Dr.

Aid el-Karni

Ne

ljuti se

Naslov originala:
"JJ

DR. AID ELKARNI

NE

LJUTI SE

NOVI PAZAR, 2 0 1 2

PREDGOVOR
Hvala pripada Allahu i neka je blagoslov i spas
na Allahovog Poslanika, njegovu porodicu, ashabe i
one koji ga slijede.
Ova moja knjiga "Ne ljuti se" dolazi u vremenu
u kome je ljutnja esta, razilaenje proireno, vrijeme
postalo pozornica problema, globalizacija objavila
zastraujue informacije koje pritiskaju grudi, izazivaju
napetost u nervima i ine onoga koji je blag zbunjenim.
Tako nalazi ljutnju namrtenu na licima, sputenu na
elima i ucrtanu na usnama. Otuda je obaveza uenih
da upozore ljude na posljedice lj utnje, na nedae
koje ona priziva i na nesree koje proizvodi, radei
prema rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
upuenim jednom od njegovih ashaba: "Ne ljuti se
", koje je ponovio tri puta. Knjiga Ne ljuti se dolazi
poslije knjige Ne tuguj, jer je knjiga Ne tugujlijek za
brige, a knjiga Ne ljuti se lijek za otrove. Ne tuguj je za
sjete, a Ne ljuti se za probleme. Ne tuguj za onim to je
prolo i zavrilo se, a Ne ljuti se zbog onoga to je dolo
i deava se. Ne tuguj kako ne bi bio u suprotnosti sa
odreenjem, a Ne ljuti se kako ne bi probio strpljenje.
Lijek za tunoga je znanje, a lijek za ljutoga je blagost.
Plod naputanja tuge je radost, a plod naputanja ljutnje
je zadovoljstvo. Onaj koji je tuan je teak bolesnik,
a onaj koji je lj ut je osvetoljibivi buntovnik. Zaista se
moj govor u ovoj knjizi Ne ljuti se nije ponovio u mojoj
knjizi Ne tuguj: Nit' Sunce moie Mjesec dostii nit' no

dan prestii, svi oni u svemiru plove." (Kur' an, sura

Jasin, ajet 40) . Teio sam knjigom Ne ljuti se darivati
ti sazrele ideje, istinita iskustva i ispravno miljenje o
velikoj tragediji (ljutnji) , ogromnoj nevolji (ljutnji) i
kroninoj bolesti (ljutnji) . Brate muslimanu, ne ljuti
se ! Sestro muslimanko, ne lj uti se ! Zaista je pobjeda
nad lj utnjom veliko ljudsko dostignue, plemenita
Poslanikova etika i pravi put za ispravan ivot. U ovoj
knjizi te pozivam da posjeti sijelo znanja i spoznaje i
ubere one uzrele plodova i lijepe rue. Ima jasan ajet,
vjerodostojan hadis, impresivnu pripovijest, izraajnu
anegdotu, popularan stih i promiljenu mudrost. Pa,
spusti se u bae duevnog i umnog uivanja: Udari
nogom o zemlju - eto hladne vode za kupanje i pie!

(Kur ' an, sura Sad, ajet 42) . Rekao sam sebi: "Da sam
slijedio uputstva knjige Ne tuguj i knjige Ne ljuti se
ivio bih srean, smirene due, spokojnog uma, mirne
savjesti, obilne nagrade, zdravog tijela, izbavljen od
zlih posljedica."
Gospodaru moj , odagnaj od nas tugu i udalji od nas
ljutnju, i spusti na nas smirenost od Tebe i sigurnost od
Tebe, i milost kojom e spasiti naa srca, i razboritost
kojom e nas sjediniti, i vrsto vjerovanje kojim e
okonati naa ejtanska doaptavanja i znanje kojim
e odstraniti nae neznanje, i uputi nas putevima
spasa, i izvedi nas iz tmina na svjetlo.
Dr. Aid el-Kami

0 LJUTNJI SU KAZALI

Zaista je ljutnja eravica u srcu ovjeka.

Zar niste vidjeli crvenilo njegovih oij u i oteenost
njegovih vratnih ila ...
(Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme)
Tri stvari su uzrok izbavljenja, a tri su uzrok
propasti. to se tie uzroka izbavljenja to su: strah od
Allaha tajno i javno, umjerenost u siromatvu i bogat
stvu i pravedna presuda u ljutnji i zadovoljstvu. to se
tie uzroka propasti to su: krtost kojoj se pokorava,
strast koja se slijedi i ovjekova umiljenost.
(Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme)
Istovjetno tretiraj te ljude u pravima. uvajte se
presude po hiru i kanjavanja ljude u ljutnji.
(Omer ibn el-Hattab, radij allahu anhu)
Spaeni su od vas oni koji su sauvani pohlepe,
strasti i ljutnje.
(Rijei koje je je uobiavao govoriti Omer,
radijallahu anhu, u svojoj hutbi)
Poetak ljutnje je ludilo, a njen zavretak kajanje.
esta je teta u ljutnji.
(Ali ibn Ebu Talih, radijallahu anhu)
7

Najblai od vas u ljutnji je najblii od vas Allahu.

Najbolja blagost je ona prilikom ljutnje, a najbolja
strpljivost je ona prilikom pohlepe.
(Ali ibn Ebu Talib, radijallahu anhu)
Pogledajte u ovjekovu blagost prilikom njegova
ljutnje i u njegovu povjerljivost prilikom njegove
pohlepe. Nee znati njegovu blagost ako se ne
nalj uti, niti e znati njegovu povjerljivost ako ne
bude pohlepan.
(Abdullah ibni Mes' ud, radij allahu anhu)
Dovoljno je ovjeku grijeha da mu se kae: "Boj
se Allaha," pa se on naljuti.
(Abdullah ibni M es' ud, radijallahu anhu)
U mudrostima je zapisano: "O Davude, uvaj se
estoke ljutnje, jer je, uistinu, estoka ljutnja smutnja
za ovjekovo srce."
(Urve ibn el-Zebejr, radijallahu anhu)
Najvea glupost je bijes, a predvodnik gluposti
je ljutnja. Onaj koji se zadovolji neznanjem, ne treba
mu blagost. Blagost je ukras i dobrobit, a neznanje je
devijacija i teta. Ustezanje od odgovora glupaku mu
je odgovor.
(Neki Ensarija)
8

Sutina ovjeka se vidi kroz tri stvari: prikrivanje

siromatva tako da ljudi zbog tvoje suzdrljivosti misle
da si bogat, prikrivanje ljutnje tako da ljudi pomisle da
si zadovoljan i prikrivanje nevolje tako da lj udi misle
da ivi u blagostanju.
(Imam afija)
Prepirka je pokreta ljutnje. Allah je ponizio
razum putem kojeg ti doe ljutnja.
(Abdullah ibn el-Husejn)
Rob je najblii Allahovoj srdbi kada se nalj uti.
(Ali ibn el-Husejn, radijallahu anhuma)
Ljutnja je klju svakog zla.
(Da' fer ibni Muhammed)
Spominje se da je Jahja ibni Zekerija sreo Isaa ibni
Merjema, neka je na njih Allahov spas, te je rekao:
"Obavijesti me o onome to pribliava Allahovom
zadovoljstvu i onome to udaljava od Allahove srdbe."
Te mu Isa ree: "Ne ljuti se." On ponovo upita: "ta
zapoinje ljutnj u i ta je obnavlja?" "Hvalisavost,
fanatizam, oholost i gordost," ree Isa.
Jedan od poslanika je onima koji su ga slijedili
rekao: "Ko mi jami da se nee nalj utiti, bit e samnom
na mom stepenu i bit e moj namjesnik poslije mene."
Mladi iz naroda ree: "Ja." Zatim im je ponovio, pa
je mladi rekao: "Ja u to ispuniti." Nakon to je
preselio na Ahiret bio je na njegovom stepenu poslije
9

njega. On je bio Zu el-Kifl. Nazvan je ovim imenom,

jer je preuzeo na sebe odgovornost za ljutnju i odrao
obeanje.
Nemoj kanjavati kada si ljut. I kada se naljuti
na ovjeka, zatvori ga, pa kada se tvoja ljutnja smiri,
izvedi ga i kazni ga shodno njegovom grijehu i nemoj
premaivati petnaest udaraca biem.
(Omer ibni Abd el-Aziz obraajui se svome
namjesniku)
Iblis je rekao: "Ljudi me nisu onemoguili, niti e
me onemoguiti u tri stvari: Kada se opije jedan od
njih uzmemo ga za njegovu nosnu upljinu i vodimo
ga gdje god hoemo, a on uradi ono to elimo. Kada
se naljuti govori ono to ne zna i uradi ono zbog ega
se kaje. I inimo ga krtim u onome to je u njegovim
rukama a izazivamo mu elju za onim to nije u
stanj u."
(Mudahid)
Jedan ovjek od onih koji su bili prije vas se lj utio
i njegova je ljutnja postajala sve ea. Napisao je tri
pisma i dao svako pismo posebnom ovjeku. Prvome
je rekao: "Kada se moja ljutnja pojaa ustani i daj
mi ovo pismo." U njemu je stajalo: "Smiri se, ta je
tebi. Ti, uistinu, nisi bog, ve si ovjek iji jedan dio
skoro da ne pojede drugi." Drugom je rekao: "Kada se
malo smirim, daj mi ga." U njemu je stajalo: "Smiluj
se onome koji je na zemlji, smilovat e ti se Onaj
koji je na nebesima." A treem je rekao: "Kada ode
moja ljutnja daj mi ga." U njemu je stajalo: "Postii
Allahove robove na Allahovu Knjigu, jer ih, uistinu,
10

nee nita popraviti osim toga."

Trojica se ljudi ne znaj u osim u tri situacije: ne zna
se blag ovjek osim prilikom ljutnje, niti hrabar ovjek
osim u ratu kada sretne protivnike , niti zna svoga
brata osim kada ga treba.
(M udri Lukman)
Boj se Allaha, i ne titi svojom pouzdanou
nikoga osim onoga ko se Allaha boji. Tako mi Allaha,
ako ja nisam pouzdan kada sam zadovoljan, pa kako
da budem pouzdan kada sam lj ut? !
(Imam Ebu Hanife)
Koga nastoje naljutiti pa se ne naljuti on je
magarac, a koga nastoje zadovoljiti, pa se ne zadovolji
on je ejtan.
(Imam afija)
Prikrij nevolju tako da ljudi misle da ivi u
blagostanju.
(Imam afija)
Onaj u kome je stvorena sposobnost i spremnost
za neto, njegova uitak je u koritenje te sposobnost u
njemu. A uitak onoga u kome je stvorena sposobnost
ljutnje i napadanja je u koritenje njegove sposobnosti
ljutnje u onome to je vezano za nju.
(Ibn Kajjim el;Devzijje)
Ljudi su uli u vatru na troje vrata: vrata sumnje
ll

koja je uzrokovala sumnju u Allahovu vjeru, vrata

strasti koja je uzrokovala davanje prednosti strastima
nad pokornou Allahu i Njegovim zadovoljstvom, i
vrata ljutnje koja je uzrokovala neprijateljstvo prema
Njegovim stvorenjima.
(Ibn Kajjim elDevzijje)
Ako eli da se sprijatelji sa ovjekom razlj uti ga,
pa ako bude pravedan prema tebi sprijatelji se sa njim,
u protivnom ga se kloni.
(ElAhnef ibni Kajs)
Prenosi se od Vehba ibni Munebbiha da je monah
bio u svojoj isposnikoj eliji. ejtan je elio da ga u
zabludu odvede i nije mogao. Doao mu je, pozvao ga
i rekao mu: "Otvori! " Pa mu nije odgovorio. Rekao je:
"Zaista sam j a Mesih." Monah ree: "I ako si Mesih,
ta da radim sa tobom? Zar nam nisi naredio ibadet,
ulaganje truda i zaprijetio nam Sudnjim danom ? I ako
bi nam danas doao sa neim drugim mimo ovoga, ne
bi ga privati\i od tebe." Tada on ree: "Ja sam, uistinu,
ejtan. Zelio sam da te u zabludu odvedem i nisam
mogao. Doao sam ti da me pita o tome ta eli? Pa
da te obavijestim." Ree mu: "Ne elim da te pitam ni
o emu." Okrenuo se da ide. Pa je uo rijei monaha:
"uje li me ?" Ree: "Da." Ree: "Obavijesti me koje
ponaanje sinova Ade movih ti je najvea pomo protiv
njih?" ej tan ree: "Ljutnja. Zaista ovjek kada bude
ljut mi ga okreemo kao to djeca okreu loptu."
Proitao sam u mudrostima: "Nevjerovanje ima
12

etiri temelja: prvi temelj nevjerovanja je ljutnja,

drugi je strast, trei je pohlepa, a etvrti je strah."
(Vehb ibni Munebbih)
Jedan od najjaih podsticaja na ljutnj u kod veine
neznalica je njihovo nazivanje lj utnje hrabrou,
mukou, osjeajem asti i velikom ambicioznou.
(El-Gazali)
Reeno je Abdullahu ibn el-Mubaraku: "Sumiraj
nam lijepo ponaanje u jednoj rijei," pa je rekao:
"Naputanje ljutnje."
Od znakova islama su: Snaga u vjeri, obazrivost u
popustljivosti, vjerovanje (iman) u pouzdanost, znanje
u blagosti, pronicavost u dobrostivosti, davanje pra
va, umjerenost u bogatstvu, prikrivanje siromatva,
dobroinstvo u moi, podnoenje u putnom drutvu,
strpljivost u nevolji, ne nadvladava ga lj utnja, nespojiv
je sa njim bijes, ne nadvlada ga strast, ne osramoti ga
njegov stomak, i ne zavodi ga njegova pohlepa, niti
prestaje u njemu njegov nijet, pa pomae onoga kome
je nepravda uinjena, smiluje se slabom, ne krtari niti
rasipa, ne pretjeruje niti ini grijeh, oprata kada mu se
nepravda uini, prata neznalici, njegova dua je zbog
njega u nevolji, a ljudi su zbog njega u blagostanju.
(El-Hasan el-Basri)
Abdullah ibn ' Aun - uzorni imam, kao to ga
je opisao ez-Zehebi - kada bi se naljutio na ovjeka,
13

rekao bi mu: "Allah te blagoslovio." Imao je jednu

punokrvnu kamilu, koju je udario sluga, te joj je oko
ispalo. Rekli su: "Ako se Ibni ' Aun prije nije ljutio,
uistinu e se danas naljutiti." Tada je on slugi rekao:
''Allah ti oprostio," i oslobodio ga je radi Allahovog
zadovoljstva.
Suzbij ljutnju utnjom.
(Davud el-Antaki)
U Indilu je zapisano: "Sine Ademov, sjeti Me se
kada se naljuti, sjetit u te se kada se rasrdim i neu te
unititi meu onima koje u unititi. O sine Ademov,
kada ti se nepravda nanese strpi se, jer, uistinu, ti ima
Pomagaa koji je za tebe bolji od tebe samoga."
(Talik ibni Habib)
Sjedio sam sa Vehb ibni Munebbihom, pa mu je
doao ovjek i rekao: "Uistinu sam proao pored toga
i toga dok te je grdio ". Pa se Vehb ibni Munebbih
razljutio i rekao: "ejtan nije naao drugog izaslanika
osim tebe ". Nisam otiao od njega dok mu nije doao
ovjek koji ga je korio i nazvao selam Vehbu, koji mu
je odvratio selam , pruio ruku i rukovao se sa njim i
posadio ga da sjedne pored njega.
(Mevla el-Fadl ibni Ebu 'Ajj a)
Nemoj nikako da te zadivi blagost ovjeka dok se
ne naljuti, niti njegova pouzdanost dok ne postane
14

pohlepan, jer ti, uistinu, ne zna na koju e svoju

polovinu pristati.
Oahja ibni Ehu Kesir)
ovjek nee biti bogobojazan dok ne bude spore
pohlepe i spore ljutnje.
(Bekr ibni Abdullah el,Mezni)
Onaj koji bude posjedovao tri svojstva upotpunio
je vjerovanje (iman) u Allaha: Onaj koji kada je
zadovoljan, njegovo zadovoljstvo ga ne uvede u
zabludu, i kada se nalj uti, njegova ljutnja ga ne izvede
iz istine, i kada je u mogunosti ne uzima ono to mu
ne pripada.
(lbni Ka' b el,Kurzi savjetuje Omera ibni Abd
el,Aziza)
Kada ljutnja obuzme razum odlazi bogobojaznost.
A kako je onda sa onim koji nema razuma, niti bo,
gobojaznosti ! ! Obuzme ga ljutnja.
(Ibrahim ibni Edhem)
ovjek najboljeg razuma je onaj koji nije kivan,
a najspremniji ovjek sa odgovorom je onaj koji se ne
ljuti. Brza ljutnja je jedno od svojstava glupaka, kao
to je njeno izbjegavanje uvjerenje pametnih. Obaveza
je pametnome da, kada mu doe neto suprotno
onome to njegova dua eli, se sjeti mnotva svojih
grijeha prema Allahu i uzastopnosti Allahove blagosti
prema njemu. Zatim e se njegova ljutnja smiriti i
15

nee u svom djelovanju olako uzimati odlazak onome

to ne dolikuje pametnima u njihovim stanjima, uz
promiljanje obilne nagrade na drugom svijetu za
podnoenje i odbacivanje ljutnje. I da u ljutnji nema
nikakve druge osobine koja je kudi, osim saglasnosti
svih mudraca na tome da ljut ovjek ne razmilja, bila
bi mu obaveza da se potrudi da je napusti zajedno sa
svakim njenim uzrokom.
(Ebu Hatim el-Bisti)
Brzina ljutnja je ubitanija za razum od vatre
za suho drvo, jer onoga koji se naljuti njegov razum
napusti pa govori ono to mu je poniklo od zlih misli u
dui i radi ono to ga sramoti, a nju unitava.
(Ebu Harim el-Bisti)
Rob nee biti kanjen kaznom veom od okrutnosti
srca. A Allah se nee rasrditi na jedan narod, a da im
ne odstrani milost iz njihovih srca.
(Malik ibni Dinar)
Jedan doktor je upitan: "Po emu se zna da je
mudrac postao mudrim ?"Odgovorio je: ''Ako ne bude
zadivljen svojim ispravnim miljenjem, niti licemjeran
u onome to mu doe od naredbi, i ne isprovocira ga
prilikom grenja i ljutnje, i ne obuzima ga prilikom
radosti i samopouzdanja. "I upitan je: "Od ega treba
da se uva? "Odgovorio je: "Od monoga neprijatelja,
zamornoga druga, i ljutoga vladara. "I rekao je: "Neka
tvoja ljutnj a bude stanje izmeu dva stepena, ne
16

estoka i okrutna, niti iznemogla i slaba, jer je to narav

zvijeri, a ovo narav djece.
Onaj ko popravi onoga koji je pokvaren prema
njemu ponizit e onoga koji mu zavidi. A onaj ko se
povinuje svojoj ljutnji unitava svoj odgoj .
Oedan mudrac)
Bilo koji ovjek se moe naljutiti i ovo je lahka
stvar. Meutim, da se naljuti na odgovarajuu osobu,
odgovaraj uim stepenom, u odgovarajue vrijeme,
zbog odgovaraj ueg razloga i na odgovaraj ui nain,
onda ovo nije lahko.
(Aristotel)
Ko se povinuje svojoj strasti i ljutnji odvest e ga
u vatru.
Oedan mudrac)
uvaj se ljutnje, jer te, uistinu, ona dovodi u
poniznost izvinjenja.
(Jedan mudrac)
Mudracu je reeno: Kako samo taj i taj vlada
sobom ! Ree: Onda ga strast ne poniava, niti ga hir
obara, niti ga svlada ljutnja.
Hajseme je rekao: ejtan kae: Kako da me ovjek
pobijedi kad kada bude zadovoljan doem tako da
budem u njegovom srcu, a kada se naljuti vinem se
17

tako da budem u njegovoj glavi.

Nisam nikako u ljutnji govorio ono zbog ega bi se
kajao kada budem zadovolj an.
Qedan mudrac)
O sinko moj, razum nije stabilan prilikom ljutnje.
A ovjek koji se najmanje ljuti je najrazumniji.
( Jedan mudrac )
uvajte se ljutnje, jer ona, u1stmu, unitava
vjerovanje (iman) kao to gorki biljni sok unitava
med. Lj utnja je neprijatelj razumu.
( Iz tradicije )
Neophodno je onome koji posjeduje zdrav razum
da doeka estinu ljutnje svojom blagou i odupre joj
se i doeka povode svoje ljutnje svojom odlunou i
suprostavi im se, kako bi ostvario hvalevrijedan ishod.
Uzrok ljutnje je napad onoga to dua mrzi ispod nje,
a uzrok tuge je napad onoga to ga mrzi iznad nje. A
za smirivanje ljutnje kada napadne, postoje sredstva
kojim se ovjek pomae uz blagost.
(Imam el,Maverdi)
Kontinuitet lj utnje je najsliniji dranju eravice
kako bi je bacio na drugu osobu. Uistinu si ti taj koji
sagorijeva. Ljutnja nikako nee nestati dok se misli
koje su je stvorile uvruju u razumu.
(Buda)
18

Ljut ovjek je pun otrova.

(Konfuije)
Kada ljutnja izmakne tvojoj kontroli ti si
zarobljenik ove ljutnje . .. Ti, uistinu, ima potrebu za
novim odnosom sa tvojim osjeanjima, odnosom koji
e te uiniti onim koji rukovodi ovim osjeanjima, a
ne suprotno.
(Marija Arapakis)
Ljutnja poinje glupou, a zavrava se kajanjem.
(Henri Dord Bohn)
Koliko su samo mnogo alosniji rezultati ljutnje
od njenih uzroka.
(Marko Aurelije)
Mnogo je lake da napravi rat (ljutnju) nego da
napravi mir (blagost) .
(Dord Benjamin Klimensau)
Sve ono to se slae sa naim linim eljama izgleda
ispravno, a sve to se ne slae sa njima ini nas ljutim
i bijesnim.
(Andre Maurnis)

Onaj koji moe da uiva u miru (naputanju

19

ljutnje) je velianstveniji od onoga koji moe da uzme

sve gradove.
(Benjamin Franklin)
Ko te razljuti, ovlada tobom.
(Elizabeta Kejni)
Ne gaji mrnju onaj koga su stepeni uzdigli,
Niti postigne uzdignue onaj ija je narav ljutnja.

(Amara ibni eddad el,Abesi)

20

SuTINA LJUTNJE
Znaj da je Uzvieni Allah stvorio ovjeka
izloenog izopaenosti i smrti, zbog unutaranjih i
vanjskih faktora. Podario mu je ono ime e ga zatiti
od izopaenosti i odagnati od njega smrt do roka
odreenog koji je naveo u Svojoj Knjizi.
to se unutarnjeg uzroka tie: On je ovjeka
sastavio od toplote i vlage i uspostavio izmeu toplote
i vlage neprijateljstvo i oprenost. Toplota ne prestaje
razbijati vlagu, isuivati je i isparavati, dok njeni
dijelovi ne postanu para koja se od nje postepeno die.
I ukoliko se sa vlagom ne bi sastavila pojaana hrana
koja obogauje ono to se razvari i ispari, ovjek bi
umro. Pa je Allah stvorio odgovarajuu hranu za tijelo
ovjeka i stvorio je u ovjeku apetit koji ga podstie
na uzimanje hrane. Apetit je odgovoran za njega u
sklapanju onoga to se slomilo i nadoknaivanju
onoga to je okrnjeno, kako bi mu to bilo uvarem od
smrti zbog ovog razloga.
to se vanjskih uzroka kojima je ovjek izloen
tie: oni su kao sablja, koplje i ostala sredstva unitenja
kojima je on cilj. On ima potrebu za snagom i arom
koja izbija iz njegove unutrine te otklanja sredstva
unitenja od njega. Allah je stvorio prirodu ljutnje od
vatre i usadio je u ovjeka i pomijeao sa njegovom
ilovaom. I kada se sprijei u nekom od svojih ciljeva

ili nekoj od svojih namjera, rasplamsa se vatra lj utnje

i razbjesni erupciju pomou koje uzavre krv srca, rairi
se po venama i uzdie se prema najvisoijim dijelovima
tijela kao to se uzdie vatra i kao to se uzdie voda koja
kljua u loncu. I zbog toga se razlijeva po licu, te se lice
i oi zacrvene i koa zbog svoje istine poprima boju
crvene krvi koja njome prorie kao to staklo poprima
boju onoga to je u njemu. Zaista se krv rairi kada se
ovjek naljuti na nekoga ko je ispod njega i osjeti mo
nad njim. A ako se ljutnja dogodi prema onome ko je
iznad njega i izgubi nadu u osvetu, nastaje kod njega
povlaenje krvi sa spoljanjosti koe u unutranjost
srca i ljutnja postane tuga. I zbog toga poblijedi boja.
A ako ljutnja bude prema sebi ravnom uspostavlja se
u njemu neodlunost krvi izmeu povlaenje i irenja,
te pocrveni, poblijedi i poremeti se.
Ukratko reeno: mjesto snage ljutnje je srce, a
njeno znaenje je vrijenje krvi srca sa eljom za osve
tom. Zaista se ova snaga prilikom njenog pojavljivan
ja usmjerava prema otklanjanju (natjeravanj u, pod
sticanju, prisiljavanju) kodljivih stvari prije njenog
deavanja i prema zadovoljenju i osveti nakon njenog
deavanja. Osveta je hrana ove snage, njena strast i u
njoj je njen uita, i ne obitava osim sa njom.

DIJALOG s LJUTNJOM
Zamiljeni dijalog i hipotetiki razgovor iji su
j unaci ovjek i ljutnja desio se na ovaj nain da otkrije
22

zastor sa stvarnosti i prirode ljutnje:

ovjek: "Dobro doao profesore ljutnje. Srean
sam to te vidim."
Profesor ljutnj a: "Bolje vas naao. Allah te poivio.
Na raspolaganju sam ti."
ovjek: "Zelio sam da te pitam ta je uzrok tvoje
stalne ljutnje, tvoje estoke uznemirenosti i tvoga
uznemiravanja drugih ljudi?"
Profesor ljutnja: "Prvo - j a nisam stalno ljuta, ve
ponekad i po malo. to se tie moje uznemirenosti ona
je velika, jer ja obavijestim ovjeka o svojoj potrebi, ali
me on ne slua. Tako da sa njime ne koristi nita drugo
osimyritiska. A da me je sluao ne bi se nalj utio."
Covjek: "Sada sam te razumio. ta je onda uzrok
tvoga postojanja?"
Profesor ljutnja: "Stvorena sam da funkcioniram
prema istini i onome to je ispravno, a ono to je
suprotno istini me razljuti i kaznim ga."
ovjek: "Znam to. Meutim, moje pitanje je zato
tvoja ljutnja biva na zvjerski nain?"
Profesor ljutnja: "Nisam zvijer, ve je ovjek zvijer.
Ja sam u odnosu na njega kao zvono. Neki ljudi se
raduju zvonu, okoriste se od njega i bude se iz svoga
sna. A neki ljudi se ljute zbog njegovog prisustva.
Pametan je onaj ko se okoristi od mene, jer sam ja
velika energija. Podarila sam sebe ovjeku da se okoristi
od mene i kako bi mu dala podsticaj za bolji ivot. Pa
moe da radi vie sahata ili posveti vrijeme sebi, da
naui ili se bavi sportom, da istroi moju energiju. O
puno toga u ti priati drugi puta, jer sam sada zauzeta
23

utvrivanjem istine i unitavanjem lai."

ovjek: "Hvala ti na tvojim prekrasnim rijeime.
Razumio sam te na bolji nain. Srest emo se drugi
puta uz Allahovo doputenje u sljedeim danima.
Nemoj nam uskratiti taj susret."

KLJUEVI LJUTNJE
Svaki ovjek ima kljueve ljutnje putem kojih se
razljuti i dugmad iji pritisak izaziva eksploziju ljutnje
i podupre je. Ona se manifestuje na razliite naine:
kao eksplozivna ljutnja, prijezirna ljutnja, osvetnika
ljutnja, konplicirajua ljutnja, prikrivena ljutnja i
izraavajua ljutnja.
Otuda je, uistinu, mogue da otkrije kljueve
svoje ljutnje, kontaktira sa njima i razumije ih. Otuda
kada neko od njih pritisne na njih oni te, uistinu, nee
uznemiravati ili utjecati na tebe. Ti, takoer, moe
dati oduka svojoj ljutnji i lijepo se ophoditi prema
njoj nakon pritiska na nju. Kljuevi ljutnje se mogu
svesti na malo stvari, to jest da se ti ljuti samo zbog
ovih odreenih stvari. Time ljutnja postaje stvar
tvoga izbora i znat e kada e se naljutiti i niko ne
moe da pritisne kljueve tvoje ljutnje i razlj uti te bez
tvoga izbora i saglasnosti. I ako neka osoba pritisne
na njih, uistinu je u tvojoj moi da ne reagira. A ko
te provocira i namjerava da te razljuti , pa, uistinu, se
ti nee spustiti sa svoga stepena, ve e tvoja dua
ostati uzviena i bezumnici nee uticati na tebe.
24

S TIMULANSI LJUTNJE
Stimulansi i uzroci ljutnje su mnogobrojni, a neki
od njih su: umiljenost, ala, lakrdije, protivljenje,
oholost, sramoenje, ismijavanje, prevara, estoka
pohlepa za imetkom i ugledom. Ovo su runa svojstva
pokuena erijatom i neophodno je da se na svako od
njih uzvrati onim to mu je suprotno i da se nastoje
odbiti elementi ljutnje i sprijee njeni uzroci.
Neophodno je da se oholost obuzda skromnou,
da se umrtvi umiljenost spoznajom sebe, da se ukloni
ponos sa time da si ti od ljudske vrste, da ljude po
srodstvu spaja jedan otac. Zaista se ponosi vrlinama.
A ponos i umiljenost su najvea runa djela.
to se tie ale uklonit e je posveivanjem
vjerskim dunostima koje obuhvataju ivot i bolji su od
nje. A to se tie lakrdija, uklonit e ih nastojanjem
u sticanju vrlina, lijepog morala i vjerskih nauka koje
te dovode do toga da postigne sreu na Ahiretu. A
o ovome Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kae:
"Tako mi Onoga u joj je ruci moja dua. da znate ono
to ja znam puno bi plakali, a malo bi se smijali."
to se tie ismijavanja uklonit e ga izbjegavanjem
uznemiravanja ljudi i uvanjem due od gorine
odgovora. A to se tie estoke pohlepe uklonit e
je strpljivou nad gorinom ivota sa zadovoljstvom
koliko to bude neophodno, u cilju asne neovisnosti i
uzdizanja od ponienja traenja.
Svako od ovih prirodnih svojstava i svaka
od ovih osobin(\ u svom lijeenju ima potrebu za
25

uvjebavanjem i podnoenjem tekoe. Rezultat

njihovog uvjebavanja svodi se na spoznaju njihovih
opasnosti: da ih dua zamrzi i osjeti odvratnost prema
njihovoj runoi, zatim ustrajnost u praktikovanju
njihovih suprotnosti dugi period dok ne postanu
lagahna navika prisna dui. A kada se izbriu iz due
ona e uznapredovati i oistiti se od ovih runih djela
i osloboditi se, takoer, ljutnje koja proizilazi iz njih.
Najjai podsticaj za lj utnju kod neznalica jeste njihovo
nazivanje lj utnje hrabrou i osjeajem asti.

STEPENI LJUTNJE
Zaista se ljudi prema jaini ljutnje dijele na tri
vrste u prvotnom stvaranju, a one su: zanemarivanje,
pretjerivanje i umjerenost.
to se tie zanemarivanja: ono biva sa gubitkom
i slabljenjem ove sposobnosti i to je pokueno. On je
onaj za koga se kae da je on onaj koji nema revnosti.
Zbog toga je afija, Allah mu se smilovao, rekao:
"Koga se nastoji razljutiti pa se ne nalj uti on je magarac
". Ko potpuno izgubi sposobnost lj utnje i revnosti
on je veoma manjkav. A Uzvieni Allah je opisao
Poslanikove, sallallahu alejhi ve selleme, ashabe kao
stroge i revnosne i kae: . Strogi prema nevjernicima, a
samilosni meu sobom. (Kur' an, sura elFeth, ajet 29) .
I kae Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme:
. .

...

Bori se protiv nevjernika i licemjera i budi strog prema

26

njima! (Kur' an, sura Tahrim, ajet 9) . Zaista su strogost

i grubost tragovi j aine revnosti, a ona je ljutnja.

to se tie pretjerivanja: to je da prevlada ovo
svojstvo tako da odstupa od politike razuma i vjere i
uz nju ovjeku ne ostaje ni razboritost, niti zapaanje,
niti razmiljanje a ni slobodan izbor, ve se preobraava
u lik poremeenog ovjeka. Uzrok njene nadmoi
su prireene i uobiajene stvari: esto je ovjek po
svojoj prirodi sklon brzoj ljutnji do te mjere da kao da
je njegov lik u prvobitnosti lik lj utoga ovjeka, a to
potpomae vrelina temperamenta srca, jer je ljutnja
od vatre, kao to je rekao Poslanik, sallallahu alejhi
ve selleme, ali je hladnoa temperamenta gasi i slama
njenu estinu. to se tie uobiajenih stvari: one su
da kontaktira sa ljudima koji se hvaliu zadovoljenjem
srdbe i pokoravanjem ljutnji i to nazivaj u hrabrou
i muevnou. Jedan od njih kae: "Ja sam onaj koji
nema strpljenja za spletkarenje i varanje i ne doputam
da mi iko nareuje!" Ovo znai: "U meni nema razuma
niti blagosti." Zatim je spomene na pozornici ponosa
u svome neznanju. Ko ga uje duboko u svojoj dui
urezuje ljepotu ljutnje i elju za oponaanjem ovih
ljudi i time ojaa ljutnju.
I kad god ljutnja postane ea i pojaa se njen
plamen, ovlada svojim vlasnikom i ogluhne ga od
svakoga savjeta, pa ako se posavjetuje ne uje. ak ta
vie, to ga jo vie razlj uti. A kada se osvijetli svjetlom
svoga razuma i htjedne da se preispita, to ne bude u
mogunosti, jer se svjetlo razuma gasi i automatski
biva prekriveno dimom ljutnje. Zaista je izvor
27

razmiljanja mozak. Prilikom pojaavanja ljutnje zbog

vrijenja krvi srca, uzdie se tamni dim prema mozgu
ovladavajui izvorima razmiljanja i moda obuhvati
i izvore osjeanja, te se zamrae njegove oi tako da
ne vidi svojim oima i u crno mu se oboji cjelokupni
dunjaluk. Njegov mozak biva slian peini u kojoj
se rasplamsala vatra, pa mu se atmosfera zamraila,
usijalo se njegovo boravite i ispunile se dimom njegovi
predjeli. U njemu je bila slabo svjetlo ija je svjetlost
uklonjena i ugaena, pa se ne mie nita u njemu, niti
se uje bilo kakav govor u njemu, niti se u njemu vidi
bilo kakav oblik, a ne moe je ugasiti niti iznutra niti
spolja, ve treba da se strpi dok ne izgori sve ono to
je zapaljivo.
Sto se tie odravanja ljutnje na granici
umjerenosti, ona je ustrajnost kojom je Allah
obavezao svoje robove i ona je sredina koju je
opisao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
kada kae: "Najbolje stanje je sredina." Onome
ija je ljutnja sklona ravnodunosti tako da sam od
sebe osjeti slabost i ponienje due u podnoenju
nepodesnog ponienja i nepravde, je neophodno da
lijei svoju duu kako bi se njegova ljutnja pojaala.
A onome, ija je ljutnja naklonjena pretjerivanju tako
da ga dovodi do nepromiljenosti i neobuzdanosti u
gnusobama, je neophodno da lijei svoj u duu kako
bi umanjio estinu ljutnje i zauzeo poloaj istinske
sredine izmeu ove dvije strane. A ona je pravi put
i ona je tanja od dlake a otrija od sablje. A ako to
ne bude u mogunosti, neka trai njegovu blizinu.
Uzvieni kae: Vi ne moete potpuno jednako postupati

prema enama svojim ma koliko to eljeli, ali ne dopustite

28

sebi takvu naklonost pa da jednu ostavite u neizvjesnosti.

(Kur' an, sura EnNisa' , ajet 129) . I nije neophodno

da svaki onaj koji nije u mogunosti da uini svako
dobro djelo uini svako loe djelo. Meutim neko
loe djelo je lake od drugog, i neko dobro djelo je
odabranije od drugog.

VRSTE LJUTNJE
Postoji nekoliko vrsta ljutnje, a najopasnija od
njih je ljutnja za koj u ne postoji prilika za kajanje
nakon postupka koji je iz nje proizaao. Postoje oni
koji su izvrili ubistvo prije nego su saznali da se to
dogodilo zbog njihove ljutnje i njihovog postupka u
vrijeme ljutnje. uvaj se ove vrste ljutnje.
Postoji lagana ljutnja u kojoj moe da suzbije
prkos svoje due i proe mirno.
Kada nastupi estoka ljutnja tvoj razum odstupa
od ispravnoga postupanja. Ovo je pokueno i kajat
e se zbog tvoga postupka koji si napravio zbog nje.
Luaka ljutnja e uiniti da izvri djelo koje e
te okrutno kazniti prije nego bude Itlogao spoznati
opasnost onoga to smjelo poduzima. Cak nee moi
ni da se kaje.
Ljutnja koja se deava zbog postojanja pokuenog
djela ili neega to je suprotno uroenim svojstvima
i vjeri. Postupanje u njoj bude razumno i shodno
erijatskim i zakonskim normama iz ijih okvira ne
izlazi. U svom najgorem izdanju ona praktikuje ono
najvie to joj dozvoljava erijat ili sistem kazni.
29

OPASNOSTI LJUTNJE
Zaista nas ljutnja upropatava jutrom i veerom.
Kakva li uda u onima koje uznemiri nadolazea bujica
sasvim lako i uspjeno i ne podstiu na naputanje
ljutnje. Protiv raka se bore u svijetu u mnogim
bolnicama i troei mnogo novca u vrijeme kada
ljutnja koja uzrokuje infarkt i spazme koje dovode do
smrtnih sluajeva vie nego ih uzrokuje rak, i pored
toga joj se ne posveuje panja koja se posveuje raku.
To ide do te mjere da Dejli Karnegi kae: "Zaista je
tragedija ljutnje najvea tragedija koja se deava
ljudima. Ali oni joj se ne suprostavljaju niti razmiljaju
o njoj . Volio bih da kod nas ima bolnica ije je ime "Ne
ljuti se "u kojoj bi bili doktori, usmjerivai i odgajatelj i
koji iniciraju rjeenja i kontaktiranje ljudi prije nego
donesu pogrene odluke zbog kojih e se poslije kajati,
jer je uzrok mnogobrojnih sluajeva ubistva ljutnja.
Njima su slini rastanci, vrijeanje, krenje ugovora,
izdaja i mnogi drugi."

TUGA I LJUTNJA
Razlika izmeu tuge i ljutnje je u tome da ovjek
kada se rastui tuan je u svojoj unutrini i njeni
znakovi su vidljivi samo na njemu samome. Meutim,
kada se on naljuti spali sebe i spali druge. Nisam uo
da se ovjek rastuio i razveo se, ili se rastuio i ubio,
ili se rastuio i udario, ili se rastuio i zatvorio nekoga,
30

ili se rastuio i ranio nekoga. A ako se i desilo to je

vrlo malo i ne uzima se kao mjerilo. Meutim, ja itam
knjige historije i nalazim u njima da onaj koji je ubio,
uinio je to jer se razljutio, i zatvorio je nekoga jer se
razljutio, i udario je nekoga jer se razljutio, i napustio
je nekoga jer se razljutio. Tragovi ljutnje su razorni.
A tuga dolazi kao rezultat ljutnje i ona je jedan od
njenih tragova. Meutim, ljutnja je krik vulkana. Ona
je grmljavina groma. I zbog toga kau: "Krik ljutnje i
potres ljutnje."
Zbog toga je Uzvieni Allah kada je doao do
spominjanja Svojih neprijatelja rekao: Allah se na
njih rasrdio. (Kur' an, sura El-Feth, ajet 6) . Kaznio
ih je ljutnjom, neka je Slavljen i Uzvien. Allah se
srdi, ali ne tuguje, jer je tuga negativno svojstvo koje
ne prilii Allahu. Sto se tie ljutnje, ona je svojstvo
moi i vlasti. Rasrdi se srdbom koja prilii Njegovoj
veliini, Slavljen neka je i Uzvien. Zbog toga poto
je unitio narode koji su skrenuli sa Allahovog puta
kae: A kad izazvae Na gnjev, Mi ih kaznismo i sve ih
potopismo. (Kur ' an, sura Ez-Zuhruf, ajet 55). Oni su
rasrdili Allaha, pa se On na njih rasrdio i unitio ih.
Naa je obaveza, ako elimo da izgradimo nau
linost znanjem, mudrou, i blagou i da uivamo u
onome sa ime nas je Allah opskrbio od lijepih stvari,
da se ne ljutimo, jer sam ja vidio da se najbolja hrana
i prijatno pie, dugaka odjea i udoban stan - sve se
pokvari sa ljutnjom.
Ako bi onaj koji se ljuti bio u tornjevima od
slonove kosti on bi zagadio i oksidirao atmosferu oko
31

sebe. On je kao otrov u tijelu. Meutim, onaj koji je

zadovoljan, blag i smiren i kada bi ivio u kolibi on bi
uivao u svom ivotu.
itao sam od jednog od zapadnjaka: "Dobro doao
jemeni hljebu sa mirom. I ne poivio Bog brbljanje sa
vikom, jer vika je ljutnja, uznemiravanje, podizanje
glasa i galama."
Kada emo doi do razdoblja da znamo da mi
neemo promijeniti nita u univerzumu? Jer sve biva
Allahovom voljom i odreenjem. Rjeenje Allahove
volje i odreenja je zavreno. I uzrujavali se mi, ljutili
se, protestovali, neemo u univerzumu promijeniti ni
jedan trun.
Kada smo spokojni, mirni i osjeamo radost
vidimo na suncu njegovu ljepotu i svjetlo i zamiljamo
da nas ono sa ovim svjetlom kupa ovim boanskim
izobiljem od svjetlosti i sjaja. Gledamo u njegove zrake
i zamiljamo da ih odailje poput konaca od zlata i niti
od svile koje nam stiu.
Kau: "Pri naputanju ljutnje ti, uistinu, uiva u
blagodati u kojoj se nalazi." Zahvaljujemo Allahu na
svakoj blagodati, jer su blagodati koje su pred nama
mnogobrojne. Tako Allah, Slavljen neka je i Uzvien,
kae: Ako vi budete brojali Allahove blagodati, neete ih
nabrojati. (Kur' an, sura ElNahl, ajet 18).
Meutim, napet, stegnut, ljut i uznemiren ovjek
potpuno preokrene sve ovo. Uznemireni je poput
bika koji ue u talu bijesan. Zbog toga ga nalazi da
provali mjesto, pokida ice i pregazi ono to je pred
'
njim tako da ostavi usjeve kao da su lie koje su crvi
32

istoiti. Uznemireni je poput neukrotivog lava koji

raskomada, rastrga i zubima zgrabi.
Nema stabilnosti za ovjeka osim da nastoji
da svoju duu dovede u red, da njegova dua bude
zadovoljna i da zna da on u stvarima nee nita
promijeniti.

LJUTNJA JE NEPRIJATELJ
Nisam vidio da je blagodat upotpunjena osim sa
karakterom.
I nisam vidio zdrav razum osim zbog odgoja,
I nisam meu neprijateljima kada sam ih iskuao vidio.
Veeg neprijatelja razumu ovjeka od ljutnje.

33

NAA TIJELA
Jedan od uzroka straha mnogih ljudi od lj utnje
jeste da ona proizvodi ogromnu tjelesnu energiju.
Ova energija moe, nakon njenog nametanja, ovladati
naim srcima i naim glavama. I esto svi pripisujemo
ovaj strah vjerovatnoi gubljenja kontrole nad nama
kada nad nama ovladaju njene emocije. I esto jedan
od nas stoji u kavezu za okrivljenog kako bi branei
se rekao: Bio sam ljut i nisam osjeao ono to radim.
Bio sam jako nervozan i nisam mogao da se zaustavim.
Lj utnja me je zaslijepila.

POGRDE I PONIENJA
ovjek je u svom svakodnevnom ivotu podloan
da bude izloen ponienju bezumnog i pogrdama
neznalice Onaj koji je pametan se ne sputa na stepene
ovih ljudi, ostaje blag, ne polj ulja ga provokacija i ne
razmilja o svojoj odbrani. U situacijama slinim ovim
iskuava se blagost onoga koji je blag. Ovo je Omer
ibni Abd el,Aziz, radij allahu anhu, koji je izaao jedne
noi sa svojim uvarima i uao u damij u. Proao je u
rami pored ovjeka koji je spavao i spotaknuo se na
njega. ovjek je podigao glavu prema njemu i rekao:
"Jesi li ti lud?"
Omer ree: "Ne."
uvari su poli prema njemu, pa im Omer ree:
"Samo me je pitao: 'Jesi li ti lud?' Te sam mu rekao:
'Ne."'
34

PREZRENOST LJUTNJE
Uzvieni Allah kae: Kad su nevjernici puniti svoja
srca arom, arom paganskim, Allah je spustio smirenost
Svoju na Poslanika Svoga i na vjernike. " (Kur ' an,sura

El-Feth, ajet 26). Korenje nevjernika zbog onoga

to su pokazivali od ara proizalog iz lane lj utnje i
pohvala vjernika zbog onoga to im je Allah spustio od
smirenosti. Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da
je jedan ovjek rekao: "O Allahov Poslanie, naredi
mi djelo kojeg u se drati." Ree: "Ne ljuti se." Zatim
mu se ponovo vrati, pa mu je rekao: "Ne lj uti se."
Prenosi se od Abdullaha ibni Amra, radijallahu anhu,
da je upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve selleme: "ta e me spasiti od Allahove srdbe ?"
Ree: "Ne ljuti se." lbni Mes' ud je rekao: "Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: 'Koga smatrate
najboljim rvaem meu vama?' Rekosmo: 'Onoga
koga ne obaraju ljudi.' Ree: 'Nije taj , ve onaj koji
se savladava u ljutnji."' lbni Omer kae: "Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: 'Ko se okani
ljutnje Allah e mu prikriti njegove nedostatke."'
Sulejman ibni Davud, neka je na njih spas, kae: "O
sine moj, uvaj se uestale ljutnje, jer esta lj utnja
slabi srce blagoga ovjeka." Od lkrime se o rijeima
Uzvienog: I koji e prvak biti, i edan. (Kur' an, sura
Ali ltnran, ajet 39) prenosi da je rekao: "Prvak je
onaj koji se savlada u ljutnji i njegova ljutnja ga ne
nadvlada." Ebu Derda je rekao: "O Allahov Poslanie,
ukai mi na djelo koje e me uvesti u Dennet."
Poslanik ree: "Ne ljuti se." Jahj a je Isau, alejhis35

selam, rekao: "Ne ljuti se." Ree mu Isa: "Ne mogu

da se ne naljutim. Zaista sam ja ovjek." Ree: "Ne
skupljaj imetak." Rekao je ovo Isa. Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, kae: "Ljutnja unitava vjerovanje
(iman) kao to gorki biljni sok unitava med." I kae,
sallallahu alejhi ve selleme: "Nee se niko naljutiti, a
oa se sasvim n priblii Dehennemu." Jedan ovjek
mu je rekao: "Sta je najgore za mene?" Poslanik mu
ree: ''Allahova srdba." Upita ovjek: ''A ta e me
udaljiti od Allahove srdbe ?" "Ne ljuti se," ree mu
Poslanik.
El-Hasan je rekao: "O ovjee, kada god se nalj uti
skoi. Upravo hoe da napravi skok i padne u
vatru." Prenosi se od Zu el-Karnejna da je sreo jednoga
meleka i rekao mu: "Poui me znanju kojim u poveati
svoje vjerovanje (iman) i uvjerenost." Melek mu ree:
"Ne ljuti se. Zaista je ejtan najmoniji nad ovjekom
onda kada se ovaj razljuti. Odupri se ljutnji tako to
e je savladati i smiriti je polagano. I uvaj se urbe,
jer, uistinu, ako bude urio pogrijeit e pravac. Budi
jednostavan i blag, a ne budi u obraen i tvrdoglav."

NEMA ZAKLETVE U LJUTNJI

Uzvieni kae: Allah vas nee kazniti ako se
nenamjerno zakunete, ali e vas kazniti ako pod zakletvom
neto namjerno uinite.- A Allah prruta i blag je. (Kur'an,

sura El-Bekare, ajet 225) , to jest: Nee vas kazniti niti

e vas uiniti odgovornim za ono to je izreeno od
nenamjernih zakletvi - a one su one zakletve koje
36

onaj koji se zakleo nije namjerno izrekao, ve su one

uobiajene u njegovom rijeniku bez kompliciranja i
ubjeenja.
lbni Derir u svome Tefsiru kae: "Priao nam
je lbni Veki ' , njemu Malik ibni Ismail, od Halida od
Ata' a ibni Rustema, on od lbni Abbasa da je rekao:
"Nenamjerna zakletva je da se zakune u ljutnji" ,
to jest: Zaista je nenamjerno zakletva ona kojom
se njen vlasnik zakune u stanju ljutnje bez odluke
srca i namjere. Kae ibni Derir: "lspirka onome ko
je izrekao ove rijei jesu rijei Poslanika, sallallahu
alejhi ve selleme: "Nema zakletve u ljutnji." afija
kae: "Nenamjerna zakletva je ono to ovjek
nije namjeravao, ve je to kod njega prikazano u
njegovim rijeima 'Ne, Allaha mi' i 'Da, Allaha mi'
u raspravljanju, ljutnji i nepopustljivosti nenamjerno,
svejedno bilo to za prolost ili budunost."

NEMA ISKUPA ZA ZAKLTEVU U

LJUTNJI
Od Ata' a ibni Tavusa se prenosi da je rekao:
"Za svaku zakletvu kojom se ovjek zakleo u ljutnji
on nema iskupljenja zbog rijei Uzvienog: Allah vas
nee kazniti ako se nenamjerno zakune te. (Kur' an, sura
El,Bekare, ajet 225) . Ovo je jedno od miljenja u
malikijskoj erijatsko-pravnoj koli da je . nenamjerna
zakletva zakletva u lj utnji i ovo je stav najpoznatijeg i
najodabranijeg malikije uope, a on je el,Kadi Ismail
ibni Ishak, ije je miljenje da zakletva onoga koji je
lj ut nije vaea.
37

Allah, Slavljen neka je i Uzvien, otklanja kaznu

za izraz izreen jezikom koji srce nije poinila, niti
ga je namjeravalo, te nije dozvoljenQ kanjavati
za ono za to je Allah kaznu otklonio. Cak se moe
rei: "Nenamjernost onoga koji je Ljut je oitija od
nenamjernosti pleuritinog bolesnika (poznata bolest
upale porebrice) i ludaka."
Od Alije, lbni Mes' uda i drugih ashaba, neka je
Allah zadovoljan njima, se prenosi da su sve zakletve
koje su izreene u stanju Ljutnje neobavezne.

N EMA RAZVODA ONOME KO JE LJUT

Prenosi se od Aie, neka je Allah zadovoljan
njom, da je rekla: ''Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve selleme, je rekao: 'Nema razvoda niti oslobaanja
roba u zatvaranju (iglak) ."' Ebu Davud kae: "Fi
galak" bez elifa na poetku." Zatim kae: "Mislim
da je galak Ljutnj a." Hanbel kae: "uo sam Ebu
Abdullaha - misli na Ahmeda ibni Hanbela - da
kae: "Ona je lj utnj a." Ebu Bekr kae: "Pitao sam
gramatiare Ebu Muhammeda, Ibni Durejda, Ebu
Abdullaha i Ebu Tahira o rijeima Poslanika: 'Nema
razvoda niti oslobaanja roba u zatvaranju (iglak) .'
Rekli su: 'Znaenje te rijei je prisila, jer kada se neko
prisili onemogui se njegovo miljenje. U ovo znaenje
spadaju i pleuritini bolesnik i ludak. Rekao sam
nekim od njih: 'Da Li i ljutnja, takoer, spada tu?' Pa
je odgovorio: 'Tu spada i ljutnja, jer postoje dvije vrste
zatvaranja (iglak) : jedna od njih je prisila, a druga ono
38 .

to nastane kod njega a ime se onemoguuje njegovo

miljenje zbog njega."
afija je protumaio: "Nema razvoda u zatvaranju
(iglak) ljutnjom." Tako ga je protumaio i Mesruk, a
to je i miljenje elKadija Ismaila ibni Ishaka. Svi oni:
Mesruk, afija, Ahmed, Ebu Davud i elKadi Ismail
ibni Ishak su protumaili iglak ljutnjom, to je i najbolje
tumaenje, jer su se onome koji je lj ut zatvorila vrata
namjere estinom njegove ljutnje.
A o rijeima Uzvienog: A ako ejtan pokua da
te na zlo navede, ti potrai utoite u Allaha. (Kur' an,
sura ElE' araf, ajet 200 ) Abd el Rahman ibni Zejd
ibni Eslem kae: "Kada je objevljeno: Ti sa svakim

- lijepo! I trai da se ine dobra djela, a neznalica se

kloni ! (Kur'an, sura El-E' araf, ajet 199) Poslanik,

sallallahu alejhi ve seUeme, je rekao: 'Gospodaru,

ta je sa lj utnjom?' Pa je Allah objavio: A ako ejtan
pokua Ja te na zlo navede. " (Kur' an, sura El E' araf,
ajet 200 ) . Osnova zla je injenje nereda sa ljutnjom
ili neim drugim mimo nje. Ono to izgovori onaj koji
je lj ut u stanju svoje estoke ljutnje poput razvoda ili
vrijeanja i tome slinog je ejtanovo navoenje na
zlo, koje ga prisiljava da kae ono to nije svojevoljno
odabrao da kae. Kada se ljutnja smiri, ovjek sazna
da je to ejtan njegovim jezikom izgovorio ono ime
on nije zadovoljan i to nije bio njegov izbor.

39

PROBLEMI
Ljutnja dovodi do borbi sa drugim ljudima i
pogorava probleme koji su prisutni od prije.
Ljutnja dovodi do toga da te ljudi procjenjuju
na negativan nain i ne osjeaju ljubav prema tebi.
Ovo utie na sreu porodice, na napredak posla i
na drutvene manifetacije. A poto ljudi koji su ljuti
nisu omiljeni najvjerovatnije da nee biti pozivani na
drutvene manifestacije jer se organizatori pribojavaju
previranja baziranim na ljutnji koja se mogu dogoditi.
Ljutnja dovodi do udaljavanja od ljudi koji se ljute i
do njihove usamljenosti i izolacije.
Veinom se veliki zdravstveni problemi poput
bolesti krvnih sudova, srani udar (apopleksija} i
rak pojavljuju kod ljutih osoba. Studije su pokazale
dalekosean utjecaj ljutnje u poveanju prosjeka
smrtnosti kod ljudi koji se esto ljute. Ljudi koji se
lj ute umiru prije!
Kada shvati negativne drutvene posljedice,
ljutnj a dovodi do smanjenja samopotovanja. I na
kraju, nee ti biti zabavna injenica da zna da si bio
uzrok poremeaja i nereda u porodici i medu ljudima.
Ljutnja dovodi do omraenih verbalnih i fizikih
napada uglavnom usmjerenih na osobe koje bi trebale
da budu omiljene i potovane. Ljudi koji se ljute
izgovore i uine stvari zbog kojih e se poslije kajati
sa svim onim to je u njima od pogrda i nedostojnih
insinuacija.
Ljutnja moe dovesti do demoliranja imovine to
se poini kada onaj koji se nalj uti ne vlada sobom u
40

napadu ljutnje.
Ljutnju prati profesionalno nezadovoljstvo,
neslaganje i problemi sa kolegama na poslu, pad
produktivnosti i poveanje vjerovatnoe neuspjeha
posla.
Lj utnja dovodi do donoenja slabih odluka i
izlaganja nepodesnim opasnostima na dui period to
uliva poraz u duu ljutitoga.
Ljutnja moe biti rastrgavaj ua i zamagliti jasno
razmiljanje. Moe da dovede do zloina koji se poini
u bezumnom stanju.

DVIJE STRANICE HISTORIJE

Uenjaci kau: "Ko napusti ljutnju zagospodari
ljudima." Zaista onoliko koliko ljudi u ovome
vremenu; vladari, funkcioneri i predsjednici podnose
neprijatnosti i budu strpljivi i blagi, toliko im vlasti i
vodstva pripada. U toj mjeri e i odrediti sebi mjesto
u historiji svejedno bila njegova vlast i drava jaka
ili slaba. On vlada blagou i zbog toga je blagost
predvodnik morala.
Nai e medu ljudima onoga koji doe do visokih
poloaja, ali sa ljutnjom uniti ono to je sagradio. Zbog
ovoga se on u historiji upisuje na stranicama zaborava.
Historija ima dvije stranice: bijelu i crnu. Na bijeloj
stranici se zapisuju oni koji su pravedni, nepristrasni,
blagi i razumni; oni koji su napustili ljutnju.
to se crne stranice tie, na njoj se upisuj u oni
koji su uobraeni, okrutni, nepravedni i tirani. Staljin
i Lenjin su upisani na crnoj stranici, a poput njih su
41

i Faraon i Hitler. Meutim, na bijeloj stranici dolaze

Ebu Bekr, Omer, Osman, Alija, Salahuddin i Nuruddin
Zenki koji su vladali pravedno i nepristrasno, ljutnja
se nije s njima poigravala desno i lijevo.

TRAGOVI LJUTNJE
Znak ljutnje na jeziku govor vrijeanja i
nepristojnosti od kojega se stide oni koji razuma imaju.
Njega se stidi i onaj koji ga je izgovorio kada ljutnja
proe. Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao:
"Najvie grijeha ovjeka je zbog jezika."
to se tie njenog utjecaja na ekstremitete to je
udaranje, napad, unitavanje, ubij anje, ranjavanje
kada je u mogunosti. U tim trenucima osoba moe
cijepati svoj u odjeu i udarati se po licu. Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, kae: "Ne pripada nam
onaj koji udara po obrazima i cijepa depove." Deava
se da e udarati svojom rukom po zemlji, a moda ga
obuzme neto poput malaksalosti. I moda e udarati
predmete i ivotinje. ili lomiti elemente ili psovati
ivotinje ili ga jahaa ivotinja nogom udari pa on nju
udari nogom i tako joj uzvrati poput bezumnika, kao
da je ivotinja koji se bori sa ivotinjom.
Njegovi znaci u srcu se manifestuj u u mrnji,
zavisti, snovanju zla, zluradosti, tuzi zbog tue radosti,
odlunosti u unitavanju tajne, otkrivanj u sramote,
ismijavanju i drugim runim djelima.
Ono u to nema sumnje jeste da ljutnja ima tetna
djelovanja na vjeru i moral i nije nepoznanica njihovo

42

irenje na tijelo i razum i utjecaj svega toga na srce.

Iz prethodno reenog, shvata se mudrost Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, u velianstvenoj poruci:
"Ne ljuti se."
Neki od znakova ljutnje su: oholost, umiljenost,
uobraenost, samovolja. ak je izvor politikog
poremeaj a kod v l adara lj u tnj a, te ako bude samovolj an
uzrok toga je, uistinu, ljutnja. Faraon se razljutio na
svoj narod i rekao: Savjetujem vam samo ono to mislim,
a na Pravi put u vas samo ja iztesti. (Kur ' an, sura Gafir,
ajet 29 ) . Napustio je sve zbog ljutnje, sve dok ga nije
potopila u moru. Govorio je ljut: Zar meni ne pripada

carstvo u Misiru i oti rukatci rijeke koji ispred mene teku.

(Kur' an, sura Ez-Zuhruf, ajet 5 1) , pa je Allah uinio

da proteku preko njegove glave zbog ljutnje po kojoj

je bio poznat.
Obaveza nam je da budemo svjesni istina asnoga
Kur' ana koji trai od due da bude smirena, staloena,
zadovoljna, popustljiva, blaga i njena. asni Kur' an
kori sljedbenike arogancije, oholosti, umiljenosti,
gordosti, jer su te osobine posljedica ljutnje. S druge
strane Uzvien hvali blage, mudre i plemenite.
Ono u to nema sumnje jeste da ti kada ita
ivotopis Blagoga i Plemenitoga vidi da on savladava
svoju ljutnju. Plemeniti ljudi se ljute zbog istine.
Njihova ljutnj a ne upravlja njima, niti gospodari
njihovim strastima, i nije jedno od njihovih svojstava.
A kada ita ivotopis krtice i tvrdice veinom nalazi
da je on lj ut. Njegova dua je gruba i okrutna, i, moda
ju je, zarobila ljutnja, te je postao krt i tvrd u onome
to ima.
43

Inovatori se ne ljute i ovladavaju sobom. Oni su

sljedbenici zadovoljstva i smirenosti i uspjeni su svome
ivotu. Oni su dobar predznak i ispravnog su morala,
naputaj u ljutnju i otklanjaju nesree strpljivou i
postojanou. Onda kada itam ivotopise izumitelja,
genija, pronalazaa i istraivaa opaam da su sklopili
mir sa svojim duama.
Ljutnja je suprotna ljepoti. Nalazimo enu lijepog
izgleda i zgodnu. Meutim, tek to se preobrazi u
ljutu enu, a ve nalazi runou kako se pojavljuje
na njenom elu. to se tie one koja je manje lijepa,
ali smirena i zadovoljna, posjeduje veselu duu i vedar
duh, na njoj opaa znake dobrote i ljepote.
Mudar ovjek nije ljut, jer ako bi ga obuzela ljutnja
mudrost bi otila od njega. Ne bi bio pravedan u svom
govoru, nepristrasan u svojim odlukama, ispravan
u svojim miljenjima, jer njime prevladava skladno
raspoloenje, zadovoljstvo i unutarnja sigurnost, te
zbog toga govori mudro.
Nadahnut i razborit voa nije ljut, jer ako je on
ljut izgubit e kontrolu i ispravno miljenje, a ejtan
e se poigravati sa njim. U ljutnji je toliko snage koja
zarobi ovjeka. Poslije toga nastupaj u nepravilne
odluke koje su daleko od ispravnosti, jer su donijete
u nesmirenoj dui i neispravnim razmiljanjem. Zbog
toga, kada ita biografije svjetskih voa nalazi da oni
ne boluju od tekih psihikih bolesti poput ljutnje, jer
onaj koji se ljuti proivljava psihiki poremeaj i on nije
zdrav. On ne ivi zdravim ivotom u potpunosti, jer je
stanje ljutnje u suprotnosti sa razumom i objavom, u
suprotnosti je sa prirodom i nepotrebno je.
44

Due ovih pametnih, mudrih voa, lidera,

izumitelja, istraivaa, zvijezda, poznatih linosti su
zadovoljne i smirene i oni se odlikuju umjerenou,
skladnim raspoloenjem i prisebnou. One ne pruaju
ljutnji i strastima priliku da ovladaju njima.

BoANSKA SRDBA
Srdba je jedno od svojstava Uzvienoga Allaha.
Ali su Njegova mudrost, milost i blagost Svemogu
je i Uzvien zahtijevale da Njegova milost prethodi
njegovoj srdbi. Kako je samo Uzvieni blag, velik i
uzvien!
Uzvieni Allah je pohvalio Svoje robove vjernike
koji se savladaju prilikom ljutnje, pa prataju,
suzdravaju se, blagi su i poteuju zbog rijei
Uzvieno.g : I koji , kad ih ko rasrdi, oprataju. (Kur' an,
sura ESura, ajet 3 7 ) . Allah je Blag, Plemenit i
Obavijeten je o svemu. Njegova blagost je prethodila
Njegovoj srdbi. Njegova milost je iroka, blagost
velika, a Njegovo pratanje najvee. Njegova opskrba
je ispunila sve to postoji, Njegova milost obasjala
sve puteve. Njegova dobrostivost prema robovima je
velika, Njegovo olakanje vee i Njegova ljubav prema
Njegovim dobrim robovima je velianstvena.
Kada imamo u vidu da Svemogui i Uzvieni
Allah posjeduje sva ova velianstvena svojstva, gdje
je boanska srdba u tome ? Allah je Silni, Onaj koji
potinjava, Onaj koji strogo kanjava. Prema tome
svojstvo srdbe je prisutno. Njegovo potinjavanje,
45

kanjavanje i srdba nije za nikoga drugoga osim

za onoga koji se bespravno uzoholi, bude naprasit,
za onoga to se uzvisuje na Zemlji i ini nepravdu i
krv proliva. Allah mu dadne prilike i dug ivot da se
pokaje i povrati. Stvoriteljeva srdba nije za nikog
drugoga osim onoga koji ustraje u grijehu i zatvara
svoje ui da ne uje istinu, koji okree lea svojoj
razboritosti i ne vjeruje u Allaha, te ne osjea Njegovo
prisustvo, i uzoholi se i ini nasilje na Zemlji, te biva
kanjen. To jest, Njegova srdba, uitinu, dolazi nakon
duge strpljivosti i nakon donoenja dokaza i slanja
poslanika: Mi im polako dane odbrajamo! (Kur' an, sura
Merjem, ajet 84) .
Casni Kur' an je u vie ajeta potvrdio Allahovu,
Svemogu je i Uzvien, srdbu, kao to je potvrena i
u vjerodostojnom sunnetu i na tome se saglasila ulema
sljedbenika sunneta. Meutim, bez postavljanja pitanja
kako, jer mi vjerujemo u nju onako kako je objavljena
bez uputanj a u njeno znaenje. Zbog toga grijei ko
kae: "Ljutnja znai crvenilo lica, promjenu naravi i
vrenje nerazumnih postupaka." Ovo je nemogue
kada govorimo o Allahu i to je istina kojom se eli la,
jer je ova analogija nitavna, i jer je osnova da postoji
razlika izmeu Stvoritelja i stvorenja. Niko,_ nije kao
On! On sve uje i sve vidi. (Kur' an, sura E,Sura, ajet
l l ) . I otuda nije doputeno da Njegovu, Uzvien neka
je, srdbu shvatimo kao ljutnju ljudi. Tako ajete koji
potvruju Allahovu srdbu prihvatamo po njihovom
vanjskom smislu bez tumaenja. Znamo za srdbu, a
ne znamo njenu kakvou.
Hadisi koji navode svojstvo Allahove srdbe su
46

mnogobrojni. Od njih su rijei Poslanika, sallallahu

alejhi ve selleme: "Kada je Allah odredio sudbine
stvorenja, zapisao je u Svojoj Knjizi, koja je kod Njega
iznad Ara da Moja milost nadvladava Moju srdbu."
Prenosi se od Abdullaha ibni Amra da je pitao
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,: "ta
e me udaljiti od Allahove, Svemogu' je i Uzvien,
srdbe ?" Poslanik je rekao: "Ne ljuti se."
Od lbni Abbasa, radijallahu anhuma, se prenosi,
sa lancem prenosilaca koji dosee do Poslanika,
da je rekao: "Poveala se Allahov srdba na onoga
koga je ubio Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
na Allahovom putu. Poveala se Allahov srdba na
onaj narod koji je okrvavio lice Allahovog Poslanika,
sallallahu alej hi ve selleme."
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao:
"Ko ne moli Allaha, On se srdi na njega." Pjesnik je
preuzeo ovo znaenje i pretoio ga u poeziju rekavi:
Nikako nemoj traiti svoju potrebu od ljudi,
Trai od Onoga ija se vrata ne zatvaraju,

Allah se srdi ako propusti da trai od Njega,

A ljudi se, kada se od njih trai ljute.

47

LJUTNJA u KUR'ANU
Ljutnja je u Kur' anu spomenuta na mnogo mjesta.
Na primjer:

Jadno je to za to su se prodali: da ne vjeruju u ono to

Allah objavljuje, samo iz zlobe to Allah, od dobrote Svoje,
alje Objavu onome kome On hoe od robova Svojih; i
navukli su na sebe gnjev za gnjevom - a nevjernike eka
sramna patnja. (Kur an, sura ElBekare, ajet 90) .
'

Ovdje se govori o Allahovoj srdbi prema jevrejima.

Prvo se rasrdio na njih to su tele za boanstvo uzeli.
A drugi put se rasrdio na njih kada su uznevjerovali u
poslanstvo Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme,
i to je srdba na srdbu. A o tome su, takoder, rijei
Uzvienog: One koji su tele prihvatili stii e kazna

Gospodara njihova i ponienje jo na ovome svijetu; tako

Mi kanjavamo one koji kuju lai. (Kur' an, sura El

E' araf, ajet 1 52) .

Onoga koji zanijee Allaha, nakon to je u Njega

vjerovao - osim ako bude na to primoran, a srce mu
ostane vrsto u vjeri - eka Allahova kazna. One kojima
se nevjerstvo bude mililo stii e srdba Allahova i njih
eka patnja velika. (Kur' an, sura EnNahl, ajet 106) .

Svemogui i Uzvieni obavjetava o onome koji Ga

je zanijekao, nakon to je vjerovao i razumijevao,
kome se nevjerstvo omililo i koji je osjetio smirenje
u njemu, da se rasrdio na njega zbog njihove spoznaje
vjerovanj a zatim odricanja od njega.

I Musa se narodu svome vrati srdit i alostan. "O

narode moj"- ree - "zar vam Gospodar va nije dao

48

lijepo obeanje ? Zar vam se vrijeme oduljilo, ili hoete da

vas stigne srdba Gospodara vrueg, pa se zato niste drali
obeanja koje ste mi dali! (Kur' an, sura Ta Ha, ajet 86) .

Musa, neka je na njega spas, se razlj utio zbog revnosti

prema vjeri.

A peti put da je stigne Allahova srdba, ako on govori

istinu! (Kur ' an, sura En,Nur, ajet 9) . Ako ovjek

optii svoju suprugu za blud i ona to ne priznaje, a on

ne odustane od optube proklet e je) .

A dokazi onih koji se o Allahovoj vjeri raspravljaju

nitavni su kod njihova Gospodara kada su joj se ve
mnogi odazvali; na njih pasti gnjev i eka ih patnja
teka. (Kur' an, sura E,Sura, ajet 16) . Na one koji

raspravljaj u o Allahovoj boanstvenosti i jednoi e

pasti srdba njihovog Gospodara.

Zar ne vidi one koji prijateljuju s ljudima na koje se

Allah rasrdio ? Oni nisu ni vrui ni njihovi, a jo se svjesno
krivo zaklinju. (Kur' an, sura El,Mudadele, ajet 14) .

Ajet je objavljen zbog onih koji prijateljuju sa ljudima

na koje se Allah rasrdio.
O vjernici, ne prijateljujte s ljudima koji su protiv

sebe Allahovu srdbu izazvali; oni su izgubili nadu da

e bilo kakvu nagradu na ovome svijetu imati, isto kao
to su izgubili nadu nevjernici da e se njihovi umrli ivi
vratiti. (Kur' an, sura El,Mumtehine, ajet 13) . U ajetu

se zabranjuje prijateljevanje sa nevjernicima na koje

se Allah rasrdio.

49

STA GASI ALLAHOVU SRDBU?

Zaista donoenje salavata na Poslanika, sallallahu
alejhi ve selleme, gasi Allahovu srdbu. Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, kae: "esto donosite
sala vat na mene, jer on gasi srdbu Silnoga ". Pa
donosite salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, kako bi ugasili Allahovu - Svemogu je i
Uzvien - srdbu i recitirajte:
Ljubav prema Poslaniku nad poslanicima je obaveza,
Ne zaboravi spomenuti najplemenitijeg Haimovia,
Zaista je salavat na Poslanika sredstvo,
U kome je spas svakome robu muslimanu,
Donesite salavat na mjesec obasjani, jer je on
Svjetlo koje se ukazalo u tamnoj noi,
Njime se Silni i Moni smilovao robovima,
Pa hvala Allahu Uzvenom Dobroinitelju.

50

"

CUVAJTE S E ALLAHOVE SRDBE

Uzvieni kae: A koga snae srdba Moja - nastradao
je! (Kur' an, sura Ta Ha, ajet 8 1 ) . C uvajte se Allahove
srdbe zbog onoga to slijedi:

Zbog zabranjenog ubistva

Uzvieni kae: Onome ko ho'timino ubije vjernika
kazna e biti - Dehennem, u kome e vjeno ostati; Allah
e na njega gnjev Svoj spustiti i proklee ga i patnju mu
veliku pripremiti. (Kur' an, sura En-Nisa, ajet 93) . Ovo

je estoka prijetnja i sigurno obeanje kazne onome

koji poini ovaj veliki grijeh, koji je sastavljen sa
pripisivanjem druga Allahu u vie ajeta u Allahovoj
Knjizi. Tako Uzvieni kae: I oni koji se mimo Allaha

drugom bogu ne klanjaju, i koji, one koje je Allah zabranio,

ne ubijaju, osim kada pravda zahtijeva. (Kur' an, sura

En-Furkan, ajet 68) . I hadisi o zabrani ubistva su

mnogobrojni. Od njih su rijei Poslanika, sallallahu
alejhi ve selleme: "Propast dunjaluka je kod Allaha
laki od ubistva ovjeka muslimana."

Zbog zlog miljenja o Allahu

Uzvieni kae: I da bi kaznio licemjere i licemjerke i

mnogoboce i mnogobokinje, koji o Allahu zlo misle - neka

zlo njih snae ! Allah se na njih rasrdio i prokleo ih i pripremio
im Dehennem, a grozno je on boravite ! (Kur' an, sura

El-Feth, ajet 6), to jest: One koji optuuju Uzvienog

Allaha zbog Njegovih odredbi i sumnjaju u Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, i njegove ashabe, neka je
51

Allah zadovoljan njima, treba poubijati i ukloniti u

potpunosti. Zbog ovoga Uzvieni kae: Neka zlo njih

snae ! Allah se na njih rasrdio i prokleo ih i pripremio im

Dehennem, a grozno je on boravite! (Kur ' an, sura El

Feth, ajet 6) . Prokletstvo ovdje znai: protjerivanje iz

Allahove milosti na Sudnjem danu.

Zbog bjeanja sa bojnog polja kada je

neprijatelj mnogobrojan
Uzvieni kae: O vjernici, kada se s nevjernicima
sukobite, a njih nastupa mnogo, lea im ne okreite;
onaj ko im tada lea okrene - osim onog koji se povue s
namjerom da se ponovo bori ili drugoj eti pristupi - vratie
se natovaren Allahovom srdbom; prebivalite njegovo
bie Dehennem, a uasno je on boravite. (Kur' an, sura

El-Enfal, ajet 1 5 - 16).

Uzvieni prijetei kaznom za bjeanje sa bojnog
polja zbog mnogobrojnosti neprijatelja kae: Vratit e se
natooaren. (Kur' an, sura El-Enfal, ajet 1 5 - 1 6) , to jest:
vratit e se natovaren, Allahovom srdbom; prebivalite
njegovo bie... (Kur' an, sura El-Enfal, ajet 1 5 - 16),
to jest: njegovo mjesto na koje e dospjeti i njegovo
mjesto povratka na Sudnjem danu je Dehennem, a
uasno je on boravite. (Kur' an, sura El-Enfal, ajet 151 6) , osim onoga koji pobjegne ispred svoga protivnika
zbog varke, zatim se okrene i ponovo ga napadne ili
pobjegne u drugu grupu muslimana da im pomogne i
oni njemu pomognu.
Prenosi imam Ahmed ibni Abdullah ibni Omer,
radij allahu anhu, i kae: "Bio sam u jednom od odreda
52

Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pa

su ljudi pobje_gli i bio sam meu onima koji su pobjegli.
Rekli smo: 'Sta da radimo, a pobjegli smo sa bojnog
polja i vratili se natovareni srdbom?' Zatim smo
rekli: 'Da uemo u Medinu zatim se pokajemo.' Zatim
smo rekli: 'Da se ponudimo Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve selleme, pa ako nam bude oprosta
ostat emo, uprotivnom emo otii.' Doli smo mu
prije sabah namaza. Izaao je i rekao: 'Ko ste vi ?' Rekli
smo: 'Mi smo oni koji su pobjegli.' Tada on ree: 'Ne,
ve ste vi oni koji se povlae da bi ponovo napali. Ja
sam od vaeg odreda i od odreda muslimana.' Prili
smo mu kako bi mu poljubiti ruku."

Zbog odmjetnika od islama

Uzvieni kae: Allah e ponititi djela onih koji ne

vjeruju i od puta Njegova odvraaju. (Kur' an, sura
Muhammed, ajet 1). Poetak koji predstavlja napad
bez uvoda i pripreme! Ponitavanje djela kojim se
suprostavlja onima koji ne vjeruju i od Allahovog puta
odvraaju, svejedno odvraali oni svojim postupcima
ili rijeima, znai gubljenje i nitavnost ovih djela.
Meutim, ovo znaenje je predstavljeno u postupku,
budui da vidimo ova djela odsutna i izgubljena i
primjeujemo posljedicu ove odsutnosti i izgubljenosti,
a ona je propast i izgubljenost. Ona je gest koji uklanja
napon ivota sa djela, koja kao da su ive osobe koje
su izgubljene i upropatene. I produbilo se znaenje
i naena su njegova okrilja. Okrilja bitke u kojoj se
oduzimaju djela od ljudi i ljudi od djela, dok ne zavri
53

sa zabludom i propau ! I da njih eka patnja velika

na Ahiretu: 'Zato !to vie vole ivot na ovome nego na

onome svijetu, a Allah nee ukazati na Pravi put onima

koji nee da vjeruju. To su oni ija je srca i sluh i vid Allah
zapeatio, i oni su zaista nemarni. (Kur' an, sura En,

Nahl, ajet 107, 108) , jer su oni poduzeli ono to su

poduzeli od odmjetnitva zbog dunjaluka, pa je Allah
srca njihova zapeatio, te oni njima ne shvataju nita
to im koristi. Zapeatio je i njihov sluh i vid, te se
njima ne okoritavaj u. Nita im ne koristi, jer su oni
nemarni za ono to im se eli: Oni e, nema sumnje, na
onome svijetu biti izgubljeni. (Kur ' an, sura En,Nahl, ajet
1 09), to jest: Nuno je i nije udno da oni izgube svoje
due i porodice na Sudnjem danu.

Zbog onih koji odvraaju od Allahovog

puta

Uzvieni kae: A dokazi onih koji se o Allahovoj vjeri

raspravljaju ni!tavni su kod njihova Gospodara kada su
joj se ve mnogi odazvali; na njih e pasti gnjev i eka ih
patnja teka. (Kur ' an, sura E,ura, ajet 1 6) . Uzvieni
Allah kae, prijetei kaznom onima koji odvraaju one
koji vjeruju u Njega od Allahovog puta i raspravljaju
sa vjernicima koji su se odazvali Allahu i Njegovom
Poslaniku kako bi ih odvratili od onoga to slijede od
puta upute: "Uistinu je njihov dokaz nitavan kod
Allaha. Na njih e pasti Njegova srdba i eka ih teka
patnja na Sudnjem danu."

54

PosLANICI SE LJUTE
Svemogui i Uzvieni Allah je od Svojih stvorenja
odabrao poslanike koje je poastio prenoenjem
Njegove Objave ljudima. Njih obuzima sve ono to
obuzima ljude u svemu to je sastavni dio ljudske
prirode poput sna, tuge, radosti. A obuzima ih, takoer,
i ljutnja. Nuh, alejhis-selam, se nalj utio na svoj narod
i rekao:

Gospodaru moj, ne ostavi na Zemlji nijednog

nevjernika. (Kur' an, sura Nuh, ajet 26) .

I Ibrahim, alejhis-selam, se naljutio na svoj narod

i poruio je njihove kipove: I kriom im prie desnom
rukom ih udarajui. (Kur ' an, sura Es-Saffat, ajet 93)
I Musa, alejhis-selam, se naljutio na svoj narod
poto su poeli oboavati tele:
I Musa se narodu svome vrati srdit i alostan.

(Kur' an, sura Ta Ha, ajet 86)

I J unus, alejhis-selam, se naljutio na svoj narod:

I Zunnunu se, kada srdit ode i pomisli da ga neemo

kazniti - pa poslije u tminama zavapi: 'Nema boga osim
Tebe, hvaljen neka si, a ja sam se zaista ogrijeio prema
sebi! ' (Kur' an, sura El-Enbija, ajet 87)

I Sulejman, alejhis-selam, se naljutio kada mu je

prolo vrijeme ikindije namaza zbog takmienja konja
i rekao:

'Vratite mi ih ! '- i on ih poe gladiti po nogama i

55

vratovima. (Kur' an, sura Sad, ajet 33)

I na Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, se

naljutio kada su ga nevjernici zaokupili od ikindije
namaza na dan Bitke na Hendeku i rekao: "Zaokupili
su nas od ikindije namaza, Allah im kaburove i grudi
vatrom ispunio."
Postojanost ovoga svojstva (ljutnje) kod poslanika
bilo je radi Allaha i Njegove - Slavljen neka je i
Uzvien - vjere, a ne zbog line stvari ili dunjaluke
koristi.

LJUTNJA PosLANIKA, s. A. v. s.
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je u mnogim
hadisima potvrdio svoju ljudsku prirodu da se on ljuti
kao ostali ljudi i zadovoljava kao o se oni zadovoljavaju.
Od Ebu Hurejre, neka je Allah zadovoljan njim, se
prenosi da je rekao: " uo sam Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, da kae: 'Gospodaru
moj , Muhammed je samo ovjek, ljuti se kao to se
ljudi ljute. Ja sam, uistinu, uzeo od Tebe obeanje
koje mi nee iznevjeriti. Kojem god vjerniku uinim
naao ili ga jako izgrdim ili ga izbiujem, uini mu to
iskupljenjem i dobrim djelom sa kojim e ga Sebi
pribliiti na Sudnjem danu."
ivot Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, nije
bio poploan put, posut ruama. Dogodile su mu se
mnogobrojne situacije u kojima se ljutio kao to se
56

ljudi ljute. Meutim, njegova ljutnja je uvijek bila

uzrokovana stvarima vezanim za Allahov put i iz
revnosti prema Njegovoj vjeri. On se ljuti zbog vjere i
istine; ljuti se zbog milosti prema ljudima; ljuti se zbog
krenja zabranjenih stvari i tome slinog. Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, se u svojoj ljutnji odlikuje
nad ljudima time da ga njegova ljutnja ne udaljava od
istine, pa ne izgubi strpljenje, blagost i smirenost.
Ono to ga je razljutilo zbog saosjeanja i milosti
prema ljudima je njegov, sallallahu alejhi ve selleme,
postupak zbogimama koji oduuje namaz mimo njegove
upute. Od Ibni Mesuda, radijallahu anhu, se prenosi
da je rekao: "Rekao je neki ovjek: llahov Poslanie,
ja, uistinu, kasnim na sabahnamaz zbog toga jer nam
taj i taj odui namaz.' Naljutio se Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, i nisam ga vidio da se
naljutio zbog nekog dogaaja vie nego to se naljutio
roga dana. Zatim je rekao: 'O ljudi, zaista meu vama
ima onih koji su nezadovoljni. Pa ko predvodi ljude
u namazu neka ne oduuje namaz, jer iza njega ima
bolesnih, starih i onih koji imaju potrebu.'"
Ljutio se i zbog vjere. To se spominje u onome to
prenosi Dabir ibni Abdullah da je Omer ibni el Hattab
doao kod Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, sa
knjigom koju je uzeo od nekog sljedbenika knjige,
pa je itao Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme,
on se naljutio i rekao: "Zar ste zadivljeni njome, sine
Hatabov! ? Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua,
doao sam vam sa bijelom i istom Knjigom. Nemojte
ih nita pitati, mogu vam saoptiti istinu pa ete je
57

porei ili 11,eistinu pa ete u nju povjerovati. I tako mi

Onoga u Cijoj je ruci moja dua da je Musa, neka je
na njega spas, iv ne bi nita drugo prihvatio osim da
me slijedi."
Drugi prizor koji pokazuje ljutnj u Poslanika,
sallallahu alej hi ve selleme, je zauzimanje za neizvrenje
jedne od Kur' anom i sunnetom preciziranih Allahovih
kazni (hadd) i to je ono to prenosi Aia, radijallahu
anha, da su se Kurejije zabrinuli zbog jedne ene, koja
je neto ukrala u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi
ve selleme, u pohodu osvojenja Meke, pa su rekli:
"Ko e se za nju zauzeti kod Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme." Rekoe: "Ko bi se na to
usudio osim Usame ibni Zejda, miljenika Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme." Dovedena je
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, pa
mu je U sama ibni Zejd rekao za nj u. Tada se zacrvenila
lice Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pa ree:
"Zar posreduje da se ne izvri jedna od Kur' anom i
sunnetom propisanih Allahovih kazni! ?" U sama ree:
"Trai oprost od Allaha za mene, Allahov Poslanie ! "
Kada j e dolo vee Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve selleme, je ustao i govorio, pa je zahvalio Allahu
kako Mu to dolikuje, a zatim je rekao: "Zaista su
propali oni koji su bili prije vas zbog toga to su kada bi
meu njima ukrao plemi ostavili bi ga nekanjenog, a
kada bi ukrao siromaan i slab oni bi nad njim izvrili
propisanu kaznu (hadd) . Tako mi Onoga u ijoj je
ruci moja dua, kada bi Fatima, kerka Muhamedova,
ukrala, uistinu bih joj odsjekao ruku." Zatim je
58

naredio da se dovede ta ena koja je ukrala, te joj je

ruka odsjeena.
Ovdje nam dolazi do izraaja ono to je konstatirao
Enes, radijallahu anhu, kada je rekao: "Nisam vidio
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da se
svetio svojoj dui zbog bilo ega osim kada bi prekrila
Allahovu zabranu. Pa kada bi prekrila Allahovu
zabranu bio bi najljui ovjek. I nisu mu bile izloene
dvije stvari a da nije izabrao laku od njih ukoliko u
njoj nema Allahove srdbe. A ako u njoj ima Allahove
srdbe bio bi najudaljeniji ovjek od nje."
To su tri prizora, a pored njih ima puno njih koji
pokazuju da se Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
nikako nije ljutio zbog sebe, ve se ljutio radi Allaha,
istine, vjere i iz samilosti prema ljudima. Ovo je,
evo, Alija ibni Ebu Talib koji to navodi: ''Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ne bi se ljutio
zbog dunjaluka. A kada bi ga razljutila istina ne bi
niko znao, niti bi pokazivao svoju ljutnj u dok je ne bi
pobijedio." ]er ti si, zaista, najljepe udi. (Kur' an, sura
El,Kalem, ajet 4) Razlog tome je to on zna: "Nema
gutljaja vie nagraenog od Allaha od gutljaja bijesa
koji suzbije rob elei Allahovo zadovoljstvo."

LJUTNJA OEVA
Oevi posjeduju veliko iskustvo i znanje i ele
svojoj djeci svako dobro. I uglavnom budu u pravu
u onome to misle, jer baziraju ono to vjerodostojno
prenose na iskustvu i istraivanju.
59

Nesporazum i problemi koji se deavaju izmeu

oeva i djece bivaju onda kada roditelji ne shvataju
da su njihova djeca u razdoblju sticanja iskustva i u
vremenu koje se razlikuje od njihovog vremena. Otuda
oni imaju potrebu za grekom, uenjem i iskustvom.
Da uzmemo za primjer ispravnosti onoga to misli
otac i protivurijei mu sin iz pripovijesti o N uhu, neka
je na njega spas, i njegovom sinu. Nuh, neka je na
njega spas, je svome sinu dao zlatan savjet koji da je
primjenio i posluao promijenio bi se njegov ivot iz
Vatre u Dennet i iz nesree u sreu.
Smisao toga je da mi nismo odgovorni za popravak
drugih, ali smo obavezni dostaviti poruku i prenijeti
savjet mudro, na lijep nain i dobrom diskusijom. Ko
to prihvati sebi je dobro uinio, a ko odbije protiv sebe
je to uinio. Meutim, malo je onih koji to uine,
a neznatan broj ljudi koji to praktikuju. Kao na
poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve selleme, koji
je esto bio tuan zbog svoga naroda. Pa bi mu Allah
odgovarao: A ako oni okrenu glave, pa ti si duan samo
da jasno objavljuje!. (Kur' an, sura En-Nahl, ajet 82) .
Prema tome, uistinu mi nismo odgovorni za
promjenu drugih. Naa odgovornost, meutim,
prestaje kod prenoenja savjeta, jer je vjera savjet.
Onda onaj koji upuen bude za sebe je to uinio, a
onaj koji skrene sa puteva spoznaje neka ne kori
nikoga drugoga osim sebe.

60

LJUTNJA NA ULICI
U posljednje vrijeme, posebno, se proirilo ono
to je poznato kao ljutnja ulice. Ova ljutnja moe biti
naa greka ili posljedica greki drugih. Ova ljutnja ne
vodi niemu drugom osim saobraajnim nesreama i
smrtnim sluajevima.
Ovdje je skupina smjernica za situacije u kojima
te razlj uti neko od vozaa automobila bilo svojom
sporou, pokretima, brzinom, svjetlima ili sirenama.
Smjernice su:

Postupi prema njemu sa onim to je u skladu

sa njegovim mentalitetom.
Znaj da on ne zavrijeuje da strada zbog
njega.
Nai mu neko opravdanje, jer moda ima
problema i ljut je na sebe.
Naoruaj se blagou, jer je ona predvodnik
morala i nemoj mu uzvraati rije na rije.
Ovo u sluaju kada je on taj koji je pogrijeio.
A ako ti bude taj koji je pogrijeio ophodi se
prema njemu na sljedei nain:
Izvini se.
Priznaj svoju greku kako bi se umirilo tvoje
srce.
Nastoj da izbjegava tu greku narednih dana.
Nemoj ga pratiti ili gledati u njega da ga
zaplai.
Pridravaj se stvari koje ne ljute druge poput:
61

neukljuivanja dugih svjetala, neblokiranja

desne trake, nemoj da vrata tvoga auta ogrebu
drugo auto, ne razgovaraj mobilnim telefonom,
ne pojaavaj ton kasetofona i ne uznemiravaj
ljude.

62

ZRTVOVANJE LJUTNJE
rtvuj pokuenu ljutnju koja izgara u tebi, nai
e dobro dunjaluka i Ahireta i bit e srean u ivotu
i nakon smrti.
Neki ovjek je udario stopalo mudraca pa ovoga
to zaboljelo, ali se nije nalj utio. Reeno mu je za to,
pa je rekao: "Zamislio sam ga na mjesto kamena o koji
sam se spotakao, pa je ljutnja rtvovana."
Rekao je ovjek Omeru ibni Abd el-Azizu:
"Svjedoim da si ti licemjer." Omer mu ree: "Tvoje
svjedoenje nije prihvaeno."
Na ovaj nain vatra ljutnje nije nala put do toga
mudraca niti do Omera ibni Abd el-Aziza. Zatvorili su
njena vrata lijepim odgovorom i mudrim rijeima koje
su im zajamile dobar ishod.
Izaao je mali sin Omera ibni Abd el-Aziza,
radij allahu anhu, da se igra sa djecom. Povrijedila ga je
jedno od djece, pa su poveli djeaka koji je povrijedio
njegovog sina i doveli su ga kod Omera. Tada im je
Omer izaao i uo enu kako govori: "On je, uistinu
moj sin. Uistinu je on siroe."
Omer joj ree: "Ne sekiraj se ! " I okrenu se prema
djetetu te dodade: "Ima li on dar od divana?"
Ona ree: "Ne. "
Omer ree: "Upiite ga u potomstvo."
Tada njegova supruga Fatima ree: "Hoe li ovo
uraditi sa njim, a povrijedio ti je sina! ? Allah s njim
uinio to i to ... Naredni put e ponovo raniti tvoga
sina." Ree joj Omer: "Teko tebi! Uistinu je on
63

siroe. Preplaili ste ga! "

Kakva j e to samo velikodunost, blagost i
dobroinstvo kojim se odlikuje Omer ibni Abd el;
Aziz! Nije se naljutio ili razbjesnio kada je vidio kako
krv tee sa njegovoga sina, ve je oprostio, pravino
postupio i dobro uinio postupajui prema rijeima
Uzvienog: I koji srdbu savlauju i ljudima prataju - a
Allah voli one koji dobra djela ine (Kur' an, sura Ali
lmran, ajet 1 34) kao predvodnik i upuiva.
. . .

64

SAVJETI
Kada se naljuti prestani sa radom, sa govorom,
sa pisanjem. Ostavi svojoj dui prostora kako bi se
smirila, opustili ivci i promijenilo tvoje raspoloenje.
Jedan od lijekova ljutnje je utnja. Dri se utnje
i samo utnje kada se naljuti. I dri se tiine i samo
tiine kada se naljuti. I dri se smirenosti i samo
smirenosti kada se naljuti.
Utjei se Allahu od ejtana.
Kada se naljuti nemoj psovati, niti grditi, niti
prigovarati.
Iskoristi priliku i sljedovanje za odmor kako bi ti se
raspoloenje uskladila, a sjeta promijenila i izbistrila.
Nemoj donositi odluku kada si ljut i nemoj ruiti
prijatelja kada si lj ut na njega.
Nemoj ruiti svoju suprugu u estokoj ljutnji, jer
moda je izgubi i pokaje se poslije toga, onda kada
bude kasno za kajanje.
Pribjegni abdestu i namazu i odui seddu, jer je u
njoj pranjenje tereta ljutnje iz glave.

65

DOVA ONOGA KOJI JE LJUT

Uzvieni kae: Da Allah ljudima daje zlo onako brzo
kao .'to im se odaziva kad trae dobro, oni bi, uistinu,
stradali. (Kur' an, sura J unus, ajet l l ) . Uzvieni

obavjetava o Svojoj blagosti i dobroti prema Svojim

robovima u tome da im ne usliava dove kada mole
za svoje prokletstvo, prokletstvo svoga imetka i
prokletstvo svoje djece u stanju njihovog bijesa
i ljutnje, i da on zna da oni nemaju namjeru da to
poele i zbog toga ne usliava njihove dove.
Situacija je ovakva zbog dobrostivosti i milosti
kao to usliava njihove dove za blagoslov, blagodat
i napredak u njima, njihovim imetcima i njihovoj
djeci i zbog ovoga kae: Da Allah ljudima daje zlo onako

brzo kao .'to im se odaziva kad trae dobro, oni bi, uistinu,
stradali. (Kur' an, sura J unus, ajet l l ) , to jest: da im

je usliio ono za to su Ga molili za to unitio bi ih.

Meutim, nije potrebno to esto initi. Prenosi se
od Dabira ibni Abdullaha da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, rekao: 'emojte proklinjati svoju
djecu, niti svoj imetak, niti svoju poslugu, kako ne
biste pronali trenutak dat od Allaha u kome se nita
ne zamoli, a da ga ne dadne."
U Tefsiru Ibn Ebu Nudejha od Mudahida stoji:
"To je govor ovjeka o svom djetetu i svom imetku
kada se naljuti na njih: 'Gospodaru moj , nemoj dati
blagodat u njemu i prokuni ga.' A da im Allah ubrza
uslienje dove za to kao to usliava kada trae dobro
unitio bi ih. Nema proturjenosti izmeu ajeta i
66

hadisa; ajet ukazuje na razliku izmeu dove onoga koji

slobodno izabire i dove onoga koji je ljut i koji sobom
ne izabir ono to moli. A hadis ukazuje na to da je
Allah dao vremena u kojima se ne odbija dova onoga
koji mol i ne moli se u njima nita a da ga On ne dadne,
pa je zabranio ummetu da jedan od njih proklinje sebe
ili svoj u porodicu ili svoj imetak priboj avajui se da ne
potrefi taj trenutak pa mu se dova uslii."
ovjek nepravedno i neprijateljski proklinje
druge i pored toga moe mu se dova usliati. Meutim,
primanje dove za dobro je svojstvo milosti, a primanje
njene suprotnosti je svojstvo ljutnje. A milost
nadvladava ljutnju. Namjera je da ljutnja utjee na
nepostojanje uzroka u cjelini. Od ovoga su i rijei
Uzvienog: ovjek i proklinje i blagosilja; ovjek je doista
brzoplet. (Kur' an, sura El,Isra' , ajet l l ) . To je ovjek
koji proklinje sebe i svoju porodicu u stanju ljutnje
elei smrt ili propast, unitenje i prokletstvo i tome
slino. A da mu njegov Gospodar uslia dovu stradao
bi sa svojom dovom. Ali je milost Silnoga i Onoga
koji sve zna iziskivala da da ga ne kazni zbog toga i ne
uslia njegovu dovu, jer je ona upuena bez njegove
namjere, nego ga na nju navratila ljutnja koja je od
ejtana.

LIJEENJE LJUTNJE
Ako ljutnja uzavre, uzburka se i pone rasti
potrebna joj je smjesa od znanja i djela. to se tie
znanja to je sljedeih estero:
67

Prvo: Da onaj koji je ljut razmilja o prednosti

savlaivanja srdbe, pratanja i podnoenja, pa poeli
nagradu za to. Tada ga estoka elja za nagradom
savlaivanja odvraa od radovanja zlu i osvete i ugasi
se njegova srdba. Malik ibni Evs elHadsan kae:
"Omer se naljutio na nekog ovjeka i naredio da se
izudara. Pa sam rekao: 'O vladaru pravovjernih: Ti sa

svakim - lijepo! I trai da se ine dobra djela, a neznalica

se kloni! (Kur' an, sura ElE' araf, ajet 199) . Pa je Omer
govorio: Ti sa svakim - lijepo! I trai da se ine dobra
djela, a neznalica se kloni! (Kur' an, sura El E' araf, ajet

1 99) . Promiljao je o ajetu i zastajao kod Allahove

Knjige kada god bi mu se uila, mnogo je promiljao.
Razmislio je i oslobodio ovjeka.
Omer ibni Abd elAzizi je naredio da se izudara
ovjek. Zatim je prouio rijei Uzvienog: I koji srdbu
savlauju. (Kur' an, sura Ali lmran, ajet 134) , pa je
rekao svome slugi: "Oslobodi ga."
Drugo: Da sebe plai Allahovom kaznom, a to je
da kae: ''Allahova mo nadamnom je vea od moje
moi nad ovim ovjekom. Pa ako iskalim svoju ljutnju
n a njemu neu se spasiti o d toga d a Allah iskali svoju
srdbu nadamnom na Sudnjemu danu, kada e mi
oprost biti najpotrebniji." Allahov Poslanik je poslao
mladia po neku potrebnu stvar, pa mu je mladi
okasnio. Kada je doao, ree: "Da nema odmazde
izudarao bih te", to jest; odmazde na Sudnjem danu.
Reeno je: Nije kod sinova lsrailovih bilo kralja, a da
nije imao mudraca koji bi mu, kada bi se nalj utio, dao
pismo i kome je stajalo: "Smiluj se siromahu, boj se
68

smrti i sjeti se Ahireta." Pa je itao dok se njegova

ljutnja ne bi smirila.
Tree: Da sebe upozorava na posljedicu
neprijateljstva i osvete i pripremanje neprijatelja da
mu uzvrati i zalaganje u razbijanju njegovog inventara
i zluradost njegovim nesreama, a on nije bez nesrea.
Tako sebe uplai posljedicama ljutnje na dunjaluku,
ako se boji od Ahireta.
etvrto: Da razmilja o runoi svoga izgleda kada
se naljuti tako to e se prisjetiti izgleda nekih drugih
u stanj u ljutnje i da razmilja o runoi ljutnje u sebi.
Poistovjeti njenog posjednika sa krvolonim psom
i grabljivom zvijeri. I poistovijeti blagog i smirenog
koji naputa ljutnju sa poslanicima, miljenicima,
uenjacima i mudracima. Daj svojoj dui da izabere da
se poistovijeti sa psima, zvijerima i ljudskim oloem ili
da se poistovijeti sa uenjacima, poslanicima u onome
to oni obiavaju, kako bi njegova dua bila sklona
elji za povoenjem za njima ako je u njemu ostala
osnova razuma.
Peto: Da razmilja o razlogu koji ga poziva
na osvetu i sprjeava ga od savlaivanja srdbe.
Neminovno je da on ima neki razlog poput toga da mu
ejtan kae: ! Zaista ti ovo donosi nemo, ponienost,
potinjenost, prijezir i postaje bezvrijedan u oima
ljudi ! " I da svojoj dui kae: "Kako si samo udna!
Odbija podnoenje sada, a ne odbija ponienje na
Sudnjem danu i sramoenje kada te ovaj na koga se
ljuti uzme za ruku i osveti ti se?"
esto: Da zna da njegova ljutnja treba da bude
69

zbog njegove elje da neto tee prema onome to

Allah eli, a ne prema onome to on eli. Pa kako da
moja elja bude prea od Allahove elje ! ?
A to se tie djela, to je svojim jezikom kae:
"Utjeem se Allahu od prokletog ejtana." Ovako je
naredio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
da se kae prilikom ljutnje: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme bi, kada bi se Aia naljutila,
uzeo bi je za nos i rekao: 'O Aiice, reci: 'Gospodaru
moj, Gospopdaru poslanika Muhammeda, oprosti mi
moj grijeh i odagnaj srdbu moga srca i sauvaj me
od zabluda smutnje'." Lijepo je da to kae, pa ako
ne nestane sa time sjedi ako stoji i legni ako sjedi i
priblii se zemlji od koje si stvoren da bi sa time saznao
svoju beznaajnost. Pa ako ne nestane time neka se
abdesti hladnom vodom ili se okupa, jer vatru ne gasi
nita drugo osim vode. Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, je rekao: "Kada se neko od vas naljuti neka se
abdesti vodom, jer je, uistinu, ljutnja od vatre."
lbni Abbas je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, je rekao: "Kada se naljuti zauti."
Ebu Hurejre kae: 'llahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve selleme, bi, kada bi se nalj utio, a stajao je, sjeo, kada
bi sjedio, legao bi, pa bi njegova ljutnja nestala."

ZLO DOBRIM UZVRATI

U rijeima Uzvienog: Zlo dobrim uzvrati. (Kur' an,
sura Fussilet, ajet 34) je dokaz za to da je najbolje u
70

vrijeme ljutnje i svae da govori najljepe i najbolje

rijei i da oprosti i odvrati se od toga, jer je uzvraa nje
onim to je najbolje bolje od uzvraanja na zlo zlom
poput njega. Ne uzvraaj na runu rije istom takvom
u stanju ljutnje, nego uzvrati blagou, opratanjem i
tolerancijom. Pa kada uje rijei korenja i prigovaranja
uzvrati na njih lijepim, njenim, blagim i finim rijeima
kako bi se svaa i prepirka zavrile.

A LJUDIMA LIJEPE RIJEI GOVORITE

U rijeima Uzvienog: A ljudima lijepe rijei govoriti.
(Kur' an, sura El-Bekare, ajet 83) je dokaz za to da
je povorka njenosti i blagosti povorka spasa i pravi i
najbolji put za ophoenje sa ljudima.

KAu: "Mm VAMK'

U rijeima Slavljenog i Uzvienog: A kada ih
bestidnici oslove, odgovaraju: 'Mir vama! ' (Kur ' an, sura
El-Furkan, ajet 63) je dokaz za izmirenje i miran ivot
sa ljudima, odgovaranje na njihove uvrede blagou,
njenou i pratanjem i da je opratanje bolje od osvete
i potpunije od uzvraanja na zlo istom mjerom.
Rije mir je rije koju govori musliman i osjea
je u svojoj dui, pa se njegova dua pretvara u mir,
sigurnost, i smirenost.
71

l KOJI SRDBU SAVLADAVAJU

Srdba, ljudska uzrujanost koju prati ili slijedi
uskipjelost krvi. Ona je jedan od nagona ljudske
konstitucije i jedna od njenih nunosti. Covjek
je nee nikako savladati osim pomou te blage
transparentnosti proizale iz blistanja bogobojaznosti
i pomou te duhovne snage proistekle iz tenje prema
najviem i najirem horizontu biti i nunosti.
Savladavanje srdbe je prva etapa i ono samo po
sebi nije dovoljno. ovjek moe savladavati svoj u
srdbu kako bi mrzio i pakostan bio, pa se estoka
srdba pretvara u skrivenu mrnju, jasna ljutnja se
pretvara u skrivenu pakost. Zaista su srdba i ljutnja
istije i bezazlenije od mrnje i pakosti. Zbog toga se
kur ' anski tekst nastavlja da odredi radosni zavretak
toj savladanoj srdbi u duama bogobojaznih. To je
uistinu pratanje, popustljivost i oslobaanje.
Srdba teak teret za duu dok je savladava i
plamen koji pri srce. To je dim koji prekrije duu. A
kada oprosti dua i oprosti srce to je onda oslobaanje
od toga tekoga tereta, lepranje na horizontima
svjetlosti, olakanje u srcu i mir u dui.
U rijeima Uzvienog: I koji srdbu savlauju
(Kur' an, sura Ali lmran, ajet 1 34) je dokaz za to da je
obaveza muslimana da se suprostavi svojoj dui koja
navraa na zlo i da joj neposluan bude i savladava
svoju srdbu, te se ona ne pojavi u pisanju, niti u
govoru. Zaista je savladavanje srdbe borba protiv
due i ulivanje strpljenja u nju, ono to prevazilazi
..

72

. .

jednostavno podnoenje. Ono je, ustvari, borba protiv

ejtana i pobjeda nad njim.

ODLIKA SAVLADAVANJA SRDBE

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
kae: "Ko savlada svoju srdbu, a da je htio da je
izvri mogao bi je izvriti, Allah e mu ispuniti srce
zadovoljstvom na Sudnjem danu." Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, jo kae: "Nee rob suzbiti dozu bolju
kod Allaha, Svemogueg i Uzvienog, od doze srdbe
koju savlada elei zadovoljstvo uzvienog Allaha."
I kae, sallallahu alejhi ve selleme: "Ko savladava
srdbu , a u mogunosti je da je sprovede, Allah e ga
pozvati na elu stvorenja na Sudnjem danu dok mu
ne dadne pravo da odabere koje god hurije hoe."
Lukman je rekao svome sinu: "O siniu moj ,
nemoj odstranjivati znoj sa tvoga ela traenjem, i
ne lijei svoju srdbu svojim sramoenjem, znaj svoj u
mogunost, ivot e ti biti koristan." Sastali su se
Sufjan es,Sevri, Ebu H uzej me el-jerbu' i i el,fudajl
ibni ljjad i razgovarali o asketizmu. Pa su se sloili na
tome da su najbolja djela blagost prilikom ljutnje i
strpljivost prilikom zabrinutosti.

73

I LJUDIMA PRATAJU
U rijeima Uzvienog: i ljudimaprataju. (Kur' an,
sura Ali Imran, ajet 134) je dokaz za to da su pratanje
i dobroinstvo tvoj vodi i put u dennetske bae
blagodati. A suprotna njima je osveta. I da e onoga
koji oprosti i izmiri se Allah nagraditi poaenjem i
nagradom velikom.
. . .

A nagrada za ovjekovo opratanje njegovoj

brai je da e Allah oprostiti njemu, jer je Allah Onaj
koji prata i voli oprost, kao to je to spomenuto u
vjerodostojnom hadisu.

A ALLAH VOLI ONE KOJI DOBRA

DJELA INE
U rijeima Uzvienog: A Allah voli one koji dobra
djela ine. (Kur' an, sura Ali lmran, ajet 134) je dokaz

za to da ovjek treba - kada se uzdigne na stepene

dobroinstva - da uini dobro onome ko mu je zlo
nanio i da oprosti onome ko mu je nepravdu uinio i
zlo nanio. Ne zadovoljava se samo time da savladava
svoju srdbu ili oprata, ve ako eli visok stepen u
Dennetu, neka uini dobro onome ko mu je zlo nanio,
te obilazi onoga ko mu ne dolazi i oprata onome ko
mu je nepravdu uinio.
74

l KOJI, KADA IH KO RASRDI,

OPRATAJU
Ovo svojstvo dolazi poslije skrivene indikacije na
Allahovu velikodunost prema ovjeku zbog njegovih
grijeha i greaka. Pa je omilio dobroinstvo i pratanje
meu robovima i uinio svojstvom vjernika da oni,
Kad ih ko rasrdi, oprataju. (Kur ' an, sura Eura,
ajet 3 7 ) .
Do izraaja dolazi velikodunost islama prema
ljudskoj dui; on ne obavezuje ovjeka iznad njegovih
mogunosti, budui da Slavljeni i Uzvieni Allah zna
da je ljutnja ljudska uznemirenost koja proizilazi iz
njegove prirode i ona nije zlo u svojoj cjelosti. Tako
je ljutnja radi Allaha, Njegove vjere, istine i pravde
poeljna ljutnja i u njoj je dobro. Otuda ne zabranjuje
lj utnju samu po sebi, niti je ini grijehom, ve ukazuje
na njeno postojanje u naravi i prirodi i uva ovjeka
od zbunjenosti i rastrgnutosti izmeu njegove uroene
naravi i naredbe njegove vjere. U isto vrijeme ga On,
meutim, vodi prema tome da savlada svoj u ljutnju,
prata i suzdri se i upie mu ovo kao najuzornije
svojstvo meu poeljnim svojstvima vjerovanja.
Pored ovoga poznato je od Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, da se on nikada nije
ljutio radi sebe, ve se ljutio radi Allaha. Pa kada se
nalj uti radi Allaha nita loe nije proizale iz njegove
ljutnje. Meutim, ovo je stepen te velianstvene
Muhammedove due kojim Allah nije obavezao due
vjernika, iako im ga je uinio poeljnim. Zadovoljan
. . .

75

je od njih suzdravanjem prilikom lj utnje i pratanjem

kada su moguni, savladavanjem osjeaja osvete sve
dok je stvar u granicama osobnoga okvira vezanog za
osobe.

SAMO ALLAHOVOM MILOU, TI SI

BLAG PREMA NJIMA
U rijeima Uzvienog: Samo Allahovom milou ti
si blag prema njima. (Kur' an, sura Ali lmran, ajet 1 59)
je dokaz za to da je blagost milost Uzvienog Allaha
prema ovjeku i da kome Allah eli dobro uini ga
blagim u njegovom govoru, velikodunim u njegovom
ophoenju, plemenitim u njegovom ponaanju sa
ljudima oko njega, on sa blagou stie dobrobiti koje
nee stei ljutnjom. Od tih dobrobiti je ljubav prema
lj udima koja ga vodi Allahovoj ljubavi prema njemu.
S ta vie, Allah e u srcima stvorenja usaditi ljubav
prema njemu, pa e ga oni voljeti. Zaista mu Uzvieni
Allah sa blagou otvara srca robova tako da on biva
milostiv prema njima i oni prema njemu.

A DA SI OSORAN

U rijeima Uzvienog: A da si osoran i grub,

razbjegli bi se iz tvoje blizine ... (Kur' an, sura Ali lmran,
. . .

ajet 1 59) je dokaz da osoran i grub ovjek gubi

svoje prijatelje i biva lien lj udske ljubavi, bratstva,
76

saosjeanja i dove. Gruba osornost je uvijek odbaena

i omraena od drutva, a njena blagost omiljena i
bliska ljudima, srcima i duama.

NAJLJEPA UD
U rijeima Uzvienog: ]er ti si, zaista, najljepe
udi. (Kur ' an, sura El;Kalem, ajet 4) . je dokaz da je
najvanija osobina kojom se odlikuje musliman nakon
vjerovanja lijep moral, da je on ishodite asti, izvor
ugleda i slave, da je on orden na grudima i kruna na
glavi. Zbog najljepe udi poput blagosti, njenosti,
opratanja, izvinjenja i strpljivosti biva zadovoljstvo
Slavljenoga i Uzvienoga Allaha Njegovim robovima,
zahvalnost od ljudi, dobra reputacija i sjajna historija.
A rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme:
"Hoete li da vas obavifestim o meni najdraem
i najbliem od vas na Sudnjem danu? Oni koji su
najljepeg morala, oni koji su blagi, oni koji vole i
voljeni su." Najblii njemu, sallallahu alejhi ve selleme,
od nas je onaj koji je najljepeg morala u ophoenju
prema ljudima i vlasnik dobre, blage i njene due koji
voli izvinjenje, pratanje, ispriku, podnoenje uvreda
ljudi i strpljivost i dobroinstvo prema njima.
Nagrada za ovo je blizina Poslanika, sallallahu
alejhi ve selleme, u Dennetu. A Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, je najljepeg morala od ljudi to
potvruju rijei Uzvienog: ]er ti si, zaista, najljepe udi.
(Kur' an, sura El;Kalem, ajet 4) Pa ko mu bude slian
77

i blizak u njegovom moralu bit e blizak njegovom

drutvu u Dennetu. U hadisu je dokaz da vlasnika
loega morala isti udaljava - ako ue u Dennet - od
drutva Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme.
U rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme:
"Boj se Allaha gdje god da si i poprati loe djelo dobrim
koje e ga izbrisati, a prema ljudima se lijepim moralom
ophodi" je dokaz da ovjek ne treba da se zadovolji
samo bogobojaznou, ibadetom i pokajanjem od
grijeha. Neophodno je ispotovati pravo njegovoga
brata muslimana koja su mu dunost i prava svih ljudi
poput lijepog morala, pratanja, isprike, skromnosti.
potovanja drugih, samilou prema njihovim mlaim,
uvaavanjem njihovih starijih i prikrivanjem greke i
propusta.

IDEJE ZA NAPUTANJE
LJUTNJE
Prije spavanja se upitaj : "Kako da se ne naljutim
na ljude? Kako da oprostim tome i tome ?" I nakon toga
oprosti svim ljudima. Spavaj spokojan i mime due,
jer si ti prvi od onih koji su se okoristili od naputanja
lj utnje.
Zapii ono to te lj uti od bilo koje osobe. Zatim
zapali ovaj papir i zamisli da sva osjeanja ljutnje gore
i nestaju sa ovim papirom.
Objesi pozitivne izraze: ]a se sada neu ljutiti na sebe
i na druge, Blagost, Tenja za uzdizanjem, Popustljivost,

78

Ljubav, Prijateljstvo, Njenost, Naklonost, Vjerovanje,

Blagost je snaga, Volim svoju porodicu i rodbinu, ]a sam
obazriv, elim dobro svim ljudima, ]a sam ovjek koji
voli, Volim svoj ivot , Moje srce je otvoreno za ljubav,
Dozvoljavam svojoj dui da voli i napusti ljutnju, Imam
povjerenja u sebe, Imam povjerenja u druge. Izaberi bilo

koj u od ovih fraza i napii je na kompjuter sa slikom

i daj je dizajneru da ti je dizajnira. Zatim je okai i
vidjet e nakon nekog vremena da si obazriviji
afirmativniji i ljutnja nee imati vlast nad tobom.

ONO TO SPRIJEAVA LJUTNJU

Prvo: Da ovjek od poetka svakoga dana

razmilja o tetnostima i posljedicama lj utnje i o

koristima njenoga naputanja. I kada rzmilja o tome
uinit e ga pitanjem dobiti i gubitka, kao onaj koji
eli da kupi robu. On, uistinu, razmilja o korisnim i
tetnim stvarima koje od nje proizilaze.
Drugo: Da razmilja o tome da je naputanje
ljutnje ono to produava ivot, jer je istinski ivot,
ivot sree, zadovoljstva i radosti. to se tie vremena
u kome se naljuti, to je izgubljeni dio ivota.
Tree: Da zna da je ivot kratak i da ga jo vie ne
skrauje ljutnjom i osjeanjem oaja i sujete.
etvrto: Strpljenje. Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, je preporuio strpljenje: "Nikom nee biti
dato nita bolje i prostranije od strpljenja." Strpljenje je
najvanija riznica koja je data ovjeku u dunjalukom
79

ivotu. Pa neka ovjek uzme sebi strpljenje za prijatelja

koga e se sjeati, praktikovati ga i poznavati.
Jedan od efikasnih lijekova u strpljivosti je
oekivanje nagrade od Allaha. Zaista Allah nagrauje
strpljive i nagrauje one koji srdbu savladavaju: .. .I

koji srdbu savlauju i ljudima prataju, a Allah voli one

koji dobra djela ine. (Kur' an, sura Ali lmran, ajet

1 34) . Kur'an obeava velika i velianstvena djela za

naputanje ljutnje, jer najvie nesrea koje su se desile
ovjeku, desile su se zbog ljutnje.
Temelji grijeha koje ine ljudi su: ljutnja, strast i
nemar. Sa ljutnjom dolazi zvjerska dua i neki njeni
rezultati su ubistvo, udaranje, psovanje, povrede,
zatvaranje, stavljanje pod prismotru, razvod, rastanak
i tome sline stvari kao ismijavanje i ruganje i tako
dalje. Zbog toga je reeno: "Zaista dua ispunjena
srdbom spada u grupu zvjerskih dua, pa su ga
poistovjetili sa ivotinjama. Kada se ovjek oslobodi
zvjerske due kao da se priklj uio u red meleka. A ovo
je ostvarivo samo nakon duge vjebe."
itao sam od admirala amerike mornarice
Milera da je bio meu onima koji su uestvovali u
Drugom svjetskom ratu. Boravio je na moru u Japanu,
otvorena je vatra na posadu i pobila ih, a on se spasio.
Bio je zatvoren, a zatim osloboen. Upitan je kako
je stigao do ovoga stepena? Pa je rekao: "Stigao sam
do ovoga stepena isklj uivo nakon to sam doivio
takvo ponienje od mojih pretpostavljenih u vojsci
u Amerikoj ratnoj mornarici koje obian ovjek ne
moe podnijeti. Pripisivali su mi da sam lukavi lisac
BO

i pjegava zmija, i da sam kradljivac, i da sam lopov.

Progutao sam sve to sa gorinom, strpio se i podnosio
sve to, pa mi se dogodilo ono to vidite. I sada ako me
neko grdi kao da grdi zid pored mene."
Obaveza muslimana je da doe do ovoga
zadovoljstva. Upitan je Hatim et-Ta' ijj: "Kako si
vladao Arapima?"
Odgovorio je sa dva stiha poezije u kojima je
rekao:
A rijei zavidnika nesumnjivo
sam uo i rekao: 'Proite i izgubite se,
lzobliili su rijei svoje da bi meni napakostili, a ona
mene nije izobliila,
Moje elo je nikako nije moglo primiti.

On kae: "Zaista ovjek slua govor o sebi, pa kae:

'On ne misli na mene.'" Proi, o ti uvrede, i budi kao
i uvrede koje su ti prethodile. Pa uredi stvari sa ovom
jednostavnou i ovim odbacivanjem ljudske zavisti
kao to je inio Hatim et-Ta ' ijj uprkos njegovom
idolopoklonstvu.
Kada se prema tebi usmjeri ogroman napad
pretpostavi da njegov izvrilac eli svau i cilja na nju,
i nema tebe na umu. afija, Allah mu se smilovao,
kae:
Kada progovori bezumnik nemoj mu odgovarati

81

]er bolja je od odgovora njemu utnja.

Pa ako mu odgovori razveselio si ga,
A ako ga zanemari zbog tuge e umrijeti.

A Jedan Jedini kae: Zato ti velikoduno oprosti.

(Kur' an, sura El Hidr, ajet 85) A strpljivost je lijepa.
(Kur' an, sura Jusuf, ajet 18) I izbjegavaj ih na prikladan
nain. (Kur' an, sura ElMuzemmil, ajet 10) . Prikladno
izbjegavanje, velikoduno pratanje i lijepa strpljivost,
sve su to lijekovi za ljutnj u i njeno naputanje.
to se tie lijepe strpljivosti, nema pritube na
nj u. to se tie prikladnog izbjegavanja, nema tete
u njemu. A to se tie velikodunog oprosta, nema
korenja u njemu.
Slavljeni i Uzvieni kae: A kada ih bestidnici oslove,
odgovaraju: 'Mir vama! ' (Kur' an, sura ElFurkan, ajet
63) i to je lijek za ljutnju. Pa ako jedan od njih o tebi
spjeva kasidu reci: 'Mir vama'. A ako ti uputi uvredljiv,
uznemirujui i ironian lanak reci: 'Mir tebi.'
Veliki pisac i psiholog Vilijam Dejms kae: "Kada
ti se uputi lanak u novinama i budete napadnuti u
njemu, nemoj odvraati na njega niti odgovaraj, jer ga
pola ljudi nije proitalo, a polovina koja ga je proitala
ga je zaboravila. Preostala polovina je vremenom
podlona njegovom zaboravu. Meutim, kada ti
odgovori uinit e (uzrokovat e) da oni koji ga
nisu proitali prionu na njegovo itanje, a da ga oni
koji su ga proitali drugi put proitaju da potvrde ovo
ili se uvjere u njega. Tako se lanak o tebi rairi. I zbog
82

toga sprijei bolest u poetku, ne ljuti se. "

Da imam nekakve vlasti napisao bih u svakoj
kancelariji, na svakom stolu, na ulazu u svaki park,
pijacu, semafor i na ulazu u svaki univerzitet, kolu i
fakultet: "Ne ljuti se."
Znam da je tuga jedan od rezultata ljutnje. I da
sam stavio ispred moj posao koji je doao poslije
poeo bih sa <tNe ljuti se " , a ne bih poeo sa "Ne
tuguj ". ak su me, uistinu, ljudi, kada sam napisao
knjigu "Ne tuguj "pitali: Gdje ti je Ne ljuti se " ?
Neki o d njih su mi govorili: Zaista mi, uopte,
nismo tugovali osim kada bi se naljutili. Bili smo tuni
jer smo se rastali od supruge i razveli se . od nje kada
smo se naljutili. Bili smo tuni jer smo nakon to smo
se naljutili uvrijedili vjernog nam prijatelja i otuili se
od njega."
Istina je da je ljutnja uvod za tugu. ivio sam
u drutvu pa sam vidio tragedije kao posljedicu
Parodini odnosi, prijateljstva, trgovinski ugovori,
meunarodni sporazumi, sve to je ispravno od njih,
temelji se na principu: Ne ljuti se.
Da smo praktikovali pravilo Ne ljuti se donijeli bi
odluke u ispravnom i mirnom stanju i promijenilo bi
se puno stvari. Ali problem je u tome da ovjek koji je
ljut ne posjeduje svoju odluku, jer je ejtan uao u njega
i on ti predstavlja stvari onakvima kakve one nisu,
ljutnja onemoguava razmiljanja, i zbog toga nema
razvoda kada ovjek nije u mogunosti razmiljati kao
to to stoji u plemenitom hadisu Poslanika, sallallahu
alejhi ve selleme.
83

Prilikom blokade razuma od strane ljutnje, vidimo

ponekad ovjeka da dolazi do stepena da ne zna ta
radi. Jedan od takvih je izvrio ubistvo i kada su ga
ispitivali u sudnicama rekao je: "Tako mi Allaha
ne znam da sam ikoga ubio," jer se naljutio, pa mu
je ljutnja zatvorila sluh, vid i razboritost. Utjeemo
se Allahu od ljutnje. Ona je jedna od ejtanovih
eravica.
Zbog ovoga sam proitao da je Sulejmanu, alejhis
selam, doao ovjek i rekao: "Oporui mi neto, o
Allahov Poslanie ! " Pa ree: "Ne ljuti se." A najbolje
stvorenje, sallallahu alejhi ve selleme, je ponovilo to u
svojoj oporuci i reklo: "Ne ljuti se, ne ljuti se, ne ljuti
se."
U ljutnji je potrebno pridravati se sljedeih
stvari:
1-

2-

Kloni se ogorenih knjiga i lanaka koje su

njihovi autori napisali u stanj u gra, ljutnje
i sa eljom za osvetom i odmazdom. Zaista
oni u tvojoj dui raspalj uj u ljutnju i elju za
uzvraanjem. Dri se knjiga koje su napisali
autori u stanju zadovoljstva, izmirenja sa
duom i drugima, u stanju ljubavi i mirnoe.
Drui se sa uenjacima i ljudima lijepog morala.
Uistinu e od njih stei ovaj moral poput
strpljivosti prilikom uvrede, savladavanja
srdbe, pratanja ljudima i blagosti tako da to
postaje tvojim moralom, iako si pokuavao da
ih poprimi u poetku.
84

Sa druge strane kloni se vlasnika loeg morala,

jer je on, kao to izreka kae: "Prijatelj je onaj
koji podstie," jer moda od njega stekne
moral nenamjerno, te se od toga ne moe
poslije osloboditi. Moral bezumnika zaraava,
kao to ugav zarazi zdravog.
4- Sjedi svaki dan sa svojom duom razmiljajui
o reenici: "Ne ljuti se "i o onome to je u njoj
od koristi i izvanrednosti kako bi otpoeo svoj
dan sa zadovoljstvom, pouzdanjem, sigurnou
i smirenou i da kod tebe bude naobrazba
nepostojanja ljutnje dok ti ne postane narav
i bude je praktikovao u svom svakodnevnom
ivotu, jer ti ne zna kada e ti zatrebati
svojstvo poput ovoga. Moda e ti zatrebati
u kui, kancelariji, autu, pijaci i na svakom
mjestu.
Kada ona bude narav i postane ti moral, nai e
je, uistinu, korisnom i zatitit e te od mnogih stvari.
Mudro je da savjetuje ljude bez ljutnje. Pa ako
vidi ljutog ovjeka savjetovat e mu lijep moral,
blagost i pratanje prilikom svade, i intervenisati u
izmirenju medu ljudima i rjeavanje svaa, prepirki i
sporova. A to biva samo onda kada ti ovaj moral bude
nain i program ivota. To je zato to je on kao to
kae izreka: Onaj koji neto ne posjeduje ne moe ga
ni dati. I kao to kae pjesnik:
3-

Ne zabranjuj postupak, a ini njemu slian,

Sramota ti je ako tako uini elika.
85

I time e biti jedan od onih koji koji izmiruju

ljude potvrujui rijei Uzvienog: Nema kakva dobra

u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada trae

da se milostinja udjeljuje ili da se dobra djela ine ili da

(Kur' an, sura En

Nisa' , ajet 1 14) .
Nastoj da ita informacije i pripovijesti o blagim
ljudima koji prataju iz historije ili svakodnevnog
ivota i prenosi ova miljenja ljudima kako bi ih
obavijestio o koristima i mudrostima koje se u njima
nalaze, kako bi ovaj moral bio uzor tebi i ljudima, kako
bi praktikova:o ono to je u njima i obavezao svoju
duu sa njima sve dok ti ne postanu svakodnevnim
ponaanjem koje e ti pomoi u ophoenju sa mnogim
svakodnevnim stvarima.
Ti e raditi po njihovim predanjima i povoditi se
za onim to im je darovao njihov Gospodar od lijepog
morala i biti u njihovoj povorci i drutvu uz dozvolu
Uzvienoga Allaha.
se uspostavlja sloga meu ljudima.

86

STAJALITA
Francuski trgovac orujem Dasou je rekao: "Na
zemljinoj kugli ima toliko oruja koliko bi je unititi
est puta. Meutim, ono to je u srcima ljudi od mrnje
i ljutnje moe unititi svijet stotinu puta."
Ljudi se ale na bolest raka, a od njega oboli samo
7 % stanovnika na svijetu godinje. Meutim, ljutnja
muki ubije 90 % stanovnika na svijetu.
Nismo uli o bolesniku koji boluje bilo koju bolest
da je nekoga ubio ili otpoeo rat. Meutim, onaj oji
je ljut je odluno ubio stotine ljudi i otpoeo rat. Cak
ta vie ubio je milione ljudi, poruio gradove i unitio
parkove.
Moe se spasiti od bolesti sedativima. Meutim,
onaj koji je ljut i koji ne zna svoj lijek ostaje bolestan
cijeli svoj ivot. Onaj koji je ljut je najudaljeniji ovjek
od sree, a najblii nesrei, jer on nosi vatru u svojoj
nutrini.
Kako e onaj koji je ljut ponovo izgraditi odnos i
prijateljstvo sa ljudima, a poruio je mostove runim
rijeima i namrgoenim izgledom? !
D a l i s i vidio d a j e iko zavolio ili se zbliio sa
ljutim ovjekom? Dobri . lj udi su se utjecali Allahu od
ljutnje, jer je ona varnica neprijateljstva, unitiva
prijateljstava i prekida ljubavi.
Kada se naljuti sjeti se rezultata ljutnje i onoga

to je prati i razmiljaj o posljedicama.

Kada si u stanj u zadovoljstva moe donijeti svoj u
odluku da bude smiren. Meutim kada si ljut ponaa
se kao ludak.
Ishod svake odluke koja se desila nakon lj utnje je
neuspjeh, jer je ovjek u tom stanju neuraunljiv i ne
kontrolie svoje postupke.
Kloni se uzroka ljutnje time to se nee druiti sa
lakomislenim, glupacima, bezuspjenim i zlim ljudima.
S druge strane zblii se sa zadovoljnim, smirenim
ljudima, vjernicima i dobrim ljudima.
Tako ti Allaha, vrijedi li dunjaluk ijedne ljutnje?
Zbog ega ljutiti se na sina, suprugu, prijatelja,
slubenika i radnika ? !
Koliko traje ivot tako da ga raspodijelij ujemo na
tuge, brige, ljutnju, aljenje i kajanje?!
Ne ubrajaj u svoj ivot nita drugo osim vremena
zadovoljstva i smirenosti. to se tie vremena lj utnje
izuzmi ih iz njega. Ona su, uistinu, nesrea i propast.
Svi genijalci i velikani su vladali sobom, a svim
bezuspjenim i propalim je ovladala ljutnja. Onaj koji
je ljut nosi pitolj i u svojoj dui eka svoju rtvu da je
obori na zemlju.

88

OPORUKE
Es-Sa' di je svome sinu Urvetu poto je imenovan
za namjesnika Jemena rekao: "Kada se naljuti pogledaj
u nebesa iznad sebe i u zemlju ispod tebe, zatim veliaj
njihovog Stvoritelja."
Amr ibni Kulsum et-Tegallubi je ostavio oporuku
svojim sinovima i rekao: "O sinovi moji, upamtite od
mene ono to u vam oporuiti. Tako mi Allaha, ja
uistinu nisam nikada osramotio ovjeka zbog neega,
a da nisam osramoen tome slinim - ako je istina
istinom, a ako je la laj u. I ko vrijea, bude vrijedan.
Pa prestanite sa vrijeanjem, jer je to ispravnije. I znaj te
da je najhrabriji ovjek onaj koji je blag, a najbolja
smrt ona u hladu sablji. I nema dobra u onome koji
ne razmilja prilikom ljutnje, niti u onome koji kada
se prekori ne primi prijekor. Ima ljudi ije se dobro
ne oekuje i nema bojazni od njegovog zla. Njegov
neuspjeh je bolji od njegovog uspjeha, a njegova
neposlunost bolja od njegove poslunosti."
Kada je Mervan ibn el-Hakem napustio Egipat i
uputio se u am postavio je za namjesnika svoga sina
Abd el-Aziza i rekao mu ovu oporuku kada se opratao
od njega: "O sinko moj , brini se za svoje radnike. Pa
ako oni imaju neko pravo kod tebe uj utru, nemoj ga
odlagati do navaer. A ako oni imaju pravo naveer
nemoj ga odlagati do ujutru. Njihovo najvee pravo u

vrijeme isplate obavezno je zbog njihove pokornosti.

uvaj se da tvoji podanici ne uju la od tebe, jer
ti, uistinu, oni, ako uju od tebe la, nee vjerovati
ni kada govori istinu. Savjetuj se sa prijateljima i
uenjacima, pa ako ti ne bude jasno napii mi i doi e
ti moje miljenje o tome, uz dozvolu Uzvienog Allaha.
A ako bude ljut na nekoga od svojih podanika, nemoj
ga kazniti zbog toga u estini ljutnje i zaustavi svoju
kaznu nad njime dok se ne smiri tvoja ljutnja. Zatim
e od tebe biti ono to e biti, kada ti se lj utnja smiri i
utrnu eravice. Zaista je prvi ko je uspostavio zatvor
bio blag i strpljiv. "
Halid ibni Seid ibn el,As je oporuio Ebu Bekru,
radijallahu anhu, i rekao: O Ebu Bekre, Allah je
nas, tebe i mislimane sve do jednoga poastio sa
ovom vjerom. Najdostojniji je onaj ko oivi sunnet i
uniti novotariju i ispraviti ponaanje vladara prema
podanicima. I svaki ovjek od sljedbenika ove vjere
je podesan za dobroinstvo, a korekcija vladara je
najopenitije koristi. Boj se Allaha, o Ebu Bekre u
onome nad ijim ti je stvarima Allah dao upravu i budi
samilostan prema udovici i siroetu i pomozi slabog
ovjeka kojem je nepravda uinjena. I nemoj da ti bilo
koji ovjek od muslimana kada bude zadovoljan njime
bude prei u svom pravu od bilo kojeg ovjeka kada se
naljuti na njega. I ne ljuti se koliko si u mogunosti za
to, jer ljutnja povlai nepravdu. I ne mrzi muslimana
kada si to u mogunosti, jer te, uistinu, mrnja prema
muslimanu ini njegovim neprijateljem. I ako opazi to
od tebe postat e ti neprijatelj . A kada vladar postane
"

90

neprijatelj podanicima, a podanici postanu neprijatelji

vladaru bit e ti uivanje da postoji onaj koji priziva na
njihovu propast. "

NEMOJ SE LJUTITI ZBOG SEBE

Prenosi se da je Omer ibn el-Hattab, radijallahu
anhu, vidio pijanoga ovjeka, pa je elio da ga uzme
i kazni ga. Pijani ovjek ga je izgrdio, te se udaljio od
njega. Reeno mu je: "O vladaru pravovjernih, poto
te je izgradio ostavio si ga ! "Rekao je: "Ostavio sam
ga jer me je naljutio, pa da sam ga kaznio uradio bi to
zbog sebe. A ja ne volim da udarim muslimana zbog
bijesa moje due ".

91

SREDSTVA IZBAVLJEA
Ljumja na ljumju i meni slini se ljute,
I proljevena krv, zatim se vatra rasplamsava,
Evo ti pet stvari, ako bude radio po njima pobijedit e,
Velikom pobjedom i u dennetskim baama uivati,
Blagost, pa strpljivost, zatim savladavanje srdbe,
Zatim ustrajnost, zatim pratanje postigni.

SEDATIVI
Znaj da za umirenje ljutnje kada napadne postoje
razlozi koji se upotrebljavaju uz blagost. Neki od njih
su:

Spominjanje Allaha:
Da spomene Svemogueg i Uzvienog Allaha
i to ga potie na strah od Njega. A strah od Njega
potie na pokornost Njemu, te se vrati svome odgoju
i opameti se i prilikom toga nestane ljutnja. Uzvieni
Allah kae: A kada zaboravi, sjeti se Gospodara svoga.
(Kur' an, sura El-Kehf, ajet 24) . Ikrime kae: "Znai:
kada se naljuti. "I kae Uzvieni Allah: A ako ejtan
pokua da te na zlo navede, ti potrai utoite u Allaha.
(Kur' an, sura El-E' araf, ajet 200) . Znaenje Njegovih
rijei: Pokua da te na zlo navede. (Kur' an, sura El
E' araf, ajet 200) , to jest: pokua da te naljuti, ti
potrai utoite kod Allaha. Zaista On sve uje i sve
zna. Znai: da On uje neznanje onoga koji ne zna i
zna ono to e odstraniti ljutnj u od tebe.
Pripovijeda se da je neki perzijski vladar napisao
pismo i uruio ga svome ministru i rekao: "Kada se
naljutim daj mi ovo pismo." U pismu je stajalo: "ta ti
je te se ljuti. Ti si samo ovjek. Smiluj se onome ko

je na zemlji smilovat e ti se onaj ko je na nebesima."

Neki mudrac je rekao: "Ko se sjeti Allahove moi
nee svoju mo upotrebljavati u injenju nepravde
Allahovim robovima." Abdullah ibni M uslim ibni
Muharib je Harunu er,Reidu rekao: "O vladaru
pravovjernih, molim te u ime Onoga pred Kime si
ti ponizniji od mene pred tobom i u ime Onoga koji
je moniji da te kazni od tebe da mene kazni da mi
oprosti." Pa mu je oprostio poto ga je podsjetio na
mo Uzvienog Allaha.

Sjeanje na smrt:
Prenosi se da se ovjek alio Allahovom Poslaniku
na grubost srca, pa je rekao: "Pogledaj u mezarove i
izvuci pouku iz proivljenja " . Pored nekog kralja sekti
kada bi se naljutio bili bi baeni kljuevi grobnica
kraljeva, pa bi prestala njegova ljutnja. Zbog toga
je Omer, radijallahu anhu, rekao: "Ko se esto sjea
smrti bit e zadovoljan sa malo dunjaluka." Od razloga
su i: da prede iz stanja u kome je u drugo stanje, pa
ga ljutnja proe sa promjenom stanja i prelaskom iz
stanja u stanje i da je ovo praksa Me ' m una kada bi
se naljutio ili grdio. Perzijanci su govorili: "Kada se
naljuti onaj koji stoji neka sjedne, a kada se naljuti
onaj koji sjedi neka ustane."

96

Posljedica ljutnje:
Da se onaj koji je ljut prisjeti onoga do ega ga
dovodo ljutnja od kajanja i runog postupka osvete.
Ibervajz je svome sinu ijarvjeu napisao: "Zaista
jedna rije od tebe proliva krv, a druga rije od tebe
je zaustavlja. Uistinu, izvrenje tvoje naredbe biva
sa tvojim govorom. Pa uvaj se u tvojoj ljutnji od
tvog govora da ne pogrijei i od tvoje boje lica da
se ne promijeni i od tvoga tijela da se ne navrati na
lakomislenost. Zaista kraljevi kanjavaj u snano, a
prataju blago. "Neki mudrac je rekao: "Moe se ljutiti
samo onaj koji ne posjeduje slabosti i koji moe trpjeti
ukor." Jedan od knjievnika kae: uvaj se ljutnje
kojom eli pokazati svoju oholost. Uistinu ona dovodi
do poniavajueg izvinjenja." Neki pjesnik je rekao:
A kada te obuzme u ljutnji snaga,
Sjeti se tada ponienja izvinjenja.

Nagrada za pratanje:
Od sedativa je, takoer, da se onaj koji je ljut
sjeti nagrade za pratanje i nagrade za oprost, pa se
savlada u ljutnji elei nagradu i sevap i uvajui se od
zasluivanja korenja i kazne. Prenosi se od Poslanika,
neka je an njega Allahov blagoslov i spas, da je rekao:
"Glasnik e na Sudnjem sanu pozvati: Ko ima nagradu
97

kod Allaga - Svemogueg i Uzvienog - neka ustane.

Pa e ustati oni koji su pratali ljudima. Zatim je
prouio: A onoga koji oprosti i izmiri se Allah e nagraditi.
(Kur' an, sura E-ura, ajet 40) A Reda ' ibni Hajve
je Abd el-Meliku ibni Mervanu o zarobljenicima Ibn
el-Easa rekao: "Zaista ti je Allah podario ono to voli
od pobjede, pa daj Allahu ono to on voli od oprosta
". Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
da je rekao: "Dobro su tri svojstva, pa kod koga se
nau upotpunio je vjerovanje (iman) : onaj koji kada
bude zadovoljan njegovo ga zadovoljstvo ne odvede u
zabludu, kada se naljuti njegova ljutnja ga ne izvede iz
istine, a kada bude moan oprosti. ".
Neki ovjek je Omeru ibni Abd el-Azizu saopio
govor, pa mu Omer ree: "elio si da me ejtan izazove
zbog moi vlasti, pa da te kaznim danas onako kako
e me ti kazniti sutra. Idi, Allah ti se smilovao."

Ljubav prema ljudima:

Da se onaj koji je ljut sjeti saosjeanja srca prema
njemu i naklonosti dua prema njemu, i da ne misli
to izgubiti tjeranjem i udaljavanjem ljudi od sebe, te
odustane od nastavljanja lj utnje i eli prijateljstvo i
lijepu reputacij u.
Prenosi lbnu Ebu Lejla od Atijje od Ebu Seida
da je rekao: "Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, je rekao: "Pratanje e svakome poveati ast.
Pa pratajte, Allah e vam ast dati." Neki stilistiari
su rekli: "Nije navika plemenitih ljudi brza osveta,
niti je uvjet plemenitosti uklanjanje blagodati. " El98

Me' m un je Ibrahimu ibn elMehdij u rekao: "Zaista

sam se savjetovao po pitanj u tebe, pa su mi savjetovali
da te ubijem. Meutim, ja sam naao da je tvoja ast
iznad tvoga prijestupa, pa nisam volio da te ubijem
zbog nunosti tvoga potivanja." Tada on ree: "O
vladaru pravovjernih, uistinu savjetnik preporuuje
ono to je uobiajeno u politici. Meutim, ti si odbio
da trai pobjedu na bilo koji drugi nain osim putem
njenog preispitivanja od pratanja. Pa ako kazni imat
e protivnika, a ako oprosti nee imati protivnika."
Pa je izrecitirao stihove govorei:
Tvoje dobroinstvo prema meni je olakana tvojim
opravdanjem za mene,
Za ono to sam uradio, pa nee biti pravian niti e biti
prekoren,
I ustala je tvoje poznavanje mene i protestovalo kod tebe
za mene,
Umjesto nepristrasnog svjedoka koji nije optuivan,
Ako sam ti poricao dobro djelo zbog kojeg si isticao svoju
zaslugu,
Uistinu sam ja u krtosti favorizovaniji kod tvoje
plemenitosti,
Oprata pravino i kanjava ako si njime kanjen bio,
Pa te nismo liili od toga da prata i osveuje se.

99

SVOJSTVA MUSLIMANA
Zaista su blagost, njenost, tolerancija i pratanje
su neka od svojstava istinskog muslimana i osobina
iskrenog vjernika, i one su vrednote i moral koje se
daruju samo velikanima: Dobro i zlo nisu isto! Zlo

dobrim uzvrati, pa e ti dumanin woj odjednom prisni

prijatelj postati. To mogu postii samo strpljivi; to mogu
postii samo vrlo sretni. (Kur ' an, sura Fussilet, ajet 34,

35) .

udno je da Kur' an u svom govoru o pratanju

kada govori o porodici kae: O vjernici, i meu enama

vaim i djecom vaom, doista, imate neprijatelja, pa

ih se priuvajte! A ako preko toga preete i opravdanje
prihvatite i oprostite, pa - i Allah prata i samilostan je.

(Kur' an, sura Et,Tegabun, ajet 14) .

Upotrijebio je sve rijei tolerancije, pratanje i
prihvatanje opravdanja zbog kompaktnosti slike i zbog
potvrivanja i podsticanja na obavezu praktikovanja
ovoga lijepog morala unutar muslimanske kue, ak
i kad bi kod djece i ena bilo greke ili prijestupa i
ak kad bi ta porodica bila od onih od kojih dolazi
obmana, neprijateljstvo i uvreda. Pa kako je onda ako
se do njihovih rijei ne dri i nisu u stanj u od sebe
neku tetu otkloniti niti sebi kakvu korist pribaviti? !
Gdje s u oni u odnosu na rijei Poslanika, sallallahu
alejhi ve selleme, : "Najblii od vas meni na Sudnjem

danu su oni koji su najljepeg morala." I "Najbolji od

vas je onaj koji je najbolji prema svojoj porodici. A
ja sam od sviju vas najbolji prema mojoj porodici ". I
od njegovih rijei, sallallahu alejhi ve selleme: "Nema
nita tee na vagi roba na Sudnjem danu od lijepog
morala." I koliko je samo sjajnih hadisa koji nareuju
lijep moral uope, a u krugu porodice posebno.
Zaista su meusobna tolerancija, popustljivost i
pratanje sastavni dio lijepog postupanja. I oni imaju
najvei uticaj na porodinu sreu. A najobilnija
nagrada za njih je od Gospodara stvorenja. Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, kae: "Uistinu je Allah
blag i voli blagost i daje za blagost ono to ne daje za
nasilje i to ne daje za bilo ta drugo osim nje."

SAMOPOTOVANJE
Zaista na stav prema ljutnji moe da utie na
nain naega miljenja u naim duama i ovako ljutnja
ima uticaj na nae samopotovanje i samopouzdanje.
Osjeanja ljutnje, da ne govorimo o njenom
izraavanju, umanjuju samopotovanje usljed loe
reputacije koj u ima ljutnja kod mnogih ljudi. I ja stalno
sluam priznanja ljudi da oni krij u u sebi osjeanja
tegobe, makar bila i beznaajna, jer se stide od njih.

1 02

Iz IDSTORIJE
Musa, neka je na njega spas:
Kada se M usa, alejhisselam, vratio sa sastajalita,
u rukama su mu bile ploe, i vidio ta su sinovi
Israilovi uradili od oboavanja teleta, uprkos tome
to je iza sebe ostavio svoga brata Haruna da pazi na
njih dok se on ne vrati. Bacio je ploe i svog brata
za kosu dohvatio i poeo ga vui sebi, mislei da je
njegov brat napravio propust po pitanju pozivanja
svoga naroda to je rezultiralo njihovim oboavanjem
teleta. Rekao mu je: O Harune, fta te je sprijeilo, kad
si ih vidio da su zalutali (Kur' an, sura Ta Ha, ajet 92) .
Poto ga j e njegov brat obavijestio o istini i toma d a je
on izvrio obavezu pozivanj a. Ali sinovi Israilovi nisu
mu pridavati vanost i umalo ga nisu ubili. Kod toga
se smirila ljutnja Musaa, neka je na njega spas, i bilo
. mu je jasno da njegov brat nije napravio propust i da
je prema njemu nepravedan bio. Musa, neka je na
njega spas, je uzeo ploe. I kao da je ljutnja uzrujanost
nadvladala Musaov, neka je na njega spas, razum i
uinila da baci ploe. A njegova ljutnja je bila zbog
estine njegove revnosti prema vjeri, budui da je, neka
je na njega spas, bio estoke ljutnje radi Uzvienoga
Allaha i estoke brige za Njegovu vjeru.

Iz ovoga dogaaja se zakljuuju

sljedee stvari:
l.
2.

3.

4.

S.

6.

Ljutnja i bijes zbog vjere su pohvaljene stvari.

blivanje ljutnje na jednu osobu koja moe
da podnese uznemirenost ljutnje je bolja od
ljutnje na sve ljude.
Grdnja i prijekor koji ne teti su bolji od napada
sa udaranjem ili psovanjem ili proklinjanjem
ili sukobom, kao to je to uradio Musa sa
Harunom kada ga je vukao i stezao za njegovu
kosu i bradu.
Prihvatanje izvinjenj a i sluanje argumenata
drugih prije kanjavanja, kao to je to uradio
Musa kada je bio estoko ljut, i Harunovog
opravdanja, okupljanje njegovog naroda protiv
njega i nedranje do njegovog stava.
Ispravljanje greaka koje su se desile u stanju
ljutnje, kao to je Musa molio za Haruna i
povratio se i uzeo ploe koje je bacio u vrijeme
ljutnje.
Ovako je postalo jasno da je osnova Musaove
ljutnje pohvaljena i da ga ljutnja nije odvukla
u loe posljedice i bestidnu neuljudnost. I
jo vanije od toga je njegov brzi povratak i
traenje oprosta od Allaha.

Debata:
Ez,Zehebi je, u knjizi Biografije uglednih velikana,
spomenuo da se el,Hasanu ibni Muhammedu en,
1 04

Neddaru jednom od velikih apologetiara dogodila

diskusija sa en,Nezzamom, jednim od velikih
mu' tezila. En,Nezzam se naljutio na el,Hasana pa
ga je udario nogom u prsa. Pria se da je on od toga
umro nakon to se bio pridigao! Od ljutnje niko nije
bio poteen. Dogodila se uenjacima, vladarima,
poslanicima, velikanima, mudracima. Kako je to samo
upropatavajua bolest!

Ali ibni ei-Husejn:

Sluavka Alija ibni el,Husejna je polivala vodu na
njegove ruke, pa joj je pala posuda na' njegovu glavu
te ga povrijedila. Ona ree: I koji srdbu savlauju.
(Kur' an, sura Ali Imran, ajet 134) .
Odgovorio joj je: "Savladao sam srdbu."
Ona ree: i koji ljudima prataju (Kur' an, sura Ali
Imran, ajet 1 34) .
Pa je rekao: "Oprostio sam ti."
Zatim ona ree: A Allah voli one koji dobra djela
ine. (Kur' an, sura Ali lmran, ajet 1 34) .
Pa joj ree: "Uistinu si ti slobodna radi
Allahovog zadovoljstva! "

Zijad:
Naljutio se Zijad na nekog ovjeka, pa je naredio
da mu se glava odsjee. ovjek mu ree: "O vladaru,
uistinu ja kod tebe imam nepovredivost. "
1 05

On ree: " ta je ona?"

ovjek je odgovorio: "Uistinu je moj otac tvoj
komija u Basri."
On ree: ''A ko je tvoj otac?"
ovjek ree: "Zaista sam j a, sada, zaboravio svoje
ime, pa kako da ne zaboravim ime moga oca ? ! "
Pa se stiala Zijadova ljutnja. Vratio j e njegovu
masku na njegova usta, nasmijao se i oprostio mu.

Heraklit:
Rimski car Heraklit se naljutio na svoga brata
Menanija zbog principa u vjeri, pa ga je spalio, zatim
bacio njegovo tijelo u more ne sjeajui se bratske
veze sa njime. Ljutnja ga je, vjerovatno, zaslijepila.

Harun er-Reid:
Harun er-Reid se naljutio na Humejda et-Tusija,
pa je zatraio koni tepih (za vrenje pogubljenja na
njemu) i sab lju a njega. Tada je ovjek zaplakao.
Ree mu: "Sta te rasplakalo?"
Pa je rekao: "Tako mi Allaha, vladaru pra
vovjernih, ne plaim se smrti, jer je ona neizbjena,
ve sam zaplakao alei zbog moga naputanja dun
jaluka, a vladar pravovjernih ljut na mene."
Pa se Harun er-Reid nasmijao i oprostio mu, te
ree: "Zaista onaj koji je plemenit kada ga laskajui
mu nastoj i prevariti dopusti da bude prevaren."

1 06

Iz SADANJOSTI
Neposluni sin:
U jednom od podruja Kraljevine Saudijske
Arabije mladi je razljutio svoju majku nakon to je
bio neposluan prema njoj i odbojno se odnosio prema
njoj . Zatim je podigao svoj glas na nju i uveao se
govor meu njim.a sve dok je nije izudarao i polomio
joj nekoliko zuba. Prebaena je povrijeene glave u
bolnicu. On je sproveden kao ludak u zatvor u kojem
je ostao dugo.
Ova pria je potresla drutvo, jer je ona izdata
od neposlunog sina koga je njegova estoka ljutnja
potaknula da izgubi svoju ravnoteu i razum i
osmjelio se na ovaj straan in zbog k9jeg je potresena
cjelokupna ljudska savjest i srami ga se svaki slobodan
ovjek.

Onaj koji upuuje pouke:

Mladi koga sam upoznao, upuivao je rijei
pouke, odgoja, upute. Nastavilo se kod njega ovo
stanje sve dok se nije raziao sa svojim ocem u dugoj
svai zbog porodinog problema. Ovaj sin je ponio
pitolj i ubio svoga oca. Odveden je u zatvor. Neki
njegovi blinji roaci su pokuali da ubijede lj ude

neosnovanim argumentima u ponitavanj u presude

pogubljenja sina. Najposlije, izreena je presuda
i pogubljen je sin pred oima ljudi nakon dume
namaza, u uvenom procesu iji je uzrok neopravdana
rasplamtjela ljutnja koju je raspalio ejtan u njegovom
razumu, te zaslijepio njegovu razboritost i onesposobio
njegovo razmiljanje.

Sukob dva plemena:

Dva plemena su se sastala na izvoru vode na
nekom mjestu na zemlji. Zapodenula se svaa i
prepirka meu njima. Zatim su se vratili svome oruju,
te se zapodjenula borba. Ubijeno je pet ljudi iz jednog
plemena i sedam iz drugog. Dola je policija i patrola
sigurnosti da razdvoje dva plemena poslije ove borbe.
Musliman ubija muslimana i zaboravlja rijei
Istinitog, Slavljen neka je i Uzvien: Onome ko

hotimino ubije vjernika kazna e biti - Dehennem, u

kome e vjeno ostati; Allah e na njega gnjev Svoj spustiti
i proklee ga i patnju mu veliku pripremiti. (Kur' an, sura

En;Nisa' , ajet 93) .

Zaista je to estoka ljutnja koja je vatrena eravica
od ejtana koja se zapaljuje u srcima, pa se sa njom
zaboravljaju vrijednosti, moral i erijatski odredbe.

Otac i njegov sin:

Neki ovjek se naljutio na svoga sedmogodinjeg
sina. Zamisli odraslog, pametnog i razboritog ovjeka
1 08

koji se estoko naljuti na svoga sina, njegovu krv koji

ima sedam godina ! Pa ga kazni estokom kaznom.
Svee ga za noge i okai ga za ventilator na plafonu
okrenutog na njegovu glavu prema dole do jutra.
Zatim odvee ue ujutro i preveze dijete u bolnicu na
intenzivnu njegu, a krv tee iz njegovog nosa. Pa kakva
je ovo milost i kakva obazrivost i kakva razboritost? !
Otac je izgubio svoga sina poto se estoko naljutio.

Sinovljeva lijenost:
Neki ovjek se naljutio na jednoga od svojih
sinova kada ga je budio na sabah namaz. Sin je odbio
da ustane zbog lijenosti, ravnodunosti i neznanja.
Tada otac dolazi sa orujem i otvori vatru na ovoga
slaboga sirotoga sina. Onda se pokaje otac i izvri
samoubistvo, te se pridrui svome sinu.
Ovo nije erijatsko lijeenje i ovo nam nije
nareeno u naoj pravoj vjeri.

Supruga:
Neki ovjek se naljutio na svoju suprugu, pa
je zapalio njenu kosu sa vatrom, polomio joj zube i
preinaio njeno lice sa ozljedama, a zatim se razveo
1 09

od nje. Pokrenula je proces koji je predmet istrage u

sudu.

Suprug:
Pozvala me je ena telefonom na kanalu "Ikre"
u emisiji "Neka je mir na vas ( esselamu alejkum) "i
ispriala o nasilj u njenog supruga kojeg je napustila.
To je neto zbog ega sijede glave i to ostavlja djecu
sijedom.Tako joj je jedanput slomio ruku. Drugi put
vilice. Trei put je izbaci iz kue da spava sama samcata
na ulici u potitenosti koj u ne zna niko drugi osim
Allaha. Uzrok svega toga je raspaljena i uzburkana
ljutnja koja je zabludjela razboritost i razum ovoga
ovjeka.

Komija:
Jedan od dobrih ljudi me obavjetava pa kae:
"Ne boj se osim od ljutnje, jer je ona, uistinu, vatra
koja se raspaljuje u srcu i oslijepi razboritost zbog nje."
I nastavlja govorei: "Jednom sam sjedio na svojoj
njivi. Kad ono moja mala kerka koja uva stoku koju
je sainjavalo malo ovaca koje su ule u njivu mojega
komije. Komija se razbjesnio pa je izgrdio, izruio i
izvrijeao. Kerka se vratila plaui." Kae ovjek:
"Obuzela me je ljubomora i bijes, i ljutnja je kod mene
I lO

dostigla visok stepen. Uzeo sam moje oruje i otiao

kod komije. I tako mi Allaha da je rije izustio ili
progovorio i jednu runu rije otvorio bih vatru na
njega i namjestu bih ga ubio, jer sam bio izgubio svoj
razum i moja razboritost je bila nestala i izbezumio
sam se od ljutnje. Ali komija mi je, dok sam ga grdio,
neprestano ponavljao rijei: "Utjeem se Allahu
od ejtana (euzu billahi mine,ej tan) ", "Spomeni
Allaha". "Reci: 'Nema drugog boanstva osim Allaha
(la ila he illellah) ", pa sam se prisjetio i nervi su mi
se smirili i razboritost mi se vratila, nakon to mi je
oruje bilo u rukama i htio sam da ga ubijem."

ivotno kajanje:
Dok je otac glancao svoj novi automobil sin od
est godina je uzeo kamen i napravio ogrebotine sa
jedne strane auta. Otac je na vrhuncu ljutnje uzeo
ruku svoga sina i udario ga po njoj nekoliko puta
ne osjeaj ui da je upotrebljavao "engleski klju"
(klju koji obino upotrebljavaju vodoinstalateri za
demontiranje i montiranje cijevi) to je dovelo do
amputacije sinovljevih prstiju u bolnici. Sin bi pitao
oca: "Kada e mi porasti moji prsti ?! "
Ovako je otac osjeao najveu bol i vratio se
do auta i poeo da ga udara nogama vie nekoliko
puta. I kada je sjeo na zemlju umoran od neprestanog
udaranj a pogledao je u ogrebotine koje je napravio sin
i naao da pie: "Volim te, o moj oe."
Ill

Prilikom izbijanja ljutnje daj sebi priliku da se

smiri prije nego donese odluku zbog koje e se kajati
cijeloga ivota.

Dvije bombe:
Prijanji predsjednik Amerike Truman se
nalj utio na Japan, odmah nakon njegovog unitenja
amerike flote i njegovog ulaska u rat, pa je odluio da
bombarduje Japan sa dvije atomske bombe. Jedna od
njih je pogodila Hiroimu, a druga je pala na Nagasaki.
Prva je ubila sedamdeset i etiri hiljade Japanaca u
prvoj minuti. Zagaen je zrak, uniten je ivot i ubijen
ovjek. Ljudi se - a prolo je od toga dogaaja vie
od pedeset godina - jo uvijek raaj u unakaeni zbog
utjecaj a te dvije bombe.
Zbog strahote onoga to su prouzrokovale te dvije
bombe i njihovih uasnih utjecaja, uistinu je Truman
lino dan nakon te tragedije rekao: "Kamo sree da
nisam potpisao tu opasnu odluku dok sam bio ljut.
Poelio sam da me majka nije ni rodila. I kamo sree
da sam umro dvadeset godina prije te katastrofe."
Nije samo Truman bio pogoen zlom onoga to su
prouzrokovale te dvije bombe od razaranja. Jedan
od pilota koji su bacili ove dvije bombe je izvrio
samoubistvo.
Japan, ak i cijeli svijet, bi bili poteeni svog ovog
razaranja koje su prourokovale te dvije bombe i iji
utjecaji jo uvijek izazivaju krvarenje srca, da Truman
nije donio tu odluku u trenutku ljutnje.
112

Holokaust:
Spaljivanje je nain na koji ih je Hitler, prema
rijeima Jevreja, kanjavao. Kau da je Hitler bio ljut
pa je sa njima uinio ono to je uinio. To je ono to jo
kod njih poznato kao holokaust.

1 13

GUBITAK STRPLJENJA
Ljutnja je neposredan rezultat gubitka strpljenja,
budui da se mi, uistinu, ljutimo jer nismo u stanju
podnijeti neto ili nekoga. Zaista mi osjeamo ljutnju
jer ne moemo da podnesemo ili se strpimo na ovu ili
onu stvar.
Zaista se nepostojanje strpljenja i ljutnja ine
kao da svako od njih dvoje radi na neovisan nain
jedno od drugog. Meutim, istina je da je nedostatak
strpljenja neprekidni lanac koji poinje sa napetou
i brigom, a vodi do ljutnje, a zatim do gnjeva i
provale bijesa. A znaenje ovoga je da je suprotno
tome ispravno, takoer. I koliko god budemo veeg
strpljenja postajemo manje napetosti, ljutnje, provale
bijesa i gnjeva.
Uistinu kada se okitimo strpljenjem moemo da
odluujemo na bolji nain kada nam je obavezno
da se naljutimo - s tim da ova ljutnj a ima ono to je
opravdava - a kada nam je obaveza da se nasmijeimo
i podnesemo neto.
Postoji irska poslovica koja kae: "Kada se naljuti
sam nosi breme, ll vremenu ll kojem se druga strana
apsolutno ne obazire na tu stvar." Otuda, kada god
se to vie okitimo strpljenjem smanj uje se ono to
osjeamo od ljutnje i postajemo smireniji.

STRPI SE PRED OVJEKOM KOJI JE

LJUT
Kada vidi svoga prijatelja da se nalj utio i poeo
govoriti ono to nije ispravno strpi se nad njegovim
napadom bijesa, jer ga je, uistinu, ejtan nadvladao i
narav se uzburkala.
Kada mu u svojoj dui uzme za zlo ili mu uzvrati
shodno njegovom inu biva kao pametan ovjek koji
se suprostavlja ludaku ili kao svjesni ovjek koji kori
onesvijetenog.
Ve ga milostivo pogledaj i ukazuj na slobodu
djelovanja njegove volje i oslobodi ga poigravanja
nagona sa njime. I znaj da se on kada doe sebi
kaje zbog onoga to se dogodilo i priznat e ti odliku
strpljenja.
Ovo stanje treba da pokazuje dijete prilikom
ljutnje oca, supruga prilikom ljutnje supruga, pa ga
ostavi da se lijei pomou onoga to kae. I nemoj da
se uznemirava zbog toga, jer e se on vratiti, kajui se
i izvinjavajui. A kada mu se uzvrati na njegovo stanje
i govor neprijateljstvo postaje ukorijenjeno i on e
kada se osvijesti nadomjestit ono to mu je uinjeno u
vrijeme izbezumljenosti.
A veina ljudi nije na ovom putu. Kada vide
ljutog ovjeka uzvraaju mu na ono to kae i uradi
to nije u skladu sa mudrou, ve je mudrost ono to
sam spomenuo. A to e postii samo oni koji znaju.

1 16

DAFER ES SADIK
..

Pripovijeda se o Daferu esSadiku, radijallahu

anhu, da je sluga stojei posipao vodu na njegove
ruke, pa je pao bokal iz slugine ruke u leen. Pa su
rasprene kapi poprskale njegovo lice. Dafer ga je
ljutito pogledao.
Sluga ree: "O moj gospodaru Koji srdbu .
savlauju . (Kur' an, sura Ali lmran, ajet 134) .
Dafer ree: "Savladao sam svoju srdbu."
Sluga ree: l koji ljudima prataju. (Kur' an, sura
Ali lmran, ajet 134) .
Dafer ree: "Oprostio sam ti."
Sluga ree: A Allah voli one koji dobra djela ine
(Kur' an, sura Ali Imra n, ajet 134) .
Dafer ree: "Idi, slobodan si radi Allahovog
zadovoljstva."
. .

Obavezat u svoju duu da oprosti svakom prijestupniku

l ako se umnoe njegovi prijestupi prema meni.
A ljudi nisu nita drugo osim jedna od tri vrste,
Ugledan, onaj nieg ranga i jednak opponent.
to se tie onoga koji je iznad mene, znam njegovu snagu.
Slijedim istinu po pitanju njega, a istina je obavezna .
A to se tie onoga nieg stepena, ako neto kae uvam
oa
Odgovora njemu svoju ast, i ako prigovara prigovori.

1 17

A to se tie onoga koji mi je jednak, ako pogrijei ili

posrne,
Uinit u dobro, dobro je, uistinu, blagosti potinjeno.

DiNGIS KAN
..

Najdrai prijatelj Dingis,kana je bio njegov soko

koji je stalno bio na njegovoj ruci. Izlazio je sa njim i
upuivao ga na njegovu lovinu da jede od nje i dadne
mu koliko mu je dovoljno. Soko Dingis,kana je bio
primjer za iskrenog prijatelja, ak i ako je bio utljiv. To
je zbog toga to je Dingis,kan jednog dana sam izaao
u polje i nije bio sa njim niko osim njegovog prijatelja
sokola. Prestali su se kretati i oednjeli su. Dingis,kan
je elio da pije, pa je naao potok u podnoju planine.
Napunio je svoju au, i kada je htio da popije vodu
koj u je zagrabio iz izvora doao je soko i jurnuo prema
ai da je prospe. Dingis kan je pokuao drugi put:
Meutim, kako je Dingis,kan primicao au ustima,
soko se pribliavao i udarao au svojim krilom. aa
bi odletjela i voda bi se prosula.
Pokuaj se ponovio i trei put. Dingis,kana je ve
obuzela ljutnja na njega i izvukao je svoju sablj u. Kada
se soko pribliio da prospe vodu, udario ga je jednom i
odsjekao mu glavu. Soko je pao mrtav. Osjetio je bol u
momentu pada sablje na vrat svoga prijatelja i srce mu
se iskidalo kada je vidio kako tee sokolova krv. Tada
118

je zastao trenutak i uspeo se iznad izvora da vidi veliko

jezero iz unutrine ijih stijena izvire vrelo potoka. U
njemu je bila mrtva velika zmija koja je jezero ispunila
otrovom.
Oingis-kan je shvatio kako je njegov prijatelj
elio da mu bude od koristi. Meutim, on je to shvatio
nakon to je bilo prekasno. Onda je uzeo svoga
prijatelja zavio ga u tkaninu i vratio se svojim uvarima
i svojoj vojsci, a u njegovoj je ruci bio uginuli prijatelj .
Naredio je svojim uvarima da se napravi soko od
zlata kao statua njegovog prijatelja i da se na njegovim
krilima uklee: "Prijatelj ostaje prijateljem, makar
uradio neto to ti se ne svia." Uistinu, posljedica
. svakog djela iji je uzrok ljutnja jeste neuspjeh.

NAPOLEONOVA NAVALA SRDBE

U januaru 1809. godine Napoleon Bonaparta se
uznemiren, zabrinut i ljut vraao u Pariz iz panskih
ratova. Njegovi pij uni i uhode su ga obavijestili o
zavjeri njegovog ministra vanjskih poslova Talijerana
protiv njega sa Fuijeom njegovim ministrom policije.
Pozvao je svoje ministre u dvorac. Poeo je hodati
izmeu njih po sali za sastanke tamo - ovamo i
ljutito govoriti o zavjerenicima koji rade protiv njega.
Eksplodirao je viui u lice Talijerana: "Uistinu, ti si
kukavica i ovjek bez uvjerenja. Nema kod tebe nita
sveto. Ti si spreman prodati svoga oca lino. Pruio
sam ti udoban ivot. Uprkos tome ne ustruava se da
1 19

me uznemirava i tetu mi nanosi."

Ministri su se meusobno zgledali, ne vjerujui.
Nije se prije desilo da vide generala koji ne zna za
strah i koji je pohodio vei dio Evrope zabrinutog,
zbunjenog i ljutog do ovoga stepena.
Napoleon je, udaraj ui svojim nogama po zemlji,
nastavio: "Zaista, ti zasluuje da se polomi kao
staklo, i ja sam, uistinu, sposoban da te polomim. Pa
zato nisam naredio da te objese? Ali, preostalo je jo
puno vremena za to." Nastavio je vikati i skoro da mu
se dah prekinuo, a lice mu je pocrvjenelo i oi su mu
se izboile: "Ti, usput reeno, nisi nita drugo osim
izmet u enskoj svilenoj arapi."
Nakon nekoliko ponienja, Napoleon je otiao.
Uprkos svojoj ljutnji nije uhapsio svoga ministra
vanjskih poslova, zadovoljavaj ui se njegovim
razrjeenjem s dunosti i progonstvom, vjerujui da e
poniavanje biti dovoljna kazna. Meutim, Talijeran
i,e , uistinu, njega ponizio uvanjem svoje prisebnosti.
S to se njega tie, on je potpuno izgubio kontrolu nad
sobom, te je taj stav Napoleona bio njegov put u
propast. I kao to je rekao Talijeran: "Ovo je poetak
kraj a. " Njegova ljutnja je bila slamka koja mu je zadala
smrtni udarac. I ubrzo je pao u Vaterlou.
Istina je, zaista, da napadi lj utnje ne plae, niti
ulivaju lojalnost, ve oni, uistinu, uzrokuju sumnje i
zabrinutost oko tvoje vlasti. Ove estoke eksplozije
otkrivaju tvoju slabost i esto nagovjetavaj u tvoj
zalazak. Ovo je ono to se dogodilo Napoleonu.
1 20

EKSERI
Postojao je mladi koga je teko bilo zadovoljiti.
Njegov otac mu je dao punu kesu eksera i rekao mu:
"Zakucaj po jedan esker u ogradu vrta svaki put kada
u njemu izgubi svoje ivce i estoko se naljuti.
Prvog dana mladi je zakucao trideset i sedam eksera.
A sljedee sedmice je mladi nauio kako da vlada
sobom i broj eksera koji su dnevno zakucavani se
smanjivao. Mladi je otkrio da je lahko nauio kako
da vlada sobom i da je to lake od zakucavanja eksera
u ogradu vrta .
I na kraju je doao dan u kojem mladi nije
zakucao ni jedan ekser u ogradu vrta. Kada je otiao
da obavijesti svoga oca da vie nema potrebe da zakuca
bilo koji ekser, njegov otac mu je rekao: "Sada izvadi
po jedan ekser za svaki dan koji proe bez ljutnje.
Prolo je nekoliko dana. I konano, mladi je mogao
da obavijesti svoga oca da je izvadio svaki ekser iz
ograde.
Otac je odveo svoga sina do ograde i rekao mu:
"Sinko moj , dobro si postupio. Meutim, pogledaj u
ove rupe koje si ostavio u ogradi. Ograda nikada nee
biti kao to je bila. Pa kada se izmeu tebe i drugih
dogodi svaa ili nesuglasica i iz tebe izau neke rune
rijei u stanju ljutnje, ostavlja ih sa ranom u njihovim
duama poput tih rupa koje vidi.
n

121

PoGINUO JE

Kretanje ima svoja pravila, a saobraaj ima svoj

sistem koji se mora potovati i provoditi zakon sa
energinou prema njegovim prekriocima. Semafor
je postavljen da bude u slubi graanina i zatiti ga
od propasti. A saobraajni policajac se mui i umara
cijeli dan kako bi uredio saobraaj i olakao njegov
promet sa lahkoom i jednostavnou. Meutim,
postoje oni koji kre ove propise i ne vode rauna o
njihovim ivotima i ivotima drugih. Ove slabe due
tete domovini i graaninu, i samo provoenje zakona
je garant njihovog disciplinovanj a.
Ahmed, mladi u cvijetu mladosti, odlian u koli.
Njegov otac je vodio rauna o njemu i obezbijedio mu
sve to zahtijeva pristojan ivot. Kua je puna svega
to je ukusno i dobro. Odjea je uvezena iz Evrope. A
lini voza mu nosi kolsku torbu dok ne doe sa njim
do vrata razreda u uvenoj nacionalnoj koli.
Ahmed je zavrio srednju kolu sa visokim
prosjekom kako bi se upisao na Medicinski fakultet
usred sveope radosti. Ahmed se nagnuo prema
svojoj majci i rekao joj za obeani poklon, a on je brzi
automobil uz uvjet da ga vozi sam bez bilo kakvog
vozaa. On je, shodno njegovim rijeima, postao ovjek
i pouzdan u sebe i nema potrebu za vozaem ili bilo ime
drugim. Zaista je ovo prij atan, lijep i prihvatljiv govor.
Meutim, ini se da je njegova spoljanjost milost, a
njegova unutranjost kazna, Od kako je sam poeo
1 22

voziti, poeo je zanemarivati svoj studij , odsustvovati

sa predavanja da bi pao na kraju godine. Otac je utio,
a majka mu je nalazila opravdanje. Susreo se sa nekim
svojim prijateljima, jer je imao druinu slinu njemu.
Ubijedili su ga da otputuje i nou boravi u motelima i
mjestima za razonodu izvan Rijada kako bi mu sve bilo
dostupno i i u miru ostvarljivo tokom noi.
Tokom njegovog prisustva u kui iznenada se
sjetio zakazanog termina, pa je ustao urno i obukao
svoju odjeu. Vozio je svoje auto stajui kada god bi
naiao na semafor protiv svoje volje. Vrijeme ga je
pritiskalo i bio je ljut i ogoren, te je malo razmislio.
Njegov ejtan mu je doaptavao i navodio ga da proe
na crveno svjetlo. Malo je razmislio, ali je prisilno stao
kada je video iza sebe automobile policijske patrole.
Na semaforu se upalilo zeleno svjetlo, te je brzo
proao. Sa njime je bio njegov ejtan koji je nastavio
da ga obmanjuje: Neophodno je da proe na crveno
pa neka bude ta bude.
Iznenada razmisli i odlui da brzo proe na crveno
svjetlo. Ali se tada susreo s velikim automobilom koji
je zgnjeio Ahmedovo auto. Jadnik je prebaen u
sobu za reanimaciju u kojoj isputa svoju duu i kao
da on ponavlja: "U opreznost je sigurnost, a u brzini
kajanje."
Zaista nas Ahmedova nesrea poziva da traimo
da se pored svakog semafora stavi parola: "Ne lj uti se.
Sve to ide, doi e." Lijepo bi bilo kada bi se trenuci
ekanja iskoristili za traenje oprosta od Allaha.

1 23

STRPLJIVOST TRGOVCA
U davna vremena postojao je poboan trgovac.
Kada god bi ga nesrea zadesila i razljutila govorio
bi: "Gospodaru moj , uini je dobrom. " Ljudi su mu se
udili zbog mnotva nesrea i nevolja koje su mu se
dogaale, a on nije prestajao biti strpljiv. ak je, svaki
puta kada bi bio izloen nesrei, govorio: "Gospodaru
moj , uini je dobrom." U njemu se nita nije mijenjalo
kada bi ga zadesila nesrea i na njemu se nije pokazivala
uzrujanost. Ustvari, on uopte nije bio uzrujan, jer je
uvjeren da je sve to ga zadesi dobro za njega.
Jednoga dana je izaao sa svojim prijateljima na
putovanje u karavani s ciljem trgovine. Svaki ovjek
meu njima je imao kamilu natovarenu robom,
hranom i piem. Nakon dugog putovanja, zastali su
da odmore. Kada su primijetili da je dobri ovjek
utonuo u popodnevni san, dogovorili su se da mu
sakrij u njegovu kamilu sa stvarima koje je nosila, da
vide njegovu reakciju kada sazna za to.
Kada se probudio iz svoga sna rekoe mu: "Tvoja
kamila, je uistinu, pobjegla. Pokuali smo da je uhva;
timo, ali nismo mogli."
Odmah je rekao: "Gospodaru moj , uini je do
brom. "
Pa su se zaudili njegovom postupku i rekli: "Tvoja
kamila je odbjegla, a ti kae: 'Gospodaru moj , uini
je dobrom! '"
Ree: "Gospodaru moj , uini je dobrom! "
Rekli su: "Na njoj j e sve to posjeduje od robe ! "
1 24

Ree: "Gospodaru moj , uini je dobrom."

Rekli su: ''A tvoja hrana i tvoje pie! "
Ree: "Gospodaru moj , uini j e dobrom."
Iznenada i bez ikakvog upozorenja na njih su
nasrnuli razbojnici, uzeli njihove kamile sa svim onim
to je bilo na njima i pobjegli.
Trgovci su rekli: "Da izvedemo kamilu naega
prijatelja. "
I kada su mu je predali ree: "Zar vam nisam
rekao: Gospodaru moj , uini je dobrom ! "
Rekli su: "Gospodaru moj , uini j e dobrom.
Gospodaru moj, uini je dobrom. "

NARANDA
Dvije djevojice ele zadnju preostalu narandu
u friideru. Pa su se meusobno posvaale i estoko
naljutile, budui da svaka od njih eli narandu za
sebe odbijajui postizanje kompromisnog rjeenja koje
e ih obje zadovoljiti. Izala je njihova majka, a znala
je da njene dvije kerke ele narandu i znala je da
joj je obaveza da otkrije njihove potrebe i da bude
pravina i iznese miljenje tako da svaka djevojica
osjea da je ona pobjednica i da je trijumfirala u borbi
za narandu.
Maj ka je jednu od djevojica upitala: "Zato ti
eli narandu?"
Odgovor je bio: "Ja sam edna i elim da pripremim
sok."
1 25

I pitala je drugu djevojicu: "Zato ti eli ovu

narandu?"
Pa je odgovorila: " elim koru da njome ukrasim
moj kola."
Pa je majka dala koru jednoj od djevojica i cijelu
narandu drugoj djevojici, te su obadvije pobijedile
i nestalo je ono to je bilo meu njima od ljutnje na
sasvim jednostavan nain. Uistinu, uzrok mnogih
ljutnji je banalan!

KLJU ZALA
ovjek iz jednog plemena je doao Poslaniku,
sallallahu alejhi ve selleme, i rekao mu: "Daj mi savjet,
o Allahov Poslanie. "
Poslanik mu je rekao: "Da li e smatrati obaveznim
ono to u ti oporuiti?"
Rekao je: "Nema snage niti moi osim od
Allaha."
Tada mu ree: "Ne ljuti se."
Kada se vratio svome plemenu vidio ih je da se
pripremaju za borbu protiv drugoga plemena. I umjesto
da se sa uzburkanom ljutnjom povinuje borbi, sjeti se
savjeta Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pa ree
svome narodu: "Ako elite da se borite protiv njih ja
u vam platiti krvarinu ili naknadu kako bi odustali od
napada na njih. "I time je sprijeio prolijevanje krvi sa
obje strane. U davno doba je reeno: "Kada se lj utnja
uda za osvetu, raaj u varnicu."
1 26

Zaista je suzdravanje od ljutnje oporuka koju

je ponavljao Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
onome koji je od njega traio savjet, jer je ljutnja klju
mnogih zala.

ONAJ KOJI SE UZDIE NAD ALLAHOM

Prenosi se da je neki ovjek rekao: "Tako mi
Allaha, Allah nee oprostiti tome i tome." Allah je
rekao: "Ko je taj koji uzdie nada Mnom da neu
oprostiti tome i tome ? ! Zaista sam ja oprostio tome
i tome i ponitio tvoja djela ! " Ovaj ovjek je rasrdio
Allaha. Govorio je u ovom stanju dok je bio ljut zbog
Allaha, ali na nedozvoljen nain. Pa je Allah ponitio
njegova djela, jer Allah prata kome On hoe: A
ko e oprostiti grijehe ako ne Allah? (Kur' an, sura Ali
lmran, ajet 135). udno je to da se on naljutio radi
Allaha. Ali je to rije jezikom izreena. Ebu Hurejre
je upozoravao ljude na izgovaranje rijei poput ovih u
svojoj ljutnji. Pa kako je onda sa onim koji se nalj uti
zbog sebe, a zatim govori ono to nije doputeno ? ! U
Muslimovom Sahihu se od lmrana ibni Husajna prenosi
da su bili sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme.
Imran je rekao: "Dok je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, bio na nekim svojim putovanjima,
ena Ensarijka je bila na kamili, koja je mnogo rikala,
pa je prokleta. uo je to Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, i rekao: "Uzmite ono to je na njoj i
ostavite je, jer je ona prokleta."
127

U Muslimovom Sahihu se prenosi da je ovjek od

Ensarija bio na svojoj kamili, pa je natjerao da klekne,
natovario je, zatim je potjerao. Kamila je neko vrijeme
oklijevala. On je potjerao i rekao joj : "Allah te prokleo."
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ree:
"Ko je ovaj koji proklinje svoju j ahalicu? ! " ovjek
ree: "Ja sam, Allahov Poslanie." Poslanik ree:
"Sii sa nje. Nemoj da nam saputnik bude neko ko je
proklet, nemoj te proklinjati sebe. Nemojte proklinjati
svoju djecu. Nemojte proklinjati svoj imetak, kako ne
biste potrefili vrijeme kod Allaha u kome se zatrai
od Njega pa vam on uslii traeno. " ena je izgubila
svoju kamilu zbog rijei izreene u ljutnji, a takoer
i ovjek. A Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, to
ne smatra lahkim i pribojava se zla za karavanu, ako
u njoj bude ivotinja koju je vlasnik prokleo. Zatim
upozorava cijeli ummet na to da ovjek proklinje sebe
ili svoj u djecu ili svoj imetak, jer se to moe podudariti
sa vremenom uslienja, te bude usliano i dogodi se
katastrofa uzrokovana jednom rijeju.

U VATRU
Bio je obijestan, zadivljen svojom snagom,
zaslijepljen svojom sabljom. Obuzela ga je oholost
u jednom od vojnih pohoda i nije podnosio ranu.
Zadesila ga je vatra zapaljive ljutnje, dok se njegov
vulkan nije uzdigao, te je izvrio samoubistvo. Zato
1 28

je izgubio dunjaluk i Ahiret. A kako je to ruan

gubitak! !
U Buharijinom Sahihu se prenosi da je Sehl rekao:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, se sretao sa
idolopoklonicima u nekim svojim vojnim pohodima,
pa bi se sukobili, te bi se svaka vojska uputila prema
svom logoru. Meu muslimanima je bio ovjek koji
ne bi ostavljao ni jednog idolopoklonika, a da ga nije
pratio i posjekao ga svojom sabljom.
Reeno je: "Allahov Poslanie, niko od njih nije
zadovoljio kao to je zadovoljio taj i taj ! "
Poslanik ree: "Zaista j e on od stanovnika vatre."
Pa su rekli: "Koji od nas je od stanovnika Denneta,
ako je ovaj od stanovnika vatre ? ! "
Pa jedan ovjek iz naroda ree: "Sigurno sam ga
pratio. Pa kada bi ubrzao ili usporio ja sam ga pratio,
sve dok nije ranjen. Pourivao je smrt, pa je stavio
balak svoje sablje na zemlj u a njen vrh meu svoje
grudi. Zatim se nabio na nj u i izvrio samoubistvo."
Pa je ovjek doao Poslaniku, sallallahu alejhi ve
selleme, i rekao: "Svjedoim da si ti Allahov Poslanik.
"
Poslanik ree: ''A zato to kae? ! "
Pa m u j e ovjek ispriao ta se dogodilo. Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, ree: "Uistinu e ovjek
initi djela stanovnika Denneta po onome to izgleda
ljudima, a uistinu, je on od stanovnika Vatre. I init e
djela stanovnika Vatre po onome to izgleda ljudima,
a uistinu, je on od stanovnika Denneta. "

1 29

UBISTVO SUPRUGE
U danu, nakon to je suprug zavrio svoj omiljeni
sport koji neprestano trenira, a to je dizanje tegova,
doao je svojoj kui gdje ga je doekala njegova
supruga. Meutim, inilo se da njen dan nije bio
miran i ugodan. Izmeu njih je izbila svaa i pomutila
je raspoloenje njenog supruga. On se punio ljutnjom
koja se tako brzo poveavala i poveavala sve dok nije
dostigla stepene u kojima je izgubio prisebnost. To je
dostiglo taj stepen da je oamario svoju enu koja je
pala u nesvijest i rastala se sa ivotom, a on ije znao ta
radi i pokajao se onda kada kajanje ne koristi. Nazvao
je svoga roaka i obavijestio ga o svojoj nesrei, pa mu
je on rekao: "Zapali kuu pa e zloin izgorjeti sa njom
i ona e prah i pepeo biti." Tako je i uradio.
Roak je previdio stvari koje su se deavale i
istragu poslije svake nesree. Saznale su se pojedinosti
o zloinu. Saznala ih je porodica supruge kojima je
zadalo bol ono to je zadesilo njihovu kerku i zadao
im je bol njen zavretak spaljivanjem.
Nisu se smirili osim nakon izvrenja odmazde nad
njim. Nad njim je izvreno pogubljenje.
Od ovoga trenutka njihovo dijete je ivjelo samo
kod njegove blinje rodbine, bez oca i bez majke.
Porastao je, a mrzio je porodicu svoga oca. ak i kada
se oenio i dobio dijete nije ih posjeivao. I oni ga nisu
poznavali nakon onoga to se dogodilo.
S timulansi ove stvarne prie su poeli od trenutka
lj utnje, a zavrili udovoljenjima toj ljutnji zbog kojih
1 30

se njihov poinilac pokajao i iz kojih su proizali

krajnje loi rezultati poput ubistva majke, liavanja
djeteta roditelja, kidanja rodbinske veze i odbacivanja
porodice svoga oca. A sve to zbog ljutnje.

NJEN GOVOR
ena se moe naljutiti zbog jednoga ili drugoga
razloga, a moe se i uzrujati. A najvie to je uznemirava
jeste ljubomora i osjeanje zapostavljenosti. I moda
e u stanju ljutnje izgovoriti uznemirujue rijei ili e
moda rei bolan govor kao: Mrzim te, ne odnosim
te, ti si takav i takav ili uradit u tako i tako. C ak moe
traiti najopsaniju gorinu kao razvod braka i druge
teke rijei. Meutim, kada se smiri njena ljutnja a to moda biva poslije nekoliko trenutaka ona,
uistinu, protivrjei svemu to je rekla i negira sve to je
obznanila. ak, rijei "Mrzim te" moda nose u njenom
srcu rijei volim te, oaran sam tobom. Zbog toga je
obaveza supruga da ne prosuuje prema trenucima
ljutnje i rijeima kazanim u afektu. I ako erijat ne
kanjava ovjeka za njegov govor ili djelo u stanju
estoke ljutnje kako je onda sa ovjekom muslimanom
sa onim koga voli?! On mora nauiti iz morala svoga
erijata i uzvienosti njegovog programa.

131

NJENI USPJESI
Postoji vrsta ljudi koji ele da ena ostane
neznalica o dunjaluku ili bude daleko od ivota ili da
ima malo udjela u nauci, obrazovanj u i stvaralatvu
zbog razliitih shvatanja. l kada od nje vidi uspjeh,
ili napredak, ili upuenu joj pohvalu od ljudi ili
pridavanje vanosti, estoko se naljuti. On ne moe
to podnijeti i slomi joj krila, uniti njena nadanja i
postane kamen spoticanja pred njenom ambicijom i
uspjesima bez ikakvog prava na to.

UNiTIO JE SVOJ IVOT

Mladi pripovijeda svoju priu sa ljutnjom, pa
kae: "Mogao sam da radim mnoge i razliite stvari da
se moja volja nije blokirala i da moj razum nije prestao
razmiljati.
Ali ono to se desilo postalo je dio prolosti i
zavrena stvar. Teko je spoznati ono to nismo lino
iskusili od njegovog razumijevanja i prihvatanj a.
Ovako sam sebe naao u svojoj dvadeset i osmoj
godini ivota izmedu bolesti i lienosti. I do danas ne
mogu da prihvatim stvar, niti mogu da je promijenim.
Bolest ili nedostatak ili loe prilagoavanje. Dovoljna
je jedna od ove tri nesree da pretvori ivot ovjeka
u pakao.
Doktor me je obavijestio o nepostojanju lijevog
1 32

bubrega kod mene. Objasnio mi je da su to poznati

sluajevi u medicini. Neki ljudi imaju jedno pluno
krilo ili jedan bubreg, a ponekad tri, tako da nema
razloga za brigu po ovom pitanju. Meutim, ishodite
naizmjeninog bola je ostalo nepoznato. Godine 1988.
je postalo jasno postojanje sputenog i nateknutog
lijevog bubrega i da ga treba hitno izvaditi. I to se i
desilo. A ono to se desilo poslije toga jeste poveanje
osjeanja gnjeva, zatim rastue ljutnje. Mislim
da je nemogunost pronalaska zadovoljavajuih
i odgovarajuih rjeenja stvar koja me je dovela do
nerazmiljanja koje je sa svoje strane povealo osjeanja
ljutnje to je rezultiralo postepenim gubljenjem
prijatelja i dolazak do prikrivene izoliranosti.
Poslije bolesti poela je antipatija prema sebi
i strah je postao sredite moga ivota. Strah od
samoe i potrebe . i gubljenje povjerenja. Povealo
se moje udaljavanje od svih i poeo sam se ljutiti
zbog najneznatnijih razloga. Na drugoj godini na
univerzitetu pao sam iz veine predmeta. Nisam se
uopte uznemirio. Primijetio sam ljutnju na licu moga
oca i onih oko njega i oni su me ismijavali povienim
glasovima: "Tvoj sin je pao." Moja ljutnj a se pojaala
tako da sam poeo pohlepno puiti i opij ati se. Poeo
sam usmjeravati neprijateljstvo prema mome ocu i
svima. Otvorio se bunar ljutnje. Moj ivot se pogorao
i poremetio i postao sam kao ostaci starog mezara.
Sve to zbog ljutnje, izoliranosti, nezadovoljstva
stvarnou. Postao sam osoba lj uta na sve oko sebe. I
najbeznaajnije stvari su izazivale moje uzrujanje, pa
1 33

su me svi oko mene zamrzili, ak i najblia rodbina.

Ja sam sada u jednoj bolnici za neuroloke bolesti sa
nadom da ponovo povratim svoj ivot, nakon to mi
ga je ljutnja u cjelosti unitila."

ODUZELA MU JE IVOT
Jedna od nesrea i teta ljutnje jeste da ona
oduzima i ivot svome vlasniku. Ima ljudi koji kada ne
ostvare svoju ljutnju, ubije ih njihova ljutnja i umru, ili
se razbole ili onesvijeste, kao to se spominje o nekom
Arapinu da ga je neki ovjek izvrijeao. elio je da
uzvrati onome koji ga je izvrijeao pa mu je njegov
prijatelj svoju ruku stavio na njegova usta. Zatim je
podigao svoju ruku kada je mislio da se njegova lj utnja
stiala. Rekao mu je: "Ubio si me. Vratio si moj u
ljutnju u moju unutrinu." Umro je momentalno.
v

ZURBA
Jednoga dana je djeak od deset godina uao u
restoran i sjeo za sto. Konobarica je stavila au vode
ispred njega.
Djeak upita: "Koliko kota sladoled od kakaoa?"
Konobarica je odgovorila: "Pet dolara." Djeak je
izvadio svoju ruku iz depa i poeo brojati novac.
Pa je po drugi put upita: "Dobro. A koliko kota
sam sladoled bez kakaoa?"
U to vrijeme puno muterija je ekalo da se
1 34

oslobodi sto u restoranu kako bi sjeli. Konobaricu je

obuzela ljutnj a pa mu je osorno odgovorila: " etiri
dolara. "
Djeak je izbrojao svoj novac i rekao: "Uzet u
obini sladoled."
Konobarica mu je donijela porudbinu, stavila
raun na sto i otila.
Djeak je pojeo sladoled, platio raun i napustio
restoran. Kada se konobarica vratila do stola njene oi
su se napunile suzama tokom brisanja stola, budui da
je pored praznoga tanjira nala jedan dolar. Vidite li
da je djeak sebi uskratio sladoled sa kakaom kako bi
utedio jedan dolar kojim bi poastio konobaricu.
Tada je konobarica shvatila svoje kajanje zbog
onoga to je ispoljila od ljutnje i bijesa prema onome
ko je elio da je poasti.

ONAJ KOJI JE PAMETAN

Onaj koji je pametan suzbija svoju ljutnju svojom
blagou. Onaj koji ima zdrav razum i snanu odlunost
treba da doeka snagu ljutnje svojom blagou i suzbije
je i sueli se sa uzrocima svoje srdbe sa svojom
odlunou i odbije ih kako bi postigao nestajanja
zbunjenosti i bio usreen. dobrim ishodom. Jedan od
pisaca kae: "U tvom strpljivom podnoenju je mir
tvojih dijelova tijela." Uzrok lj utnje je napad onoga
to mrzi dua od nekoga ko je ispod nje. A uzrok tuge
je napad onoga to mrzi dua od nekoga ko je iznad
nje. Ljutnja se pokree iz unutranjosti tijela prema
1 35

njegovoj spoljanjosti. A tuga se pokree izvan tijela

prema njegovoj unutranjosti. Zbog toga tuga ubija,
a ljutnja ne, i to zbog ispoljavanja ljutnje i prikrivanja
tuge. Nesrea zbog ljutnje postaje napad i osveta zbog
njenog ispoljavanja, a nesrea zbog tuge je bolest i
bolovi zbog njene skrivenosti. Zbog toga tuga dovodi
do smrti svoga vlasnika, a ljutnja ne dovodi do nje, ve
moe dovesti do smrti nekoga drugoga mimo njega.
Ovo je razlika izmeu tuge i ljutnje.

DozvoLJENA LJUTNJA
Ljutnja zbog asti je dozvoljena ljutnja. Ona
je jedna od uroenih stvari na koju vjera podstie i
poziva njenom oivljavanju i uspostavlja erijatske
okvire ijim putem se kree u ispravnom pravcu.
Pravi ovjek koji posjeduje ono to mu je dodijeljeno
od razuma ne moe da gleda da neki skotovi atakuju
i udvaraj u se njegovoj porodici, a da se ne naljuti. I
idolopoklonstvo je, uz sve svoje negativnosti, dugo
godina pokretalo ratove u kojima su nestajali mladi
i stari i to zbog ene ija je ast okaljana i njihovog
uvanja asti. Doao je islam i uspostavio ljutnju zbog
asti i uinio je jednom od pet nunosti na ije uvanje
poziva.

1 36

OBAVEZNO!

Imam pravo da osjeam ljutnju u sluaju

uznemirivanja.
Imam pravo da osjeam ljutnju u sluaj u da
me neko napadne.
Imam pravo da osjeam ljutnju u sluaju
zlostavljanja.
Imam pravo da osjeam ljutnju u sluaju
zloupotrebe.
Imam pravo da osjeam ljutnju u sluaju
poigravanja sa mnom.
Imam pravo da osjeam ljutnj u u sluaju
prijevare.
Imam pravo da OSJecam lj utnju u sluaju
ignoniranja mojih potreba.
Imam pravo da osjeam ljutnju u sluaju kad
me neko ponizi.
Imam pravo da osjeam lj utnju u sluaj u
odbijanja.
Imam pravo da OSJeCam ljutnju u sluaju
prijetnje mome zdravlju, bogatsvu, srei i
miru.
Imam pravo da osjeam ljutnju u sluaj u
prijetnje mome ivotu.
Imam pravo da osjeam ljutnju u sluaju da
vidim prijetnju ili krenje prava drugih.
Imam pravo da osjeam ljutnju u sluaj u da
vidim oteenje ili unitavanje neega to
potujem.
1 37

Imam pravo da izraavam ljutnju sigurno i

odluno.
Imam pravo da izaberem neizraavenje moje
ljutnje i da snosim odgovornost ovoga.
Imam pravo da podstiem druge na izraavanje
njihove ljutnje sa sigurnou i odlunou.
Imam pravo da se branim od agresivne i
negativne ljutnje drugih ljudi.

1 38

ONI SE NISU LJUTILI

Uvejs elKarni je kada bi ga djeca gaala kamenjem

govorio: "O djeice moja! Ako je to nuno, onda me
gaajte malim kamenjem i nemojte okrvaviti moju
potkoljenicu te me sprijeiti od namaza."
Neko od njih je prolazio, pa je na njega baen
pepeo sa terase jedne kue. Njegovi prijatelji su poeli
komentarisati. Tada on ree: "Ko je zasluio vatru pa
se pomiri sa pepelom neophodno mu je da se ne ljuti.
"
Ibrahim ibni Edhem je izaao u neku pustinju.
U susret mu je poao vojnik i rekao: "Gdje je grad?"
Pa je pokazao na mezarje. Pa ga je udario po glavi i
raskoraio ga. Kada je obavijeten da je to Ibrahim
poeo je ljubiti njegovu ruku i nogu. Rekao je: "Zaista
kada me je udario po mojoj glavi molio sam Allaha da
mu dadne Dennet, jer sam znao da u biti nagraen za
to to me je udario, te nisam volio da moje sljedovanje
bude dobro, a njegovo zlo.

BLAGOST
Blagost je ambasador najljepeg morala i
najprimjereniji nain za lijeenje ljutnje.
Ona
nije neostvariva i nedostina, ve ima potrebu za
treniranjem kroz:

1 39

1-

Uenje blagosti od loih ljudi:

Reeno je da je Jahja ibni Zijad el-Harisij imao

loeg slugu. Reeno mu je: "Zato ga dri ? "Odgovorio
je: "Da od njega nauim blagost."
El-Gazali je rekao: "Neki ljudi su unajmljivali
onoga koji ih je javno grdio, stavljali u zadatak svojoj
dui strpljenje i savlaivali svoju lj utnju dok blagost
nije postala njegova praksa koja se navodila kao
pnmJer. "
.

2-

Druenje sa blagim ljudima:

El-Ahnef ibni Kajs, jedan od blagih Arapa, kae:

"esto smo ili kod Kajsa ibni Asima uei blagost od
njega, kao to smo esto ili kod uenjaka, uei od
njega nauku."
U ovoj el-Ahnefovoj izjavi je dokaz za to da je
blagost mogue stei, kao to se znanje stie. Zato
ta je slinije estom odlaenj u uenjaku radi sticanja
znanja od estog odlaenja blagom ovjeku radi
crpljenja iz obilja njegove blagosti.
3-

Prakticiranje postupaka blagih ljudi:

El-Gazali ucrtava znakove puta prema blagosti

tako da se dua privikne na svako blago djelo, pa
kae: "Ko eli da bude blag i skroman neka obavezno
prakticira postupke mudraca sve dok to ne postane
1 40

njegova narav. Nema drugoga lijeka za njega osim

toga " .
To preporuuje i Hatim etTijj:
Budi blag prema potinjenima i sauvaj njihovu ljubav,
A nee moi biti blag dok se blagim ne uini,
Poasti svoju duu, jer, uistinu, ako sebe potcijeni,
Nee joj vrijeme poaivaem nai.

Zbog toga je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,

rekao: "Zaista se znanje stie uenjem, a blagost
pokazivanjem blagim." Shodno tome, zaista onaj koji
nije bio blag po svojoj naravi, obavezan je da savladava
svoju srdbu prilikom njene uzrujanosti, dok mu se ne
dogodi vrlina blagosti.
4-

Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je uzor

u svojoj blagosti:

Zaista je poprimanje morala Poslanika, sallallahu

alejhi ve selleme, i upoznavanje sa njegovim
ivotopisom put u blagost. Pa evo, ovo je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, dok je iao, a na njemu
nedranski ogrta grubog poruba. Sustigao ga je
beduin, pa ga je estoko povukao za njegov ogrta.
Rub ogrtaa je ostavio traga na strani vrata Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, od estine povlaenja.
Zatim je beduin rekao: "O Muhammede, naredi da mi
daj u od Allahovog imetka koji se nalazi kod tebe !
141

"Pa se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,

okrenuo prema njemu i nasmijao, zatim naredio da
mu se dadne dar.
5-

Upotreba papira:

Neki ljudi su pisali na papir i stavljali ga u svoj

dep. Na njemu je pisalo: "Budi blag. Ne ljuti se "ili
"uvaj se ljutnje "ili "Blagost je poglavar morala
"ili "Gospodaru moj, molim te da mi dadne blagost
". Zatim je vadio papir s vremena na vrijeme da ga
proita kako bi uvrstio sadraj u svojoj dui, i ne bi li
se povinovao ljutnji i navikavao se na blagost.

BLAGI LJUDI
Gandi u svojim memoarima kae: "U svome
ivotu sam se borio za dvije stvari: naputanje ljutnje
i naputanje konzumiranja mesa"- jer njegova vjera
budizam zabranjuje konzumiranje mesa, jer je sa
mesom strast, i to je ono to je potvreno razumom
- Kae: "Pripremao sam moje memoare sa mojim
kolegama, pa sam jeo meso - i smatrao je to zloinom
- te sam pogrijeio. A poinio sam loih djela poslije
toga. "to se tie ljutnje, kae: "Lijeio sam svoju
duu od nje i podnosio " , i zbog toga je postao jednim
od znamenja za naputanje ljutnje i postao legenda
- bez obzira na nae razilaenje sa njim u vjeri i
vjerovanju. Zbog ovoga je on, uistinu, doekao svo
1 42

nasilje Britanije i aroganciju Engleza sa osmjehom i

graanskom neposlunou. Kae Indijcima: "Nemojte
psovati, nemojte vrijeati, nemojte ranj avati, nemojte
nositi kamenje, nemojte nositi noeve. Sa osmjehom
i graanskom neposlunosti emo pobijediti. To je
trajk. "Kae: "Povucite se sa trga. "I ovo rjeenje je
ono to je potpuno slomilo Britanij u.
Govori se: Zaista je lbni Kudama - autor djela "El
Mugni "ubio svoga suparnika sa osmjehom. Diskutirali
su sa njim. Meu njima ima onih koji govore i
vrijeaju, a ima i onih koji raspravljaju i pretjeraju u
raspravljanju i diskutiranju, dok se on osmjehivao. Pa
bi se njegov suparnik povukao, a bio je ubijen.
Muin ibni Zaide je bio jedan od najblaih ljudi koji
nije srdio nikoga, niti je iko njega srdio. Poslali su mu
nekoga pjesnika da ga rasrdi. Pa je rekao: "Ja u vam
ga rasrditi, pa makar mu srce bilo od kamena. "Kladili
su se sa njim u stotinu deva koje e uzeti ako ga rasrdi.
A ako ga ne rasrdi platit e njihovu vrijednost. On je
onaj o ijoj su blagosti poslije njegove smrti napisane
najznaajnije elegije koje su rasplakale ak i djecu. El
Husejn ibni Mutajr el-Esedi o njemu kae:
Svratite kod Muina i recite njegovom mezaru:
Nakvasili su te jutarnji oblaci komad po komad,
O mezaru Muinov, ti si proa raka
Na zemlji iskopana za dobrostivost povaljenu.
O mezaru Muinov, kako si zakopao njegovu

1 43

t.Jelikodunost,
A kopno i more su od njega bili ispunjeni.
Da, primio si u sebe velikodunost, a ona je bila mrtva,
A da je bila iva bio bi pretijesan tako da bi se rascijepio.
ovjek koji ivi sa svojim dobrim djelom nakon svoje
smrti,
Kao to je nakon bujice njen tok jako vidljiv,

I poto je otiao Muin, otila je velikodunost i prestala,

I postao najbolji dio pohvalnih postupaka unakaen.

Navodi se da je pjesnik koji se obavezao da e

razljutiti Muina otiao do kamile, zaklao je, odrao
i obukao kou kao odjeu i napravio da meso bude
izvana a dlaka iznutra. Muhe su padale po njemu.
Ustao je i na noge obukao papue od kamilje koe
i napravio je da meso bude izvana, a dlaka prema
nogama. Sjeo je pred Muina u ovom obliku i pruio
svoje noge u njegovo lice i rekao:
Ja, tako mi Allaha, ne nazivam selam
Muinu kojeg nazivaju princem.

Pa mu Muin ree: "Selam je Allahov. Ako ga

nazove, odvratit emo ti, a ako ga ne nazove neemo
te koriti. Neemo te koriti zbog toga. Ti si slobodan
i radi ta hoe. "
1 44

Pjesnik ree:
I neu doi u zemlju u kojoj se ti nalazi,

I ako posjeduje am sa klisurama

Muin mu ree: "Zemlje su Allahove. Ako doe

dobro doao, ako otputuje neka ti je Allah na pomoi."
Znai Allah te poivio u oba sluaj a.
Pjesnik ree:
Otputovat u iz tuojih zemalja hiljadu mjeseci,
Najsrenije putovanje u najvie pustinje. "

Ree mu: "Opskrbljen mirom." Znai: Ne elimo

ti nita drugo osim dobra.
Pjesnik ree:
Sjeam se kada je tvoja koulja bila ovja koa,

I kada su tvoje papue bile od kamilje koe.

Ree mu: "To znam i ne poriem ga."

Pjesnik ree:
Zalazio si u svaku platformu i pijacu,

A nisi imao roba niti pomonika.

1 45

Ree mu: "Nisam to zaboravio brate Arape."

Pjesnik ree:
I tvog spavanja bez ogrtaa zimi,
I stalnog jedenja jemenog hljeba.

Ree: "Hvala Allahu u svakom sluaju."

Pjesnik ree:
U tvojoj je desnici bio vrst tap,
Kojim si tjerao pse od reanja.

Ree: "Svakako ti je poznata informacija o njemu,

budui da je kao Musaov tap."
Pjesnik ree:
Neka je slavljen Onaj koji ci je vlast dao,
I nauio te sjedenju na krevetu.

Ree mu: "Allahovom milou, a ne tvojom

milou."
Pjesnik ree:
Pa pouri, o sine manjkave, sa novcem,
]er sam se ja zaista odluio na put.

Pa je naredio da mu se dadne hiljadu zlatnika.

Pjesnik ree:
Malo je ono to si naredio, jer, uistinu ja

1 46

Oekujem od tebe puno vie.

Pa je naredio da mu se dadne druga hiljada.

Pjesnik ree:
Treinu, budui da si stekao vlast nasljedstvom,
Bez razuma i ugleda je opasno. "

Pa je naredio da mu se dadne tri stotine

zlatnika.
Pjesnik kae:
Nisi odgojem stekao visoke poloaje,
Niti moralom, niti sjajnim miljenjem.

Pa je naredio da mu se dadne etiri stotine

zlatnika.
Pjesnik ree:
Od tebe je, uistinu, velikodunost i dobroinstvo,
Dareljivost tvojih ruku je kao obilno more.

Pa je naredio da mu se dadne pet stotina

zlatnika. I nije prestajao od njega traiti vie, dok nije
naravnio hiljadu zlatnika i uzeo h. Otiao je udei
se blagosti Muina i tome to mu se nije osvetio. Zatim
je u sebi rekao: " ovjek poput ovoga ne treba da se
ismijava, ve da se hvali." Okupao se i obukao svoju
odjeu, pa se vratio kod njega, nazvao mu selam i
pohvalio ga. I opravdao mu se time da ono to ga je
147

potaknulo na njegovo ismijavanje jeste stotinu kamila

koje su zaloene u naknadu za to da ga rasrdi. Pa je
Muin naredio da mu se dadne stotinu kamila koje e
dati kao naknadu za zalog i stotinu drugih kamila za
njega. Uzeo ih je i otiao. Time i njemu slinim on je
predvodnik i najblai ovjek Arapa.
El,Ahnef ibni Kajs je, takoer, bio predvodnik i
najblai ovjek Arapa.
Upitan je: "Odakle si nauio blagost?"
Rekao je: "Od Kajsa ibni Asima el,Minkarija.
"A Kajs ibni Asim je bio voa el,Vebera. Delegiran
je Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, a bio je
protrvenog nepca i zdepaste glave i nosio je tap.
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ga je pozdravio,
jer je on bio uven i poznat. Od onoga to se spominje
jeste da mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
oporuio i rekao: "O Kajse, zaista sa snagom dolazi
slabost, sa au ponienje, i sa bogatstvom siromatvo.
O Kajse, zaista je sa tobom pratilac, a to su djela.
Zakopat e se sa tobom kada umre i ti sa njima."
Nakon to je rekao: "Nauio sam blagost od
Kaj sa ibni Asima." Reeno mu je: "A kako to, o Ebu
Bahre ?"
Ree: "Sjedeli smo sa njim, a on se umotao
svojom odjeom i obraao nam se u svojoj sali za
sjednice. Uao je njegov sin i rekao: 'Sin moga amide
je ubio moga brata.' Doveli su mu sina njegovog brata
vezanog i sputanog. Rekao je: 'Preplaiti ste mladia.'
Zatim mu se pribliio i rekao: 'O sinko moj , umanjio
si svoj broj , oslabio svoj temelj , oduzeo si svoju snagu,
1 48

izazvao si zluradost kod tvog neprijatelja, nanio si

zlo svome narodu. Pustite ga da ide i ponesite majci
ubijenog krvarim za njega.' Kae: "Otiao je ubica, a
da Kajs nije ustao, niti mu se lice promijenilo, niti ga
je prekinuo u govoru."
O njemu pjesnik kae:
Neka je na tebe Allahov mir; Kajs ibni As ime,
I Njegova milost onoliko koliko hoe da se smiluje.
Pozdrav od onoga koga si obukao od svoje blagodati,
Kada je posjetio tvoje zemlje iz daleka i spaen bio.

I nije Kajsova smrt bila smrt jednoga,

Ve su se bedemi naroda razvalili.

Kae: "Kada umre sva slava e se tvojom

smru sruiti."
Reeno je o el,Ahnefu: "Zaista je on vrijedan,
pa bi njegovo lice pocrvenjelo, poutjelo i pobijeljelo
i nije govorio ni rije. Reeno mu je: 'Kako si vladao
Arapima?' Rekao je: 'Tako mi Allaha, bio bih estoko
izvrijean pa bih suzbijao bijes kao da je otrov. I,
uistinu, sam naao da je put blagosti poniznost. To mi
je omoguilo da steknem vjenu slavu."
El,Ahnef ibni Kajs kae: "Ko eli slavu bez
plemena i pobjedu bez vojske obaveza mu je da bude
blag i napusti ljutnju."
Od onoga to se prenosi o el,Ahnefu ibni
Kajsu jeste da ljudi nisu mogli da ga naljute. Pa su
1 49

doveli bezumnika i dali mu hilj adu srebrenjaka da ga

naljuti. Rekli su: "Kada sjednemo, udari ga po licu."
Pa je sjeo pored elAhnefa. Kada god bi elAhnef
progovorio bezumnik bi mu rekao: "Pogrijeio si."
Zatim je govorio, pa je rekao: "Slagao si." Zatim je
govorio, pa je ustao prema elAhnefu i oamario ga.
ElAhnef se nasmijeio i rekao mu: "Koliko su
ti dali?"
Ree: "Hiljadu srebrenjaka. "
Pa mu elAhnef ree: "Zaista oni ne misle na mene
u tome, ve misle na Darijeta ibni Kudamu" - a ovaj
Darije je bio ljut ovjek i vrlo moan - pa mu otii i
oamari ga dat u ti na hiljadu jo hiljadu. "Pa je ovaj
glupi bezumnik otiao kod Darije i oamario ga, na
to mu je ovaj odsjekao ruku.
Zbog toga je reeno: "Kada bezumnik pria i
poe mnogo vrijeati ostavi ga, moda e noi proi i
prekoriti ga, pa e mu doi dani i srest e ga onaj koji
je bezumniji od njega.
Jedan od njih je priao da je jedan ovjek
bio starjeina svoga plemena i bio je uzor u blagosti i
naputanju lj utnje: Kae: Sastali smo se na savjetovanju
nakon dume namaza. Ovaj ovjek je imao nekoliko
sinova. Ali su oni bili na putu. I pored onoga to je
bilo kod ovoga ovjeka od plemenitosti i blagosti, ustao
je bezumni i zloesti ovjek iz plemena i udario ga po
licu. Poli smo prema njemu. On tada ree: "Tako
mi Allaha, nemoj da mu niko od vas uini bilo ta
loe. Oprostili smo mu, Allah mu oprostio. Dospjet
e u zlo zbog svoga postupka. Zatim smo se vratili kui
1 50

alosni. N akon izvjesnog vremenskog perioda sili smo

na gradsku pijacu. Kae: "Tako mi Allaha, mimo kojeg
nema drugoga boanstva, ovaj bezumni ovjek se,
uistinu, prepirao sa ovjekom iz pustinje koji je drao
svrdlo i udario ga njime po njegovom nosu, pa je krv
poela tei po njegovom licu. Ovo je zbog dove toga
dobroga ovjeka. "
Probaj da se nasmijei dok te glupak kukavica
vrijea. Kada god se nasmijei daje mu bode. I
moda e i umrijeti, a ti ne bude povrijeen, jer se
ti smijei. A ako reaguje odvraajui mu, uistinu
e zadovoljiti njegovu uobraenost i zasititi neznanje
koje je u njegovoj dui, jer e ti on dati opekotine i
uzvratit e ti nepravdom, koju samo Allah zna, a ti
nema potrebe za tim.

ODLIKA BLAGOSTI
Znaj da je blagost bolja od savladavanja srdbe,
jer savladavanje srdbe predstavlja pokazivanje blagim
ili usiljena blagost. I nema potrebu za savladavanjem
srdbe niko drugi osim onoga ija se srdba rasplamsa i
ima potrebu za estokom borbom. Ali kada se navikne
na to izvjestan period, to postaje usvojena navika te
se srdba ne rasplamsava. A ako se rasplamsa nee
biti u njenom savladavanju potekoa i to je priroena
blagost i dokaz potpunosti i gospodarenja razuma
i poraenosti snage ljutnje i njenoj potinjenosti
razumu. Ali, njegovo otpoinjanje blagosti i usiljeno
151

savladavanje srdbe: UlStmu sticanje blagosti sa

pokazivanjem blagim najprije i usiljavanjem blagosti
je kao kao to je nain sticanja znanj a uenje. Ebu
Hurejre je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve selleme, je rekao: 'Trazite znanje i sa znanjem traite
smirenost i blagost. Budite blagi prema onima koje
pouavate i onima od kojih uite. I nemoj te biti od
nemilosrdnih uenjaka pa da vae neznanje nadvlada
vau blagost.'" Ovim je ukazao na to da oholost i
drskost rasplamsavaju ljutnju i sprjeavaju blagost i
njenost.
Kod nekog mudraca je uao njegov prijatelj , pa ga
je posluio hranom. Izala je ena mudraca - a bila je
loeg morala - podigla trpezu i poela grditi mudraca.
Prijatelj je izaao ljut.
Mudrac je izaao za njim i rekao mu: "Sjeti se
onoga dana kada smo jeli u tvojoj kui, te je pala
kokoka na trpezu i upropastila ono to je na njoj, te
se niko od nas nije naljutio."
ovjek ree: "Da. "
Mudrac mu odgovori: "Raunaj da je ova kao ta
kokoka." Smirila se i otila njegova ljutnja. Rekao je:
"Istinu je rekao mudrac. Blagost je lijek za svaki bol.
"
Zaista je jedan od kraljeva naredio da mu
pripreme hranu i doveo ljude od svoje aristokracije. I
kada je postavljena trpeza sa hranom, dolazio je sluga
sa tanjirom u kojem je bilo jelo na svom dlanu. Kada
se pribliio kralj u, uhvatio ga je strah, pa je sa ivice
tanjira palo neto malo na rub kraljeve odjee, pa je
1 52

naredio da se pogubi.
Kada je sluga vidio da je kralj odluan da ga
pogubi uzeo je tanjir i prosuo sve to je bilo u njemu
na kraljevu glavu.
Kralj mu ree: "Teko tebi. ta je ovo?"
Sluga ree: "O kralju, ovo sam, uistinu, napravio
iz poude prema tvom ugledu i iz revnosti prema tebi,
da ljudi, kada uj u za moj grijeh zbog kojeg si me ubio,
ne kau: Ubio ga je zbog beznaajnog grijeha koji
mu nije natetio. A sluga je pogrijeio prema njemu
nenamjerno. Pa te okrive za nepravdu i tiraniju. Pa
sam poinio ovaj veliki grijeh da ima opravdanje za
moje ubistvo i od sebe udalji prijekor.
Kralj je dugo utio. Zatim je podigao svoj u glavu
prema njemu i rekao: "O ti to si runo postupio, o ti
koji si se lijepo opravdao, oprostili smo ti tvoj runi
postupak i veliki grijeh zbog tvog lijepog opravdanja.
Idi, slobodan si, radi zadovoljstva Uzvienog Allaha."

POHVALA BLAGOSTI
Prenosi Muhammed ibni Haris el-Hilali
da je
Dibril siao Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme,
i rekao: "O Muhammede, zaista sam ti ja doao sa
lijepim moralom na dunjaluku i Ahiretu: Ti sa svakim

- lijepo! I trai da se ine dobra djela, a neznalica se kloni!

(Kur' an, sura El-E' araf, ajet 199) . Sufjan ibni Ujejne
prenosi daje Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kada
je objavljen ovaj ajet, rekao: "O Dibrile, ta je ovo?"
1 53

Dibril ree: "Ne znam dok ne pitam Onoga koji sve

zna." Zatim se Dibril vratio i rekao: "O Muhammede !
Zaista ti tvoj Gospodar nareuje da obilazi onoga ko
tebe nee, da daje onome ko tebi ne daje i da oprosti
onome ko ti nasilje ini."
Prenosi Hiam od el-Hasana da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Zar jedan od vas
nije u stanju da bude kao Ebu Damdam ? Kada bi izaao
iz svoje kue rekao bi: "Gospodaru moj , ja sam uistinu,
svoj u ast dao kao milostinju Tvojim robovima."
Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, da je rekao: "Zaista Allah voli blagog i ilog
ovjeka, a mrzi nemoralnog i bestidnog ovjeka."
I kae, sallallahu alejhi ve selleme,: "Ko bude blag,
bude i ugledan, a ko nastoji shvatiti povea mu
se shvatanje." Neki pisci su rekli: "Ko zasadi drvo
blagosti, ubere plod mira." A neki retoriari su rekli:
"Nita nee zatititi asti kao opratanje i izbjegavanje
konflikta." Neki pjesnik je rekao:
Volim lijep moral koliko mogu
A mrzim da posramim i da me posrame.
I zbog blagosti opratam onome koji vrijea ljude,
A najgori je onaj ovjek koji se obrui na onoga koji
vrijea.

Onaj ko potuje ljude potujte ga,

A onaj koji potcjenjuje ljude nee potovan biti.

1 54

Blagost je najplemenitija moralna karakteristika i

najpriliniji onima koji pameti imaj u, zbog onoga to
je u njemu od sigurnosti asti, mira tijela i pribavljanja
hvale. Ali ibni Ebu Talih, Allah mu lice osvijetlio,
kae: "Prva naknada blagom ovjeku za njegovu
blagost jeste da su ljudi njegovi pomonici." A granica
blagosti: Suzdravanje due od uzburkanosti lj utnje.

MUAVIJINA BLAGOST
Abdullah ibni ez-Zubejr, radijallahu anhu, je imao
njivu u Medini, blizu njive koju je posjedovao Muavija
ibni Ebu Sufjan, radijallahu anhu. Jednoga dana s u
radnici n a Muavijinoj njivi uli u lbni ez-Zubejrovu
njivu. Pa se lbni ez-Zubejr naljutio i napisao pismo
Muaviji u Damask, a meu njima je postojalo estoko
neprijateljstvo: "Od Abdullaha ibni ez-Zubejra
Muaviji ibni Hind koja je jela jetre. A zatim; zaista
su tvoji radnici uli u moj u njivu, pa im naredi da iz
nje izau, ili e, tako mi Onoga mimo koga drugog
boanstva nema, sigurno sa mnom imati posla."
Pismo je stiglo Muaviji, koji je bio jedan od
najblaih ljudi, pa ga je proitao.
Zatim je rekao svome sinu Jezid u: " ta misli o
ovome to mi je Ibni ez-Zubejr poslao prijetei mi?"
Njegov sin Jezid mu ree: "Mislim da mu
poalje vojsku iji e poetak biti kod njega a kraj
kod tebe da ti donese njegovu glavu."
M uavija ree: "Naprotiv, bolja od toga je
1 55

milostinja i blia je samilosti."

Napisao je pismo Abdullahu ibni ez,zubejru u
kome kae: "Od Muavije ibni Ebu Sufjana, Abdullahu
ibn ez,zubejru, sinu Esme, vlasnice dva pojasa. A
zatim: Tako mi Allaha da je dunjaluk izmeu mene
i tebe, dao bih ti ga, i da je moja njiva od Medine do
Damaska predao bih ti je. Pa kada ti doe ovo pismo
uzmi moj u njivu uz svoju i moje radnike uz svoje. Ona
je tvoja. Zaista je irina Allahovog Qenneta koliko su
nebesa i Zemlja."
Kada je lbni ez,Zubejr proitao pismo zaplakao
je toliko da ga je pokvasio suzama. Otputovao je do
Muavije u Damask i poljubio mu glavu i rekao mu:
"Allah te bez blagosti nije ostavio kada te je od Kureja
doveo na ovo mjesto! "

GANDIJEVA BLAGOST
Gandi je poeo trati da stigne voz koji se poeo
kretati i kada se penjao na voz, pala mu je jedna cipela,
pa se nije naljutio. Naprotiv, pourio je da skine drugu
cipelu i bacio je pored prve, pored eljeznike Qruge.
Njegovi prijatelji su se zaudili i upitali su ga: "Sta te
je ponukalo na to to si uradio? Zato si bacio drugu
cipelu ? ! " Gandi je sasvim mudro rekao: " elio sam
da siromah koji nae cipele nae obadvije te se moe
okoristiti njima, budui da ako nae jednu cipelu nee
. mu biti od koristi, niti u se ja okoristiti od cipele koja je
kod njega." Kako je samo brza Gandijeva pronicavost
i kako se savladao u stanju ljutnje!
1 56

Postoje mnoga pravila koja se zasnivaj u na ovoj

pripovijesti:
Ne ljutiti se zbog beznaajne stvari koj a se moe
nadoknaditi poput gubljenja cipela. Meutim, ima
onih koji uzbune dunjaluk lj utnjom.
Ne ljutiti se zbog onoga to te je mimoilo ili ti
se izgubilo. Sto je bilo, bilo je i kajanje za onim to je
prolo nee koristiti.
Donoenje odluka u ivotu na temelju principa,
a ne na bazi strasti i raspoloenja - Postupak mnogih
liudi u slinoj situaciji jeste ljutnja i uznemirenost.
Cak, neki moda pokuaju zaustaviti voz i zadravati
ljude zbog cipela.
Pretvaranje iskuenja u dobroinstva - ako
smatramo da je gubljenje Gandijevih cipela iskuenje
za njega. On ga je pretvorio u dobroinstvo nekome
drugome mimo njega. Pa pogledaj , promisli i primjeni
to pravilo u svome ivotu.
Brzina pronicavosti - Ona je svojstvo koje nalazi
kod onih koji uobiavaju donoenje odluka u ivotu
na razuman nain i uz promiljanje.

NAGRADA
Ebu Zerr, radijallahu anhu, je svome slugi rekao:
"Zato si poslao oycu da nahrani Perzijance?"
Sluga ree: "Zelio si da te naljutim."
Tada Ebu Zerr ree: "Spojit u nagradu sa ljutnjom.
Ti si slobodan, radi zadovoljstva Uzvienog Allaha. "
1 57

ONI SU OPROSTILI

Kada j e Ujejne ibni Hisn doao kod sinovca el

Hurra ibni Kajsa, koji je bio jedan od ljudi koje je
Omer, radijallahu anhu, pribliio sebi budui da su
u ai Kur' ana bili uesnici Omerovog vijea i njegovih
savjetovanja, svejedno bili stari ili mladi, rekao mu jr:
"O sine moga brata, ti ima mjesto kod ovoga vladara
pa zatrai da me primi." Zatraio je prijem, pa mu je
Omer dopustio. Kada je uao, rekao je: "Hajde, o Ibn
el-Hattabe. Tako mi Allaha, ne daje nam obilje i ne
vlada nad nama pravedno." Omer se naljutio dotle
da je htio da ga kazni. El-Hurr mu ree: "O vladaru
pravovjernih! Zaista je Slavljeni i Uzvieni Allah
svome Poslanih1, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:

Ti sa svakim - lijepo! I trai da se ine dobra djela, a

neznalica se kloni! (Kur' an, sura El-E' araf, ajet 199).

Zaista je ovaj od neznalica." Tako mi Allaha Omer

nije prekoraio kada bi mu bile prouene Allahove
rijei, zastajao je kod Knjige Uzvienog Allaha.
Pripovijeda se o el-Me ' munu - kome je saglasno
priznavano znanje i poznat je na horizontima po
svom pratanju i blagosti - da je, kada se njegov
amida Ibrahim ibn el- Mehdi pobunio protiv njega
i Abbasije mu dali prisegu za hilafet u Bagdadu i
otkazali poslunost el-Me ' munu. Me' mun je tada
bio u Horasanu. I kada mu je stigla vijest poao je za
Irak. Kada je stigao u Bagdad, Ibrahim ibn cl- Mehdi
je nestao i Abbasije i drugi mimo njih su se vratili
u pokornost Me ' munu. A Me' m un nije prestajao
1 58

traiti Ibrahima sve dok ga nije uhvatio sa zarom meu

enama. Uhapen je, a zatim doveden da bi stao pred
Me ' mtma. Rekao je: "Neka je Allahov spas na tebe, o
vladaru pravovjernih, i Njegova milost i blagoslov."
Me ' mu n ree: "Allah ti ne dao spas i kuu ti ne
pribliio. Zaveo te je ejtan tako da si samoga sebe
uvjerio u ono pred ime prestaju iluzije."
Ibrahim ree: "Polahko, o vladaru pravovjernih.
Vlasnik osvete odluuje o odmazdi, a oprost je blii
bogobojaznosti. A ti ima poast rodbinske veze sa
Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme
i pravednu politiku. A Allah te je uinio iznad sva,
kog grijenika, kao to je uinio svakog grijenika is,
pod tebe. Pa ako kazni, ima pravo, a ako oprosti sa
tvojim dobroinstvom. A za dobroinstvo si ti najdos,
tojniji, o vladaru pravovjernih." Zatim je izrekao ove
stihove:
Moj grijeh prema tebi je veliki,
A ti si od njega vei.
Pa uzmi svoje pravo ili ne,
Pa oprosti svojim oprostom njemu.

Ako nisam bio u svom djelu

Od plemenitih, pa ti to budi.
Kada je Me ' mun uo njegove rijei i poeziju
pojavile su se suze u njegovim oima i rekao je: "O
Ibrahime, kajanja je pokajanje, a oprost Uzvienog
1 59

Allaha je vei od onoga to ti eli i obilniji od onoga

emu se ti nada. Omilio si mi oprost tako da sam se
pobojao da neu biti nagraen za njega. Ja te danas
neu koriti. Zatim je naredio da mu se skinu okovi
i uvede se u kupatilo i ukloni njegova nesreenost i
nagradio ga i vratio mu cijeli njegov imetak. Pa je o
njemu obraajui se rekao:
Vratio si mi imetak i nisi krtario u njemu prema meni,
A prije nego si mi vratio moj imetak potedio si mi ivot.
Pa ako bi ti poricao ono to si mi od valikodunosti
pruio,
Zaista bih ja bio podesniji za prijekor nego ti za
valikodunos t.

Abd el,Melik ibni Mervan je napisao Haddadu

nareuj ui mu da mu poalje glavu Ubada ibni Eslema
el, Bekrij a. Pa mu Ubad ree: "O vladaru, zaklinjem te
Allahom da me ne ubije. Tako mi Allaha, uistinu ja
izdravam dvadeset i etiri ene koje nemaju nikoga
ko zarauje za njih osim mene." Saalio se na njih i
naredio je da se dovedu. Kad ono jedna od njih kao
mlad mjesec.
Haddad joj ree: "ta s( mu ti ? "
Ree: "Ja sam mu kerka. Sluaj Haddadu od
mene ta u ti rei." Zatim je rekla:
O Haddadu, ili e uiniti dobro ostavljajui ga
Nama, ili e nas sve zajedno ubiti.

1 60

O Haddadu, nemoj mu nanijeti bol ako ga ubije,

Osam i deset i dvije i etiri.
O Haddadu, ne ostavljaj mu njegove keri
I njegove tetke da ga ale cijelo vrijeme.

Haddad je zaplakao, saalio se na njega i

zamolio vladara pravovjernih Abd el-Melika da mu
pokloni ivot, pa je naredio da mu se pokloni.
Obaveza je ovjeka, usprkos njegovoj ljutnji, da se
ugleda na ovaj lijepi moral i izvanredna djela i slijedi
sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. Bio
je najblai i najtolerantniji ovjek usprkos njegovoj
ljutnji.

BLAGOST
Kada se naljuti na svoje dijete i eli da ga izgrdi
ili da mu naredi neto, nalazi da se ono protivi ili ga
nalazi da dolazi nepokorno i ne volei te. Ali probaj
sa njim ljubav. I probaj sa njim njenost i blagost da
vidi kako usauje u njegovom srcu ljubav prema sebi
i da ti ispunjava sve to eli i izvrit e ti ono to trai.
I zbog ovoga je, uistinu, blagost jedan od znakova
naputanja lj utnje. Tako Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, kae: "Blagost se ne nae u bilo emu a da
ga ne uljepa, niti se odstrani iz bilo ega a da ga ne
unakazi." A o tome arapi kau: "Zaista blagost izvlai
161

zmiju iz njene rupe. Blagost ti vodi kamilu. Dijete

vodi kamilu sa blagou. Meutim, ako udari kamilu
ili pokua da je vodi na silu promijenit e se njena
narav i pretvorit e se u bijesnog mujaka.
Neophodno nam je da znamo da je svaki dobar
utjecaj od naputanja ljutnje, a od njenih zahtjeva su
njenost, mirnoa, blagost, irina uma, osmjeh, radost,
bliskost sa ljudima i skromnost. Sve je to od zahtjeva
naputanja ljutnje i njenih utjecaja.

1 62

HVALA IM

Ehu Bekr es-Siddik:

Ebu Bekr es-Siddik, radijallahu anhu, je uo o
izlasku Musejleme el-Kezzaba, pa se ljutit popeo na
minber i rekao: "Tako mi Allaha odstranit emo
ej tansko doaptavanje iz glava Benu Hanife sa
Allahovom isukanom sabljom Halidom ibn el
Velidom. " Naljutio se, takoer, na one koji su odbili
davanje zekata nakon preseljenja Poslanika, sallallahu
alejhi ve selleme, i izrekao svoje poznate rijei: "Tako
mi Allaha, da mi odbij u dati konop za vezanje koji
su davali Allahovom Poslaniku borio bih se protiv
njih zbog toga." Pa je porazio odmjetnike sa odredima
boraca na Allahovom putu i borio se u ime Allaha dok
mu nije dola smrt.

Omer ibnei-Hattab:
Omer ibn el-Hattab, radij allahu anhu, se
naljutio na Muhammeda ibni Amra ibn el-Asa kada
je oamario Kopta u Egiptu, nakon to mu je rekao:

"Zar da me pretekne, a ja sam sin uglednika?" Pa ga

je pozvao i sa njim je bio njegov otac Amr ibn elAs
i kaznio ga nakon to je rekao svoje poznate rijei:
"Kada ste ljude uinili robovima a njihove majke su ih
slobodnim rodile? ! "

EI-Mu'tasim:
Abasijski halifa elMu' tasim se nalj utio iz
ljubomore zbog kaljanja asti ene muslimanke koja
je rekla: ''Ah Mu' tasime." Pa je zatitio time to je
opremio ogromnu vojsku kojom je osvojio grad
Amuriju. Njegov in je pohvalio pjesnik Ebu Temmam
u svojoj vjenoj kasidi:
Sablja je iskrenija sa vijestima od knjiga

U njenoj otrini je granica izmeu truda i zabave.

Tako o odazivanju na poziv ene u pomo kae:
Odazvao si se azopetrijskom pozivu kome si salio
au sfere i tuu arapskih bisernih zrna.

1 64

Bejbers:
Ez,zahir Bejbers se estoko naljutio zbog otmice
slukinje muslimanke, pa je pokrenuo vojsku kojom
je vratio slukinju i ubio agresivnog nasilnika koji je
oteo.

Erdoan:
Redep Tajib Erdoan, premijer Turske, je ljutito
planuo u Davosu i prekinuo sastanak onda kada su
ljudi aplaudirali na ubijanje stanovnika Gaze. Time je
zadobio ljubav svoga naroda, pohvalu ljudi i poast
vremena.

Jusuf ibni Tafin:

Kralj Portugala Edvunje je poslao pismo u kome
prijeti i zgraava se vladaru muslimana Jusufu ibni
Tafinu. Pa se Jusuf ibni Tafin naljutio i ustao, zatim
je na poleini roga pisma napisao: "Odgovor je ono
to e vidjeti, ne ono to e uti."
Nema pisama osim sablje merefijke i koplja
Nici izaslanika osim ogromne i silne vojske.

1 65

Zatim je opremio vojsku kojom je osvojio panij u

i porazio kranskog kralja.

Abd el-Mu'min ibni Ali:

Kranski kralj je poslao pismo voi Muvehhuna
(dijastija u Andaluziji) Abd el, Mu' minu ibni Aliju
u kome mu prijeti. Pa mu Abd el,Mu ' min napisa:
"Presuda izmeu mene i tebe je sablja." Pjesnik je,
hvalei ga, rekao:
Nije potreslo njegove dvije simpatije izmeu ege i
maeva,
Kao halifa Abd el,Mu ' min ibni Ali.

Hasan el-Benna:
Ambasador Britanije u Kairu je otiao kod
Hasana el,Benne i dao mu ek sa ogromnim iznosom
da ga pridobije na stranu Engleza. Hasan el,Benna
se nalj utio i napisao na poleini eka: I kad on pred

Sulejmana izie, ovaj mu ree: 'Zar da blagom mene

pridobijete ? Ono to je Allah meni dao bolje je od onoga
to je dao vama. Vi se onome to vam se daruje radujete ! '

(Kur' an, sura En,Neml, ajet 36) .

1 66

Predsjednik Venecuele:
Predsjednik Venecuele se naljutio zbog postupaka
Izraela i njegovog javnog razmetanja, pa je protjerao
njihovog ambasadora. Ovo je pozitivna ljutnja i
plemenit ljudski stav koji mu se spominje i zahvaljuje
mu se na njemu, jer je stao uz istinu naspram
neistine.

Ministar vanjskih poslova

Francuske:
Kolin Pauel, ministar vanjskih poslova Amerike
je u Savjetu bezbijednosti zaprijetio okupacijom Iraka.
I zbog toga to je Francuska bila protiv te okupacije,
njen minister vanjskih poslova Dominik de Vilpen,
inae pjesnik i knjievnik, je, uistinu, uzvratio ministru
vanjskih poslova Amerike rijeima: "Ako ste vi miii
svijeta, mi smo njegova savjest."

1 67

PRIPREMI SE, I

NE LJUTI

SE

Pripremi se za ro da e tvoj prijatelj doi u

dogovoreno vrijeme. Pa ako zakasni nai mu
opravdanje i ne Ljuti se.
Pripremi se za to da e tvoj suprug stii da kao
i obino jede sa vama. Pa ako zakasni znaj da
te voli i objasnit e ti razloge i ne ljuti se.
Pripremi se za to da e razgovor koji e voditi
danas sa tvojim roditeljima biti pozitivan. A
ako bude suprotno, uistinu e to, moda, biti
za tvoje dobro i nemoj se Lj utiti.
Pripremi se za to da ti ako trai odmor bit e
prihvaen, a ako se odbije moda u tome bude
dobro za tebe i ne ljuti se.
Pripremi se za to da e ti uivati u svome
odmoru. A ako se dogode neprijatnosti, to je
priroda dunjaluka, alost i tekoa i ne lj uti
se.
Pripremi se za to da e se ono to eli ostvariti.
A ako se ne ostvari znaj da:
Sve to ovjek poeli se ne ostvaruje,
Vjetrovi puu kuda nekada lae i ne ele.

I ne ljuti se

Pripremi se za co da e ivjeti ugodan ivot i

znaj da je dunjaluk privremeno mjesto za sve.
Pripremi se za to da e tvoja dova biti usliana.
A ako okasni, to je zbog odloenog dobra koje
ti je zapisano, i ne ljuti se.
Pripremi se za to da svi lanovi drutva nisu
zadovoljni tobom i da moe uti onoga koji se
ne slae sa tvojim gleditem. To e ti koristiti u
popravljanj u tvoje linosti, i ne ljuti se.
Pripremi se za to da postoje protivnici tvojih
miljenja i projekata i to je njihovo gledite
koje mora da prihvati i nastavi sa svojim
projektima, i ne ljuti se.
Pripremi se za to da e sluge izvriti tvoje
zahtjeve. A ako se desi propust znaj da su svi
sinovi Ademovi grjenici. I ne ljuti se.
Pripremi se za to da e se projekti koje vodi
zavriti u odreno vrijeme. A ako se desi
zakanjenje to je stanje projekata i postotak
propusta je prisutan. Pa nastavi, i ne ljuti se.
Pripremi se za optimizam. A ako doe suprotno
tome, ti si zadovoljan i spreman da prihvati
rezultate.
Pripremi se za to da je cilj govora dobro. A ako
doe suprotno tome ti oprata.
Pripremi se za to da doe kui, a tvoja supruga
je spremna za sve stvari. A ako je suprotno, ti
si zadovoljan i voli je.
Pripremi se za to da obavi trgovinsku
1 70

transakciju i stekne ogromnu dobit koju eli.

A ako bude suprotno to je trgovina: dobit i
gubitak. I ne ljuti se.
Pripremi se za to da izvede uspjene
eksperimente u tvojoj laboratoriji. A ako bude
suprotno pokuaj se smatra uspjehom i pokuaj
drugi put, i ne ljuti se.
Pripremi se za to da e tvoj zahtjev biti uvaen.
A ako bude suprotno pokuat e drugi put. I
ne ljuti se.
Pripremi se za to da e bolest da nestane i da
e lijeenje biti uzrok ozdravljenja. A ako ne
bude, uistinu postoje mnogobrojni lijekovi
koje nisi upotrebljavao i koji e - uz Allahovu
pomo - biti uzrokom tvog izlijeenja.

NE LJUTI SE

Postojao je ovjek kojem je bilo vano sjedenje

u prvoj klasi u vozu koji saobraa od Kaira do grada
Esvana. Tada je naao da poloaj sjedita na koje e
sjesti i sjedita pored njega naopak. Otuda su ova dva
sjedita okrenuta prema dva sjedita koja su inae iza
njih. Sjeo je i nije popravio poloaj sjedita za dolazak
ovjeka u svojim ezdesetim koji je na sebi imao
seljaku odjeu i sjeo je na njemu susjedno sjedite.
Zatim za dolazak mladog supruga i njegove supruge,
za koje se inilo da su novovjenani i koji su sjeli na
sjedita koja su stajala nasuprot njima. Na nesreu
1 71

ena je na sebi imala kratke pantalone bermude i

bluzu sa naramenicama koja otkriva njena ramena i
dio njenih grudi.
Ovaj ovjek nije obraao panju na one koji
su u njegovoj blizini i zaokupio se itanjem novina
koje je imao sa sobom. Zatim je bio iznenaen da
se seljak u poodmaklim godinama na kome se vide
znaci dostojanstvenosti i potovanja oslanja sa laktom
svoje podlaktice na njegovu burnu kost stavivi
svoju bradu u svoju aku prema supruzi koja sjedi na
sjeditu nasuprot njega, a pogledi njegovih oiju uprti
prema njenim grudima koji skoro da ih nisu probili
zbog blizine odstojanja, u osornom prizoru koji smeta
supruzi i izaziva ljutnju njenog supruga koji se stvarno
naljutio i rekao ovjeku: "Dri do sebe. Ti si star
ovjek. Sramota je to to radi. Molim te da popravi
poloaj sjedita."
Seljak je rekao lj utitom suprugu: "Ja ti neu rei:
'Dri do sebe ti, i sramota je da dozvoljava svojoj
supruzi da oblai odjeu koja otkriva njeno tijelo. Ti si
slobodan, ak i u tome da je pusti da ide gola, sve dok
ti to prihvata. Meutim, rei u ti: "Ti si joj dozvolio
ovu odjeu da bi gledali u nju, i evo gledali smo u nju.
Pa zato si ti ljut ! ? Kao i to da ono to je otkriveno
od tijela tvoje supruge, a to si ti dozvolio. Sinko moj ,
imamo pravo da vidimo, a ono to je pokriveno od
njenog tijela ima pravo samo ti da vidi. A ako te ljuti
to to ja gledam izbliza to je zbog moga slaboga vida i
moje elje da dobro vidim! "
Ovdje suprug nije ni rije izustio. Uutkate s u ga

1 72

seljakove rijei i zacrvenjelo se lice njegove supruge,

a posebno nakon to su se odjeknuli glasovi putnika
kao izraz njihove zadivljenosti lekcijom koj u je seljak
dao tome ljutom suprugu kome je preostalo samo da
napusti svoje mjesto, uzme svoju suprugu i napusti
kupe voza.

ODUZIMA SLUH I VID

Jedan voza j e polahko i mirno vozio svoj automobil

krivudavim i dvosmjernim putem. Iznenada se ispred
njega pojavio automobil u njegovoj traci. Jedva je
uspio da ga izbjegne. Ali kada se vlasnik automobila
koj i je uao na njegovu traku naao naspram njega,
otvorio je staklo automobila i povikao visokim glasom:
"Svinja!" ovjek se naljutio zbog ove rijei i nazvao
toga ovjeka najrunijim svojstvima. I nakon to je
proao krivinu, bio je iznenaen mrtvom svinjom na
putu i udario je u nju. Ovaj ovjek je rije "svinja
"protumaio kao vrijeanje, mada je drugi ovjek
njome mislio upozorenje ovjeka, ali on nije shvatio
ovo upozorenje. Rezultat je bio da je on izgrdio toga
ovjeka i udario u tu svinju, to jest da ga je ljutnja
zaslijepila i zagluhnjela.

1 73

EBU ZERR I BILAL

Ebu Zerr, radijallahu anhu, se nalj utio na Bilala,
radijallahu anhu, i prebacivao mu zbog njegove majke
i nazvao ga sinom crnkinje. Pa se Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, naljutio na Ebu Zerra i rekao mu:
"Zaista si ti ovjek u kome ima jo idolopoklonstva."
Pogledaj kako ga je Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, disciplinirao i ukorio, a on je cijenjeni ashab,
ali ga je ljutnja natjerala na postupak koji se kosi sa
islamskim programom u pravoj vjeri.

0DUSTVO DIJALOGA
Ljutnja koj u posjedujemo nas je liila mirnog
dijaloga, govorenja lijepih rijei i uzvraanja ljepim
koje nam je naredio istiniti erijat to je ponukalo
svadljivce po putevima od vozaa automobila da siu
sa palicama i tapovima koje uvaj u za ovome sline
situacije ljutnje. Pa se meusobno tuku pred ljudima,
javno i u sred dana.
Povisio se ton sastanaka izmeu nas, tako da
se stvorilo stanje ljutnje i ustezanja meu ljudima.
Postoji nastavnik u jednoj koli kojeg su napali uenici
i slomili mu dva rebra, te je prevezen u bolnicu.
Jednoga dana mi je doao student koji je izbaen sa
univerziteta da se zauzmem za njega da se ponovo vrati
studij u bez roga da me obavijesti o razlogu izbacivanja.
1 74

Napisao sam pismo zauzimanja univerzitetu, pa sam

se iznenadio time da me univerzitet pozove telefonom
da me obavijesti da je student napao profesora na
predavanj u, pocijepao ispitni test u lice profesoru,
izvrijeao ga, pljunuo mu u lice i napao ga dignuvi
ruku na njega nakon to se naljutio.
Ovo su predanja kojih pamtim na desetine, ak
stotine pripovijesti. Uzrok svih njih je provala ljutnje
koja pree svoju granicu i postavi se na mjesto koje
nije njeno. Njen rezultat biva grijeh prema Stavljenom
i Uzvienom Stvoritelju.
Slua proklinjanje izmeu onih koji se meusobno
svaaj u, kad ono uzrok toga je ljutnja. Proklinjanje
muslimana je veliki grijeh. Slua o onome ko je
napustio svoju kuu koja u sebi krije sedmoro ili
osmoro djece zbog jedne ljutnje na svoj u suprugu. Pa
napusti kuu i otjera enu, a najogorenija kategorija
djeca preivljavaju izgubljenost, lienost i skitanje i
ono to slijedi poslije toga od nereda u drutvu.

ZBOG NAPADA GNIJEVA

Prijateljstvo izmeu dvojice ljudi koje j e trajalo

trideset godina, izgubljeno je u jednom trenutku zbog
ljutnje koja je potjecala od jednoga od njih prema
drugom. Pa ga napusti cijeli ivot. Otac se naljuti na
svoga sina, pa se odrekne od njega u sudu zbog napada
gnjeva izazvanog zbog jednostavne i besmislene
stvari, koja se mogla rijeiti. Neposluni sin poini
1 75

najvei grijeh prema svome ocu zbog napada gnjeva

koji ga je snaao, a koji je raspalio ejtan u njegovoj
dui. Naljuti se novinar na onoga ko nije saglasan sa
njim, pa napie o njemu uvrijedljiv i odvratan lanak
koji je u svojoj cjelosti ismijavanje i poruga. Zatim se
ovaj novinar kaje zbog toga, jer ga je napisa ) stanju
1.1

lj u tnje i nckontrtllisan,i a ivnc CJ .

MUAVIJIN NAPAD GNJEVA

Muavija ibni Ebu Sufjan se naljutio na Hadera
ibni Adijja, dobroinitelja, pobonog, dobrog, i
naredio da se pogubi. Ovo sjeanje je neprestano
proganjalo Muaviju ak i na smrtnoj postelji kada je
isputao svoje posljednje izdisaje, a lj udi oko njega
ga podsjeaj u na Allahovu milost i lijepo miljenje o
Allahu, a on govori: "Osim Hader ibni Adijja."
Znai da je problem ubistva Hadera ibni Adijja
veliki uznemiruj ui grijeh. Negov uzrok je ljutnja
koja je obuzela Muaviju, uprkos onome to se znalo o
njegovoj blagosti.

OMER IBNI ABD EL ..AZIZ

Omer ibni Abd el-Aziz, pravedni halifa, je plakao,
jer je izvrio Kur' anom i sunnetom preciziranu
kaznu (hadd) nad jednim muslimanom u e- emsu
1 76

zbog napada gnjeva kojeg je izazvao. To je bio uzrok

njegove smrti, znajui da je ovo jedna od Kur' anom
i sunnetom preciziranih Allahovih kaznih (hadd)
nareenim od Zakonodavca. Ali Omer ibni Abd el;
Aziz je plakao, jer se naredba razvila u smrt ovoga
ovjeka muslimana.

NESREA BERMEKIJA
Harun er-Reid je uklonio Bermekije zbog toga
to se estoko naljutio u jednom trenutku. A oni su
ga odgajali, ivjeli u njegovom dvorcu i bili ministri
njegove drave, ak ta vie ukras drave u plemenitosti
i dareljivosti. Meutim, on se nalj utio na njih i ubio
Dafera ibni Jahjaa el-Bermekija, zatvorio el;Fadla
ibni Jahjaa i zatvorio Jahjaa ibni Halida njihovog oca.
ak se govorilo: da ih je pokornost posadila, a grijeh
(ljutnja) ih je pokosio.
Allahu pripada bilo koje zlo kojem ljutnja vodi i
bilo koji kobni rezultat koji sa njom dolazi. Kamo sree
da se prisjetimo ovoga i kamo sree da se probudimo iz
naega nemara !
Mnogobrojne su prie iji su se junaci naljutili
prole pored mene kroz historiju. Kaem: Da je j unak
ove pripovijesti koji je poinio ono to je poinio od
ubistva ili razdvajanja malo zastao dok se negova strast
ne smiri i doe sebi ne bi se desila ova velika greka
koj u je poinio, tako da nam je historija sauvala do
danas.
1 77

LJU1NJA JE OD EJTANA
U njegovoj, sallallahu alejhi ve selleme, naredbi
onome ko se naljuti da zatrai utoite kod Allaha od
prokletog ejtana je dokaz da je ljutnja od ejtana, i
da se onaj koji se povodi za svojom lj utnjom pokorava
ejtanu i da je ljutnja na pogrenom mjestu, jedan od
velikih grijeha koji dovodi ovjeka do toga da nosi
zvjersku duu i ono to proistjee iz toga od velikih i
mnogobrojnih grijeha.
A u njegovoj, sallallahu alejhi ve selleme, naredbi
onome ko se naljuti da uzme abdest su mnoge mudrosti,
a od njih su:
Da abdest tjera ejtana i udaljava ga od due.
Da abdest umiruje i utiava ljutu duu.
Da je ljutnja eravica vatre, a ejtan je stvoren
od vatre, a vatru nita drugo ne gasi do voda.
Pa je naredio muslimanu da uzme abdest
prilikom ljutnje, jer kada se abdesti od njega
ode ej tanova obmana.
Jedna od djelotvornih stvari u ophoenju sa
ljutnjom jeste promjena poloaja ovjeka koji je lj ut.
Pa ako bude stajao, neka sjedne, ako bude sjedio neka
legne ili neka se prebaci sa svoga mjesta na drugo
mjesto i promijeni jedan poloaj u drugi.
Jedna od prefinjenosti je da neki odgajatelj i nalau
suprugu kada se naljuti da izae iz svoje kue mirno
i promijeni svoj poloaj. Da ode u damiju ili oblinje
mjesto, tako da se vrati zadovoljne due, jer on ako
nastavi sa stanjem ljutnje sa svojom suprugom mogu

1 78

se dogoditi stvari ije posljedice nisu pohvalne. Zbog

toga odgajatelji savjetuju supruga i suprugu da kada se
jedno od njih dvoje naljuti da drugo uti, jer ako mu
ona uzvrati ili on njoj u stanju lj utnje poveat e se
raspravljanje i svaa. I moda stvar dospije do nasilja,
razvoda i razdvajanja, te se kua potpuno razrui.

KAJANJE
Derir se tako naljutio da ga je lj utnja navela da
se razvede od svoje supruge. Pa se zbog toga pokajao
tako da ga je kajanje iscrpilo i odvelo u krajnost do te
mjere da je on u svom kajanj u slian el-Kesiju koji se
navodi kao primjer kod Arapa za kajanje. A to je da
je on slomio svoj luk prilikom napada gnjeva koji je
izazvao i ugrizao se za prst i otkinuo ga. Pa se pokajao
kada je ve bilo kasno za kajanje. A o tome kajui se
Derir kae:
Pokajao sam se poput el-Kesijja poto
]e Nuvvar otila od mene razvedena.

PRVI ZLOIN UBISTVA

asni Kur' an pripovijeda pripovijest o prvom
zloinu ubistva na Zemlji. To je pripovijest o Kabilu i
Habilu sinovima Ademovim, neka je na njega spas, i
to u rijeima Uzvienog: I ispriaj im o dvojici Ademovih
sinova, onako kako je bilo, kada su njih dvojica rtvu

prinijeli, pa kada je od jednog bila primljena, a od drugog

nije, ovaj je rekao: "Sigurno u te ubiti! "- "Allah prima

1 79

samo od onih koji su dobri"- ree onaj. "l kad bi ci pruio

ruku svoju prema meni da me ubijef, ja ne bih pruio svoju
prema tebi da ce ubijem, jer ja se bojim Allaha, Gospodara
svjecova. ]a elim da ci ponese i moj i svoj grijeh i da bude
stanovnik u vatri. A ona je kazna za sve nasilnike. "I
strast njegova navede ga da ubije braca svoga, pa ga on
ubi i posta jedan od izgubljenih. Allah onda posla jednog
gavrana da kopa po zemlji da bi mu pokazao kako da
zakopa mrtvo cijelo braca svoga. "Teko meni! "- povika on
- "zar i ja ne mogu, kao ovaj gavran, da zakopam mrtvo
cijelo braca svoga! I pokaja se. (Kur' an, sura ElMa' ide,

ajet 2 7 3 1 ) . Dva brata su prinijela dvije rtve, pa je od

jednoga primljena, a od drugoga nije. Pa se naljutio
na njega i obavijestio ga da e ga ubiti. Drugi brat
ga je obavijestio da ga on nee ubiti zbog bojazni od
Allaha. To mu je povealo ljutnju, mrnju i zavist
prema njemu, to ga je ohrabrilo na izvrenje onoga
to je elio svome bratu od zla te ga je ubio. Ono to
je vrijedno primjetiti i spomenuti u ovoj pripovijesti
jeste spomen strasti i da je ona ta koja ga je navela
da ubije brata svoga: I strast njegova navede ga da ubije
braca svoga, pa ga on ubi i posta jedan od izgubljenih.

(Kur' an, sura ElMa ' ide, ajet 273 1 ) .

Uzrok ovog stanju od stanja ljutnje koje dovodi
do ubistva je mrnja i zavist. Rezultat toga je bio da je
nepravedno i neprijateljski ubio svoga brata. Kur' an
je obznanio kajanje ubice: I pokaja se. (Kur ' an, sura
ElMa' ide, ajet 2 7 ,3 1 ) . Kajanje j e dolo do izraaja
prilikom nastojanju da zakopa tijelo brata svoga.
Moda u tome bude oprost za njegov zloin. Meutim,
daleko od toga. Prekasno je ve , jer je njegov brat
1 80

izgubljen.
Ebu Dafer Bakir je spomenuo da je Adem, neka
je na njega spas, bio prisutan njihovom prinoenju
rtava i primanj u od Habila, bez primanja od Kabila.
Pa je Kabil, a bio je ljut, svome ocu rekao: "Od njega
je primljena rtva jer si ti molio za njega, a nisi molio
za mene. I zaprijetio je svome bratu i ubio ga.
"

OPROST
Kada je Nasr ibni Meni' doao pred halifu koji
se bio nalj utio na njega i naredio da se pogubi, rekao
je: "O vladaru pravovjernih, posluaj od mene rijei
koje u ti rei. "
Halifa ree: "Reci. "
Pa je u stihovima rekao:
Tvrdili su da je soko jednom sluajno naiao na
Vrapca na otvorenom mjestu, vodila ga je pretpostavka.
Progovorio je vrabac ispod njegovog krila,
A kobac nasrnuo na njega letei:
Zaista, ja slinima tebi ne upotpunjujem zalogaj,
A ako bi bio zagrijan, uistinu bih prezren bio.

181

Potcijenio je samopouzdani kobac svoj plijen,

Zbog plemenitosti i pustio toga vrapca.

Pa mu je halifa oprostio i oslobodio ga.

Pjesnik je rekao:
Priznaj svoj grijeh zatim trai njihov oprost,

Za njega, zaista je nijekanje grijeha dva grijeha.

SuTINA ZADOVOLJSTVA
Ko eli da zna stvarnost zadovoljstva Svemoguim
i Uzvienim Allahom u svojim djelima i da zna
odakle potie zadovoljstvo neka razmisli o stanjima
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme.
Zaista je on, poto se upotpunila njegova spoznaja
Uzvienog Stvoritelja vidio da je Stvoritelj Vladar.
A Vladar ima pravo raspolaganja svojim podanikom.
Vidio je da je Mudar ne ini nita sluajno, pa se
predao pokornou potinjenog Mudrom. uda su
mu se deavala, a kod njega nije bilo kolebanja, niti od
naravi negodovanja, niti je izrazom elio kazati: "Eh,
da se dogodilo drugaije ... " Ve je bio postojan pred
sudbinama poput brda pred olujnim vjetrovima.
Ovo je Predvodnik poslanika, sallallahu alejhi
ve selleme, koji je poslan svim stvorenjima kada je
1 82

nevjerovanje ispunilo horizonte. Pa je poeo bjeati

iz mjesta u mjesto i sakrio se u kui od bambusa. Oni
su ga udarali kada bi izaao i okrvavili njegove pete i
rasjekli kou na njegovim leima , a on je utio i miran
bio. Svaku sezonu sajma izlazi i govori: "Ko e mi dati
utoite ? Ko e mi pomoi?" Zatim je izaao iz Meke
i nije mogao da se vrati osim pod zatitom nevjernika.
To nije prouzroilo urbu u naravi niti prigovaranje
iz unutranjosti, jer da je bio neko drugi mimo njega,
rekao bi: "Gospodaru, Ti si Vladar stvorenja, Moan
da pobjedu dade. Pa zato sam ponien?"
Kao to je rekao Omer, radijallahu anhu, na dan
Hudejbijje: "Zar mi nismo na istini? Pa zato nam
je dato ponienje u naoj vjeri?" Kada je ovo rekao,
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, mu je rekao:
"Zaista sam ja Allahov rob i On nee dopustiti da
uniten budem." Spojene su dvije osnovne rijei koje
smo spomenuli.
Njegove rijei: "Zaista sam ja Allahov rob "su
priznavanje vlasnitva. I kao da on kae: Ja sam
vlasnitvo i On ini sa mnom ta hoe. A njegove
rijei: "On nee dopustiti da uniten budem "su
proklamacija Njegove mudrostii da On nita ne radi
sluajno. Zatim biva iskuan glau pa privezuje kamen,
a Allahu pripadaju riznice nebesa i Zemlje.
I ubijaj u se njegovi ashabi i ranjava njegovo lice i
biva polomljen njegov sjekuti i masakriran je njegov
amida, a on je utio.
Zatim je opskrbljen sinom, pa mu je oduzet. Pa
se utjeio Hasanom i Husejnom. Pa je obavijeten o
1 83

onome to e im se desiti. Imao je povjerenja u Aiu,

radijallahu anha, pa mu je zagoran ivot time to joj
je uinjena potvora.
Bio je dom iskrenosti i povjerljivosti, ali mu je i
pored toga reeno da je laac i arobnjak. Zatim ga
je zadesila bolest poput bolova dvojice ljudi, a on je
utio i miran bio. Pa i ako obavijesti o svome stanju to
ini da bi pouio strpljenu. Zatim ga je smrt pritiskala
i uzeta mu je njegova plemenita dua dok je leao u
zakrpljenoj odjei i grubom ogrtau, njegovi ukuani
nisu imali ulja kojim bi zapalili svjetiljka te noi.
Ovo su stvari koje razlj uuju nad koj im se nije
mogao strpjeti ni jedan poslanik prije njega. On je
bio uzor na kojeg se ugleda u naputanju ljutnje uz
mnogobrojnost njenih uzroka.

LJUDSKI GNJEV
Prema deset ljudi ne prestaje ljudski gnjev: Onaj
koji se brzo ljuti i nema obazrivosti niti pratanja,
vlasnik ljubavi koji nije vet, pa upotrebljava ljubav
na tamo gdje joj nije mjesto, onaj ravog jezika od
kojeg niko nije miran , onaj koji je jako zao i vjet
od koga se ne vidi dobro djelo, naklonjeni licemjer,
kojem naklonost nije osobina, svojeglavi grijenik,
pohlepni krtac, vlasnik znanja koji krtari u svome
znanj u, onaj koji se pretvara oponaujui pobonjake
elei time nagradu na dunjaluku, onaj koji mnogo
sebe hvali onim to ne posjeduje i onaj koji svojom
silom vlada slabanima.
1 84

DESET KOD DESET

Deset stvari kod deset osoba su runije nego kod
drugih: nepravda kod vladara, izdaja kod onih koji su
plemenitog roda, traenjenje ispunjenja potreba kod
uenjaka, la kod sudija, ljutnja kod onih koji razuma
imaju, bezumnost kod onih koji su u zreli, bolest kod
doktora, ismijavanje kod nesrenika, oholost kod
siromanih i krtost kod bogatih.

PET I PET
Mudrac je rekao: Ne ini pet da ne uje pet:
Nemoj se mijeati u ono to te se ne tie da ne
uje ono ime nee biti zadovoljan.
Nemoj hvaliti uobraenog da ne uje od njega
ono u emu je tvoje omalovaavanje.
Namoj savjetovati onoga ko te prezire da ne uje
od njega ono to e uiniti da osjeti ponienje.
Nemoj se obraati onima koji se meusobno
svaaju da ne uje ono to ih je razljutilo pa te to
uini treom stranom u svai.
Nemoj napominjati svojoj supruzi, kada je ljuta,
ono to si uradio za nj u, da ne uje poricanje toga.

1 85

PORUKE ONIMA KOJI SE LJUTE

Ne ljuti se. To je saeta i sveobuhvatna oporuka
Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, u kojoj je dobro
i ispravnost.
* * *

Ne lj uti se, jer ljut ovjek usmjerava svoje

sposobnosti na zlo, ostavljajui dobro i ispravno.
... ... ...

Ne ljuti se, jer je stvar regulirana, odreenje

pravedno, a svemo izvrna .
... ... ...

Ne ljuti se, jer ljut ovjek ne gleda u nita drugo

do u loe strane koje preuveliava, a zatvara oi pred
pozitivnim stranama.
... ... ...

Ne ljuti se, vidijet e da dogaaji koji izazivaju

ljutnju nisu nita drugo do obine stvari koje ne
zavrijeuju ljutnju.
... * ...

Ne ljuti se, jer je ljutnja od ejtana. Ako zatrai

utoite kod Allaha od ej tana, od tebe e otii ono

to osjea.
* * *

Ne ljuti se, jer mi smo ljudi. Stvoreni smo slabim,

oblikovani od zemlje i u zemlju emo zakopani biti.
* * *

Ne ljuti se, jer onaj ko je popustljiviji je i uspjeniji,

budui da ima tristo vrsta osjeanja, nemoj ivjeti
samo sa ogranienim brojem njih.
* * *

Ne ljuti se, jer razuman ovjek ima veliki spisak

mogunpsti koje e pospijeiti njegovo osjeanje.
* * *

Ne ljuti se, jer onaj koji je ljut je poput pijanca, ne

zna za sebe, pa vrijea, podie glas i uznemirava one
koji su oko njega.
* * *

Ne ljuti se, jer lj utnja ima mnogo oblika koji

premauju viku, udaranje i vrijeanje. Kako je samo
slina planinama iji su korijeni viestruko vei od
onoga to se pojavljuje na povrini zemlje.
* * *

Ne ljuti se, jer svi mi poinimo male ili velike

gluposti kojih se sjeamo, pa se zbog toga smijemo ili

1 88

korimo sami sebe.

* * *

Ne ljuti se, jer onaj koji se ljuti nee popraviti

onoga koji nered ini, niti e utjeiti povrijeenog ,
niti vratiti odsutnog.
* * *

Ne ljuti se, jer moda je taj postupak ispravan na

drugom mjestu i sa drugom osobom.
* * *

Ne ljuti se, jer si ti divna osoba. Ako si pogrijeio

jedanput ispravno si postupio stotinama puta.
* * *

Ne ljuti se, jer ti, uistinu, nee nai reformatora,

uspjenog ili velikana, koji nije proao kroz trenutke
slabosti, razoarenja i neuspjeha.
* * *

Ne ljuti se, jer moda greka bude tvoj put u

ispravnost, kao to je Ademovo kuanje s drveta bilo
put u lijep i koristan ivot.
* * *

Ne ljuti se, jer da nije bilo Jusufovog ulaska u

zatvor ne bi postao vladar Egipta.
* * *

1 89

Ne lju ti se, jer da nije bilo sirotosti Muhammeda,

sallallahu alejhi ve selleme, i njegovog protjeravanja iz
njegove domovine ne bi predvodio ljudski rod.
* * *

Ne ljuti se, jer da nije bilo tmine ribe, ne bi sa

Junusom sto ili vie hiljada ljudi primilo islam.
* * *

Ne ljuti se, jer da nije strpljivosti lbni Hanbela

nad bievima, zalutali bi muslimani.
* * *

Ne ljuti se, jer da nije bilo strpljivosti Ejjuba ne bi

postao uzor onima koji su iskuani.
* * *

Ne ljuti se, jer da nije bilo Ibrahimovog i Ismailovog

iskuenja, svako od nas bi ubijao svoje dijete svake
godine.
* * *

Ne ljuti se, zbog svega, i zbog bilo ega i radi

svega.
* * *

Ne ljuti se, i ako se naljuti zamoli Allaha da tvoj u

ljutnju pretvori u smirenost i sigurnost.
* * *

1 90

Ne ljuti se i nastoj da drugima nae opravdanje

za njihov pogrean postupak.
* * *

Ne ljuti se i strpi se pred onim koji se naljuti, jer

prolazi kroz stanje u kojem je teko vladati sobom.
* * *

Ne ljuti se, jer mnogi ljudi e ti biti zahvalni i voljeti

te ako se strpi pred njima i nj hovim grekama.
* * *

Ne ljuti se, jer iako se ljudi ljute, uistinu je najbolji

od njih onaj koji oprosti prilikom svoje lj utl'!i e: I koji,
kad ih ko rasrdi, oprrutaju. (Kur' an, sura ESura, ajet
37) .
* * *

Ne ljuti se i reci sebi: "Suoit u se sa preprekama,

potekoama, bolestima i nesreama. Suoit u se sa
odgovornostima ivota."
* * *

Ne ljuti se ako tvoj prijatelj iznevjeri svoj dogovor

sa tobom ili se poremeti tok stvari, jer plemenit ovjek
nae opravdanje.
* * *

Ne ljuti se i reci sebi: "Prepustit u stvari Stvoritelju

i preputam Allahu svoj sluaj."
* * *

191

Ne ljuti se i neka tvoj moto bude: "Neu dopustiti

ni jednoj osobi niti stvari da me uini lj utim."
* * *

Ne ljuti se i nai e drugi nain da stigne do

onoga to eli bez greva i ljutnje.
* * *

Ne ljuti se na ljude. Zaboravi njihove rave

postupke prema tebi i tvoje probleme s njima i sjeti se
svojih i njihovih dobrih djela.
* * *

Ne ljuti se i oprosti. Ako bi razmiljali o svakome

onome ko ravo postupi prema nama uli bi u lavirint
iz koga ne bismo nikada izali.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja silovita energija koju

trebamo troiti u dobro i pokornost Allahu.
* * *

Ne ljuti se, a ako se naljuti naui iz svoje ljutnje i

razumi je. Ona je tvoj iskreni prijatelj ako prijateljuje
sa njom, a tvoj zakleti neprijatelj ako je zanemari.
* * *

Ne ljuti se, jer ti, uistinu, moe uzeti svoje pravo

na lijep nain i sasvim mirno.
* * *

1 92

Ne ljuti se, jer ko se sa tobom bude nadmetao za

dunjaluk, ti se nadmei sa njim za Ahiret.
* * *

Ne ljuti se, a ako se naljuti umiri svoj u ljutnju

radom, upranjavanjem hobija i injenjem dobrih
djela.
* * *

Ne ljuti se i budi strpljiv. Moda ti Allah dadne

izlaz i olakanje.
* * *

Ne ljuti se, jer nas zavjesa dima ljutnje zaslijepljuje

od istine.
* * *

Ne lj uti se, jer tvoja ljutnja ukazuje na to da grijei.

Pa pristupi ispravljanju smjera u kome se kree.
* * *

Ne ljuti se, jer ako te neko udari nogom od pozadi

znaj da si ti ispred njega.
* * *

Ne ljuti se i budi tolerantan prema sebi i prema

drugima. Ako voli sebe, voljet e te i drugi i ti e
njih voljeti i ivot e voljeti.
* * *

1 93

Ne ljuti se, jer ti ima silan razum. Ako bi postavio

aparate obima kolika je zemlja ne bi premaio njegovu
snagu. Pa uini razum sudijom u svojim postupcima.
* * *

Ne ljuti se, jer ti, utstmu, ima uzvienu duu

koja oboava Allaha, sjea Ga se, moli Ga i zahvalj uje
Mu.
* * *

Ne ljuti se, jer ti, uistinu, ima srce koje kuca

ljubavlju i vjerovanjem. Ima velikoduna osjeanja
koja ne mrze nikoga i eli dobro svima.
* * *

Ne ljuti se, jer ti, uistinu, ima hrabru i strpljivu

duu koja se niega ne boji, duu koja inicira i
napreduje.
* * *

Ne ljuti se, jer ti, uistinu, posjeduje dunjaluk i

sve to je na njemu. Posjeduje nebesa i Zemlju koji su
stvoreni za tebe i zbog tebe.
* * *

Ne ljuti se, jer kako si samo ti velianstveno

stvorenje! Koliko te je samo Allah uzdigao, uinio
monim, naredio melekima da ti seddu uine, potinio
ti Njegova stvorenja i uvao te Svojim melekima!
* * *

1 94

Ne ljuti se i ivi za plemenitu misiju, prekrasan cilj

i uzvienu elju.
* * *

Ne ljuti se i zaokupi se onim to je korisno, jer

onaj ko se ne zaokupi onim to je korisno, zaokupit e
se onim to je loe.
* * *

Ne ljuti se, jer si ti Allahov namjesnik na Zemlji,

postavljen da ivi na njoj shodno Njegovom programu
bez ljutnje.
* * *

Ne ljuti se, jer si ti direktor kompanije, ovjek za

kojim se u svim postupcima i drugi povode.
* * *

Ne ljuti se, jer si ti otac i na tebe se u blagosti i

ljutnji ugledaj u sinovi.
* * *

Ne ljuti se, jer si ti uitelj koji proizvodi generacije

i koji obnavlja omladinu ummeta.
* * *

Ne ljuti se, uivaj u ivotu i bodri ljude na divan

ivot.
* * *

1 95

Ne ljuti se i probaj slast blagosti, obazrivosti

i uzdizanja. Zaista je to slast koja se ne mjeri ni sa
jednom drugom. Teka je u poetku, ali su joj posljedice
slae od meda.
* * *

Ne ljuti se, jer je ivot lijep. U njemu ima rua i

trnja, uivaj u ruama, a ukloni trnje.
* * *

Ne ljuti se i uvijek ponavljaj : "Bit u baa ljubavi,

planinablagosti i more strpljenja."
* * *

Ne ljuti se, jer ti nisi odgovoran za popravljanje

drugih, nego dostavi poruku i daj savjet mudro i na
lijep nain, pa ko uradi dobro sebi ga je uradio, a ko
uradi zlo sebi ga je uradio.
* * *

Ne ljuti se, o uitelj u. Radi ono to godi tvojoj

savjesti, ono ime si ti zadovoljan, ono to je u slubi
tvoje plemenite misije i podrava je i uvijek se suoi sa
lijenou uenika rijeima Uzvienog: jedino elim
. . .

uiniti dobro koliko mogu, a uspjeh moj zavisi samo od

Allaha. (Kur' an, sura Hud, ajet 88) . T voja obaveza je
sijanje, a Allahova plodovi.
* * *

Ne ljuti se. Suprostavi se ljutnji orujem blagosti,

1 96

tolerancije i pratanja, titom strpljivosti i konjem

volje.
* * *

Ne ljuti se, jer je uzdizanje osnova ljutnje i loih

djela. Niko nije bolji od nekog po bilo emu drugom
osim bogobojaznosti.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja pusto ostrvo na kome sam

ivi onaj koji se ljuti. Ne voli nikoga, niti ga iko voli.
* * *

Ne ljuti se, jer te, uistinu, niko nee kritikovati zbog

bilo ega drugoga osim poveanja tvoga uspijeha.
* * *

Ne ljuti se, jer onome to je zatrovan ljutnjom,

i zelena bata postaje zatvor, a prelijepe rue postaju
trnje.
* * *

Ne ljuti se, jer onaj koji je ljut vidi plavo nebo

crvenim i zastraujuim, a grom kao rakete i
projektile.
* * *

Ne ljuti se, jer onome ko je ljut i hladna voda je

poput vatrene eravice u utrobi.
* * *

1 97

Ne ljuti se, jer onaj koji je ljut udie isti kiseonik

kao da je zaguljivi gas.
* * *

Ne ljuti se, jer onaj koji je ljut vidi svoju lijepu

suprugu kao ejtana koji sjedi ispred njega.
* * *

Ne ljuti se, jer onaj koji je ljut vidi svoju prostranu

kuu kavezom napravljenim da se u njega zatvori.
* * *

Ne ljuti se, jer onaj koji je lj ut vidi jutarnje izlazee

sunce kao vatru kojoj je data vlast nad njim.
* * *

Ne ljuti se, jer onaj koji je ljut osjea kiu koja

silazi sa nebesa kao olovo koje se izljeva po njegovom
tijelu.
* * *

Ne ljuti se, jer kod onoga koji je lj ut prestaju

osjeanja ljepote, samilosti i ljubavi i njegovo srce
ostaje ispunjeno mrnjom, odvratnou, osvetom i
zloborri.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja jak vjetar koji gasi

svjetiljku razuma.
* * *

1 98

Ne lj uti se, jer onaj koji se naljuti ni zbog ega

zadovoljava se ni sa im.
* * *

Ne ljuti se, jer poslije tekoe dolazi lahkoa,

poslije nevolje dolazi izbavljenje, poslije siromatva
dolazi bogatstvo, a poslije tame svjetlost.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja klju svakoga zla i kapija

svakog loeg djela.
* * *

Ne ljuti se, jer ti ivot sa ljutnjom nee prijati, niti

se dua smiriti, niti e ti odluka biti postojana.
* * *

Ne ljuti se, a prije nego se naljuti daj upozorenje

da si pred samom lj utnjom.
* * *

Ne ljuti se i kada izgubi kontrolu nad svojim

ivcima i eksplodira u ljutnji ophodi se prema svojoj
dui sa saosjeanjem i njenou.
* * *

Ne ljuti se jer je blag ovjek bolji od onoga koji

je lj ut, a onaj koji vlada sobom je bolji od onoga koji
vlada gradom.
* * *

1 99

Ne ljuti se, jer kada se naljuti sam nosi teret u

vrijeme kada druga strana uope ne obraa panju na
stvar.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja plamen vatre preuzete od

Allahove razbuktale vatre koja e do srca dopirati.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja jedno od runih i

pokuenih svojstava koja je islam zabranio i estoko
upozorio na njih.
* * *

Ne ljuti se, jer nas je asni Kur' an obavezao da

vladamo uzrujanjem ljutnje, kako bi ovjek sauvao
svoju snagu za ispravno razmiljanje i donoenje
pravih odluka.
* * *

Ne lj uti se, jer je ljutnja runo djelo koje ako

ovlada duom i ima najgori utjecaj.
* * *

Ne ljuti se, jer ovjek kada mu se pojaa ljutnja

gubi svoju razboritost i postaje krvolona zvijer koja
ne zna ta radi.
* * *

Ne ljuti se, jer je bespravna ljutnja ej tanova

200

oruje i najava nesree.

* * *

Ne ljuti se, jer je pokuena ljutnja ona prilikom

koje ovjek izgubi prisebnosti prkosei razumu i erijatu
i dovodi do najgorih utjecaja i najteih posljedica.
* * *

Ne ljuti se, a kad se ljuti onda neka tvoja ljutnja

bude umjerena, jer je ona jedna od vrlina koje uzdiu
ovjeka.
* * *

Ne ljuti se, jer ljutnja ima svoju rasplamtjelu .

vatrenu prirodu unutar due koja to izraava na naine
koji su blie samoj vatri nego njenoj toploti.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja vezana za oholost,

valianje, nepravdu i naprijateljstvo i zbog toga je ona
upropatavajui put i pusta zemlja!
* * *

Ne ljuti se, jer kad bi onaj koji se ljuti vidio runou

svoga izgleda u stanj u lj utnje smirio bi svoj u lj utnju,
zbog stida od runoe svoga izgleda i apsurdnosti
svoga lika.
* * *

Ne ljuti se, jer ljutnja umanj uje sposobnost

201

pozitivne reakcije na ivot.

* * *

Ne ljuti se, jer lj utnja zaslijepljuje ovjeka i

sprijeava ga da voli ili vidi pozitivne stvari, jer on
gleda sa strau i samo ono to mu diktira njegova
lj utnja.
* * *

Ne ljuti se, jer ljutnja je ovjeku skrivila te je

propustio mnoge prilike.
* * *

Ne ljuti se, jer lj utnja uzrokuje ovjeku gubitak

kontrole nad sobom i drugima.
* * *

Ne ljuti se, jer ljutnja dovodi svoga nosioca u

mnoge probleme i potekoe.
* * *

Ne ljuti se, lj utnja olakava tvom suparniku da te

pobijedi, jer je razboritost odsutna od tebe.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja glavni uzrok mnogih

drutvanih zloina i problema poput udaranja supruge
i djece, razvoda, ubistva, proklinjanja, vrijeanja i
tako dalje.
* * *

202

Ne ljuti se, jer je ljumja uzrok razdvajanja od

razuma i sljepila pred istinom i navraa te na nepravdu
i ugnjetavanje, nered, la, klevetu i upropatavanje
dua.
* * *

Ne ljuti se, jer koliko je samo zatvorskih vrata

ljutnja otvorila, stubova za raspinjanje postavila,
uadi za vjeanje usukala, sablji izvukla, vatri ratova
raspalila, i glava odrubila.
* * *

Ne ljuti se, jer je dovoljno od ljepota blagosti da

ljudi pomau blagom ovjeku. A onaj koji je lj ut sam
sobom raspaljuje vatru svoje ljutnje.
* * *

Ne ljuti se, jer je blag ovjek omiljen kod Allaha i

blizu Mu je, jer je to jedno od svojstava Svemoguieg
i Uzviseniog Allaha, kao to je omiljen i blizak
ljudima.
* * *

Ne ljuti se, jer je, uistinu, Allahov Poslanik,

sallallahu alejhi ve selleme, bio najblai ovjek osim
u sluaj u krenja Allahovih zabrana, pa se zbog toga
ljutio.
* * *

Ne ljuti se i ovladaj ljutnjom prije nego ona tobom

ovlada.
* * *

203

Ne ljuti se, jer se prilikom ljutnje pojaava

ejtanova doaptavanje dui i razumu ovjekovom, pa
dolazi do vrijeanja vjere, potvore estitih vjernica,
proklinjanja nedunih, uzurpiranja njihovih prava i
kidanja rodbinskih veza.
* * *

Ne ljuti se, jer, uistinu, ljutnja sprjeava svoga

vlasnika da uje savjet. Tako ne uje kada se savjetuje.
ak to poveava njegovo nasilje i surovost. A ako
hoe da se preispita nee moi budui da je svjedo
razuma ugaeno i dimom lj utnje zaklonjeno.
* * *

Ne ljuti se, jer se Musa, neka je na njega spas, a

on je poslanik, naljutio i ubio ovjeka, pa je priznao
traei oprost: 'Gospodaru moj'- ree onda - 'ja sam
sam sebi zlo nanio, oprosti mi! 'I On mu oprosti. (Kur' an,
sura El,Kasas, ajet 16) .
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja vatra koja se raspalila u

srcu i zahvata sve dijelove tijela, pa potakne ovjeka
da uini djela koja tete njemu i onima oko njega.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja revolucija unutar due

koja pokree latentnog i postojanog i uzburkava sve
organe, pa ovjek vie, bjesni i frcaj u iskre iz njegovih
oiju.
* * *

204

Ne ljuti se, jer onaj koji je lj ut moe udariti,

raniti, ubiti, a moda prekri prava njemu najbliih
ljudi, njegovog oca i majke.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja svojstvo nevjernika, a

blagost i smirenost svojstva vjernika.
* * *

Ne ljuti se, jer je vjernik staloen i cijenjen, ne

uzrujava se niti se ljuti. osim kada se prekre Allahove,
Slavljen neka je i Uzvien, zabrane.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja opasna po ovjeka sa svih

aspekata, moe izgubiti svoj ivot i svoj Ahiret kao
posljedica provale ljutnje proistekle iz beznaajnog i
neznatnog razloga.
* * *

Ne ljuti se, jer uistinu oni koji se ljute padaju

kao rtve opasnih i hroninih bolesti poput visokog
pritiska, eera, i druge.
* * *

Ne ljuti se, jer oni koji su lj uti esto padaju mrtvi

usljed pucanja arterija mozga ili jake slabosti srca.
* * *

Ne ljuti se, jer rezultat ljutnje je izgubljenosti,

205

tete, propasti i unitenja.

* * *

Ne ljuti se, jer je smirenost najsigurniji put za

odmjereno razmiljanje i miran i siguran izlazak iz
nevolja.
* * *

Ne ljuti se, jer si ti primjer za smirenost, pouzdan

je, blagost, istotu, snagu volje, podnoenje, pratanje
i suzbijanje ljutnje.
* * *

Ne ljuti se, jer blagost ukazuje na savrenstvo

razuma njenog vlasnika, njegovom shvatanju i
otroumnosti, kao to ukazuje na snagu vjerovanja u
Uzvienog Allaha.
* * *

Ne ljuti se, jer je, uistinu, Poslanik, sallallahu

alejhi ve selleme, gaen po leima, okrvavljen po
licu, slomije mu je sjekuti pa se nije naljutio i nije
rekao nita drugo do dobro, rekavi: "Gospodaru moj ,
oprosti narodu mome, jer, uistinu, oni ne znaju. "
* * *

Ne ljuti se , jer su Jusufa, neka je na njega spas,

braa bacila na dno bunara, pa ga je Svemogui i
Uzvieni Allah spasio i poslanikom ga uinio, jer se on
nije nalj utio, ve je oprostio svojoj brai rekavi: ]a tJas
206

sada neu koriti, Allah e vam oprostiti, od milostivih On

je najmilostiviji! (Kur' an, sura Jusuf, ajet 92) .
* * *

Ne ljuti se, jer ljutnja ini da promijeni putanju

svoga urednoga ivota i skrati vrijeme i odstojanje
prije ostvarenja svoga cilja.
* * *

Ne ljuti se, jer te ljutnja navede da otkae

turistiko putovanje na koje si odavno odluio da
poe sa svojom porodicom.
* * *

Ne ljuti se, jer ljutnja mijenja tvoj plan rada,

ponitava tvoje ciljeve i usreuje tvoje neprijatelje.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja eravica koja se raspali u

utrobi ovjeka, zaslijepi njegovu razboritost prema istini
i stavi ga u stanje u kome ne moe da razlikuje istinu
od lai, uini ga najbliim grekama i zlodjelima.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja plamen vatre koji se

rasplamtjela u srcu njenog vlasnika, koju e ugasiti
samo savladavanje srdbe i strpljenje. Zbog vanosti
skrivanja srdbe i pratanja lj udima, Allah je uinio ta
dva svojstva jednim od znakova bogobojaznih koji su
stanovnici i nasljednici Denneta. Uzvieni kae: . I
. .

207

koji srdbu savlauju i ljudima prataju. (Kur' an, sura

Ali Imran, ajet 134) .

* * *

Ne ljuti se, jer ljutnja uzrokuje da izgubi najblie

prijatelje i pretvori ih u neprijatelje.
* * *

Ne ljuti se i znaj da nesree uvijek budu

privremene, jer ne postoji zlo koje traje zauvijek, kao
to uvijek postoji odskok onda kada postoji nesrea.
* * *

Ne ljuti se, jer je u devedeset posto sluajeva

razlog bolesti srca, eera, debelog crijeva i pritiska
esta ljutnje.
* * *

Ne lj uti se, jer ljutnja ti uzrokuje hronine bolesti

koje e te pratiti cijeli ivot.
* * *

Ne ljuti se, jer ljepota lica gubi polovinu svoje

blistavosti zbog ljutnje.
* * *

Ne ljuti se, jer su studije potvrdile da su najdueg

ivota i zdravlja oni koji se malo ljute ili oni koji se ne
lj ute.
* * *

208

Ne ljuti se, jer je ljutnja najgora psihika bolest,

kao to je elefantijazis najgora tjelesna bolest. Onaj
koji se ljuti uestvuje sa okirajnim koji boluje od
elefantijazisa u izobliavanju lica i brisanju znakova
dobrote i ljepote.
* * *

Ne ljuti se, jer ljutnja kada pone, i ne preduhitri

je ovjek zahvaljujui svome razumu, rasplamti se kao
to se rasplamti vatra u suhoj travi i nadoe kao to
nadoe tutnjajua bujica i prodrije kroz duu kao to
grom prodrije kroz materiju.
* * *

Ne ljuti se, jer krv u tijelu u stanju ljutnje pojuri

prema rukama velikom i neuobiajenom brzinom
koja nije mogua u bilo koje drugo vrijeme i ini ih
sposobnima na laki nain da uzmu oruje ili udare
neprijatelja ili gurnu nekoga na zemlju ili polarne
neto to je blizu ili ne moe ovladati onim to nosi
pa postupi tako to baci ono to je u njegovim rukama
spontano i sa estokom uzrujanou.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja pokuena Knjigon

Uzvienog Allaha i sunnetom Njegovog poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme i konsenzusom ashaba i
tabiina i saglasnou uenjaka, mudraca i filozofa u
svakom dobu i vremenu.
* * *

209

Ne ljuti se, jer je ljutnja sjeme kajanja budui da

je ovjek sposobniji da je napusti prije nego se naljuti
od popravljanje onoga to ga je pokvario sa njome
nakon ljutnje.
* * *

Ne ljuti se, jer su stvorenja po prirodi uinjena

sklonim ljutnji i blagosti zajedno. Pa ko se naljuti i
bude blag u istoj ljutnji, uistinu to nije pokueno,
dok ga njegova ljutnja ne navede na ruan govor ili
djelo, s tim da je njeno naputanje u svim situacijama
pohvaljenije.
* * *

Ne ljuti se, jer je, uistinu, sklonost ljutnji jedna od

loih strana odgoja i teret za due. Ova vrsta sklonosti
je tetna za ljudsko zdravlje i odvratna ljudima u veini
sluajeva. Lijek za to je irenje dobra i koncentriranje
na ono to veseli ne na ono to teti sve jedno u
rijeima ili postupcima ili projektima.
* * *

Ne ljuti se i esto pomai siromasima i onima

kojima je pomo potrebna, jer e te to, uistinu, uiniti
bliskim onima ije je stanje gore od tvoga, pa e biti
zadovoljan sa svojim stanjem. I jedno od rjeenja za
nepostojanje ljutnje je udjeljivanje sadake i pomaganje
siromaha i siroadi, jer je u tome treniranje due na
podnoenje potekoa i razmiljanje o stanj u onih koji
su u teem stanju od tebe.
* * *

210

Ne ljuti se, jer su, uistinu pred tvojim oima izali

na vidjelo planovi zloina i uasne i odvratne mate
za unitenje drugih. A kajat e se onda kada kajanje
nee koristiti.
* * *

Ne ljuti se, jer ti tada vidi maloga velikim i

velikoga malim. Otuda su mjerila kod tebe preokrenuta
i vrijednuje stvari pogreno, pa te unite.
* * *

Ne ljuti se, jer e poniavati druge, pa e prijatelj

neprijateljem postati i blinji e te se plaiti, a drug se
od tebe udaljiti.
* * *

Ne ljuti se, jer je pokuena ljutnja najvee zlo i

nesrea.
* * *

Ne ljuti se, jer ljutnja dovodi onoga koji se lj uti

u stanje napetosti i zaborava svega to ima veze sa
situacijom i otuda nije u stanju da donese ispravnu
odluku budui da je njegov razum potpuno blokiran.
* * *

Ne ljuti se, jer nije obiaj plemenitih ljudi brza

ljutnja i osveta.
* * *

21 1

Ne ljuti se, jer je, uistinu, najbolja odjea koju je

ovjek obukao blagost.
* * *

Ne ljuti se, jer, uistinu, onaj ko se pokori ljutnji

izgubio je odgoj i cilj .
* * *

Ne ljuti se, jer, uistinu, nisu potrebne blagosti u

stanju zadovoljstva, ve su potrebne u stanju ljutnje.
* * *

Ne ljuti se, jer, uistinu, kada se ovjek naljuti

otvara svoja usta a zatvara razum.
* * *

Ne ljuti se i najbolji odgovor ovjeku koji je ljut

je utnja.
* * *

Ne ljuti se, jer, uistinu, kada progovori ljutnja

istina uti.
* * *

Ne ljuti se, jer poetak ljutnje je bezumnost, a

njen kraj kajanje.
* * *

Ne ljuti se, jer posljedice ljutnje su esto gore od

uzroka koji su upalili njen fitilj.
* * *

212

Ne ljuti se, jer svaka minuta lj utnje ti pokvari

ezdeset sekundi sree.
* * *

Ne lj uti se i zadovolji se time da napie svojim

neprijateljima pisma ispunjena izrazima ljutnje, ali im
ih nikada nemoj poslati.
* * *

Ne ljuti se, jer ti, uistinu, ako se bude ljutio zbog

beznaajnog razloga to daje predstavu o obimu tvoga
razuma.
* * *

Ne ljuti se, jer onaj koji moe da te naljuti moe i

da te porazi.
* * *

Ne ljuti se, jer nema bilo ega to e vie

isprovocirati onoga koji je lj ut od hladnoe drugih.
* * *

Ne ljuti se, jer, uistinu, ako neprestano od ustaje od

svoje ljutnje oprostit e. Medutim, ako je savladava
osvetit e se.
* * *

Ne ljuti se, jer ako je tvoje pravo da se ljuti, nije

tvoje pravo da ravo postupa prema drugima.
* * *

Ne ljuti se, jer onaj ko se naljuti biva kao onaj ko

213

konzumira otrov i oekuje da drugi umru.

* * *

Ne ljuti se i kada se naljuti na svoga prijatelja

privij ga na svoje grudi i nemogue je da se tvoja
ljutnja nastavi, dok ti grli osobu koju voli.
* * *

Ne ljuti se i ne rasruj se, jer se krv onoga koji je

ljut pretvara u otrov.
* * *

Ne ljuti se. Ne ljuti se i ako ispolji neto od tvoje

ljutnje s vremena na vrijeme bolje je nego da je svu u
isto vrijeme ispolji.
* * *

Ne ljuti se, jer ljutnja su estoki vjetrovi koji gase

plamen razuma.
* * *

Ne ljuti se budui da kada se naljuti zbog greaka

drugih sjeti se svojih greaka i smirit e se.
* * *

Ne ljuti se, jer je mudar onaj koji usmjeri svoju

ljutnju prema problemima da bi im naao rjeenja, a
ne prema ljudima da bi im izraavao izvinjenja.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja privremeno ludilo.

* * *

214

Ne ljuti se, iako se niko ne ljuti bez razloga, jer

razlog rijetko bude opravdan.
* * *

Ne ljuti se, a kada se naljuti uuti jedan minut

koji ima nekoliko koristi:
Tvoja ljutnja poinje proporcionalno slabiti i
nestaje provala gnjeva i prisustvo ejtana.
Reci: Utjeem se Allahu od prokletog ejtana pa
e se osvijestiti i osloboditi se lblisovih obmana.
Razmiljaj o posljedicama ljutnje i njenim loim
utjecajima, pa e paziti i plaiti se.
Vjerovatno e nai nekoga ko e te savjetovati ili
pouiti ili umiriti tvoju ljutnju.
Moda e se otvoriti milost od Allaha i spustiti se
na tvoje srce, pa e tvoja ljutnja nestati a smirenost se
u tebi ustaliti.
* * *

Ne ljuti se, jer, uistinu, niko ne moe da te naljuti

osim da se ti naljuti. I niko ne moe da te poniava
osim ako prihvati ponienje. Znaenje ove inicijative
je da ti bude odgovoran za svoj ivot.
* * *

Ne ljuti se, jer ti sa svojom ljutnjom unitava svoje

zdravlje, svoju unutranju sigurnost, svoju psihiku
stabilnost, svoju radost i svoju sreu.
* * *

215

Ne ljuti se, jer onaj ko odagna svoju ljutnj u Allah

e od njega odagnati svoju kaznu. Pa neka je sretno
onima koji savlauju ljutnju i ljudima prataju. A
Allah voli dobroinitelje.
* * *

Ne ljuti se i uvaj svoj razum, svoju reputaciju, svoje

zdravlje, svoje ivce, svoju vjeru i svoju budunost, jer
ivot ne zavrijeuje ni jedan minut ljutnje, jer je on
prolazan, prezren i bezvrijedan.
* * *

Ne ljuti se, jer ljutnja kada ovlada ovjekom

paralizira njegov moral, neutralizira njegov ukus,
uklanja njegovo potivanje i prijatnost i on postaje
omraen, odvratan, mrzak, onaj na koga se Allah
rasrdio, a zatim i ljudi.
* * *

Ne ljuti se, jer je ljutnja agresivno i unitavajue

ponaanje koje ubija linost i pokueno svojstvo koje
udara na dostojanstvo ovjeka.
* * *

Ne ljuti se, jer je izmeu tebe i onoga na koga

se naljuti bratstvo po ljudskoj prirodi i kratkom
ivotnom putovanju.
* * *

Ne ljuti se, jer su sva agresivna svojstva rezultat

216

ljutnje. Dua onoga koji je ljut je zvjerska, te moda

oamari, udari, ujede, izgrebe, ubije, razvede se, prekri
ugovor, prevari i osveti se.
* * *

Ne lj uti se, jer je ljutnja neprijatelj razumu i ona

mu je kao vuk ovci. I kada zavlada njime odmah
onesposobi njegov razum. Zbog toga onaj koji je
razuman ne priziva ljutnju niti je eli, ve je ona neto
njemu najmre.
* * *

Ne lj uti se, jer lj utnja moe navesti ovjeka na

to da rasrdi svoga Gospodara, Uzviena je Njegova
veliina, pa se zakune razvodom.
* * *

Ne ljuti se, jer kada ojaa i rasplamsa se vatra ljutnje

potpuno obuzme svoga vlasnika i uini da ogluhne na
svaki savjet, jer se ljutnje podie u mozak i prekrije
izvore misli i moda napadne i izvore osjeanja.
* * *

Ne ljuti se, jer je onaj koji je ljut ispunjen otrovom

koji eli da itrcne u onoga na koga se nalj uti.
* * *

Ne lj uti se, jer onaj koji je lj ut ak i u namazu eli

da pretekne imama, iako razumski i vjerski ne moe
zavriti svoj namaz osim nakon imamovog predavanja
selama.
* * *

217

Ne ljuti se, jer se u ljutnji aktivira devetnest miia

u ovjeku, dok se u osmjehu aktivira jedan.
* * *

Ne ljuti se, jer je Nelson Mendela ostao u zatvoru

vie od etvrtine stoljea i pored toga se nije naljutio,
ve je naprotiv stekao potovanje svijeta koji mu je
dodijelio domainstvo za svjetsko prvenstvo u fudbalu
2010 godine.
* * *

218

I NA KRAJU

Velianstven je Gospodar tvoj , Dostojanstveni,

i daleko od onoga kako Ga predstavljaju oni! I mir
poslanicima i hvaljen neka je Allah, Gospodar
svjetova!
Neka si slavljen Allahu i neka Ti je hvala;
svjedoim da nema drgog boga osim Tebe. Od Tebe
oprosta traim i Tebi se kajem.
Allahu moj , blagoslovi Muhameda . i rod
Muhamedov kao to si blagoslovio Ibrahima i
rod Ibrahimov. Allahu moj , obaspi blagodatima
Muhameda i rod Muhamedov kao to si blagodatima
obasuo Ibrahima i rod lbrahimov. Zaista si Ti hvaljen
i slavljen.

SADRAJ

PREDGOVOR
5
0 LJt.rrNJI SU KAZALI ............................................... 7
SUTINA LJlTIN]E
21
22
DIJALO<; s LJlTINJOM
KLJUEVI LJlTINJE
24

25
26
29
OPASNOSTI LJlTINJE
30
TUGA I LJlTINJA
30
LJlTINJA JE NEPRIJATELJ
33
NAA TIJELA
34
Pcx:;RDE l PONIENJA
34
PREZRENOST LJlTIN]E
35
NEMA ZAKLETVE u LJUTN]I
36
NEMA ISKUPA ZA ZAKLTEVU U LJt.rrNJI
37
NEMA RAZVODA ONOME KO JE LJtrr. ........................ 38
PROBLEMI
40
DVIJE STR.ANICE IDSTORIJE
41
TRAGOVI LJlTINJE
42
BoANSKA SRDBA
45
LJlTINJA u KUR' ANU
48
TA GASI ALLAHOVU SRDBU?
50
UVAJTE SE ALLAHOVE SRDBE
51
STIMULANSI LJlTINJE

STEPENI LJlTINJE
VRSTE LJUTN]E

PosLANICI SE LJ

LJlTINJA PosLANIKA., s.A.v.s

55

56

LJU1N)A OCEVA

59
61
63
65
66
67
70
71
71
72
73
74
. 74
75

JliTNJA NA l.JL.ICI

ZR1VOVANJE LJliTN]E

SAVJETI
DovA ONOGA KOJI JE LJUT.
LIJEENJE LJliTNJE

.....................................

Zw DOB'RIM uzvRATI
A LJUDIMA LIJEPE RIJEI GOVORITE

KAU: ''MIR VAMX'

I KOJI SRDBU SAVLADAVAJU

ODLIKA SAVLADAVANJA SRDBE

.
I LJUDIMA PRATAJU
A ALLAH VOLI ONE KOJI DOBRA DJELA INE
I KOJI, KADA IH KO RASRDI, OPRATAJU
..........

....................

..............................................

....

..
.

.....

...................

SAMO ALLAHOVOM MILOU, TI SI BLAG PREMA NJIMA. .

76
76
N AJL]EPA UD
77
IDEJE ZA NAPUTANJE LJliTNJE................................. 78
ONO TO SPRIJEAVA LJUTNJU................................. 79
STAJALITA
87
OPORUKE
89
NEMOJ SE LJUTITI ZBOG SEBE
.
. 91
SREDSTVA IZBAVLJENJA
93
SEDATIVI
95
Spominjanje Allaha: . ... . .. .
.. . . . .. ... . 9 5
Sjeanje na smrt:
. . ..
. .
96
P osljedica lj utnje :
. 97
Nagrada za pratanje: . . . . . ... . . . . .
.9 7
Ljubav prema ljudima: . . . ...
.... . . . . 98
.........................................................................

A DA S l OSORA.N

............

..................

..

.......

...

..

...

....

......

..

.................................

..

.....

...........

....

......

..

..

..

SVOJSTVA MUSLIMANA
SAMOPOTOVANJE
Iz HISTORIJ

101
! 02
1 03
103
1 04
105
105
106
106
1 07
107
107
108
1 08
109
109
110
110
111
112
113
1 15
1 16
ll7
1 18
1 19
121
1 22
1 24
1 25

Musa, neka je na njega spas:

Debata:
Ali ibni ei-Husejn:
Zijad:
Heraklit:
Harun er-Reid:

......................

............................................................

...................................

........................................................

. . ................................................

......................................

I z SADANJOSTI
Neposluni sin:
Onaj koji upuuje pouke:
Sukob dva plemena:
Otac i nj egov sin:
Sinovljeva lijenost:
Supruga:
Suprug:
Komija:
ivotno kajanje:
Dvije bombe:
Holokaust:
Gl.JBITAK STRPLJENJA
STRPI SE PRED OV]EKOM KOJI JE LJUT.
DAFER ES... SADIK
DINGIS...J<AN

.......................................

.......................

...............................

....................................

.................................

..................................................

....................................................

..................................................

......................................

..........................................

..............................................

NAPOLEONOVA NAVALA SRDBE

EKSERI

...

POGINUO ]E

STRPLJIVOST TRGOVCA
NARANDA

.......................................

KLJU ZALA

1 26
1 27
1 28
1 30
131
132
132
1 34
1 34
135
1 36
137
1 39
1 39
14 2
151
153
1 55
1 56
157
158
161
163
163
163
164
165
165
165
166

ONAJ KOJI SE UZDIE NAD ALLAHOM

u VATRU
UBISTVO SUPRUGE
NJEN GOVOR
NJENI USPJESI
UNITIO J E SVOJ IVOT
9DUZELA MU JE IVOT
ZURBA
ONAJ KOJI JE PAMETAN
DozvoLJENA LJUTNJA
OBAVEZNO!
ONI SE NISU LJtmLI
BLAGOST
BLAGI LJUDI
ODLIKA BLAGOSTI
POHVALA BLAGOSTI
MUAVIJINA BLAGOST
GANDI]EVA BLAGOST
NAGRADA
ONI su OPROSTILI
BLAGOST
HVALA I M
Ebu Be kr esSiddik:
Omer ibnel-Hattab:
EI-Mu'tasim:
Bejbers:
Erdoan:
Jusuf ibni Tafin:
Abd el-Mu'min ibni Ali:

....................

........................................

...

........................................

..........................................

. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .......

...........................

......................................

..............................................

..............................................

...............................

.....................

Hasan el-Benna: ....................... ... . .. 166

Predsjednik Venecuele: ..... . . . ... . . 167
Ministar vanjskih poslova Francuske: .....
.

..

..................... ...............................................................

167

PRIPREMI SE, l NE LJUTI SE

1 69
NE LJUTI SE . .... ... . ... . ...... . . .............. ........ 1 7 1
ODUZIMA SLUH l VID
l 73
Esu ZERR 1 BILAL .............................................. 1 74
0DusTvo DIJALOGA ... .... . . . . ... .. ... . ... ........ l 7 4

..

..

..

ZBOG NAPADA GNI]EVA... ..... ..... .............. ......... ! 7 5

MUAVIJIN NAPAD GNJEVA ...................... .. ... .. . ! 76
OMER IBNI AsD EL,Aziz . ...
. .. .. ............. ! 76
NESREA BERMEKIJA ... ..... . ............................. 1 7 7
LJUTNJA JE OD EJTANA ....................... .. .......... 1 78
.

...

.........

...

..

. .

Kajanje ......... ....... ... . .......... ............... 179

Prvi zloin ubistva ... . .. .. ... ........ ....... 179
..

..

..

. .......................... ....... ... ........ 1 8 1

SuTINA ZADOVOLJSTVA ...... . ... . . . ... ............ 1 82
LJUDSKI GNJEV ................... ........ ..................... 1 84
DESET KOD DESET .............
... . . . . .............. 185
PET l PET . .......................... . . ; .................... 1 85
PORUKE ONIMA KOJI SE LJUTE . ... .... . . ... ... . ..... 1 8 7
I N A KRAJU .. . .. ............... . ..... .. ............ . . ... 2 1 9
OPROST

.... .

....

..

..

...

..

....

....

..