Harmonizovana nomenklatura

Postojanje

vie razliitih nomenklatura u

meunarodnim
me
unarodnim transakcijama stvaralo je posebne
tekoe.
Da bi se otklonile tekoe 1983 god. Savjet za
carinsku saradnju je u saradnji sa vie me.
organizacija izradio jedinstvenu harmonizovanu
nomenklaturu koja je poela da se primjenjuje
1988 god.
Sva roba u HN je svrstana u 21 odjeljak, 97 glava
(77 glava rezervisana za kasnije potrebe).
potrebe).
Odjeljci su obeljeenim rimskim brojevima, glave
arapskim, a razdjeli sa rimskim brojevima.
1

Carinske tarife prema broju kolona carinskih stopa

Jednokolone carinske tarife - imaju jednu kolonu carinskih stopa tj.

za svaki proizvod u spisku robe propisana je samo jedna carinska
stopa. Mogu da budu uniformne i specijalizovane.
Uniformne - imaju propisanu istu stopu carine za sve robe.
Specijalizovane imaju propisane razliite stope carine za svaku vrstu
robe.

Dvokolone carinske tarife za svaku vrstu robe predviene su

dvije stope carine: maksimalna i minimalna.
Viekolone carinske tarife nastaju kao rezultat raznih kombinacija
autonomnih i ugovornih carinskih stopa. Ove tarife su se razvile u
poslednje vrijeme.

 Tarifni

brojevi su obiljeeni etvorocifrenim

arapskim brojevima.
brojevima. Prve dvije cifre tarifnog broja
oznaavaju glavu kojoj tarifni broj pripada, a
druge dvije cifre redni broj dotinog tarifnog broja
u odnosnoj glavi.
Novinu u HN predstavlja raslanjivanje tarifnih
brojeva na tarifne podbrojeve koji se obiljeavaju
sa jo dvije cifre (npr. 8434 10 - maina za muu;
prva 4 br. oznaavaju tarifni br. a ostala 2 broja
oznaavaju broj podbroja u okviru tarifnog broja.

Pored nomenklature HS ine

ine i Osnovna pravila za
primjenjivanje HS odnosno Carinske tarife.
Oznaavanje u HS bazirano je na estocifrenim oznakama,
a tarifne oznake u KN Evropske unije osmocifrene.

Veza izmeu nae Carinske tarife i HN

Naa

Carinska tarifa izvedena je iz

Harmonizovanog sistema i usaglaena sa
Kombinovanom nomenklaturom Evropske unije
unije..

Sva

roba je svrstana u 21 odjeljak

odjeljak,, 97 glava (77
glava rezervisana za kasnije potrebe
potrebe).
).

Odjeljci

su obeljeenim rimskim brojevima

brojevima,, glave
arapskim..
arapskim
5

U Carinskoj tarifi CG tarifni stav obeljeen je tarifnom oznakom koja

ima osam i deset cifara (nacionalno razvrstavanje).
razvrstavanje).

Osnovna pravila za primjenjivanje Carinske tarife su u potpunosti

preuzeta iz HS
Sistem oznaavanja u Crnoj Gori je u potpunosti usklaen sa HS i KN.

Svake pete godine se vri usklaivanje sa HS,

HS, a svake godine sa KN.

Pojam i djelovi Carinske tarife

Pojam i djelovi Carinske tarife

Pojam
Rije tarifa je arapskog porijekla i znai cjenovnik
Carinska tarifa je propisom utvren sistematizovani
spisak roba po kojoj se sprovodi postupak carinjenja robe.

Carinsku tarifu ini nomenklatura roba i stope carine,

propisane za pojedine robe utvrene u toj nomenklaturi.

Carinska tarifa Crne Gore izvedena je iz Harmonizovanog

sistema i uskladjena sa Kombinovanom nomenklaturom
EU. Prvih 6 cifara preuzete su iz HS, 7 I 8 iz
kombinovane nomenklature EU, a 9. i 10. cifra
oznacavaju nase autonomne tarifne podbrojeve.


1)

2)

3)

Pod nomenklaturom, u smislu Zakona o carinskoj

tarifi[1] podrazumijevaju se:
naimenovanja odjeljaka, glava, razdjela tarifnih
brojeva i tarifnih podbrojeva s njihovim numerikim
oznakama;
napomene uz odjeljke i glave, napomene za tarifne
podbrojeve i dodatne napomene;
osnovna pravila za primjenjivanje Carinske tarife.

tarifni broj - naimenovanje robe, koje obuhvata jedan

proizvod ili vie proizvoda, oznaen je etvorocifrenom
oznakom;

tarifni meupodbroj - naimenovanje robe koje

obuhvata jedan proizvod ili vie proizvoda, nije oznaen
numerikom oznakom;

tarifni podbroj - naimenovanje robe koje obuhvata

jedan proizvod ili vie proizvoda, oznaen je
numerikom oznakom sa najmanje est cifara;

tarifne oznake - numerike oznake kojima su oznaeni

tarifni brojevi i tarifni podbrojevi;

tarifni stav obuhvata:

tarifnu oznaku sa osam ili deset cifara;
naimenovanje tarifnog podbroja;
jedinicu mjere;
stopu carine odnosno iznos carine po
jedinici mjere propisanu za robu iz tog
tarifnog podbroja i
stopu carine propisanu meunarodnim
ugovorima.

Odjeljci u tarifi su oznaeni sa rimskim brojevima od I

do XXI. Proizvodi u odjeljcima od I do V grupisani su
uglavnom po principu porijekla robe, a u odjeljcima VI
do XXI prema ekonomskoj namjeni.

Glave u tarifi su oznaene sa arapskim brojevima od

1.do 97 (od kojih se upotrebljava 96, glava 77 ostala je
rezervisana za budue potrebe klasifikacije). Prve 24
glave odnose se na poljoprivredne proizvode, a ostale se
odnose na industrijske proizvode.

Razdjeli su oznaeni sa rimskim brojevima.

Proizvodi u nomenklaturi su grupisani po odreenim

principima:
porijeklo proizvoda (npr. ivotinjsko, biljno,
mineralno, prirodno, vjetako...)

vrsta materijala od kojeg je proizvod izraen (npr.

papir, drvo, tekstil metal, nemetal...)

stepen obrade proizvoda (npr. sirovine, poluproizvodi

i gotovi proizvodi),

privredna djelatnost (npr. poljoprivreda, rudarstvo,

zanatstvo, industrija...)

namjena proizvoda ( npr. reprodukcioni materijal,

investiciona oprema , iroka potronja...)

Carinska stopa

Na robu koja se uvozi u carinsko podruje Crne Gore

plaa se carina po stopama i u iznosima utvrenim
Carinskom tarifom koja ini sastavni dio Zakona o
carinskoj tarifi[1].

Stope carine u Carinskoj tarifi propisane su u rasponu

od 1% do 30%.

Carina se obraunava i naplauje po procentualnoj stopi

u odnosu na vrijednost (ad valorem ), odnosno u
odreenom iznosu po jedinici mjere za masu (specifina
carina).

U koloni 4 Carinske tarife pod nazivom Stopa navedene

su procentualne stope carine (carine po vrijednosti ) i iznos
carine po jedinici mjere (specifina carina) proposanu za
robu iz tog tarifnog podbroja.
U koloni 5 Carinske tarife pod nazivom Meunarodni
ugovori, prikazane su stope carine koje su propisane
meunarodnim ugovorima (Sporazum CEFTA 2006,
Privremeni sporazumom o trgovini i srodnim pitanjima
izmeu EU i Crne Gore, Sporazum o slobodnoj trgovini
izmeu Savezene vlade Savezne Republike Jugoslavije i
Vlade Ruske Federacije i Sporazum o slobodnoj trgovini
izmeu Crne Gore i Republike Turske.

 Uz

Carinsku tarifu odtampan je i Dodatak 1Spisak roba na koje se pri uvozu u Crnu Goru
plaa carina razliita od one date u kolonama 4 i
5 CT i Dodatak 2- Spisak roba porijeklom iz
drava sa kojima su zakljueni meunarodni
ugovori, na koje se pri uvozu u Crnu Goru
uvozne carine ukidaju ili smanjuju na odreeni
nivo u okviru pojedinanih godinjih kvota[2].
Stope carine koje su propisane meunarodnim
ugovorima, primjenjuju se samo na robe sa
preferencijalnim porijeklom iz zemalja
obuhvaenim ugovorom.

[1] Zakon o carinskoj tarifi (Slubeni list RCG, br.

75/05, 17/07 i Slubeni list CG, br. 3/08)
[2] Uredba o usklaivanju nomenklature Carinske tarife
za 2010. godinu (Slubeni list CG, br. 85/09)

OSNOVNA PRAVILA
ZA PRIMJENJIVANJE
CARINSKE TARIFE

Osnovna pravila za primjenjivanje

CT su:

sastavni dio Zakona o carinskoj tarifi

definiu principe svrstavanja robe u CT

6 pravila

mora se postovati redosled primjene pravila

Prvih pet pravila primjenjuju se na

svrstavanje robe u odgovarajue tarifne
brojeve.
esto pravilo regulie svrstavanje robe u
tarifne podbrojeve u okviru jednog
tarifnog broja (tarifne oznake).

Osnovno pravilo 1
Nazivi odjeljaka, glava i razdjela dati su
samo radi lakeg snalaenja pri svrstavanju.
Proizvodi se svrstavaju prema
naimenovanjima tarifnih brojeva,
napomenama uz odgovarajue odjeljke i
glave, kao i prema ovim pravilima, ako ona
nijesu u supurotnosti sa sadrajem tarifnih
brojeva i napomena uz odjeljke i glave

Pojanjenje OP 1

Odjeljci, glave i razdjeli imaju pravnu snagu i

njihovi nazivi slue samo za lake snalaenje pri
svrstavanju

Na osnovu pravila 1 proizvodi se svrstavaju

prema naimenovanjima tarifnih brojeva i
napomenama uz odgovarajue odjeljke i glave.
Naimenovanja tarifnih brojeva i odgovarajue
napomene imaju ravnopravni zakonski status

Primjer: rashlaene kajsije

svjee kajsije tarifni broj 0809

napomena 2 uz glavu 8 (rashlaeno voe svrstava se
u isti tarifni broj kao i svjee)

Osnovno pravilo 2

2(a) i 2(b)
2(a) Kao proizvod koji je naveden ili obuhvaen u
naimenovanju nekog tarifnog broja smatra se i
proizvod, koji je nekompletan ili nedovren, pod
uslovom da pri carinjenju ima bitna svojstva
kompletnog ili dovrenog proizvoda. Tarifni broj
takoe obuhvata i kompletan ili dovren proizvod
(ili proizvod koji se svrstava kao kompletan ili
dovren primjenom ovog pravila) ako se carini
nesastavljen ili u rastavljenom stanju.

Pojanjenje OP 2(a)
Pravilo 2(a) propisuje kako se vri svrstavanje:
nekompletnih proizvoda
nedovrenih proizvoda i
nesastavljenih (rastavljenih) proizvoda
Nekompletni proizvodi
svrstava se kao kompletan pod uslovom da (pri
carinjenju) ima bitna svojstva kompletnog proizvoda
pouzdan pokazatelj da je rije o proizvodu koji ima bitna
svojstva kompletnog proizvoda je njegova vrijednost
(vrijednost ne smije biti jedini pokazatelj ve se moraju
uvijek uzeti i tehnike i funkcionalne karakteristike
proizvoda)
Napomena: Osnovno pravilo 2(a) se ne primjenjuje
ako nije u skladu sa sadrajem tarifnih brojeva i
napomenama

Nekompletni proizvod:
motorna vozila bez tokova
Motocikl bez motora
bicikl bez sjedita i guma itd

Primjer:
ako se uvozi motocikl bez motora svrstae se u tarifni
broj kao kompletan 8711

Nedovren proizvod
je proizvod koji nije dovren za direktnu
upotrebu,
ima oblik ili izgled dovrenog proizvoda
vrijednost proizvoda nije pouzdan pokazatelj
(ponekad vrijednost obrade, dorade moe da bude vea
od same vrijednosti nedovrenog proizvoda)
Primjer:

kai za runi sat bez rupa za zakopavanje

blanks klju za sigurnosnu bravu (obrada kljua je
vrjednija od materijala utoenog i pored toga svrstava
se u tarifni broj u koji se svrstavaju kljuevi 8301)

Nesastavljeni ili rastavljeni proizvod (proizvod

koji se sastoji od djelova koji se sastavljaju pomou
posebnih sredstava za privrivanje, zavarivanjem
ili lijepljenjem)
svrstavaju se kao sastavljeni -kompletni proizvodi
uvoze se u rastavljenom stanju radi transporta,
rukovanja i dr.
viak djelova svrstava se zasebno.

Primjer:
burad, bave, kace, (nesastavljeni)
montane zgrade (nesastavljene)
razne vrste maina i aparata koje se transportuju
u nesastavljenom stanju

Osnovno pravilo 2(b)

2(b) Pod materijalom ili materijom iz naimenovanja
tarifnog broja podrazumijeva se materijal ili
materija u istom stanju ili kombinovani, odnosno
pomijeani sa drugim materijalom, odnosno
materijom. Pod proizvodom od odreenog
materijala ili materije podrazumijeva se i proizvod
izraen u cjelini ili djelimino od istog materijala ili
materije. Proizvodi koji se sastoje od dva ili vie
materijala ili materije svrstavaju se primjenom
osnovnog pravila 3.

Pojanjenje OP 2(b)
Proizvod

izraen u kombinaciji sa drugim

materijalom (ili materijom) svrstava se u tarifni
broj kao i proizvod koji je u cjelini izraen od
jednog materijala (ili materije) u istom stanju.

Primjer:

Obrano mlijeko u prahu u kome su dodati vitamini

svrstava se kao obrano mlijeko u tar.br. 0403.
prsten izraen od legure zlata i srebra iji je sastav
2% zlato i 98% srebro svrstae se u proizvod od zlata
shodno napomeni 5(b) uz glavu 71 (primjer u skladu
s napomenom)

Osnovno pravilo 3

3(a), 3(b) i 3(c)

Proizvodi koji bi se primjenom pravila 2. pod (b) ili iz

drugih razloga na prvi pogled mogli svrstati u dva ili vie
tarifnih brojeva, svrstavaju se na sljedei nain:

3(a) Tarifni broj koji ima najkonkretnije ili najblie

naimenovanje proizvoda ima prednost u odnosu na tarifne
brojeve sa optijim naimenovanjem proizvoda. Meutim,
kad se naimenovanja dva ili vie tarifnih brojeva odnose
samo na dio materijala ili materije sadrane u mijeanim ili
sastavljenim (sloenim) proizvodima ili samo na dio
komponenti pripremljenih kao set za maloprodaju,
naimenovanja tih tarifnih brojeva smatrae se podjednako
konkretnim, iako jedan od njih ima kompletnije i preciznije
naimenovanje prozvoda.

Pojanjenje OP 3a
Pravilo 3(a) definie kriterijume svrstavanja:
naimenovanje

sa konkretnim nazivom ima

prednost u odnosu na opta ili grupna
naimenovanja
konkretno naimenovanje je preciznije i jasnije
opisuje robu i esto se podudara sa
trgovakim nazivom robe
opte naimenovanje obuhvata manje ili vee
grupe proizvoda i u njemu se pojavljuju
grupni nazivi (npr. djelovi za vozilo)

1. Primjer za konkretno naimenovanje

Treba svrstati kaike i viljuke od nerajueg elika.
U obzir dolaze sljedei tarifni brojevi:
7323 - stoni kuhinjski i drugi proizvodi za domainstvo od gvoza
ili elika
8215 - kaike, viljuke i slini kuhinjski stoni pribor.
Ako se uzme u obzir napomena 1(a) uz glavu 82 vidi se da tarifni broj
8215 obuhvata proizvode sa sjeivom ili drugim radnim dijelom od
prostih metala.
Naimenovanje tarifnog broja 8215 je konkretnije, pa se predmeti
svrstavaju u taj tarifni broj.

Pravilo 3(a) ima i odredbu koja definie ogranienja u

vezi sa njegovom primjenom.
Pravilo se ne primjenjuje na mijeane, sloene,
kombinovane proizvode i setove za maloprodaju.

Primjer ograenja u vezi sa OP 3(a)

mjeavina

za proizvodnju piva sastoji se od 70%

penice i 30% jema mogla bi se svrstati u sledee
tarifne brojeve:
1001 - penica
1003 - jeam

naimenovanja

oba tarifna broja odnose se na dio

materijala u mjeavini pa se smatraju podjednako
konkretnim, zbog toga se roba ne svrstava
primjenom ovog pravila.

Osnovno pravilo 3(b)

3(b) Mijeavine, sastavljeni (sloeni) proizvodi
koji se sastoje od razliitih materijala ili su
izraeni od razliitih komponenti, odnosno
sastojaka i proizvodi pripremljeni u setovima
za maloprodaju, koji se ne mogu svrstati
primjenom pravila 3. pod (a), svrstae se
kao da se sastoje od materijala ili
komponente koja im daje bitan karakter,
ako se ovaj kriterijum moe primijeniti.

 Pravilo

3(b) primjenjuje se kod

svrstavanja:
mjeavina,
sloenih proizvoda koji se sastoje od razliitih
materijala,
sloenih proizvoda koji se sastoje od razliitih
komponenti i
proizvoda pripremljenih u setovima za
maloprodaju.

 Mjeavine

su kombinacija raznih materijala koji

ine jednu homogenu cjelinu i uglavnom se
svrstavaju prema komponenti koja preovladava
po masi.

Primjer:

mjeavina za proizvodnju piva koja se sastoji od

70% penice i 30% jema mogla bi se svrstati u
sledee tarifne brojeve:
1001 - penica
1003 jeam

Navedenoj mjeavini bitno svojstvo odreuje

penica jer je ima vie po masi i roba se
svrstava u tarifni broj 1001

Sloeni proizvodi koji se sastoje od razliitih

materijala su proizvodi koji predstavljaju
kombinaciju raznih materijala ili komponenti od
raznih materijala.
Materijali ili komponente od raznih materijala su
meusobno spojene npr. lijepljenjem, livenjem.

Na svrstavanje ovih proizvoda utie masa, uloga

materijala u odnosu na upotrebu proizvoda itd.

Primjer:
Svrstati elinu iglu zalivenu u poluokruglu glavu od plastine
mase
Proizvod bi se mogao svrstati u sledee tarifne brojeve:
3926 ostali proizvodi od plastinih masa
7319 ... druge igle ... od elika
elina igla daje proizvodu bitan karakter i proizvod se
svrstava u
tarifni broj 7319

Sloeni proizvodi koji se sastoje od razliitih

komponenti su proizvodi izraeni od razliitih sastavnih
djelova koji zajedno ine jednu cjelinu.

Primjer:
Svrstati stonu pepeljaru za cigarete koja je sastavljena
od odvojenih komponenti: postolja od elika i staklene
posude za pepeo.
Proizvod bi se mogao svrstati u sledee tarifne brojeve:
7013 - Proizvodi od stakla, vrsta koja se
upotrebljavaju za stolom, u kuhinji ... u kancelariji
7326 - Ostali proizvodi od gvoa ili elika
Roba je sloen proizvod, sastavljen od dvije komponente
prilagoene jedna drugoj. Bitno svojstvo sloenom
proizvodu daje staklena posuda, te se isti svrstava se u
tarifni broj 7013.

Osnovno pravilo 3(c)

3(c) Ako se proizvodi ne mogu svrstati primjenom pravila 3. pod
(a) ili 3. pod (b), svrstae se u posljednji po redu od onih
tarifnih brojeva koje zbog vanosti treba podjednako uzeti u
obzir.

Primjer:
Set koji se sastoji od pletene kape i pletenih rukavica, izraenih od
vune iste boje i sa istom arom, zajedno su upakovani.

Proizvod bi se mogao svrstati u sledee tarifne brojeve:

6116 - rukavice pletene svih vrsta
6504 - kape pletene

Kako ni jedan proizvod ne daje setu bitan karakter, set e se svrstati u

posljednji po redu od navedenih tarifnih brojeva, tj. u tarifni broj 6504
Osnovno pravilo 3c se ne primjenjuje ako nije u skladu sa sadrajem
tarifnih brojeva i napomenama

Osnovno pravilo 4
Proizvodi koji se ne mogu svrstati
primjenom pravila 1. do 3. svrstae se u
odgovarajui tarifni broj predvien za
proizvod koji je tom proizvodu najsliniji.
Ovo

pravilo ima za cilj da omogui svrstavanje

novih proizvoda u CT, jer se ista ne moe mijenjati
svakim danom kako bi obuhvatila nove proizvode.
Primjer:
tapi za pravljenje filtera za cigarete koji se
sastoji od celulozno-acetatnih vlakana obraenih
triacetinom i umotan u papir za cigarete svrstae
se u tarifni broj 5601 kao vata od tekstilnih
materijala i proizvodi od vate.

Osnovno pravilo 5
5(a) i 5(b)
Pored odredaba pravila 1. do 4. za sljedee proizvode
primjenjivae se i ova pravila.
5(a)Futrole za fotografske aparate, muzike
instrumente, puke i pitolje, kutije za cirkle, kutije
za ogrlice i slini kontejneri, specijalno oblikovani ili
podeeni za odreeni proizvod ili set proizvoda,
pogodni za dugotrajnu upotrebu i isporueni sa
proizvodima za koje su namijenjeni, svrstae se sa
tim proizvodima pod uslovom da se uobiajeno
prodaju sa tim proizvodima. Meutim, ovo pravilo
se ne primjenjuje na kontejnere koji cjelini
(proizvodu sa kontejnerom) daju bitan karakter.

 Ako

su futrole, kutije i slini kontejneri

podeeni za odreeni proizvod, pogodni za
dugotrajnu upotrebu i isporueni sa
proizvodima za koje su namijenjeni svrstae
se sa tim proizvodima pod uslovom da se
uobiajeno prodaju sa tim proizvodima.

Primjer:

Pitolj upakovan u futrolu od koe svrstae

se u tarifni broj 9303.

Pravilo se ne primjenjuje na kontejnere

koji cjelini daju bitan karakter !!!
Primjer:

Bomboni u kristalnoj tegli

Kristalna tegla i bomboni svrstae se posebno.
Ako se futrole, kutije i slini kontejneri posebno
uvoze i ako u njima nijesu upakovani proizvodi
svrstae se u tarifne brojeve zavisno od
materijala od kojeg su napravljene.

5(b) Shodno odredbama pravila 5. pod (a)

materijali za pakovanje i kontejneri za
pakovanje (ambalaa) koji se isporuuju
sa proizvodima u njima svrstavaju se
zajedno sa tim proizvodima ako je
uobiajeno da se koriste za pakovanje tih
proizvoda. Meutim, ova odredba se ne
primjenjuje na materijal za pakovanje i
kontejnere za pakovanje ako je oigledno
da su podesni za viekratnu upotrebu.

 OP

5(b) regulie svrstavanje uobiajene

spoljne ambalae (npr: sanduka, kartonskih
kutija...) koja se upotrebljava za pakovanje robe
radi transporta i svrstava se zajedno sa
proizvodima koji su u nju upakovani.
Ako je ambalaa namijenjena za viektarnu
upotrebu svrstae se posebno (bave ,
burad...)
Primjer:

Bave od gvoa napunjene sa uljem od nafte

Bave, burad i sl. kontejneri od gvoa ili elika,
zapremine do 300 lit. svrstae se u tarifni broj
7310, a ulje od nafte, koje je prispjelo u tu
ambalau u tarifni broj 2710.

Osnovno pravilo 6
Svrstavanje proizvoda u tarifne podbrojeve
u okviru jednog tarifnog broja sa pravnog
aspekta vri se prema naimenovanjima tih
tarifnih podbrojeva i eventualnih
napomena za te tarifne podbrojeve i
"mutatis mutandis" prema prethodnim
pravilima, podrazumijevajui da se
poreenje tarifnih podbrojeva moe vriti
samo na istom nivou ralanjavanja. U
smislu ovog pravila primjenjuju se i
napomene uz odjeljke i glave, ako nije
drukije propisano.

OP 6 regulie svrstavanje proizvoda u okviru

odreenog tarifnog broja.
Svrstavanje se vri prema naimenovanjima
tarifnih podbrojeva i eventualnim napomenama
za te tarifne podbrojeve.
Primjer:
Mrea za izvlaenje upecanih riba.
Proizvod se svrstava u tarifni broj 9507.
Unutar navedenog tarifnog broja postoje 4 tarifna
podbroja na prvom nivou raslanjivanja

9507 10 00 tapovi za ribolov

9507 20 udice, nemontirane
9507 30 00 etkice za ribolov
9507 90 00 ostalo

Mrea se svrstava u tarifnu oznaku 9507 90 00.

IMA LI PITANjA?

Svrstavanje

proizvoda u
Odjeljcima

51

Svrstavanje proizvoda u Odjeljak

Odjeljak I
- ive ivotinje; proizvodi ivotinjskog porijeka
obuhvata 5 glava (1(1-5)
Proizvodi

iz ovog odjeljka mogu se grupisati

u tri kategorije: 1. ive ivotinje, 2.jestivi
proizvodi i 3.nejestivi proizvodi

Glava 1.
1. ive ivotinje
Glava 2.
2.meso i drugi klanini proizvodi za jelo
Glava 3.
3.ribe, ljuskari, mekuci i ostali vodeni beskimenjaci
Glava 4.
4. mlijeko i proizvodi od mlijeka, ivinska i ptiija
jaja, prirodni med, jestivi proizvodi ivotinjskog porijekla,
nepomenuti niti obuhvaeni na drugom mjestu
Glava 5.
5. proizvodi ivotinjskog porijekla, na drugom mjestu
nepomenuti niti obuhvaeni
52

Glava 1 obuhvata sve domae i divlje ive ivotinje osim (ribe i

ljuskar, mekuaca. ) U ovu glavu spadaju i morski sisari.Ne
obuhvata ivotinje koje su uginule u toku transporta.
Glava 2 obuhvata proizvode zivotinjskog porijekla koji su
podobni za ljudsku ishranu. Izuzetno svinjska slanina i salo
ivotinja ostaju svrstani u ovoj glavi i kada nijesu podobni
za jelo ( tar.broj 0209)
Meso i klanini proizvodi mogu biti, svjei, smrznuti sueni ili
dimljeni, soljeni i u salamuri.

53

 Glava

ljuskare, mekuce
mekuce i ostale
ostale voden
vodene
e
3 obuhvata ribe, ljuskare

beskimenjake ive ili mrtve pogodne za ljudsku ishranu,

beskimenjake
ishranu,
namijenjene za akvarijume, mreenje i ostalo.
Proizvodi mogu biti svjei, rashlaeni, smrznuti, soljeni u
salamuri, sueni ili dimljeni, u obliku brana, praha i td.
Pripremljeno se svrstava u glavu 16.
Glava

4 obuhvata punomasno mlijeko, obrano, surutku,

pavlaku, kiselo mlijeko, kefir. Pored mlijeka obuhvata i

maslac, i ostale masnoe i ulja dobijene od mlijeka, sir i
urdu. Ova glava obuhvata prirodni med a ne vjetaki, i
jaja (svjea, kuvana, suena, smrznuta).
54

 Glava

5 obuhvata proizvod
proizvode
e ivotinjskog
porijekla koji nisu na drugom mjestu
pomenuti i nisu jestivi,(dlake
jestivi,(dlake za izradu
etke, kande, kopita, rogovi, ivotinjska
krv, griva).
griva).
Ne obuhvata gotove proizvode koji su
izraeni od materijala ivotinjskog porijekla.

55

Svrstavanje proizvoda iz Odjeljka II Biljni proizvodi

obuhvata 9 glava ( 6 -14)

Glava 6.
6. ivo drvee i druge biljke, lukovice, korjenje, seeno cvijee i
ukrasno lie
Glava 7.
7. povre, korijenje i korte za jelo
Glava 8.
8. voe za jelo, kore agruma ili dunja i lubenica
Glava 9.
9. kafa, aj, mate aj i zaini
Glava 10.
10.itarice
Glava 11.
11. proizvodi mlinske industrije, slad, skrob, inulin, guten od
penice
Glava 12.
12. uljno sjeme i plodovi, razno zrnevlje, sjeme i plodovi,
indusrtijsko i ljekovito bilje, slama i stona hrana (kabasta)
Glava 13.
13.elak, gume, smole i ostali biljni sokovi i ekstrati
Glava 14.
14. biljni materijal za pletarstvo , biljni proizvodi na drugom
mjestu nepomenuti niti obuhvaeni

56

Glava 6.
6.obuhvata
obuhvata ivo drvee i druge biljke

kao to su drvee (umsko, ukrasno,

voke..), grmlje, glavice i sl.koje se kupuje u
rasadnicima ili kod cvjeara za rasaivanje
ili za ukrasnu upotrebu.
U ovu grupu svrstavaju se i pripremljeni
buketi, korpe sa cvijeem i sl.

57

Glava 7.
7. Pod povrem podrazumijevaju se peurke za jelo,
masline,kupus, salata, argarepa, paparadajz, krompir,
cvekla, krastavci, plavi patlian, paprika, perun, crni i
bijeli luk, mahunasto povre, kukuruz eerac
Proizvodi iz ove glave mogu biti svjei, rashlaeni,
smrznuti, osueni, privremeno konzervirani u salamuri,
sumporisanoj vodi, ali pod uslovom da nijesu pripremljeni
za naposrednu potronju odnosno jelo.Povre
jelo.Povre moe biti
cijelo, seeno, rezano, lomljeno ili u obliku brana i griza.
Ako je povre dalje preraeno svrstava se u glavu 20.
Ne obuhvata osuenu, drobljenu i mljevenu papriku,
papriku,
stonu hranu.
58

Glava 8.
8. (voe za jelo, ukljuujui i orahe, bademe i
ljenike), kore agruma ili dinja i libenica.
Glava 9 obuhvata kafu(sirovu , prenu mljevenu..), aj,
zaine ( biber, vanila, cimet, mljevena paprika...),
Pirina oljuten, gaziran, neoljuten ili poliran ulazi u ovu
glavu.
Napomena uz glavu 9 za mjeavine iz tar.br.0904
do 0910
a) mjeavine dva ili vie proizvoda iz istog tarifn
tarifnog
og
broja
broj
a svrstavaju se u taj tarifni broj
b) mjeavine dva ili vie proizvoda iz razliitih
tarifnih brojeva svrstavaju se u tarifni broj 0910
59

Glava 10
10.obuhvata
.obuhvata samo itarice u obliku zrnevlja koje nije
oljuteno ili na drugi nain obraeno, i itarice koje su
namijenjene za sjetvu.
Ova glava obuhvata i pirina, koji moe biti neoljuten,
poliran, glaziran...
Glava 11.
11.obuhvata
obuhvata proizvode koji su dobijeni mljevenjem
itarica iz glave 10 kao i od povra iz glave 7 i voa iz glave
8.

60

Svrstavanje proizvoda iz Odjeljka III

III--Masnoe i ulja
ivotinjskog i biljnog porijekla i proizvodi od njih i
voskovi ivotinjskog i biljnog porijekla
obuhvata 1 glav
glavu
u (15
15))

Glava 15 - Masnoe i ulja ivotinjskog i biljnog porijekla i

proizvodi od njih i voskovi ivotinjskog i biljnog porijekla,
porijekla,
obuhvata masti i ulja koja se upotrebljavaju za jelo i za
tehnike svrhe i industrijske svrhe.
U ovu glavu se svrstavaju ulja (maslinovo , ricinusovo,
suncokretovo,)
Margarin
Voskovi

61

Svrstavanje proizvoda iz Odjeljka IV

IV-proizvodi prehrambene industrije, pia, alkoholi, sire
i duvan
obuhvata 9 glava ( 16 -24)

Glava 16 -preraevine od mesa, riba, ljuskara i mekuaca

Glava 1717- eer i proizvodi od eera
Glava 1818-kakao i proizvodi od kakaoa
Glava 19
19--proizvodi na bazi itarica , brana, skroba ili mlijeka i
poslastiarski proizvodi
Glava 2020-proizvodi od povra, voa i ostalih djelova bilja
Glava 2121-razni proizvodi za ishranu
Glava 2222-pia, alkoholi i sire
Glava 2323-ostaci i otpaci prehrambene industrije i pripremljena hrana
za ivotinje
Glava 2424- duvan i proizvodi od duvana

62

Glava 16 obuhvata proizvode prehrambene industrije od mesa i od riba

podobni za jelo. Ovi proizvodi mogu biti pripremljeni prenjem ,
peenjem , grilovanjem, kuvanjem, ili na drugui nain pripremljeni ili
konzervisani. ( konasice, patete, riba u konzervi...)

Glava 17 obuhvata eer od eerne trske, i repe, ostale eere

( maltozu , fruktozu, laktozu, i glikozu) , vjetaki med.

Glava 18 obuhvata kakao i proizvode od kakaa ( okolade i proizovdi

od okolade.... )
Glava 19 obuhvata proizvode za ishranu djece u pakovanjima na malo
tjestenine, proizvode dobijene bubrenjem , pekarske proizvode itd..)

63

Glava 20 obuhvata ,povre i voe pripremljeni ili konzervirano u

siretnoj kiselini, kandirano voe, demove, marmelade, i druge
kuvane preraevine od voa i povra, sokove od voa i povra koji ne
sadre aklohol....
Glava 22 obuhvata vodu, bezalkoholna pia, pivo,vino, etil alkohol,
likere i druga alkoholna pia ( viski , rakija, rum,..).

Glava 24 obuhvata duvan sirov i nepreraen, preraen duvan (cigare,

cigarilose, cigarete...), otpatke od duvana.

64

Svrstavanje proizvoda iz Odjeljka V - Mineralni proizvodi

obuhvata 3 glav
glave
e ( 2525-27)
Glava 25. so,sumpor zemlja,kamen,gips,kre i cement
Glava 26.
26. rude zgure i pepeli
Glava 27.
27. mineralna goriva mineralna ulja i proizvodi njihove
destilacije, bitumenozne materije,mineralni voskovi i elektrina
energija

65

U ovaj odjeljak su svrstane mineralne materije izvaene iz zemlje ili

mora , kao i jedan broj proizvoda dobijenih od mineralnih materija kod
kojih je izvren jednostavni stepen prerade napr. mljevenje, prosijano
itd.
Tarifni brojevi iz Glave 25 obuhvataju samo proizvode u sirovom
stanju ili su prani., mljeveni, u prahu, drobljeni, prosijani.
prosijani. Ova glava
obuhvata i morsku vodu.
Proizvodi iz Glave 26:
26: Rude su minerali koji se upotrebljavaju u
metalurgiji za dobijanje prostih i plemenitih metala.
Glava 27 obuhvata sve vrste ugljeva ( kameni , mrki, lignit, treset,
koks, briket), naftu , ulja dobijena od bitumenoznih minerala, prirodne
bitumenozne materije, bitumet, asfalt, ...)

66

Odjeljak VIVI-Proizvodi hemijske ili srodnih industrija

obuhvata 11 glava (28
(28--38
38))

Glava 28
28.. neorganski hemijski proizvodi i organska ili neorganska jedi njenja
plemenitih metala, metala rijetkih zemlji, radioaktivni elementi i izotopi
Glava 29.
29. organski hemijski proizvodi
Glava 30.
30. farmaceutski proizvodi
Glava 31.
31. ubriva (prirodna i vjetakakao ivot, biljna, mineralna azotna.)
Glava 32.
32. ekstrati za tavljenje i bojenje , boje premazna sredstva, lakovi
kitovi, i ostale zaptivne mase, tamparske boje i mastila
Glava 33.
33. eterina ulja i rezinoidi, parfimerijski, kozmetiki i toaletni proizvodi
Glava 34.
34. sapuni deterenti , preparati za pranje i za podmazivanje, vjetaki
voskovi, preparati za poliranje i ienje svijee , paste moodeliranje, zubarski
voskovi i zubarski preparati od gipsa.
Glava 35.
35. bjelanevinaste materije, modifikovani skrobovi, ljepkovi i encimi
Glava 36.
36. eksplozivi, pirotehniki proizvodi, ibice piroforne legure i zapaljivi
preparati
Glava 37
37.. proizvodi za fotografske i kinematografske svrhe
Glava 38.
38. razni proizvodi hemijke industrije
67

Napomena 1.pod
1.pod A), tarifni brojevi 28442844radioaktivni hemijski elementi i izotopi i 28452845izotopi imaju prednost u odnosu na sve ostale
tarifne brojeve. Sve radioaktivne materije i izotopi
svrstavaju se u jedan od ova dva tarifna broja.(
izuzetak su rude radioaktivnih metala koji se
svrstavaju u odeljak V)
Napomena 1.pod B), odreuje da tarifni brojevi
2843 i 2846 imaju prednost u odnosu na sve ostale
tarifne brojeve iz Odeljka VI. Ova odredba se
primjenjuje samo ukoliko je rije o proizvodima koji
se ne mogu svrstati i tarifne brojeve 2844 i 2845.
68

Napomena 2 odnosi se na proizvode koji su

pripremljeni u odreenim dozama ili za prodaju na
malo, svrstavaju se iskljuivo u odreene tarifne
brojeve kao gotovi proizvodi (iz glave 30, 32,
33,, koji su dati u ovoj napomeni)
napomeni).

69

Napomena 3 proizvodi proipremljeni u setovima

koji se satoje od 2 ili vie posebnih sastojaka od
kojih se neki ili svi sastojci svrstavaju u ovaj
Odjeljak, namijenjeni su da se pomijeaju zajedno
da radi dobijanja proizvoda iz odjelj
odjeljka
ka 6 ili 7
svrstae za u tarifni broj za taj proizvod,
proizvod, pod
uslovom da su sastojci :
jasno prepoznati da su namijenjeni da se upotrijebe
zajedno
uvezeni zajedno i zajedno se carine
da se mogu pre
prepoznati po svojoj prirodi ili
proporcijama u kojoj su zastupljeni da jedan drugog
dopunjuju.

70

 Primjer:

lak za parket koj se prodaje u setu

1 l laka ( tar.br. 3209)
razredjivaa ( tar.br.3814)
0,2 l razredjiva
0,1 l o
ovr
vr
iva
iva
a ( tar.br. 3824)
svrstae se u
Na osnovu Napomene 3 svrsta
tar.br. 3209 10 00 premazi na bazi akrilnih
polimera
71

Svrstavanje proizvoda iz odjeljka VII -Plastine mase i

proizvodi od plastinih masa , kauuk i proizvodi od kauuka i
gume
obuhvata 2 glav
glave
e (39
39--40
40))

glava 39
39.. plastine mase i proizvodi od plastinih masa
glava 40.
40. kauuk i proizvodi od kauuka i gume
glava 39
glava
39.. proizvodi su podijeljeni u dvije grupe:
grupe:
l. primarni oblici ( tenosti, blokovi nepravilnog oblika, grudve,
prah , granule, ljuspice..)
ljuspice..)
2. Otpaci, strugotine i ostaci, poluproizvodi i proizvodi ( tu
spadaju cijevi, crijeva, tapeti za zidive, kade, lavaboi, vodokotlii,
stono i kuhinjsko posue, proizvodi za transport i pakovanje robe.....
Pod pojmom plastine mase podrazumijeva se i vulkanfiber
glava 40.
40. kauuk: obuhvata prirodni i sintetiki kauuk. Kauuk
moe biti vulkanizovani ili nevulkanizovani, otvrdnuti ili neotvrdnuti

72

Napomena :
Proizvodi pripremljeni u setovima koji se sastoje iz
sastoje od 2 ili vie sastojaka, od koji
kojih
h se neki ili
svi svrstavaju u ovaj odjeljak, predvieni da budu
meusobno izmijeani u cilju dobijanja proizvoda iz
Odjeljka VI i VII , svrstae se u odgovarajui tarifni
broj za taj proizvod pod uslovom da su sastojci:
sastojci:
da su jasno prepoznatljivi da su namijenjeni da se
upotrijebe zajedno
da se mogu prepoznati po prirodi ili po
proporcijama i da jedan drugog dopunjuje
da se zajedno carine

73

Svrstavanje proizvoda iz odjeljka VIII sirova krupna

i sitna koe sa dlakom ili bez dlake; tavljena koa ,
krzna i proizvodi od krzna; ..............
obuhvata 3 glav
glave
e (41
41--43
43))

glava
glav
a 41
41.. sirova i tavljena koa, osim krzna

glava 42.
42. proizvodi od koe, sedlarski i saraki proizvodi;
predmeti za putovanje ; rune torbe ...........
glava 43.
43. prirodno i vjetako krzno i proizvodi od krzna

74

glava 41 obuhvata sirovu kou (sa dlakom ili vunom ) od goveda, konja,
ovaca i jagnjadi( osim persijskih , astraganskih..).

Napomena ova glava ne obuhvata

- otpatke od sirove koe,
- ptiiju kou i djelove ptiije koe sa perjem i paperjem.
- sirovu kou (sa dlakom ili vunom) koja je prola proces
tavljenja
tavljen
ja

Pod vjetakom koom podrazumijeva se koa koja je dobijena od otpadaka ili

vlakana od koe u obliku listova, ploa traka, ili rolni.

Sirova koa sa dlakom od drugih ivotinja smatra se finim krznom i

svrstava se u glavu 43

75

 glava

42 obuhvata odjevne predmete pojaseve,

zatitna odijela, kaieve osim za satove, rukavice
od koe postavljene krznom ili vjetakim krznom
ukljuujui i sportske,
sportske, futrole za muzike inst.,
kofere, torbe, novanici, torbe za alat, tabakere
itd)

Ova glava ima najvee naimenovanje

76

 glava

43
4
3 obuhvata sirova krzna
krzna,, prosta i fina
krzna, odjeu i predmete izraene od prostog i
finog krzna, vjetaka krzna i proizvode od njih.
Vjetako krzno je imitacija krzna koja se sastoji
od vune,dlake ili drugih vlakana koja su lijepljena
ili uivena u kou, tkaninu ili drugi materijal.
Pliaste i upave tkanine dobijene tkanjem ili
pletenjem ne smatraju se vjetakim krznom ve
imitacij
itacijo
om.
77

Svrstavanje iz odjeljka IX - drvo i proizvodi od drveta, drveni

ugalj, pluta i proizvodi od plute
plute,, proizvodi od slame, esparta ili od
drugih materijala za pletenje; korparski i pletarski proizvodi
obuhvata 3 glav
glave
e (44
44--46
46))

glava 44 drvo i proizvodi od drveta i drveni ugalj

glava
glavu 45 pluta i proizvodi od plute
glavu 46 proizvodi od slame, esparta ili od drugih
materijala za pletenje; korparski i pletarski proizvodi

78

 glav
glava
a

44.
4.obuhvata
obuhvata nepreraeno drvo,
drvo, otpatke od
drveta, furnirano drvo, per ploe, graevinsku
stolariju, drvene alate, predmeti za domainstvo i
druge gotove proizvode od drveta, kao i drveni
ugalj.
Pod pojmom drvo podrazumijeva se i bambus( ako
nije namijenjen za pletarstvo glava 14) kao i ostali
materijali drvnog porijekla.
Ne obuhvata ivo drvee, alate koji imaju sjeivo ,
otricu i radni dio. Oni se svrstavaju u glavu 82
79

 glav
glava
a

45. obuhvata prirodnu plutu (neobraenu,

lomljenu, u blokovima ploama...) izraevine od
plute kao i aglomerisanu plutu i izraevine od nje.
glav
glava
a 46. obuhvata, podmetae, prostirae, i sl.
pletarske i korparske proizvode.

80

Svrstavanje u odjeljak XX- Celuloza, hartija i

karton i proizvodi od hartije i kartona
Obuhvata 3 glave (47
47-- 49)

glav
glava
a 47
47.. celuloza, otpaci i ostaci od hartije i

kartona
glav
glava
a 48
48.. hartija i karton i proizvodi od hartijine
mase, hartije ili kartona
glava
a 49
49.. proizvodi grafike industrije, rukopisi,
glav
kucani tekstovi i planovi

81

glava
a
glav

47 obuhvata mehaniki
mehaniki drvnu celulozu i
hemijskii drvnu celulozu. Ova glava obuhvata i
hemijsk
drvnu celulozu dobijenu kombinacijom
mehanikim i hemijskim putem. Obuhvata i
otpatke i ostatke od hartije ili kartona.
glava
a 48 obuhvata hartiju i karton (runo
glav
izradjenu koja se upotrebljava za pisanje
tampanje i dr...),
dr...), celulznu vatu, kraft hartiju,
listove i trake od od celuloznih vlakana, novinsku
hartiju, zidne tapete
82

glava
a
glav

49. obuhvata sve tampane predmete ija je

osnovna karakteristika da se upotrebljavaju zato
to su tampani slovima ili slikama, kao : knjige ,
novine, slike, vrijednosni papiri potanske i
taksene marke i dr. Takoje u ovu glavu
svrstavaju se rukopisi, kucani tekstovi i planovi.
Ne obu
obuhvata planove, globuse reljefnog oblika,
karte za igranje, filatelistike marke, prigodne
koverte....
83

Svrstavanje u odjeljak XI
XI-Tekstil
obuhvata 14 glava (50(50-63
63))

glavu 50
glavu
50.. svila
glavu
glav
u 51
51.. vuna, fina i gruba ivotilnjska dlaka , tkanine od konjske dlake,
glavu
glav
u 52.
52.pamuk
pamuk
glavu
glav
u 53
53.. ostala biljna tekstilna vlakna , predivo od hartije i tkanine od tog prediva
glavu
glav
u 54
54.. vjetaki i sintetiki filamenti
Glava 55 vjetaka i sintetika vlakna , sjeena
glavu
glav
u 56 vata, filc i netkani materijal. specijalna prediva, kanapi i proizvodi od njih
glava 57.tepisi
57.tepisi I ostali podni prekrivai
glavu
glav
u 58
58.. specijalne tkanine , ipke, tapiserije,pozamanterija i vez
glavu
glav
u 59
59.. impregnirane ili prevuene tekstilne tkanine i proizvodi pogodni za texnike
svrhe
glavu
glav
u 60
60.. pleteni ili kukiani materijali
glavu
glav
u 61
61.. pletene ili kukiana odjea i pribor za odjeu.
glavu
glav
u 62
62.. odjea i pribor za odjeu, osim pletenih i kukianih proizvoda
glavu
glav
u 63
63.. ostali gotovi proizvodi od tekstila , setovi, upotrebljavana odjea i krpe.

84

Glave od 50 do 55 obuhvataju vlakna, otpatke, predivo i tkane tkanine.

Ovaj dio podijeljen je prema prirodi tekstilnog materijala( svila, vuna,
pamuk, ....)
Napomenama uz ovaj Odjeljak je regulisano svrstavanje 1)
mjeavina dva ili vie tekstilnih materijala, 2) prediva udeenih za
prodaju na malo, 3) gotovih konfekcioniranih tekstilnih proizvoda
Proizvodi iz glave 5050-55 kao i meavine
meavine od dva ili vie tekstilnih
materijala , svrstavaju se kao da se u cjelini sastoje od onog tekstilnog
materijala koji preovlauje po masi nad svakim drugim pojedinanim
materijalom .
Ako ni jedan tekstilni materijal ne preovlauje po masi, proizvodi se
svrstavaju prema pravilu 3.c poslednji po redu tarifnih brojeva.

85

Konfekcioni proizvodi podrazumijevaju se proizvodi

1. sjeeni u druge oblike, osim knadratne ili pravougaone
2. gotovi za upotrebu,(npr. krpe za prainu, stolnjaci,
marame ebad).
3. porubljeni ili sa podvijeni ivicama ili resama vezanim u
vorove na bilo kojoj ivici
4. sjeeni u veliine a postaju gotovi proizvodi izvlaenjem
konca
5. sastavljeni ivenjem lijepljenjem ili na drugi nain
6. pleteni i kukiani proizvodi odreenih oblika .

86

 Prediva

mogu biti :

Jednozi
Jednozina

I vi
viezi
ezina
Prediva propremljena za prodaju na malo moraju
ispunjavati kriterijume:
namotani na kartice, kalemove
u klupadima,
klupadima, kanuricama
U kanurima ili kanuricama koji sadrze vie manjih
kanura ili kanurica
87

Svrstavanje proizvoda iz Odjeljaka XIIXII-OBUA, EIRI, KAPE I

OSTALE POKRIVKE ZA GLAVU, KIOBRANI, SUNCOBRANI, TAPOVI, BIEVI,
KORBAI I NjIHOVI DJELOVI; PREPARIRANO PERJE I PROIZVODI OD PERJA;
VJETAKO CVIJEE; PROIZVODI OD LjUDSKE KOSE
KOSE

obuhvata 4 glave (64

(64--67)

GLAVA 64. OBUA, KAMANE I SLINI PROIZVODI; DJELOVI TIH

PROIZVODA
GLAVA 65.
65. EIRI, KAPE I OSTALE POKRIVKE ZA GLAVU I
NjIHOVI DJELOVI
GLAVA 66.
66. KI
KI
OBRANI, SUNCOBRANI, TAPOVI, TAPOVITAPOVISTOLICE, BIEVI, KORBAI I NJIHOVI DJELOVI
GLAVA 67.
67.PERJE I PAPERJE, PREPARIRANO I PROIZVODI
IZRAENI OD PERJA I PAPERJA; VJETAKO CVIJEE; PROIZVODI
OD LJUDSKE KOSE

88

GLAVA 64

Napomena: ova glava ne obuhvata obuu bez onova,

iznoenu, ortopedsku, obuu za igrake proizvode od
azbesta ..
Pod pojmom sportska obua podrazumijeva se smo
* obua namijenjena za sportske aktivnosti, koja ima ili na
koju se mogu postaviti : kramponi, ekseri, kuke, ipke, i sl.
proizvodi.
* cipele za kljizaljke ili koturaljke, skijake cipele, rvake
cipele, bokserske cipele....
Kod svrstavanja obue mora se voditi rauna o materijalu
od kojeg je izraeno gornjite. Ako se gornjite sastoji od 2
ili vie materijala svrstavanje odreuje materijal koji ima
najveu spoljnu povrinu ne raunajui ( ukrasi , trake..).

89

Svrstavanje proizvoda iz Odjeljaka XIII

PROIZVODI OD KAMENA, GIPSA, CEMENTA, AZBESTA, LISKUNA ILI SLINIH
MATERIJALA; KERAMIKI PROIZVODI; STAKLO I PROIZVODI OD STAKLA

obuhvata 3 glave (68

(68--70)

GLAVA 68 PROIZVODI OD KAMENA, GIPSA, CEMENTA, AZBESTA,

LISKUNA ILI SLINIH MATERIJALA
GLAVA 69 KERAMIKI PROIZVODI
GLAVA 70 STAKLO I PROIZVODI OD STAKLA

90

Glava 68 obuhvata proizvode iz glave 25 (kamen, kre,

gips, ...) na kojima je izvren vei stepen obrade kao to
su: kocke za kaldrmu, ivinjaci, ploe, obreen kamen za
spomenike i graevine, kocke za mozaik i drugi gotovi
proizvodi od kamena .....

91

 Glava

69 Proizvodi iz ove glave podijeljeni su u

dvije grupe, odnosno dva razdjela i to:
I proizvodi od silikatno fosilnog bana i vatrostalni
proizvodi. Ovaj razdio obuhvata termoizolacione i
vatrostalne proizvode koji nijesu peeni poslije
oblikovanja ( naprimer cigle, ploe, ...) i
II ostale keramike proizvode koju su peeni
poslije oblikovanja kao: crijep, cijevi, ploice..
laboratorijsko i industrijsko posue (kade, korita,
tegle).
92

Glava70. obuhvata : stakleni kr i otpatke, liveno staklo.

valjano , vueno, duvano, armirano, ogledela , proizvodi od
stakla za signalizaciju...

93

SVRSTAVANJE PROIZVODA IZ ODJELJAKA XIV

PRIRODNI ILI KULTIVISANI BISERI, DRAGO ILI POLUDRAGO KAMENjE, PLEMENITI METALI,
METALI PLATIRANI PLEMENITIM METALIMA, I PROIZVODI OD NjIH; IMITACIJE NAKITA;
METALNI NOVAC

obuhvata glavu 71( ima isto naimenovanje kao i Odjeljak)

Proizvodi iz ove glave podijeljeni su u tri podgrupe odnosno razdjela i

to:
U I razdio svrstava se samo neobraeno , sjeeno ili na drugi nain
obraeno ( brueno) drago ili poludrago kamenje, ali nemontirano, niti
uglavljeno.
U II razdio obuhvata zlato, srebro, platinu,... , neobraene,
poluobraene( ice, ipke,...)
U III razdio obuhvata finalne proizvodekao to su: nakit, zlatarski,
kujundiski i ostali proizvodi izraeni od zlata, srebra, platinei od
metala platiranih plemenitim metalima.
Pod pojmom legure plemenitih metala podrazumijevaju se legure koje
sadre 2% ili vie po masi plemenitog metala.

94

OSNOVNE ODREDBE IZ NAPOMENA UZ ODJELJAK XV I

SVRSTAVANJE PROIZVODA IZ ODJELJAKA XV -PROSTI METALI I
PROIZVODI OD PROSTIH METALA
obuhvata 10 glava ( 7272-83)

GLAVA 72 GVOE I ELIK

GLAVA 73 PROIZVODI OD GVOA I ELIKA
GLAVA 74 BAKAR I PROIZVODI OD BAKRA
GLAVA 75 NIKL I PROIZVODI OD NIKLA
GLAVA 76 ALUMINIJUM I PROIZVODI OD ALUMINIJUMA
GLAVA 78 OLOVO I PROIZVODI OD OLOVA
GLAVA 79 CINK I PROIZVODI OD CINKA
GLAVA 80 KALAJ I PROIZVODI OD KALAJA
GLAVA 81 OSTALI PROSTI METALI; KERMETI; PROIZVODI OD NJIH
GLAVA 82 ALATI, NOARSKI PROIZVODI, KAIKE I VILJUKE, OD
PROSTIH METALA; NJIHOVI DJELOVI OD PROSTIH METALA
GLAVA 83
83 Razni proizvodi od prostih metala
95

 Pod

prostim metalima podrazumijevaju se crni

metali gvoe i elik (glava 72 i 73 ) i obojeni
metali ( 74 do 81
81).
).
U glave 72 do 81 svrstani su prosti metali, legirani
ili ne, u sirovom stanju, poluproizvodi, i odreeni
gotovi proizvodi od ovih metala. ( kao
konstrukcije, rezervoari, igle, pei i tednjaci,
sudo
sud
opere, kade, djelovi opte upotrebe)
Glave 82 i 83 obuhvataju finalne specifine
proizvode izraene od ma kog prostog
metala.(alate, kaike, viljuke, brave, katance,
kljueve...)
96

Napomena 2 uz ovaj odjeljak definie DOU (djelove opte upotrebe).

Pod pojmom djelovi opte upotrebe podrazumijevaju se
proizvodi iz tarifnih brojeva iz glave 73 i 83, a uglavnom se
upotrebljavaju kao djelovi maina vozila, aparata, instrumenata i
drugih finalnih proizvoda obuhvaenih odjeljkom XVI do XX
U DOU spadaju proizvodi:
* iz glave 73 opruge, listovi za opruge od prostih metala, osim za
asovnike
* iz glave 83 i ramovi i ogledala od prostih metala.
DOU
Kao DOU smatraju se lanci, ekseri, katanci , kljuevi, pribor i okovi za
namjetaj, brave, pribor za cijevi (koljena, naglavci)....

97

DOU namijenjeni za upotrebu sa proizvodima iz

glava 73 do 96 uvijek se svrstavaju u svoje
odgovarajue tarifne brojeve,
brojeve, a ne kao djelovi
proizvoda (ak i kada se mogu raspoznati i
upotrijebiti iskljuivo kao djelovi odreene maine,
vozila ili drugog ureaja)
Legure od prostih metala svrstavaju se kao legure
od metala koji preovladava po masi nad drugim
metalom.
Proizvod od prostih metala koje se sastoje od 2 ili
vie prostih metala svrstae se kao proizvod od
onog metala koji preovlauje po masi.
98

Odjeljak XVIXVI- maine , aparati, ureaji, elektrotehnika oprema i

njihovi djelovi, aparati za snimanje i reprodukciju zvuka,
televizijski aparati za snimanje i reprodikciju slike i zvuka ,
djelovi i probor za te proizvode
obuhvata glave( 8484-85)
Glava 84 nuklearni reaktori, kotlovi, maine i mehaniki ureeji i njihovi djelovi
Glava 85 elektrine maine i oprema i njihovi djelovi; aparati za snimanje i
reprodukciju zvuka , televizijski aparatiza snimanje i reprodukciju slike i
zvuka, djelovi i proibor za te proizvode

99

Odredbe iz napomena uz Odjeljak XVI CT

Pod pojmom maine podrazumijeva se bilo koja maina , ureaj ,

postrojenja, oprema, alat ili sprava koji su navedeni u tarifnim
brojevima u glavama 84 i 85.

100

Svrstavanje djelova djelova iz odjeljka XVI moe se izvriti na dva naina:

*na osnovu lana 4 Zakona o carinskoj tarifi
Roba iz odjeljaka VII XVIII Carinske tarife, koja predstavlja djelove za
neposrednu ugradnju (bez dodatne obrade ili dorade) u proizvode iz odjeljaka
XVI, XVII i XVIII Carinske tarife (maine, aparati, uredjaji, prevozna sredstva,
instrumenti i dr.) moe se na zahtjev carinskog obveznika svrstati u isti tarifni
stav Carinske tarife u koji se svrstava proizvod koji se uvozi, pod uslovom da
je za carinjenje prijavljen uvoz djelova koji se svrstavaju u pet ili vie razliitih
tarifnih stavova Carinske tarife.

*na osnovu napomena uz odjeljak XVI i glava 84 i 85.

-djelovi se svrstavaju u svoje odgovarajue tarifne brojeve koji su navedeni u
napomeni
-djelovi koji su podesni za upotrebu samo sa posebnom vrstom maina ili sa
vie vrsta maina svrstavaju se sa tim mainama.
-svi ostali djelovi svrstavaju se u tar. brojeve koji su navedeni u napomeni .

101

Kombinovane maine koje se sastoje iz dvije ili vie

maina, koje su spojene zajedno tako da obrazuju
integralnu cjelinu, i druge maine, podesne za obavljanje
dvije ili vie dopunskih funkcija, svrstavaju se kao da se
sastoje od one maine koja obavlja glavnu funkciju.
. Na primer maina za proizvodnju kartonskih kutija u
kombinaciji sa mainom za tampanje natpisa. Glavna
funkcija je maina za proizvodnju kar. kutija i svrstae se u
tari. broj. 8441.
Ako ne moe da se odredi glavna funkcija svrstavanje je
regulisano napomenom uz glavu 84, odnosno maine se
svrstavaju u tarifni broj 8479.
.
102

 Funkcionalnu

cjelinu ini maina ( ukljuujui i

kombinovane) , koja se satoji od vie komponenti
( odvojenih ili povezanih), i te komponente su
predviene da zajedno doprinose jasno definisanoj
funkciji iz jednog tarifnog broja iz glave 84 ili 85 U
tom sluaju sve komponente smatraju se cjelinom
i svrstavaju se u tarifni broj koji odgovara funkciji
te cjeline. Na primer ( oprema za zavarivanje:
glava , klijeta transformator, ispravlja) svrstae
se kao funk. cjelina u mainu za zavarivanje
tarifni broj 8515.
103

Svrstavanje proizvoda iz Glave 84 Nuklearni reaktori , kotlovi,

maine i mehaniki ureaji i njihovi djelovi

Glava 84

Sve maine koje su svrstane u glavu 84 mogu se podijeliti u 6 grupa i

to:
1. maine prema njihovoj funkciji bez obzira na provrednu djelatnostu
kojoj se upotrebljavaju. ( kao nuklearni reaktori, kotlovi, pumpe ,
klima ureaji, friideri, industrijske i laboratorijske pei....)
2. maine prema industrijskoj upotrebi odnosno granama privredne
djelatnosti u kojima se upotrebljavaju (poljoprivreda, umarstvo ,
drvna industija...)

104

3. maine koje nijesu obuhvaene nekim drugim tarifnim

brojem u ovoj glavi svrstavaju se u tarifni broj 8479.
4.kalupnice, modelne ploe, kalupi koji se koriste za
mainsko i runo kalupovanje metala, stakla, keramike, ...
5. proizvodi za opte svrhe koji su podobni za upotrebu kao
djelovi maina ili kao djelovi robe koji se svrstavaju u
druge glave( slavine, ventili..)
6. neelektrini djelovi maina koji nijesu pomenuti niti
8487
87..
obuhvaeni na drugom mjestu svrstavaju se u tar.br. 84

105

Svrstavanje proizvoda iz Glave 85 Elektrine maine i oprema i

njihovi djelovi

Elektrine maine i oprema i njihovi djelovi koji su svrstani u glavi 85

mogu se podijeliti u sledee gupe:
1.maine za proizvodnju i skladitenje elektrine energije (
elektromotori, generatori..)
2.elektromehaniki aparati( runi elektrini aparati, aparati za
domainstvo i aparati za brijanje i ianje. U ovu grupu spadaju i
mikseri, sokovnici, mlinovi za kafu....
3.oprema za osvetljavanje i signalizaciju za motorna vozila, pegle,
haube za kosu, mikrofoni, zvunici, tv prijemnici, predajnici, ...
4. aparati za snimanje i reprodukciju zvuka ili slike
(magnetofoni,gra
(magnetofoni,
gramofoni..)
mofoni..)
5. CD , magnetne trake,
6.osigurai, sijalice,otpornici ,.......

106

Odjeljak XVII

Vozila, vazduhoplovi,vozila i plovila i pratea transportna oprema

obuhvata 4 glave (86(86- 89)

86-inska vozila i njihovi djelovi; eljezniki i tramvajski

86kolosjeni sklopovi i pribor i njihovi djelovi; ......
87. vozila, osim eljeznikih ili tramvajskih inskih vozila i
njihovi djelovi i pribor
88. vazduhoplovi, kosmike letjelice i njihovi djelovi
89. brodovi amci i plovee konstrukcije

107

Napomena uz ovaj odjeljak :

Pod pojmom djelovi i pribor u glavama 86 do 88
podrazumijevaju se samo djelovi i pribor koji su podobni za
upotrebu iskljuivo sa proizvodima tih glava. Dio ili pribor
koji odgovara naimenovanju iz dva ili vie tarifnih brojeva
tih glava svrstava se u odgovarajui tarifni broj prema
proizvodu gdje se oni najvie upotrebljavaju.

108

Na osnovu napomena uz ovaj Odjeljak svrstavanje djelova

vozila izvie se primjenom principa:
1. djelovi vozila koji se svrstavaju prema materijalu od
koga su izraeni ( gume za tokove svih vrsta 4011, 4012,
i 4013.)
2.djelovi vozila koji su posebno predvieni u CT ( elek.
akumulatori 8507, sjedita za vozila glava 94)
3. djelovi koji se svrstavaju u isti tarifni broj kao vozilo.(
8710, 8716 )
109

Svrstavanje djelova vozila vri se na osnovu lana 4

Zakona o carinskoj tarifi
Roba iz odjeljaka VII XVIII Carinske tarife, koja
predstavlja djelove za neposrednu ugradnju (bez dodatne
obrade ili dorade) u proizvode iz odjeljaka XVI, XVII i
XVIII Carinske tarife (maine, aparati, uredjaji, prevozna
sredstva, instrumenti i dr.) moe se na zahtjev carinskog
obveznika svrstati u isti tarifni stav Carinske tarife u koji se
svrstava proizvod koji se uvozi, pod uslovom da je za
carinjenje prijavljen uvoz djelova koji se svrstavaju u pet
ili vie razliitih tarifnih stavova Carinske tarife.

110

SVRSTAVANJE PROIZVODA IZ ODJELJKA XVIII - OPTIKI,

FOTOGRAFSKI, KINEMATOGRAFSKI, MJERNI, KONTROLNI,PRECIZNI, MEDICINSKI I
HIRURKI INSTRUMENTI I APARATI; ASOVNICI
ASOVNICI;; MUZIKI INSTRUMENTI;
INSTRUMENTI; NjIHOVI
DJELOVI I PRIBOR

obuhvata 3 glave (90(90-92)

G L A V A 90.
90. OPTIKI, FOTOGRAFSKI, KINEMATOGRAFSKI, MJERNI,
KONTROLNI,PRECIZNI, MEDICINSKI I HIRURKI INSTRUMENTI I APARATI;
NJIHOVI DJELOVI I PRIBOR
G L A V A 91.
91. ASOVNICI I NJIHOVI DJELOVI
G L A V A 92.
92. MUZIKI INSTRUMENTI, DJELOVI I PRIBOR OVIH PROIZVODA

Ovaj

odjeljak obuhvata razne optike, mjerne,

kontrolne i druge precizne instrumente i aparate,
medicinske instrumente i aparate, asovnike i
muzike instrumente , kao i njihove djelove i
pribor. Popularan naziv za ove proizvode je
proizvodi precizne mehanike
111

SVRSTAVANJE PROIZVODA IZ ODJELJKA XIX ORUJE I MUNICIJA;

NjIHOVI DJELOVI I PRIBOR
obuhvata glavu 93

G L A V A 93.
93. ORUJE I MUNICIJA; NJIHOVI DJELOVI I PRIBOR

Ova

glava obuhvata oruje svih vrsta namijenjeno

za vojne svrhe i druge organe, za privatna lica i
sport (lov, strljatvo..) , bombe , granate, pitolje,
puke..... . U ovu glavu se svrstava i hladno oruje
kao, maevi, sablje, koplje.....
Ova glava ne obuhvata pirotehnike proizvode iz
glave 36 .( udarne kapisle, detonatore, i signalne
rakete) , oklopna borbena vozila, predmete
kolekcija i starina, optike ureaje.
112

SVRSTAVANJE PROIZVODA IZ ODJELJKA XX

-namjetaj posteljina,madraci nosai madraca,jastuci i slini punjeni
proizvodi; lampe i druga svjtlea tijela,na drugom mjestu nepomenuti ili
ukljueni ; osvijetljeni znaci, osvijetljene ploica imenima i slino ;
montane zgrade obuhvata glave (94(94-96)

Glava 94

NAMJETAJ, POSTELJINA, MADRACI, NOSAI MADRACA, JASTUCI I SLINI

PUNJENI PROIZVODI; LAMPE I DRUGA SVIJETLEA TIJELA, NA DRUGOM MJESTU NEPOMENUTI ILI
UKLJUENI; OSVIJETLJENI ZNACI, OSVIJETLJENE PLOICA IMENIMA I SLINO; MONTANE
ZGRADE

IGRAKE, REKVIZITI ZA DRUTVENE IGRE I SPORT;

NJIHOVI DJELOVI I PRIBOR

G L A V A 96 RAZNI PROIZVODI
Ovaj odjeljak obuhvata razne proizvode , kao to su :
namjetaj, lampe, montane zgrade, metle, etke, djeije
igrake, predmete za drutvene igre i sport, dugmad,
upaljae za cigarete, pribor za pisanje, eljeve....

G L A V A 95

113

SVRSTAVANJE PROIZVODA IZ ODJELJKA XXI PREDMETI UMJETNOSTI, KOLEKCIJA I STARINA

obuhvata glavu 97

G L A V A 97 PREDMETI UMJETNOSTI, KOLEKCIJA I STARINA

Ova glava obuhvata orginalne predmete umjetnosti( slike,

crtee, otiske, litografije, skulpture...) , kolae i sline
dekorativne ploe, potanske i taksene marke (
upotrebljavane ili koje nijesu u opticaju), kolekcije
predmeta (botanikog , istorijskog, arheolokog... znaaja)
kao i antikvitete stare preko 100 godina.
Veina predmeta koji se svrstavaju u ovu glavu su unikati i
velike su vrijednosti.

114

Svrstavanje setova

Pod setovima podrazumijevaju se dva ili vie proizvoda koji

su grupisani zajedno, a zadovoljavaju sledee uslove :
proizvodi odnosno predmeti u setu imaju nezavisnu ili dopunsku
upotrebu, a pripremljeni su da zajedno zadovoljavaju odreenu
potrebu.
pripremljeni su za maloprodaju.

Setovi se dijele na setove koji su sastavljeni od proizvoda

koji se pojedinano svrstavaju u isti tarifni stav i setove
koji se sastoje od proizvoda koji se pojedinano svrstavaju
u razliite tarifne stavove.

115

 Setovi

se svrstavaju na tri naina:

na osnovu naimenovanja robe u tarifnim
brojevima, odnosno podbrojevima,
napomena uz odjeljak VI i VII
osnovnog pravila 3 b i 3 c.

116

Primjeri svrstavanja setova :

Primjer 1svrstavanje
1svrstavanje na osnovu Osnovnog pravila 3
Set za ureivanje kose koji sadri : fen, etke za kosu, makaze za
manikir.
Bitan karakter setu daje fen prema tome svrstava se u tarifnu
oznaku 8516 31 00 . (Pravilo
(Pravilo 3b ).
Ako nijedna komponenta setu ne daje bitan karakter u setu , svrstae
se u poslednji po redu tarifnih brojeva .(
.(Pravilo
Pravilo 3c)

117

Primjer 2 svrstavanje na osnovu Osnovnog pravila 3

:

Set koji se sastoji od: od kutije za pakovanje u kojoj

kojoj se set prodaje,
tar. broj ( 3923)
dugmadi za manetne od prostog metala (7117)
naliv-- pera (9608)
naliv
upaljaa za cigarete (9613)
Za ovaj set nije mogue utvrditi koji predmet daje bitan karakter, jer
su svi predmeti podjednake vrijednosti, upotrebne funkcije, i drugih
svojstava, osim kutije u kojoj se prodaje.
Prema tome, ovaj set predmeta svrstae se u poslednji po redu od ovih
tarifnih brojeva .
Tarifni stav je: 9613 80 00

118

Hvala na panji !