeravati i prilagoavati na bazi raunske podloge bliem cilju, unapred od"
redivi mogui pomak.
Primjer 3.
Normala mjeovitih uma gdje je jela II boniteta, a bukva III bon. konstruirana
pomou normala istih sastojina (jela 485 m3, bukva 287 m3) za slijedee
koeficijente ima masu i omjer smjese kako slijedi:
:oef
K,
icijent
= 0,4
0,5
0,6

jela
masa
194
243
291
omj er smjese
0,5
0,6
0,7
koeficijent
K2 = = 0,6
0,5
0,4
bukva
masa
172
144
115
omj er smjese
0,5
0,4
0,3
Prema tome omjeri smjese nisu identine veliine koeficijentima.
Predoimo li si ponovno na koliko razliit nain i pomou koliko razliitih
veliina se do njih dolo, onda je razumljivo i jasno da su to dvije razliite veliine
i dva razliita pojma.
Teorija je obradila normale istih sastojina (smjesa 1,0).
Uz pretpostavku da su naravne mjeovite sastojine u stvari smjesa povoljnih

dijelova istih sastojina (uee smjesa izmeu 0,0 do 1,0) pokualo se

normalu mjeovitih sastojina konstruirati diskusijom jednadbe:
S = Ki A + K2 B + . . . (1)
Ki, K> = koeficijent (krivo poistovjeen s omjerom smjese)
A, B = normalna preborna ista sastojina pojedinih vrsta (masa)
S = normalna preborna mjeovita sastojina (masa)
U toj jednadbi koeficijenti Ki, K2 . . . mogu stajati u povoljnom meusobnom
odnosu, ali njihov zbroj (Ki + K2 + . . .) mora biti priblino 1,0, te
prema tome apsolutne veliine pojedinog koeficijenta se uvijek kreu meu
pozitivnim vrijednostima od 0,0 do oko 1,0, a svi se opet zajedno dopunjavaju
do sumarne vrijednosti koja je danas za nae ume rijetko iznad 1,0. (U sluaju
kad suma koeficijenata, osim jednoga, imade vrijednost 0,0 uma poprima oblik
iste sastojine, a kad je suma svih koeficijenata 0,0 onda ume nema.)
Dakle do normala mjeovitih uma se dolo diskusijom normala istih uma
pomou k o e f i c i j e n a t a za svaku vrstu, te sumiranjem istih
diskutiranih veliina za ukupnu drvnu zalihu normale (a ne pomou omjera
smjese). (Omjer smjese uzimamo obino da je relativna veliina koja pokazuje
u kojem omjeru relativnom odnosu stoje pojedine zastupljene iste sastojine
u konkretnoj mjeovitoj umi po broju stabala, temeljnici, a najee
samo masi).
235
Mijeanjem sasvim drugo znane veliine (drugog pojma) omjera smjese
u raunu normala za faktine sastojine naravno da dolazimo do krivih
usporedbenih vrijednosti.
Zbog toga sam predloio da se pojam omjera smjese razlui od pojma
koeficijenta optimalnosti (kako sam nazvao taj koeficijenat).
U praksi treba konfrontirati ove dvije jednadbe:
V = T(j) + U(b) + . . . (2)

S = Ki A(j) + K2 B(b) + . . . (3)

V = stvarna mjeovita sastojina
T, U = variabilna faktina masa pojedinih vrsta u mjeov. sastojinama
(j) = jela
(b) = bukva
S = normalna mjeovita sastojina
A, B = fiksna normalna masa pojedinih vrsta u istim prebornim sasto"
jinama
Ki, K2 = koeficijenti optimalnosti (normaliteta)
odnosno treba ustanoviti koliko je stvarna uma bliska normalnoj.
Obiavalo se iz jednadbe (2) izraunati omjer smjese (c) i to:
T
za o- (jela) = . . . . (4)
V
U
o- (bukva) = . . . . (5)
V
te istoga poistovjeivati sa koeficijentom pomou kojega je sastavljena tablica
normala za mjeovite ume.
Meutim nakon konfrontacije jednadbi (2) i (3) moe se normalitet parcijalno
istraivani (po svakoj vrsti):
to jest za jelu koliko je:
T
iz (2) jedu. T(j) jednako Ki A(j), a odavde Ki = (6)
A
odnosno za bukvu
U
U(b) => K2 B(b), a odavde K2 = . . . (7)

B
T
Iz jednadbe (4) 0" = odnosno T = ff V vidimo da ne postoji nikakva
V
veza sa normalom, odnosno tabelama. Formula upravo kae samo openito da
je stvarna masa dotine vrste dio ukupne mase mjeovite sastojine.
T
Iz jednadbe (6) Ki = odnosno T = Ki A vidimo da je veza sa normaA
lom, odnosno sa tabelama uspostavljena. Formula upravo kae da je stvarna
masa dotine vrste u sastojini neki dio normale.
236
U tabelama su iskazani takvi dijelovi normala. Treba samo ustanoviti kojem
broju iz tabela je stvarna masa najblia, te po tome istovremeno ustanoviti
kojem K taj naeni broj pripada, pa taj K pokazuje stanje normaliteta
dotine sastojine za jednu vrstu. Za drugu vrstu postupak je analogan.
Dakle koeficijenti su ti koji pokazuju stanje normaliteta. Zato treba raunati
te koeficijente, jer su oni ujedno klju ulaza u date tabele normala istih
sastojina za primjenu na mjeovite. Koeficijenti se raunaju pomou stvarne
mase dotine vrste i normale te vrste, a ne pomou stvarne mase i ukupne mase
sastojine kao omjer smjese. [Usporedi formule (4) i (6), odnosno (5) i (7)].
DISKUSIJA
Kad bi se umjesto uobiajenog omjera smjese (koji je za odreenu namjenu
sasvim neprikladna veliina) upotrebio u raunu koeficijenat optimalnosti,
obraun bi odmah pokazivao jednostavno i brzo koliko je stvarna masa bliska
ili daleka od normale, te u kojoj vrsti i kolika je razlika, pa u kojem smjeru je
treba korigirati odnosno kretati.
Tako bi se meu naim taksacionim elementima pojavio novi: KOEFICIJENAT

OPTIMALNOSTI a isti bi umjesto omjera smjese sluio kao klju u tabele

istih normala, a osim toga i kao putokaz u formiranju cilja i smjernica
gospodarenja.
Trebalo bi prema tome u S. 1. 56/1963 u tabeli br. 3 navedeni omjer
smjese shvatiti kao koeficijenat optimalnosti. Taj ispravak je tehniki formalan,
no on u stvari ima sutinski razliitu sadrinu i na drugi se nain do njega
dolazi nego do omjera smjese. U stvari iskazani omjer smjese nije niti izraunat
pomou faktine smjese, pa prema tome nije niti omjer smjese.
Tim predloenim koeficijentom optimalnosti svodi se zapravo faktina
masa na zajedniki nazivnik sa optimalom iz tabela, te su istom sada usporedive
te dvije veliine.
Koeficijenat optimalnosti tako postaje jednostavan klju za upotrebu datih
tabela.
Za odreivanje smiernica gospodarenja u prebirnoj umi (Fagetum abietetosum)
nije bitan faktini omjer smjese nego usporedbeni omjer smjese
to jest koeficijenat optimalnosti koji se dobije kad se stvarna masa usporedi
( p o d i j e l i ) s normalom istih sastojina.
Kako je izloeno, neprikladno je, pa zato ne treba niti upotrebljavati u
taksacijske svrhe (za utvrivanje stupnja normalnosti faktine sastojine) omjer
smjese, nego koeficijenat optimalnosti.
Sljedei primjer pokazuje koliko te dviie veliine mogu biti za iste sastojine
razliite, a preputa se diskusiji da utvrdi koji podatak je instruktivniji za
utvrivanje smjernica gospodarenja.
'odjel
c.
d.
e.
zaliha

jela bukva
310
200
142
140
164
57
s t v a r n a s a s t oj
omjer smjese
jela bukva
0,7 0,3
0,6 0,4
0,7 0,3
ina
koefic. optimalnosti
jela bukva
(485)* (287)*
0,6 0,5
0,4 0,6
0,3 0,2
O p a s k a : * Normala sastojine.
237
Idealna normala za sve navedene odjele je jele 339 i bukve 86 uz koeficijente
optimalnosti 0,7 : 0,3.
Omjer smjese pokazuje za c. i e. odjel ve izgospodaren optimalni odnos,
dok koeficijenat optimalnosti oito pokazuje da to nije tako (u odjelu e. je za"
liha veoma daleko od normale odnosno optimalnosti). Odjel d. je naroito
karakteristian
jer omjer smjese pokazuje upravo obratan odnos od onoga kakav

pokazuje koeficijenat optimalnosti.

Vano je da koeficijenat optimalnosti pokazuje stanje i put k normali. Omjer
smjese to ne pokazuje, te promatranje sastojine po jednostavnom omjeru
smjese moe biti put k uspjenom zavaravanju.
LITERATURA
Kiep a c D.: Ureivanje uma, Zagreb 1965.
k o p a S.: Novi sistem ureivanja prebornih uma prof. Dr. D. Klepca
primjena
u praksi, um. list, 56/1963.
238
UDK 634.0.174.7 Pinus strobus L. :634.0.423.4
OTPORNOST BOROVCA (PiNUS STROBUS L.) NA SNIJENE PADAVINE
MILKOVIC SIMO, ipl. ing. umarstva
U posljednjem deceniju na podruju umskog gospodarstva Ogulin puno
se uinilo na proirenju areala etinjaa, poumljivanjem neobraslih povrina
(bujadnica) i konverzijom panjaa.
Za poumljivanje su koriene razne domae i strane vrste kolovanih sadnica
etinjaa, kao: obini bor, crni bor, smreka, ari, duglazija, borovac i paempres.
Osim domaih vrsta (obini i crni bor, smreka), ostalih vrsta izuzev pojedinano
uprskanog aria u jednoj umjetno podignutoj sastojini smreke stare cea
60 godina, gotovo nema na ovom podruju. Prema tome ponaanje alohtonih
vrsta u ovdanjim prilikama je nedovoljno istraeno, a praktina iskustva jo
uvijek nepotpuna i oskudna.
Unatrag nekoliko godina otkako su poela masovnija poumljivanja sa borovcem
(P. strobus) naroito poslednjih 23 godine, poetkom svakog proljea
uoene su u kulturama na ovoj vrsti osjetne tete izazvane snijegom. Zapaena
pojava bila je povod da se izvidi otpornost i ocjeni visina tetnog djelovanja
snjenih padavina na borovcu posebno, kao i u usporedbi sa drugim vrstama
na ovom podruju.

U tu svrhu, u proljee, prije poetka vegetacije, iskoleno je vie reprezentativnih

ploha na objektima poam od S. Moravica preko Ogulina do za"
kljuno Plakog.
Sve promatranjem obuhvaene kulture podignute su na bujadnicama i grabovim
panjaama.
KLIMATSKE PRILIKE
Nadmorska visina kree se od 335550 m. Prosjena godinja koliina oborina
prema podacima sredinje meteoroloke stanice Ogulin iznosi 1.517 mm.
Srednje trajanje snjene zime iznosi 140 dana. U toku zime ima prosjeno 50
80 dana sa snijegom.
Srednji broj dana sa snjenim pokrivaem (= 1 cm) iznosi 56,6. Srednji
broj dana sa snjenim pokrivaem ( = 30 cm) iznosi 17,9.
Maksimalna visina snijega iznosila je 130 cm.
ODABRANE PLOHE
Na est odvojenih objekata (kultura) ukupno je iskoleno 6 ploha, odnosno
po jedna na svakom objektu. Opis ploha sa podacima prikazan je u narednim
tabelama:
Ploha br. 1 nalazi se na terenu umarije Vrbovsko u gosp. jedinici Dobra,
odjel 18, umski predjel Rtovi.
Veliina plohe je 0,25 ha, ekspozicija zapadnajugozapadna, inklinacija
1015, obrasla sa bujadi i po kojim grmom johe, Ijeskom i brezom.
239
TABELA 1
Vrsta sadnica Ukupni Neoteenih Povijenih Prelomljenih Prosj. Ukupno
broj visina starost
biljaka bilj.god.
kom. kom. /o kom. n/o kom. '%> cm
1. Borovac

2. Smreka
3. Jela
UKUPNO:
93
236
108
487
26
269
98
393
27,9
94,3
90,8
50
12
8
70
53,7
4,0
7,4
17
5
2
24
18,4
1,7
1,8

69
43
32
6
5
6
Ploha br. 2 nalazi se na terenu um. Ogulin u gospodar, jedinici Krpel,
odjel 49, um. predjel Bukovica.
Veliina plohe je 0,30 ha, ekspozicija jugoistona-jugozapadna, teren ravan,
obrastao bujadi s ponekom Ijeskom.
TABELA 2
1. Borovac
2. Ari
UKUPNO:
Vrsta sadnica Ukupni Neoteenih Povijenih Prelomljenih Prosj. Ukupno
broj visina starost
biljaka bilj.god.
kom. kom. l0/i> kom. % kom. "I cm
274 72 26,4 121 44,1
256 194 75,9 50 19,5
530 266 171
31
12
93
29,5
4,6
85
151

5
5
Ploha br. 3 nalazi se na terenu umarije Josipdol u gospod. jedinici Veljun
, um. predjel Podveljun.
Veliina plohe je 0,25 ha, ekspozicija istona, blago nagnuta strana do 5n,
obrasla bujadi.
TABELA 3
Vrsta sadnica Ukupni Neoteenih Povijenih Prelomljenih Prosj. Ukupno
broj visina starost
biljaka bilj. god.
kom. kom. */o kom. "V<> kom. '%> cm
1. Borovac
2. Obini bor
3. Ari
UKUPNO:
249
142
80
471
225
138
78
441
90,4
98,0
97,5

14

4
2
20
5,6
2,0
2,5

10

10
4,0

126
135
204
7
6
6
Ploha br. 4 takoer je na terenu umarije Josipdol u gospodar, jedinici Babina
Gora, predjel Radoi. Veliina plohe je 0,25 ha ekspozicija sjeverozapadna,
nagnute strane do 10, obrasla bujadi.
240
TABELA 4
Vrsta sadnica
1.
2.

Borovac
Ari
UKUPNO:
Ukupni
broj
biljaka
kom.
441
302
743
Neoteenih
kom.
276
272
548
/
62,7
90,1

Povijenih
kom.
110
23
133
n/n
24,9
7,6

Prelomljenih
kom.
55
7
62
/o
12,4
2,3
Prosj.
visina
cm
74
137
Ukupno
starost
bilj. god.
5
5
Ploha br. 5 nalazi se na terenu umarije Plaki u gosp. jedinici Kneja, o~
djel 1, Veliina plohe je 0,30 ha. Teren ravan obrastao bujadi, ekspozicija
zapadna.
Vrsta sadnica
1.
2.
3.
Borovac
Ari
Smreka
UKUPNO:

Ukupni
broj
biljaka
kom.
320
98
170
588
Neoteenih
kom.
210
83
165
458
/.
65,7
84,8
97,1

Povij
kom.
30
7

37
enih
/o
9.3

7.1

Prelomljenih
kom.
80
8
5
93
B/o
25,0
8,1
2,9
TABELA 5
Prosj.
visina
cm
68
105
40
Ukupno
starost
bilj. god.
6
5
6
Ploha br. 6 smjetena je takoer na terenu umarije Plak' gospod. jed.
Hum, odjel 17. Veliina plohe je 0,30 ha. Ekspozicija juna, inklinacija do 10".

Ranije panjaa obinog graba u kojoj je sprovedena konverzija pruganjem.

1. Borovac
2. Ari
UKUPNO:
TABELA 6
Vrsta sadnica Ukupni Neoteenih Povijenih
broj
biljaka
kom. kom. /o kom
407
200
607
204
158
362
50,2
79,0
129
30
159
%>
Prelomljenih Prosj. Ukupno
visina starost
bilj. god.
kom. */o cm
31,7
15,0
74

12
86
18,1
6,0
76
85
REZULTATI I DISKUSIJA
Podaci iz tabela 16 pokazuju, da je postotak unitenih (prelomljenih) i
oteenih (povijenih) biljaka borovca uzrokovan snijegom dosta visok i mnogo
vei u odnosu na ostale promatrane vrste (ari, ob. bor, smreka, jela) u
konsocijaciji,
sa tim vrstama. Postotak unitenih biljaka borovca kree se od 12,4
29,5, a oteenih od 9,353,7, kod aria 2,38,1 i 2,519,5, kod smreke 1,7
2,9
i 40, kod jele 1,8 i 7,4 i kod ob. bora oteenih 2,0.
241
Izuzetak ine podaci iz tabele 3, gdje je postotak unitenih biljaka borovca
mnogo nii (4,0) kao i oteenih (5,6). Smanjeni postotak tete od snijega u ovom
sluaju moe se objasniti sa starou odnosno prosjenom visinom biljaka.
Radi smanjenja tete u kulturama, pred poetak vegetacije sprovedeno je
podizanje i privrivanje oteenih biljaka borovca. Koncem VI mjeseca
sprovedeno
je provjeravanje efikasnosti ove mjere i utvreno da su gotovo 100%
podignute i privrene biljke borovca ak i oteenih debalaca zacijelile i
nastavile
normalan vertikalan rast, dok na mjestima gdje to nije uinjeno biljke
su u velikom broju zadrale horizontalan poloaj.
ZAKLJUCI I PRIJEDLOZI
1. Borovac (P. strobus) kao introducirana vrsta na ovom podruju u mladosti
(prvih god. nakon sadnje) je dosta podloan negativnom djelovanju snijega

 oteivanjima i prelomima. Kasnije ova vrst drveta postaje otpornijom

(tab. 3).
2. U odnosu na druge promatrane vrste pokazuje najslabiju otpornost na
snjegolome.
3. Sprovedena mjera smanjuje negativne posljedice snijega tete na ovoj
vrsti. Prema tome pri unoenju borovca u kulture kod odreivanja gustoe sad"
nje treba uzeti u obzir ovaj faktor (snijeg). Osim toga u mladim kulturama
borovca
na ovom podruju preporua se u proljee prije vegetacije podii povijene
i oteene biljke.
LITERATURA
1. K o m l e n o v i , V a n j k o v i , M a r t l n o v i : Jedan pokus s amerikim
borovcem
(. 1. 34) 1968. god.
2. M a r t i n o v i : Utjecaj tla na uspijevanje borovca (. 1. 56) 1965. g.
3. R a d u l o v i : Pr log izuavanju produkcije vajmutovog bora (umarstvo 11
12) 1966. god.
4. C e s t a r : Razdioba planinskih sjem. oblasti na sjemen. cjeline (Obavijesti br.
3)
1961. god.
5. K 1 e p a c : Produkcija borovca, . 1. 1963. god.
6. M a i r e v i : Osobine borovca s gledita upotrebljivosti za proizvodnju
celuloze
i papira Jugosl. sav. centar Dokumentacija br. 34, 1961. god.
7. Institut za et. Jastrebarsko: Materijal za savjetovanje 1966. g.
242
(>ce>blemi i&oko&kalske. nastave u SumacStiiu i dcitnoj Indu&tclfl
OBRAZOVNE PCTREBE U UMARSTVU I DAVNOJ INDUSTRY
S OBZIROM NA TEHNlS;KOTEHNOLOKE I DRUTVENE TRANSFORMACIJE
U SVJETLU SREDNJORONOG PLANA RAZVOJA

Prof. dr DU SAN KLEPAC

umarski fakultet Zagreb
Vanost umarske privrede uoena je u naoj zemlji vrlo rano. U vezi s time
osnovano je u Krievcima Gospodarsko i umarsko uilite ve pred 110
godina (1860). Iz tog uilita razvila se umarska akademija (18981919) koja
je bila prikljuena uz tadanji Mudroslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Poslije Prvog svjetskog rata umarska akademija je izrasla 1919. u Poljoprivrednoumarski fakultet koji je 1960 razdijeljen na dva samostalna fakulteta:
Poljoprivredni i umarski. Eto tako se u Hrvatskoj visokokolska nastava
postepeno
razvijala da bi danas na Zagrebakom sveuilitu imali veliki umarski
fakultet sa dva odjela: umarski i Drvno-industrijski koji osposobljavaju
dvije vrste kadrova: inenjere umarstva i inenjere drvne industrije.
Gledajui retrospektivno unatrag 110 godina obrazovanja kadrova, vidimo
da su spomenute kole formirale onakve kadrove kakve je drutvo trebalo
poevi
od starih umarnika do suvremenih inenjera. Mislim da nije neskromno
rei da su te obrazovne ustanove uspjeno izvrile svoj zadatak i da su nai
struni kadrovi dobro obavljali svoj posao u zemlji a mnogi od njih dobili su
veliko priznanje radei u inostranstvu, u razvijenim ili u jo nerazvijenim
zemljama.
Ipak to nae zadovoljstvo ne bi trebalo da zakoi daljnji kontinuirani
razvoj obrazovanja u umarstvu i drvnoj industriji, utoliko vie, to ivimo u
vremenu tehnoloke revolucije pa se moramo zapitati hoe li i dalje u budunosti
ume i drvna industrija igrati vanu ulogu u ekonomskom razvoju nae
zemlje? O tome ovisi potreba za kadrovima. Pored toga treba ispitati kakvu e
funkciju imati ume u budunosti a kakva e izgledati ili kakva bi trebala da
bude drvna industrija. Ako uzmognemo odgovoriti na ova pitanja, tada emo
znati kakve e kadrove u umarstvu i drvnoj industriji trebati nae drutvo.
Zato smatram potrebnim analizirati perspektivu umarstva i drvne industrije

ali ne samo za SR Hrvatsku nego to moramo uiniti u irim okvirima po principu

iz velikoga u malo. Zato emo prouiti kakva je uope perspektiva umarstva
i drvne industrije u svijetu, u Evropi, u Jugoslaviji i konano u Hrvatskoj.
Pritom emo uzeti u razmatranje neke pokazatelje o kojima direktno ovisi
umarstvo i drvna industrija.
Od razliitih pokazatelja najodluniji su porast stanovnitva i poveanje
nacionalnog dohotka per capita, jer o njima zavisi potronja drva za industrijsku
preradu. Danas je nauno dokazano da postoji pozitivna korelacija izmeu
poveanja nacionalnog dohotka i potronje drva za industrijsku preradu. Pred
25 godina i vie mislili smo da e razvojem industrijalizacije, mehanizacije i
elektrifikacije opasti potronja drva. Danas je jasno da to vrijedi samo za
* Predavanje odrano na Savjetovanju: Novi drutveno-ekonomski odnosi u
oblasti obrazovanja za potrebe umarstva i drvne industrije 18. VI 1970. u
Zagrebu.
243
ogrjevno drvo dok za industrijsko drvo vrijedi upravo obrnuto, te se za neke
Sortimente kao npr. celulozno drvo moe rei da je krivulja porasta
potronje
tog drva paralelna s krivuljom porasta nacionalnog dohotka. Na temelju
podataka o dosadanjoj potronji drva u zavisnosti od navedenih pokazatelja
moe se metodom projiciranja doi do trendova budue potronje i na taj
nain odrediti funkcija ume i drvne industrije u slijedeoj periodi. Analizirat
emo kako to izgleda za svijet u cjelini, kako je to u Evropi a kako u Jugoslaviji,
te konano kakva je perspektiva u SR Hrvatskoj.
SVJETSKA PERSPEKTIVA
Ritam Svjetske demografske ekspanzije je spektakularan. U 1930. godini
bilo je na svijetu oko 2 milijarde ljudi. U 1950. ta se brojka popela na dvije i
pola milijarde, tako da je svijet ve u 1960. imao skoro 3 milijarde ljudi. Ako
se taj ritam porasta puanstva nastavi, moemo raunati da e u 1975. na svijetu

biti blizu 4 milijarde ljudi dok bi se na koncu ovog stoljea ta brojka poveala
na 6 milijardi. U tom ritmu demografske ekspanzije veliki udio imaju
zemlje u razvoju, gdje se moe oekivati da e se porast puanstva zbog naglog
pada postotka mortaliteta nastaviti. Stoga je opravdana prognoza da e
stanovnitvo
zemalja u razvoju brojiti oko 3 milijarde u 1975. a oko 4,5 milijarde u
2.000 godini. To je prikazano u tabeli 1
TABELA 1
Regije svijeta 1920. 1930. 1940. 1950. 1960. 1975. 2.000
Miliona stanovnika
razvijene zemlje
zemlje u razvoju
U k u p n o:
662
1201
1863
742
1328
2070
801
1494
2295
834
1683
2517
947
2043
2990
1097

2810
3907
1388
4577
5965
U gotovo svim zemljama svijeta nacionalni dohodak stalno raste. U mnogim
razvijenim zemljama porast nacionalnog dohotka u apsolutnom iznosu daleko
nadmauje porast tog dohotka u nerazvijenim zemljama. Na taj se nain jo vie
poveavaju razlike izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja.
Bilo kako bilo, porast stanovnitva imat e svoju reperkusiju na potronju
drva s jedne strane, dok e porast nacionalnog dohotka zahtijevati dodatnu po~
tronju drva za industrijsku preradu. To je danas nedvojbena injenica.
U 1961. godini potronja drva za industrijsku preradu iznosila je oko 1,043
miliona m3 a potronja ogrjeva oko 1.088 m3 to ukupno iznosi oko 2,13 milijarde
m3. Bazirajui se na trendovima porasta stanovnitva, kretanja nacionalnog
dohotka, cijena i ostalih faktora Organizacija FAO Ujedinjenih Nacija
dola je metodom projiciranja do zakljuka da e u 1975. godini potronja drva
za industrijsku preradu iznositi oko 1.490 miliona m3 a potronja ogrjeva oko
1.199 miliona m3 to je ukupno oko 2,69 milijardi m3. To znai da bi u 1975.
godini svijet troio za 560 miliona ms odnosno za 25/o viSe nego 1961. godine!
Takav trend potronje drva znaio bi potronju oko 0,7 m3 po stanovniku, to
se moe smatrati kao nuna koliina drvne mase za podmirenje potreba ovjeka.
Dakako, da e se struktura potronje drva za industrijsku potrebu promijeniti.
Imajui pred oima dosadanji trend potronje, moemo rei da je
stopa porasta potronje drva za celulozu i papir na prvom mjestu dok je potronja
pragovske oblovine, pilota, stupova itd. na posljednjem. Jasno je da se
244
ne bi smjeli vrsto vezati uz te brojke, no ipak je prilino sigurno, da je svjetska

potranja za drvom i drvnim produktima u stalnom porastu bez obzira na

moguu zamjenu drugim artiklima. A kakvo je stanje uma koje bi trebalo da
podmire potrebe ovjeanstva za drvom?
Na svijetu ima oko 4.229 miliona ha uma ili okruglo oko 4,2 milijarde ha
to je oko 32;U/o od ukupne povrine tla na zemlji. Od toga otpada na Sovjetski
Savez 26'%, na Junu Ameriku 22%, na Afriku 17%, na Sjevernu Ameriku
10%, na Aziju 12%, na Evropu 3%, na Pacifiku regiju 2'% i na Centralnu
Ameriku 2%. Od 4,2 milijarde ha uma na svijetu samo oko 1 milijardu ha
uma je ureeno. U suhim tropskim umama kao i u velikom dijelu Mediterana
drvna zaliha po hektaru je neznatna. Sjeverna Afrika, Bliski Istok, vei
dio june Azije i Kina su regije s vrlo malom sirovinskom bazom, premda tamo
ivi jedna treina cjelokupnog stanovnitva svijeta.
U tim regijama dole su do izraaja umjetno podignute ume ili takozvane
Man made forets, koje su rezultat intenzivne sadnje, pripreme tla,
fertilizacije,
navodnjavanja i ostalih agrotehnikih mjera. Ta je tehnika dalje nadopunjena
krianjem i oplemenjivanjem pojedinih vrsta koje su otporne na
odreene tetnike a koje brzo rastu i istovremeno daju velike prihode odline
kvalitete. U tom pogledu eukaliptus je odigrao vanu ulogu. Samo u Latinskoj
Americi ima ga oko 900.000 ha gdje raunaju s 20 do 30 m3 prosjenog
godinjeg
prirasta.
U Novoj Zelandiji zasaeno je preko pola milijuna ha borovih kultura,
uglavnom s monterejskim borom (Pinus radiata). Juna Afrika, ile i Nova
Zelandija danas ve uvelike koriste prihode svojih borovih plantaa. Analogno
tome u Evropi se javio pokret topolarstva na elu s Italijom koja svojim
topolovim
plantaama podmiruje 40% svojih potreba za industrijskim drvom.
No dok brzo rastui borovi, eukalipti i topole pruaju uglavnom uz ogrjev samo
jedan odreeni postotak drva za industrijsku preradu, dotle tikovina predstavlja

drvo vee kvalitete.

U Indoneziji i Burmi danas ve ima oko 1 milion hektara plantaa tikovine.
Kako vidimo porast puanstva i porast nacionalnog dohotka po glavi ima
svoju oitu reperkusiju na poveanje potronje drva za industrijsku preradu
pa prema tome utjee i na razvoj umarstva i drvne industrije u tom smjeru.
Jasno je, dakle, da e osnovna funkcija ume produkcija kvalitetne drvne
mase jo vie doi do izraaja u budunosti. Ali ne samo to! I ostale funkcije
ume kao to su zatitna, estetska, rekreativna i si. dolaze svaki dan sve
vie do izraaja. Zato? Zato to ne samo da se stanovnitvo svijeta tako rapidno
razmnoava i to se nacionalni dohodak po glavi stalno poveava nego se
mijenja struktura stanovnitva. Postoji stalna tendencija opadanja ruralnog
stanovnitva u prilog gradskog puanstva. U Jugoslaviji se poljoprivredno
stanovnitvo
smanjilo u kratkom vremenu od 75% na 50%. U SAD-u u periodu od
19101960. stanovnitvo se podvostruilo, no gradsko stanovnitvo se
potrostruilo.
U tom istom vremenskom razmaku npr. broj stanovnitva Los Angelosa
se povealo 8 puta. Gradovi, industrijski i trgovaki centri se gigantski
poveavaju tako da se u velikim aglomeracijama osjea naglo zagaenje zraka.
Jedna nova rije SMOG obogatila je rjenik da bi oznaila otrovnu smjesu u
zraku. Nedavna historija o zagaenju zraka daje nam alosne primjere. Ilustracije
radi spomenut emo decembar 1930. godine kad je velika koncentracija
SMOGA unitila 60 ljudi u industrijskoj dolini MEUSE u Belgiji.
245
U Donori, u Pensilvaniji, u oktobru 1948, velika koncentracija SMOGA
prouzrokovala je bolest respiratornih organa iz koje je rezultiralo 17 mrtvih
sluajeva. U Londonu je 1952. umrlo oko 4.000 ljudi od respiratornih tekoa,
prouzrokovanih od SMOGA. U najnovije vrijeme zrak je pored tog zagaen
radioaktivnim
esticama kojih posljedice jo i ne slutimo. Sve je to razlog da

gradsko stanovnitvo trai u slobodno vrijeme zatitu u prirodi, u umi na istom

i svjeem zraku. U tom pogledu um?, treba da odigra odgovarajuu ulogu.
EVROPSKA PERSPEKTIVA
U Evropi se predvia ovakav tempo porasta stanovnitva:
Godina
1960.
1965.
1970.
1975.
1980.
Milioni stanovnika
450,3
474,3
496,4
519,8
543,8
To znai da e se u vremenu od 19601980. stanovnitvo Evrope poveati
za 93,5 ili okruglo za 100 miliona ljudi. Uz pretpostavku takvog trenda
poveavanja
puanstva, moe se raunati da e se evropsko stanovnitvo podvostruiti
za vrijeme jednog stoljea.
Sto se tie porasta nacionalnog dohotka predvia se prosjeni godinji prirast
od 4,3% u vremenu od 19601970. godine.
U tabeli 2. prikazana je potronja drva u Evropi u vremenu od 19501965.
razluena na drvo za industrijsku preradu i ogrjev. Iz te tabele se vidi da je u
toku 15 godina, tj. od 19501965. potronja umskih produkata za industrijsku
proizvodnju porasla za 112 miliona m3 ili za 63%. U istom vremenu potronja
ogrjeva je pala za oko 20 miliona m3, prema tome je sveukupna potronja drva
porasla u toku 15 godina za 86 miliona m3 ili za oko 30%-

TABELA 2
Godina Drvo za industrijsku preradu Ogrjev Ukupno
milioni m3
1950. 178 120 298
1955. 213 104 317
1960. 246 107 353
1965. 290 94 384
Postavlja se pitanje kakva e biti potronja drva narednih 15 godina, tj.
od 19651980. godine? Imajui pred oima trend potronje drva u prolih 15
godina i trendove porasta stanovnitva i nacionalnog dohotka u Evropi, navode
se ovdje izmeu razliitih mogunosti tri vjerojatne trend-linije o potronji
umskih produkata za industrijsku proizvodnju visoka (a), srednja (b), niska
(c). To je prikazano u tabeli 3.
TABELA 3
Godina milioni m3 s korom
ab
1970. 330 326 324
1975. 382 371 359
1980. 437 421 398
246
Smatra se da bi potronja umskih produkata u Evropi u 1980. godini mogla
biti za 5% vea ili manja od srednje projekcije (b). To znai, da se moe raunati
s porastom potronje umskih produkata za industrijsku preradu u
Evropi u iznosu od 131 miliona m3 u vremenu od 19651980. godine ili u po~
stotnom iznosu od 45%.
Razumljivo je da su trendovi potronje razliiti za pojedine Sortimente. U
tom pogledu je zanimljiva tabela 4, u kojoj su prikazani podaci o potronji
produkata
u Evropi u toku 19501965. kao i podaci o projekcijama te potronje za

vrijeme od 19701980. s obzirom na tri grupe umskih produkata:

A = trupci za piljenje i furnir
B = drvo za celulozu, papir i ploe
C = rudno drvo i ostalo
TABELA 4
odina A + B + C
1950.
1955.
1960.
1965.
1970.
1975.
1980.
A
103
122
137
157
164
173
178
BC
milioni m3
37 38
53 38
74 35
105 28
138 24

178 20
227 16
178
213
246
290
326
371
421
Iz te tabele se vidi da je potronja drva za pilansku i furnirsku preradu
porasla za 54 miliona m3 ili za 52% u vremenu od 19501965. U istom vremenu
porasla je potronja drva za celulozu, papir i ploe za 68 miliona m3.
Kontrast izmeu postotka porasta potronje drva za pilansku i furnirsku
preradu i ostalih produkata bit e jo jae naglaen u vremenu od 19651980.
Prema izraenoj projekciji procjenjuje se porast potronje drva za pilansku i
furnirsku preradu za 21 milion m3 ili za 13% u vremenu od 19651980.; u istom
e vremenu porasti potronja drva za celulozu, papir i ploe za 122 miliona m3
ili za 116'%. to se tie rudnog drva i ostalih umskih produkata, predvia se
osjetljivi pad potronje od 12 miliona m3 u vremenu od 19651980.
Za podmirenje svojih potreba Evropa crpe sirovine iz evropskih uma, iz
nasada stabala izvan uma kao i iz otpadaka drvne industrije. Manjak se pokriva
uvozom. Kao primjer za to spominjemo godinu 1965, u kojoj je potroeno
290 miliona m3 drva za industrijsku preradu i to kako slijedi:
prosjeno u evropskim umama 237 miliona m3
iskorieno je otpadaka 21 milion m3
uvezeno je u Evropu 32 miliona m3
Ukupno: 290 miliona m3
Rauna se da e se manjak od 32 miliona m3 na umskim produktima poveati

kako je prikazano u tabeli 5. Iz te tabele se vidi da bi spomenuti manjak

u 1980. godini dosegnuo iznos od 56 miliona m3.
U 1965. godini manjak od 32 miliona m3 podmiren je uvozom etinjaa iz
Sovjetskog Saveza i liara iz nekih tropskih zemalja. to se tie ogrjevnog
drva predvia se osjetljivo opadanje potronje. (Vidi tabelu 6).
247
TABELA 5 TABELA 6
Godina
1965.
1970.
1975.
1980.
milioni
32
38
46
56
m3 Godina
1965.
1970.
1975.
1980.
milioni ma
94
85
78
70
Uzimajui u obzir ukupnu potronju, evo prognoze potronje drva za

Evropu:
411 miliona m3 u 1970. godini
449 miliona m3 u 1975. godini
491 miliona m3 u 1980. godini
Iz toga slijedi da e za 15 godina Evropa troiti oko 100 miliona m? drvne
mase vie nego je troila 1965. godine.
Kako podmiriti poveanu potronju drva u Evropi? Kakva je situacija sirovinske
baze u Evropi?
Prema statistikim podacima Evropske ekonomske Komisije i Evropske
Komisije za ume FAO umska povrina u Evropi se poveala za oko 10'% u
vremenu od 19501965. godine. U istom vremenu poveao se drvni fond za oko
10% kako je to naznaeno u tabeli 7.
TABELA 7
Godina Povrine uma Drvna zaliha Prirast
milioni ha milioni ms bez kore
1950. 150,5 11360 331,0
1960. 153,0 11405 348,7
1965. 166,4 11900 366,2
Poveanje povrine evropskih uma u iznosu od 16 miliona ha u vremenu
od 19501965. pripisuje se u prvom redu intenzivnom poumljavanju u nekim
zemljama kao npr. u paniji, Engleskoj i drugdje. No poveanje drvne mase
i prirasta moe se pripisati takoer i poboljanju statistikih metoda. Bilo kako
bilo, poveanje prirasta od 35 miliona m3 od 19501965. zaostaje za porastom
potronje koja za to isto vrijeme u Evropi iznosi 86 miliona m3. Premda se po~
dai o prirastu moraju uzeti s rezervom, ipak nam pokazuju da je potronja
drva u Evropi vea od prirasta. Prema tome e osnivanje novih sirovinskih baza
u formi umskih kultura i plantaa imati svoj smisao. Dakako da ni uvoz sirovina
iz ostalih dijelova svijeta nee izostati. No ne treba podcijeniti niti modernu

industriju koja e potpunije iskoristiti sirovinu i upotrijebiti dobar dio

otpadaka.
No pored toga ne treba zaboraviti da indirektne koristi evropskih uma sve
vie dolaze do izraaja. Sve vei broj uma u Evropi poprima rekreativni, estetski
i zatitni karakter te se uju glasovi da e u budunosti evropske ume u
veini sluajeva promijeniti svoju ulogu, tj. da e mnoge sadanje privredne
ume postati rekreativni, turistiki i zatitni objekti. U industrijskoj ekspanziji
Evrope indirektne koristi mnogih evropskih uma danas ve premauju vrijednost
koja se dobiva od prirasta drvne mase tih uma. To naroito dolazi do izraaja
u okolici industrijskih aglomeracija gdje se djelovanje ume pokazalo
vrlo korisno za reguliranje reima voda i vodotoka, za odravanje istoe zraka
i svjeine zraka, za smanjivanje radioaktivnih taloenja itd. Prema tome jedan
dio dosadanjeg tradicionalnog ureivanja uma morat e se preorjentirati u
estetsko i rekreativno ureivanje.
248
JUGOSLAVENSKA PERSPEKTIVA
Kakva je situacija u Jugoslaviji, koja je prema nekim novijim studijama
svrstana s Austrijom i vicarskom u regiju Centralne Evrope?
Porast stanovnitva u Jugoslaviji u procentualnom iznosu neto je vei od
evropskih prosjeka. U tabeli 8 navedena je prognoza broja stanovnika u Jugoslaviji
u pojedinim godinama od 19671977.
TABELA 8
Godina
1967.
1968.
1969.
1970.
1971.

1972.
u hiljadama
19 958
20186
20 416
20 648
20 881
21084
Godina
1973.
1974.
1975.
1976.
1977.
u hiljadama
21289
21498
21 709
21 920
22 132
to se tie nacionalnog dohotka on je takoer u Jugoslaviji u stalnom porastu.
Prema tome je jasno da e i Jugoslavija kao evropska zemlja sli"
jediti evropski trend potronje drva za industrijsku preradu.
Jasno je da e se i od jugoslavenskih uma traiti da u budunosti pokrivaju
sve vee potrebe na drvu za industrijsku preradu. To naroito vrijedi za
potronju drva za celulozu i papir. Kako pripadamo meu zemlje s vrlo malenom
potronjom papira, moe se pretpostaviti da e porast potronje papira u
Jugoslaviji slijediti u najmanju ruku tok svjetskog godinjeg porasta od 4,7%.

Jugoslavija uestvuje u evropskom stanovnitvu s nekih 5%. to se tie

uma, naa zemlja participira u umskoj povrini Evrope takoer s oko 5%.
(Ukupna povrina uma u Jugoslaviji iznosi 8,831.000 ha). U drvnom fondu
Evrope kao i u godinjoj sjei uee nae zemlje iznosi oko 7%. No dok
je evropski prosjek za drvni fond oko 75 m3/ha, analogni jugoslavenski prosjek
je znatno vei, jer prelazi brojku od 100 m'Vha. U pogledu potronje drva po
stanovniku Jugoslavija takoer premauje evropski prosjek od 0,8 m3. U
Jugoslaviji
se godinje sjeklo u prosjeku oko 23 miliona m3 brutto mase u vremenu
od 19471965. godine. Ako usporedimo evropske zemlje s obzirom na
opseg godinje sjee, onda se Jugoslavija nalazi na etvrtom mjestu i tako
predstavlja
u Evropi znaajnu zemlju u umarstvu i drvnoj industriji. Nema sumnje
da e i naa zemlja neminovno slijediti tokove razvoja umarstva i drvne
industrije koji su ovdje izneseni u svjetskim i evropskim razmjerima.
U vezi s time Savezna privredna Komora, Savjet za umarstvo i drvnu industriju
izradio je prijedlog Projekcije razvoja umarstva i drvne industrije
od 19661985. godine. Taj je prijedlog saet u tabeli br. 9 s obzirom na u~
marstvo. U toj tabeli su navedeni podaci o drutveno-organiziranoj proizvodnji
u 1965., 1975. i 1985 godini u SFRJ. Prema tome e samo u drutvenoorganiziranoj
proizvodnji biti potrebna ova brutto drvna masa:
19,3 miliona u 1975. godini
26,9 miliona u 1985. godini
Iz toga slijedi da bi Jugoslavija troila za 20 godina 2 puta veu koliinu
drvne mase.
To znai da e se i u neposrednoj budunosti traiti od jugoslavenskih uma
mnogo vei prihodi pa prema tome i vea aktivnost to e tim umama dati jo
vee znaenje nego to ga imaju danas. Danas je openito priznata velika uloga
249

ume ne samo u proizvodnji drva nego u lovstvu, poljoprivredi, turizmu a naroito

u elektroprivredi i industriji, jer uma regulira tokove voda, spreava
eroziju, poplave i bujice i tako poboljava efikasnost vodenih izvora za gotovo
sve ljudske aktivnosti od kojih spominjemo samo neke, kao to su navodnjavanje,
kuna potronja vode, industrija, hidroelektrini radovi itd. Moderni
gradovi i industrija trebaju svakog dana goleme koliine vode, no ovjek je rijetko
kada svjestan kako velik udio imaju ume u tom kompliciranom procesu
koji osigurava redovnu opskrbu vodom.
Pored toga mnoge ume u Jugoslaviji iz dana u dan poprimaju novu funkciju
kao to je rekreacija, tur'zam, sport itd., to je uvjetovano industrijskom
ekspanzijom nae zemlje i naglim poveanjem gradskog stanovnitva.
Sve u svemu, na koncu moemo rei da e Jugoslavija u najmanju ruku
slijediti trend svjetskog i evropskog razvoja umarstva i drvne industrije a to
znai da e u slijedeoj periodi od 20 godina ume i umarstvo odigrati vanu
ulogu u daljnjem ekonomskom razvoju nae zemlje.
TABELA 9
Red. br. Naimenovanje
1
A. INDUSTR. TEHN. DRVO
I. Industrijsko drvo
1. D r v o za m e h. p r e r.
Trupci za rezanje
hrasta
bukve
etinara
Trupci FLS (syi)
Trupci za rez. ostat.
Ost. drvo za meh. prer.

2. D r v o z a h e m i j . pr.
Celuloz. drvo et.
Celul. drvo bukve
Celul. drvo ost. li.
Taninsko drvo
Drvo za destilaciju
Drvo za drveni ugalj
II. Tehniko drvo
Jamsko drvo etinara
Jamsko drvo liara
Stubovi za vodove
Oblovina za tes. prag.
Tesano i cjepano drvo
Ostala obla graa
B. OGREVNO DRVO
A + B ukupno
neto masa
od toga: meki li.
Bruto masa etin.
Bruto masa ost. li.
Bruto masa mek. li.
Svega bruto masa
u 000 m3
1965.
2
8.147
7.200
4.823

390
1.411
2.211
413
272
126
2.377
842
971
312
119
76
57
947
300
318
98
86
22
123
3.551
11.698
483
4.289
9.042
568
13.899
1975.

3
11.659
10.592
6.198
489
1.898
2.620
555
487
149
4.394
1.108
2.588
542
83
73

1.067
279
428
76
134
16
134
3.767
15.426
977
5.186

12.998
1.149
19.333
1985.
4
18.730
17.460
8.073
614
2.546
3.120
743
875
175
9.387
1.453
6.859
945
58
72

1.270
264
581
60
206
13
146

3.985
22.715
1.995
6.076
18.514
2.347
26.937
Ind
1975/65.
5
143,1
147,1
128,5
125,5
134,5
118,4
134,5
179,1
118,4
198,5
131,6
266,5
174,0
70,1
97,1

116,0
93,2

134,5
78,4
156,0
76,9
109,4
106,1
131,9
202,3
119,5
143,7
202,3
139,1
eks
1985/65.
6
230,0
242,5
167,2
157,4
180,6
141,2
180,0
321,5
139,0
394,0
172,5
707,0
302,6

48,7
94,5

134,1
88,0
182,6
61,2
239,0
59,2
118,6
112,3
193,5
413,0
141,6
204,6
413,0
193,5
Stopa rast;
1965-1985
7
4,28
4,56
2,60
2,30
3,00
1,70
3,00
6,00

1,70
7,10
2,70
10,30
5,70
3,50
0,30

1,50
0,70
3,00
2,40
4,50
2,60
0,90
0,60
3,4
7,3
1,8
3,6
7,3
3,4
250
PERSPEKTIVA SR HRVATSKE
Kakva je situacija u SR Hrvatskoj s obzirom na umsku proizvodnju u pro"
teklih 5 godina? Kretanje umske proizvodnje u eksploataciji po grupama vanijih
proizvoda u toj republici prikazano je u tabeli 10.
TABELA 10

Grupa proizvoda
Ukupna proizvodnja
trupci za pilj.
celulozno drvo
rudno drvo
ogrjevno drvo
1965
3.623
1.166
505
270
1.370
u 000 m3
1966.
3.443
1.099
473
261
1.201
1967.
3.030
1.258
357
183
953
1968.
3.016
1.175

436
175
970
1969.
3.020
1.160
410
220
950
1970.
3.075
1.180
430
220
970
Iz tih podataka vidimo da je kretanje umske proizvodnje u eksploataciji
opadalo u spomenutoj periodi te predvieni plan nije ostvaren niti u globalu
niti za pojedine proizvode. Proizvodnja trupaca za piljenje je dodue odrana
na gotovo istom nivou no svi ostali proizvodi su u opadanju. Najvie je podbaen
plan u celuloznom drvu.
To je imalo svoju reperkusiju na umsko-uzgojne radove pa je ukupno
poumljavanje
izvedeno samo s indeksom (1970/1965) 117,6 umjesto sa 161,3; melioracija
uma s indeksom 76,2 umjesto sa 118,1 i njega uma s indeksom 100
umjesto s 137,2. Potpuno je podbacilo podizanje plantaa topola i introdukcija.
Tako su plantae podignute s indeksom 35,5 umjesto sa 200,0 a introdukcija sa
18,9 umjesto 217,4.
Izvoz umskih sortimana nije se kretao prema predvienoj strukturi, niti
je ostvaren po predvienoj stopi (0,6) nego je za 1,6 poena nii (stopa 0,2).

Prema tome treba istai da je osobito podbacio izvoz ogrjevnog, a i celuloznog

drveta, dok je dolo do znatnog poveanja izvoza oblog neobraenog drveta
(rudnog i trupaca za piljenje niih klasa).
Izvoz ljekovitog bilja je porastao s veim indeksom (144,5) od planiranog
(130,0) tako da je ukupni izvoz umskih proizvoda (drvo + lov + ljekovito bilje)
porastao za 3 poena iznad oekivanog po srednjoronom planu 19661970.
godine.
Investiciona ulaganja se nisu ostvarila niti po opsegu niti po predvienoj
strukturi.
Integraciona kretanja u toj oblasti nisu bila pokretana sve dok nije donesena
odluka Izvrnog vijea u 1969. godini o obaveznom formiranju novih unr
sko-privrednih podruja.
Razvoj drvne industrije u 5-godinjoj periodi, tj. u vremenu od 19651970.
prikazan je u tabeli 11 u kojoj je proizvodnja u 1965. godini oznaena sa 100.
TABELA 11
Grupa proizvoda 1964. 1965. 1966. 1967. 1968. 1969. 1970.
Ostvarena proizvodnja u god. Ocjena
Drvna ind. ukupno
rezana graa
furnir i ploe
finalna industr.
namjetaj
grad. stolarija
parket
kemijska prerada
94,6
95,4
90,9

94,4
95,4
81,8
102,1
104,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
102,3
112,2
97,6
97,7
94,0
104,4
102,1
110,7
99,2
106,7
84,1
97,7
92,0
104,8
98,6

93,9
100,8
106,7
65,8
103,6
97,7
137,7
124,5
93,9
109,2
103,7
79,3
120,7
111,2
155,7
128,2
94,2
117,0
106,5
88,4
129,7
125,8
162,0
133,4
96,2
251
Iz tabele 11 vidimo da je proizvodnja drvne industrije (19651970.) uzevi
u globalu uglavnom stagnirala s neznatnim porastom u posljednjim

godinama. Predvieni plan razvoja drvne industrije nije ostvaren. to vie,

proizvodnja se odvijala u gotovo svim grupacijama suprotno od oekivanog
razvoja po srednjoronom planu 19651970. godine.
Tako, npr. u grupaciji furnira i ploa bilo je srednjoronim planom predvieno
poveanje proizvodnje u 1970. godini s indeksom 144,2 dok e se proizvodnja
ostvariti s indeksom oko 88,4.
Iz ovih podataka jasno vidimo da niti umarstvo niti drvna industrija nisu
slijedili trendove svjetskog i evropskog razvoja te nisu ostvarili predvieni
plan razvoja u proteklih 5 godina. Tome ima vie razloga meu kojima se
spominju
slaba organizacija i tehnika zaostalost obiju grana koje se moraju unaprijediti
da bi zadovoljile drutvene potrebe zajednice, tj. da bi ispunile plan
razvoja umarstva i drvne industrije u slijedeih 5 godina, tj. u vremenu od
19701975. godine.
A kakav je plan razvoja umarstva za slijedeu 5_godinju periodu od
19701975. Prikazat emo prijedlog toga plana u tabeli 12.
Vaniji proizvodi
1. Ukupna proizvod.
2. Trupci za piljen.
3. Trupci za furnir i
4. Celulozno i ost. dr.
5. Rudno drvo
6. Ogrjevno drvo
Iju
za
tenje
kemij. prer
u 000
adu

m3
Ocj
1968.
3.016
1.175
151
477
175
970
ena
1970.
3.090
1.180
175
470
220
970
Plan
1975.
3.211
1.215
190
560
230
971
TABLETA 12
Indeks
1975/1970.

103,9
103.0
108,6
119,1
104,5
100,0
Iz tabele 12 se vidi da prijedlog plana razvoja umarstva za slijedeih 5
godina nije jako ambiciozan te da u svom globalu ne predstavlja neko izrazitije
poveanje. Ono je predvieno jedino za celulozno drvo kao i za drvo za kemijsku
preradu.
Imajui pred oima svjetske, evropske i jugoslavenske trendove potronje
drva mislim da je prijedlog razvoja umarstva Hrvatske skroman te smatram
da bi u 1975. godini mogao dosei iznos od 3,5 miliona m3 a moda i vie.
to se tie umsko-kulturnih radova prijedlog 5-godinjeg plana (1970
1975) prikazan je u tabeli 13.
TABELA 13
Vrsta radova
Poumljavanje ukupno
redovno poumljavanje
plantae i intenzivne kulture
u tome:
plan. i intenz. kul. top.
Njega ume
Melioracija uma
Introdukcija
u ha
1968.
7.077

4.789
2.288
1.508
20.438
3.487
505
1969.
5.900
4.250
1.650
900
20.500
3.500
550
1970.
6.500
4.700
1.750
1.000
24.500
3.500
1.550
1975.
6.800
4.500
2.300
1.500
24.500

4.000
1.000
Indeks
1975./70.
104,6
96,1
131,4
150,0
100,0
114,3
181,8
Prijedlog plana umsko-kulturnih radova ini mi se takoer skroman.
Prijedlog plana razvoja drvne industrije prikazan je u tabeli 14.
252
TABELA 14
Grupa vanijih proizvoda
Drvna industrija ukupno
piljena graa
furnir i ploe
namjetaj
grad. stolarija i parket
kemijska prerada drveta
Indeks
1975/1970.
148,9
102,7
168,3
189,5

126,4
131,1
Stopa rasta
1971/1975.
8,2
0,5
11,0
13,6
4,8
5,5
I ovaj prijedlog plana razvoja drvne industrije nije ambiciozan. To smatram
zbog toga to projekcija razvoja u SR Hrvatskoj predvia mogunost da
se u narednih 15 godina drutveni proizvod po stanovniku povea za vie od
2,5 puta, tj. od oko 800 na vie od 2.100 dolara. A kako postoji pozitivna
korelacija
izmeu porasta nacionalnog dohotka i potronje drva za industrijsku potronju,
jasno je, da bi stopa rasta prikazana u tabeli 14 trebala da bude vea.
Predvieni razvoj drvne industrije ovisi u prvom redu o organizacionom
sreivanju, te brem i jaem meusobnom povezivanju. Materijalna osnova
razjedinjenih i samostalnih organizacija ne predstavlja polaznu osnovu koja bi
mogla garantirati kvalitetni napredak i stimulat;vnije nagraivanje. Sitna pro"
izvodnja, pomanjkanje dugoronih programa razvoja, neorganizirana podjela
rada, nekompleksno rjeavanje investicione izgradnje, te nedovoljno stimuliranje
izvoza, su problemi koji spreavaju bri razvoj ove industrijske grane.
Predvieni razvoj do 1975. godine pretpostavio je, da se ti problemi unutar
i izmeu poduzea, moraju prvenstveno rijeiti i trai stvaranje takvih privrednih
organizacija koje bi irom podjelom rada, primjenom suvremene tehnologije
i uom specijalizacijom bile nosioci razvojnog programa na jednom irem
podruju.

U proizvodnji celuloze i papira osjea se veliki tempo porasta. Primjera

radi spominjemo da se u Jugoslaviji od 19391968. godine proizvodnja vlakanaca
poveala od 38.000 na 494.000 tona a proizvodnja papira od 35.000 na 467.000
tona. Pa ipak ta industrija u naoj zemlji zaostaje za svjetskim i evropskim
dostignuima.
No uz sve tekoe zacrtani plan razvoja industrije celuloze i papira u SRH
za periodu 19661970. nije podbaen u globalu, iako je u toj industriji bilo
tekoa zbog rekonstrukcije pojedinih kapaciteta. Plan razvoja te industrije za
preradu 19701975. prikazan je u tabeli 15.
TABELA 15
u tonama
Grupacija
Proizvodnja vlakanaca
Proizvodnja papira i kartona
Prerada papira
Svega:
1970.
60.700
105.000
180.000
345.700
1975.
169.100
260.800
260.000
689.900
Takovu ocjenu proizvodnje izmeu ostalih faktora, omoguuje i predvieno
poveanje potronje po glavi stanovnika od 24 kg u 1968. na oko 40 kg u
1975. godini. S takvom bi potronjom Jugoslavija bila u 1975. godini na nivou

Italije i SR-a 1964. godine, odnosno ispod prosjeka potronje Evrope u 1966.
godini (52,1 kg).
Iz svega to je ovdje izneseno, jasno slijedi da razvoj umarstva i drvne
industrije u SR Hrvatskoj ne slijedi ritam svjetskog i evropskog razvoja. Raz~
253
lozi za to su raznovrsni i nema sumnje da i obrazovanje kadrova ima u tome
svoj udio. Zato smatram da su obrazovne potrebe danas jo vee nego prije no
ne vie u kvantitativnom nego u kvalitetnom pogledu ili jo tanije reeno u
pogledu specijalizacije i usavravanja. Zagrebaki umarski fakultet sagledao je
taj problem pa je u najnovije vrijeme uveo postdiplomsku nastavu koja se
organizira
u tri smjera: 1. magisterski studij za znanstveno usavravanje, 2. magisterski
studij za specijalizaciju i 3. postdiplomska nastava za struno usavravanje.
Ta postdiplomska nastava na Zagrebakom umarskom fakultetu uspjeno
se odvija.
Dakako, da nae umarstvo i drvna industrija SR Hrvatske jo ne osjea
korist od tih kadrova, jer su prvi magistri Zagrebakog umarskog fakulteta
tek nedavno proizvedeni.
to se tie redovite nastave koja se odnosi na obrazovanje visokokolskih
kadrova u umarstvu i drvnoj industriji upravo je u toku reforma nastavnih
planova i programa koji e se modernizirati i uskladiti sa suvremenim stanjem
znanosti i praktinih dostignua u umarstvu i drvnoj industriji.
Prema tome obrazovna politika Zagrebakog umarskog fakulteta mogla
bi se zacrtati ovako: Razvijati i jo vie pojaati postdiplomsku nastavu za
diplomirane
inenjere umarstva i drvne industrije; modernizirati, reorganizirati
i unaprijediti postojeu redovitu nastavu. U pogledu postdiplomske nastave razviti
djelatnost na federalnom, evropskom i svjetskom nivou ukljuujui u tu
nastavu najistaknutije specijaliste i znanstvene radnike iz sektora umarstva i

drvne industrije. U pogledu redovite nastave izvriti temeljitu reorganizaciju

imajui pred oima promijenjenu ulogu i funkciju uma i drvne industrije.
Naravno da e obrazovne ustanove za to trebati mnogo vea sredstva za
poveanje i proirenje laboratorija, radionica, biblioteka, instrumentarije i slino.
Danas postoje mogunosti, da se Novim Zakonom o financiranju rijee ti
problemi, jer e sami proizvoai putem svojih predstavnika, dakle, u duhu sa"
moupravljanja moi da unaprijede razvoj onakvog obrazovanja kakvo je danas
naem drutvu potrebno. U tom smjeru oekujemo u procesu obrazovanja
kadrova
novu pozitivnu etapu naeg razvoja.
LITERATURA
1. W o o d : World trends and prospects, Unasylva, vol. 20 (12), Rome 1966.
2. I v a r S a m s e t : Trends in forestry and their challenge to research, Unasylva,
vol. 22, Rome 1968.
3. Interim review of the projections made in the FAO (Ece study European timber
and prospects), 19501975, Genova 1968.
4. G l e s i n g e r E.: The role of forestry in world economic development,
Proceedings
fifth world forestry congress, 1960.
5. Statistiki godinjak SFRJ, Beograd 1967.
6. Prijedlog projekcije razvoja umarstva i drvne industrije od 19661985.
godine,
Savezna Privredna Komora, Beograd, oktobra 1969.
7. R a y m o n d F. D a s m a n n : Environmental conservation, Washington 1968.
8. De V a i s s i e r e J.: Politique forestiere et utilisation des terres en Europe (sauf
URSS). Proceedings fifths world forestry Congress, 1960.
9. World Demand for Paper to 1975, FAO, Rome 1961.
10. SRH Republiki Zavod za planiranje: Pripremni materijal za izradu
drutvenog
plana razvoja SR Hrvatske za period 19711975. godine, Informator, Zagreb,

1970. br. 45.

11. SRH Republiki Zavod za planiranje: Pripremni materijal za izradu
drutvenog
plana razvoja SR Hrvatske za period od 19711975. godine, Informator,
Zagreb 1970. br. 6.
254
IZVJETAJ O RADU IV PLENUMA ZAJEDNICE UMARSKIH
FAKULTETA JUGOSLAVIJE
Zajednica umarskih fakulteta Jugoslavije (ZFJ) odrala je svoj IV. Plenum
25 i 26 lipnja 1970 na umarskom fakultetu u Zagrebu. Plenum je otvorio
prof. dr. Z. Potoi, predsjednik ZFJ. U prigodnoj rijei, dekan umarskog
fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Z. poljari naglasio je da e razgovori na ovom
Plenumu biti znaajniji nego ikada do sada. Radimo u vrijeme reorganiziranja
i reformiranja visokokolske nastave, uvaamo nove oblike financiranja i
razvijamo
samoupravljanje na fakultetima. Traimo najpodesnije oblike realizacije
ovih i drugih kretanja koji nas vode daljnjem progresu. Vjerujem da e
Plenum u toku svoga rada razmatrati ova znaajna pitanja.
Rad Plenuma odvijao se uz predsjedavanje prof. in. F. Alikalfia, prof,
in. D. Beara i prof. dr. Z. Potoia po slijedeem dnevnom redu:
1. Izvjetaj o radu ZFJ u proteklom mandatnom periodu. Financijski izvjetaj.
2. Problemi nastave i naunog rada.
3. Financiranje fakulteta.
4. Dopune i izmjene Statuta ZFJ.
5. Izbor novih tijela ZFJ.
6. Razno.
Sa umarskog fakulteta Beograd Plenumu su prisustvovali: prof. dr. A. Tucovi,
Mr. M. Nikoli, in. K. Markovski. Biotehniki fakultet (Gozdarski oddelek)
Ljubljana predstavljali su prof. dr. D. Mlinek i prof. in. F. Rajner. Sa

umarskog fakulteta Sarajevo na Plenumu su uestvovali: prof. in. F. Alikalfi,

prof. dr. I. Kopi, prof. dr. S. Diki, prof. dr. O. Stojanovi, prof. dr. P.
Drini Zemjodelsko-umarski fakultet (Odsek za umarstvo) Skopje zastupali
su: prof. in. D. Bear, prof. dr. B. Grujovski, prof. dr. S. Todorovski, doc. dr.
P. Popovski, doc. dr. V. Stefanovski, prof. dr. M. Zorbovski. Sa umarskog
fakulteta Zagreb, Plenumu su prisustvovali prof. dr. Z. poljari, prof. dr. D.
Klepac, prof. dr. I. Opai, prof. dr. Z. Potoi, prof. in. Dj. Hamm, doc. dr.
M. Brenjak i doc. dr. S. Badjun, kao gosti na plenumu su bili in. M. Suevi iz
Savezne Privredne komore, in. K. Tabakovi iz Saveza inenjera i tehniara
umarstva i drvne industrije Jugoslavije, in. A. Mudrovi SITDJ SR Hrvatske,
O. Raenovi iz Zajednice istraivakih organizacija iz oblasti umarstva i
drvne industrije i delegat Predsjednitva Saveza studenata umarstva i drvne
industrije Jugoslavije, Pavi Ivan student IV godine umarskog fakulteta u
Zagrebu.
U IZVJETAJU O DOSADANJEM RADU ZFJ, T u c o v i , A. istakao
je da se djelatnost Zajednice odvijala u uslovima znaajnih promjena i strujanja
u razvoju visokog kolstva i organizacije naunog rada. Aktivnost ZFJ
se odvijala preko Predsjednitva i Odbora za: nastavu; nauno istraivaki
rad; fakultetska dobra i financije i to putem diskusija, razmjene miljenja
i mobiliziranja lanstva na sprovoenju reforme nastave i organizacije
255
znanstvenog rada. Neka od pitanja koja su dominirala u toj aktivnosti ZFJ bila
su: mjere za podizanje kvalitete studija (reimi studija, izrada opih
jugoslavenskih
udbenika, pedagoko obrazovanje nastavnika itd.); jedinstveni
okvirni nastavni plan; usklaivanje programa nastave III stupnja
(specijalizacija,
magisterij); problemi znanstvenog rada na umarskim fakultetima;
interfakultetska i interkatedarska suradnja; vanost i znaenje nastavnih

pokusnih objekata u procesu nastave i znanstvenog rada. planiranje

kadrova i problemi oko zapoljavanja diplomiranih inenjera umarstva i
drvne industrije. Rad na reformi nastave i njenoj modernizaciji odvijao se uz
suradnju
studenata, a predsjednitvo ZFJ je kooptiralo u svoj sastav i predstavnika
Saveza studenata umarstva i drvne industrije. Aktivnost na interfakulteskoj
odnosno interkatedarskoj suradnji odvijala se preko predavanja u okviru
redovne nastave, odnosno predavanja u sklopu sekcije udruenja nastavnika
i suradnika. Na inicijativu ZFJ formirana je komisija pri Saveznoj privrednoj
komori za problematiku broja, profila i kvalitete kadrova za umarstvo i drvnu
industriju i odnose obrazovnih institucija i privrede. Komisiju sainjavaju
predstavnik ZFJ, Savezne privredne komore, SITIDJ, i Zajednice nauno
istraivakih organizacija iz oblasti umarstva i drvne industrije. Zakljuujui
svoj izvjetaj Tucovi, A. naglaava da mnoga vana i nerjeena pitanja i zapoete
akcije treba nastaviti i ubrzati njihova rjeenja, kako bi se nastava i nauni
rad na umarskim fakultetima uskladili i zadovoljili potrebe umarske i
drvarske privrede.
U diskusiji po izvjetaju istaknuta je potreba postojanja ZFJ i njenog
daljnjeg angairanja za rjeavanje aktuelnih problema na umarskim fakultetima
a koji su izneseni u izvjetaju. Za to treba da se fakulteti vre i snanije
povezu preko Zajednice i podre aktivnosti ZFJ, rekao je K o p i , I., a
za rjeavanje ovih problema potrebna je zajednika aktivnost svih koji ine
fakultet radnom zajednicom studenata i nastavnika, istakao je A 1 i k a 1 f i , F.
Po pitanju PROBLEMI NASTAVE I NAUNOG RADA referirali su P op
o v s k i, P.: Problemi visokokolske nastave na umarskim fakultetima
Jugoslavije
, M i r k o v i , D.: Reim studija kao sredstvo za podizanje kvalitete
nastave, T u c o v i , A.: Diplomski rad kao sredstvo za podizanje kvalitete
studija, B e n i , R.: Informacija o organizaciji naunog rada na fakultetima.

U svom referatu P o p o v s k i , P. iznosi da reforma univerziteta i intenzifikacija

visokokolske nastave, daje i novi impuls u tenji za osuvremenjavanje
nastave i njeno pribliavanje stvarnim potrebama naeg drutva. Za usavravanje
stavova po nastavnim i drugim problemima najbolja metoda suradnje
je odravanje interkatedarskih sastanaka. Zakljuci doneseni na takovim
sastancima najmjerodavniji su za pojedine nauno-nastavne oblasti i discipline,
kao i za politiku koju treba sprovoditi preko organa upravljanja na fakultetima.
Dok je za studij II stupnja postignuta suglasnost o minimumu nastavnih
planova i programa, studij III stupnja (specijalizacija, magisterij) nije jo
analogno tretiran.
Osim ova dva spomenuta vida nastave, fakulteti bi trebali organizirati i
dopunsko obrazovanje diplomiranih inenjera putem predavanja, kurseva i
seminara.
. ' ' '^]*"^\
U koreferatu Mirko vi , D. iznosi da reim studija ima za cilj da regulira
proces proizvodnje kadrova odreenog profila i nivoa znanja. Jedan od
njegovih elemenata je i kvalitet nastave. Razmatrajui ovaj problem on analizira
zavisnost izmeu rezultata i uslova studiranja. Rezultat iskazuje brojem
256
studenata koji su diplomirali, a uslove nekim karakteristinim elementima reima
studija. Podaci se odnose na umarski fakultet Beograd i to za period od
20 godina. Razmatrani reimi studija za kolske godine 1921, 1924, 1932, 1949,
1952, 1956, 1960, 1963, 1966 i broj diplomiranih studenata, pokazuju da bez
obzira
na reim studija priblino diplomira 50n/o upisanih studenata. To pokazuje
da je pro'zvodnja kadrova neracionalna i neekonomina ali i to da se nemoe
jedino propisima osigurati vei postotak diplomiranja. Razmatrajui zavisnost
izmeu reima studija i kvalitete nastave iznosi miljenje da bi se kvalitetnijom
nastavom mogao pootriti reim studija i postii nastojanje u reimu

studija godina za god:nu. Za to su potrebna kvalitetna predavanja i vjebe,

kontinuirani rad sa studentima i rjeseni uslovi rada studenata ukljuiv i dovoljno
velike biblioteke, istie M i r k o v i , D. na kraju svog koreferata.
Diplomski rad svojim sadrajem i orijentacijom predstavlja jedan oblik
akumulacije znanja studenata. Svojim aktivnim karakterom podst'e radne navike
studenata i omoguuje im ispoljavanje sposobnosti i aktivnosti koje najvie
odgovaraju njihovom duhovnom profilu, istakao je u svom koreferatu Tu
o v i , A. Izradom diplomskom rada student dobij a potpuniji pregled struke,
podsticaj za strunom ili naunom preokupacijom i stvara mu se mogunost za
poetak specijalizacije, to uz razvijanje osjeaja odgovornosti mobilizira i
njegovo
samopouzdanje.
U diskusiji je istaknuto da bi trebalo ograniiti broj upisanih studenata na
umarske fakultete, da bi se trebalo pristupiti modernijim oblicima nastave u
kojoj je neophodno pratiti ne samo rad studenata nego i zavrenih inenjera.
Razvijanjem intelektualnog potencijala kod studenata, stvorit emo inenjera
koji e biti u stanju rjeavati ne samo postojee probleme u praksi, nego isnoIjiti i potrebnu kreativnost. Za takovo obrazovanje potrebno je u toku studija
raditi sa studentima u malim grupama, razvijati seminarske radove, to vie
koristiti razne oblike terenske nastave, direktnije i komunikativnije prenositi
znanje na studente i omoguiti stalno i sistematsko dopunsko obrazovanje
diplomiranih
inenjera, naglasio je u svom izlaganju M 1 i n e k, D. Osuvremenjavanje
visokokolske nastave, rekao je K o p i , I., danas je imperativ i ono
treba da se osniva na principima andragogije. Z o r b o v s k i , M. iznosi da
postoji
veliki raskorak izmeu potrebe obrazovanja i materijalne osnove za obrazovanje,
to stvara velike tekoe u visokokolskoj nastavi. Za nastavu III stupnja
smatra da bi se trebala ukljuiti na fakultete kao redovni vid nastave, ime
bi se omoguilo ukljuivanje veeg broja kandidata na taj studij.

Reforma visokog kolstva nije neto to se propisuje izvana, ona treba da

je u samim ljudima. Treba, u tom sklopu, mijenjati odnos prema radu i radnom
mjestu, kako kod nastavnika tako i kod studenata. Nastavne forme treba
obogaivati,
a nagraivanje nosioca obrazovanja nesmije se bazirati na formalnim
kriterijima, nego na sadraju, koji se daje, istakao je u svom izlaganju A 1 ik
a 11 i , F. On kao i B e a r, D. istiu da osnivanje Instituta (Zavoda) na
fakultetima
znai vraanje naunog rada na fakultete to ne znai da e se pojaviti
antagonizam izmeu fakultetskih i izvan fakultetskih instituta. U sadanjoj
etapi integracije privrede poboljat e se i uslovi za nauno-istraivaki
rad, a nosilaca tog rada nije nikad previe.
Informaciju o financiranju umarskih fakulteta Jugoslavije iznio je D r in
i , P. Istiui da sadanja sredstva republikih zajednica za financiranje
obrazovanja
nisu dovoljna za suvremenu nastavu, naglaava da je za sada nerealno
oekivati da e se ona znatnije poveati. Zbog toga se fakulteti sve vie orijen257
tiraju na pribavljanje sredstava za nauno-istraivaki rad. Time su ponekad
uspjeli ostvariti prihode za nabavku opreme potrebne za znanstveni rad i
nastavu,
a ponekad i dopunska sredstva za izvoenje nastave.
Nakon prihvaanja nekih dopuna i izmjena Statuta ZFJ, izabrao je novo
Predsjedn:tvo Zajednice, koje nakon konstituiranja sainjavaju: B e a r, D.,
predsjednik, R a j n e r, F., podpredsjednik, K o p i , I., podpredsjednik, P ot
o i , Z., S i m e u n o v i , D., a za sekretara Predsjednitva izabran je S t ef
a n o v s k i , V. Osim toga je Plenum izabrao i lanove Odbora za nastavu i
Odbora za nauno-istraivaki rad.
Nakon temeljne i iscrpne diskusije na IV. Plenumu ZFJ, doneseni su slijedei:
ZAKLJUCI

1. Konstatirano je da je Zajednica svojim radom opravdala svoje postojanje

i potvrdila potrebu daljeg proirivanja i produbljivanja njenog rada.
2. Nakon diskusije o problemu unapreenja nastave, Plenum donosi sledee
zakljuke:
Po pitanju selekcije kandidata za umarske studije dolo se na stajalite
da se primjeni kvalifikacioni ispit kao metoda selekcije na fakultetima gdje
se za to osjea potreba, a teite dati na selekciji tokom I godine studija.
Plenum preporuuje fakultetima da se kod rjeavanja problema reforme
visokokolske nastave na fakultetima primjenjuju andragoke metode
obrazovanja.
Preporuuje se obavezna izrada diplomskih radova kao i usklaivanje
statutarnih propisa i pravilnika za izradu diplomskog rada.
Da se postdiplomska nastava u;ni obaveznim vidom kolovanja
visokokolskog
obrazovanja i da se razrade zajedniki principi odabiranja kandidata.
Da se uspostavi vra suradnja izmeu fakulteta kod izrade nastavnih
planova i programa za postdiplomsku nastavu kao i u njihovoj realizaciji.
U svrhu redovnog upoznavanja sa najnovijim naunim i tehnikim
dostignuima,
potrebno je da fakulteti uvedu kao stalan metod rada kontaktiranje
sa strunjacima iz prakse odravanjem sem'nara, kurseva, savjetovanja i si.
Plenum preporuuje fakultetima da se intenzivira suradnja izmeu njih,
oivljavanjem interkatedarskih odnosno interpredmetnih sastanaka.
Ispitati svrsishodnost pojedinih kriterija po kojima se od strane republike
zajednice obrazovanja dodjeljuju financijska sredstva za nastavu.
Preporuuje se fakultetima da u oblasti nauno-istraivakog rada nau
najpogodniji nain suradnje sa ostalim nauno-istraivakim institucijama izvan
fakulteta.
Preporuuje se da se fakulteti pojedinano ulane u Zajednicu
naunoistraivakih

organizacija za umarstvo i industriju za preradu drveta.

U pogledu novih modaliteta financiranja visokokolskog obrazovanja
ostvariti punu saradnju sa Saveznom privrednom komorom i SITDJ u svrhu
iznalaenja najpogodnijih naina financiranja.
Utvreno je da postoji razlika izmeu linije intenziviranja nastave to
je predstavljeno kao osnov u reformi visokog kolstva i naina financiranja
visokog kolstva koje se odvija preko Zajednice za financiranje.
Kriteriji i postavke koje Zajednice za financiranje, pri odreivanju obima
sredstava, postavljaju pred visokokolske ustanove u opreci su sa intencijom
reforme i onemoguuju prilaz i rjeavanje problema koje reforma postavlja.
St. B.
258
PROBLEMI VISOKOKOLSKE NASTAVE NA UMARSKIM FAKULTETIMA
JUGOSLAVIJE
Dr PANDE POPOVSKI, Skopje
Unapreivanje nastave na umarskim fakultetima u naoj zemlji oduvek
je bila stalna briga ovih fakulteta. Meutim, tenja za reformu univerziteta i
intenzifikaciju visokokolske nastave poslednjih godina kao da je dalo nov impuls
u toj tenji za to veu intenzifikacriu nastave, za njeno potpunije
osavremenjavanje
i pribliavanje stvarnim potrebama naeg drutva. Kao rezultat
toga, na svim naim fakultetima dolo je do pokretanja svih aktivnih snaga,
dolo je do predloga za korekcije i izmene u nastavnim planovima i nastavnim
programima, do vee tenje za stvaranje strunih kadrova onakvih profila za
kakve se smatra da su najpotrebniji umarskoj privredi i drvnoi industriii nae
zemlje, odnosno za usavravanje itavog sistema studija. Meutim, pogreno bi
bilo da se iz toga izvue zakljuak, da je u tom pogledu postignuto sve to je
trebalo postii, u istoj meri kao to je teko oceniti dokle se dolo sa reformom
visokokolske nastave i posebno nastave na umarskim fakultetima i ta jo

treba uiniti da se doe do kraja te reforme. Nasuprot tome, smatramo da je

uinjeno sve to je bilo mogue uiniti u postojeim uslovima, ali da je to zadatak
permanentne prirode i da e svi nai fakulteti i dalje nastojati da usavravaju
metode nastave u granicama svojih realnih mogunosti i da e odoljevati
svim potekoama koje su neminovni pratioci takvog zadatka.
Meutim, slobodni smo odmah da zamerimo da u tom periodu nije postojala,
bar ne u dovoljnoj meri, koordinirana delatnost u iznalaenju i sprovoenju
adekvatnijih mera i metoda meu pojedinim fakultetima i pored nastojanja
ove Zajednice. Glavna saradnja i meusoban dogovor trebali su da budu
interkatedarski
sastanci. Smatralo se, Zajednica je tako preporuila svim fakultetima,
da e razmena nrljenja i iskustva, te donoenje odgovarajuih zakljuaka
po pojedinim nauno-nastavnim oblastima i d:sciplinama biti najbolii metod
saradnje i da e doneti zakljuci biti najmerodavniji za politiku koju treba da
sprovode organi upravljanja fakulteta. Ovakvu predpostavku potvrdili su odrani
interkatedarski sastanci kao napr. iz zatite uma u irem smislu (fitopatologija,
entomologija i zatita uma), iz umskih transportnih sredstava, iz ureenja
uma i dr. Ali na alost, njih je bilo malo. Svakako interkatedarska saradnja
treba i u budue da ostane jedan od glavnih metoda saradnje.
Drugi nain da se doe do razmjene miljenja i iskustava pa i do usaglaavanja
stavova po nastavnim i drugim problemima b;o ie tretiranje nastavnih
problema u Plenumu i Predsednitvu Zajednice. Predsednitvo i Odbor za nastavu
ove Zajednice smatrali su da je od posebnog znaaja usaglaavanje stavova
po pitanju intenzifikacije nastave, po pitanju nastavnih planova i nastavnih
programa i reima studija uopte, a posebno studija treeg stepena, na
umarskim
fakultetima i fakultetima za drvnu industriju. Jer dok je za studije
drugog stupnja bila postignuta saglasnost o minimumu nastavnih planova i
programa, studije treeg stepena takorei nisu ni bile predmet razmatranja

259
meu fakultetima. Meutim, do takve analize nije dolo, jer veina fakulteta
nije poslala traeni materijal za tu analizu.
S obzirom na aktuelnost problematike nastave u uslovima intenzifikacije i
reforme nastave na umarskim fakultetima u naoj zemlji i promenama u reimu
studija i na drugom stupnju, Predsednitvo Zajednice s pravom je odluilo
da nam ovom Plenumu Zajednice postavi na dnevni red i probleme visokokolske
nastave na naim fakultetima.
REIM STUDIJA
Jedan od goruih problema skoro svih fakulteta bio je a ostaje i nadalje,
problem kaknv reim prop'sati, odnosno pod kojim uslovima kandidati mogu
upisati prvu godinu studija. Ograniavanje broja i provera znanja kandidata
putem kvalifikacionih ispita, koliko i da je nepopularan metod, poeo je ponovo
da se primenjuje na nek'm fakultet'ma. iroko otvaranje vrata bez ikakve
predhodne
selekcije, imalo je svoje pozitivne strane, ali istovremeno prouzrokovalo
je i niz potekoa i negativnosti, a smatra se da je imalo svog negativnog odraza
i na kvalitet nastave. Nedovoljan prostor za izvoenje nastave, nedovoljno
opremljene laboratorije, nedovoljan broj nastavnog i pomono nastavnog kadra,
upis svega onoga to se nije moglo upisati na ostale fakultete tj. upis slabijih
aka i red drug'h potekoa, a u prvom redu veliko osipanje upisanih studenata
jo u prvom semestru, opravdan su razlog za razmiljanje i naputanje
takvog naina upisa. Zbog toga, nain iroko otvaranje vrata fakulteta ustupa
mesto predhodnoj selekciji i ograniavanju broja na nekim fakultetima tj. da
se odreknu slobodnog upisa i pristupe ponovnom zavoenju proveravanja znanja.
Tako na umarskom fakultetu u Beogradu odabiranje kandidata za upis
u prvu godinu studija vri se na osnovu pokazanog uspeha u gimnaziji ili
odgovarajuoj
srednjoj strunoj koli i kvalifikacionog ispita kojeg su osloboeni

odlini i vrlo dobri aci, a koji se za ostale izvodi iz dva predmeta i to:
na odseku za umarstvo i na odseku za eroziju i melioracije iz matematike
i biologije
na odseku za drvnu industriju iz matemat'ke i fizike i
na odseku za hortikulturu iz biologije i likovnog obrazovanja sa istorijom
umetnosti,
a broj za upis u 1970/71. godinu ogranien je na 260 studenata u prvu godinu
za sve odseke.
Postoji meutim shvatanje, koje svakako zasluuje osobitu panju, da slobodan
upis studenata u prvu godinu ne bi imao negativne posledice ako se upis
vri tokom meseca juna i jula uz obavezno podnoenje originalne maturske
svedodbu ime bi se onemoguilo istovremeno konkuriranje na dva ili vie
fakulteta
i da bi se na umarstvu upisivali oni koji zaista ele da studiraju te
nauke. Takvo miljenje preovlauje na biotehnikom fakultetu u Ljubljani.
Na umarskom fakultetu u Zagrebu, prema Statutu iz 1967. godine upis u
prvu godinu je slobodan za sve osobe koje su sa uspehom zavrile gimnaziju ili
njoj ravnu odgovarajuu srednju strunu kolu. Isti su uslovi propisani i Statutima
umarskog fakulteta u Sarajevu i Zemjodelsko umarskog fakulteta u
Skoplju.
Prema tome, kvalifikacioni ispiti, kao vrsta predhodne selekcije, i ogranien
broj za upis studenata u prvu godinu, za sada je jedino zaveden na umarskom
fakultetu u Beogradu, dok je na svim ostalim fakultetima upis jo
uvek slobodan.
260
Oigledno je da slab kvalitet upisanih studenata na prvoj godini ima svoje
reperkusije i na uspeh studija. Ilustracije radi da navedemo da u kolskoj
1969/70 godini na umarstvu biotehnike fakultete u Ljubljani sa odlinim,
odnosno

vrlo dobrim uspehom bio je up'san samo jedan kandidat to iznosi 4'%
od ukupnog broja upisanih na prvoj godini, a na drvnoj industriji istog fakulteta
sa odlinim i vrlo dobrim uspehom upisano je 7 kandidata, odnosno 16%
od ukupnog broja up'-sanih na prvoj godini na tom odseku.
Ovakvo stanje je manjevie isto i na ostalim umarskim fakultetima. Ovo
jasno potvruje konstataciju, koja je svima nama dobro poznata, da nam dolaze
u najveoj meri kandidati sa slabijim uspehom, esto oni koji nisu imali
volje za ovu struku, da su mnogima nai fakulteti odskona daska ili usputna
stanica, kako se to obino kae, da ne bi ili u armiju, da ne izgube deji dodatak
ili penziju, dok ne uspeju da upiu eljeni fakultet, ili se ne odreknu studija
uopte. Meutim, sve to fakultetima stvara ogromne potekoe i angauje
financijska i druga sredstva, pa se namee pitanje kako eliminirati sluajne
prolaznike od onih koji ele svoj ivotni poziv da posvete umarstvu, odnosno
drvnoj industriji. Ali smatra se da meu upisanim kandidatima ima i takvih
koji nisu upoznati sa sutinom i teinom umarskih studija i umarskog poziva,
pa kada dou do takvog saznanja doivljavaju razoarenje. Zbog toga esto
se uju predloi da bi trebalo i kod nas da se uvede predhodna praksa, kako
je to u nekim zemljama, ili slino tako da kandidati u momentu upisa imaju
sasvim raiene pojmove o samim studijama i radu koji ih kasnije eka. Postoje
i druga miljenja i predloi i svakako da svi zasluuju ozbiljnu panju.
Sve to navodi na ozbiljna razmiljanja kako koordinirati sve to i obezbediti
to bolje uslove i za to uspenije studiranje omh koji su se posvetili umarstvu
i drvnoj industriji, i kako i kada vriti selekciju kandidata.
Svakako da je nemogue na jednom ovakvom skupu odrediti jedinstveni
nain i da e svaki fakultet prema svojim realnim mogunostima i drugim
prilikama
u kojima se nalazi, odluiti o broju i uslovima za upis u prvu godinu.
Meutim, jasno je da se mora uiniti sve to je mogue da se pobolja kvalitetan
sastav upisanih studenata u prvu godinu i obezbede normalniji uslovi za

izvoenje nastave, ukljuujui vebe i terensku nastavu, kao i odrediti

najpogodniji
nain selekcije u toku upisa na prvu godinu i kasnije tokom itavog
studija, a naroito tokom prve godine studija. Ako se ve ne moe postii
apsolutna
ujednaenost tih kriterija, onda svakako treba teiti da razlike izmeu
fakulteta budu to manje, odnosno odrediti jedan minimum uslova koje treba
potovati svaki fakultet.
Odreivanje uslova za upis u drugu i naredne godine je svojevrstan problem
na svim fakultetima, ali tu ne postoje neke bitne razlike meu fakultetima.
Naime, na svim umarskim fakultetima drugu godinu mogu da upiu samo
oni studenti koji su poloili deo ispita iz prve godine. Tako na Ljubljanskom
fakultetu, do kraja septembra, treba da poloe matematiku, herniju i biologiju
(za umarstvo), odnosno matematiku, herniju i fiziku (za drvnu industriju). Na
umarskom fakultetu u Sarajevu za upis u drugu godinu studenti moraju imati
poloene ispite iz botanike sa fiziologijom biljaka, matematike i hernije (na
umsko-gospodarskom odseku), odnosno iz fizike, nacrtne geometrije i
matematike
(na odseku za iskoriavanje uma). Na umarskom fakultetu u Beogradu
studenti za upis u drugu i treu godinu mogu da prenesu po dva nepoloena
ispita iz predhodne godine stim da ih poloe u slobodnim rokovima do
zavretka nastave tekue kolske godine, a za upis u etvrtu godinu da je po261
loio najmanje pet ispita iz tree godine. Na umarskom fakultetu u Zagrebu
uslovi za upis u naredne godine nisu propisani statutom, ve je nastavniko
Vee ovlaeno da donosi odluke o tome.
Na Zemjodelsko-umarskom fakultetu u Skoplju umarski odsek, drugu
godinu mogu upisati oni studenti koji do kraja novembra imaju najvie tri
nepoloena ispita iz prve godine s time da su obavezno poloili ispite iz
matematike,

hernije i botanike. Zaostale nepoloene ispite duni su da poloe do

kraja februarskog ispitnog roka. Treu godinu mogu upisati studenti koji su
poloili sve ispite iz prve godine i najmanje pet ispita iz druge godine, a etvrtu
godinu mogu upisati oni studenti koji su poloili sve ispite iz druge godine i
najmanje pet ispita iz tree godine do kraja novembra, s tim da se zaostali ispiti
poloe do kraja februarskog ispitnog roka.
Iz ovoga se lako da zakljuiti da stav godina za godinu nije bio realan u
sadanjim uslovima, da se reim studija morao ublaiti i prilagoditi naim realnim
mogunostima. Zbog toga je kao takav bio naputen na svim umarskim
fakultetima u naoj zemlji. Sta vie, na nekim fakultetima moralo se ii ka jo
veoj liberalizaciji, ka veem ublaavanju kriterija za upis u naredne godine
nego to je bilo Statutom propisano, uslovni rokovi su produavani, davane su
vanredne ispitne sesije i slino, kako se ne bi izgubilo na kvalitetu, i da se
istovremeno
pomogne studentima da ne gube godinu. Ovo je imalo svoje i dobre i
loe strane. Dobar deo studenata uspevali su da poloe zaostale ispite i ispune
uslove te su time i opravdavali poverenje nastavnikog Vea, ali esto su te
pojave
izazivale poremeaje u nastavi, neredovnost posete predavanja, pa i vebi,
neredovno ovladavanje materijom iz tekue godine koje je uslovljeno psihikom
preokupacijom zaostalih ispita, stalno prisutna nada da e uslovni rok biti
opet produen, administrativne potekoe i drugo.
Izuzimajui pojedinosti, koje nisu tako bitne, za odreen reim za upis u
naredne godine, dolazi se do zakljuka, da je na svim fakultetima za umarstvo
kriterijum za upis u naredne godine manje-vie ujednaen. ta vie, moe
se rei da postoji ujednaen kriterijum u odnosu i na pojedine ispite koje student
treba da poloi da bi mogao da upie drugu, pa i naredne godine.
Prema tome, problemi su zajedniki, pa smatramo da nije teko doi do
nekog zajednikog zakljuka, vodei pri tome rauna o specifinim uslovima

svakog fakulteta ponaosob.

POSTDIPLOMSKE STUDIJE
Poslediplomske studije su novijeg datuma na naim fakultetima. Na Beogradskom
umarskom fakultetu od 1962/63, u Zagrebu i Sarajevu 1965/66, u
Skoplju 1968/69 kolske godine. Na svim fakultetima one se izvode kao
jednogodinje
(za specijaliste) i dvogodinje (za magistre).
Upis kandidata na ove studije imao je sve veeg porasta. Meutim, poslednjih
godina osea se izvesna stagnacija, jer je teko udaljiti strunjaka dve
godine od svog radnog mesta u operativi da bi se iscelo posvetio ovim studijama.
To je glavni razlog zbog ega studenti ovih studija su u najveoj meri asistenti
samih fakulteta, koji moraju magistrirati da bi stekli pravo na prijavu
doktorske disertacije, a neznatan je broj iz operative, i to su uglavnom strunjaci
na rukovodeim dunostima.
Upravo zbog toga to su ove studije mlaeg datuma, postoje i vee razlike
u reimu studija, u nastavnim planovima i programima, u nainu izvoenja
nastave i slino meu pojedine fakultete umarstva. Pa ipak, meu sve te razlike,
ini nam se da najveu panju zasluuju dve: 1. koje uslove treba da is262
punjava kandidat pa da moe da bude upisan na postdiplomske studije i 2.
odreivanje
minimalnog zajednikog plana i programa po pojedinim naunim disciplinama,
kako je to uraeno za studije drugog stupnja.
Na nek:m fakultetima, kandidat koji eli da upie postdiplomski studij za
magistra mora imati najmanje srednju ocenu osam zavrenog drugog stupnja
studija i da vlada jednim stranim jezikom. Na drugim fakultetima ovi su uslovi
blai, ili u odnosu na srednju ocenu, ili u odnosu na poznavanje stranog jezika.
Na nekim fakultetima se uzima srednja ocena ispita iz oblasti koju eli da studira,
a na nekim uspeh u naunom radu itd. Svakako da i tu postoje odreene

specifinosti pojedinih fakulteta, ali ini nam se da bi se i tu moglo mnogo to

ta ujednaiti, a time i poboljati same studije.
Posebno su pitanje nastavni planovi i nastavni programi za ove studije.
Koliko nam je poznato ovim se pitanjem nismo do sada pozabavili, pa verovatno
otuda i potiu razlike u njima. Ima ak i prigovora da su oni neusaglaeni
u tolikoj meri, to su nastavni planovi i programi za specijalistiki studij na
jednom fakultetu ravni nastavnim planovima i programima za magistre na
drugom
fakultetu. Iako se ovakvim prigovaranjima ne moe u potpunosti verovati,
a jo manje uoptavati, ipak nas upuuju na potrebe da je neophodno ovu
problematiku
detaljnije proanalazirati i zauzeti odreene stavove. Taj je zadatak
bio uzeo na sebe Odbor za nastavu Zajednice ovog saziva, ali isti nije mogao da
izvri zbog toga to nastavne planove i programe koje je traio od svih fakulteta,
jedino je dobio od beogradskog umarskog fakulteta i skopskog zemjodelskoumarskog fakulteta. Zbog svega toga, ovom pitanju u budue treba svakako
posvetiti vie panje.
Postoje i drugi problemi na postdiplomskim studijama o kojima valja
porazgovarati,
kao nain izvoenja nastave, da li postdiplomske studije mogu upisati
lica koja nisu zavrila umarski, odnosno drvnoindustrijski, ve neki drugi
srodan fakultet i slino.
Meutim, postdiplomske studije za magistre i specijaliste nisu jedinstveni
nain za obogaivanje znanja diplomiranih inenjera na naim fakultetima,
naroito
onih iz operative. Odravanje raznih, tzv. osveavajuih kurseva i seminara,
pa i predavanja iz pojedinih oblasti i te kako su vredni panje. Pozitivna
iskustva organizovanja ovakvih seminara u Ljubljani govore da su strunjaci
iz operative za njih vie zainteresovani i da su dali vie nego zadovoljavajue
rezultate. U nekim republikama kao organizatori ovakvih seminara pojavljuju

se komore, to nije za kritiku, ali postavlja se pitanje zato da neko

drugi, a ne fakulteti, kada ih i inae odravaju ljudi sa fakulteta. Moe biti nije
na odmet i ovakva saradnja sa komorom. Svakako da bi trebalo u budue i
ovom pitanju posvetiti vie panje, tim pre to se stalno naglaava potreba vee
saradnje izmeu fakulteta i operative.
INTENZIVIRANJE I REFORMA NASTAVE
Stie se utisak da se za poslednje tri godine ni o jednom problemu nije
tako mnogo diskutovalo, kao o problemu intenzifikacije i reforme visokokolske
nastave. Intenzivni razvoj nauke pretpostavlja i intenzivnu visokokolsku nastavu,
u kojoj student nije pasivan posmatra i prima sve to mu se kae na
predavanjima EX CATHEDRA, ve aktivni uesnik u izvoenju te nastave.
Zbog toga pitanje intenzifikacije i reforme nastave zauzelo je dominirajue
mesto u radu organa upravljanja na fakultetima, a naroito u radu Vea
nastavnika.
Na nekim fakultetima formirane su posebne komisije za reformu nastave,
na drugim komisije za izmenu statuta itd. Meutim definitivni stavovi
263
jo uvek nisu zauzeti o merama koje treba preduzeti, jer se s pravom eka da
se prvo donese Zakon o visokom kolstvu, pa tek onda u skladu sa njim da
budu zauzeti i konani stavovi. Sve dotle, vode se dikusije nesmanjenom
estinom,
aktivnost se nastavlja, pa ak ima i konkretnih predloga za to. Tako
npr. u Sarajevu, imamo utisak da su oni najbolje organizovali rad na ovoj materiji,
postoji obimno obraen materijal o reformi nastave na tom fakultetu od
specijalno formirane komisije, kao i predlog da se uvede jedinstveni profil
umarskog
studija, mesto dosadanja dva odseka. U Skoplju je doneta statutarna
odluka po kojoj mesto dosadanjeg jedinstvenog studija da postoje dva: jedan
za umarstvo i drugi za drvnu industriju. I na ostalim fakultetima manje-vie
vode se plodne diskusije, zauzimaju odreeni stavovi, vre analize i traganja za

boljim, savremenijim i svrsishodnijim resenjima i putevima ka intenzifikaciji

nastave, pa i radikalnoj izmeni dosadanjeg naina izvoenja iste.
Svakako da na ovome putu stoje brojne prepreke i potekoe, u prvom redu
materijalno-finansijske prirode. Meutim, nastoji se da sve to bude u granicama
naih realnih mogunosti. Pa ipak stie se utisak kao da ima izvesnih nejasnoa,
ili moda i nesuglasica oko toga ta sve treba podrazumevati pod pojmom
intenzifikacija nastave i ta treba obuhvatiti reformom iste. Da li bi se cilj
postigao proirenjem nastavne baze, nabavkom savremenih uila uz oslobaanje
nastavnih programa izvesnog balasta i nasuprot tome uvoenju nove materije.
Da li osloboditi se tzv. zastarelih metoda i koje su to zastarele metode
i uvoditi savremene metode nastave i koje su te savremene metode. Da li
studentu
dati (ako je to ikako mogue) svo potrebno znanje na predavanjima i time
smatrati da je osposobljen za odreeno podruje rada u doba kada tehnoloki
procesi zastarevaju za 56 godina, ili pak mu dati opte teoretsko-strune
osnove
koje e mu omoguiti brzu i laku, nazovimo je prekvalifikaciju i dokvalifikaciju,
odnosno da li umesto poznavanja konkretnog tehnolokog procesa
to se lako savlada u praksi, dati mu solidnu teoretsku spremu i time omoguiti
da brzo savlada, usavrava i menja taj tehnoloki proces. Ili, da li zadrati i dalje
dosadanji nain predavanja EX CATHEDRA u ovakvom obimu kakav
su do sada imala, ili joj dati podreenu ulogu, a umesto toga dati prednost onim
oblicima nastave koji aktiviraju studentove sposobnosti, koji od pasivnog
posmatraa
postaje aktivan izvoa nastave kroz vebe, seminare, konsultacije,
organizovane diskusije itd. Nadalje, da li dosadanji fond asova namenjen
predavanjima
zadrati i dalje ili pak njihov broj radikalno reducirati i predavati
ih u obliku tema, s tim to bi se specijalni deo nastavne discipline detaljno i
primerima obradio na vebama, seminarima i slino, i kako sve to usaglasiti sa

postojeim nainom nagraivanja nastavnika i pomono-nastavnog osoblja.

Ovakve i sline misli i pretpostavke proimaju diskusiju na svim naim
fakultetima, ta vie rekli bi da je to samo deo tih diskusija. Njih ima daleko
vie i najverovatnije one e biti predmet i dananje nae diskusije, bez obzira
nato da li emo biti u stanju da bilo ta konkretnije odluimo. Meutim, upravo
zbog toga, one dovoljno ukazuju na sloenost materije i istovremeno upozoravaju
da se ne srne reavati na brzinu, bar ne u ovom vremenu kada se oekuje
da reforma visokokolske nastave donese neto kvalitetnije, kako u odnosu na
reim studija, tako i u odnosu na metode izvoenja te nastave.
Upravo razmena miljenja i iskustava na ovom skupu treba da omogui
to ire i to bolje sagledavanje svih tih problema i mogunost primene tih
metoda
u uslovima svakog fakulteta, odnosno u zauzimanju najboljih definitivnih
stavova. To je i glavni cilj ovog referata, a ini mi se i dananjeg sastanka.
264
REIM STUDIJA KAO SREDSTVO ZA PODIZANJE KVALITETE NASTAVE
Prof. dr DRAGOLJUB MIRKOVIC
Pod reimom studija obino se podrazumeva krajnja konsekvenca organizacije
kolskog rada, izraena ve poznatim definicijama studiranje godina
za god.nom i slobodno studiranje kao graninim, s eventualnim meuoblicima
za itavo vreme studija ili samo za odreene godine. Meutim, pojam reima
studija je daleko sloeniji i obuhvata niz elemenata koji nainom kako
su reeni u stvari odreuju njegovu faktiku definiciju i mogunost
sprovoenja.
Reim studija ima za cilj da regulie proces proizvodnje kadrova odreenog
profila i nivoa znanja. Jedan od njegovih elemenata je i kvalitet nastave,
te se ini da je problem o kome se govori, bar po naslovu, suprotno postavljen.
No kada se zna da uzrok i posledica mogu da izmene mesta, tada se i ovako
postavljeno pitanje moe uspeno analizirati.

U ovoj analizi uinili smo pokuaj da potraimo zavisnost izmeu rezultata

i uslova studiranja, pri emu je rezultat predstavljen brojem diplomiranih
studenata,
a ulo vi nekim karakteristinim elementima reima studija. Konkretni
podaci potiu sa umarskog fakulteta u Beogradu za period od osloboenja
do kraja prole (1968/69.) kolske godine, dakle za poslednjih 20 godina.
Elementi koji su obuhvaeni pojmom reima studija su u naem sluaju
sledei:
uslovi upisa (prethodna sprema potrebna za upis i konkretni uslovi, na
pr. prijemni ispit),
karakter studija (redovne, vanredne),
propisana duina trajanja studija,
ispitni rokovi (odreeni, slobodni),
nain i vreme polaganja ispita (grupni, pojedinani, pismeni, usmeni,
zavisnost ispita),
diplomski rad (ima ga ili nema),
karakter nastavnog plana (jedinstven, smerovi, odseci),
uslovi upisa u naredni semestar ili godinu studija (svi poloeni ispiti iz
prethodnog semestra ili godine, odreen broj ispita iz bilo kojih ili iz odreenih
predmeta itd.).
Svi ovi elementi reguliu se propisom (zakon, uredba, statut). Za potrebe
nae analize je povoljna okolnost da se reim studija po navedenim
elementima
vie puta promenio u toku perioda posmatranja, esto vrlo korenito,
tako da se moe posmatrati odraz tih promena i eventualno izvlaiti odreen
zakljuak.
S druge strane prikazano je kretanje broja diplomiranih studenata (ukupno
i po smerovima odnosno odsecima) (graf. 1), duina trajanj astudija za one
smerove i odseke kojih vie nema u nastavnim planovima (graf. 2), a zatim tok

studija generacija studenata iz nekih kolskih godina, praen preko broja re265
dovno upisanih u pojedine semestre i broja diplomiranih po vremenu posle
redovnog
apsolviranja overe poslednjeg semestra (graf. 36).
Kompletna analiza prikazanih podataka i iznalaenje objektivnih pokazatelja
stepena zavisnosti izmeu uslova i rezultata jedva da je mogua bez
primene numerikih odnosno statistikih metoda. Ovakav pristup problemu bio
bi svakako veoma interesantan i koristan ali se ovoga puta od njega
odustalo
iz razloga nedostatka vremena i potrebe da se po jedinstvenom metodu uradi
za sve fakultete, da bi se dobile pouzdane osnove za manje-vie konane
zakljuke.
'9*5 *t 47 ^a 49 so si 52 5 i 5l4 55 s* 5? 58 59 60 6t ^MtSSiMM K go
46 |3
Graf. 1
No iz saoptenih podataka ipak se mogu izvesti neki preliminarni zakljuci
i iskustva. Jedan od njih je vrlo instruktivan: grafikon 2 pokazuje da i pored
razliitih uslova studiranja (reima studija u smislu kako se upotrebljava)
procenat diplomiranih u odnosu na broj upisanih u prvi semestar iznosi oko
50% (za umsko-uzgojni i umsko-industrijski smer odnosno opti smer
umarskog
odseka), to pokazuje da je proizvodnja kadrova neracionalna i neekonomina,
ali i to da kola ne moe jedino propisima, stroim ili blaim, obezbediti
vei procenat diplomiranih. Na to ukazuje i variranje procenta diplomiranih
u pojedinim kolskim godinama odnosno generacijama.
Druga pojava koja zasluuje panju je zavisnost faktinog trajanja studija
od strogosti propisa kompletnog reima studija. Tako se iz grafikona 2 vidi
da je za smerove um.-uzgojni i um.-industrijski opti proek trajanja studija
266

ORI
za skoro 3 godine preko propisanog (4 god.) a za opti umarski (5 god. trajanje
studija) neto vie od 2 godine verovatno kao posledica liberalnijih propisa
u pogledu ispitnih rokova i uslova upisa u naredne godine, poto je nastavni
plan opteg smera bio obimniji nego za prethodne smerove. Jo je upeatljiviji
podatak za drvno-industrijski odsek na istom grafikonu, mada je ovde rezultat
pod uticajem okolnosti da su studenti upisani na ovaj odsek prelazili formalno
na neto drugaiji oblikovan odsek mehanike prerade drveta koji je
zamenio prethodni. Otuda se moe shvatiti nizak procenat diplomiranih (43,2%
od upisanih).
Podaci grafikona 3, 4, 5 i 6 potvruju gornju postavku, jer sein jednog
izuzetka pokazuju naglo opadanje broja studenata na prelazu iz prve u drugu
godinu studija zbog uslova upisa u drugu godinu.
tCAClJA UH-.*HA 1964/6S. KOLSKE GODiNE
50
1
OBitK
'1
1ii
za iUMMts.T\JO
i
INF
OLSEK ZO. WORTIW
GEHERACUA UPISAWA I 9 6 6 / 7 tK. GOINE
(T) 03SEK. ZA tUHASSTVO
=OOSEK-ZA MEM PRERABU
@ a CSEU 2Jk HORTIKULTURU
" ODSEK. ZA EOOn'jU i M6U0RACME

TL
OD&EK ZA EROZIJU 1
Hl l. i. A * . 1. 1. * A. MH. 1. 1. 1 A. } M 1. 1. J A.
Graf. 5 Graf. 6
Jednostran bi bio zakljuak da liberalniji propisi daju povoljniji krajnji
rezultat. Od znaaja je, ta se kojom merom eli postii. Ako je usvojen stav da
je prva godina studija selektivna, onda podaci pokazuju da odgovarajui propisi
o uslovima upisa u drugu godinu studija vre u potpunosti namenjenu im
funkciju (bar u pogledu broja upisanih). Drugo je pitanje da li je korisno da se
selekcija zavodi tek na fakultetu, za ta su navedeni podaci takoe instruktivni.
Podaci na graf. 1 predstavljaju sumarne linije broja diplomiranih studenata
po smerovima i odsecima, koji su postojali ili sada postoje na fakultetu, i
ukupno. Njihova je karakteristika da svojim stepenom penjanja (strminom)
odraavaju tempo iplonrranja, bez obzira na apsolutni broj diplomiranih.
Uporeenjem
linija obeleenih rednim brojevima 5, 7, 8 i 9 koje linije odgovaraju
sada postojeim odsecima moe se zakljuiti da je najpovoljniji tem268
po diplomiranja na umarskom odseku (linija 5), jer ona ima najvei stepen
penjanja; najsporije se penje linija 9 koja odgovara Odseku za eroziju i
melioracije.
Ako se ove konstatacije dovedu u vezu sa vremenom osnivanja odseka,
onda se moe zakljuiti da su ova dva elementa u zavisnosti, tj. uvoenje novih
nastavnih planova ili formiranje novih odseka uopte, remeti ritam zavravanja
studija.
Prosena duina trajanja studija za pojedine generacije ili za diplomirane
u toku jedne kolske godine je najvie primenjivano merilo o uspenosti
nastavnog
procesa nekog fakulteta. Ovaj pokazatelj je najlake sraunati, ali je
veliko pitanje da li mu treba pripisivati objedinjavajui karakter, kao to se to

ini. Detaljnije analize veeg broja generacija pokazale su da velika veina

studenata diplomira za 11,5 godina posle apsolviranja, a da raunski proek
trajanja studija die na zastraujuu visinu onaj mali broj apsolvenata koji iz
najrazliitijih razloga, sa 13 nepoloena ispita, godinama okleva sa
zavravanjem
studija. Ako se s druge strane pogleda za neke generacije, u kojim su
sve radnim organizacijama zaposleni, onda se moe da konstatuje da se inenjeri
(i apsolventi) sa umarskog fakulteta zapoljavaju u iznenaujui velikom
broju struka, tako da ta pojava treba da predstavlja svojevrstan problem.
Opti materijalni i socijalni aspekti studiranja i zapoljavanja imaju izgleda
daleko vei uticaj, nego to se pretpostavlja ili rauna. injenica da se meu
redovno (znai po prvi put) upisanim u VII semestar mogu da nau studenti iz
4 i vie generacija, upisanih prvi put na fakultet u razmaku i do 6 godina, govori
u prilog zakljuku da formalni propisi o pravu upisa u narednu godinu
nisu jedini, ak ni najjai regulativ toka studija, nego da postoji niz drugih
uticaja, nepoznatih i poznatih, o kojima tako se ini ne vodimo rauna.
Ne treba dokazivati korisnost detaljnijeg istraivanja ovih uticaja, kako po
intenzitetu
tako i po pravcu dejstva.
Sva prethodna razmatranja, iako po problematici naoko heterogena, ipak
gravitiraju osnovnoj temi, zavisnosti izmeu reima studija i kvaliteta nastave
(u irem smislu). Opti zakljuak ili bar odreeni utisak - iz iznetih podataka
i analiza govori u prilog tome da kvalitetnija nastava, izvoena pod povoljnijim
uslovima, moe da izdri otriji (u formalnom smislu) reim studija.
Imajui u vidu ono to je reeno o dvosmernom dejstvu uzroka i posledice
mogu se, u prvom momentu, istai uslovi koje treba ispuniti da se ostvari
reim godina za godinom. Prihvatamo miljenje da je za to potrebno1):
kvalitetna predavanja i vebanja
kontinuirani rad sa studentima (male grupe studenata),

 reeni uslovi rada studenata, ukljuiv i dovoljno velike biblioteke.

Ako se sloimo da je drutveno korisno i da za to postoje opti uslovi da
se zadatak fakulteta kratko definie navedenim reimom studija, onda u
drugom
momentu obaveza je svakog pojedinca i fakultetskih kolektiva kao celine
da konkretno rade na ostvarenju navedenih grupa zadataka. ta sve u tom
pogledu treba uraditi posebno su teme koje se, uostalom, stalno diskutuju.
No ne treba gubiti iz vida da se pojam reima studija bilo da se shvati kao
uzrok, bilo kao posledica odnosi na fakultet u celini, a ne samo, kako moe
da izgleda, na studente. Nije li to, moda delimino, novo iskustvo?
') Horvat, B.: Gledita, br. 1/1970.
269
DIPLOMSKI RAD KAO SREDSTVO ZA PODIZANJE KVALITETE STUDIJA
(Koreferat na IV plenumu Zajednice FJ)
Dr ALEKSANDAR TUCOVIC, Beograd
U okviru univerzitetske mikroproblematike, dakle pitanja koja se odnose
na organizaciju rada na fakultetima, a posebno nastavnog rada i nastavnog
procesa
svakako ima niz problema koje treba i u okviru ZFJ podvri analizi i kritinoj
oceni, da bi se videlo ta se jo moe uiniti da se postignu povoljni rezultati
u nastavnom i naunom procesu. Uostalom ta pitanja nisu nova. Ona su
danas na dnevnom redu univerzitetskog ivota skoro svih fakulteta, i to dolazi,
mislimo, u vezi sa zahtevima i potrebom uvoenja nove, da tako kaemo
tehnologije
nastavnog i naunog rada na naim fakultetima.
Pokuaemo da ovde ukaemo samo na jedno pitanje koje ima opti znaaj
za nae fakultete i ije reavanje mora imati odgovarajui znaaj i efekat
na podizanje kvaliteta studija tj. na ulogu diplomskog rada. Naime, podizanje
kvaliteta studija na umarskim fakultetima u Jugoslaviji stalan je zadatak
ZF, i ovaj problem je odavno na njenom dnevnom redu ( S i m e u n o v i ,

1966 i 1967; G o g a e v s k i , 1967; S r e m a c, 1967; P e t r o v i , 1967; K o

p
i , 1967 i dr.). Zajednica FJ ostvarila je veliku aktivnost u cilju donoenja
i usklaivanja novih planova i programa umarskih fakulteta nae zemlje, koji
bi u veoj meri odgovarali potrebama drutva nego postojei. Danas je vrlo
vano da se u okviru ove aktivnosti ZFJ sagledavaju osnovne potrebe drutva
i savremene nauke.
Izrada diplomskog rada tokom redovnih studija na umarskim fakultetima
u naoj zemlji treba da ima znatan uticaj na kvaVtet buduih strunjaka. Pre
svega, diplomski radovi, svojom sadrinom i orijentacijom, predstavljaju jednu
od glavnih formi akumulacije znanja studenata, podstiu, svojim aktivnim
karakterom
radne navike studenata i omoguuju studentima da ispolje svoje sposobnosti.
Preko diplomskog rada Studenti su orijentisani na onu vrstu aktivnosti
koja najvie odgovara njihovom duhovnom profilu. Diplomski radovi su
usled toga postali prave laboratorije na naim fakultetima u kojima se
individualne
aspiracije studenata i zahtevi za naunoistraivaki rad intimno meaju.
Pri izradi diplomskog rada, student ne dobija samo podrku za konkretnu
formu strunih ili naunoistraivakih preokupacija, nego u isto vreme
stvaraju mu se povoljne mogunosti za poetak specijalizacije.
Ostvarivanje uzajmanih veza izmeu nastavnih predmeta pri izradi diplomskog
rada ima takoe vaspitan znaaj. U ovom smislu ostvarena veza izmeu
nastavnih predmeta ima vanu ulogu u umnom razvitku studenata, u izgraivanju
celovitog pogleda studenata na struku. Sistematska veza izmeu nastavnih
predmeta pri izradi diplomskih radova, oigledno pokazuje da izmeu razliitih
nauka nema neprohodnih granica i da su one nerazdvojene jedna od druge.
Usled toga, u mnogim sluajevima veza izmeu razliitih nauka dovodi do
pojave i razvitka novih naunih oblasti, razradi novih metoda istraivanja,
usavravanju tehnike proizvodnje, povienju proizvodnosti rada i si. U svetlosti

iznetih injenica proizilazi da je izrada diplomskih radova nerazdvojno vezana

sa podizanjem kvaliteta nastave i da se preko diplomskih radova ostvaruje veza
teorije sa praksom to predstavlja neophodne uslove za uspeno odvijanje
nastavnog
procesa.
Prednost izrade diplomskog rada ogleda se u tome to se student neodoljivo
povezuje sa pojaanim oseanjem odgovornosti, koja u drugim oblicima
270
nastave ne dolazi do potpunog izraaj, to mobilise panju i podie
samopouzdanje
studenata. Preko diplomskog rada studenti se uspeno ukljuuju u obrazovni
proces i naunoistraivaki rad. Usled toga, nai fakulteti treba obavezno
da udovolje ovoj potrebi dananje reforme visokog kolstva u umarstvu i drvnoj
industriji. Pri emu se moramo uvati od preterivanja u bilo kom pravcu
imajui u vidu injenicu da fakulteti ne mogu spremati strunjake koji e moi
odmah po zavretku studija, da obavljaju poslove u praksi svoje struke bez
odgovarajue
praktine obuke na radnom mestu koje budu zauzeli nakon diplomiranja.
Iz tih razloga nai fakulteti bi trebali da neguju tradiciju izrade diplomskih
radova na nivou zahteva savremenog modernog drutva.
Reimi studija umarskih fakulteta u naoj zemlji razlikuj-u se danas znatno
u pogledu propisa i obaveznosti izrade diplomskih radova. Takva raznovrsnost
uslovljava potrebu da se ovim pitanjima pozabavimo i u okviru ZFJ.
Prema podacima S i m e u n o v i a (1967) diplomski rad postoji permanentno
na umarskim fakultetima u Sarajevu i Skoplju. Na fakultetu u Zagrebu postojao
je diplomski rad ali je pre desetak godina ukinut, sada je statutom predviena
mogunost da Vee nastavnika moe uvesti diplomski rad i propisati
pravilnik o izradi i odbrani diplomskog rada. Takoe, u Beogradu, diplomski
rad je ukinut 1956/57 godine pod pritiskom studenata, odnosno radi breg
zavravanja

studija. Najnovijim Statutom fakulteta predviena je i obavezna izrada

diplomskog rada za studente koji su se upisali po odredbama novog Statuta
odnosno za studente generacije 1966/67. Nastavna komisija i Vee fakulteta su
tokom 1968 i 1969 godine razmatrali i usvoiili Pravilnik o izradi i odbrani
diplomskog
rada na umarskom fakultetu u Beogradu, koji se primenjuje od 1.
oktobra 1969 godine. Prema odredbama ovog Pravilnika (l. 2) student, koji poloi
ispite iz svih predmeta po nastavnom planu jedinstvene etverogodinje
nastave odseka, obavezan je da izradi i odbrani diplomski rad, i tek tada stie
pravo na diplomu o visokoj strunoj spremi sa odgovarajuim nazivom. Prema
l. 3 ovog Pravilnika diplomski rad je samostalan pismeni rad koji obrauje
jedan od problema struke. Tema diplomskog rada treba da je dovoljno iroka
da obuhvata odgovarajuu strunu oblast. Izradom i odbranom diplomskog
rada kandidat treba da Dokae sposobnost za samostalno reavanje strunih
problema. Pravilnikom (l. 4) su predviene i oblasti sa prateim disciplinama
iz kojih se moe uzeti diplomski rad. U sporazumu sa kandidatom odgovarajua
Katedra odreuje temu diplomskog rada, rukovodioca i saradnike za
pruanie potrebnih uputstava kandidatu. Za rukovodioca odreuie se nastavnik
nastavne discipline, koja predstavlja teite u odgovarajuoj oblasti iz koje
je uzet rad. Kao pomo kandidatima za sakuplianje podataka notrebnih za izradu
diplomskog rada Fakultet obezbeuje samo najnunija finansijska sredstva.
Komisiju za ocenu i odbranu diplomskog rada odreuje nadlena katedra.
U komisiju obavezno ulazi rukovodilac teme, a drugi lan je jedan od nastavnika
discipline koje pripadaju strunoj oblasti iz koje je uzet diplomski rad.
Javna odbrana diplomskog rada obavlja se, po pravilu (l. 16) najkasnije nakon
15 dana od njegove predaje. Obavezno je blagovremeno oglaavanje teme,
imena kandidata, mesto i vreme javne odbrane (l. 17). Nakon zavrene odbrane
Komisija dostavlja Sekretarijatu fakulteta zapisnik sa odbrane i ocenu
diplomskog rada, koji obavetava Vee fakulteta o rezultatima diplomskog ispita.

271
teta u cilju razmjene novotampanih udbenika
i skripata;
Prvo sjedite I interfakultetske konferencije
nalazie se godinu dana u Beogradu.
Iz ovih nekoliko citiranih zakljuaka
jasno se moe zakljuiti da se studentska
organizacija u to vrijeme bavila vanim
pitanjima od kojih je zavisio kvalitet nastave
i efikasnost studiranja.
Mjeseca maja 1958 godine odrana je u
Beogradu II interfakultetska konferencija,
1959. godine u Zagrebu je odrana III Konferencija,
1960. g. u Sarajevu IV, a 1961.
godine peta konferencija, opet u Beogradu.
U razmaku od sedam godina (19551961)
odrano je pet konferencija, od kojih tri
u Beogradu.
VI konferencija odrana je poetkom
1962. godine u Skoplju, a VII 1964. godine
u Ljubljani.
Godine 1965. odrana je, deset godina
nakon I-e VIII-a konferencija u Zagrebu,
na kojoj je donesen zakljuak o promjeni
dotadanjeg naziva (Interfakultetska konferencija
SS umarstva Jugoslavije) u
Drutvo studenata umarstva i drvne industrije
Jugoslavije.

Godine 1960. studenti umarstva su izveli

prvi mar pod nazivom Frukogorski
partizanski mar, a februara 1961. g. i
Igmanski partizanski mar.
Na konferenciji koja je odrana 1964.
godine u Liubljani, pokrenuta je ideja o
osnivanju umarijade pa je dat zadatak
Odboru SS umarskog fakulteta u Beogradu
da bude organizator ove manifestacije,
to je i uinjeno.
Cilj umarijade sastojao se u tome da
kroz takmienja u sportskim disciplinama
omogui susrete studenata umarstva
iz cijele Jugoslavije radi meusobnog upoznavanja,
zbliavanja, razmjene miljenja
o svim aspektima studiranja i drugih drutvenih
aktivnosti studenata.
Prvu umarijadu otvorio je Predsjednik
fakultetskog odbora SSJ umarskog
fakulteta u Beogradu, u proljee 1964. godine
u Sportskom centru u Koutnjaku,
gdje je takmienje i odrano. Slijedea
umarijada je odrana aprila 1966. godine
u Zagrebu.
Marta 1967. godine odrana je X interfakultetska
konferencija u Beogradu, zakazana
je umarijada za 1968. godinu i
odlueno da se XI Konferencija odri do

kraja 1969. godine.

Zakljuci X Interfakultetske konferencije
Drutva studenata umarstva i drvne
industrije Jugoslavije obuhvatili su svu
vrlo sloenu problematiku Drutva studenata
umarstva.
Na ovoj Konferenciji se razmatrala problematika
zapoljavanja diplomiranih inenjera
umarstva i prerade drveta, pri emu
je posebno ukazano na okolnost da je
potpuno izostalo planiranje ovih kadrova,
to svrene strunjake dovodi u teak
drutveni i materijalni poloaj.
X Konferencija je pruila podrku Zajednici
umarskih fakulteta Jugoslavije u
akciji na stvaranju jedinstvenih nastavnih
programa i priznavanje skripata i udbenika
izdatih ma gdje u Jugoslaviji. Izraena
je posebno elja za izdavanje zajednikih
udbenika.
o
Kratak osvrt na drutvenu i politiku
djelatnost studenata umarstva Jugoslavije
samo je povran i globalan uvid u aktivnost
mladih ljudi koji su se, u raznim
republikim centrima opredjelili za isti
studij.
Ako ovaj pogled inimo sa odstojanja od

15 proteklih godina, moemo konstatovati

vrstu orijentaciju i upornost da se na nivou
Jugoslavije raspravlja o tekuim zadacima
buduih mladih strunjaka u umarstvu
i preradi drveta. Ta upornost i
kontinuitet u radu samo su jo jedna snana
potvrda politike i drutvene svijesti
mlade generacije, koja nije imala uvijek
potrebnu i dovoljnu podrku nas starijih
i institucija ija pomo je nuna i drutveno
opravdana.
Studenti se, u to smo ubijeeni i danas
bore sa tekoama koje datiraju i deceniju
unazad. Da kaemo otvoreno: zajednica
je u proteklih 20 godina uinila ogromne
napore u pravcu poboljanja uslova za
studiranje. Meutim, jo su uvijek prisutne
slabosti koje proizlaze ne samo iz materijalnog
poloaja fakulteta ve i iz naih
subjektivnih pogleda i stavova.
Recimo bez ustruavanja da nivo nastave
naroito sa gledita oiglednosti, sticanja
praktinih iskustava i prezentiranja
novijih naunih dostignua, nije na potrebnom
nivou. Jo uvijek je rad asistenata
sa studentima nedovoljan to je pored
ostalog posljedica naina organizovanja
nastave, njihovog loeg materijalnog

poloaja a esto i neinteresovanja studenata

za nastavno gradivo.
Struna praksa studenata koju je potrebno
uvesti kao obaveznu i realizovati
je u radnim organizacijama, trebala bi da
bude organizovana na principu uradi sam
stici iskustvo.
Jo prije 14 godina, na strunoj praksi
u vedskoj imao sam prilike da se lino
uvjerim u korisnost praktine obuke na
nain koji je nama stran i nepoznat. Tamo
svi kandidati za studij umarstva (na
274
preko 7 miliona stanovnika uz ogromno
bogatstvo umama, vedska ima samo jedan
umarski fakultet), prije upisa provede
godinu dana u direktnoj proizvodnji,
ali ne kao posmatra procesa proizvodnje,
nego kao aktivni uesnik. To ima viestrukog
znaaja u formiranju budueg strunjaka.
Njemu poslije studija nije stran nijedan
posao u operativi. On zna kako se,
pomou ega, u kom vremenu, moe izvesti
i koja struna operacija. Naalost, na
svreni strunjak je u tom pogledu pravi
egrt, ukoliko svojim linim afinitetima i
samoinicijativno nije doao do praktinih
saznanja.

U radnim organizacijama umarstva i

prerade drveta ne postoje programi za organizovan
rad sa mladim praktikantima,
pa ima sluajeva da se svreni strunjaci
bave poslovima koji im ne omoguavaju
potreban i cjelovit uvid u proizvodni proces.
Na stranu to to se u operativi nerijetko,
ne primjenjuju najnovija struna
iskustva i to se nauka ne samo zanemaruje,
nego smatra teorijom koja se teko moe
primjeniti u konkretnim uslovima.
Vrijeme je da se ozbiljno pozabavimo materijom
strunog obrazovanja kadrova za
umarstvo i preradu drveta, sagledajui
kompleks pitanja u njihovoj cjelini, sa vrlo
jasnim konceptom fakultetskog obrazovanja
u koje treba unijeti nove nastavne
komponente i usavriti ga, uvesti pored
nastave i praksu u procesu proizvodnje i
obavezati radne organizacije da svrenim
studentima u toku trajanja pripravnikog
staa prue mogunosti upoznavanja sa
svim vanijim praktinim poslovima. To
je na dug i obaveza prema mladoj generaciji,
kao to je i njena drutvena obaveza
da se sa vie elana i upornosti bori
za vee i kvalitetnije znanje.
Radi onih koji e nastaviti rad Drutva

studenata umarstva i drvne industrije Jugoslavije

i onih koji e se baviti istorijom
studentskog pokreta u Novoj Jugoslaviji,
korisno je podsjetiti, koji su studenti bili
na elu studentskih organizacija umarskih
fakulteta i rukovodili radom Interfakultetskih
konferencija. Nabrojaemo ih po
redu, od I do X Konferencije. To su:
Bojadi Nead, student iz Beograda,
Mirko Andraek, student iz Beograda, Duan
Radakovi, student iz Zagreba, Abdulah
ehi, student iz Sarajeva, Mihailo
Toi, student iz Skopja, Stanko Kokelj,
student iz Ljubljane, Prka Tomislav, student
iz Zagreba, Bogadin Stojanovi, student
iz Sarajeva i Ilija Drljaa, student
iz Beograda.
Mr ing. Nead Bojadi, Tuzla
275
cumacAki Simq,nzifi
INTERNACIONALNI SIMPOZIJ O MEHANIZACIJI U ISKORISCIVANJU SUMA,
U LJUBLJANI
Od 29. 0. do 3. 10. 1969. odran je u Ljubliani
internacionalni simpozij iz problematike
u iskoriivanju uma. Simpozij je
organiziran od strane umarskog odjela
na Biotehnikoin fakultetu u Ljubljani, uz
suradnju umarskog fakulteta Sveuilita

u Zagrebu. Organizator je bio Docent Dr.

Ing. Amer Krivec, predstojnik umarskog
odjela.
Na simpoziju je uzeo uea vei broj
domaih i stranih uesnika i odran je vei
broj referata, kako e ovdje biti prikazano.
Cilj simpozija je bio tretiranje problema
u vezi mehanizacije radova u umarstvu,
prvenstveno kod sjee, izrade i iznoenja.
Pri tome je posveena panja ne
samo primjeni odreenih strojeva za pojedine
radove, nego i ispitivanju ekonominosti
primjene strojeva.
Program rada simpozija bio je slijedei:
29. 9. prije podne dekan Biotehniske fakultete
u Ljubljani otvorio je simpozij i
pozdravio prisutne. Zatim je predstojnik
umarskog odjela Biotehniske fakultete,
docent dr Krivec A. odrao uvodno predavanie
o zadacima simpozija ove vrste te
se osvrnuo na sadanje stanje i probleme
mehanizacije u iskoriivanju uma u SFR
Jugoslaviji.
Iza toga je prof, dr Turk iz Ljubljane,
odrao referat: Problem mehanizacije u
iskoriivanju uma u Jugoslaviji.
Poslije toga uesnici su prisustvovali
sveanosti povodom dvadesetogodiniice

osnivanja umarskog odjela Biotehniske

fakultete u Ljubljani.
U ime uesnika simpozija, na ovoj jubilarnoj
proslavi pozdravni govor je odrao
najstariji uesnik simpozija, Prof. Dr.
F. Hafner iz Bea.
29. 9. po podne i 30. 9. pojedini uesnici
su podnijeli referate. U referatima su tretirani
slijedei problemi:
Preduvjeti za uspjeh mehanizacije
(Prof. Dr. H. B. Platzer, Reinbek Hamburg,
SR Njemaka);
Stabilizacija tla u vezi izgradnje umskih
puteva u Maarskoj (Prof. Dr. G.
Pankotai, Sopron, Maarska);
Prijedlozi za razgranienje izvlaenja
traktorima i iarama (Prof. Dr. E. Pestal,
Be, Austrija);
Optimiranje transporta drva u planinskim
podrujima (Doc. Dr. E. Rnay. Zvolen,
CSSR);
Tehniki i ekonomski aspekti izrade i
iznoenja bukovog industrijskog drva (Dr.
R. Grammel, Freiburg Br., SR Njemaka);
Tendencije razvoja u tehnici privlaenja
u vedskoj Metode i organizacija
(Dir. H. G. Lindberg, Stockholm, vedska);
Iskustva u razvoju i gradnji centralnih

skladita za izradu sortimenata u Maarskoj

(Prof. Dr. J. Kldy, Sopron, Maarska);
Sadanje stanje i perspektive izvlaenja
drvne mase traktorima i iarama u planinskim
predjelima u Austriji (Dipl. Ing.
R. Mayr, Be, Austrija);
Mehanizirana eksploatacija uma i metode
raa na malim gospodarskim jedinicama
(Prof. Dr. K. Putkisto, Helsinki,
Finska);
Poveanje uinka radova na sjei i izradi
koncentracijom radne snage i mehanizacijom
(Doc. Dr. M. Kubiak, Poznan,
Poljska);
Spreavanje teta to ih uzrokuju oborinske
vode na umskim putevima u planinskim
predjelima (Prof. Dr. F. Hafner,
Be, Austrija);
Mogunost poveanja sirovinske baze za
proizvodnju ploa vlaknatica i iverica. Mehanizacija
izrade sitnog drva o jelovih
grana (Prof. Dr. R. Beni, Zagreb, Jugoslavija);
Izrada sortimenata na sjeini u jelovim
prebornim umama ili izvlaenje ebala
(Doc. Dr. S. Bojanin, Zagreb, Jugoslavija);
Ekonominost utovara drva hidraulinom
dizalicom (Prof. Dr. V. Popovi, Beograd,
Jugoslavija);

Mehanizacija transporta drva i prva istraivanja

u vezi mehanizacije, u Bosni i
Hercegovini (Prof. Dr. B. Miha, Sarajevo,
Jugoslavija);
Problematika u vezi koritenja iara
kod izvlaenja u SSR (Doc. Dr. O. izmar,
Zvolen, CSSR);
276
ume umskog gospodarstva Postojna,
nekad i sad; razvoj mehaniziranja umskih
radova (Ing. Joe Drnovek, direktor Sum.
gospodarstva Postojna, Jugoslavija);
ume umskog gospodarstva Maribor
i mehanizacija u eksploataciji uma (L.
Klanji, direktor um. gospodarstva Maribor,
Jugoslavija);
Transformiranje izvlaenja drva u
transport drva (Doc. Dr. A. Krivec, Ljubljana,
Jugoslavija).
Nakon zavrenog programa simpozija u
Ljubljani, za uesnike simpozija organizirana
je ekskurzija, na kojoj su uesnici
trebali da se upoznaju s problemima i stanjem
mehanizacije kod radova u eksploataciji
uma u SR Sloveniji. Prilikom ekskurzije,
uesnici su posjetili i objekte umarskog
fakulteta Zagreb, u Zalesini.
Uesnicima je prvo u reviru Logatec,

um. pogon Bukovje, um. gospodarstvo

Postojna, prikazana racionalizacija iznoenja,
kombiniranjem izvlaenja i transporta
drva na slijedei nain: sakupljanje
drvne mase pomou skidera s trobubanjskim
vitlom 3BV-250; transport poluprikolicama
PP-2, na umskom putu te na cesti,
ukoliko se radi o kratkim relacijama
(u konkretnom sluaju je udaljenost 11,2
km). Indeksi trokova iznoenja po 1 m3
drvne mase tehnike oblovine za slijedee
tri varijante: konjska sprega i kamion;
konjska sprega, traktor i kamion, te gore
navedena kombinacija su slijedei: 1,43;
1,24; 1,00.
Na slijedeem radnom mjestu u reviru
Jurjeva Dolina, umski pogon Maun, prikazana
je racionalizacija iznoenja, koja
je organizirana na slijedei nain: izvlaenje
pomou skidera s trobubanjskim vitlom
3BH-450; transport kamionom za vee
udaljenosti ( u konkretnom sluaju je
udaljenost 19 km). Trokovi gore prikazanog
naina iznoenja komparirani su s
drugim nainom, tako da se za izvlaenje
upotrebi konjska sprega, a nain transporta
je kombiniran kao u prvom sluaju.
Ukupan troak iznoenja po prvoj varijanti

iznosi 51 din/m3, a po drugoj varijanti

iznosi 79 din/m3 tehnike oblovine.
Trei demonstracioni objekt je bio u
umskom reviru umik, umski pogon Rue,
umsko gospodarstvo Maribor. Na ovom
podruju prikazana je sjea i izrada,
izvlaenje i cestovni transport drva, na
planinskom podruju Pohorje. Kod sjee
i izrade radnika grupa je reducirana na
jednog radnika; u sastojini se izrauje pilanska
oblovina od 8 m odnosno 12 m duine.
Izvlaenje se vri poljoprivrednim
traktorom Ferguson 35, koji je adaptiran
za rad na izvlaenju. U najnovije vrijeme
prelazi se na izvlaenje cijelih debala
zglobnim traktorima, tako da se izrada
sortimenata vri na centralnom skladitu
za izradu sortimenata.
Prikazano je izvlaenje debala zglobnim
traktorom vedske proizvodnje Kockum
KL820. Iskustva su pokazala da se zglobni
traktori mogu uspjeno primijeniti samo
gdje je vea drvna masa koncentrirana
na manjoj povrini, a izvrene su potrebne
pripreme.
Transport drva vri se kamionima, vee
nosivosti, koji su opremljeni dizalicama
Hiab. Tako je omoguen transport oblovine

duine do 16 m. Analizom uinka i

trokova pokazalo se da su trokovi no 1
ms tehnike oblovine, za sjeu, izradu i
transport najnii, ako se za izvlaenje primijene
zglobni traktori, a za transport teki
kam.oni opremljeni dizalicama. U tome
sluaju se guljenje kore i trupljenje
vri na centralnom skladitu.
U Opatiji su uesnici simpozija razgledali
parkove, u kojima se nalaze egzotine
vrste drva. Uesnike je doekao i pozdravio
ih prof. Dr. Zvonimir poljari, dekan
umarskog fakulteta Zagreb. umsko gospodarstvo
Delnice je zatim za uesnike
priredilo ruak. Tom prilikom je potrebna
tumaenja dao prof. umarskog fakulteta
u Zagrebu, Dr. Ivo Dekani.
Na nastavno-naunom objektu umarskog
fakulteta Zagreb u Zalesini, uesnici
su razgledali sastojine, u kojima se izvodi
nastava sa studentima i vre nauna
istraivanja. Zatim je prof. Dr. Roko Beni
izloio uesnicima historijat ovih objekata,
nain izvoenja terenske nastave te
problematiku naunih istraivanja na objektima.
Prof. Dr. R. Beni
Doc. Dr. S. Bojanin
277

3-z Siane Strune Litecatuce

ERDGAZDASGI ANYAGMOZGATS
GfiPEI ES TECHNOLGIJA
I. es II. resz. Szerkesztette
Dr. Kaldy Jzsef
(Tehnologija iznoenja i strojevi za iznoenje
u umarstvu; I. i II. dio. Uredio Dr.
Kldy Jzsef. Izd. Mezgazdasgi mernktovbbkepz
intezet Erdeszeti es faipari
eggyetem, Erdmernki kr, Sopron
1970.
Ova edicija namijenjena je za postdiplomsku
nastavu na umarskom i drvnoindustrijskom
univerzitetu u Sopronu. apirografirano
u 400 primjeraka.
Sadraj I. toma:
Bevezetes (Uvod).
01. Dr. Kldy Jzsef: A Atraktorok szerepe,
jelentsege az erdgazdasgi anyagmozgatban
(Uloga i znaenje traktora,
kod izvlaenja u umarstvu).
02. Dr. Kldy Jzsef: Az erdgazdasgban
alkalmazott fbb mezgazdasgi traktortipusok
es azok jellemzi (Vaniji tipovi
i karakteristike poljoprivrednih traktora,
koji se upotrebljavaju u umarstvu).
03. Dr. Kldy Jzsef: A mezgazdasgi
traktorok kiegeszit berendezesei (Dopunski

ureaji poljoprivrednih traktora).

04. Dr. Kldy Jzsef: Specialis erdgazdasgi
traktorok (Specijalni umski traktori).
05. Dr. Rnai Ferenc: Erdgazdasgi kerekes
vontatk stabilitsa (Stabilnost umskih
traktora tokaa).
06. Dr. Rnai Ferenc: Vonerkihasznls
egyes kerdesei az erdgazdasgi kerekes
vontatknl (Neka pitanja iskoritenja
vune snage umskih traktora tokaa).
07. Dr. Szepesi Lszl: Veghasznlati es
gyeeritesi faanyang kzelitesee traktorral
(Privlaenje traktorom izraene drvne mase
glavnog prihoda i iz proreda).
08. Marosvlgyi Bela: Hidromotorok es
jelentsegk a faanyagmozgatsban alkalmazott
jrmveknel (Znaenje hidraulinih
ureaja kod vozila koja se primjenjuju
kod iznoenja drvne mase).
09. Dr. Henzel Jnos: Korszer nem-mechanikus
ertviteli es vezerlesi berendezesek
az anyagmozgat gepeknel (Suvremeni
nemehaniki ureaji za prijenos energije
i upravljanje na strojevima za
transport).
Sadraj II. toma:
10. Dr. Pantokai Gabor: Korszer ktelplyarendszerek
(Tipovi suvremenih iara).

11. Marosvlgyi Bela: Fakitermel kombjnok

fbb tipusai es jelentsegk az erdgazdasgi
anyagmozgatsban (Vaniji t i povi
kombajna za sjeu i izradu i njihovo
znaenje kod iznoenja u umarstvu).
12. Dr. Rad Gabor: Rakod es ritgepek
fbb tipusai es parameterei (Vaniji
tipovi i parametri strojeva za utovar i istovar).
13. Dr. Herpay Imre: Erdgazdasgi ut
ak es anyagmozgat jrmvek viszonya
(Odnos umskih puteva i vozila za iznoenje).
14. Dr. Pankotai Gabor: Szllits-szervezes
nehny kerdese (Neka pitanja organizacije
utovara).
15. Dr. Szsz Tibor: Felsrakodk helye,
szerepe, berendezese es munkja (Lokacija,
uloga, ureenje i funkcioniranje pomonih
stovarita).
16. Dr. Kldy Jzsef: Alsrakodk helye,
szerepe, feladata es berendezese az erdygazdasgban,
kqlns tekintettel a bels
anyagmozgatsra (Lokacija, uloga, zadatak
i ureenje glavnih stovarita u umarstvu,
s posebnim osvrtom na unutranji
trasport).
17. Prikhoffer Jnos: Traktorok, gepkocsik
karbantartsa (Odravanje traktora
i kamiona).

18. Dr. Kdy Jzsef: Munksvedelem es

biztonsgtechnika az erdgazdasgi anyagmozgats
gepeinel (Zatita radnika i tehnika
zatite kod rada strojevima za izvlaenje).
S. Bojanin
DENDROKRONOLOGIJA
U Reinbeku kod Hamburga odran je 17.
IV 1970. simpozij o dendrokronologiji sjeverne
Njemake u vezi primjene na objektima
arheologije, arhitekture i povijesti umjetnosti.
Istraivanjem dinamike irine
godova i sinhronizacijom moe se katkada
ak i na godinu dana tono ustanoviti
vrijeme postanka nekog djela (graevine,
skulpture, slike) ili dogaaja (ukopa). Kronologija
godova Pinus aristate, izraena
na osnovu izvrtaka iz preko 4000 godina
278
starih ivih stabala te tisuama godina
starih ostataka, broji redoslijed od 7104
sigurna goda. Za podruje sjeverne Njemake
najvaniji su kalendari godova
po hrastovini; 400-godinja hrastovina ostataka
rimskih mostova omoguila je kronologiju
ak od 530. g. prije nae ere. Do
1970. to ini ukupno redoslijed od 2500 godina.
Interesantno je i datiranje nekih
Rembrantovih i Rubensovih slika na drvu

te razluivanje originala od kopija dendrokronologijom.

Na simpoziju je uestvovalo
ezdesetak raznih specijalista.
Detaljnije vidi u publikaciji: Mitteilungen
der Bundesforschungsanstalt fr Forstund
Holzwirtschaft, Reinbek, nr. 77, 1970.
N. Neihart
Anton Arvesen:
SNAREKJ0RING AV T0MMER i HELE
LENGDER MED TERRENGGAENDE
TRAKTORER
(Privlaenje cijelih debala poljoprivrednim
i zglobnim umskim traktorima)
Meddelelser fra Det Norske Skogforso'ksvesen,
Nr. 99, bind XXVII (Glasnik Norvekog
instituta za umarska istraivanja).
Vollebekk, 1970.
Knjiga ima 160 tampanih strana sa 35
fotografija, 13 skica, 28 grafikona i 29 tabela.
U popisu literature navedeno je 66
naslova djela koja se odnose na istraivanu
problematiku. Na kraju knjige nalazi se
rezime na 16 stranica. Knjiga je tampana
na norvekom jeziku. Svi grafikoni, slike,
fotografije i tabele opisani su na norvekom
i engleskom jeziku, a rezime tampan
je na engleskom jeziku.
Knjiga je podijeljena u 6 poglavlja:

1. Uvod
2. Razvitak tehnike privlaenja drva po
tlu
3. Prouavanje dostignua u drugim
zemljama
4. Snimanje rada na terenu
5. Rezultati studija toka rada
6. Rezultati studija vremena i snimanja
rada tahografima.
1. Uvod
Norveki institut za umarska istraivanja
rukovodi istraivanjima mehanizacije
privlaenja drva od godine 1949. Nagli napredak
koji se ostvario na tom polju i
mnogi postignuti rezultati bili su uglavnom
prolazne vanosti. Veina pojedinanih
eksperimenata bili su, meutim, planirani
na taj nain da se iz njih mogu izvui
zakljuci trajnijeg znaenja. Budui
da se te predloene metode sada primjenjuju
u praksi na irokom prostranstvu
nastala je potreba za zajednikim prikazom
tih materijala. To je cilj koji ovaj
rad namjerava ispuniti.
Materijal obuhvaa detaljne studije vremena
od 1517 tura sabranih iz raznih razdoblja
od 1962. do 1968. Osim toga analizirali
su se rezultati opsenih radova traktora

na privlaenju drva u Istonoj Norvekoj

i u pokrajini Trndelag tokom
1966. 67. Pri tom su se koristili podaci snimanja
1708 traktoro-dana. Ti traktoro-dani snimani su tahografima marke
Kienzle, montiranim na traktore.
2. Razvitak tehnike privlaenja drva po
tlu.
Metoda privlaenja drva po tlu stara je
i primitivna metoda transporta drva. U
njenom originalnom obliku ta metoda zahtijevala
je neusporedivo najmanje opreme.
Zbog otpora trenja, ta metoda zahtijeva
veliku vunu snagu. Meutim, godinama
su animalne zaprege bile jedini izvor vune
snage. Stoga je za prvi stupanj razvitka
tehnike privlaenja bio nuan razvoj opreme
koja bi omoguila najvee iskorienje
raspoloive vune snage. To je rezultiralo
brojnim modelima konjskih kola,
kotaa i putova te analizama i testiranjima
nu tom podruju kao i obimnim ranijim
istraivanjima Norvekog instituta za
umarska istraivanja.
Motorna vozila su bila prvenstveno primijenjena
pri transportu drva na duljim
relacijama. Jedan od najraniijh stupnjeva
racionalizacije transporta drva bio je izgradnja

umskih putova. Time su se poele

skraivati udaljenosti transporta drva
po neravnima i bespuu. U kasnijim godinama
konje su zamijenili traktori. Zbog
toga ne postoje vie ogranienja vune
snage i metoda privlaenja opet se u velikoj
mjeri stalno mijenja.
Zbog strukture vlasnitva uma u Norvekoj1)
stalno je bilo poeljno koristiti
poljoprivredne traktore za transportne radove
u umama. Istodobno bila su od prvenstvenog
znaenja za istraivanje sredstva
mehanizacije za transport drva na
tekom terenu. Posljedica toga je razvitak
dobrih vitlova, montiranih na traktore.
U Norvekoj je prvi zglobni umski traktor
primijenjen godine 1962. To je oznailo
poetak nove i bolje organizacije rada.
Time je postalo mogue gledati na sjeu,
izradu i transport drva kao jednu fazu rai)
609/ povrine uma u Norvekoj nalazi
se u sastavu privatnih farmi. Te farme
bave se istodobno poljoprivredom i umarstvom.
(Primjedba S. T.).
279
cia. Istodobno neke radne operacije sjee
i izrade drva mogu se premjestiti na mjesto
s boljim radnim uvjetima. Ta nova metoda

rada predstavlja veliko krenje tradicije

i zato je naila na znatan otpor prvih
nekoliko godina. Ipak, nudei brojne
mogunosti racionalizacije rada nova
metoda rada postala je popularna u veini
mjesta gdje su se takvi strojevi primijenili.
3. Prouavanje dostignua u drugim
zemljama
Meu iskustvima drugih zemalja najinteresantniji
su rezultati koje su postigle
USA i Kanada, vedska i Finska. U tom
poglavlju autor ukratko prikazuje radove:
Bennett, Winer i Bartholomew-a
(1965), McGraw-a (1966) o istraivanjima
odnosne problematike u Kanadi; Wren-a
(19665) o istraivanjima u Zapadnoj Virdiniji;
Svensson-a (1964), Bygren-Ager-a
(1964) o postignutim rezultatima u vedskoj;
Salminen-a (1965 i 1967) o postignutim
rezultatima u Finskoj.
4. Snimanje rada na terenu
Na posebnom grafikonu prikazana je
struktura ukupnog radnog vremena koje
traktorski agregat provede na radnome
mjestu. Ta struktura izgleda ovako:
Ukupno radno vrijeme provedeno na
radnome mjestu
Efektivno vrijeme

 Vrijeme vonje
Prazna vonja do sjeine
Prazna vonja po sjeini
Puna vonja po sjeini
Puna vua izvan sjeine
Vrijeme uzimanja i ostavljanja tovara
Uzimanje tovara
Vonja do mjesta prikupljanja
debala
Razvlaenje ueta
Vezanje debala
Privlaenje debala vitlom
Ostalo oko uzimanja tovara
Ostavljanje tovara
Odvezivanje debala
Vonja pri ostavljanju tovara
Poravnavanje drva na stovaritu
Ostalo oko ostavljanja tovara
Dnevna (dodatna) vremena
Dnevno vrijeme utroeno oko stroja
Dnevno vrijeme utroeno oko omi
za vezanje tovara
Zastoji kod vitla
Zastoji oko uzimanja tovara
Osobno potrebno vrijeme
Ostala potrebna vremena
Svaka tura predstavlja jedinicu snimljenog
vremena. Poaci o tim turama razvrstani

su u tabele s obzirom na vrstu

traktora, daljinu privlaenja, sjeivu masu
po dekar-u, kubaturu srednjeg debla u
tovaru, kubaturu tovara, nain rada (klasini
i timski), terenske i druge prilike.
Djelovanje terenskih i drugih uvjeta na
radni kapacitet traktora utvrdilo se je
poreenjem parametara pri radu kod raziiitih
uvjeta s odnosnim parametrima pri
praznoj vonji na ravnom terenu. Od terenskih
uvjeta vanu ulogu igraju nagib
terena konfiguracija terena, dubina i nosivost
snijega.
5. Rezultati studija toka rada
U cilju analiza otpora trenja i vune
snage trebalo je za razliite elemente radnog
procesa vriti mjerenja pri promjenljivim
radnim uvjetima. Oprema za mjerenje
sila izraena je tako da odvojeno mjeri
horizontalnu komponentu vune sile pri
vui na daljinama iznad 3050 m. Vertikalna
komponenta utvrdila se je vaganjem
pomou dizanja kraja svakog debla naslonjenog
na jaram. Osim toga svaki tovar
izvagao se je prije i poslije kresanja stabala.
Prosjena sila otpora mjerila se je
dinamometrom prije i poslije kresanja stabala.
Kod okresanih debala ta mjerenja

su se vrila za sluajeve kad su debla tanjim,

a zatim debljim krajem podignuta
75 cm iznad tla i naslonjena na jaram.
Mjerenja su se vrila na 10 razliitih tovara.
Svi podaci oitanja s instrumenata
prikazani su u posebnoj tabeli. Ta tabela
predstavlja osnovu za mnoge obraune. Na
osnovi izmjerenih podataka utvrdili su se
koeficijent otpora i koeficijent vue.
Koeficijent otpora rauna se po formuli
P
Cr =
QK
pri emu je:
Cr koeficijent otpora [kp/t]
P vuni otpor [kp]
Q ukupna teina tovara [t]
K vertikalna komponenta [t].
Koeficijent vue rauna se po formuli
P
Cs =
Q
pri emu je:
Cs koeficijent vue [kp/t].
Kada se deblo vue tanjim krajem naprijed,
koeficijent otpora vei je za l&'Vo
nego u sluaju kada se deblo vue debljim
krajem naprijed. Pri privlaenju cijelih

stabala koeficijent otpora iznosi preko 900

kp't. To znai da je esto potrebna vea
sila za vuu stabala po tlu nego za njihovo
dizanje s tla.
280
Pri vui s debljim krajem naprijed koeficijent
vue je neto preko 200 kp po 1 t
teine tovara za debla svih dimenzija. Pri
vui s tanjim krajem naprijed koeficijent
vue naglo raste s poveanjem dimenzija
debala. Pri konstantnoj visini vjeanja tovara
o jaram, postotak teine tovara koji
se vue poveava se s duljinom debla.
Kod prsnog promjera debla od 24 cm za
tovar s debljim krajem naprijed treba svega
pola one vune snage koju bi trebali za
vuu istog tovara s tanjim krajem naprijed.
Nadalje, tovar s debljim krajem naprijed
vri dvostruko vei pritisak na pogonjene
kotae traktora u odnosu na pritisak
koji ini isti tovar s tanjim krajem naprijed.
To poveava maksimalnu vunu silu i
stabilnost traktora te sposobnost kretanja
po terenu. Za vuu cijelih stabala smreke
po istom i ravnom terenu, treba 34 puta
vea vuna sila po jedinici korisne teine
tovara nego za vuu okresanih debala
pri istim uvjetima.

Razliite metode organizacije rada analizirale

su se u okviru studije toka rada.
Ovdje e se prikazati kako jedan tim radi
na sjei, izradi i privlaenju drva.
Mogu biti 2 ili 3 sjekaa u sjeini za obaranje
i kresanje stabala. Svaki sjeka
ima svoju liniju. Te linije trebaju stalno
biti ravne i meusobno paralelne, a njihov
smjer treba biti uzbrdo. Stabla treba obarati
paralelno, okomito na liniju sjee i na
stranu gdje su tabla ve posjeena i odvuena.
Kada traktor doe u sieinu, sjeka
i voza zajedno veu i vjeaju tovar.
U principu, kada traktor doe do sjekaa,
treba odvui sva debla koja je sjeka u
meuvremenu oborio. U sluajevima kada
se debla prepiljuju na stovaritu pored puta
traktor treba biti opremljen hidraulinim
prednjim hvataem. Takvo stovarite
treba biti dugako i pripremljeno na
dnu obronka pored puta. Na stovaritu
moraju stalno biti dva mjesta za istovar.
Jedno od tih mjesta je uvijek prazno kadgod
traktor stigne s tovarom iz sjeine.
Na drugome mjestu, radnik koji radi na
stovaritu, dovrit e kresanje i prepiliti
debla prethodne ture. To mora biti gotovo
za sortiranje i slaganje prednjim hvataem

traktora, prije njegova povratka u

sjeinu.
Kod sjee, privlaenja i dorade na stovaritu
koji se izvode kao jedna radna
faza zadovoljavajui rezultat apsolutno
ovisi o plaanju cijelog tima po jedinici
uinka na stovaritu (kolektivni nain plaanja).
Pri toj metodi rada radne operacije
mogu biti podijeljene izmeu lanova tima
na najprikladniji nain ovisno o promjenama
transportnih udaljenosti i drugih
radnih uvjeta tako da su cijelo vrijeme
svi zaposleni proizvodnim radom.
Prijelaz na timski rad s kolektivnim uinkom
predstavlja veliki prijelom tradicionalne
metode organizacije rada u iskoriivanju
uma. U prijelaznom razdoblju
mnogi umovlasnici su sprovodili takvu
organizaciju rada s individualnim cijenama
za svaku radnu operaciju. Komparativnim
istraivanjima timskog i klasinog
naina rada utvrdilo se je da je proizvodnost
timskog rada na terenu pod snijegom
u prosjeku 24Vi; vea nego pri klasinom
nainu raa. Na istom terenu bez snijega
ta se razlika smanjuje na 5*/o.
6. Rezultati studija vremena i snimanja
rada tahografima

Pri obradi podataka snimanja tahografima

i studija vremena prikazani su
nain obrauna, meusobna ovisnost veliine
tovara i dimenzija stabala, puna vua
i povratak, uzimanje i ostavljanje tovara
te dnevna (dodatna) vremena.
Sav snimljeni materijal prenio se je na
buene kartice, a zatim obradio matematskostatistiki pomou elektronskog digitalnog
raunara. Velika vanost posvetila
se traenju, putem regresijske analize,
funkcionalnih ovisnosti izmeu utroenog
vremna i radnih uvjeta. Pokualo se je takoer
kombinirati rezultate detaljne studije
vremena s rezultatima snimanja tahografima.
Podaci detaljnih studija vremena upotrijebili
su se za utvrivanje funkcionalne
ovisnosti veliine tovara i dimenzija srednjeg
debla u tovaru. Ta ovisnost izraena
je jednadbom opeg oblika
V = b2 . v + bs . v2 + a
pri emu je:
V veliina tovara u m3
v kubatura srednjeg debla u tovaru
u m3.
Parametri za gornju jednadbu izraunati
za 8 razliitih uvjeta rada .prikazani
su u posebnoj tabeli.

Podaci tahografskih snimanja pokazuju

potpunu funkcionalnu ovisnost veliine
tovara o broju sjenih stabala po dekaru
i daljini izvlaenja. Ta ovisnost predstavljena
je jednadbom opeg oblika
V = b2 . v + bs . v2 + bi . log (D . ndek) -f- a
pri emu je:
D daljina privlaenja u km
ndek DrJ sjenih stabala po 1 dekaru.
281
Vrijeme trajanja pune vue po 1 km
izraunava se po ovoj formuli
0,222
y- (fR HK + fH V-s - s i na) Q2 +
E
0,222
H (HK sina) Qi
E
pri emu je:
V2 vrijeme trajanja pune vue po 1 km
E vuna sila
fR dio teine tovara koji nosi traktor
fg dio teine tovara koji se vue po tlu
H! koeficijent trenja koturanja izmeu
kotaa traktora i tla
/us koeficijent trenja klizanja izmeu
tovara i tla
a nagib terena

Qi teina praznog traktora

Q2 teina tovara.
Kada je u gornjoj formuli Q2 jednako
nuli, bit e
a to predstavlja vrijeme trajanja prazne
vonje po 1 km (yi). Parametri za gornje
jednadbe kao i vremena trajanja pune
vue i prazne vonje utvrdili su se za
razliite uvjete terena, razliite uvjete
traktorskih putova, po veliinama tovara,
po kubaturi srednjeg debla u tovaru, za
razliite uvjete snijega, za tri tipa traktora.
Ukupno vrijeme sakupljanja debala i
njihova vjeanja o traktor ovisi o daljini
privlaenja debala vitlom, broju debala u
tovaru, kubaturi srednjeg debla u tovaru
i gustoi sastojine koja se sijee. To vrijeme
trajanja izraunava se po ovoj formuli
b2 . n + b.i
'M
+ bi . v . n + a
pri emu je:
T efektivno vrijeme trajanja sakupljanja,
vezanja, privlaenja vitlom i
vjeanja tovara po jednom tovaru
n broj debala po tovaru
v kubatura srednjeg debla u tovaru
M gustoa sastojine za sjeu (m3/l dekar).

Po toj formuli izraunava se T po vrstama

traktora za prosjene vremenske i terenske
uvjete u ljetnom razdoblju, a zatim
u zimskom razdoblju.
Vrijeme otkvaivanja tovara na stovaritu
pri konstantnim uvjetima moe se izraunati
po formuli
tL = b . n 4- a
pri emu je:
tL vrijeme odkaivanja tovara na stovaritu
n broj debala u tovaru
Regresijskom analizom utvrdilo se da
nema signifikantne razlike izmeu tL za
poljoprivredne i odnosnog tL za umske
traktore.
Vrijeme mjerenja i prepiljivanja debala
te klasiranja izraenih sortimenata izraunava
se po formuli koja se primijenila
za te radne operacije u knjizi Studij
rada pri sjei i izradi drva u norvekim
umama smreke i bora (Samset i dr. 1969).
Iz podataka studija vremena izraunati
su postoci dnevnih vremena koje treba
dodati efektivnom vremenu u ime odravanja
stroja, pripravljanja omi, zastoja
kod vitla, zastoja pri uzimanju tovara, osobnih
i ostalih potrebnih vremena. To dodatno
vrijeme iznosi 23,38%) od efektivnog

vremena za poljoprivredne traktore, a

lf!.04,J/o za umske traktore.
Izvlaenje cijelih debala zglobnim umskim
traktorima i primjena timskog rada
pri sjei, izradi i transportu drva u Jugoslaviji
primjenjuje se samo u rijetkim
sluajevima. To su prvi pokuaji radikalnog
mijenjanja tradicionalnih metoda sjee,
izrade i transporta drva kod nas. Budui
da te promjene pruaju niz mogunosti
racionalizacije rada i uope poveanja
proizvodnosti rada u iskoriivanju uma
treba im dati punu podrku i pomo.
Stoga je rad koji smo prikazali vrlo interesantan
i koristan za sve strunjake, koji
se bave problematikom sjee, izrade i
transporta drva kod nas.
Simeun Tomani
282
POLJOPRIVREDNI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
u suradnji sa
VODOPRIVREDNIM I POLJOPRIVREDNO PROIZVODNIM PODUZEIMA SRH
organizira
S A V J E T O V A N J E O P O S A V I NI
od 2529. 1. 1971.
Prijavljeni referati i koreferati podijeljeni su po temama, a obuhvatit e:
1. Hidrotehniku problematiku savske doline
2. Odvodnju i transformaciju tala na melioracionom podruju Save i njenih
glavnih

pritoka
3. Biljnu i stoarsku proizvodnju u Posavini (ukljuivo umsko-uzgojnu
problematiku)
4. Ekonomske i agrarno-politike aspekte melioracija i poljoprivredne proizvodnje
u Posavini.
Pozivamo sve zainteresirane strunjake da dostave prijave najkasnije do 31. 12.
1970. god., na adresu: Organizacioni odbor za Savjetovanje o Posavini,
Poljoprivredni
fakultet Zagreb, p. p. 1009.
Kotizacija za uestvovanje na Savjetovanju iznosi 300 N. din, a namijenjena je
za tampanje posebne publikacije i ostalih organizacionih trokova. Uplate se
mogu
izvriti odmah, ili najkasnije do 5. 1. 1971. god. Broj iro-rauna 301-3-2045,
Poljoprivredni
fakultet Zagreb, uz naznaku za Savjetovanje o Posavini.
ORGANIZACIONI ODBOR
POSLOVNO UDRUENJE
DRVNE I N D U S T R I J E I
UMARSTVA
DRVO"
RIJEKA, Luja Adamia l/I
TELEFONI: direktor 23-664, izvoz 23-785, uvoz 23-996, umrastvo i drvna
industrija 22-521, telex 24-145 YU DRVO
DJELATNOSTI:
IZVOZ
proizvodi umarstva i drvne industrije
UVOZ
oprema za umarstvo i drvnu industriju, reprodukcioni materijal,
rezervni dijelovi potrebni za proizvodnju u drvnoj industriji
i umarstvu

 graevni i sanitarni materijal

kuanski aparati
Poslovi lovnog turizma
organiziranje lovnog turizma.
U tuzemnom prometu Udruenje vri preprodaju proizvoda svojih
lanova, te nabavu sirovina, opreme i reprodukcionog materijala
za potrebe svojih lanova.
Prodaje finalne proizvode svojih lanova i ostalih u vlastitim
prodavaonicama i stovaritima graevnog materijala.
Projektiranje i izrada elaborata i projekata ureivanja gospodarenja
umama.
Z A S T U P A N J E I N O Z E M N I H F I R M I:
MC CULLOCH USA
Motorne pile, razni prikljuci, elektroagregati za zavarivanje (pokretni
na motorni pogon), elektroagregati za osvjetljenje.
DAVID DOMINICUS SR NJEMAKA
Kompletan umski alat i pribor za iskoriscavanjc, uzgoj, ureivanje
i zatitu uma.
KOCKUM VEDSKA
Zglobni traktori za vuu stabala i trupaca, kompletna postrojenja
za pilane, guljai kore stabala i transportni ureaji.
UMARSKI LIST glasilo inenjera i tehniara umarstva i drvne industrije
Hrvatske Izdava:
Savez inenjera i tehniara umarstva i drvne industrije u Zagrebu Uprava i
urednitvo: Zagreb,
Mauraniev trg 11, tel. br. 36-473 Raun kod Narodne banke Zagreb 301-82359 Godinja pretplata
na umarski list: T u z e m s t v o Ustanove i poduzea 100,00 N. d. Pojedinci
20,00 N. d., studenti i uenici

5,00 N. d. I n o z e m s t v o 10 dolara USA T i s a k : Izdav. tisk. poduzee A.

G. Mato Samobor
TVORNICA MASINA
A. STIHL WAIBLINGEN
ZAPADNA NJEMAKA
sa iskustvom od vie decenija u konstruiranju motornih pila
PRVA JE POELA SERIJSKI PROIZVODITI:
AV antivibracione drae za motorne pile kojima se uspjeno priguuju
vibracije
motora i lanca ime je postignut znaajni uspjeh u suzbijanju profesionalnih
oboljenja umskih radnika sjekaa rukovaoca motornih pilama.
Motorne pile STIHL 041 AV e l e c t r o n i c sa elektronskim (Thyristorskim)
upaljivanjem
kod kojih se izbjegavaju uobiajene smetnje mehanikoga prekidaa
(platina) uslijed neistoe, vlage, smrzavice kao i nagorjevanja kontakata
prekidaa,
a ime se postie efikasniji rad motora.
OILOMATIC lance za motorne pile kod kojih se uljnim kanalima na pogonskim
lancima usmjerava ulje za podmazivanje na mjesto najjaih optereenja (klizne
dijelove vodilice vodice te zakovice i njihove provrte).
Radi toga STIHL OILOMATIC lanci traju due, njihovom upotrebom se vodilice
i lananici manje troe (habaju) a motor manje optereuje.
tmsimi*&fm*iNniP
I ova uspjena dostignua ukazuju na obimnost istraivanja i razvojnoga rada
fabrike na unapreenju u proizvodnji motornih pila.
Konstruktori razvojne slube fabrike godinama dre vodee pozicije u
ostvarivanju
novih dostignua u poboljanju motornih pila STIHL, pa orijentiranjem na tu
proizvodnju istovremeno se dobiva i jamstvo za korienje tih najnovijih
dostignua
u proizvodnji motornih pila.

Sve informacije za STIHL motorne i elektrine pile, kao i prikljune ureaje za

poumljivanje, njegu i zatitu uma moete dobiti kod
Zastupnika za SFR Jugoslaviju
UNIKOMERC-a
ZAGREB, Amrueva 10
.
Pregled nad radnim podrujem je uvek dobar, bilo iz vozake kabine bilo sa
zadnjeg
podignutog sedita
IZRADA UMSKIH PUTOVA IMA SVOJE TEKOE
KOD UPOTREBE UNIMOGA ONE NESTAJU
Kod izrade umskih puteva pojavljuju
se tako razliiti zadaci da
bi strunjak trebao da raspolae
tucetom u osnovi veoma razliitih
ureaja. Kako se moe
u takvom sluaju raditi ekonomino?
To je mogue ako se raspolae
univerzalnim nosaem ureaja
i motora, koji rentabilno pokree
sva radna sredstva i to u
proizvoljnom redoslijedu i sa mogunou
brze meusobne zamjene
pojedinanih raznih ureaja.
gije po izboru. Unimog se, prije
svega, istie svojim pogonom na
sva etiri toka, koji su istih dimenzija
i blokirajuim ureajem
diferencijala na obje osovine. Time

se snaga motora (34, 45, 66 ili

80 KS) sa sigurnou prenosi na
zemljite i gotovo bez ikakvog
gubitka pretvara u radni uinak.
Unimog ima sanduk u koji se moe
utovariti do 2 t materijala i
moe ugraivanjem hidraulikog
cilindra proiriti svoje mogunosti
prevrtanja sanduka na tri
strane.
Unimog sa frezom radi precizno
KO TO MOE?
Mercedes-Benz Unimoe. Na naoj
slici ima pozadi ureaj za kopanje
jaraka i utovar, a sprijeda grtalo
zemlje. Mi bismo mogli prikazati
i isti Unimog sa montiranim
sabijaem, prikljunom ravnjaom,
sa objeenim valjcima,
frezom za drobljenje ili ak i kao
lovako vozilo.
Razvodni mehanizam sprijeda i
pozadi omoguuju izdvajanje enrUnimog sa vunim agregatom. Racionalan
i potpuno mehanizovan
prenos klada.
To ga dodatno pretvara u snano
transportno vozilo (do 70 km h\

sa ili bez prikolice. Sa dodatnim

ureajem vozi brzo na slijedee
radno mjesto. Komforna vozaka
kabina (sa pominim sjeditem,
grijanjem) moe biti izraena kao
potpuno elina kabina ili kabina
sa sklopivim krovom za svako
vrijeme.
Unimog sa zahvalnom dizalicom.
Istovar do daljine 5 m.
Unimog se vrlo brzo i viestruko
amortizuje. Donosi utede u pogledu
radne snage i pojedinanih
specijaliziranih maina. Sa odgovarajuim
dodatnim agregatima obavlja
sve radove u umi. Stoga
je Mercedes-Benz Unimog svestrana
osnovna maina u umarstvu.
INFORMACIJE KOD . . .
Mercedes-Benz Unimog