Filozofija

to je filozofija?
-

nema opeprihvaene definicije

Karl Jaspers (20.st.) Uvod u filozofiju

filozofija je nazor o svijetu i ivotu kao i znanost i religija

no od znanosti i religije je razlikuje filozofsko miljenje

filozofsko miljenje ima tri karakteristike

o

koristi strogo, pojmovno miljenje

koristi logiku argumentaciju

koristi kritiko miljenje

tri funkcije filozofije

o

fundirajua/utemeljujua - filozofija se bavi onim to je temelj svega drugoga

kritika uvijek propituje i istrauje u svim aspektima

utopijska otvorena je prema budunosti

Pitagora se prvi nazvao filozofom, a o tome svjedoi Ciceron

Antiko i srednjovjekovno shvaanje filozofije

Heraklit (540.-480.)
-

suvremenik Pitagore

za njega je filozof onaj koji ljubi mudrost i mora mnogo znati

ima znanje, ali koliina informacija ne ini filozofa

logos temeljni pojam univerzalni kozmiki zakon, bit svega

filozof je onaj koji istrauje logos, a ne raznolikost

Herodot (484.-424.)
-

filozofirati znai istraivati iz elje za samom spoznajom, iz ljubavi prema mudrosti

Platon (427.-347.)
-

tri vrste bia

o

neznalica ne zna da ne zna

mudrac zna da zna (bogovi, ideal kojem se tei)

filozof zna da ne zna i tei mudrosti

filozofi tee spoznati bit stvari, vodi ih elja za spoznajom

Aristotel (384.-322.)
-

filozofija je znanost o onom to je najspoznatljivijie prva poela (temelji) i uzroci

ako spoznamo prva poela i uzroke, spoznat emo i sve ostalo

filozofija je kraljica znanosti jer je jedina koja e ustvrditi svrhu

zajedniko u antikom shvaanju ljubav prema znanju, istraujemo zbog same mudrosti, antropocentrizam
Apostol Pavao (1.st)
-

ono to poganska filozofija smatra mudrou svijeta zapravo je ludost

Tertulijan (160.-220.)
-

vjeruje jer je ogranien i ne moe spoznati neogranieno (Boga) Vjerujem jer je apsurdno

ako ne moe spoznati, vjeruj

kranski i grki svijetu su u nepomirljivoj suprotnosti

ne treba istraivati, nego vjerovati, jer sve pie u Bibliji

Augustin (354.-430.)
-

eli spoznati samo Boga i nita vie

zajedniko u srednjovjekovnom shvaanju teocentrizam

Novovjekovno shvaanje filozofije

-

novovjekovno shvaanje
o

16. st - filozofija renesanse

17. st - empirizam i racionalizam

Rene Descartes
o

predstavnik racionalizma

filozofija je savreno znanje o svim stvarima koje ovjek moe spoznati i slui boljem snalaenju u ivotu

naglauje praktinu funkciju filozofije

Thomas Hobbes
o

predstavnik empirizma

filozofija je racionalna spoznaja, tj spoznaja do koje dolazimo umovanjem

racionalna spoznaja je spoznaja uzroka i posljedica u prirodi i ukljuuje mo kontrole nad

prirodom

takoer je naglaena praktina funkcija filozofije

suprotnost racionalnoj spoznaji je osjetilna spoznaja

1781.-1831. Njemaki klasini idealizam

o

Kant, Fichte, Schelling ( romantiarski filozofi), Hegel

1781. Kant objavio Kritiku istog uma

1831. umire Hegel

Immanuel Kant (1724.-1804.)

o

kolska filozofija injenice o filozofiji

Svjetska filozofija 4 pitanja

to mogu znati? ovjek mora znati granice ljudske spoznaje METAFIZIKA

to trebam initi? koje je djelovanje moralno MORAL (ETIKA)

emu se smijem nadati? odnos prema bogu RELIGIJA

to je ovjek? najvanije pitanje jer trai odgovore na prva tri ANTROPOLOGIJA

ovjek je jedini koji moe uspostaviti vezu s transcendentnim biem (biem koje ovjeka nadilazi u
svemu)

Johann Gottlieb Fichte (1762.-1814.)

o

filozofija je neto subjektivno i ovisi o ovjeku, proeta je njegovom duom

filozof je roeni genij, a prednost imaju mlai

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770.-1831.)

-

filozofija je njezino doba izraeno u mislima filozofska refleksija trenutka u kojem nastaje

na filozofe djeluje tradicija od prije

Suvremeno shvaanje filozofije

Karl Marx (1818.-1883.)
-

Teze o Feuerbachu Marxovih 11 teza polemika

sva dosadanja filozofija se tumaila samo u teoriji, to je loe

filozofija prakse - filozofija mora krenuti u praksu i raditi na promjeni svijeta, a to se moe samo
revolucijom

Ludwig Wittgenstein (1889.-1951.)

-

napisao djelo Tractatus Logico-philosophicus

svodi filozofiju na logiku analizu misli ono to je netko rekao, treba se objasniti

Filozofija i znanost
-

Znanost jest

skup svih metodiki steenih i sistematski sreenih znanja, a ujedno i djelatnost kojom ta znanja stjeemo
(fil. rj. MH)

rac. utemeljena cjelina znanja o nekom pred. koja se koristi def. pojmovnim okvirima i razraenim
metodama istraivanja (op.enc.)

Podjela znanosti
Znanosti
Realne
Prirodne

Formalne
Kulturalne

Logika

realne

Matematika

Drutvene
Duhovne
Gospodarske

razlika izmeu realnih znanosti i filozofije

REALNE ZNANOSTI
iskustvene ili empirijske postavljaju empirijska

FILOZOFIJA
nije iskustvena nego propituje temelje svakog

pitanja
tematski reducirane znanstvena spoznaja je

iskustva
eli prouavati totalitet (cjelinu) iskustva spoznaja

uvijek partikularna
metodiki apstraktne mogu istraivati samo ono

totaliteta

to se da istraivati metodama, ostalo apstrahiraju

povijest

nije metodiki apstraktna

do 7./6. st.pr.Kr mitoloko tumaenje svijeta

7/6. st. pr. Kr nastaje filozofija i ukljuuje ono to e kasnije biti znanost

4. st. pr. Kr. - s Aristotelom kree odvajanje znanosti

16. st. odvajaju se prirodne znanosti

19. st. odvajaju se sociologija i psihologija

20. st. odvaja se logika

Filozofija i religija
-

slinosti
o

tumaenje svijeta i ivota

rasvjetljenje egzistencije za svaku pojedinanu osobu

transcendiranje svakodnevnog

razlike
o

objava u religiji dolazi od Boga (nadumni iskaz) i moemo vjerovati ili ne vjerovati, a u filozofiji je to
umni iskaz, rezultat promiljanja i uvijek podlijee kritikom razmiljanju

nadumne iskaze prouava teologija, a umne filozofija

Filozofija i umjetnost
-

slinosti
o

tumaenje svijeta i ivota

univerzalnost svevremenske teme

povijesnost (ne zastarijevaju)

razlike
o

umjetnost mata, filozofija logika i kritiko razmiljanje

Filozofske discipline
-

sve u filozofiji poinje filozofskim pitanjem, iz kojeg slijedi odgovor, iz kojeg slijedi novo pitanje itd.

stvara se problemsko podruje koje s vremenom prerasta u filozofsku disciplinu

FILOZOFIJA

dijeli se na tri
grane

teorija

praksa

TEORIJSKA FILOZOFIJA

PRAKTIKA FILOZOFIJA

nauk o biu

nauk o lj. djelovanju

proizvodnja
POIETIKA FILOZOFIJA
nauk o proizvoenju ili

metafizika

etika

fil. prirode

genitivne fil.

(poetika)

oblikovanju

gnoseologija

(retorika)

estetika
fil. tehnike

antropologija
ilozofska disciplina specijalizirano podruje filozofije koje se bavi pojedinim problemskim podrujima
-

Aristotel kae da se ovjek prema svijetu odnosi na trostruk nain teorija, praksa, proizvodnja

grane teorije su teorijska, praktika i poietika filozofija

Teorijska filozofija
Metafizika
-

njome se bavio Aristotel, ali ju je nazivao Prva filozofija

knjiniar Andronik je slagao njegove spise, i slagao ih je po redu prvo je sloio fiziku pa prvu filozofiju koja
je iza fizike = metafizika

to je u njoj
o

uenje o prvim izvorima i uzrocima bia

uenje o vrhovnom biu

razgranava se u dva podruja

o

opa metafizika ili ontologija

specijalna metafizika

nauk o dui metafizika psihologija

filozofska ili racionalna teologija = teodiceja

prouava teoloka pitanja ali ali one spoznaje do kojih je mogue doi umnim iskazom

(suprotnost joj je dogmatska teologija koja koristi nadumne iskaze)

Ontologija (Opa metafizika)

-

filozofija teorijska f. metafizika ontologija

naziv ontologija dao njemaki filozof Wolff u 17. stoljeu

nauk o biu kao biu

3 temeljna filozofska pojma

o

bie ili egzistencija sve ono to jest/postoji/egzistira bez obzira na nain (2 naina postojanja
realno i irealno)

bit, sr ili esencija ono po emu neto je ba ono to to jest

bitak bit bia kao bia, ono po emu jest sve to jest

pravci u ontologiji
o

monizam bitak je jedan

dualizam bitak je dvojstven

pluralizam bitak je viestruk

materijalizam bitak je materijalan

idealizam bitak je idejne naravi

Aristotel govori o poetku grke filozofije i njihovom vienju bitka (poela svih stvari)
o

kae da grka filozofija zapoinje kao materijalizam, iako ima i idealistikih teorija (Pitagorejci)

Tales otac grke filozofije promatra prirodu i zakljuuje da se u svemu nalazi voda monizam,
materijalizam

Pitagorejci promatrajui univerzum zakljue da su brojevi poelo idealizam

Empedoklo za njega su poelo 4 elementa materijalizam, pluralizam

Atomisti Leukip i Demokrit poela su atomi materijalizam, pluralizam

Spinoza bitak je ono to u sebi jest i sobom se shvaa, ne treba ga objanjavati monizam, idealizam

Platon poela su ideje idealizam, pluralizam

Biblija poelo je Bog idealizam, monizam

Schelling poelo su priroda i duh dualizam?

Hegel poelo su zbiljsko i umno dualizam?, idealizam

Gnoseologija (Spoznajna teorija)

-

temeljni problem je problem spoznaje

spoznaju moemo shvatiti kao proces shvaanja i razumijevanja, ali i kao zavrni rezultat (znanje)

gnoseologija se kao disciplina formira u 17. stoljeu, utemeljio ju je John Locke

pitanja o izvorima, dosezima i izvjesnosti spoznaje

o

posebno podruje ini problem istine

pravci s obzirom na pitanje o izvoru spoznaje

o

empirizam utemeljio John Locke sva ljudska spoznaja dolazi iz iskustva

senzualizam (radikalni empirizam) sva ljudska spoznaja dolazi iz osjetilnih iskustva

racionalizam utemeljio Descartes ovjeka do spoznaje vodi razum (ratio)

iracionalizam do spoznaje se dolazi iracionalno, ima vie pravaca:

histicizam stanje ekstaze, dua se spaja s izvorom

voluntarizam volja je nadreena razumu, koji jest instrument spoznaje, ali ne djeluje ako ga
volja ne pokrene

kriticizam utemeljio Immanuel Kant

intuicionizam posebna spoznajna mo intuicija neposredan uvid u bit stvari bez uporabe osjetila i
racionalne analize

pravci s obzirom na doseg i izvjesnost spoznaje

o

dogmatizam mogue je sigurno spoznati stvari

skepticizam objektivna spoznaja nije mogua

za svaku tvrdnju ima pros and cons koji su u ravnotei, pa se treba suzdrati od donoenja suda

agnosticizam bit stvari ne moemo spoznati, nespoznatljiva je

radikalizacija skepticizma, ono to tvrdimo su naa uvjerenja i stavovi, a ne isto znanje

Antropologija
-

kao disciplina nastaje tek u 19. stoljeu

razlikujemo znanost antropologiju i filozofsku disciplinu antropologiju

odgovara na pitanje to je ovjek?

Praktika filozofija
Etika
-

drugo ime filozofija morala

2 temeljna pojma zlo i dobro

moral skup nepisanih pravila o ponaanju u nekoj zajednici sankcije

zakon skup pisanih pravila kazne

etika nastaje u 4. stoljeu prije krista sa Aristotelom

o

prije Aristotela su se etikim pitanjima bavili Sokrat i Platon

3 tipa etike
o

deskriptivna opisuje to je dobro (moralno)

normativna propisuje to je dobro (moralno)

metaetika propituje i trai objanjenja zato je neto dobro ili loe

jo jedna podjela etika

Etike vrline
o

ukljuuje sve pravce kod kojih je kljuni pojam vrlina

tu ubrajamo grku etiku (SokPlatAr) i kransku etiku

Teleoloke etike
o

govore da moralno djelovanje mora imati neku svrhu, ali se razlikuju kako e svrhu odrediti

hedonizam svrha moralnog djelovanje je postii ugodu

eudaimonizam svrha je postii sreu ili blaenstvo

utilitarizam svrha je korist

perfekcionizam svrha je usavravanje samoga sebe

zovemo ih etike dobara jer je svrha svakog pravca vrhovno dobro

Deontoloke etike
o

najpoznatija je etika dunosti samo djelovanje iz dunosti je moralno

etiku dunosti zastupa Immanuel Kant

savjest unutarnji glas koji nas vodi u razlikovanje dobra i zla

Kako formiramo moralne norme? pitanje o izvoru morala

o

autonomija izvor u ovjeku umom razluujemo dobro i z lo

heteronomija izvor izvan ovjeka ovjek pravila ne promilja nego usvaja i prihvaa

teonomija izvor u Bogu

Genitivne filozofije
-

skupina disciplina u kojima filozofija prouava pojedine znanosti - filozofija prava, politike, matematike

postavlja pitanja o svrsi i daje teorijsko obrazloenje o toj znanosti

Poietika filozofija
Estetika
-

filozofija lijepog i filozofija umjetnosti

ta ideja zaokuplja jo grke filozofe, ali se uobliava tek u 18. stoljeu kao fil disciplina, utemeljitelj
Alexander Baumgarten

pojam lijepog ima 2 aspekta

o

prirodno lijepo od 19. st. nadalje se gubi

umjetniki lijepo ak i Aristotel pretpostavlja lijepo kao ljudskog djelo

Filozofija tehnike
-

do toga dovodi tehniko oblikovanje

fenomen tehnike

Periodizacija filozofije
1. Antika filozofija (7/6.st.pr.Kr.-529.g.pos.Kr)
a. Grka filozofija (7/6.st.pr.Kr.-322.g.pr.Kr.)
1. kozmoloko razdoblje
2. antropoloko razdoblje
3. ontoloko razdoblje
b. Helenistiko rimska filozofija (322.pr.Kr.-529.)
1. etiko razdoblje
2. religiozno razdoblje
2. Srednjovjekovna filozofija (6.-15.st)
a. Patristika
b. Skolastika

3. Novovjekovna filozofija (16.st-1831.)

a. Filozofija renesanse (16. st)
b. Empirizam i Racionaliam (17.st.)
c. Prosvjetiteljstvo (18.st.)
d. Klasini njemaki idealizam (1781.-1831.)
4. Suvremena filozofija (1831.-)