Professional Documents
Culture Documents
Danica Ilirska 1864
Danica Ilirska 1864
RASKINNERS
|
|
|
---m
|
() 7
TRAJ
OSAMNAEST
GODINA
SLOZI
1864.
BRATINSKOJ.
UREDNIK I IZDAVATELJ
U ZAGREBU.
TISKOM NARODNE TISKARNICE.
a) Narodne.
i novellette.
c) Narodne.
Osim toga ima amo tamo gotovo u svakom broju razlinih viestih o slavenstvu. o velikom svietu,
o napredku duevnom germanskih i romanskih knjievnostih, pa onda svastica, snagu. S 'a' i t. d.
---------Gar------
Teaj VIII.
3.
Kada poslie viene noi
S neba sijinu zora vedra,
4.
Zna li, dievo, zat mi 'e piesma
7.
Ljudi vele, da svakoga
Zviezdicami izpreana?...
0 zviezdicah za to pievam,
27
Ti me ravnaj, Ti me vodi.
8.
Da se ondie ponaklone
Svome svetom" nom kmu.
Ikomu se nakloniti,
0d
Mijata Stojanovia.
sieom.
II.
dugakih, hrastovih oirokih prokulah, udeenih izmedju
Godina je 1823., jesensko vrieme o kukuruznoj
beritbi.
Livade su nie
veliko plae.
Ko
Nu ponajvije ugo
ki kr i ciepom stanu.
211
se opisati.
III.
Od godine 1825. do 1829. nastaju mnoge nove
nesgode za dieaka, o kome smo u prvanja dva od
Posavini.
Nego
lja doba.
je niemaki.
Na
diecom.
zlu neopisanom.
uz gusle:
Ostavili bi mu rodi
Darujte me roditelji,
Po svietu ga neposlali,
svoj obied.
212
Husari na Polici.
odkrinuta,
krstovi proviri
Miko
Nu jeka Boltovevih
Boltoveve
Dola
bi nedielja i praznik,
dodue od groba
nevidljiv.
pune sirote.
(Dalje e sliediti.)
213
u ruci.
mu vrije i kipi.
pokojne Dorice.
enske se brzo ustanu.
Miko ustane
i dodje do mrtvanice.
Rastla
Uz grob bi
sti.
Bentivo
riti.
Od mrtvanice pri
ljan oviek.
Miko
nita.
o obinih
smetnuo s uma.
stvarih.
Ona
najliepu dievojku.
Niekoga dana prologa proljetja dodje u Bunik
mlad, liep Talijan.
214
Sutradam nebijae
biti e zakopana.
Moina je svrio svoju pripoviest; svi bijahu ga
nuti, te nitko nije hotio naruiti svetane tiine. Rit
nam barem
U tom amcu le
Dani ivota
svetjeni su osveti.
U ha
Budite
O naem pravopisu.
ekaju svatbe.
tono nauiti.
215
on
danjosti*).
naega jezika.
tiniarah.
lahko pogoditi.
Onda
; ie, je i ie.
Jer to nam na pisac konano prigovara, da je
216
Drugo je dokazati ne
pravopise stubokom
---- Ni - ccTLY.
IVATNA - GZM TLANTAM
HAVINGLESKO-ZEMLJA
I
bi,JETTTTT
III,
| L'UNU ILI TLA
Broj zes.
Teaj XVIII.
OVJENANOM U
DRAMATURGU.
218
Hungari na Polici.
kako je.
praznoviercu.
Da je
Bijae
su mu odrezane.
pol mrtvu.
nerazumljive riei.
Miko itavim
Mikom te ga nagovori:
Iste noi,
919
Na ovo pitanje
Ljubavna
Boltovevih
uinila.
radi Anice?
prije.
boji?
Ali zato da se
Danas je
Sada si ga
Anica mu kazivae, da
Usta
evkom po bai.
Ve je ho
Bi
pimi riemi.
Do
to
220
rumene rue,
Mijata Stojanovia.
Levevka priredi malu veeru.
Poslali su po u
IV.
Kad su se
Poslie dobivao je
Velika
221
ravnateljstva
itao je
I
Iz
Kolera mor
je iziao tiskom Divaldovim u Osieku g. 1844. pod na
Osta
V.
Svakim da
Siromatvo i selu je
Ljeti
9 22
sukoba.
godinah, i medjutim
doivio, da su ga protekcijom
I to je velika
o raznih
U Petro
varadinu
sriemske
krajine.
bana.
ske sigre.
(Konac e sliediti.)
(Nadalje.)
Sad da vidimo, koliko vriede protuopazke g. pisca.
223
razjanjuje
ne pobitni mi primieri, a te su
se
tiera, da se
to posve
Po em da
mora radi
Od svakoga se bo poetnika
nost.
Medjuto
sve
to
brojenje
nemoe
razlozi.
Izmedju
Na obiaj, pisce i
224
Ovo
(Dalje e sliediti.)
(U album.)
Riei: rie,
ko knjige i u djelu,
Na vilinskiem na daskama,
Uz kolievku i u sjelu!
Jednom si mi izjavila,
Da bi u boj pohrlila:
Logiki
Broj 29.
9).
Prvi stih su oi Tvoje,
izmom mom
: Da ga cerna noca krije,
izvrena nije mora.
Da ga eljno oko zrije?
13.
Kad na posmieh ustne sloi,
Iz ustah Ti zora grane,
Sa bisernih zubiah Ti
Izza zore danak svane.
Nasmij mi se, e da bi mi
S tog posmieha danak gran!
Daj, nek sijne to biserje,
Na dnu mora izabrano!
im mi zora na iztoku
226
Jutarnjicu tad popieva,
Pa silazi u baicu,
Ruicom mi ondie sadi
15.
pukih uionicah.
Kar
Mijata Stojanovia.
pis k najstarijemu ravnatelju krajikih uionicah. Ovaj
(Konac.)
VI.
siednitvom
ondanjega
generala
brigadira, da vie
Na predlog dotinoga
sriem.
pukih uionicah.
ske konferencije.
Kao to i drugdie u ivotu biva, bijae i tom
sgode.
227
naduiteljsko i na povienje
duom posvetjivao.
cu.
za preparande.
vrstnom domaicom.
Dom
kubura i oskudica;
methodiku,
otac.
kao Bog!
nesgode.
zvanja.
Mo
2 8
glavom.
Da se ljubimo, to
Bijae ve mrak.
Zato se je obukao u
vodi od crkve.
Mokoinyiu je sve to
Kad je
299
Prije,
vota svoga.
vieka.
Da! ja ljubim,
Suza
Kad drugi
Brzo ga raz
osviedoen.
Kod
Mi vas
Poteni va
Valu
oina se je ve
230
Jo jednom obazre se
diete.
nalazio.
lilo.
Dieca
S vremenom se je dodue
suze ju oblie.
Moina
nemogae
ni riei izustiti;
Ako misli,
lja, ja nebranim.
Svezano.
nastirskih zidinah.
Poslie materine
U proljetju
Anicu.
njezinih oijuh na
231
naem pravopisu.
Odgovor g. Jagiu od A. T.
(Nadalje.)
pretvori u j tako, da ti izadje jen. Zato neka g. pisac
G. pisac brani nieke stvari na udan nain.
Za
nih pravilah.
Najprije imam
Uzmimo gla
mojem sudu
Ako li ga
miestiti?
m0.
ne jem.
koji
Ono
Jer ono, to g.
one cestedio
Nemoraju li se tu
Teaj XVIII.
sestra.
234
Medjutim
itah.
nim elju.
tvoja tetka
M. N. uiteljica.
Mora da nas
nevidiee.
to
zaelieli.
i gledao obraz
Tako je i bilo.
sobi.
To sam i uinio.
m, da, da.
namah poznati,
dovoljni.
Poslie podne ode tetka u varo da nabavi, to
Razidjosmo se svi za
goh spavat.
sa podmladjene rane . . .
Zovnem slukinju, da
Prvo, to mi
da je sa da i ona mene gledala.
kradimice pogledae.
Oko bi njezino
mi bijahu riedke.
Meni je to dosta
Dievoj
elo mu je
1236
Vam je teko.
Neznam.
sudjenice.
Rukovasmo se, pa mi
dost mrtva.
Prva mi je moja ra
mirno na divanu.
Gle, zar si i ti Slavko tu? Dobro te si dola.
Kuzman Rosiim.
Dievojka me pogleda.
Tvoj brat! Vi se jao i nepoznajete! Ali da,
ti si bila na sisi, kada je Domoljub sa svojom pokoj
nom majkom k stricu dolazio.
Dvojim, da li bi ga i
Ima tomu
osamdeset
237
. .
saktijanskoj
njem.
obui na
Starci
U kutu,
Moglo
Sude po njegovoj
No, zato mu
ili trgovac.
mo brzo nadati.
zemlji sagiba?
238
odahnen.
s njime veerao.
yjedao.
Hulja.
Sveza0.*
Njega svezao?
Kako da ga opiem.
Pa kakva ti je lica!
Aleksa Artamonov."
dobro, dragi moj Alekso, ti si s daleka puta,
pa si umoran, i ti i konji tvoji. Odpoini koi dan kod
nas, pa neka ti u slast bude. Onda Bog neka te prati
na tvom putu.
Liepa vam hvala gospodine, na vaoj dobroti!
odvrati trgovac, nakloniv se do zemlje.
ao mi je,
zore uraniti.
Muronu.
to pripo
Nisam ni ja jo o tome nita ula, ree Var
vara Dimitrievina.
Dajte pripoviedajte.
Volge, a vele, da je nieki dan tri sela upalio blizo Ma
karieva. Mnogo ima sada ovdie vojnikih odredah kod
Pripovie
Sad
239
Bog
Rosiinu je to jamano - pred vami, a i ue sam ponio uza se. Deder pokuaj
Jedan je
olgofuspenskomu manastiru.
Brzo se je s njimi po
Nije
Kad
poviediti.
iz germovah.
Viknem
(Dalje e sliediti.)
dimira u vom hintovu; pred njim jezde etiri konja
nika, s traga na hintovu stoje husari, a za hintovom
niekolika kola sluinadi.
O naem pravopisu.
Sve je oboruano, ovaj ima malu puku, onaj sab
Odgovor g. Jagiu od A. T.
lju, a drugi opet handar. Stoj! viknu Rosiin, kad
se je hintov uzporedio s njime.
Koija, komu je on
(Nadalje.)
Utvrdiv tako svojimi razlozi porabu to, da vidi
mo, kakovi su to protivniki razlozi.
Evo ih:
240
U izgovoru pako
Mogu se dakle, i
a Xvu.
SIXT-ALA
JEHLGB-EDILE SVJET
(- 1837)
3
S
iz
S.
"-
Nikola Begori.
31
242
Kuzman Rosiim.
Pripoviedka od M. A. Zagoskina.
I.
u paviljon.
Z. 1 0 i n.
(Nadalje.)
Da, mudar je on, prihvati Sergija Filipovi.
Ala su ugursuzi te sluge.
Sasvim tim se
ga Zarubkin.
E to ti je, da pukne od jeda.
Proaste godine
Imala je etvera
odakle se je svietlilo.
Jeste li vi to, Vladimire Ivanoviu? upita nje
an glas.
Jest, ja sam, odgovori tiho astnik.
Nemojte
klekoe predanj.
ima.
s njome?
Nemogu sada ni do
prugom.
Deset momakah,
oboruani.
Po
243
vidieti.
on u svoj praviljon.
Netrebam ni kazati itatelju, da Vladimir tu no
nije oka stisnuo.
Ovaj
ubije.
ta to veli?
svagdie pokucati.
Razvedri se lice Zarubkinu
Vojnik sam, pa me
Nos mu
od radosti.
Varvara je jote
opopastio mi tu trabuniti?
sviedok.
Njegov
44
opet.
Stajao je
mu sipae
Pet
Negovo
as po
crveni, as pobliedi.
leim glasom:
Dignite go
Pristupi ova
Rad bi mi si
245
ka.
Dvorac
Ivana
Timofejevia
Zarubkina
razstav
sunce, ve ih je nestalo.
Po dvoritu etao
Sve u te
da ja neu
ni riei vie
otca.
Pribliavao se je
Njega je vema bo
tako je.
me, ote!
Negovore ni riei,
glavi.
Svietina uviek tuda prolazi.
246
Ima li vas
Kad ja reem, mo
Vidibajeva.
to sam.
Da ih
Ljudi e potei, da
nas za as na ladji.
I ti e vidieti,
ljivo Zarubkin.
Valjda
svoje blago?
Ali radije
i najmanje to opazim, smrt e ti biti ovaj no, ma
izadjimo u umu.
On je bio otiao u
gorielo, razkrsti se slobodno prije zore sa svietom!
Meni je svejedno. S bo
Evo ti ih.
kih briezah.
Ta re
Gle,
Odgovor g. Jagiu od A. T.
(Konac.)
Sada biljeim samo ove: Vuk pie: rjenik,
el rienik drugi preporuuju: renik, jedni pi
247
vietrom boriti.
piti.
Mi
Ovu su proizveli
glasi.
248
A do cilja eljenoga.
I u sriei, i u bieda
Jedne majke da smo sini. -
F. V.
Teaj XVIII.
250
Mali uzroci.
I.
je ve sedam godinah vieni sanak.
U v 0 d.
Carinarev sin ostade u dvadesetoj godini sa
Kae se obino, oviek moe, to hoe! Ja
Imetkom, to mu je izza
ra, to hoe.
Milostive
je postao prosjakom.
ve.
Uvieren sam, da u
U p e k a riju.
Premda je umio i
storom Nabikabliem.
njemu u nauku.
U mladosti njego
Svega toga
Cicero i Ksenofon.
Tu se oeni sa niekom
Sreko je imao
251
visokoga roda.
Knez to bolje
ljubiti.
le
Knez naslied
uzdisae Ljubosava.
Sreka.
Nije
Ljubovnici posr
milima.
Ali ovako
me za nevolju.
Niekoga veera
Ljubosava se je i moga
Pa kako
Udjoe
Knez je po
I Ljubosava je itala
252
gao s mienicami.
Jao, pa i Homera
dievom.
Sreko mu izpri
nita.
se ona izlagati.
poslati na sveuilite.
Dodji su
te ja podpomaem.
se.
Nemoj se sramiti.
zlostavi.
odpremi na sveuilite.
Mienja se vrieme, a
253
Kuzman Rosiim.
Pripoviedka od M. A. Zagoskina.
I.
Umoren
evo ve bliede.
Glas,
Pa taj, koi mu
Sve zahman!
itavo buse
Preziranje
mov glas.
Vladimir je uzdrhtao; mislio je, da otac sada
i njega hoe za sobom da povue u ponor.
Ne, ne
Za pet aso
Na polak
Uhvati se
Nije smio
254
Kano da mi nietko
uje
li kako pas vije? Tako sam ga, ali zaludu. Gle nie
njegovih noguh.
Pred
U jednoj kui u
na juternju.
kami.
Stalo je
stasni Kalansija.
to je to? Filine, uzmi niekoliko ljudih, pa od
mah odnesi te stvari na ladju.
- Pobonik izkesi zube kao pas na lancu; ali onaj
as poslua zapovied.
Ti Capleo! ovamo odi.
Kao
Da je to koi
vovi.
men razturili.
255
ve u vrtu.
mu kapu krojiti.
Za as se
Jot jedan
Na jedno se
Moda im je ve polo za ru
Kad je
slo.
mrt
brala.
Petde
mo ni prebrojiti.
Berzo di! ree Rosiin. Ponesi svaki, to
nositi moe, pa bjeite k Oki.
bicu.
im bre moete!
Rosiin stupi k
odnesi otcu
mukom izupa
Rosiin
svoju
desnicu,
obu
vi!
likom
Ve
svomu
ovaj
pozdrav!
Kad je puka planula, cikne Mainka i srui se
Malo to nije
onesviestjena na zemlju.
Za mnom, momci! uo se je Vladimirov glas
uza stepene.
mira i hajduka.
Kun
pomoli glavu ...
256
Vladimir je svetkovao
(Konac e sliediti.)
U Beogradu su izile Izmene i dopune zakona gradjan
skog. iena im je 2 groa.
16.
- --- - Trst
- ----U Subotu 13. Kolovoza 1864.
Teaj XVIII.
Poziv majke.
bass
ada tvoje njene grudi
3. Sladka ljubav silu budi
I dragoj te vodi vili,
Sjeti me- se, sinko mili.
Berquinovo bolovanje.
Verba movent, exempla trahunt.
Berquin *), mili provodi prve
mlade
dobe,
mladom voljom
258
montmartreskom.
Licem
u Parizu desio.
nice Berquinove.
svoga vieka.
Pripovieda se
kano diete biljei sklonosti, znaaje, strasti u zametku; - tvorca, ni majstora, da ju pria vierno, pa da zabavlja
sabire medne riei, koje izviru iz nedunih ustacah,
pa bi odmah razredio ljubke sbirke od razliitih sli
kah, od ugodnih razgovorah.
mnogo vremena
uenja!
To bijae osobito, kad bi se Berquim pomolio iz
pred svoga stana.
Pa i mala kerka
knjiice.
Uzperkos svim
ruje.
Vezitci
rede s vami?
predgradja.
259
: - ne mana umu, u
L.
* * * * *-ia m., ,
:TH
ltierati.
-Na kraju, u
(Dalje e sliediti.)
Kuzman Rosiim.
I..
Nj.
Pripoviedka od M. A. Zagoskina.
se bolest prima.
- miru.
T,
LI.
Putnici uvezoe se u selo Pukino.
Na nies.
K a z a n.
miestih izletie pred nje matori psi, te uzee lajati,
(Konac.)
a niekoliko mravih telacah skakae po cesti; ive
Godine 1771. nee moskovski itelji nikada zabo
to je bilo za kuge.
Zaklju
od svakoga poara?
Hotio mi je nieto
pusti duu.
Kau,
U zadnjoj kui
U trgovca
tko bi ju pokopao!
260
z, Nauk, da su u negvah ree ko", "
s, a
. . . ..
gledam.
Od
ne ga neima vie.
po cestah.
Koija oinu konje, i teleka letjae kao vietar. gomilao, da se nijesi mogao ni maknuti.
Jote nebijae podne, kad je koija velikom mukom
Ovuda nemoemo; ja u sii, pa u pieice do
ustavio konje pred trojiinom prienicom.
Star, nemo
nehtiede
premetati
. . .
Udari mu najprije u oi
pa darujte bogorodicu!
Trgovcu
svoju kuu.
Nisu ni na
261
Vladislave! ree tergovac, uhvativ ga za ruku.
ekaj, kamo e.
upre mu no u persa.
odbije mu no.
Ambrozijevo.
Groza ga uhvati;
metropolita.
Sutradan, dne
Pa tko je taj?
262
Dok se niesi
i izvue sreku.
ju iz akah.
Opet eto krsta! uzdahne njegov branitelj oa
to eli ti?
Hvala Bogu! povika on, vidivi Sibireakova.
Moja gospodo! Ja sam duhovni pomonik ubije
ree predsjednik, ti
e sada
ovoga ovieka.
sievae mu iz oiuh.
krvlju neogrieih
Dua me
263
podnosim.
mah poznao.
Ovo
Ti nisi zloin
Mali uzroci.
Tako go
zamiriale peenke.
dio.
utieite ga.
Ve jue je sahranjena.
Hodite,
voriti.
grofice!
(Dalje e sliediti.)
se u misli.
je otac umro.
246
nom polju.
njenje istine.
ono
ito,
koje
cie
na silu
To ine valjada u
plemenitoj
Ova orthogra
Ovom po
Broj 834.
- Teaj XVIII.
U ljubavi, a ne u sili
Car gospod srdcm udi.
Iran Gunduli.
30'.
CARSKO-KRALJEVSKOMU APOSTOLSKOMU VELIANSTVU
FRANCIJI
JOSIPU
R.,
i .
"
266
Kako smo
pozna.
i napredni!
Ali nemoj se
oka, kao onaj plavi svod nebesni; svietla ela, kao ovo
da li ja razumijem, o em se govori?
Neu se ja
usreila me je istom ljubavi; blaga moja nehrdjaju
267
Ma jok, on nemoe
njega.
rukama.
Osobito
Nosio sam pr
Iz
Odmah
mo jo tee
muke na
su mu osuene.
Dignem se
Nuto ti u mene
prijatelja dietice.
turi brzo
djanah.
bez prestanka
po itavom predgradju
montmartreskom;
Jedni ine
Drugi
bogatun, kamatnik.
Ohrabrenje mladei.
Sedmi dan Berquinova bolovanja bijae osobito
III.
znamenit.
Berquinovo bolovanje.
(Nadalje.)
ivot mi je
robnosti.
269
Dan se smre, lienik prispije, te se primakne
oko stana.
Od ovih je
Ova eka
ruku - pomonicu.
Nieki dan po
Mali uzroci.
I.
(Nadalje.)
270
Morate se zabaviti im god, ree tajni saviet
celariji.
Najve
Ja u pro
Ona je skakutala i
Veli
Ali Ljubo
ljude.
ginuo za njom.
injae mu se, da Anka nerazumije njega, kao
to je on razumio poglede ginue Miljke. Samo da onu
vidi, ili to je moebiti bio i tat, ili to je imao do
drugo.
i ostavi na
Za njom nije
Neodaju tajnomu sa
Kad se on uzpne
Nje
Gospodin Seljanin
Nazrio
Nieto se bojim, da se
uvi
svoga
dvora dobi
miki list!
nik Miljin. -
(Dalje e sliediti.)
I Miljka
272
A tu molbu pratio bi
poviestnice.
izpievo molitvice,
Ovdie ti se prikazuje u sievanju munjah u ona
d bi reko: duo sladka,
davna
Kokles.
vremena Horacij
A po tom kanje
Daj da T ljubim ustni ice
19.
20.
Kako ti je sladko ime!
R u .
18.
Oj, da mi je mo sakupit
Sve rieice one mile,
to su Ti se sa ustancah,
Sa tih divnih ustnah lile,
Zlatnim bi ih pisa slovom
Po papiru srebrnome,
Drage listke te bi uvo
Ko svetinju u srcu svome.
Teaj XVIII.
-GH.
Pozdrav rodu.
:: vijenacah
::
:: Miesto krasnih
Takmio bi sa zapadom
274
a milenu otabinu,
estokrat ju ponavljajmo
Uzmijenje.
Do biela Zagreb-grada,
Letila bi kano ptica
Da pozdravim vedra lica,
Molila bi za cesara
Koja revno tam posluju
Nae zemlje gospodara,
I izlobu priredjuju!
Tu izlobu dozvolio,
nila bi da rajem plovim,
Kad bi okom sokolovim,
Pogledala u dvorane
Liepotami nanizane,
Molila bi i za bana
Um, i ruka koje radja
I ostale poglavare,
Kojih rieca izabrana
Pribavi nam ove dare.
Kliknula bi glasom velim:
Mili rode! ja ti elim,
Da te gore i planine,
Gaji, luzi i doline,
olila bi i za one
Nebrojena kroz stolietja
Motre puna takva cvietja!
Jelaie, Frankopane,
I ubie slavne bane,
Oj za Tebe domovino!
--
275
Kad ulieze u dvorane,
Gdie starine slavni sjede,
Putuj, putuj oj pozdrave!
Putuj uzhitjenje milo!
- Tam do bojne rieke Save
Gdie s" dva mosta diu ilo,
I predmete izabrane
Na sve strane mudro rede,
Prigni smierno dolie glavu
Stareinam" na pozdravu!
I umietnoj radinosti
Domovina cwate draga
Nami draja od sveg blaga!
(Nadalje.)
Neprodje izza toga, sad neznam pravo koliko, ali
nikako nije vie od tri osmice, a na moja vrata u sred
Dva dana
Po vasdan bi privirivao
me, on bi se namergodio.
3276
,
bodnije i na veliko moje udo poznam ja, da je to
kalife
bagdatskoga.
No ja sam
Ni
na milost.
ni na prazdno prodje.
Nedopada mi se od svega, to
nam se rugahu.
Ne
On je
uboge i putnike.
Ponesem
277
gradjem.
Iz per
(Dalje e sliediti.)
Mali uzroci.
I.
Samo
yario ljuto.
Zasliepljena grudo zemlje!
motnu smrt.
sirotinja.
ostala.
Znao je on nji
liepe Ajke.
Na razstanku dade
odbiti.
gaju.
ugovorie pa se razstadoe.
Bagdatu, a Selim otidje u Indiju.
Ajka ostade u
U Bengalskoj do
Nije ga smiela
278
opaziti.
Ali,
Ne
"
nikakvo zlo.
Sreko, nenadaju se
poviedati.
Vi ljubite drugu.
Vidieli su dobro, da ih mo
970.
melodije.
od kraja do konca.
milije, najsladje.
Iskrenomu Sreku po
Uz
(Dalje e sliediti.)
Ohrabrenje mladei.
Siede kod
(Sveretak.)
prozora, slua, esto kroz prozor pogleda, nebi li mnogo
Sutravee, kad sunce zadje, te se sumraje uhvati
prozora.
Pun
Ah, tko da
i visina
iste,
plemenite
dievianske due.
ni angjelah.
Kad je noca
raso
blizu
prozorah
vah.
Vietija
prati harpom
9S()
Historini Aphorizmi.
II.
Sunce bira od zrakah, a morska puina od kapaljah.
Des
Krasne
Knjievnost.
(Serbsko-herbatska.) Knjiar g. C. Lazarevi pretampao je ve
levani Prinos rodoljubivih mislih na rtvenik narodne prosviete"
g. episkopa Platona. Ciena je knjizi 40 nov.
Broj 36.
Teaj XVIII.
Ses
Nosi vina garavice,
9. Nosi liepa krmarice,
To su Dmitar i Nemanja,
282
Mogulovu.
da na zemlju nestaje.
to oima mie.
u Bagdat navratiti.
da su na nju oekivali.
izeznu mu iz serdca.
trave izniknuti.
jedine usluge.
poslom.
Dodje mu na pamet,
Sangaru se cura
vena.
283
popadaju.
dvor.
Omrzao mu je
Sieti
Minulo
da potare.
Dola
nita nemari.
i pristalue.
Kalifa se iv prene
Dok Pariz
nezapoeti
Ptica je
ara kojekakvimi mastmi, on pomalo i slae slova u
On
Sad pripae
285
nakit i odielo.
Mali uzroci.
I.
To mu je znaaj: to je gaminstvo.
Pak da ti ovakva
(Nadalje.)
nost.
Uz Anku injae
Za to
ljubezna.
On hoe da se
Vie putah
On je
Tako se je malo po malo povratilo opet ono staro
prijateljstvo.
Anka
bijae vrlo
gdie i nigdie.
286
Sastaju
pokojne tetke.
Anka mu
I to mu bijae
Gospodina pravosud
I Sreko nadje za
Brat i sestra
lahko opratja.
prosjaka obitelj.
Pa zar je
287
Sreko
je Sreko esto
knjigu, da neoama.
udom su se
Siromana
okamenjen od strave.
bez glave.
spoju gojilju.
Bila ju
moe doi.
Oda
Sobarice udarie u
Kola se krenu.
Izvadi ga
288
Sobarice izidju.
on, uzuvajte mi
Skovali su gadnu za
Jote onu no mo
"
(Dalje e sliediti.)
Historini Aphorizmi.
ser-kaplja, koja se nam pred oima umnaa, poveava,
III.
kad ju uhvatimo pod sitnozor svoga razbora, samostal
Slobodna je volja pogodba ljudske biti.
noga sudjenja.
poviestniku.
anstvom najsrodnije.
Knjievnost.
Poviest valja da pokazuje, kako spasonosni slobod
ni dogadjaji redom bivaju roblje nemiloga usuda; kako
je jedan dogadjaj poteko iz drugoga, ili kako moe sa
danji dogadjaj osnovan biti i na doastom uzroku kano
posliedak?... . Kako su plemenite pomisli o slobodi
Broj 37.
Teaj XVIII.
iva.
Odmah se preobue u
On je glavom
290
pastio.
hranio.
najposlie prosjak.
razpikua, a
Mladi
evu.
ga nisi izlieio.
ba kad je kalifa
Mircu.
proetao.
izliei ga.
tren djavolan.
bavi.
Tu tajnu
kalifi
oi odtvoriti, a
dotle neka on
to rekla to neporekla.
ona ljubi.
Nesmislena ljubav zabaja oi mladomu ovieku,
motna osveta.
Sve mu je krivo,
Pariki gamin.
prikriti.
On je
stvorenje.
292
nici? E dakako.
i blai.
Neu
A kad je zlo
pak ba nisam!
makar
mu i batina prietila.
Hoe li ga batinom? On ti se
E! ta to on
jega prava.
govi.
Ako hoe da
uije.
kojim i strailo.
te nosi, te perti.
pa nita vie.
momak.
Moe
293
U jutru
Milota ga je vidieti, kad je svoj, te misli, da ga
vota.
i tako dalje.
Ako hoe da ga vi
mu nita!-
A zar
te; jer nikad razumieti nee, to je u istinu gamin,
Ako ti je volja,
On je upravo mudrac.
ko naina.
Tu
cez. To je dosta.
On sva
Ako ga izlupaju, na
On nedolazi
Ali i on uhvati po
On
294
Otraga ti skoi na
Njegovi
Ovi su bili
proi.
raj matrake!
U koji mah
E koijau!
uda
njemu glave?
Kneevi ljudi
Sreko je
injae mu se,
Uze
I.
(Nadalje.)
Vi me vie nepoznajete. Vi
Uviek su mu pisali u
295
Evo grofice. Ja u ju
Go
Nije mu mogla ni
riei odgovoriti.
Pa s toga vas i smijem valjda pitati: jeste li
bacili ve na koga oko? Grofica je muala.
Sreko uzuli ui za sagom serdce mu se za
igra. Oh misljae on, koga e kazati? Sluao je,
da li ce izustiti njegovo ime.
Popeitelj pregne se k sagu i tako se dotakne i
Popeitelj pocrveni.
Vi se esto sastajate sa groficom; a grofica zna,
da vi imate mnogo posla; zato nedodje estje ovamo?
Popeitelj stane kaljucati.
Vi ljubite valjda
groficu?
Popeitelj promuca: Prejasni gospodaru, mi se
odavna poznajemo ju ljubim da, ljubim kano
to brat ljubi sestru.
A kad bih vas ja prisilio, da se sa liepom gro
ficom oenite, bili se ljutili na me?
Oh uzdahnu popeitelj: kad bi grofica ja
bih bio najsretniji na ovome svietu! Ali grofica
Dobro, dobro! ree vojvoda: Ja sam grofici i
Na po
muke
njezino
296
Historini Aphorizmi.
IV.
INarod je bez poviesti kano oupan oro bez krila.
ut proverbium de Britannis fertur,
sapiunt icti.
Cominaet Commemor. lib. I. cap. 16.
Iz Euripidore Andromede.
Narod je bez poviesti stvor nesavren bez svie
sti i asti, bez saviesti i samosviesti.
Poviest pokazuje oevidno, da svaki narod ite
svoje; da svaki narod, pa makar zateen bio i oniemio
iznenada silom kakve nametnike vlasti, ili kakvih zlo
kobnih vremenah u pustinji narodne slobode, jedine pra
ve, spasonosne istine, ini i radi najposlije ono, to je
njemu drago: da pohrli odmah, kako se otrese robskih
okovah, upravo onamo, gdie ga oekuje obeano sidro
spasenja.
Ovdie mu
Teaj XVIII.
Od sestrice, zviezde-prehodnice,
II.
mu se znoj na elu hvata.
Piesna od ljubavi.
(Uz tamburu )
Dva se draga na livadi ljube,
Oni misle, da nitko nevidi;
Ali gleda trava-dietelina.
na kae svojijem ovcama,
Ovce kau svome obaninu,
Coban kae na putu putniku,
da se
uzmemo.
I ona
kae
meni,
da sam se ja
propasti.
stvorena?
Cura mi se za
Nevaraj se! Za
njom
su
aikovali
krasni
mladii,
I pove
Eno njega u
Dok sam se
Njemu je
Doeka me
njihovo
Unuk tvoj
dui mojoj.
"
"
---- 99
A kad se podie i
to
Zato ti
Tako je!
stolicu.
koga nesretna.
njemu zamiera.
i progovori:
Veliki Orosmade! Ti si mudar i premudar, to
si zastro od naih oiuh gustim pokrivaem tvoje sa
Gdje je
(Svretak)
. .
Kapa ovamo,
300
poupao.
sprijatelji.
novoviena politika?
Ti ide u kazalite, a igamin ima kazalita svoja.
je u kazalitu galerija.
Gamin je na novi
Kad
Pa ako mu
opet zateku u ivom inu, gdie privezuje za jedno kolo
A to e
zalitnici?
301
On
vladu.
On
ljudem; pa se je i nauio.
Kad je strah
mogo
ludom dietinjstvu.
I.
(Nadalje.)
odavle
iz zatvora.
neg0:
Sreko im
302;
staroga prijatelja.
Pravo da ti kaem, Gjuro, ja nerazumijem, to
mi ti pripovieda.
Na to napie stranac
darovi nepomogoe ti, kad te se bieda najmi.
r e d g o v o r.
prosjak.
menjen.
Gjuro se pokloni pristojno, i ree saimaju ra
Molim
radim,
milostivna?
Moda bi vam se
Ti pisariti?
Jer to?
Ili istina?!
U to
1303
oima.
govarala sa baronom.
iz ustah.
naroda.
proao.
se ni ja nisam udio.
umanjiva.
Dodjem zatim u prestolnicu.
t0 u glavu uvertile.
Izu
naoj zemlji.
uio.
ke.
Nisam
Naopako je to, to
Uvedoe me u najodabranije
kue
nae prestolnice.
304
prijatelje se, koji se medju se slave i uznose, da se danah. Svi treba da smo i uenici i uitelji; a str
svi oni samo titraju i alu sbijaju. Nitko nikomu nije menit je put do zviezdah ...
nita vierovao, pa opet su svi govorili ono, to i sami
- Svetjenici vladaju duami. A mi budimo Boji
nisu vierovali. Svatko se je samo starao za se i za poslanici istine, pravde, uljudnosti i ljubavi.
- Iz vra poviestne slave pijemo nektar hrabrosti,
svoju korist, a ovamo ti se je zaklinjao, da e i umrieti
za tebe.
vrline, duevne snage i omladjenoga ivota narodnoga:
Dovedoe me pred izbornoga kneza. Vrlo me je
iz vra poviestne sramote Seremo gerko pilo prole
slabosti, a u jedan mah sladki sok mudrosti, opreza i
ljubezno primio. Njegov liepi, sjajni dvor bio je na
velikom glasu; a njega hvalie i piesnici i prozaici, da osvietenoga kretanja narodnoga. to je gore, to li
je ljubitelj i pokrovitelj znanostih. Kad bi sa mnom bolje?
razgovarao, udario bi on u uene ice. Po njegovih
Zienica se u oku, kad dodje u mrak, iri i propi
nje; jer svietlo trai u svakom zakutku; jer za danom
rieih opazio sam, da je usvojio misli najnovijih fran
cuzkih pisacah. Istina, on je mnogo rtvovao za zna
hlepi. Zadugo udi, dokle ga nadje. Tako se i dua u
nosti i umietnosti; ali se ja brzo uvierih, da je on to
prvi mah, kad padne u biedu i nesreu, potrese, raz
sve rtvovao svome slavohlieplju i svojoj razkonosti.
iri; a najposlije ogrli opet Boga. Krtjanin se po
Troio je mnogo na glasovitu akademiju znanostih, a pustinji obija, kida, te cvili urnebesno, sve dok naje
danput sagleda Spasov lik. Narod 0 verizi kletoga sa
ovamo mu nije ni deveta bila za puke uione, koje
su bile kukavne, da nemogu biti kukavnije. Drava
mosilja, sapet u robske okove, stenje, malaksava, te
smagne, hrli, hlepi za danom, za danom spasenja
njegova bijae poput ovieka, koi navlai svileno ruho
na poderanu koulju. Dvorsko kazalite mnogo ga je
svoga. to je oku bieli dan; to je biednoj dui Bog
stajalo, ali pievaice i plesaice tri put vie. Uprav mi i srea; to je krtjanskomu srdcu Spasov lik u pu
stoi: to je zarobljenomu narodu zora prvoga dana
se je gadilo, kad sam uvidio, da je la zlatni nad
pis kazalitne sgrade: u mi etnosti o pleme njuju
slobodnoga. Pa kano to je glas ljubljenoga otca, kad
S er d .
se iz krivine uze vrati natrag u krilo svoje porodice,
(Dalje e sliediti.)
sladak, mio, angjeoski i majci i dietci: tako ni krivdom
poraenomu narodu neima ljubavnijih zvukovah do
ona divna i kobna glasba onda, kad vieita Pravda
Historini Aphorizmi.
skida malo pomalo gvodje i njegve suanjstva s rukuh
i noguh viim svrham odluenoga naroda. To je zve
V.
ketanje i narodnoj poviesti ljubko, rajsko milinje.
Philozophija je sitnozor ljudskih pomislih, a poviest je
Narodno je robovanje pritajeno tinjanje pod pe
vieita philozophija vienih mislih, sgodah i dielah.
pelom; sukromno dielovanje zasunjenoga naroda prili
kuje muklomu strujanju i vrenju u vulkanskom riga
Menelaj bogu Divu.
litu; narodni je ponos u robstvu ono, to je zasut grad
u lavi: narodna je poviest u doba narodnoga robovanja
Nec eventus modo hoc docet;
ono, to je koralj u morskoj dubini; ono, to je zlato u
stulorum iste magister est.
Livius 22. 39.
blatu: ar plane, vulkan bukne, grad osvane, koralj
se jednom izmoli, a zlata se hrdja nehvata.
Sve se poviesti boji i uklanja: nita njoj neizmae.
Ima jedna rieka po itavom svietu: ima rieka
Tko poviestne monographije pie, nesmije kumirski
tajna zajednika, kojom tee bez prestanka duh izo
oboavati, majmunski ljubiti ine i diela naroda svoga.
braenstva, duh napredka, duh slobode. Ova se rieka
Bolje je drugoga ljubiti, nego sama sebe; bolje se je u
u jedan mah ulieva jednako u svoju puinu. A to je dua
drugoga ugledavati, nego u svoj lik.
svakoga naroda. Po ovoj se puini razlije, u njoj se
Razabirajmo, bez strasti i navale crno od biela,
uprilii, te odavle biva osobito narodno izobraenstvo,
zavist od potenja, oholost od junatva, neslogu od bra
narodni napredak, narodna sloboda.
tinske ljubavi, kivnost od dobrotivnosti, bezoanstvo od
znaajnosti! Znajmo, da i u medotvorne pelice ima
jiedak alac! Potujmo zato viekovanje svoga naroda,
kano dragocieno blago svoga otca, bez oholosti, pa i
bez oajanja. Svim nam valja da smo uvari ove dra
gocienosti: svim nam valja da smo uenici prolosti
svoga naroda: svim nam valja da budemo uitelji sa
danjosti. Pa kano to saviestni uitelj u uionici od
gaja mladi i nejaki cviet ljudskoga drutva, te ple
menitim svojim izkustvom zametne, ili okriepi udjeni
rod spasonosnih pomislih: tako treba da i mi svi za
jedno, proniknuvi u dno razlinih uzrokah ve pre
trpljenih nesreah, upremo bez prestanka obuavati
Ilastnu i neopreznu sadanjost: da svi zajedno prostre
mo svomu narodu mekano i blago odmorite buduih
Knjievnost.
(Srbsko-hercatska.) G. Ivan Filip ovi, uitelj na kaptol
skoj glavnoj uioni u Zagrebu i uveni spisatelj, poziva na pred
platu na Bosiljak, list za mlade, koi e tri puta na miesec
izlaziti, dok zaproena dozvolja prispije, i to po po arka velikoga
formata. Prvi broj Bosiljka, koi e dva arka imati, izai e
ve 16. listopada t. g. Ciena je listu za cielu godinu 2 for.
(esko-slovaka) Slovak Josip Kovalik izdaje sveslavensku
granatiku, a poslie ove e izdati i sveslavensku itanku.
U Pragu e skorim izii eski spisi Jovana Husa, poetnika
reformacije.
----
Broj 39.
- Teaj XVIII.
JETLETJETA,TE
Gle, na istoj stazi oba !
Uklonit' se ja nemogu,
Pravdat' mi se dalje nije.
P. Preradori.
Prijatelj i strast.
Mali uzroci.
TTTTTTTTTT
Dvojaka pripoviest od Cokea.
Sve je tu razuzdano, da ne
"
"
Uprav
Velimir Gaj.
306
dievoje.
Po vre
preko podruga
i popravljaj!
Ovako od prilike govorio mi je moj otac, i ja sam
dogadja.
Moj otac mi
Ona bi
rati.
vo nemoe.
Ono pr
u tu prostotu i bezumnost.
Ljudi ti
Otidjite k popeitelju ;
smiesta
tu
Dobiti
e kakvu
Popeitelj
307
njegovom upravom.
rica?
Poslove sam na
vo si inio, Gjuro.
Baci se ti na diplomaciju;
Grof Ter
lazio.
potu njemu.
je god komu dua podnosila. Nije mi se to lakrdisanje
Dobijem pismeno iz dravne pisarne,
da sam
ni malo dopadalo; ali tim boljima sam se ja sviknuo
Zapristajahu za mnom
Ljubi
te grofica Bludnikovia.
Ti si zlo poeo, Gjuro!" ree opet moja tetka,
barunica Pogorelia. uvaj se mlade Bludnikovia kao
ive vatre; ona je mala, otrovna zmija; ona vreba na
te. Ja to sve dobro znam. Ja jo vie znam; ali neu
da ti kaem.
308
teno vae ime. Ili zar nema ti moda oiuh ; zar nisi
ti spazio, da je prilonica kneeva zaela? Tebe bi
uva obraz.
Moram rei,
Ve se go
Knez e pri
Imao
Ona me
u gradu.
riei prosloviti.
to
mojim otcem.
I ja njoj
ja to od pouzdana - ovieka.
309
da budem jo nesretnja.
Stati.
I to
niti.
mi se liepa, ena.
--
-=======
svoje granice.
-
2. Sin i ki.
--
III.
Piesna uz tamburu *).
Dragoga mi vesela mu majka!
Zelena mu gora oko dvora,
Izpod dvora zelena livada,
Na livadi divno kolo igra.
U tom kolu trijest dievojakah,
"
- "
310
8. Prasinovac i prasinovka.
Stric i strina imenuju ovako dietcu sinovaku.
9. Ujak i ujna.
4. Praunuk i praunuka, ili praunukinja.
Materin brat i njegova ena.
Prema broju 1., a broj 1. pada ovim pra died i
prababa.
18. unjaja.
To je urina ena.
19. urjakinja.
311
27.
neviestom nazivlje.
zavod.
Niemac
Zgling.
23. Snaha, ili snaa.
ena jednoga mua zapada snaha: otcu, materi,
ili selom.
A drugije joj
je muevlja sestra.
Historini Aphorizmi.
VI.
A ovori, rav
vrhovnitvom zatraords,
pravanju iv izrav arous zagar
Demostih. Olynth. d. 12.
25.
Dietca od bratje i sestarah bivaju medju sobom
zimica.
-- - - -
slobod
3 12
Smu raste.
Napredak nemoe mirovati, kamo to ni iva voda.
Sav se
-------------====
.
-
Teaj XVIII.
V.
ne piesne bosanske.
Pjesna uz tamburu.
Odlomci iz sbirke Velimira Gaja.
to je ire od sinjega mora?
Sto je bre od siva sokola?
IV.
Rana neprebona.
fes
Marka Tullija
Cicer on a
proti
Obrvice dvije pijavice,
Luciju Bergiju Catilini
Do dva oka dva vrela studena,
Dva obraza dva gjula") rumena,
edna usta kutija ee ra,
Sitni zubi dizija") bisera,
Predgovor i sadraj.
Dne V. Idah listopadskih od postanka grada 690.
Iznajprije estita
opet svagda
mnogo takvih
, 314
ljudi, koji nebi vjerovali bi, da je ono istina, to je
On misli, da se upravo
domovine zaitu i
Gl. III. Zato jih opominje, nek ili iz grada izadju, ili
bliju Umbrenu,
da zaite
u alobrokih poslanikah,
svoga donieti.
okletnici, odredi, da
kako valja.
U etvrtoj do
staroduinah.
A pripoviedaju, da su si te poslove
ovako razpodielili.
315
Jelgava Cazotte.
Ponaio F. V.
bili
ogranci
dvorac.
Pokraj
A on sam dadne
sah.
vojka.
brino ree:
praetorom
predaju.
Vulturcij iznaj
No, Dragutine?
316
bora.
Mrmlja
ljenost.
ku nai, da ga udaljim.
rom odputovati.
.
Zar ti nebi ni pokusio?
317
Ali manimo se
Nije mo
Pierry-a.
Ja ju
(Nastavak sliedi.)
Mali uzroci.
groficu.
Ja to zapoviedam.
ode on.
Knez me
318
i juer odgovorio.
Ku
Prvih danah
uha.
ati.
na sve ruke.
k sebi.
Ja opalim na
vac.
Ma
Podmirim sve
me natrag povue.
hrvao.
Krv mu je iz
spoju-bogomoljku.
Nadjem
319
svih
Prijatelji
sada uklanjali.
Ma i potenoga
komorskoga
savietnika
Ljubojevia,
mogli naitati.
Na sve
Na
"
sku.
Ali
nati iz zemlje.
U dvoru
Historini Aphorizini.
VII.
doraso.
Poriest je tvrdo pouzdanje i vierno utoite prava i pravde
za sve one, koje je gvozdena sila krivdom u ivotu bila,
za sve one, kojih ljudi, suvremenici, nisu mogli, ili nisu
htieli razumieti.
6. za ovog ega robao za brodo.
Polydamant u saboru trojanskom.
duhom
Teaj XVIII.
Na Kozici *) tamo
Zakopana stoji,
I nikakva snaga
U zmiju prolazi,
Od davnine svieta
To je neprebroji.
Iz pod te brdine
Otvara se pilja*):
Gniezdo od starine
Svakojaka svieta;
Nemila, nedraga;
Slobodice gladna,
je hajdukah sbilja.
I natrag opeta.
Naseli se tote
Da mre za slobodom,
Golubica plaha,
Gdie se mladi kote
Jerbo je zakleto,
Ni ikakvom moi
Da ju tko slobodi,
Pod nebeskim svodom
Di se moe klet0.
Jo se stvor nerodi.
esto se i oban
Od davnine davne,
Sviet ju tu opazi,
Ovdieka zakloni,
Priaju mi ljudi,
Ovamo dogoni.
Da se tko usudi
Kano uvarica.
T. .
Ovo blago broji.
- -Okolo palice
Bi se tad savila,
Zvahu ju imenom.
Poljubcem u lice
Bi se slobodila.
Na to dodje dilje
Ta kraljica lipa,
na ju uzjai;
Viekoma obsipa.
Silno jo zamai.
Tieme se upute
A on umre viekom,
Bogatstvo ostade,
Nad njim zmija cii...
ovieka neimade,
No ako je koi medju vami takav, kakvi valja svi
Da ga moe dii.
Ferdo Babi.
Smaknut) da
proti
Luciju Sergiju Catilini
Ali eda
I.
Nee bo se vie
biste otvoreno vidieli neprijatelja.
323
- "ljubiti; Publicija i Munacija, kojim tudji novci, u pec
varnicu sgrnuti, nisu bili mogli skupnovladu nimalo
Pokazati u
Moe li se po
A valja jih se jo
prohtielo.
IV.
Sto sam oekivao, ve sam postigo, da vi svi
V.
novladi.
324.
zasluuju.
(Nastavak sliedi.)
VI.
Ali tko
A pod drugim ruho dievojako.
Pa ako moje
Samo jim se zlato kazivalo:
Sve
Jelislava Cazotte.
II.
Zatvor.
325
poznaje.
siedoga starca:
miesta.
im svrih
rodnoga
Ovdie se oenih
mu 73. godine.
novnika ovih
otokah.
Francezku.
Ove
oruanika
i na smrt vodjahu.
bila
otvorena,
zaboravi
bavljahu, nastavi:
Pomislite, da sam ve od naravi tako za pies
nitvo stvoren, da mi ovo nikakve tekoe neini. Oso
bito sietjam se jednoga dana, kad mi se je urjak, ti
326
Odmah zapovie
listovih njezin
dovedena,
(Nastavak sliedi.)
Mali uzroci.
(Nadalje.)
To se zna, da mi je kadkada ve i dozlogrdilo
bilo moje ivljenje; ali im sam pomislio samo na po
drugi milion, odmah sam se opet i umirio. Tieio sam
Preve
327
Moja tetka,
gospodine barone.
nesviestici na zemlji.
Dignem ju na
blazinjak Sav
mijauui i predui.
nitkova sa orguljami!
328
Historini Aphorizmi.
VIII.
Broj 42.
Teaj XVIII.
Junako
". .
.
darivanje.
BESMEDA II.
Marka Tullija
Cicerona
33()
praznu").
, Qui
tana.
u prognanstvo.
da ide.
Kazao, to mu
VII.
Oni dodue, koji govorkaju za Catilinu, da ide u
biedna li stanja skupnovladi, koju valja nesa
A on, tako mi
A o ovih, koji se
331
kuje?
nepovriedjena ostati?
Mojim e se do
Jer
novah starih.
tatorstva snovati.
(Svretak sliedi.)
Jelislava Cazotte.
Hoe da
Ponaio F. V.
Presluaj.
Izmedju unutranjosti tamnice i dvorita bijae kao
razmetani papiri,
332
plieskanje i vikanje.
Predsiednik mahne zatim rukom za znak, da se
umire, te, okrenuv se k muevom, koji derahu Jeli
Savu, ree jim:
Idite, te kaite narodu moju osudu.
im je
Devetnaest.
Znate li vi, sbog esa ste obtueni?
Neznam, gospodine, odgovori ona, ja sam ove
noi s otcem uhvatjena, a onaj, komu ste naloili, da
nas zatvori, nije nam htio kazati, zato.
Na to okrene jedan od onih, koji siedjahu okolo
stola, pregledavaju nieke listine, kelisavi, te joj ree:
nepaze na
Gospodine
No ipak neizgubi od
Jelisava se vrati kroz ona nesrena vrataca, a u
dopade predsiednik:
ako
333
k njemu odvedite.
Njihov
IV.
Krvoprolitje.
U nedielju 2. Rujna vladae ve u jutru pred zi
dinami opatovine niekakva uzrujanost, koja malo po
spodina Cazotte.
Nepaze mnogo
Jadnice, ree on, zato tuite nad kratkom
Ova
"
"
vinjemu.
svud sakupljae.
ju uzalud, da ga sliedi.
Idi, kerko, te se uzdaj u onoga, koi sve moe,
ree starac, poljubiv ju posliednji put u dieviansko
elo.
334
dokaem, da se je tu
(Svretak sliedi.)
Mali uzroci.
IDvojaka pripoviest od Cokea.
III.
rida.
(Nadalje.)
Sad mene uzmu ivci prolaziti, da je kukavni
dom.
je sama hranila.
miluje.
335
sjajan i slavan.
prolij.
ili za ciepidlake.
Njih oba
duu, da bi takav oviek i kralju i bogljaru bio biedni
dvoje spoznade
me, pa
se preziranjem okrene
od
Smetenjak.
Ali on je traio
nepomoe ti niti
nego se
mu sudbina
potreba.
Uprav nu
336
IX.
cigan, 0.6
dok
svaka
ovca k drugomu
. . Vanomou v rukovca
prehodniku sili, pod drugim obanom stoji, kad se
svaka drugim glasom iz tora izjavljuje... To je raz
svojim.
Ako je narod sam sebi kriv, pa nehaje za stvari
svoje, ve pomnjivo glodje staru kost razmiricah i za
visti, pravom ga preziru plemeniti susiedi. Ali ta
Teaj XVIII.
VIII.
A halale na bijele ruke.
Ljubav i viera.
Mladjan Ivo prie besiediti:
%
r ubio svakoga junaka,
*3 Hiep se Ivo po ariji etje,
Koji voli majci, neg' ljubovci,
3. Biser kupi, u nedra ga meje,
A halale") u tanke rukave.
REGLEDA II.
338
Ali
podnieti?
diti).
A ovih ja od Catiline
A po
339
ovo
moja
ljudih.
No koi se u
vidnih opainah.
A to e se sve onako raditi, Quiriti, da uguimo
II.
najmanjim kretanjem najvee stvari, nikakvom bukom
A kad je tako, Quiriti, vi, kano to sam ve odprije
340
Jelislava Cazotte.
Ponaio F. V.
V.
Velimir Gaj.
Kiselica neveselica.
Umah sliedjahu od
U grlo glejde uh ! -
maeve kervnikah.
koliena.
U Virju.
) 22. Rujna u vee.
Ferdo Rusan.
341
No ipak ju nada
Hodite sa mnom.
Jelisava stupi napried. Nu vide, gdie ju je pratilac
VI.
seli se Jelisava nimalo; ona stane, a merzla joj studen
Biela vitica.
Taman trak svietlosti padae kroz maleni otvor
mlado dievoje.
Lice
342
novi zanat.
Pievalo se je tu i plesalo.
udnovato je to,
svetjeniku.
nad sobom.
Mali uzroci.
III.
Otac ivko.
Imati emo
,
obajao svu veliku gospodu.
Ali, Radoniu, gdie nam je novac na put?
Nebrini se brajne za to, ja prilino gudim, a ti
izvrstno svira u frulu. Svirati emo od sela do sela,
sudio.
343
No ipak poku
jatelj Radoni.
Ja sam
Bio sam
maio.
zemljaci.
poivao
da poivao.
Razgledao
nastir ruati.
Jer ja nijesam ra
Mudru ovieku ne
(Dalje e sliedio
Dosta
pogrieakah
344
No
Historini Aphorizmi.
.
Zakon je deravni razbor; a bezzakonje strast, dravno
ludovanje.
Hom. . .
Jer neima nita tajno, to nee biti javno;
niti ima to sakriveno, to nee izai
ma vidielo.
Mar. IV, 22.
noga mranjatva?
Okanite se sramotnoga rakovanja, bar u mislih,
kojih nitko nevidi, kojih nitko u tamnice turiti nemo
e; to su kerke boanstva!
Prodjite se nesviestnoga natragovanja, neporaeni,
.
(Grka je poviest tajni slavuljak; rimska smioni
oro; germanska tvrdokorni gavran; a slavenska beza
zlena sternadi.
ne plesne bosanske.
Odlomci iz sbirke Velimira Gaja.
Teaj XVIII.
IX.
to je nae uvenulo cvietje,
Dragim sanak.
To je nae uzdisanje, draga!
Draga dragom" na ruci zaspala,
Naopako po me usnivala!
- ,
---.
346
navalam,
ostade sam
itav
poslije
- L, .
, E,
, , , , , ,
,
. ,,
T", ;
,.",
dravnim
A osobito ga proslavi, pa
"I
on, b, .
.
-- - -
--
Laharpeov san"). -
napomol itavoj
starchah kod urednitva novinah Mercure
de France,
Eda li ima
jednomu,
347
izlenoga zadovoljstva.
"
"
Vidio bi ga esto
""
On ita
vih pomislih
Ljudevita XIV.
Ve on biee iztumaio, kratko i brzo, samo
348
(Ponaio F. V.)
svoje konje.
Prorokovali su
studeno, odgovori
Kata,
U Drptu neimae ni
349
u njezinoj kui
biti.
Imali
(Nastavak sliedi.)
Doista sinko,
Mali uzroci.
grieno je to svakako diiti nieto i hvaliti samo zato,
to se je ve uvrieilo.
Ovako od prilike
govorae
mi ljubezni starac
uenika Isusova.
Sve se uri, da se sa
Danas je
Da
Jao
Bio je ve
nego san.
potovana?
Ostariela.
Pogle
Izusti to
Neka
"
U njem
moih.
Jaka li je viera!
--
-- -
Veseo se razstane sa
mnom.
Sutradam bijae
, .
Ruska je
Neznam,
to je njega donielo u Rim. elio je poi u Niemaku. naao u Niemakoj, kad se je bio povratio prognan iz
Dogovorimo se, daemo zajedno putovati, i ja mu po - Ruske. Ako je izazirao, da e ga odpremiti u Sibi
kaem, to mi je pokojni otac ivko ostavio, pa da e, riju, sve je opet niekako navlaio u Rusku. Piju
Piju vino
nam obadvojici to pomoi. Rimljanin nikakav, nije
mario za nau svetu zemlju.
Ali umah.
za koi dan hoda od Rima poskoi ciena, naoj svetoj. Poklon svoje ljubljenice nosio je on oko gole miice
zemlji. Papino pismo svaki bi vierno prepisao, tko bi i pod kouljom i haljinom. Ja ga odgovarah, da se ne
godj kupio bio nae zemlje. Da njega neimasmo, obie - vratja natrag; jer da ondje neznadu za alu. On je
die nas Talijani, da smo proste skitnjice i varalice. ipak otiao. Od to doba neima mu vie ni glasa mi traga.
Tako eto darivasmo mi mnoge crkve, a crkve opet,
nas. Novcem, to smo ga dobili za nau robu, pokroji
smo se liepe i pristalije; umiesto pieice da idemo,
bogme smo se mi ve i u hintovu vozili. Bilo nam je
ve ao, da na vrat na nosi odemo iz Italije, a siekira
351
U nepoznate krajeve
.
Velika ta misao
udnovato
mi razigra srdce.
ao mi bijae, da
grada.
-Narodna napitnica.
Iz sbirke V. G.
doi i proi!
ruju.
Uprav poput
352
Historini Aphorizmi.
Kad sila
nakah.
Ali jedan je Bog, jedna istina, jedna sloboda,
jedna saviest, jedna domovina!
Broj 45.
A na milos po razlogu
Za uzdarje u pokloniti
Sve, to imam, sve to mogu,
Sve, to umi'em ja na sviti.
ne piesne bosanske.
Teaj VIII.
Obarabrenje mladei.
Laharpeov san.
(Svretak.)
Besiednik, koi je svagda prije Laharpea govo
354
Svatko se opomene
Svi
355
oruja Hreljina.
Iz franc. Velimir Gaj.
Promiljanje 1. studenoga.
On se prikui
356
ovomu: da je
ivot.
(Nastavak.)
Kata ju izpitivae
Dobroudni se voza
udna
rica priblii, te mladoj dievojci predloi, da kod nje
.
imala je bar kakvo takvo utoite; ali sasvim drug
Voza
poslove.
Ja to jamano zna
357
nesrenom; jer je na skoro uvidiela, da
ovdie vrlo
Jedne
Akoprem
Osim vozaa
Mali uzroci.
je jutros u gradi jaja i sir na prodaju.
Dvojaka pripoviest od akea.
Kadkad idenu
Ali danas
(Nadalje.)
slap umi.
tri.
malen gradi.
noga busena.
358
en na seosku.
kui vojnikovoj.
Iz Bea.
U Rusiju.
I ondie sam ja bio.
Slavica iz
ovieka da zagui.
Prema .
Kitaj
Gospodine, vi ete imati bogme i popoii.
nisam bio tako daleko.
Ja
jer je sve u redu, sve isto bilo, ako i jesu stolci, klu
majku, koja je
nakupovala
nieto
poiljao.
pleih.
mladiem.
obiestan
359
ah i drugih sitnarijah, to ih je on iz javorova ili li
Historini Aphorizmi.
ii.
Spavao sam na i
Mnogo godi
Sasta
Ni
Imao sam sa
djega lava?
noivao,
jedinstvo,
(Dalje e sliediti.)
Narodi su zarobljeni; jer su nezreli.
Narodi pokazae silu rukom svojom; oni razasue
ohole u misli i serdcu.
360
Iz sbirke V. G. -
III.
I zdrav, kuni domaine!
Naplatjivali dugove,
niti duga.
Knjievnost.
On nije
hrabrenje mladei.
IV.
Sdaine u kazalitu *).
I,
Koi se je perom svojim pravedno po svietu raz
Mladjan Jovo i ljuba Angja.
glasio i proslavio
590
Mladjan s" Jovo na vojsku oprema,
Ljubu Angju ostavlja kod majke.
Ljuba Jovu Bogom pobratila:
Povedi me sobom na vojnicu i
Bit u tebi vojvoda pred vojskom,
Nosit" u ti barjak na ramenu,
Na drugome puku-talijanku.
-wo za Boga primio,
Povede ju sobom na vojnicu,
Bila mu je vojvoda pred vojskom,
Nosila je barjak na ramenu,
Na drugome puku-talijanku.
Kad to vide talianska gospoda,
Pa govore sva redom gospoda:
Mili Bogo, itava junaka!
Da nam hoe da ostane ovdie,
Dali bi mu od Talije kljue,
Dali bi mu Talianku dievojku.
Al' govori prelijepi Jovo:
Boga vama, talianska gospodo!
to e njojzi od Talije kljui?
to e njojzi Talianka dievojka?
Kad je ona lijepa dievojka.
kano
362
nju.
neokalja.
ukraenih loah
Njemu nebijae
On na to ne
"
A ivot prikazivanja,
titi i opametiti.
Netreba
tek da mu ugodi.
Ovdie se
u Lombardah.
363
istini, kano
preinai.
U taj as ugleda mali brati ovieka, gdie vodi
A sad su
Zato ohrabri iz
ja tebe.
(Dogadjaj sliedi.)
U obiaju naroda.
Dietak dovede
Idui malo na
364
oruanih ljudih.
Jovanova,
on
putnika.
Derui se svakojakim glasom, ide proti dietaku. sprijatelji radi? zamrmlja ona srdito.
Videi ga dietak, viknu i zaglasa:
ine i kou.
Kad su pokraj
njemu:
uje li,
Stra
Napisao: V. G.
zivae, gledala je s niekakvim unutranjim uasom. Kata
je za sve to znala; no opet posve mirna ostala. Ce
Pustolovima generala Tottlebena.
(Ponaao F. V.)
(Nastavak.)
Sliedee noi prene se izza sna, probudjena tro
potom i govorom, koi se je blizu nje uo. Ona spavae,
365
kah i kia.
Dok su one me
opet posuilo.
U taj as pokau se liepa putna kola, u njih upre
ena dva krasna vranca na glavnoj cesti.
djae ne ba
U njih sie
On zapoviedi koijau, da
(Nastavak sliedi.)
(Nadalje.)
sam ja mislio.
prisiljen
n je bio
Ako i jest
jest samo
nagonila.
Na to ostavi
mkom.
ivahan postade.
366
Odem
sara, svetkovasmo kao kakav blagdan.
mi se je svakako sviknuti.
pobonoga Josipa.
oviek bi re
Dugo me je mierila od
U njezinoj kui
367
I njega i go
Starac poklima
misli.
Po
moe hraniti.
da.
dati.
Uzdam se u Po
za ne i za se.
Taj as spazim
U to dodje i Ruica
na na razgovor.
Starima
Gospoja predstojni
Sve se je uzbunilo i
da mi oprosti.
de sve.
Ali kada on nee, pa nee da vieruje, odgovori
starac kao i prije.
to bih ja tomu? proapta ona, a suze joj se
naresie u oima.
Idi Ruice, neluduj! ree starina, i zagerli ju
Gospoja
On mi je upravo
368
Historini Aphorizini.
iii.
Poviest nemoe saterti sve ono, to u svietu nevalja; ali
moe , pa to joj je i zadatak, preinaiti i na bolje
okrenuti hrdjave obiaje, uredbe, nepravedna prava i sve
krive pomisli.
"all" ovi Zeus ivogao vojnara ndira rezervira.
Achilej Myrmidoncem.
Nebojte se od onih, koji ubijaju tielo i potom ne
mogu nita vie uiniti.
Luka XII., 4.
Eda li bi vladam dobro bilo ovoga svieta, neka
su samo glasovite trube narodne, prave izjave narodnih
obiajah i narodne volje, koja je onako stara, kano to
viek i sviet, koja je vierna druica vienoj pravdi i i
voj, postojanoj istini.
Svi su jednaki pred poviestnim okom.
Neznaju se ni kraljevi, nepoznavaju nikakvi ca
revi; ali se poznaje oviek, da li je dobar i pravedan.
Tee je i puno slavnije, samim sobom vladati i upra
vljati, nego priudeenimi avtomati, samokretnici, makar
bilo i golemom etom kakvom upregnutih robovah i
platjenih slugah.
.
Poviest neniti potrebnih, koji su od domorodstva
postradali, koji su narodni muenici: ona neponosi bo
gatih; a ali na kralje, koji su naopako razumieli riei
usuda svoga : kraljevi e trepiti, kako i drugi ne
pravednici, kad dodju pred sud, gdie sudi saviestna
poviest.
Tko ive i radi za samosilje i samosilnike, pa do
biva zato zlata i blaga, on prodaje duu svoga naroda,
sreu i budunost: on izdaje domovinu.
Pravomu domorodcu neka bude ovakva molitva:
Da da, jedini Boe, razum spasenja narodu za
oprotenje dosadnih tudjih nametnikah;
Da obasja one jadnike, koji stenju u mranjatvu,
u tami i gluposti; one, koji lee u smrtnom sienu
podlosti i udvoravanja;
Da uputi noge pogaena naroda na put spasenja,
slobode i mira: istine, pravde i ljubavi.
I pravo se kadto razljuti; a kad se pravedno
pravo ljuti i goropadi, onda plodi polje ovieanstva
Knjievnost.
U Novom Sadu izila je ovih danah i razposlana predplat
nikom prva svezka Zabave Serbkinjama, to ju izdaje Gjorgje
Popovi, urednik Danice. U njoj su zanimljive pripoviedke Ni
kole Gogolje. Ciena je svakoj svezci 50 nov. U prosincu e izai
drugu svezka.
Nastavnica ara. Ljudevita asis.
TUALL
:Terezir
E.--. "T_
Teaj XVIII.
Ohrabrenje mladei.
IV.
Sdaine
kazalitu.
(Nastavak i svretak.)
II.
Vila i arolije.
Talijansko se kaza
Ljubopitnost i
370
teljah.
u samu dielu.
to pobiedu odrati.
pobiedu.
oima razvijaju.
uraditi. . . .
Da
ugodjena bila.
prosto vam bilo, gospodo, pa se zabavljajte
dielu.
nitva.
371
poto plieskati.
tu dogodilo.
polje ...
gospodine.
kad je tako, pa vi hajde sa mnom.
372
(Nastavak.)
pa se je umah udaljila.
Dovedi naj
kako se
naumie ubiti.
Ova
kano ma, kroz srdce; inilo joj se, kano da joj valja
njega i ljude njegove spasti.
oprezu, te me neizdajte!
spasuj jih!
Na to stupi krmarica u kuhinju, te zapoviedi
vrati u kuhinju.
vah u dvoranu.
senje.
va.
Sad se je uviek u njegovoj blizini desila, te se
krmaricom.
(Nastavak sliedi.)
373
Mali uzroci.
Dvojaka pripoviest od akea.
III.
slutio, da u se niekad radi buduega srupuga ukloniti
(Svretak.)
morati. Kad je sutradan po prstenu doao bio, da za
v a.
bavlja usamljenu zarunicu, moda ga nisam ba milo
Moja gospodarica, udovica Oholia, kieljiva i po
i sva.
nego li sluga.
Ja sam ju
bila liepa.
holia.
utuljasto njegovo
me i sapee.
me ruke.
Za
dao.
374
i da mu se sviet neruga.
Kad je jutro
Predanim u umi, a u
Sudbina im je to dosu
ljudskoga duha.
onaj, koi nosi krunu i grimiz, nego onaj, koi, bilo pod
Nita
Samo sud
375
Istina je,
Kad ga
darskoga ravnateljstva.
Grofica za
I u
Neimamo vie
omu je jamano
meni krive
drugom uzima!
Kano to brodaru na
plamen
376
ne sree.
po narodne ete.
Teaj XVIII.
Tatarska piesma.
(Uz balalajku )
U obiaju ruskoga
naroda.
325 IN
Stere krila uz vietar po nebu.
j gavrane, oj gavrane crni,
3. Iz daleka leti li ovamo?
378
Kako je tko za
rujno vino.
pouzdani.
bavi, koji su
mu
omilieli.
A od usrdnih glasovah
I tako si je
Zato
379
bre volje.
(Nastavak sliedi.)
.
pomame razigrala.
I tako prispije ovaj dan, koi je kneginji bio vrlo
ugodan.
0 petoro i o devetoro.
Antikritiaru u Slavoncu.
lietonjega Slavonca.
Jedan izmedju
i snovanje.
Pozvan, kako i Laujon, u to veliko drutvo, koje
A zna
to?
380
vorio.
o gibanju politino
poto Hrvat! Jest, jest, g. antrikritiaru, tako samo
digla!
Nadalje veli, da sam ja izkrivio mnienje pisca
Ali vi
Ja pak
sttne
sriadenie)
Vojvodovia maarski ne
I opet
381
G. antikritiar na iroko
pripovieda odmetanje
Sin mu se lietos po
tem zaogrnuo?
bio
Magjarom na elo
stavakah izriekom
kae: Ked
zhasly!
Ali za
knieatstv.
A da u drami
neka
382
Ali omnia in ca
ravam, da
M. M.
Ako vam se
(Pomaio F. V.)
(Nastavak.)
tko hoe da napadne.
Poslije veere dozove Tottleben svoje sluge, pa
jim zapoviedi, da mu donesu koveg iz njegove sobe.
Gospodine, ree odmah krmaru, u ovom se
strailo.
"
kane i pletke.
Jovan se sam
aljivo:
Meni bi mnogo drae bilo, da mi vi, gospodjo,
u sobu posvietlite.
samih stubah.
A vi, gospodine kr
Groza
sobu pratila.
On se starae za sluge i
Tako pri
No kako se i
ovih est zrnah, kojimi je ova puka nabijena, izba "It is noas nemogu nita ovdie uiniti. Bilo mu je opet vrlo
teko, dok je sklonio momke na povratak. No ovi se.
cim na vas.
383
Historini Aphorizmi.
nemoe na javi.
On mu donese kavu, pa mu
Kata ga poslua,
pred vratima.
(Svretak sliedi.)
3S4
I to je
Iz p r a v e ii.
Teaj XVIII.
Broj 49.
386
VI.
Od njih sedam, koi je sedam zima",
VII.
Na etiri toga svieta strane,
Od snienijeh bielieh pustieh krajah,
V.
Svih je stranieh mislih najstranija:
387
Ohrabrenje mladei.
V.
Lanjonova piesma.
Ona bi ga
(Nastavak.)
svagda primila s dubokim niekakvim potovanjem, pa
Laujon, koi je sve jednako siedio i piesmu na
(Svretak sliedi.)
perivoja.
Domaica,
388
ukoravanja i do linostih.
cielom sastavku.
izvrgavati.
to se same stvari tie, nalazimo u napomenutoj
389
kazuje opet, da je g. K. nau razpravu povrno samo
proitao; jer nije opazio, da dva redka vie gore ka
emo: Ova mo, koju bi si stari Grei sad kao ne
zavirio.
Vidi, to o tom kae Fr. Lbker Reallexikon des
klassischen Alterthums p. 611. sub row }Hmm-__...
Die Moira wurde bald als eine ber Gtter und Men
Macht ohne
Vor allen
Ur. D.
No ili nemogoe,
tvrdnja opravdana.
(Sveretak sliedi.)
(Sveretak.)
svietu ivieti, dok mi iva na ramenu glava! Ja u
Kad je grof kuu ostavio, zaeli, da dodje k nje
mu mlada sluavka, koja ga je sino u dvorani dvorila.
otac i majka!
Marija muae za as.
Ona se ne
batinici
391
S velikim stra
Ali
Starac
oijuh.
vice u Petrograd.
uo
I.
dolie jote niekako amac gonim, ali natrag nikako
They sate and listened silently
To hear the monster's tread.
Southey.
Nije se mogo vie uzdrati.
Ili naki: Sjede slusaju, kako po
ast koraca.
Otinsko njegovo
Ali mlada narav ipak nadvlada, usili se, te, smiee se,
zapita starca:
Ljubljanica i
(Nastavak sliedi.)
392
Historini Aphorizmi.
XVI.
Tko razli, e duh slobode, ubio ga ivi Bog!
I onda se nezako
Teaj XVIII.
Utieha
,,
moja.
Ohrabrenje mladei.
Po A. Neuhausu.
V.
Lajonova piesma.
Ti si miso me ni neumrla!
___
vita XIV.
Na posliedku, mladi pobratim Laujonov izvadi iz
svoga depa spis, to je na vrat na nos kradom bio
394
Ne
nji!
ljate.
piesmu.
z sumnje, hoe Laujon sam sebi, hartija, na
On
to kae.
Pa i taj mladi ue
glaviti.
395
Ja
i plemenitost.
Oznauju to najbolje.
Zato je Antigona
proti zapoviesti
396
biva esto.
njem posumnjalo.
Upitali
397
nazvati. -
bacati neda.
i uinka!
ske gimnazije
vatskoj, trebalo bi prije da je on, kano rodjen Slavonac, __Antun se tuio, a Anti i Antunica sviedoio.
Asprima broji, tko, malo imaju, vele kazat hoe.
prost od svih pogrieakah, pae mogo bi postati nepo
mian auktoritet u pisanju, koi bi daleko nadkrilio svuko
Andrii je sviedoio.
398
I tako svakomu
I.
srdcem odgovori:
399
logah.
Kakvih?
vodenjaka vozio.
priesne izmiljotine;
vodu.
se utopiti.
(Nastavak sliedi.)
sigurno do briega.
Tanka niena dievojka pograbi brzo veslo, te poe
hitro vodu razsiecati.
Ali ju je i neizka
Odkad je
400
sile, koja nije vie iva glava jednoga tiela, nego tudja,
Knjievnost.
(Serbsko-hercatska) G. Paja Nenadovi, bilienik u Karlovu,
(posliednja potu Beodra) poziva na predplatu nove knjige: Dvoboj
za vierenicu ili Duan, pozoritne igre u etiri ina. Dielo e iz
nieti oko 56 tiskanih tabakah, a stajati e u Austriji 50 nov.
Istina sama
Kakvo je bilo u
aljivo narodna
Po R. Gntheru.
FN
Saso
ad te himbom aren sviet prevari,
pripoviedka.
ginuti.
Na to mu ree tat:
402
jedne.
A mi se tome
Drugi odgovori:
Kako je mogo vukodlakom postati, kad je i
sad na viealima, i njega straa uva. Ta na spahija
daje tisuu dukatah, da mu ga skinu i pokopaju.
Ali
Spahija ree:
to ste vi i kakve ste?
ja bolji.
Ree hajduk:
Ree spahija:
Ta ti si, more, bolji, kad je taj vee mrtav.
ubijati.
Ree tat:
peku i pojiedu.
I komad mesa iz
Samo kaite, to
udo.
Ree spahija:
Sve ja to imadem.
Ree spahija:
403
Ree tat:
A ko
Ree spahija:
po noi.
neimade.
od njega braniti?
Ree tatina:
Zapita straa:
Po to je oka po obiaju vrlo sladka?
To je
Ree mu buljubaa:
Ostani noas kod nas; e moe biti, te ti iz
pijemo sve vino, pa se moe sjutra s novcima po dru
go vratiti.
Odgovori tatina:
- Ja bih rado ostao; ali e mi onaj ukrasti ko
U Bosni toj poslovici: g te u uva o tata
Ree mu buljubaa:
-- Kako e ti, budalo, mrtav
kobilu?!
oviek ukrasti
Ree tat:
vidim, da je prilian vukodlaku.
jim plati.
A u pravih hajdu
ga strielja za tu rie.
404
to se tie glogova koca, to je iva istina; i sad_Bog neplatja ni u petak, ni u subotu, neg kad je nje
to Turci upotrebljavaju, kad jim koi u grobu zakopan
oivi, i njegov glas uju.
mu drago.
Brieme smrke prodava.
Blagu dne i ptice se u gori vesele.
tako ga umore.
I to bi
rad pojiede.
svietljenost vlada.
Bi mu Mare polaaj.
*) Morski valovi.
*) Jedan kut u Gruu (smokva popievaa).
*) Kentrica je niekakav bavar.
*) Mletci su strana od Grua.
"") Bareta znai kapica.
405
Carnji su od Konavljanah.
Carnca umiva.
(Nastavak sliedi.)
je more jankom.
Cieni se u nepotrebi, za nepriplatjat u potrebi.
ese kriesa"), neka krieti.
Ura bije, a ovjeka nije!
igovo polje, tega i kula.
Slovenski od Wal. Zarnika.
emu je blago brez ovietva, emu i dan brez sunca?
im druzi igraju, moja sviea meni gorei lipe.
I.
ini mu s prvoga na najdonji prag skakat.
(Nastavak.)
uvaj se sunca Maranoga ), ko Podskoga jedovnoga.
Zatim nastavi:
ini ui od targovca.
No i
Upitam ju,
406
Srdita ga pograbim, te ga ba
Ali
Jamano je
Vode su
U toj se udnovatoj
vie neproda.
kano dvie uke. Primicao se je k ladji, dre u ruci
Ote, poe Meta, onomadne vratjala sam blizu
izupanu vrbu. Ta tko je zarikao, da je daleko po
briega krave i vidiela sam za grmom mala dva u
okolici zajealo: Ti samo brzo vozi, samo
pava dietaka, koji se igrahu kraj Iice.
brzo,
Stupim blie
407
parobrod.
II.
Bijae krasna
none skitnje
prazna klupa.
Studen
mladei ticali.
svih srdacah.
Historini Aphorizmi.
A
XVIII.
Narodnost i viera dvie su boice, koje vladaju duam
svih narodah, pa dopiru vladom svojom i u drugo i tretje
koljeno, u tretji i etverti viek uvstvenoga svieta.
Dapae, gdiekoja bi se
neuiva
nikakva pouzdanja;
408
Po glasu ka
nje slobode, koje jih u smislu narodnom, in concreto,
Jer to je slavna
Knjievnost.
Broj 52.
.
,
. . ,,
Majka bila, majka mila.
__ ___,_,
Mr. Press
Zna li serdce.
Ohrabrenje mladei.
Po njemakom.
VI.
Demoustier u Vincennesah *).
was a su na
A nemirno suze roni . . . .
"znanja. Na
Ve iz mala nienom slavom slavi?
da budu
svakomu ugodni i ljubazni.
*) Dragutin Demoustier, ljubljeni piesnik francezki, rodi se u
Villers-Coteretsu 11. Oujka 1760. godine. Bijae potomak
Racineov.
410
nami
kako on.
Pa opet,
Pomis,
liateur).
je prebivao u Vincennesah.
Uni
411
: I - - - - -- .
E, to, voljani Boe! povika Demoustier, koi je
budnovata jabuka.
djuje priznanja.
412
Narodne poslovice dubrovake.
Sabrao Ignj. Gjorgji.
(Nastavak.)
Dari jezik za zubima.
Da moe mahnit za dan bit itav, da proplae, a itav
Za as doba mahnit, da oddahne.
Do e plata, a za vrata.
Do e maca na salatu.
413
zlobno, to je on napisao.
No
prije
rit0
pravo.
(Nastavak sliedi.)
Jer
G. se
) 2:
Ur. D.
Za
ljati?
III.
Studeneve kue.
vine izdavaju.
Iz klupe pod
415
O njihovih
da takve stvari
tajno motale.
III.
ili onaj prozori. Odgonetanje i aptanje prestane; do
Umah poslije svih Svetih, kad je snieg zapao, po
eo je svako vee Studenca pohadjati mlad, liep mla
di, akoprem se nitko sietiti nemogae, da ga je ikada
vidjao u tih krajevih.
vidnost probudila.
dolazi.
(Nastavak slici.)
Hudsoros.
garos, Big Te, on by John Evro in Augus
svoje.
grieio.
A.:22
NGARI I
ETETE
-----
Olarabrenje mladei.
.
VI.
Demonstier u Vincennesah.
Bass
Roditeljska glava, kad pobieli,
Kad ju starost iz nenada stigne,
(Nastavak i svretak.)
Demoustier, koi je upravo u taj kobni as jo
Po n. W. G.
418
Jedan siede na
Cudoredna mu je svrha, da
Da,
propasti iz eljustih!
419
A kako da
A svaki
Ah, kako
da se
Zarekoh se ve u sebi,
Neuzdisat" od ljubavi,
Niti piesme pievat' tebi;
grliti i ljubiti.
Oni pripoviede
oajanja.
ica (glavica.)
Dan za danom, a izza dana dan.
Do Stina s prahom, od Stina s kalom.
Dobavi prije potrebe, za neiskat u potrebi.
Dogorio mu je lu do nokatah.
Dari Siekiru za ruicu.
Dimi, ko bura.
Dievojka u broju, ko ela u roju.
Daj mi sad jaje, a dat u ti pak koko.
Dola mu je muha na nos.
Do boia: Kraljeviu Marko! od boia: lele, moja
Doslavili su djaci.
Duan nije, tko nije kriv.
Dotrai pas (hart), ki se trait nemori.
Duan bit more, ako i nije kriv.
Dobro surla (glumac), bolje bubanj; a najbolje neviesta.
Domaa se zmija u kui neubija.
Digni se, za bolje siesti.
Dan za danom, a cilj za ciljem do konca.
Dobro, za uvat, netegni niti.
Dola su kola do briega.
Di je stabar, bit e i grane.
Drai Osinjak.
(Nastavak sliedi.)
(Nastavak.)
G.
4;
Ein
1
gegeben hat, eine wehrhafte Bettelgelehrsamkeit
zu verrathen der seinen Gegner fr so u n wi s s e n d
hlt, als er selbst ist - mein alte s Mttereh e n -
heisst die wrtliche Uebersetzung bis z u d e m Ab geschmackten und Unsinnigen treiben dass
ausser
Ihrer
Unwissenheit
eine sehr
len soll.
Gospodin e Senekovi priznati, da su kritike Les
singove u niemaekoj knjievnosti vrlo znamenite i da.
unverstndige
Anfnger ohne
Unterschied
(Nastavak sliedi.)
(Nastavak.)
III.
Jedva izusti to ime, a na gost kano da se pro
budi iz duboka sna, te naglo zapita: Koja Meta?
pogledati u
Moda je to iz
ovieka
neodoljiv
Strah i tre
tenje, a
_vikao :
Zar neuje, Polonice!
da je od nude, bacila bi se i na ko
u kripcu.
423
razkinuti.
kada do tada.
nula.
vam je drago?
Vrata se otvore i u sobu
italo mu se je
Drugi napiev
briga!
niekamo
Ako li se
Evo
puste, da pieva.
Za tri
(Sversetak sliedi.)
Historini Aphorizmi.
nom iva istina ona riei: kud dua okom, tud noga
Ali
vlade njegove.
ische Nationabother
+Z186440706
|
||
D
| |
|
|
| |
|
||
|
|
|
|||
||
| || |
| |
|
| |
|
|
|
|
|
| |||
||
|
D
|
|
|
|
ETE
|
|
||
|
| |
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
|
_-_-_-_-_C_____________
|------|-C_-_____________
__
|
|-----------|
|
|
||