Kucne Instalacije PDF

Instalacije Dio 1.
- Kanalizacija
Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti
Str. 2/51
Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
1
2
Kanalizacija
Vodovod i
Kanalizacija
6
7
Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13
Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda
Poarni vodovod, Priprema tople vode
Zajedniki dio
9
10
Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi

Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune
kanalizacije
3
4
Tema dvosata
Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita
1. dio
Uvod, Podjela, Elementi,
2. dio
Elementi, Zatita i izvedba
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka
Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja,

Dimnjaci, Grijaa tijela
Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

Str. 3/51

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
Kanalizacija
Vodovod i
Kanalizacija
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13

Zajedniki dio
9
10

kanalizacije
Tema dvosata
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
1. dio
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka
Str. 4/51
ViK Instalacije Literatura
Osnovna:
1. M. Radoni Vodovod i kanalizacija u zgradama, Croatiaknjiga,
Zagreb, 2003. (obnovljeno izdanje)
2. Boena Tuar Kuna kanalizacija, Mtg-topgraf, Velika Gorica, 2001.
3. Biljana Blagojevi: Vodovod i kanalizacija, Tehnika knjiga, Beograd,
2002.
Dopunska:
1. Jure Margeta Kanalizacija naselja, Split, 2009.



Str. 5/51
Str. 6/51
KANALIZACIJA - POVIJEST
Poeci kanalizacije seu u pradavna vremena. Iz rimskog doba poznata je
tzv. Cloaca Maxima (velika kanalizacija) koja se odrala do danas.
Meutim, poznato je da su
efikasne kanalizacijske
sustave imali i Babilonci,
Egipani, Maje, Azteci,
Indija, Kina i druge drevne
civilizacije.
Kanalizacijska cijev,
Jeruzalem oko 100. g. PNE
Kanalizacijski sustav u
Perziji, oko 4000 g. PNE
Cloaca Maxima, Rim,

oko 600. g. PNE
Kan. Sustav
grada
Harappe,
Pakistan,
oko 5000 g.
PNE
Kanalizacija otoka
Santorini, oko 200. g. PNE


Str. 7/51
Str. 8/51
KANALIZACIJA
KANALIZACIJA
Nakon propasti Rimskog

carstva, zapoinje period
tzv. srednjeg vijeka, u
kojem se, generalno,
zaputa kanalizacijska
mrea.
Poetak modernih kanalizacijskih sustava

zapoinje razvojem modernih gradova (19.
stoljee).
U Europskim gradovima,
otpadne vode su se
najee izbacivale
direktno na ulicu ili
vodotok (ako ga je bilo).
Posljedica su bile este
epidemije (kuga,
kolera)
Kanalizacijski sustav grada

Lothala dolina Inda, oko
4000. g. PNE
Srednjevjekovni zahod,
Dvorac Turku, Finska, 15. st.
Ostatak kanalizacijskog
sustava, ispust fekalija
direktno na ulicu
Zahod s vedrom (pail closet),

sredina 18. st.
Parika kanalizacija
oko 1820.
Kanalizacija Londona
oko 1870.
Gradnja NY kanalizacije, oko 1880.


Str. 9/51
Str. 10/51
KANALIZACIJA
SANITARNE OTPADNE VODE
Zadatak kanalizacije je da svu otpadnu vodu iz zgrade odvede na prikladno

mjesto, da je uini nekodljivom i da je ukljui u prirodno kruenje vode na
zemlji.
U ovu skupinu ubrajaju se sve vode koje se, u irem smislu, upotrebljavaju
za vodoopskrbu stanovnitva, odnosno za zadovoljavanje ivotnih funkcija i
sanitarnih potreba, te za gradsku komunalnu potronju.
Otpadne vode nastaju upotrebom vode iz raznih vodoopskrbnih sustava, pri

emu se mijenjaju njene prvotne znaajke: fizikalne, kemijske i
mikrobioloke. U otpadne vode svrstavaju se:
Ove vode sadre prljavu vodu iz domainstava (koja nastaje pranjem ljudi,
posua, robe i sl.), fekalnu otpadnu vodu i razne vrste otpatke koji se
ubacuju u kanalizaciju (papir, krpe, razne manje vrste stvari i sl.).
Sanitarne otpadne vode
U ovoj vodi ima masti, sapunice,

pijeska, gline, ostataka jela i sl.
Tehnoloke otpadne vode
U tablici je prikazan priblian

sastav prosjene europske
otpadne vode. BPK5 je bioloka
potronja kisika (mg/l O2) za 5
dana, to je obino mjerilo
zagaenosti vode.
Oborinske otpadne vode
Miligrama na litru (mg/l)

Tvari
Taloive
suspenzije
Netaloive
suspenzije
Otopljene
tvari
Ukupno
Miner.
tvari
Org.
tvari
Ukupno
BPK5
50
150
200
100
25
50
75
50
375
250
625
150
450
450
900
300


Str. 11/51
Str. 12/51
SANITARNE OTPADNE VODE
INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE
Otpadna voda sadri uvijek i mikroorganizme, bakterije i viruse, meu

kojima je veina korisna. Ako dolazi od bolesnika tada sadri i patogene
bakterije/viruse.
Tehnoloke vode iz razliitih industrija znatno se razlikuju po svome sastavu.

Generalno se dijele na:
Takoer, organske tvari sadrane u sanitarnoj otpadnoj vodi podlone su u

velikom stupnju truljenju, kojom prilikom se razvijaju plinovi: CO2, H2S, te
sumporna kiselina: H2SO4.
Koliina sanitarne vode koja otjee
kanalizacijom slae se otprilike s
koliinom potroene vode. Vee razlike
nastaju samo kada se voda koristi za
zalijevanje vrta i sl.
bioloki razgradive ili kompatibilne mogu se mijeati s gradskom

kanalizacijom, i
bioloki nerazgradive ili nekompatibilne prije isputanja u kanalizacijsku
mreu se moraju prethodno proistiti.
Pojedine industrije upotrebljavaju velike
koliine vode za rashlaivanje, pri emu se
temperatura vode povisi.
Pojedine industrijske vode imaju teko
razgradive i opasne sastojke, kao to su: teki
metali (iva, kadmij), nafta, kiseline, luine,
radioaktivni izotopi, sintetski kemijski spojevi i
sl. Takve vode treba obavezno proistiti prije
isputanja u kanalizaciju.


Str. 13/51
Str. 14/51
OBORINSKE OTPADNE VODE
KANALIZACIJA - OPENITO
Oborinske vode se samo uvjetno mogu smatrati istim vodama, jer one na svom
putu ispiru atmosferu i otapaju i transportiraju sve sastojke koji se na tom
podruju isputaju u atmosferu.
Najbre i najjednostavnije rjeenje uklanjanja otpadne vode iz zgrade ili naselja

je kanalizacijska mrea.
Takoer, oborinske vode koje padaju na povrine koje mogu biti zagaene
(parkiralita i sl.) moraju se sakupiti i proistiti prije isputanja u kanalizacijsku
mreu.
U naseljima gdje ne postoji komunalna kanalizacijska mrea, odvodnja otpadne

vode se vri septikim (crnim) jamama, te organiziranim odvozom sadraja iz
septikih jama.
Kuna kanalizacijska mrea, uvijek
zapoinje od sanitarnih predmeta, nastavlja
s cijevnom mreom te zavrava ispustom u
komunalnu mreu ili septiku jamu.
Dakle, bez obzira na konani nain ispusta
otpadnih voda, kuna kanalizacijska mrea
je uvijek ista.


Str. 15/51
Str. 16/51
SANITARNI PREDMETI
SANITARNI PREDMETI MATERIJALI
Sanitarni predmeti su otvorene posude za prijem otpadne tvari u tekuem

stanju, to se odvodi ostalim dijelom kanalizacijskog sustava.
Materijali za izradu sanitarnih predmeta moraju zadovoljavati prethodno

nabrojane zahtjeve, a takoer moraju imati dobra fizikalna (otpornost na
temperaturu, glatkoa povrine), kemijska (otpornost na kemikalije) i
mehanika svojstva (vrstou i tvrdou).
Sam naziv: Sanitarni predmet kazuje da predmet mora udovoljavati

zdravstveno-higijenskim uvjetima, to nadalje znai da je nuno uspostaviti
vodovodni sustav s primjerenom koliinom vode za ispiranje.
Bez obzira na njihovu namjenu i konstrukciju, osnovni zahtjevi koje
sanitarni ureaji moraju zadovoljiti su:
S obzirom na navedene zahtjeve za proizvodnju sanitarnih predmeta se

koriste razni materijali, a najei su:
Keramika (porculan, fajansa, kamentina)
Ergonomija Odnos ovjeka, tj. njegovih fiziolokih potreba s

dimenzijama, oblikom i prostorom u kojem ga postavljamo;
Lijevano eljezo
Sanitarna sigurnost Sanitarni predmet se mora lako odravati

(stjenke mu moraju biti glatke), iz njega se ne smije iriti neugodan
miris, te mora svesti koliinu buke koja se proizvodi na minimum;
Kamen
Limovi
Plastika
Sigurnost upotrebe prilikom koritenja sanitarnog predmeta

mogunost ozljede treba biti svedena na minimum.


Str. 17/51
Str. 18/51
SANITARNI PREDMETI KERAMIKA
SANITARNI PREDMETI LIJEVANO ELJEZO
Keramika je najei i najprihvatljiviji materijal za najvei broj sanitarnih

predmeta (umivaonici, WC koljke, pisoari, bidei). Keramiki su materijali:
Lijevano eljezo je trajan materijal, otporan na koroziju. Od njega se

najee izrauju kade, tu kade, umivaonici i sl. Radi lakeg odravanja
obino se iznutra oblau peenim emajlom, a izvana uljanom bojom.
Stijenke su im debele 4-6 mm, pa su znatne teine, skuplji ali i dugotrajniji.
Danas se rjee koriste.
Sanitarni porculan je najkvalitetniji i najskuplji tip keramikog

proizvoda. Sastoji se od glinenca (feldspata) i kvarca. Pee se na
temperaturi od 1400 C, a pri tom se glazura vrsto vee s
podlogom. Ovo je zbijen, tvrd i vrlo vrst materijal, zbog ega se
mogu proizvoditi sanitarni predmeti s vrlo tankim stjenkama.
Nedostatak mu je veliko skupljanje (9-13%), pa nije pogodan za
velike sanitarne predmete.
Fajansa je slina porculanu, ali je prilino porozna pa je valja
presvui glazurom. Danas se rjee koristi za sanitarne predmete.
Kamentina osim gline sadri pijesak i amot. Primjenjuje se za
izradu odvodnih cijevi, ali i za sanitarne predmete. Posebno je
gospodarski povoljna i jeftina.

SANITARNI PREDMETI LIM

Kao limove za izradu sanitarnih predmeta koristimo:
elini ili crni lim debljine je 1.5-2 mm i obavezno se emajlira.
Nehrajui elini lim (Inox) 0.8-1.5 mm, otporan na koroziju i
trajan, ali skup. Obino se koriste za sudopere, industrijske praonike,
obdukcijske stolove i sl. Najee vrste su Cr-Ni i Cr.
Bakreni lim ima odlina svojstva, otporan na koroziju i trajan.
Rijetko se primjenjuje (medicina).

Str. 19/51
Str. 20/51
SANITARNI PREDMETI KAMEN
SIFONI
Prirodni kamen se nekad koristio u priobalnom podruju i otocima i od njega

su se radili kuhinjski sudoperi, ukrasne fontane i bazeni. Danas se koristi
samo izuzetno.
Sanitarni ureaji se na kunu kanalizaciju obavezno prikljuuju preko sifona

(zatvarai zadaha). Zadaa sifona je spreavanje povratka plinova i
neugodnih mirisa iz kanalizacijske mree natrag u prostorije.
Zamijenio ga je umjetni kamen (terazzo), koji ima sve dobre osobine

kamena, ali se moe ojaati (armirati) i lako oblikovati prema elji. I sanitarni
predmeti od umjetnog kamena (kao i od prirodnog) rade se uglavnom po
narudbi.
Najjednostavniji tip sifona, koji dobro funkcionira i bez naroitog odravanja,

nainjen je od savijene cijevi. Nakon pranjenja u njemu ostaje stupac vode
(vodeni ep) koji sprjeava povratak mirisa.
SANITARNI PREDMETI PLASTIKA

Plastika je materijal koji se sve vie koristi za izradu sanitarnih predmeta.
Pod plastikom pri tome podrazumijevamo itav niz razliitih materijala, a
najee je to smjesa staklenih vlakana i poliesterskih smola kojima su
dodana razna bojila. Ima vrlo dobra svojstva: ne korodira, dobar toplinski i
zvuni izolator, mala masa, lako s odrava i jeftina je.


Str. 21/51
Str. 22/51
SIFONI
SANITARNI PREDMETI
Konstrukcija sifona mora osigurati nesmetani protok otpadne vode kroz

cijev. Kako u njemu dolazi do taloenja i mogueg zaepljenja, potrebno je
predvidjeti jednostavan nain ienja sifona.
U sanitarne predmete spadaju:
Sifon za kadu
Sifon za
Umivaonik
Zahodi (Z)
Bide (B)
Kade (K) i Tu kade (T)
Mokrionici (Pisoari) (P)
Umivaonici (U)
Sudoperi (S)
Podni sifon
Sifon za perilice


Str. 23/51
Str. 24/51
SANITARNI PREDMETI - ZAHODI
ZAHODI
Primarna svrha zahoda (nunik, klozet, WC koljka) je prijem fekalija, ali se

koristi i za izlijevanje drugih otpadaka (ostaci hrane u tekuem obliku i sl.).
Prema tipovima i unutarnjim i vanjskim oblicima, zahodskih koljki ima vrlo

veliki broj vrsta i oblika, to ovisi o proizvoau i dizajnu same koljke.
Generalno, zahodi se mogu podijeliti na: zahodi za sjedenje (sjedavci) i

zahodi za uanje (uavci).
Kod projektiranja
posebnih objekata,
kao to su: bolnice,
djeji vrtii, kole i
sl., valja obratiti
panju na specifine
zahtjeve za vrst i
oblik zahodske
koljke koju takvi
objekti (moda)
zahtijevaju.
Zahodi za sjedenje su ugodniji i vrlo

rasprostranjeni po cijelom svijetu. uavci
su neugodniji, ali higijenski ispravniji i
fizioloki bolji. Rasprostranjeni su na
Sredozemlju i Bliskom i Dalekom istoku.
Prema nainu postavljanja zahodi za
sjedenje mogu biti samostojei ili konzolni.
Konzolni ostavljaju slobodan pod za lake
ienje, ali im je postava zahtjevnija.


Str. 25/51
Str. 26/51
ZAHODI
POSTAVLJANJE ZAHODA
S obzirom na nain prikljuka na kanalizacijsku cijev, koljka se generalno

moe imati horizontalni ispust (ispust u zid) ili vertikalni ispust (ispust u pod).
Prikljuna cijev za wc koljku je uvijek 100 ili 110, s pripadajuom brtvom.

Toan poloaj odvoda bitno ovisi o tipu i proizvoau koljke, pa je prije
postavljanja odvodnih cijevi (mikrolokacija) potrebno odabrati proizvoaa i
tip sanitarije.
Visina postavljanja koljke (bez daske) je 380-420 mm od kote gotovog poda.
Duljina koljke je 480-650 mm, a irina 340-380 mm.


Str. 27/51
Str. 28/51
ISPIRNI KOTLI I ISPIRNICE
ISPIRNI KOTLI I ISPIRNICE
Voda se u zahodsku kolju dovodi putem raznih ispirnih

kotlia i ispirnica. Minimalni profil dovoda vode je 15.
Ispirnice se, za razliku od vodokotlia koriste znatno rjee. Prednost im je

manja i kontrolirana potronja vode pri ispiranju koljke i manje zauzee
prostora.
Ispirni kotlii (vodokotlii) mogu biti visoke ili niske

ugradnje, vanjski ili ugradni, ili mogu biti spojeni sa
samom koljkom (monoblok). Zapremine su obino 10 l.
Vodokotlii se na vodovodnu mreu spajaju preko ventila.
Monoblok
Podbukni (ugradni)
vodokotli
Vodokotli niska
ugradnja
Ugradnja ispirnica (senzorskih) je esta kod javnih wc-a.
Vodokotli visoka
ugradnja


Str. 29/51
Str. 30/51
POSEBNE VRSTE ZAHODA
ZAHODI ZA INVALIDE
Osim standardnih, koji se najee koriste, postoji jo i itav niz tehnikih

izvedbi zahoda koji se koriste u specijalnim prilikama ili uvjetima. To su
npr.:
Nesmrzivi zahod Postavlja se na mjestima gdje je mogue
smrzavanje vode u sifonu.
U javnim zgradama (trgovaki

centri, kina, kole) uvijek je
potrebno osigurati i invalidski wc.
Klozomat (Clos-o-mat) je specijalni ispirni zahod kombiniran s

automatskim pranjem i suenjem umjesto upotrebe papira.
Zatvoreniki zahod Postavlja se u zatvorima, a mora zadovoljiti
uvjet da ne smije omoguavati vezu zatvorenicima, te da bude
dovoljno robustan da se ne moe upotrijebiti kao oruje/orue.
Kemijski zahod Posebna vrsta zahoda bez ispiranja u kojem se
fekalije unitavaju kemijskom smjesom.
Vakuumski zahod Zahod koji umjesto vodenog ima vakuumsko
ispiranje. Koristi se npr. u avionima.


Str. 31/51
Str. 32/51
SANITARNI PREDMETI - BIDE
BIDE - DOVOD I ODVOD VODE
Bide (bidet, perilo) slui za pranje genitalija. Kao i wc koljka moe se

postaviti na pod (samostojei) ili konzolno.
Dovod vode je uvijek putem mijealica. Armature za dovod vode su zidne

(rjee) ili na samom bideu. Armature se pomou fleksibilne cijevi prikljuuju
na zidni dovod (hladna i topla voda), pri emu se, na poetku razvoda
ugradi ventil.
Visina gornjeg ruba ispravno postavljenog bidea je oko 400 mm od kote

gotovog poda. Dimenzije im variraju prema proizvoau, a neki tipovi su
prikazani na slikama.
Odvod se vri preko izljevnog ventila,

preljeva i sifona. Izljevni ventil je 32.
Odvodna cijev je obino 40-50.


Str. 33/51
Str. 34/51
SANITARNI PREDMETI - PISOARI
PISOARI POSTAVA
Pisoar (Mokrionik) slui za mokrenje za mukarce. Koriste se u svim javnim

zgradama (tvornicama, kolama, trnim centrima, kinima), a izuzetno i u
stanovima.
Postava pisoara bitno ovisi o tipu

pisoara. Na skicama je prikazan
nain postave za neke
komercijalne proizvode.
Prema obliku i postavi moemo ih podijeliti na pojedinane i grupne.

Pojedinani mogu biti tipa: samostojee i zidne koljke, a grupni: niz
samostojeih koljki, niz zidnih koljki, koritasti pisoari i pisoarski zidovi.
Kao i svi ostali sanitarni predmeti, ima ih raznih tipova i dizajna.
Kao i kod WC koljki toan poloaj

cijevi za dovod vode i odvodnju
bitno ovisi o odabranom tipu
pisoara. Stoga, mikrolokaciju cijevi
treba uvijek odrediti nakon izbora
proizvoaa i tipa pisoara.


Str. 35/51
Str. 36/51
PISOARI - DOVOD I ODVOD VODE
SANITARNI PREDMETI - UMIVAONICI
Za pisoare treba osigurati dovod hladne vode. Ispiranje pisoara vri se

ispirnicom koja moe biti manualna ili automatska (senzor) koja je
preporuljiva. Minimalni profil dovodne cijevi je 15.
Umivaonici, kao sanitarni predmeti, u pravilu slue za umivanje i pranje

ruku, brijanje, pranje zubi, pranje sitnijih komada rublja i sl., pa njegovu
veliinu odreujemo prema nainu njegove upotrebe. Na tritu je prisutno
vrlo mnogo tipova umivaonika, razliitih veliina, oblika i dizajna.
Odvod vode uvijek se vri preko sifona. Izljevni ventil je 32. Odvodna cijev
je obino 40 ili 50.
Konstrukcija umivaonika mora omoguavati njegovo jednostavno

privrivanje i izdrati teret od eventualnog neprimjerenog naina upotrebe
od 100 kg (oslanjanje na rub, sjedenje).


Str. 37/51
Str. 38/51
UMIVAONICI
UMIVAONICI - DOVOD I ODVOD VODE
Veliina umivaonika, dakle, ovisi o njegovoj namjeni, pa se u prodaji

(standardna izvedba) mogu nai umivaonici od 20/25 (piccolo) do 40/50.
Za umivaonik treba osigurati dovod hladne i tople vode. Umivaonici se

vodom opskrbljuju pomou slavina koje se mogu postaviti na zid ili na sami
umivaonik. Visina slavine na zidu je 120-130 cm.
Odvod vode se uvijek vri preko sifona. Izljevni ventil je 46. Odvodna cijev
je minimalno 40, obino 50.
Visina postavljanja umivaonika je 80 cm od
kote gotovog poda (za odrasle osobe), dok
je za djecu (kole i vrtii) 60-70 cm.


Str. 39/51
Str. 40/51
UMIVAONICI ZA INVALIDE
SANITARNI PREDMETI - KADE
U javnim zgradama (trgovaki

centri, kina, kole) uvijek je
potrebno osigurati i invalidski wc.
Pri tome je potrebno obratiti panju
na arhitektonske zahtjeve koje
takvi prostori trebaju imati, a isto
tako i na zahtjeve koje sanitarni
predmeti moraju imati s obzirom na
svoj dizajn i nain postavljanja.
Kadama nazivamo sve posude koje slue za kupanje i pranje cijelog tijela.
Kao i ostali sanitarni predmeti, na tritu se mogu nai raznoraznih oblika
veliina. Prema namjeni dijele se uglavnom na: kade za kupanje i tu kade.
U posljednje vrijeme su sve ee prisutne i masane kade, koje osim
dovoda i odvoda vode moraju imati i prikljuak napajanja strujom.
Neki primjeri kada prikazani su na slikama.
10


Str. 42/51
Str. 41/51
KADE
KADE
Neki primjeri proizvodnih veliina kada prikazani su na crteima.
Kade se postavljaju na noge koje mogu biti vrste ili podesive. Kada moe
biti slobodna (ne pokrivena ili pokrivena) ili obzidana opekom ili drugom
vrstom blokova (to je znatno rjee u novije vrijeme).
Dimenzije slobodnih
i obloenih kada
(dulj/ir/vis) su od
160/60/45 do
185/82/52. Kade za
tuiranje se kreu
od 60/60/12 do
135/135/40.
Rub kade za leanje je obino 55-60 cm iznad povrine gotovog poda.
Mogu biti izraene

od lijevanog eljeza,
elinog lima i
plastike.


Str. 43/51
Str. 44/51
KADE DOVOD VODE
KADE ODVOD VODE
Voda se na kadu uvijek dovodi preko slavine i

mijealice. Za tu se svrhu gotovo uvijek
upotrebljavaju zidne armature. Ove armature su
obino opskrbljene i ruicom tua.
Voda se iz kade odvodi kroz izljevni ventil (ispust), preljev i sifon. Vano je
da bude osiguran pristup sifonu radi ienja. Prikljuak na kanalizaciju
moe biti direktan ili preko podnog sifona. Minimalni promjer odvodne cijevi
je 32, no preporuuje se barem 40 ili 50 radi breg pranjenja.
Promjeri dovodnih cijevi su min. 15, no

preporuuje se barem 20 zbog breg punjenja
kade.
11


Str. 45/51
KADE SIFONI ZA KADE I TU KADE
Str. 46/51
SANITARNI PREDMETI - SUDOPER

Sudoper je sastavni dio svake kuhinje u stanu, restoranu, menzi, bolnici,
laboratoriju... Slui za pranje sua, namirnica, odlaganje posua, te
uzimanje vode za razne svrhe.
Najee su pravokutnog oblika, a ponekad su okrugli ili ovalni, kombinirani
s dijelom za cijeenje.
Materijal izrade, u novije vrijeme je inox elik ili plastika.


Str. 47/51
Str. 48/51
SUDOPER DOVOD VODE
SUDOPER ODVOD VODE
Voda se u sudoper dovodi slavinom, obino mijealicom. Slavina se moe

postaviti na zid ili na sami sudoper (ee u novije vrijeme).
Voda se iz sudopera odvodi

kroz izljevni ventil 32 ili 40
mm, uvijek s epom i sifon.
Sudoperi su obavezno
opskrbljeni i sa sigurnosnim
preljevom.
Treba razlikovati da li je priprema tople vode centralna ili lokalna (mali bojler
iznad ili ispod sudopera), jer tip mijealice ovisi o tome.
Takoer, i tip bojlera
ovisi o tome da li se
ugrauje ispod ili iznad
sudopera.
Ako se slavina
ugrauje na zid, visina
ugradbe je 120-130
cm.
Minimalni profil dovoda
je 15, bolje 20.
Otvor ispusta treba biti

pregraen ili osiguran
profiliranim limom da u njega ne
upadnu vei komadi. Za
dvodijelni sudoper sifon je
obino zajedniki. Preljev se
radi od cijevi 25 ili 30.
Odvodna cijev je obino 40 ili
50.
12


Str. 49/51
SUDOPER ODVOD VODE
Str. 50/51
PERILICE DOVOD I ODVOD VODE

Za perilice (Perilica rublja i perilica sua) potrebno
je dovesti hladnu vodu i odvesti prljavu vodu.
Dovod vode je cijevi min. 15 koja je opskrbljena
ventilom.
Odvod se vri preko posebnih sifona za perilice.
Ispust je u cijev 50.

Str. 51/51
PODNI SIFONI (TOP SIFONI)

Podni sifoni su sifoni koji se ugrauju u podovima
kupaonica za sluajeve mogueg prelijevanja kade
ili umivaonicima ili ispusta vode iz perilice rublja.
Mogua je tzv. suha ili mokra ugradnja. Kod mokre
ugradnje cijev iz kade ili umivaonika prolazi kroz
sifon i stalno ga snabdijeva vodom. Kod suhe
ugradnje sifon je izdvojen, ali je tada potrebno
povremeno dodavati vodu da se mirisi iz
kanalizacijske mree ne bi vraali kroz sifon.
13

Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi
Str. 2/42

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
1
2
Kanalizacija
Vodovod i
Kanalizacija
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13


Zajedniki dio
9
10

kanalizacije
3
4
Tema dvosata
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
1. dio
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka


Str. 3/42
Str. 4/42
KANALIZACIJSKA MREA
KANALIZACIJSKE CIJEVI
Kanalizacijsku mreu, u generalnom

sluaju, sainjavaju:
Za uline vodove komunalne kanalizacije upotrebljavaju se: keramike

cijevi, Betonske i Azbestcementne cijevi te PEHD cijevi.
Cijevi (slue za odvod fekalne i

oborinske vode iz zgrade),
Cijevnice (slue za usmjeravanje
toka vode, promjenu protjecajnih
povrina i izvedbu razliite vrste
spojeva koljena, rave, redukcije
i sl.),


Str. 5/42
Str. 6/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI
PEHD cijevi sve vie ulaze u upotrebu,
zbog jednostavnog postavljanja i
odravanja.


Str. 7/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI ZA
KUNU KANALIZACIJU
U unutranjosti zgrade za odvodnju
otpadnih voda takoer se upotrebljavaju
razne vrste cijevi: Keramike, Lijevanoeljezne, eline, Olovne, PEHD i PVC...
Kanalizacijske cijevi se obino rade s
naglavcima, a spajanje se vri umetanjem
jedne cijevi u drugu. Cijevi se mogu spajati
i nastavcima, lemljenjem, varenjem i sl.
Za ravanje, promjenu pravca i promjera
upotrebljavaju se cijevnice (fazonski
dijelovi, fazonski elementi).
Brtvljenje se vri uglavnom gumenim
brtvama.
Str. 8/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI LIJEVANO ELJEZO

Lijevano-eljezne kanalizacijske cijevi primjenjuju se za
temeljne vodove, za vertikale, te rijetko za grane i ogranke.
Izrauju se od lijevanog eljeza (sivi lijev), kao i vodovodne
cijevi. Spajanje ovih cijevi vri se cijevnicama. Brtvljenje se
ponekad jo i danas vri kudeljom (kuinom) i zalijevanjem
olovom ili bitumenom, to se sve ee zamjenjuje
gumenom brtvom.
Loe karakteristike su im to su neotporne na agresivne
vode i sredine. Ovo se znatno popravlja dodavanjem
lijevanom eljezu malih koliina magnezija ime se dobiva
tzv. nodularni lijev (duktilni lijev).
Takoer im je loa strana nakupljanje kamenca (vapnenca)
na unutarnje stijenke inkrustacija.
Dobre karakteristike su im vrstoa i trajnost.


Str. 9/42
Str. 10/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI ELIK
KANALIZACIJSKE CIJEVI OLOVO
eline kanalizacijske cijevi, slino kao i lijevano eljezne, primjenjuju se za

temeljne vodove, za vertikale, te rijetko za grane i ogranke.
Olovne cijevi se danas sve rjee koriste u kanalizacijskim mreama, iako

imaju niz prednosti: mekane su i lako se oblikuju, otporne su na koroziju,
vrlo dobra zvuna izolacija. Takoer imaju i nedostataka: lako se probiju,
nagriza ih vapneni i cementni mort, skupe su.
Izrauju se od elika, a protiv korozije osigurane su presvlakom od cinka ili

plastinim presvlakama. Spajanje ovih cijevi vri se cijevnicama. Brtvljenje
se vri gumenom brtvom.
Spajanje olovnih cijevi vri se lemljenjem, pa im nisu potrebne cijevnice.
Zbog male vanjske debljine naglavka i manje debljine stijenke, lake su od

lijevano eljeznih cijevi.
Ne smiju se polagati u zemlju.


Str. 11/42
Str. 12/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI KERAMIKA
KANALIZACIJSKE CIJEVI PVC, PEHD i PP
Keramike odvodne cijevi su cijevi s naglavcima.

Izrauju se od peene gline, glazirane prilikom
peenja.
Uz poznati PVC, PEHD (Polyetilen high density) i PP

(Polypropilen) su materijali koji se sve ee koriste za
kune kanalizacijske mree. Ove kanalizacijske cijevi se
mogu spajati na isti nain kao i PEHD/PP vodovodne
cijevi: fiting, prirubnica, elektrospojnica, sueoni zavar, ali
je najei nain spajanja: standardni nain spajanja
naglavkom.
Njihovom rukovanju i polaganju pogoduje
mala specina masa, te vrlo visoka
savitljivost. Stjenke su im vrlo glatke to
oteava stvaranje raznih naslaga. Potpuno
su vodonepropusne, otporne na kemikalije i
kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce,
visoku vrstou i ilavost, trajnost i mali
um. Lako se obrauju i nije ih potrebno
dodatno bojati.
Primjenjuju se za uline i temeljne vodove, a

izuzetno za vertikale.
Keramike cijevi su glatke i otporne su na
kemijske i druge otpadne vode i zemljita.
Meutim, krte su i ne smiju se izlagati udarcima i
veem tlaku. Proizvode se u tri klase: A, B i C, za
koje su propisana odstupanja u dimenzijama i
greke u glazuri.
Promjena smjera se vri cijevnicama, a
brtvljenjem gumenom brtvom.


Str. 13/42
Str. 14/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI PVC, PEHD i PP
PEHD i PP CIJEVI
Nedostaci su: osjetljivost na povienu temperaturu (koriste se za

temperature do 60 C), otapaju ih benzin, aceton i neke druge tvari, imaju
visok koeficijent toplinskog rastezanja. Ispod 0 C postaju krte.
Za kunu kanalizaciju
ove cijevi se obino
proizvode kao
troslojne cijevi, to im
garantira veu
vrstou i tvrdou, te
duu trajnost i
otpornost na razne
kemijske utjecaje.
Promjena smjera, ravanje i sl. vri se cijevnicama.

Cijevi
Koljeno
Rava
Spajanje


Str. 15/42
Str. 16/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI OSTALI MATERIJALI
SPAJANJE KANALIZACIJSKIH CIJEVI, CIJEVNICE
Osim nabrojanih materijala, za kanalizacijske cijevi se koriste i porculan,

staklo, bakar, cijevi od vlaknastih materijala, cijevi od pocinanog, elinog
ili aluminijskog lima i sl.
Sve ove cijevi imaju niz prednosti
(porculan, staklo glatkost i sl.), ali i
niz mana, od ega je najea:
cijena, pa se samo izuzetno koriste, ili
za izuzetne namjene.
Kod Keramikih, Lijevano-eljeznih, i PP/PEHD/PVC cijevi meusobno

spajanje se najee vri naglavnicama, a promjena smjera cijevnicama
(fazonskim dijelovima). Brtvljenje se vri gumenim brtvama.
Limene cijevi se koriste za odvodnju

oborinskih voda kod manjih zgrada
(tzv. gurle).
[mm]
Debljina
stijenke
[mm]
50
75
110
125
160
200
1.8
1.8
2.2
2.5
3.2
3.9
Vanjski dijametar
Proizvodne duine
Namjena
[m]
0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0
0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0
0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0
0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0
0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0
1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0
kuna kan.
kuna kan.
kuna kan.
kuna kan.
kuna kan.
ulina kan.


Str. 17/42
Str. 18/42
Rava
Koljeno
Oznaka
Oznaka
Nazivna mjera
a = 87o30'
a = 45o
a = 87o 30'
d1 (d)
d2
K 45o d/d
K 87.3o d/d
50
R 45o d1/d2
R 87.3o d1/d2
50
50
K 45o d/d
K 87.3o d/d
75
R 45o d1/d2
R 87.3o d1/d2
75
50, 75
K 45o d/d
K 87.3o d/d
110
R 45o d1/d2
R 87.3o d1/d2
110
50, 75, 110
K 45o d/d
K 87.3o d/d
125
R 45o d1/d2
R 87.3o d1/d2
125
50, 75, 110, 125
K 45o d/d
K 87.3o d/d
160
R 45o d1/d2
R 87.3o d1/d2
160
50, 75, 110, 125, 160
Dvorava (dvostrana rava)
Redukcija
Red d1/d
Red d1/d
Red d1/d
Red d1/d
Oznaka
Nazivne mjere
Oznaka
d
d1
75
110
125
160
50
50, 75
50, 75, 110
50, 75, 110, 125
Nazivne mjere
a = 45o
a = 87o30'
d, d 1
d2
DR 45o d1/d2
DR 87.3o d1/d2
50
50
DR 45o d1/d2
DR 87.3o d1/d2
75
50, 75
DR 45o d1/d2
DR 87.3o d1/d2
110
50, 75, 110
DR 45o d1/d2
DR 87.3o d1/d2
125
50, 75, 110, 125
DR 45o d1/d2
DR 87.3o d1/d2
160
50, 75, 110, 125, 160


Str. 19/42
Oznake cijevnica u nacrtima
Revizija
Nazivne mjere
a = 45o
Str. 20/42
SPAJANJE KANALIZACIJSKIH CIJEVI, CIJEVNICE

Dakle spajanje cijevi se vri naglavnicama, a promjena smjera cijevnicama
(fazonskim dijelovima). Brtvljenje se vri gumenim brtvama.
Oznaka
Nazivna mjera
d
Rev d
Rev d
Rev d
Rev d
75
110
125
160


Str. 21/42
Str. 22/42
KANALIZACIJSKI SUSTAVI
KANALIZACIJSKI SUSTAVI
Kako je ve navedeno, kuni kanalizacijski sustav se sastoji od sanitarnih

predmeta i cijevne mree, te kanalizacijskog prikljuka.
Gradski kanalizacijski sustav moe

biti razdjelni (oborinska i fekalna
kanalizacija se zasebno vode) ili
mjeoviti (oborinska i fekalna
kanalizacija se vode zajedno istom
cijevi). Kuna kanalizacijska mrea je
uvijek razdjelna.
Kanalizacijski prikljuak je dio kanalizacijskog sustava (cijevne mree) koja

spaja glavni sabirni vod kune kanalizacije (od zadnjeg kontrolnog okna),
do prikljuka s gradskom kanalizacijom.
Kuna kanalizacijska mrea mora

unutar objekta osigurati higijenskosanitarnu odvodnju svih vrsta
otpadnih voda iz objekta i njegovih
sastavnih dijelova. Ovo se obino vri
slobodnim padom.


Str. 23/42
Str. 24/42
UVJETI ZA KUNU KANALIZACIJU
KUNA KANALIZACIJA
Kuna kanalizacija pokrivena je Europskom normom: EN 12056-1 i EN

12056-2. Pravilno projektirana i izvedena kuna kanalizacijska mrea mora
zadovoljiti sljedee uvjete:
Dakle, kuna kanalizacija je uvijek razdjelnog sustava, tj. fekalne i oborinske

vode su razdvojene sve do isputanja u gradsku kanalizacijsku mreu.
Sigurno i besprijekorno funkcioniranje

Uporaba materijala koji osiguravaju dugi vijek trajanja
Prvoklasna izvedba spojeva radi osiguranja vodonepropusnosti
Primjerenu ventilaciju cjelokupnog sustava odvodnje
Primjereno dimenzioniranje cijevi
Osigurano ienje i odravanje mree
Zatitu od naglih promjena temperature
Kuna kanalizacijska mrea

se na gradsku (komunalnu)
mreu prikljuuje preko
kontrolnog okna. Ako je
gradski sustav mjeovit,
tada se u kontrolnom oknu
vri mijeanje oborinske i
fekalne vode iz kune
mree, a ako je gradski
sustav razdjelni, tada je
potrebno izvesti dva
kontrolna okna.


Str. 25/42
UPOJNI BUNAR
80 30
20
40
60
120
200
240
40
60
Betonska pokrovna ploca

Betonski zid
Sloj 'geotekstila'
Dovod vode
po potrebi
50
Zid od betonskih blokova

graden 'u suho'
s razmicanjem blokova
Krupni tucanik
Sitni tucanik
50
Kuna kanalizacija moe biti i

nepotpuna. Nepotpuna
kanalizacija je onda kada se
kuanska otpadna voda vodi
cijevima u gradsku kanalizaciju
ili na lokalno proiavanje
(septika jama, bioloki ureaj),
a odatle u prijemnik, a
oborinske vode (kinica) se
slobodno izlijevaju na zemljite
oko zgrade (pri emu ono mora
biti pripremljeno za to) ili se
uputaju u tzv. upojne bunare
(zdence), odnosno u
podzemlje.
20
KUNA KANALIZACIJA
Str. 26/42
40
120
200
240
40


Str. 27/42
KUNA KANALIZACIJSKA MREA

Kuna kanalizacijska mrea sastoji se od:
Prijemnika otpadne vode (sanitarnog
predmeta sa sifonom);
Horizontalne katne mree (grane i
ogranci) koja otpadnu vodu odvodi
do vertikale;
Vertikale s ventilacijskim dijelom;
Glavnog sabirnog kanala na najnioj
etai (podrum, prizemlje), ili u tlu
ispod objekta (temeljni razvod) s
revizijskim oknima;
Slivnika, rigola i vertikala oborinske
kanalizacije;
Prikljuka zgrade na gradsku
kanalizaciju.
Oborinska
vertikala
Str. 28/42
KUNA KANALIZACIJSKA MREA
Oduak
Osim navedenih dijelova, kuna kanalizacijska mrea moe se sastojati i od:
Ogranak
Objekata i ureaja za djelomino ili potpuno proiavanje otpadnih

voda prije njihova isputanja u gradsku kanalizaciju (pjeskolovi,
mastolovi, sterilizatori i sl.);
Objekata i ureaja za dizanje otpadnih voda na viu razinu kune
crpne stanice, ako je gradska kanalizacijska mrea plia od kune;
Objekata za prikupljanje i obradu otpadnih voda: sabirne i septike
jame;
Objekata i ureaja za sniavanje razine podzemnih voda drenana
kanalizacija.
Grana
Vertikala
otpadnih voda
Rigol
Temeljni
razvod
Rev.
okno


Str. 29/42
Str. 30/42
HORIZONTALNA KATNA MREA

Sastoji se od grana i ogranaka, a slui za
odvodnju otpadne vode iz prijemnih posuda
(sanitarnih predmeta) do najblie vertikale ili
temeljnog voda.
U granama i sifonima mogu nastati zaepljenja i
umovi pri protjecanju, a mogu je i nastanak
isisavanja vodenog epa sifona. Ako se vodeni
ep sifona isisa, sifon ostaje suh i nema vie onu
svoju osnovnu funkciju. Npr. naglo putanje vode
u izljevu I2 gura zrak u vertikali te isisava zrak iz
sifona I1.
HORIZONTALNA KATNA MREA

Horizontalnu katnu mreu najbolje je postavljati horizontalno, upravo zbog
izbjegavanja isisavanja sifona. Pod pojmom horizontalno uvijek se misli na
blagi nagib od 1-2% (najee 1.5%).
I1
I2
I3
Da se ovo ne bi dogodilo vrlo je vano osigurati

dobru ventilaciju kanalizacijske mree, a moe se
rijeiti i upotrebom tzv. kombi sifona sifona u
kombinaciji s odunim ventilom.

Duljine grana horizontalne katne mree ograniavaju se takoer zbog

izbjegavanja pojave isisavanja sifona. Kod nas je duljina grane ograniena
na 5 m (njemaki propisi). Prema europskim propisima duljina grane ovisi o
profilu cijevi i dana je u tablici.
(mm) - Grane
Udaljenost (cm)
32
40
50
75
100
90
120
170
210
330

Str. 31/42
VERTIKALNA KANALIZACIJA
VERTIKALNA KANALIZACIJA
Ustanovljeno je da pri uljevu grane u vertikalnu cijev, zavisno
od koliine vode, oblika uljeva i promjera vertikale, voda vie
ili manje ispuni presjek cijevi. Pri tome se oblikuje vodeni klip,
koji pri sobom tlai zrak, a iza klipa tlak se sniava.
Vertikala
Poveani tlak izaziva prskanje i istjecanje vode iz sifona, a

smanjeni tlak isisavanje vode iz sifona. Kod visokih vertikala,
zbog poveanog tlaka pri dnu, ne smiju se prikljuivati
sanitarni predmeti.
45
Vertikalnu kanalizaciju sainjavaju

cijevi u koje se, preko horizontalne
katne mree ulijevaju otpadne vode iz
sanitarnih predmeta, a koja ih odvodi
u glavne sabirne cijevi. Vertikale se
produuju u odune (ventilacijske)
vertikale, to prodiru kroz krovnu
konstrukciju i zavravaju ventilacijskim
glavama (primarna ventilacija).
Oduak
Str. 32/42
Poveanje tlaka nastaje i na svakom lomu vertikale. Stoga

kut loma vertikale mora biti vei od 45.
Takoer, na spoju vertikale s temeljnim razvodom nastaje
udar vodenog stupca. Preporuka je da se kod visokih zgrada
svaka 4 kata vertikala malo izmakne (slomi) zbog smanjenja
udara vode na spoj s horizontalom.


Str. 33/42
Str. 34/42
VENTILACIJA KANALIZACIJE
KINE VERTIKALE
Kine vertikale, zavisno o vrsti krova i rjeenja odvodnje, mogu biti vanjske ili
unutarnje. Za unutarnje vrijede ista pravila kao i za fekalne vertikale. Vanjske
kine vertikale (oluci, gurle) su obino limene ili plastine. esto se, zbog
opasnosti od mehanikog oteenja, na visini od 150 cm od kote terena
zamjenjuju elinim, ili se zatiuju na drugi nain.
Ventilacija kanalizacije slui za odvod plinova

iz kanalizacijske mree. Plinovi nastaju
razgradnjom organske tvari.
Najjednostavniji nain izvoenja ventilacije je
produavanje kanalizacijske cijevi iznad
zgrade. Ovakvu ventilaciju nazivamo
primarna ventilacija. Minimalni promjer cijevi
za primarnu ventilaciju je 70.
Sekundarna ventilacija se izvodi tako da se
uz svaku vertikalu kanalizacije postavi
paralelna oduna cijev, koja je barem na
svakom treem katu spojena s vertikalom.
Na taj se nain izbjegava isisavanje sifona
koje moe nastati zbog podtlaka stvorenog
istovremenim isputanjem vode na razliitim
katovima.


Str. 35/42
VENTILACIJA
KANALIZACIJE
Sekundarna ventilacija
obavezna je za sve
objekte vie od pet
katova. Najmanji profil
cijevi za sekundarnu
ventilaciju je 70.
Str. 36/42
VENTILACIJA KANALIZACIJE
Posebnu vrstu ventilacije predstavljaju tzv. automatski
oduni ventili. Postoje izvedbe za ugradnju na
pojedine sanitarne predmete (npr. Studor Mini-Vent) i
izvedbe za ugradnju na vrhu kanalizacijske vertikale
(npr. Studor Maxi-Vent).
Prednost primarne
ventilacije je nia cijena
izvedbe. Da bi ona bila
sigurnija uvijek je dobro
kanalizacijske cijevi
odabrati neto vee da
se nikad ne mogu u
potpunosti ispuniti
vodom.


Str. 37/42
Str. 38/42
PRIKLJUAK NA JAVNU KANALIZACIJU
TEMELJNA KANALIZACIJA
Sabirnu horizontalnu kanalizacijsku mreu (sabirna kanalizacija, temeljna
kanalizacija) sainjavaju horizontalno poloeni kanali u zgradi. Ona sabire
otpadnu vodu iz vertikala te je odvodi u revizijsko okno (obino izvan
zgrade) te dalje u gradsku kanalizacijsku mreu.
Sabirna kanalizacija se izvodi poloena u tlo ispod poda najnie etae ili
ovjeena o strop.
Sabirni vod bi trebalo postavljati
paralelno s nosivim zidovima da bi
se omoguilo lake spajanje i
izbjeglo eventualno slijeganje zida
i lom kanalizacijske cijevi.
Sabirne vodove kroz temeljne
zidove treba voditi uvijek okomito.
Prikljuni kanal spaja kunu kanalizacijsku mreu s ulinim kanalom, odnosno

gradskom kanalizacijom.
Prikljuni kanal poinje u kontrolnom oknu u objektu ili dvoritu (to je
povoljnije), a zavrava na spoju s ulinim kanalom. Prikljuni kanal je dio kune
kanalizacije, ali se projektira prema propisima za javnu kanalizaciju. Prikljuenje
na komunalnu kanalizacijsku mreu obavezno je za sve objekte gdje ta mrea
postoji.
KV2
slivnik
KV4
KV1
RO
prikljucak
KV3
KV5
2.0%
2.0%


Str. 39/42

Ove prikljuke, u pravilu, izvodi i odrava komunalno poduzee koje se
bavi kanalizacijom, ali o troku vlasnika objekta.
Komunalnim se pravilnikom odreuje i minimalni promjer prikljune cijevi,
obino je to 150, a uobiajeni nagib je 2%. Prikljuak se moe izvesti na
tri naina:
1. Prikljuak pomou fazonskog komada moe se izvesti kada se u
ulici u kojoj postoje objekti gradi javna komunalna mrea, pa se
objekti prikljuuju na javni sustav ili je unaprijed ostavljeno mjesto
za prikljuak.
Str. 40/42

2. Buenjem ulinog kanala izvodi se prikljuak
na ve postojeu mreu, posebno ako je ona
od betonskih cijevi. U tom se sluaju u zidu
ulinog kanala, 30-ak cm od njegova dna,
izbui otvor, u njega se uvede prikljuna cijev i
zatvori spoj.
3. Prikljuak se moe izvesti i revizijskim oknom.
Takav je prikljuak najee okomit ili pod
kutom u odnosu na gradsku kanalizaciju.
(3)
(2)
30
30
10


Str. 41/42
DRENANA KANALIZACIJA
Str. 42/42
IZVEDBA DRENANE KANALIZACIJE
Drenana kanalizacija slui za odvodnju procjednih voda, tj. za smanjivanje

hidrostatikih tlakova na konstrukciju.
Za izvedbu drenane kanalizacije koristimo specifine vrste cijevi.
Nekad su se proizvodile kao betonske,
azbestcementne ili keramike, dok se u
novije vrijeme sve vie koriste PVC, PP ili
PEHD cijevi. To su naborane, perforirane
cijevi, koje je jo dobro omotati
geotekstilom.
One se postavljaju u blizini vanjskih zidova
na betonsku podlogu (tzv. tajau). Cijevi se
postavljaju u nagibu 1-3%, a sakupljena
voda se isputa u oborinsku kanalizaciju ili
upojni bunar.
11

Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja,
Proracun kucne kanalizacije
Str. 2/42

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
1
2
Kanalizacija
Vodovod i
Kanalizacija
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13

Str. 3/42

Zajedniki dio
9
10

kanalizacije
3
4
Tema dvosata
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
1. dio
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka


Str. 4/42
SPECIJALNI OBJEKTI MASTOLOVI

Mastolovi (odjeljivai ulja i masti) obavezno
se ugrauju u objektima u kojima se
predvia priprema toplih jela (restorani,
kantine), ali i u garaama, te kod svih
vanjskih parkiralita.
Ovi objekti se mogu izvoditi na licu mjesta,
ali se sve vie ugrauju predgotovljeni
sklopovi.
U sklopu mastolova obino se nalazi i
talonik (pjeskolov) za odjeljivanje pijeska,
zemlje, mulja i sl.
Iz posljednje komore voda se

isputa u okolinu. Treba imati
na umu da u nekim podrujima
isputanje vode u okolinu nije
dozvoljeno. Tada septika jama
mora biti potpuno zatvorena.
20
45
20
55
20
300
260
55
100
20
45
100
20
400
20
400
20
400
20
860
55
Septika jama se obino odabire kapaciteta 0.3 m3/korisniku, za uobiajenu

potronju.
Septike jame treba

povremeno istiti.
Period ienja
septike jame ovisi
o intenzitetu
potronje. O ovome
valja voditi rauna
prilikom
pozicioniranja
septike jame u
odnosu na objekt i
kolni prilaz.
245
To su obino dvo ili vie komorne posude/prostorije u kojima se

suspendirane estice taloe na dno, a voda se preljeva iz posude/prostorije
u prostoriju.
SPECIJALNI
OBJEKTI
SEPTIKE JAME
20
Septike jame slue za prijem otpadnih voda na mjestima gdje ne postoji

komunalna kanalizacijska mrea.
Str. 6/42
50
20 50
SPECIJALNI OBJEKTI SEPTIKE JAME
340
300
Str. 5/42

20

20
400
20
860

Str. 7/42

Str. 8/42
SPECIJALNI OBJEKTI OSTALI UREAJI

Za podruja kod kojih nema komunalne kanalizacijske mree postoji niz
rjeenja za neutralizaciju otpadnih voda.
Na slici je prikazano
jedno rjeenje za potpuni
tretman otpadnih voda,
nakon ega se voda
moe ispustiti u prirodu
(upojni bunar).
Ovi ureaji su obino na
bazi aktivnog mulja i
predstavljaju male
ureaje za proiavanje.

Str. 9/42

Str. 10/42
SHEME PRIKLJUENJA - PRIKLJUENJE WC KOLJKE
PRIKLJUENJE UMIVAONIKA I TOP SIFONA
Kako je ve naglaeno, WC koljka se na kunu kanalizaciju moe prikljuiti

horizontalno (ispust u zid) i vertikalno (ispust u pod).
Umivaonik se prikljuuje preko sifona, koji se obino nalazi ispod

umivaonika. Top sifon se direktno prikljuuje na odvodnu cijev.

Str. 11/42

Str. 12/42
PRIKLJUENJE KADE
PRIKLJUENJE PERILICE
Kada se prikljuuje ili preko vlastitog sifona ili preko top sifona.
Perilice rublja i sua se prikljuuju preko posebnog sifona. Kod starijih

gradnji, perilica sua se moe prikljuiti i preko sifona sudopera.

Str. 13/42

Str. 14/42
NEKI DETALJI
NEKI DETALJI
Na mjestima gdje je potrebno poveati profil cijevi ugrauje se redukcija (1).

Pri dnu vertikale obavezno se ugrauje revizija (2).
Na vrhu vertikale obavezno se ugrauje ventilacijski oduak (3).
(3)
(2)
(1)

Str. 15/42

Str. 16/42
PRORAUN GRANA I OGRANAKA
PROJEKT KANALIZACIJE
Odvodne cijevi pojedinih sanitarnih ureaja se ne dimenzioniraju zasebno,

ve se primjenjuju iskustvene vrijednosti.
Princip projektiranja (postavljanja) kanalizacijske mree prikazan je na

jednom jednostavnom primjeru.
Minimalni promjeri za pojedine sanitarne ureaje usvojeni su prema DIN

1986 i pikazani su u tablici:
Promotrimo jedan
sanitarni vor u nekom
stanu.
Vrsta sanitarnog predmeta

Umivaonik
Pisoar
Sifon u podu kao sporedni odvod
Kuhinjski sudoper (kuni)
T u kada
Kada
Perilica rublja (kuna)
Perilica posua (kuna)
WC koljka
Minimalni promjer prikljuka odvodne

cijevi (mm)
40
50
50
40
50
50
50
50
100
Vertikala KV
110
Prvi korak je
postavljanje vertikale
koju je najbolje
postaviti iza wc
koljke.


Str. 17/42
Pretpostavimo da je wc koljka s prikljukom na zid. Ispust je tada direktno u

vertikalu. Minimalna cijev za prikljuenje wc koljke je 100 (110). Ovu
cijev je vrlo nezgodno vui kroz pod, pa je zato najzgodnije koljku staviti s
ispustom u zid s najkraim putem odvodnje.
R 87.3
110/110
Str. 18/42
Sljedei korak je prikljuenje najdaljeg ispusta. U naem sluaju to je kada.

Za kadu je dovoljna cijev 50. Moramo paziti da prodor cijevi kroz nosivi zid
pokuamo izvesti okomito na taj zid. Takoer, cijevi je u podu preporuljivo
lomiti pod kutom 45 (spajati koljenom K 45 ili ravom R 45).
Vertikala KV
110
Vertikala KV
110
K 45
50/50
2x R 87.3
110/110
2x R 87.3
110/110
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50


Str. 19/42
Zatim prikljuujemo bide. Za bide je takoer dovoljna cijev 50. Ispust bidea
je u zid, cijev sputamo u pod (nekonstruktivne slojeve poda), te se spajamo
na ve postojei vod od kade s pomou rave R 45.
Vrlo slina je situacija s umivaonikom. I za umivaonik je dovoljna cijev 50.

Ispust umivaonika je u zid, cijev sputamo u pod (nekonstruktivne slojeve
poda), te se spajamo na ve postojei vod od kade s pomou rave R 45.
Dobro je prije ispusta usmjeriti vodu s koljenom K 45.
Vertikala KV
110
K 45
50/50
Vertikala KV
110
K 45
50/50
2x R 87.3
110/110
R 45
50/50
R 45
50/50
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
Str. 20/42
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
R 45
50/50
2x R 87.3
110/110
K 45
50/50
2x K 87.3
50/50
K 87.3
50/50


Str. 21/42
Na umivaonik emo spojiti top sifon. Na taj nain emo osigurati da se top
sifon stalno ispire. Top sifon moemo sakriti ispod umivaonika.
I konano slijedi prikljuenje perilice za robu. Perilica se prikljuuje preko

posebnog sifona, a cijev od perilice moemo izvesti u cijev koja vodi iz
umivaonika.
Vertikala KV
110
Vertikala KV
110
K 45
50/50
R 45
50/50
Str. 22/42
R 45
50/50
K 45
50/50
R 45
50/50
K 45
50/50
2x R 87.3
110/110
Sifon za
perilicu
2x R 87.3
110/110
K 45
50/50
R 45
50/50
R 45
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
Top sifon

Konano rjeenje (1) odabranog

kanalizacijskog raspleta za
promatrani sanitarni vor.

Str. 23/42
Naravno, postoji i itav niz

jednakovrijednih, boljih ili
loijih rjeenja Rjeenje 2
Vertikala KV
110
R 45
50/50
K 45
50/50
R 45
50/50
R 45
50/50
R 45
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
R 45
50/50
K 45
50/50
2x R 87.3
110/110
Str. 24/42
Vertikala KV
110
K 45
50/50
R 45
50/50
K 87.3
50/50
2x R 87.3
110/110
K 45
50/50
K 87.3
50/50
Top sifon
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50


Str. 25/42
Rjeenje 3
Ispust sudopera ide preko sudopernog sifona na koljeno K 87.3. Na

vertikalu se obino spoji perilica iji ispust se vri preko sifona za perilice.
Vertikala KV
110
R 45
50/50
Str. 26/42
Sifon za
perilicu
K 45
50/50
K 87.3
50/50
2x R 87.3
110/110
R 45
50/50
2x R 87.3
110/110
K 45
50/50
K 45
50/50
R 45
50/50
R 45
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
Top
sifon
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50

Sifon za perilicu
3x K 87.3 50/50
K 45 50/50
R 45 50/50
R 87.3 110/50
Str. 27/42
K 45 R 45
50/50 50/50
R 87.3
50/110

Str. 28/42
PRORAUN VERTIKALA
PRORAUN VERTIKALA
Kanalizacijske vertikale dimenzioniraju se prema ukupnim koliinama

otpadne vode po vertikali. Za proraun otpadne sanitarne vode primjenjuje se
postupak prema DIN 1986, prema kojem se, ovisno o broju sanitarnih
predmeta, koliini izljeva iz pojedinog sanitarnog predmeta i vjerojatnosti
istovremenog koritenja sanitarnih predmeta izraunavaju prikljune
vrijednosti AWs. Zbroj prikljunih vrijednosti daje protok, a iz protoka se
odreuje potreban presjek cijevi. Protok se za stambene i sline zgrade s
kratkim vrnim optereenjem dobiva iz sljedee formule:
Prikljune vrijednosti (AWs) za pojedine sanitarne ureaje sortirane su u

sljedeoj tablici
q s = 0.5 A ws
pri emu je:
qs protok otpadne fekalne vode
AWs zbroj prikljunih vrijednosti
Vrsta sanitarnog predmeta
Prikljuna vrijednost AWs (l/s)
Umivaonik
0.5
Bide
0.5
Sifon u podu kao sporedni odvod
1.0
Kuhinjski sudoper (kuni)
1.0
Kuhinjski sudoper (privredni)
1.5
Tu kada
1.0
Kada
1.0
Perilica rublja (kuna)
1.0
Perilica posua (kuna)
1.0
WC koljka
2.5

Str. 29/42
PRORAUN VERTIKALA
Dozvoljene vrijednosti (AWs,d) za pojedine promjere cijevi sortirane su u
sljedeoj tablici (vrijednosti za sanitarne vertikale s primarnom ventilacijom):
Cijev (mm)
Dozvoljena vrijednost
Aws,d (l/s)
Dozvoljeni broj WC
koljki
70
110
64
13
125
154
31
160
408
82

Promotrimo ponovno odabrano

rjeenje kanalizacijske mree
sanitarnog vora.
Str. 30/42
Vertikala KV
110
Za odabrano rjeenje potrebno je

napraviti shemu.
R 45
50/50
K 45
50/50
2x R 87.3
110/110
K 45
50/50
R 45
50/50
R 45
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50

Str. 31/42

Pri izradi sheme pratimo isti postupak kao i za tlocrtni razvod spajamo wc
koljke na vertikalu. Da bi mogli spojiti koljke jednu spajamo preko rave R
45, a drugu preko rave R 87.3 uz koljeno K 45.
Kada je najdalji izljev, i na

cijev koja odvodi vodu iz kade
se spajaju svi ostali izljevi.
Vidljivo je da moramo popraviti

tlocrt i iskazati sve fazonske
elemente (cijevnice) koje smo
upotrijebili.
Bide i umivaonik se direktno

spajaju na cijev kade, a
perilica se spaja na cijev iz
umivaonika.
R 87.3
110/110
R 45
50/50
K 45
50/50
R 87.3 110/110
K 45 110/110
R 45 110/110
K 45
50/50
R 45
50/50
R 45
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
K 45
110/110
R 45
110/110
K 87.3
50/50
R 87.3 110/110
K 45 110/110
R 45 110/110
R 45
Str. 32/42
K 87.3
50/50
Sifon za
perilicu
R 45
110/110
K 87.3
50/50

Kada ima ispust u pod, u

koljeno K 87.3.
Str. 33/42
R 45
50/50
K 45
50/50
Bide ima ispust u zid,

takoer u koljeno K 87.3,
vertikalnu cijev, sljedee
koljeno K 87.3 te se preko
rave R 45 spaja na cijev
koja vodi od kade.

R 87.3 110/110
K 45 110/110
R 45 110/110
K 45
50/50
R 45
50/50
R 45
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
Odvod iz perilice se vodi

preko sifona, vertikalne cijevi
i koljena K 87.3 do poda.
Umivaonik ima ispust u zid,
u koljeno K 87.3, vertikalnu
cijev i sljedee koljeno K
87.3. Na njega se preko
rave R 45 spaja perilica, te
se i umivaonik i perilica
spajaju na cijev koja vodi od
kade.
Sifon za
perilicu
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
R 45
110/110
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
Str. 34/42
R 45
50/50
K 45
50/50
R 87.3 110/110
K 45 110/110
R 45 110/110
K 45
50/50
R 45
50/50
R 45
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
2x K 87.3
50/50
Sifon za
perilicu
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
R 45
110/110
50
50
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50

Na kraju se lokalna grana

spaja na vertikalu preko
rave R 87.3 110/50, koju je
potrebno takoer naznaiti
na tlocrtu.

Str. 35/42
R 45
50/50
K 45
50/50
R 87.3 110/50
R 87.3 110/110
K 45 110/110
R 45 110/110
K 45
50/50
R 45
50/50
Pretpostavimo da se samo
na jednoj etai na vertikali
spajaju i perilica sua i
sudoper.
2x K 87.3
50/50
K 45
50/50
R 45
50/50
R 45
50/50
K 87.3
50/50
Str. 36/42
Vertikala KV
110
R 45
50/50
K 45
50/50
R 45
50/50
K 87.3
50/50
2x R 87.3 110/50
R 87.3 110/110
K 45 110/110
R 45 110/110
K 45
50/50
Sifon za perilicu
3x K 87.3 50/50
K 45 50/50
R 45 50/50
2x K 87.3
50/50
Sifon za
perilicu
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
R 45
110/110
Sifon za
perilicu
R 45
110/110
50
K 87.3
50/50

Str. 37/42
KONTROLA
VERTIKALE
Pretpostavimo
da promatrana
zgrada ima
ukupno 3
gotovo
identine etae
(na vrhu se na
vertikalu
dodatno
spajaju
sudoper i
perilica sua).
Tada je shema
kanalizacijske
mree za
promatranu
vertikalu:

Str. 38/42
KONTROLA VERTIKALE
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
K 87.3
50/50
Ukupno optereenje vertikale je

suma prikljunih vrijednosti:
Sifon za
perilicu
K 87.3
50/50
Sanitarni
predmet
R 45
110/110
50
K 87.3
50/50
Kada
Bide
Umivaonik
Perilica rublja
Perilica sua
Sudoper
Top Sifon
WC koljka
Broj
komada
Aws (l/s)
(pojedinano)
Aws (l/s)
(ukupno)
3
3
3
3
1
1
3
6
1.0
0.5
0.5
1.0
1.0
1.0
1.0
2.5
3.0
1.5
1.5
3.0
1.0
1.0
3.0
15.0 Cijev (mm)
Aws (l/s)
24.5
Izraunato optereenje je manje od

dozvoljenog za 110, pa se 110
moe odabrati kao profil vertikalne
cijevi (vertikale).

Str. 39/42
KONTROLA SABIRNOG VODA (TEMLJNOG RAZVODA)

Dozvoljene vrijednosti (Aws,d) za pojedine promjere cijevi sortirane su u
sljedeoj tablici (vrijednosti za sanitarne horizontale s nagibom 1.5%):
Cijev (mm)
Dozvoljena vrijednost Aws,d (l/s)
70
110
125
160
200
64
207
548
2500
Dozvoljena vrijednost
Aws,d (l/s)
Dozvoljeni broj WC
koljki
9
64
154
408
13
31
82
70
110
125
160

Str. 40/42
TEMELJNI RAZVOD
Pretpostavimo nacrt temeljnog razvoda kao na slici, s naznaenim
prikljunim vrijednostima. Linija A ima ukupno 18.5, a linija B 21.0. Linija A
ima zbroj linija A i B, dakle 39.5. Linija D ima 14.0, a nakon spoja s linijom A
ima 53.5 (linija E). Kako je to jo uvijek manje od dozvoljene vrijednosti za
110 (64.0), ove linije se mogu izvesti tim profilom.
Meutim, ovdje emo ii
ipak na veu sigurnost, pa
emo linije (D i E) izvesti
sa 125 (207.0). Nakon
spoja s linijom C (25.5),
ukupan protok je 79.0, te
se i dalje moe koristiti
profil 125 (207.0).
Vertikala KV2
O110
Asw=25.5
Vanjska
Revizijska
ahta
Vertikala KV2
O110
Asw=14.0
Vertikala KV3
O110
Asw=18.5
U gradsku
kanalizaciju
Vertikala KV4
O110
Asw=21.0
10

Str. 41/42
TEMELJNI RAZVOD
Vertikala KV2
O110
K 87.3
110/110
R 45
125/110
K 87.3
125/125
Red
125/110
R 45
110/110
Vertikala KV3
O110
K 87.3
110/110
K 87.3
110/110
Str. 42/42
REDUKCIJA I REVIZIJA
Te moemo konano dati prijedlog dimenzija cijevi temeljnog razvoda:
Vertikala KV2
O110

K 87.3
110/110
Kako je vidljivo kod vertikale KV2, da bi vertikalu cijev 110 spojili na

horizontalnu cijev 125, potrebno je pri dnu vertikale postaviti redukciju. Ako
je mogue, svakako je preporuljivo i ugraditi reviziju.
Vanjska
Revizijska
ahta
R 45
125/110
Vertikala KV4
O110
11

Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita
kanalizacije
Str. 3/44
OBORINSKA KANALIZACIJE
Oborinska kanalizacija slui za
odvodnju oborinskih voda sa zgrade ili
s terena oko zgrade u gradski
kanalizacijski sustav ili upojni bunar.
Oborinska
vertikala
Odvodnja voda s krova moe se rijeiti

vanjskim ili unutarnjim cijevima
(vertikalama).
Prednost vanjskog sustava je
jednostavna ugradnja i zamjena i laka
dostupnost. Prednost unutarnjeg
sustava je zatienost i estetski efekt.
Tradicionalno, kod manjih objekata s
kosim krovom odvodnja s krova je
vanjska, a kod zgrada s ravnim krovom,
unutarnja.

kanalizacije
Str. 2/44

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
Tema dvosata
Kanalizacija

kanalizacije
3
4
5
Vodovod i
Kanalizacija
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13

kanalizacije
Str. 4/44
KINE VERTIKALE
Dakle, kine vertikale, zavisno o vrsti krova i rjeenja odvodnje,
mogu biti vanjske ili unutarnje. Za unutarnje vrijede ista pravila
kao i za fekalne vertikale. Vanjske kine vertikale (oluci, gurle)
su obino limene ili plastine. esto se, zbog opasnosti od
mehanikog oteenja, na visini od 150 cm od kote terena
zamjenjuju elinim, ili se zatiuju na drugi nain.

Zajedniki dio
9
10
Slivnik
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
1. dio
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka


kanalizacije
Str. 5/44

kanalizacije
Str. 7/44
PRORAUN KINIH VERTIKALA
INTENZITET OBORINA
Oborinske vertikale se dimenzioniraju

prema intenzitetu oborine (i), povrine s
koje se prihvaa oborina (A), tzv. slivne
povrine, te koeficijentu otjecanja ().
Ukupna koliina oborinske vode (ukupni
protok) po jednoj vertikali se izraunava
iz formule:
Proraunska kia (izdanost oborina) je maksimalna kia u trajanju 5, 10 ili

15 min. Ova proraunska kia za pojedino podruje dobiva se od nadlene
meteoroloke ustanove.
U nedostatku tonih mjerenja na
pojedinim podrujima, maksimalna
kia se moe usvojiti u iznosu
i=200300 l/(s ha). Za vee
osiguranje od poplave (javne zgrade)
treba raunati i=400 (l/s ha).
Q ob = A i
Slivna povrina predstavlja
horizontalnu projekciju svih vrsta
krovova s koje se kia sliva u
promatranu vertikalu.

kanalizacije
Maksimalna koliina oborina r5(5) (5minutna kia za povratni period od 5

godina) za pojedine gradove
prikazana je u tablici.
Str. 6/44
Mjesto
Proraunska kia
litara/(sekha)
Dubrovnik
Karlovac
Osijek
Pula
Rijeka
Split
Zadar
Zagreb
475
410
245
310
555
315
375
315

kanalizacije
INTENZITET OBORINA
KOEFICIJENT OTJECANJA
Intenzitet oborina ovisi o geografskom poloaju i dobu godine. Hrvatska s

godinjim prosjekom izmeu 800 i 1000 mm padalina spada u umjereno
humidne zemlje. Prema geografskoj raspodjeli godinje koliine padalina u
Hrvatskoj postoje tri padalinske zone:
Padalinsko podruje veine otoka i dijelom obalni pojas - nie obale zapadne
Istre i sjeverne Dalmacije - ovu zonu od druge dijeli izohijeta od 1000 mm (Npr.
Palgrua samo 268 mm godinje, Lastovo, 657, Pore 869 mm, Zadar 915 mm)
Koeficijent otjecanja ovisi o nizu imbenika, meu

kojima su: nagib zemljita, struktura povrine, mo
upijanja tla i dr.
Padalinsko podruje bliih kvarnerskih

otoka, Istre i gorske Hrvatske - ima najvie
padalina, uglavnom izmeu 1000 i 2000
mm, Npr. rab 1075 mm, Opatija 1729 mm.
Padalinsko podruje nizinske (panonske)
Hrvatske dobiva od 1200 mm na zapadu
(npr. Karlovac 1116 mm) do oko 600 mm
na sjeveroistoku Slavonije i Baranji (npr.
Vukovar 646 mm)
Str. 8/44
Za sve krovove koeficijent otjecanja se moe

usvojiti =1 (to je na strani sigurnosti
Vrsta povrine
Kosi krovovi > 15
Ravni krovovi s nagibom
Ravni krovovi bez nagiba
Krovni vrtovi
Asfaltne ili bet. Povrine
Staze s ploama
Igralita
Parkovi
Koeficijent
otjecanja ()
1.00
0.80
0.50
0.30
0.90
0.60
0.25
0.05

kanalizacije
+1050
n
eb
e
gr
horizontalni oluk 12/14
nagib 33%
+1050
+970
vertikalni ol.14/14
OV4
be
+1447
nagib 33%
nagib 1%
sljeme
nagib 33%
horizontalni oluk
Promotrimo ove pripadne

povrine.
nagib 33%
Svaki oluk ima svoju

pripadnu povrinu sa koje
skuplja oborinsku vodu.
5.4
9.8
16.1
34.4
63.2
118.0
nagib 33%
ala
uv
+976
vertikalni ol. 12/12

OV3
nagib 33%
+1050
6.3
11.5
18.7
40.2
73.0
118.0
+1050
gre
100
125 (12x12)
150 (14x14)
200
250
300

OV6
Pretpostavimo da je intenzitet
oborina i=250 l/s/ha, a
koeficijent otjecanja =1.0.
Dozvoljeni protok (l/s)

2.00% ili vertikala
1.50%
+838
sljeme
Potrebni profili oborinskih vertikala, prema DIN 1986, sortirani su u tablici.
Profil cijevi (mm)

OV5
U ovom sluaju (velika razvedenost

krova) postavljeno je 6 vertikalnih
oluka.
nagib 33%
PRORAUN PROFILA VERTIKALA
Str. 11/44
+1369
Str. 9/44
+1050

kanalizacije

OV2

OV1
n
gr
sljeme
+970
+1050
+1447
OV3
sljeme
nagib 1%
nagib 33%
OV6
+976

OV3
nagib 33%
A=52.0 m2

OV2
horizontalni oluk
nagib 33%
OV5
nagib 33%
horizontalni oluk
nagib 33%
+1369
+1050
+1050
vertikalni ol.14/14
OV4
+1050
OV4
+976

OV3
nagib 33%
52.0
eb
e
n
eb
e
gr
nagib 33%
nagib 33%
sljeme
+970
nagib 1%
nagib 33%
OV1
OV2
(m 2 )
ala
uv
ala
uv

OV5
nagib 33%
Slivna povrina
+1447
Oborinska
vertikala
be
+1050
nagib 33%
gre
sljeme
+1050
be
Prvi korak je
odreivanje poloaja
vertikalnih oluka. Oluci
se postavljaju obino
na kutovima objekta, i
to na mjestima gdje
vizualno ne smetaju.
vertikalni ol.14/14
OV4
+1050

OV6
gre
Promotrimo jedan krov

neke graevine.
nagib 33%
+838
nagib 33%
+1050
Princip projektiranja (postavljanja)

kanalizacijske mree prikazan je na
jednom jednostavnom primjeru.

OV5

oluka.
+1050

OV6
nagib 33%
+838
Str. 12/44
+1369

OV5
Str. 10/44
+1050
DIMENZIONIRANJE
OBORINSKE KANALIZACIJE

kanalizacije

kanalizacije

OV2

OV1

OV1
nagib 33%
+1050
+1050
OV5
nagib 33%
OV6

OV3
nagib 33%

OV2
58.0
OV5
81.0
n
eb
e
nagib 33%
sljeme
nagib 33%
4.0
OV4
+1050
A=81.0 m2
+1447
nagib 33%
nagib 1%
+1369
sljeme
nagib 33%
OV6
+976

OV3
nagib 33%

OV2
horizontalni oluk
OV3
vertikalni ol.14/14
OV4
gr
52.0
20.0
+1050
OV1
OV2
(m 2 )
+970

OV3
nagib 33%
+1050
horizontalni oluk
OV6
nagib 33%
+1369
nagib 1%
nagib 33%
+976
Slivna povrina
ala
uv
ala
uv
A=4.0 m2
nagib 33%
Oborinska
vertikala
+1050
nagib 33%
sljeme
nagib 33%
+1447
sljeme
nagib 33%
n
eb
e
gr
+970
+1050
OV4
OV5
+1050
vertikalni ol.14/14
OV4
+1050

OV6
be
(m 2 )
+838
nagib 33%
+1050
nagib 33%

OV5

oluka.
+1050

OV6
Str. 16/44
gre
4.0
+838
OV3
Str. 14/44
+1050

OV5

kanalizacije
be
52.0
20.0

OV2

OV1
gre
OV1
OV2
+976

kanalizacije
Slivna povrina
n
nagib 1%
sljeme

OV1
Oborinska
vertikala
eb
e
gr
nagib 33%
nagib 33%
sljeme
+970
A=58.0 m2

oluka.
58.0
+1447
horizontalni oluk
4.0
OV4
nagib 33%
+976

OV3
A=20.0 m2
OV3
vertikalni ol.14/14
OV4
nagib 33%
OV6
52.0
20.0
+1050
+1369
nagib 33%
OV1
OV2
(m 2 )
+1050
nagib 33%
+1369
nagib 1%
sljeme
Slivna povrina
+1050
nagib 33%
horizontalni oluk
OV4
Oborinska
vertikala
ala
uv
ala
uv
OV3
nagib 33%
n
eb
e
nagib 33%
sljeme
nagib 33%
+1447
OV5
+1050
gr

+1050
+970
+1050

OV6
vertikalni ol.14/14
OV4
+838
be
(m 2 )
Str. 15/44
gre
52.0
20.0
+1050
nagib 33%

OV5

oluka.
OV1
OV2

OV6
be
Slivna povrina
+838
gre
Oborinska
vertikala
Str. 13/44
+1050

OV5

oluka.

kanalizacije

kanalizacije

OV2

OV1

OV1

kanalizacije
81.0
OV6
65.0
+1050
n
eb
e
gr
nagib 33%
sljeme
+1050
OV5
+1050
+1447
nagib 33%
+1369
nagib 1%
sljeme
nagib 33%
horizontalni oluk
58.0
A=65.0 m2
nagib 33%
4.0
OV4
PLUVIA je sustav koji je razvila firma Geberit. To je u biti sistem krovne

odvodnje radi kao potpuno ispunjeni sistem za razliku od uobiajenih
sistema za odvodnju kie.
ala
uv
OV3
vertikalni ol.14/14
OV4
+970
(m 2 )
nagib 33%
nagib 33%
52.0
20.0
OSTALI SUSTAVI OBORINSKE KANALIZACIJE - PLUVIA
+1050
OV1
OV2

OV6
Str. 19/44
be
Slivna povrina
+838
gre
Oborinska
vertikala
Str. 17/44

OV5

oluka.

kanalizacije
Potpuna ispunjenost se postie specijalnim uljevnim elementima, kao i kroz

postizanje hidraulike izjednaenosti sistema cjevovoda. Time postignuti
podtlak usisava vodu s krova. Za razliku od uobiajenih sistema time se
postiu mnoge prednosti.
+976

OV3
nagib 33%

OV2
+1050

OV1

kanalizacije
Te se uz pretpostavku da
je intenzitet oborina i=250
l/s/ha, a koeficijent
otjecanja =1.0, moe
ispisati konana tablica:
Profil cijevi (mm)

kanalizacije
Str. 18/44
Dozvoljeni protok (l/s)

2.00% ili vertikala
1.50%
100
125 (12x12)
150 (14x14)
200
6.3
11.5
18.7
40.2
Str. 20/44
PREDNOST PLUVIA SUSTAVA
5.4
9.8
16.1
34.4
Oborinska
vertikala
Slivna povrina
(m 2 )
Koeficijent
otjecanja ()
Ukupni protok
(l/s)
Odabrani profil
(mm)
OV1
OV2
OV3
OV4
OV5
OV6
52.0
20.0
4.0
58.0
81.0
65.0
1.0
1.0
1.0
1.0
1.0
1.0
1.30
0.50
0.10
1.45
2.03
1.63
14x14
14x14
12x12
14x14
14x14
14x14
SUMARNO
280.00
7.00

kanalizacije
Str. 21/44

kanalizacije
Str. 23/44
KINI SLIVNICI
Za odvodnju oborinske vode s ravnih povrina, kao npr. ravni krovovi,
parkiralita, plonici i sl., koriste se linijski ili tokasti slivnici.
Ovi slivnici su najee predgotovljeni proizvodi.
Krovni
slivnici
Dvorini kanali
Podni slivnici
od inoxa
Dvorini slivnici

kanalizacije
NEKI PRIMJERI UGRADNJE PLUVIA SUSTAVA
Str. 22/44

kanalizacije
Str. 24/44
ODVODNJA RAVNIH KROVOVA

Krovni slivnici prihvaaju i odvode kinicu s horizontalnih povrina ravnih
krovova u kinu vertikalu, koja je u pravilu unutarnja. Konstrukcija slivnika
mora omoguiti pouzdano brtvljenje prodora kroz hidroizolaciju.
Jedan primjer tzv. dvojnog slivnika prikazan je na crteu. Dvojni slivnik
omoguava odvodnju prije i poslije izrade termoizolacijskog sloja, to se u
praksi vrlo esto izvodi u razliito vrijeme.
1. Reetka s
okvirom
2. Vedro
3. Izolacijski prsten
4. Izolacijska
jedinica
5. Slivnik (DN 100)
6. Termoizolacija
7. Konstrukcija
krova
8. Parna brana
9. Termoizolacija
10. Hidroizolacija i
brtva
11. Zatitni sloj
12. Betonska ploa u
ravnini reetke

kanalizacije
Str. 25/44

kanalizacije
Str. 27/44
ODVODNJA PROMETNIH POVRINA
Primjer jednodijelnog i dvodijelnog (dvojnog) slivnika prikazani su na

crteima.
Odvodnja prometnih povrina se moe izvoditi tokastim ili linijskim

slivnicima. Pri izboru slivnika potrebno je obratiti panju na optereenje za
koje je prometna povrina predviena.
Linijski kanal kao rigol

prometne povrine
Linijski kanal za trgove i

etnice pjeaki promet

kanalizacije
Str. 26/44
Odvodnja
stadiona

kanalizacije
Str. 28/44
LINIJSKI SLIVNICI
Materijal izrade slivnika je inox, beton, aluminij, lijevano

eljezo, a u novije vrijeme sve ee polipropilen i
polietilen. Polipropilenski i polietilenski slivnici moraju
biti posebno obraeni protiv utjecaja ultraljubiastih
zraka (sunce).
Linijski slivnici postavljaju se na mjestima gdje se oekuje vei priliv kinice.

Nekad su to bili betonski kanali s pokrovnom reetkom. U novije vrijeme
proizvode se kao gotovi modularni proizvodi, sa svim potrebnim spojnim
(fazonskim) elementima i opremom (preljevi, mastolovi i sl.).
Krovni slivnici prave se dimenzija odvoda 70, 100,

125 i 150.
Investitor moe birati i dezen pokrovne reetke, koja je obino od PP-a,

PEHD-a ili inoxa.
Proraun potrebnog profila vertikale za odvodnju u

potpunosti je jednak prikazanom postupku za vanjsku
vertikalu.

kanalizacije
Str. 29/44
LINIJSKI SLIVNICI

kanalizacije
Str. 31/44
LINIJSKI SLIVNICI IZVEDBA

Linijski slivnici se mogu primijeniti za sve vrste padova, od pada ugraenog
u tijelo kanala do kaskadnog pada, pri emu se vrste padova mogu
kombinirati.

kanalizacije
Str. 30/44
LINIJSKI SLIVNICI - ISPUST

Svi linijski slivnici imaju ispust, koji se moe nalaziti ispod slivnika ili sa
strane.

kanalizacije
Str. 32/44
LINIJSKI
SLIVNICI
PRORAUN
Proraun linijskih
slivnika takoer
prati logiku
prikazanu kod
oluka. Za izbor
irine slivnika
obino se koristi
tablica
proizvoaa
(ACO drain).

kanalizacije
Str. 33/44

kanalizacije
UGRADNJA
LINIJSKIH
SLIVNIKA
Str. 35/44
LINIJSKI SLIVNIK
ACO linijska odvodnja
UGRADNJA
Linijski slivnici se
postavljaju na
pripremljenu podlogu,
beton ili pijesak, i
uvrste betonom ili
nasipom.

kanalizacije
Str. 34/44

kanalizacije
Str. 36/44
ISPITIVANJE KANALIZACIJE
Gotova, ali neizolirana i nezatrpana kanalizacijska mrea mora se prije predaje
ispitati na nepropusnost i kvalitetno funkcioniranje.
Kanalizacijska mrea ispituje se punjenjem vodom po dionicama, te kontrolom
promjene razine vode. Tlak ispitivanja propisuje se propisom. U SAD
kanalizacijska mrea se ispituje na 3 mVS, Njemakoj (prihvaeno i kod nas) 5
mVS, a vicarskoj 30 mVS. Finalno ispitivanje kanalizacije moe se vriti
dimom ili mirisom. Ovo ispitivanje se provodi nakon montae sanitarnih
predmeta i njime se provjeravaju sifoni i samo brtvljenje sanitarnih predmeta.
Ispitivanje treba izvriti za to nadlena organizacija, u prisutnosti organa
komunalnog poduzea, nadzornog organa i izvoaa instalacija, te o
rezultatima ispitivanja treba sastaviti zapisnik.
LINIJSKI SLIVNIK
ACO linijska odvodnja
UGRADNJA
Tek nakon to se ustanovi da je mrea nepropusna smije se poeti s

izoliranjem vodova, zatvaranjem lijebova kanala i okana, zatrpavanje rovova i
ostalim zavrnim radovima na dovoenju instalacije u funkciju.

kanalizacije
Str. 37/44

kanalizacije
ZATITA KANALIZACIJE
ZATITA KANALIZACIJE
MEHANIKA ZATITA
ZATITA OD BUKE
Mehaniki na kanale moe utjecati pomicanje zgrade i istezanje cijevi. Zbog

toga se cijevi pri prolazu kroz zidove i temelje ne smiju vrsto uzidati. U vezi
s istezanjem i skupljanjem cijevi naroitu panju treba obratiti na PVC, PE i
PP cijevi. Na mjestima gdje moe doi do mehanikog oteenja
kanalizacijskih cijevi uslijed udara i sl., cijevi treba zatititi. Takoer na
mjestima prolaza cijevi izmeu dva poarna sektora treba postaviti
protupoarnu brtvu.
Svaka kanalizacijska mrea prilikom rada

proizvodi umove. umovi nastaju prilikom
rada sanitarnih predmeta, prilikom
protjecanja vode kroz cijevi, te na skretanjima
i ravanjima cijevi.
Takoer, sam materijal izrade cijevi uvjetuje
veu ili manju bunost cijevi pa tako postoje i
tzv. beumne cijevi, kod kojih je razina buke
znatno smanjena.
U EU normi 4109 Zvuna izolacija u
visokogradnji regulirani su zahtjevi u pogledu
zvune izolacije kako bi se ljudi zatitili u
svojim prostorijama za ivljenje od
optereenja bukom.

kanalizacije
Str. 38/44
Str. 39/44
GEBERIT
Silent-db20
cijevi

kanalizacije
Str. 40/44
ZATITA KANALIZACIJE
ZATITA KANALIZACIJE
TOPLINSKA ZATITA
HIGIJENSKA ZATITA
Iako u principu u kanalizacijskoj mrei se voda ne zadrava, postoje dijelovi

u kojima stalno ima vode. Ako se kanalizacijska mrea izvodi u podrujima
s niskim temperaturama uvijek je potrebno poduzeti mjere protiv
smrzavanja (izoliranje kanalizacije ili provlaenje kanalizacije kroz grijane
dijelove zgrade).
Higijenska zatita kanalizacijske mree u prvom redu podrazumijeva mjere za

zatitu vodovoda i prostorija od same kanalizacije. Meutim, i samu
kanalizacijsku mreu je potrebno tititi od: upada raznih krutih predmeta,
zaguenja pjenom, ulijevanja tetnih tvari i sl.
U podrujima s ekstremno niskim

temperaturama ponekad je potrebno i
zagrijavati otpadne vode.
Od upada krutih predmeta kuna kanalizacijska mrea

se uglavnom titi postavljanjem raznih zapreka u
izljevnim ventilima sanitarnih predmeta. Slobodan otvor
tih izljevnica mora iznositi najmanje 70% izljeva u sifon.
Dvorini vodovi u zemlji uvijek trebaju biti

ukopani ispod dubine smrzavanja, a
najmanje na dubini 70 cm.
Upadi krutih predmeta
U slivnicima se upadanje krupnih predmeta sprjeava

reetkama raznih oblika. Prema propisima u SAD-u,
slobodan presjek reetke mora biti bar 150% presjeka
odvoda, a kod krovova bar 200% presjeka odvoda.
10

kanalizacije
Str. 41/44

kanalizacije
Str. 43/44
ZATITA KANALIZACIJE
ZATITA OD KANALIZACIJE
HIGIJENSKA ZATITA - Zaguenje pjenom
ZATITA OD PLINOVA
Prekomjerna upotreba deterdenata za pranje moe uzrokovati zaguenje

instalacije kanalizacije pjenom. Pjena, pomijeana sa zrakom je laka od
vode stoga dugo ostaje u cijevima, a povremeno slijevanje vode gura pjenu
kroz grane i ogranke natrag u sifone, gdje gura vodene epove i izbija u
sanitarni predmet. Vea koliina pjene smanjuje kapacitet kanalizacijske
mree.
Do neeljenog prodora plinova i smrada iz cijevne kanalizacijske mree

moe doi kroz sifone sanitarnih ureaja, kroz spojeve cijevi i dijelova i na
mjestima oteenih stijenki cijevi.
Ako se oekuje vea koliina pjene u cijevima (posebno granama i

ograncima), dobro je cijevi poveati za bar 20% do 80%.
Kod sustava kod kojih je pjena esto prisutna (praonice u hotelima i
bolnicama i sl), potrebno je svakako predvidjeti sekundarnu odzranu
mreu.
Kroz spojeve cijevi prodor plinova je jedino mogu ako su spojevi oteeni.
U tom sluaju ih je potrebno popraviti i ponovnim ispitivanjem dokazati
njihovu nepropusnost.
Mjesta gdje nije osigurano obnavljanje vode u sifonima (npr. suhi top sifoni)
potrebno je ee kontrolirati i po potrebi dopuniti vodom.
Hladnjae i slini ureaji za dranje hrane ne smiju se izravno spojiti s
kanalizacijom, ve putem cijevi koja se ulijeva u drugi sanitarni predmet
(sifon), da povratni plinovi ne kontaminiraju hranu.
Takoer sifone sanitarnih predmeta je potrebno ee istiti.

kanalizacije
Str. 42/44

kanalizacije
ZATITA KANALIZACIJE
ZATITA OD KANALIZACIJE
HIGIJENSKA ZATITA Sprjeavanje ulijevanja tetnih tvari
ZATITA OD PROCURIVANJA
tetnim tvarima se smatraju sve tvari koje mogu ugroziti funkciju, pogon i
odravanje kanalizacije i njenih ureaja. U kanalizaciju se ne smiju izlijevati:
Procurivanje otpadne vode je naroito opasno

zbog mogue kontaminacije iste vode i okolia.
zapaljive i eksplozivne tekuine (npr. benzin);

kipue tekuine (iznad 30 35 C);
tetne kiseline i luine;
tvari koje mogu razviti tetne plinove;
infektivne, radioaktivne i otrovne tvari
Str. 44/44
Da bi se sprijeilo procurivanje otpadne

(kanalizacijske) vode, naroito je vano da je
kanalizacijska mrea lako dostupna i lako
pregledna.
Otvori za ienje ne smiju se postavljati na
mjestima gdje je mogua kontaminacija hrane.
Takoer se u kanalizaciju ne smiju bacati: katran, pepeo, cement, pijesak,

zemlja masti, ulja, fenoli itd.
Kanalizacijske mree u kojima se oekuje pojava ovakvih tvari moraju imati
ureaje za separaciju ovih tvari prije isputanja u gradski kanalizacijski sustav
(separatori masti, pjeskolovi, dekontaminatori i sl.).
11
Instalacije Dio 2. - Vodovod

Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 2/43

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
1
2
Kanalizacija
Vodovod i
Kanalizacija
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13


Zajedniki dio
9
10

kanalizacije
3
4
Tema dvosata
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
1. dio
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka


Str. 3/43
Povijesno, sve su se velike civilizacije razvile pokraj izvorita vode. Voda

je, nakon zraka, jedna od najvanijih ljudskih potreba. ovjek bez zraka
moe nekoliko minuta, bez vode nekoliko dana a bez hrane dulje od
mjesec dana.
Str. 4/43
Potreba za vodom dovela je do velebnih graevina u povijesti, od kojih su

neke ouvane sve do danas.
Egipat Nil
Pont du Gard, Francuska
Yesdere Sirinyer Akvadukt,

Turska
Rimske terme
Babilon
Eufrat i Tigris
Indija - Ind
Dioklecijanov akvadukt,
Hrvatska


Str. 5/43
Str. 6/43
Kemijski ista voda (H2O) je molekula koja se sastoji od dva

atoma vodika i jednog atoma kisika. Kemijski ista voda naziva
se i destilirana voda.
Potreba za vodom:
Pie (ljudi i stoka)
Priprema hrane (ljudi i stoka)
Pranje (tijelo, rublje, posue, predmeti, prostorije, ulice,
automobili, stoka i dr.)
Zalijevanje (vrtovi, parkovi, ulice i dr.)
Gaenje poara
Gustoa vode ovisi o njenoj temperaturi. Pri zagrijavanju voda se iri, a pri
hlaenju skuplja. Ovo meutim, vrijedi samo do temperature +4 C, kad
voda ima najveu specifinu teinu. Daljnjim se hlaenjem voda ponovno
iri i postaje laka (tzv. fizika anomalija vode). Zbog toga led pliva na
povrini. Na temperaturi +4 C i tlaku od 100 kPa:
1 dm3 = 1 litra = 1 kilogram vode
Pri morskoj razini voda kljua na +100 a ledi se na 0 C.
Gospodarske svrhe (hlaenje strojeva, tehnoloki

procesi, sastavni dio industrijskih proizvoda i dr.)
Zagrijavanjem se poveava zapremina vode, zbog ega grijai vode

moraju imati sigurnosne ventile.
Sportske svrhe i rekreacija (kupanje, plivanje, vodeni

sportovi)
Pretvaranjem u led voda poveava zapreminu za oko 10% i stvara

ogromne tlakove, zbog ega znaju pucati vodovodne cijevi pri smrzavanju.
Voda je praktino nestiljiva (neelastina), zbog ega dolazi do hidraulikih
udara pri naglom zatvaranju ventila (zapornica).


Str. 7/43
Kruenje vode na Zemlji (Hidroloki ciklus):
Str. 8/43
U raznim fazama kruenja voda ima razliita svojstva, pa

razlikujemo:
Atmosferska voda (kinica) je u biti destilirana voda, koja sadri
sastojke koje otopi iz zraka kroz koji proe, tj. prainu, mikroorganizme
i plinove koji se otapaju u njoj. Ova voda je bljutava za pie i koristi se
samo kada nema druge alternative.
Povrinska voda (potona, rijena, jezerska) je u gornjim tokovima
slina izvorskoj, ali u daljnjem toku dolazi u dodir s mineralnim tvarima
i rastvara ih. Vrlo brzo se oneisti ljudskim i drugim otpacima. Dobro joj
je svojstvo to je male tvrdoe i pogodna je za pie i industrijske
potrebe.
Podzemna voda Prolazei polako kroz
filtere propusnih tala obino izgubi sve
mikroorganizme i otopljene sastojke, a
oplemeni se raznim mineralima (najee:
Kalcij i Magnezij)


Str. 9/43
Jedno od vanih svojstava vode je tzv. tvrdoa vode. Ukupnu tvrdou vode
ine sve soli kalcija i magnezija rastvorene u njoj. Tvrdoa vode se mjeri na
razne naine, kao npr. njemakim stupnjevima. Jedan njemaki stupanj
tvrdoe (d) predstavlja otopljenih 10 mg vapna (CaO) u 1 litri vode. Smatra
se da je:
Vrlo mekana voda
0 4 d
Mekana voda
4 8 d
Srednje tvrda voda
8 12 d
Prilino tvrda voda
12 18 d
Tvrda voda
18 30 d
Vrlo tvrda voda
30 d
Tvre vode su ukusnije za pie, ali neprikladne za pranje (velika potronja
sapuna) i industrijske potrebe (kamenac). Mekane vode su bljutave za
pie, ali su pogodnije za pripremu tople vode.
Pogodna za pie je voda bez boje, okusa i mirisa, temperature 7-12 C i
tvrdoe oko 8 d.

Str. 10/43
KVALITETA VODE ZA PIE

Kako je naglaeno za pie je pogodna voda bez boje, okusa i mirisa,
temperature 7-12 C i tvrdoe oko 8 d.
Voda za pie mora biti higijenski ispravna, to znai da ne smije sadravati
kemijske, fizikalne i bakterioloke sastojke u koliinama veim od
doputenih.
Analiza vode za pie obuhvaa odreivanje koliina sljedeih karakteristika
i sastojaka u vodi:
FIZIKALNO-KEMIJSKE OSOBINE VODE: temperatura, boja, mute,
miris, pH i elektrovodljivost
KEMIJSKE OSOBINE VODE: alkalitet, tvrdoa, kalcij, magnezij, kalij,
litij, natrij, amonij, fluorid, klorit, bromat, klorid, nitrit, klorat, bromat,
nitrat, fosfat, sulfat, oksidativnost
BAKTERIOLOKE OSOBINE VODE: koliformne bakterije, fekalne
koliformne bakterije, fekalni streptokoki, sulfitoreducirajue klostridije,
aerobne mezofilne bakterije

Str. 11/43
Str. 12/43
KVALITETA VODE ZA OSTALE POTREBE
KOLIINA I POTRONJA VODE
Voda za domae potrebe (kuhanje, pranje, topla voda i dr.) mora imati ista
svojstva kao voda za pie.
U posljednjih 100 godina potronja se poveala osam puta. Najvie otpada na

poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domainstva 10%.
Voda kojim se napaja stoka ne mora u svemu odgovarati uvjetima koji se

postavljaju vodi za pie. Stoka moe, bez vee tete, piti vodu koja sadri
veu koliinu bakterija zaraznih za ljude.
Prema prognozama do 2025. godine najmanje 3.5 milijardi ljudi u svijetu

osjeat e nestaicu vode. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO) oko 400 milijuna ljudi u zemljama u razvoju, pati od bolesti koje su
posljedica upotrebe nedovoljno iste vode za pie (od tih bolesti dnevno umire
30 000 ljudi). iste vode je sve manje i ona je sve skuplja.
Za vodu za privredne svrhe se, ve prema razliitim potrebama

tehnolokog procesa, postavljaju vrlo razliiti zahtjevi. Neke industrije
zahtijevaju vrlo istu i mekanu vodu (industrija piva, ljepila, eera,
papira).
Treba naglasiti da kvaliteta vode ne ovisi samo o izvoritu (vodozahvatu)
ve i o objektima i ureajima kroz koje prolazi (graevine, cijevi, posude,
armature).
U naseljenim mjestima danas je potrebno 200500 l pitke vode po stanovniku na dan.

U nekim razvijenim zemljama, gdje je
industrija veoma razvijena, potronja vode
prelazi preko 500 litara po stanovniku na dan.
Jedno prosjeno europsko domainstvo
potroi oko 180 litara po stanovniku na dan.


Str. 13/43
Str. 14/43
Potronja vode u naseljima:
Potronja vode u javnim zgradama (l/dan):

l/osobi na dan
Seoska naselja bez vodovoda (opskrba iz bunara,

cisterni ili izvora)
30 - 45
Seoska naselja s vodovodom

bez kunih prikljuaka
40 - 60
s kunim prikljucima
80 - 100
Gradska naselja s kanalizacijom

stanovi bez kupaonica
80 - 120
stanovi s kupaonicama
100 - 180
stanovi s kupaonicama, centralnim grijanjem i

toplom vodom
200 - 300
vile
250 - 350
Administrativne zgrade
20 - 60
po posjetitelju
15
Kina
po posjetitelju
3-5
Bolnice
po krevetu
250 - 600
Djeji vrti
po djetetu
100
Hoteli
po gostu
250 - 300
Kazalita
po posjetitelju
3-5
Restorani
po sjeditu
30 - 80
Robne kue
po zaposlenom
25 - 50
kole (bez tueva)
po ueniku
5 - 10
kole (s tuevima)
po ueniku
20
po zahodskoj koljci
300 - 500
Javni zahod
Zatvor

po zaposlenom
Ambulante
po pisoaru
30
po zatvoreniku
50 - 100

Str. 15/43
Str. 16/43
Potronja vode po sanitarnom predmetu:
DOBIVANJE VODE
Sanitarni predmet
Koliina za
jednu upotrebu
(l)
Trajanje
upotrebe
(min)
Uestalost
na dan(1)
na sat(2)
Bide
Kada
Tu kada
Pisoar
u stanu
Tu
javni
kuhinjski
Praonik
(sudoper)
laboratorijski
za rublje
Perilica
za sue
kupaonski
Umivaonik
pod mlazom
lijeniki
s vodokotliem
Zahod
s ispirnicom
18
150-200
130
3
50
100
15
30
50-100
50
4
18
30
8
7
8
20
20
1/3
8
8
15
15
120-180
100
1
3
5
20
20
3
1
1
3
1
3
2
2
3
3
10
2
2
10
2
2
15
10
6
3
3
Za snabdijevanje vodom u
obzir dolaze: podzemna,
izvorska, povrinska
(potona, rijena, jezerska),
atmosferska voda (kinica)
i morska voda
(desalinizacija).
(1) Za stanove, (2) Za privredne i javne zgrade


Str. 17/43
PODZEMNA VODA
Str. 18/43
Kod bunara valja biti naroito paljiv da ne doe do njihovog zagaenja, kroz
sami bunar ili procjeivanjem iz septike jame i sl.
Nastaje tako to oborinska voda (kia,

snijeg) proe kroz propusne slojeve
(pijesak, ljunak) dok ne dospije do
nepropusnog sloja (glina, kamen). Ako
ova voda proe kratak put prije zahvata
onda je obino zagaena, jer se
zagaenje s povrine nije stiglo proistiti.
Ako je put dugaak, ova voda se oisti
mehaniki i bakterioloki, te je dobra za
pie. Openito se moe rei to je zahvat
dublji, voda ima bolju kvalitetu.
Eksploatacija ove vode vri se:
Kopanim bunarima (zdencima)

Zabijenim i buenim bunarima
(cijevni bunari - zdenci)


Str. 19/43
Str. 20/43
IZVORSKA VODA
POVRINSKA VODA
Kad vodonosni sloj s podzemnom vodom zbog konfiguracije zemljita izlazi na

povrinu, nastaju izvori (vrela).
U krajevima u kojima nema izvora (ravniarski krajevi), a podzemna voda se

iz bilo kojih razloga ne smije iskoritavati, moe se u prikladnim sluajevima
koristiti potona, rijena i jezerska voda.
Prije poetka koritenja izvora potrebno je ispitati izdanost i kvalitetu vode na

izvoru.
Da bi ova voda postala upotrebljiva, mora se prethodno, ovisno o stupnju

prirodne istoe, propustiti kroz manji ili vei broj talonica, zatim filtera od
pijeska i ljunka. Pored toga potrebno je unititi i bakterije, to se najee
postie kloriranjem.


Str. 21/43
Str. 22/43
ATMOSFERSKA VODA
MORSKA VODA
U krajevima u kojima nije mogue dobiti nikakvu drugu vodu, mora se koristiti
atmosferska voda.
U sunim krajevima uz more, gdje nema izvora pitke vode, esto se koristi
morska voda.
Zahvatni objekti su cisterne (atrnje, gustijerne).
Proces DESALINIZACIJE izdvaja soli iz morske vode i na taj nain ini je (uz
eventualno dodatno kondicioniranje) pitkom vodom.
Kao sabirne povrine najee se koriste

krovovi kua ili iste i poploene povrine
u blizini cisterne.
Trokovi proizvodnje pitke vode iz

morske vode su veliki stoga se takav
nain dobivanja pitke vode koristi
samo ukoliko nema alternativnih
izvora pitke vode ili oni zahtijevaju jo
vee trokove.
Ovakvi objekti su bili temelj opstanka na

dinaridskom kru.
Postrojenje za desalinizaciju blizu

Sydneya, Australija


Str. 23/43
Str. 24/43
POSTUPCI ZA POPRAVLJANJE KVALITETE VODE
PRIKUPLJANJE VODE ZA NASELJE
Ako voda koja se dobiva iz prirodnih nalazita ne odgovara uvjetima

kvalitete koji se trae na mjestu potronje, potrebno ju je popraviti.
Popravljanje (kondicioniranje) vode vri se umjetnim sredstvima na slian
nain kao to se to vri prirodnim putem, kad voda, prolazei kroz tlo ili po
njegovoj povrini prima ili gubi neke sastojke. Pri tom se provode postupci:
Da bi se u naseljima u svakom trenutku osigurala dovoljna koliina vode i

dovoljan tlak, grade se spremnici vode, tzv. vodospreme. U ravniarskim
krajevima, gdje nije mogue nai povieno mjesto za postavu vodospreme,
grade se vodotornjevi.
Taloenje
Filtriranje
Provjetravanje (Aeracija)
Kemijski postupci
Specijalni postupci
Vodosprema ikat,
Mali Loinj
Berkefeldov filter
Vodotoranj, Zagreb
Vodotoranj, Vukovar


Str. 25/43
Str. 26/43
PRIKUPLJANJE VODE ZA ZGRADU
SPREMNICI
U zgradama, posebno visokim zgradama, gdje postoji mogunost neredovite

opskrbe vodom (zbog pada tlaka i sl.) takoer se grade spremnici koji se
postavljaju na najviim mjestima ili se postavljaju posude pod tlakom.
Spremnici se izrauju od elinog ili drugog lima, betona, a u novije vrijeme

i od umjetnih materijala kao gotovi proizvodi (PEHD, PP i sl).
Spremnici se postavljaju na najviem mjestu u
zgradi, na meukatovima ili u podrumu (spremnik
pod tlakom. Osiguravaju dovoljnu koliinu vode i
potreban tlak.
Predgotovljeni
spremnik za vodu


Str. 27/43
Str. 28/43
DIMENZIONIRANJE SPREMNIKA
POSUDE POD TLAKOM - HIDROFORI
Dimenzioniranje spremnika za male zgrade vri se na jednodnevnu

potronju. Za vee zgrade treba izraditi dijagram najvee potronje po
satu. Zapremina spremnika je tada jednaka maksimalnoj potronji izmeu
dva punjenja spremnika.
Glavni dio hidrofora je kotao u kojem se, u

donjem dijelu nalazi voda, a u gornjem zrak.
Pumpa puni kotao vodom i tlai zrak. Taj
komprimirani zrak odrava tlak vode u kotlu i u
cijeloj mrei i kad se obustavi pumpanje. Kad
tlak padne ispod minimuma automatski se
pokree pumpa i ponovno puni kotao.
800
Ovakvi spremnici su obino veih

teina, pa je to potrebno uzeti u obzir
prilikom prorauna konstrukcije zgrade.
700
600
Potronja vode u litrama
Spremnik se u principu puni u doba

jeftine struje (nou), dakle jednom
dnevno. U sluaju da to zahtijeva veliki
spremnik, spremnik se moe puniti i
vie puta dnevno.
500
400
300
200
100
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Sati u danu


Str. 29/43
Str. 30/43
HIDROFORI
VODOOPSKRBNA MREA
U dananje vrijeme, hidrofori su

obino cjelovita postrojenja koji
se kao takvi kupuju i ugrauju u
zgrade gdje je to potrebno.
Vodoopskrbnu mreu, u generalnom sluaju, sainjavaju:

Cijevi (slue za dovod i distribuciju
vode unutar vodoopskrbnog
podruja ili zgrade),
Fazonski komadi (slue za
usmjeravanje toka vode, promjenu
protjecajnih povrina i izvedbu
razliite vrste spojeva koljena,
rave, redukcije i sl.),
MEMBRANSKE POSUDE
POD TLAKOM
Kao posude pod tlakom, u
posljednje vrijeme se koriste i
posude s gumenom
membranom. Glavna razlika, u
odnosu na hidrofore, je da tlak u
sustavu odrava napeta
gumena membrana.
Vodovodne armature (slue za

ispravno funkcioniranje,
upravljanje i odravanje
vodovodne mree ventili, slavine
i sl.)


Str. 31/43
Str. 32/43
VODOVODNE CIJEVI
ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE)
U vodovodnim instalacijama zgrada upotrebljavaju se cijevi od razliitih

materijala: metalne (olovne, eline, lijevano eljezne, bakrene),
betonske (beton, azbest-cement) i cijevi od umjetnih materijala (PVC,
keramika, porculan, polietilen, polipropilen).
Upotrebljavaju se za instalaciju vode u unutranjosti zgrada i za dvorine

vodove. Izrauju se sa avom i bez ava. avne se cijevi mogu koristiti za
nazivni tlak do 10 bara, to znai za veinu kunih vodovoda, a beavne
izuzetno za vei tlak.
Generalno gledano, PP (polipropilen) i PEHD (Polietilen visoke gustoe)

cijevi su u posljednje vrijeme gotovo istisnule sve druge cijevi iz upotrebe,
osim moda elinih pocinanih cijevi (poarna voda!) i bakrenih cijevi.
Zbog zatite od korozije, one su izvana i iznutra presvuene tankim slojem

cinka (pocinane).
Polipropilenske cijevi
PEHD cijevi
Proizvode se u promjerima: 10 150 mm i duljine 4-8 m. Ne smiju se

savijati jer im presvlaka od cinka otpada i sklone su koroziji. Cijevi na kraju
imaju konusni navoj, a ako se sijeku tada se navoj naree naknadno.
eline cijevi


Str. 33/43
Str. 34/43
Za spajanje, raljanje i mijenjanje smjera slue cijevnice (fitinzi, fazonski

elementi) od tempernog lijeva ili mjeda koj imaju cilindrini navoj.
Spajanje cijevi vri se namatanjem pramena kudelje namoene u laneno

ulje ili teflon trake preko vanjskog navoja, a zatim se preko toga zavrne dio
koji se spaja.
1 Nazuvica (mufa, mufna)

2 Prijelazna nazuvica
3 Dvostruka uvrtka (nipl)
4 Prijelazna dvostruka uvrtka
5 Prijelazna uvrtka
6 Kapa
7 ep
8 Protunavrtka
9 Prirubnice
10 Luk 90 s naglavkom
11 Luk 45 s naglavkom
12 Koljeno
13 Prijelazno koljeno
14 Troluk
15 Prava ralja (T-komad)
16 Prijelazna prava ralja
17 Kri (TT-komad)
Za spojeve koje je potrebno lako razdvojiti upotrebljavaju se cijevne spojke

(holenderi).


Str. 35/43
Str. 36/43
BAKRENE CIJEVI
PLASTINE (PVC) CIJEVI
Upotrebljavaju se za unutarnje instalacije, naroito tople

vode (podno grijanje!) i prikljune vodove.
Upotrebljavaju se za unutarnje i vanjske cijevne mree. U

posljednje gotovo su ih posve istisnule PEHD i PP cijevi.
Na unutranjim povrinama bakrenih cijevi vrlo brzo se

stvara tanki sloj oksida koji ih titi od daljnjeg nagrizanja.
Nije ih uputno koristiti za vode koje sadre znaajnu
koliinu ugljinog dioksida (mineralne vode), koji otapa
bakar i utjee na okus vode.
Materijal od kojeg se izrauju je Polivinilklorid (PVC), pod

tvornikim nazivima: Juvidur, Totra, Vinidur i sl. Proizvode
se za tlakove od 6 i 10 bara, nazivnog promjera 16
400 mm. Duljine su obino 4 i 6 m.
Prednost im je to su trajne i elastine, rijetko pucaju pri

smrzavanju, vrlo su glatke i lako se oblikuju.
Spajaju se zavarivanjem, tvrdim lemljenjem, specijalnim
cjevnicama s zavrtnjem i cjevnicama s kapilarnim
lemljenjem.
Spajanje PVC najee se vri brtvenom gumicom.

Brtvena gumica je tvorniki postavljena u naglavku cijevi.
Spajanje se moe vriti i zavarivanjem, ali se ne
preporua.
Savijanje cijevi manjeg promjera se radi u hladnom

stanju, a cijevi veeg promjera se moraju prethodno
zagrijati.


Str. 37/43
Str. 38/43
Ima niz naina spajanja PEHD cijevi: rastavljivi (1. red) i nerastavljivi (2. red).
PEHD (Polyetylen High Density) CIJEVI

Izrauju se od polietilena visoke gustoe (PEHD), kao mekane ili tvrde za dvorine i
prikljune vodove (ea namjena), ili samo tvrde za kune vodove.
Njihovom rukovanju i polaganju pogoduje mala specina masa (lake su od PVC
cijevi i plivaju na vodi), te vrlo visoka savitljivost. Stjenke su im vrlo glatke to
oteava stvaranje raznih naslaga. Potpuno su vodonepropusne, otporne na
kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost,
trajnost i mali um.
Raspoloivost PEHD cijevi do promjera DN 110 (nominalni promjer) je u kolutima
duine 100 metara, a od promjera DN 110 u ipkama duine 6 ili 12 metara.
PEHD cijevi generalno se koriste za:
Rastavljivi fiting
Sistem Hawle
Prirubnica
Elektrospojnica
Objmica za ubuavanje
Sueono zavarivanje
- transport tekuina (vodovod,

oborinska i fekalna kanalizacija)
- transport plina
- kao zatitne cijevi (zatita TK,
energetskih i svjetlovodnih kabela)


Str. 39/43
PEHD cijevi se najee spajaju elektrofuzijskim zavarivanjem pomou spojnih

elemenata (elektrospojnica) ili sueonim spojem (vidjeti PP cijevi).
1 i 2 Cijev i nastavak je
potrebno izmjeriti i
oznaiti
1 2
3 Rubove cijevi je
potrebno adekvatno
pripremiti
4 Cijev i nastavak je
potrebno dobro
oistiti
Str. 40/43
PP (Polypropylen)
PP cijevi se koriste za unutarnju vodovodnu mreu, za hladnu i vruu vodu.
Proizvode se od Polipropilena s raznim dodacima (tzv. random kopolimera).
Imaju sline karakteristike kao i PEHD cijevi: potpuno su vodonepropusne,
otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku
vrstou i ilavost, trajnost, mali um i dobru toplinsku izolaciju (mogu se koristiti
za instalaciju centralnog grijanja). Spajaju se na iste naine kao i PEHD cijevi..
5 Umetanje cijevi u
nastavak
4 5
6 Postavljanje cijevi i
nastavka na nosa
7 Nosa se stegne i
vrsto uhvati cijevi
8 Postavljanje
aparature za
elektrofuzijsko
varenje
9 Spajanje cijevi
10


Str. 41/43
Str. 42/43
PP (Polypropylen)
PP (Polypropylen)
Proizvodni program PP cijevi:
Proizvodni program fitinga

Str. 43/43
PP (Polypropylen) sueono zavarivanje
1-
Prije postupka zavarivanja

cijev je potrebno izmjeriti
na eljenu duinu.
2-
Dijelovi, koji su spremni za

zavarivanje, se steu i u
odgovarajuoj mjeri
ispravljaju. Krajevi cijevi
moraju biti isti i ravno
izblanjani.
3-
Elementi za zavarivanje se
postavljaju u poziciju za
zavarivanje. irina
razmaka max. 0.5 mm.
Cijevi je potrebno pritisnuti
na grijai element. Nakon
to se cijevi zagriju, grijai
element se uklone, a cijevi
brzo pritisnu jedna na
drugu.
4-
Nakon hlaenja spoj je

ostvaren. U spoju mora biti
vidljivo ispupenje.
11

Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i
sheme
Str. 2/37

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
1
2
Kanalizacija
Vodovod i
Kanalizacija
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13

sheme
Str. 3/37

Zajedniki dio
9
10

kanalizacije
3
4
Tema dvosata
1. dio
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka


sheme
Str. 4/37
ARMATURE
ZATVARAI ZASUNI
Armature slue za zaustavljanje, priguivanje i reguliranje toka vode, za

reguliranje tlaka, mjerenja protoka i za isputanje vode i zraka iz cijevi.
Zasuni (zagatke, iberi) slue za zaustavljanje i priguivanje toka vode u

cijevima. Obino se postavljaju na lijevanim vodovodnim cijevima i to na
profile od 40 do najveih.
Izrauju se od elika, bakra, mesinga, bronce i drugih metala, a u novije

vrijeme izrauju se i od plastinih masa.
U armature spadaju:
- Zatvarai (zasuni, zapornice)
- Ispusne armature (razne ispusnice
- slavine i ispirnice)
- Regulacijske armature (razni ventili)
- Mjerne armature (vodomjeri)
Sastoje se od kuita na kojem se okretanjem runog toka okree vreteno

na ijem se kraju nalazi kruna ploa koja zatvara profil cijevi.
Kod zasuna zatvaranje i otvaranje
je postupno i ne izaziva dinamike
udare, ali zatvaranje nije uvijek
potpuno jer estice suspendirane
u vodi ne dozvoljavaju uvijek
potpuno zatvaranje.
Zasuni se vrlo rijetko koriste u
kunoj mrei.

sheme
Str. 5/37

sheme
ZATVARAI ZAPORNICE
ZATVARAI ZAPORNICE
Zapornice (Zaporni ventili, propusni ventili), imaju istu funkciju kao i zasuni.
Neki principi rada zapornica prikazani su na skicama.
Str. 6/37
Zaustavljanje vode kod zapornice vri se okretanjem runog toka na ijem

se donjem dijelu nalazi ploica s gumenim prstenom. Ovaj gumeni prsten
nalijee na svoje sjedite u otvoru pregrade i potpuno zaustavlja tijek vode.
Zapornica ima mnogo vrsta: za razne
poloaje (ravne, kose), naine spajanja
(s navojem, prirubnicama), naine
rukovanja (s tokom, prekom,
polugom, na klju).
Samozapornice su specijalne zapornice
koje slue da propuste vodu odreeno
vrijeme, a zatim se same zatvore.
Koriste se u javnim tuevima, pisoarima
i sl.

sheme
Na poetku svakog razvoda vodovodne mree

potrebno je postaviti zapornicu (ventil).
Str. 7/37

sheme
Str. 8/37
ISPUSNE ARMATURE ISPUSNICE I ISPIRNICE
ISPUSNE ARMATURE ISPUSNICE (SLAVINE)
Ispusnice (ispusni ventili) razlikuju se po obliku, konstrukciji, svrsi i

poloaju. Obino ih nazivamo slavinama (pinama).
Tipovi i oblici slavina bitno ovise o proizvoau, te se mogu nai slavine

raznih dizajna i mogunosti. Neki tipovi prikazani su na slikama.
Moemo ih podijeliti po brojnim kriterijima, pa tako npr. razlikujemo:
Slavina za kadu s
prikljukom na zid
Zidne ispusnice - montirane na zidu iznad umivaonika, kade, sudopera i sl.
Slavina za umivaonik s
prikljukom na umivaonik
Stojee ispusnice - montirane na sudoperu, umivaoniku i sl.

esme za pitku vodu - montiraju se na javnim mjestima. Daju mlaz u vidu
malog vodoskoka.
tedljive ispusnice montiraju se na javnim mjestima (javni nunici i sl) da
bi se ograniilo isputanje vode.
Ispusnice s plovkom ispusnice u vodokotliima, itd.
Ispirnice (ispirni ventili) slue za ispiranje WC koljke ili pisoara direktno iz

vodovodne cijevi.
Slavina za
bide s
prikljukom
na bide
Ruica tua
Old England dvoruna

slavina za kadu (prikljuak
na zid)

sheme
Str. 9/37

sheme
Str. 10/37
REGULACIJSKE ARMATURE
REGULACIJSKE ARMATURE Odbojni ventil
U regulacijske armature spadaju razni ventili za regulaciju toka vode,

regulaciju tlaka, usisavanja i isputanja zraka.
Odbojni ventil (povratni, jednosmjerni ventil) dozvoljava tok vode samo u

jednom smjeru. Postavlja se na mjestima gdje se ne smije dozvoliti tok
vode u oba smjera npr. kod hidrofora), spremnika, bojlera, vodomjera i sl.
U tu svrhu postoje:
Rade na principu da kada voda pokua protei u drugom smjeru, tlak vode
zatvara poklopac.
Odbojni ventil (povratni jednosmjerni ventil)

Redukcijski ventil (svodni ventil)
Zrani ventil
Sigurnosni ventil
Kombinirani ventil

sheme
Str. 11/37

sheme
Str. 12/37
REGULACIJSKE ARMATURE Redukcijski ventil
REGULACIJSKE ARMATURE Zrani ventil
Redukcijski ventil (svodni ventil) smanjuje previsoki tlak vode u cijevnoj

mrei na neki nii odreeni i automatski ga odrava.
Zrani ventili slue za isputanje zraka iz cijevne (vodovodne)

mree (ispusni ventili), za uvlaenje zraka u cijevnu mreu
(usisni ventili) i za obje radnje (ispusno-usisni ventili).
Ugrauje se samo na osnovu dozvole komunalnog poduzea.

Ovi ventili su esto osjetljivi na suspendirane estice u vodi, pa je ispred
njih potrebno ugraditi sita.
Postavljaju se na najviim i na drugim tokama kune i

vanjske vodovodne mree.
Automatizirani su.
Najee rade na principu uzgona
kugle i razlike atmosferskog i radnog
tlaka u cjevovodu.

sheme
Str. 13/37

sheme
Str. 14/37
REGULACIJSKE ARMATURE Sigurnosni ventil
REGULACIJSKE ARMATURE Kombinirani ventil
Sigurnosni ventili slue za sprjeavanje opasnog tlaka. Postavljaju se na

mjestima gdje moe nastati poveanje tlaka i dovesti do razaranja aparata i
cijevi (npr. kod grijaih kotlova i sl.).
Kako neki ventili esto dolaze u odreenom redoslijedu, izrauju se u

jednom komadu kao: Kombinirani ventili.

sheme
Str. 15/37

sheme
Str. 16/37
MJERNE ARMATURE
MJERNE ARMATURE Vodomjer s krilastim rotorima
U mjerne armature spadaju ureaji za mjerenje protoka vode, a slue za

kontroliranje i obraunavanje potronje vode. To su razni vodomjeri.
Vodomjeri s krilastim rotorima, za potrebe mjerenja potronje u

kuanstvima, izrauju se za prikljuke 15 do 65 mm, pa i vee. Mogu
se ugraivati u horizontalnom ili vertikalnom poloaju.
Vodomjeri mogu biti mokri (mehanizam koji mjeri potronju je u vodi) ili
suhi, a moemo ih podijeliti u nekoliko skupina:
Vodomjer s krilastim rotorom (najei u
zgradama),
Kod ovog vodomjera mlaz vode koji prolazi kroz cijev okree rotor s
krilcima koji prenosi okretaje na brojanik koji mjeri potronju.
Vodomjer za
ugradnju na
horizontalnu
cijev
Woltmann-ov vodomjer (za vee koliine

vode),
Kombinirani vodomjer (za instalacije gdje je
potrebno registrirati i male i velike koliine
vode),
Specijalni vodomjeri i mjerai protoka.
Vodomjer za
ugradnju na
vertikalnu
cijev

sheme
Str. 17/37

sheme
Str. 18/37
MJERNE ARMATURE Vodomjer s krilastim rotorima
MJERNE ARMATURE Woltmann-ov vodomjer
Dole prikazane vodomjere, njemakog proizvoaa: Elster Messtechnik

GmbH, mogue je ugraivati u horizontalnom i vertikalnom poloaju.
Woltmann-ov vodomjer se postavlja za mjerenje veih koliina vode. On u

cilindrinoj kuici ima turbinski krug sa spiralnim lopaticama, koji se pod
utjecajem toka vode okree i mjeri protok.
Woltmann-ov vodomjer se ugrauje obino za vee protoke (industrija,
poarni vodovi i sl.).
U posljednje vrijeme sve se vie

ugrauju vodomjeri s daljinskim
oitavanjem. Na slici je jedan takav
vodomjer proizvoaa: IKOM Zagreb.

sheme
Str. 19/37

sheme
MJERNE ARMATURE Kombinirani

vodomjer
MJERNE ARMATURE Izbor

vodomjera u kuanstvima
Kombinirani vodomjer koristi se u

postrojenjima gdje je potrebno registrirati male
i velike koliine vode. Obino se sastoji od
jednog vodomjera s krilastim rotorom (za male
potronje) i jednog Woltmann-ovog za veliku
potronju.
Prebacivanje se
vri automatski,
prema jaini
protoka, pomou
ugraenog
preklopnog ventila
(prebacivaa).
Izbor sustava i veliine vodomjera vri

se prema prosjenom mjesenom
protoku (m3/h), vodei rauna i o
maksimalnom protoku (m3/h) i
minimalno (prijelaznom) protoku
(m3/h). Pri tom promjer prikljuka ne
mora biti jednak promjeru vodomjera.
Str. 20/37
Svaki proizvoa vodomjera prilae i

tablicu karakteristika vodomjera.
Tablica desno je tablica proizvoaa:
IKOM, Zagreb.

sheme
Str. 21/37

sheme
Str. 22/37
VODOVODNI SUSTAVI I SHEME
REGIONALNI, CENTRALNI I MJESNI VODOVODI
Prema nainu dovoenja vode vodovode moemo podijeliti na:
Kako je naglaeno, ovi vodovodi osiguravaju prijenos vode od centralnog

vodozahvata do prikljuka za kunu mreu.
Gravitacijski zahvatni se objekt nalazi iznad mjesta potronje, te voda

slobodnim padom dolazi u cijevnu mreu;
S umjetnim podizanjem vode voda se mora podizati pomou pumpi da bi
se stvorio potreban tlak.
Prema opsegu opskrbe vodom, vodovodi se mogu podijeliti na:

Regionalni (grupni) opskrbljuju vie naselja vodom;
Centralni opskrbljuje cijelo naselje vodom
Mjesni za grupe zgrada, stambeni blok, industrijski kompleks, bolniki
kompleks, poljoprivredni kompleks i sl.
Pojedinani (kuni) za opskrbu jedne zgrade vodom.

sheme
Str. 23/37
Potrebna koliina vode se obino kalkulira za sljedeih 25 do 50 godina.

Cijevna mrea mora biti takva da
voda najkraim putem doe do
konanog potroaa i da ima to
manje prekida u opskrbi u sluaju
kvara na ulinim vodovima.
Ulini se vodovi
ukopavaju u zemlju
na dubini 1.0 do 1.8
m, da bi se izbjegao
utjecaj promjene
vanjske
temperature.

sheme
Str. 24/37
KUNI PRIKLJUAK
KUNI PRIKLJUAK
Kuni prikljuak (prikljuni vod, spojni vod) je onaj ogranak uline vodovodne
cijevi kojim se voda uvodi u kuu ili dvorite na parceli potroaa. Pod tim se
podrazumijeva cijev A od uline cijevi do zapornice iza vodomjera, sa svim
armaturama koje se na cijevi nalaze.
Prikljune cijevi se, u pravilu, postavljaju pod pravim kutom na ulinu cijev i
padom prema ulinoj cijevi, na dubini ispod zone smrzavanja (cca 80 cm), to
ovisi o poloaju ulinog vodovoda.
Kuni prikljuak postavljaju djelatnici komunalnog vodovoda. Prikljuni vod

do regulacijske linije B spada u gradsku mreu i odrava ga komunalni
(gradski) vodovod, a od regulacijske crte do kunog ventila C vlasnik.
Ako se ulina kanalizacija radi nakon to je poznato prikljuno mjesto za zgradu,

mogue je prikljuak tono postaviti pri izgradnji uline kanalizacije.
U pravilu se prikljuci postavljaju naknadno, na
postojeu ulinu cijev. Kad je cijev veih
dimenzija prikljuak se vri tako da se sa obije
strane najbliim ulinim zasunima prekine dotok
vode (pri emu odreeni broj potroaa za to
vrijeme ostaje bez opskrbe vodom).
Kad je cijev manjih dimenzija prikljuenje se
moe izvriti i bez prekida opskrbe vodom. To
se vri posebnim prikljunim aparatom:
prikljunicom (navrtnicom, amborelnom).

sheme
Str. 25/37

sheme
Str. 26/37
KUNI VODOVOD
SHEME KUNIH VODOVODA
Pod kunim vodovodom podrazumijevamo instalaciju vodovoda u samoj

zgradi i pripadnim objektima/okoliu (dvorite, upa).
Sheme kunih vodovoda ovise o nainu kako se u mrei postie tlak, o visini
zgrade i rasporedu potronih mjesta.
To je onaj zavrni dio vodovoda

koji se nalazi na parceli korisnika.
Potrebna koliina vode (profili
cijevi, tip i veliina vodomjera i sl.)
ovisi o namjeni i veliini zgrade, a
u nekim sluajevima i o nainu
dobivanja vode. U svakom sluaju
treba razmiljati i o zatiti od
poara, kao i na eventualno
poveanje potreba.

sheme
Str. 27/37
Voda se moe uzimati i iz buenog

bunara, sa spremnikom na tavanu R,
pumpnim agregatom P. S predstavlja
najnie mjesto preko kojeg se moe
isprazniti dio mree.
Osnovna shema kunog vodovoda prikazana je na crteu.

Voda se uzima na mjestu A
(ulina cijev, bunar, zahvat izvora,
cisterna) i ulazi u zgradu
prikljunim vodom. U zgradi,
obino u podrumu, ide
horizontalnim razvodnim vodom,
odakle se odvajaju vertikalni
vodovi (vertikale), a od njih se
odvajaju horizontalne grane
i ogranci do mjesta potronje (izljevnih mjesta), tj. do sanitarnih predmeta.

sheme
Str. 28/37
Za naroito visoke zgrade tlak u linoj mrei redovito

nije dovoljan, te se moraju postaviti ureaji koji e
ostvariti potreban tlak.
I ovdje se primjenjuju spremnici i posude pod
tlakom. Da ne bi dolo do pretjeranog tlaka u
pojedinim zonama obino se zgrada podijeli u tlane
zone (npr. I i II), pri emu svaka zona obuhvaa
nekoliko katova
Kad je potronja ujednaena mogu se

postaviti samo pumpe koje stalno rade.
U podrujima gdje je problem tlak,

potrebno je ugraditi hidrofor H za
neprekidnu opskrbu vodom.
Hidrofor se moe koristiti u
kombinaciji s rezervoarom (prema
gornjoj skici).
Kod sloenih zgrada sheme mogu biti vrlo

raznolike. Na crteu lijevo prikazana je
zgrada podijeljena u 3 zone, pri emu je III
zona prikljuena direktno na komunalni
vodovod (5 katova). II zona (9 katova) ima
jednu pumpu i jedan hidrofor, a I zona (15
katova) ima dvije pumpe i dva hidrofora.

sheme
Str. 29/37
RASPORED VODOVA
Kuna cijevna mrea poinje od vodomjera (ako je zgrada prikljuena na
komunalnu instalaciju, odnosno od ulaska u zgradu (ako se opskrbljuje
vodom iz vlastita izvorita. Odatle vodu treba najkraim putem dovesti do
potronog mjesta, vodei pri tom rauna o pravilima postavljanja cijevi,
konstrukciji zgrade i rukovanju instalacijom.
Od vodomjera, odnosno uvoenja u zgradu,
razvodna cijev vodi se horizontalno i grana
se do mjesta gdje prelazi u vertikale.

sheme
Str. 30/37
Razvodna mrea se obino postavlja po granastom sustavu. Ovaj sustav

ima malu duljinu vodova, a voda kratkim putem dolazi do vertikala
(stojnica). Meutim, kvar na poetku glavnog razvoda izaziva zatvaranje
veeg dijela mree.
Donji horizontalni dio mree nazivamo

razvodnom mreom, a vodove razvodnim
vodovima.
Granasti sustav
Prstenasti sustav
Prstenasti sustav nema tog nedostatka, jer voda s dvije strane moe doi
do vertikale. Stoga, raspodjela vode je ujednaenija, ali je mrea dulja i
manje dostupna.

sheme
Str. 31/37
Razvodni vodovi mogu biti postavljeni po zidovima podruma i ispod

podrumskog stropa ili ispod poda najnie etae (podrum ili prizemlje). Bez
obzira gdje se postavljaju, razvodni vodovi moraju biti poloeni s padom prema
zaporno-ispusnom ventilu kod vodomjera.
Ako se razvodni vodovi postavljaju ispod poda podruma, moraju biti ukopani
najmanje 30 cm ispod gornje povrine poda, da se mehaniki udari ne prenose
na cijev, najbolje u pokrivene kanale u kojima se cijevi mogu lako kontrolirati.

sheme
Str. 32/37
Razvodni vodovi postavljeni ispod

podrumskog stropa
Razvodni vodovi postavljeni na podu

etae
Ako je mogue, razvodne vodove je najbolje postavljati po zidu i ispod stropa

podruma (nestambeni prostori).
Razvod ispod podrumskog stropa
Razvod ispod poda podruma

sheme
Str. 33/37
VERTIKALE (Stojnice, Vertikale,

vertikalni vodovi)
Razdjelnik se postavlja odmah iza vodomjernog ureaja ili na nekom

drugom prikladnom mjestu, u blizini stubita ili u prikljunoj komori. Postavlja
se tako da rukovanje zapornicama bude pristupano, a da se razvodni
vodovi mogu lako smjestiti.
U novije vrijeme svaki razvod predstavlja jednog potroaa, pa svaki razvod
sadri i svoj vodomjer (stanski vodomjer). Svaki razvod mora sadravati
ispusnu slavinu.
Str. 35/37

sheme
GRANE I OGRANCI
KUNI VODOVOD
Odvajaju se od vertikala i opskrbljuju pojedina potrona mjesta na katovima.
Kuni vodovod sastoji se od uvijek

od voda hladne vode. Kod zgrada s
lokalnom pripremom tople vode
(stambene zgrade) u pojedinim
sanitarnim vorovima ili pojedinom
stanu postoji jo i razvod tople vode.
Grane su obino horizontalne, a od njih se odvajaju ogranci. U pravilu se

postavljaju po zidovima na visini u takvoj visini da na najprikladniji nain
dovedu vodu do ispusnica. Zbog toga njihova visina ovisi o vrsti sanitarnog
predmeta. Prikladna visina postavljanja vodovodnih grana je 20-60 cm.
Na poetku svake grane potrebno je
postaviti zapornice, za sluaj da je
potrebno zamijeniti ventil ispusnice
(troilo).
Str. 34/37
RAZDJELNIK
Vertikale se odvajaju od horizontalnih

razvodnih vodova i odvode vodu na vie
katove. Postavljaju se tako da opskrbljuju
pojedine grupe potronih mjesta ili
osamljene aparate. Pri tom se moe za
potroae koji zahtijevaju veu koliinu
vode postaviti samostalna vertikala (poarni
hidranti).

sheme

sheme
Str. 36/37
U pojedinim stambenim i uglavnom u

javnim zgradama gdje postoji
centralna priprema tople vode izvodi
se mrea (cjevovod) tople vode. Kod
zgrada gdje je ta mrea znatne
duljine izvodi se i tzv. cirkulativna
mrea (cirkulativni cjevovod,
cirkulacija).

sheme
Str. 37/37
VOENJE VODOVA
Vodovi se polau pravocrtno, a granaju i mijenjaju pravac pod pravim kutom.
Pri prolazu kroz zidove, koje je takoer uvijek pod pravim kutom, cijev se ne
smije vrsto uzidati, kako se kretanje i slijeganje zida ne bi prenosilo na
cijev.
10

Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda
Str. 2/50

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
1
2
Kanalizacija
Vodovod i
Kanalizacija
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13


Zajedniki dio
9
10

kanalizacije
3
4
Tema dvosata
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
1. dio
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka


Str. 3/50
Str. 4/50
IZVOENJE KUNOG VODOVODA - OPENITO
VODOVI U ZEMLJI
Kako je ve naglaeno, cijevi u kunom vodovodu se uvijek postavljaju

pravocrtno, a granaju i savijaju pod pravim kutom. Na mjestima prolaza kroz
zidove, cijev mora biti uvijek okomita na zid i ne smije se nastavljati.
Dvorini i prikljuni vodovi postavljaju se uvijek u prethodno iskopane

iskope, na dubini ispod zone smrzavanja, ime su zatieni od promjene
temperature i mehanikog oteenja.
Vodovi se postavljaju ili horizontalno ili vertikalno. Pod horizontalnim se

uvijek podrazumijeva blagi nagib (2-5 %). Ovaj se nagib izvodi da bi se
sprijeilo skupljanje zraka u cijevima i da bi se omoguilo pranjenje mree.
Iskopi su obino irine 0.7-0.8 m, a dubine 1.2-1.5 m. Ovisno o kategoriji

zemljita rov je potrebno razupirati. Cijevi se polae na dnu iskopa, obino
na posteljicu od pijeska ili sitnog tucanika. Zatrpavanje treba izvesti paljivo
da ne doe do oteenja cijevi.
Vodovodne cijevi se ne smiju postavljati u dimovodne instalacije (dimnjake)

i ventilacijske kanale. Vodovi kune vodovodne mree u dvoritu i prikljuni
vod polau se u rovovima iskopanim u zemlji, kao i ulini.
Razvodni vodovi u zgradi se mogu postavljati po zidovima i stropu podruma,
a izuzetno ispod podrumskog poda. Vertikale mogu biti vidljive (na
zidu/stropu) ili u instalacijskom kanalu, rijetko ugraene u zid (ne preporua
se). Grane i ogranci su obino ugraene u zid.
Pocinane i eline
cijevi koje se
polau u zemlju
treba prije
polaganja zatititi
od korozije
(bitumen, plastini
zavoj i sl.).


Str. 6/50
Str. 5/50
OKNA U ZEMLJI VODOMJERNO OKNO
VODOVI U ZGRADI - VERTIKALE
Pravilo je da pristup vodovodnom mjerilu mora biti omoguen u bilo kojem

trenutku. Stoga se vodomjerna mjerila najee postavljaju u oknima u
dvoritu pred zgradom. U posljednje vrijeme prisutno je i postavljanje na
samoj zgradi u zatienom ormariu (slino kao mjerila za struju).
Vodomjerno okno
se moe izraditi iz
betona ili kupiti kao
gotov proizvod
(beton, elik,
PEHD).
Vodovi u zgradama mogu se postavljati

otvoreno: po zidovima ili stropovima i
zatvoreno: u ljebovima i kanalima. Oba
naina imaju dobra i loa svojstva.

Pri postavljanju na zidove/stropove

postavljanje je jeftinije, laka je kontrola, ali
su cijevi manje zatiene i nije estetski.
Najbolje je kombinirati oba naina (prema
namjeni prostorije) ili cijevi postavljati u lako
dohvatne ljebove/kanale.

Str. 7/50
Str. 8/50
VODOVI U ZGRADI GRANE I OGRANCI
PRIVRIVANJE VODOVA
Grane i ogranci se takoer mogu postavljati otvoreno: po zidovima ili

stropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima ili podbukno.
Bez obzira da li su na vidnom mjestu ili u kanalu, cijevi se moraju privrstiti

za konstrukciju pomou draa cijevi. Draa ima raznih, prema podlozi na
koju se cijev privruje i vrsti cijevi.
Otvoreno postavljanje se koristi kod zgrada gdje estetika nije primarna

vanost, a znatno je vanija kontrola instalacija. U stambenim i javnim
zgradama obino se koristi zatvoreno postavljanje. I ovdje je uputnije cijevi
sprovoditi kroz ljebove i kanale, a ne ih vrsto uzidati.
Razmak na koji se drai postavljaju takoer ovisi o vrsti cijevi i dan je u

uputama proizvoaa.


Str. 9/50
Str. 10/50
TERMIKI RAD CIJEVI
ISPITIVANJE VODOVODA
Ako se cijevi, posebice iz umjetnih materijala (PP i PEHD) postavljaju

nadbukno, potrebno je osigurati mogunost za termiki rad cijevi. PP cijevi
imaju termiki koeficijent oko 0.03 mm/mK, to kod slobodno poloenih duih
cijevi moe dovesti do znaajne promjene duljine (rastezanja/stezanja).
Ovaj problem se rjeava
ugradnjom
kompenzacijskih koljena
(kod promjene smjera
cijevi) ili kompenzacijskim
lukom (lirom) kod
Kompenzacijsko koljeno
voenja cijevi u pravcu.
Nakon montae, a svakako prije nego se izvri izoliranje, cjelokupnu vodovodnu

mreu je potrebno ispitati na nepropusnost i ispravno funkcioniranje. Ispitivanje
treba izvriti za to nadlena organizacija u prisutnosti organa komunalnog
poduzea, nadzornog organa i izvoaa instalacija, te o rezultatima ispitivanja treba
sastaviti zapisnik.
Ugradnja ovih sustava

vri se na duljim cijevima:
dulje horizontale ili
vertikale.
Ispitivanje se vri na nain da se prvo cjelokupna mrea napuni vodom. U tu svrhu

potrebno je prikljuiti vodenu pumpu na zaporni ventil iza vodomjera. Da bi se
istisnuo sav zrak iz mree potrebno je ostaviti otvorene sve slavine, te ih zatvoriti
tek kada voda pone u jednolikom mlazu tei kroz njih. Tlak vode je potrebno
podesiti na 1.5 puta vei od maksimalnog radnog, tj. u iznosu ne manjem od 10
bara. Vrijeme ispitivanja (vrijeme punog tlanog optereenja cijele vertikale) treba
biti najmanje 30 min. U tom vremenu ne smije doi do opadanja tlakova. Ako tlakovi
opadnu (to se oitava na manometru), potrebno je prekinuti ispitivanje i popraviti
mreu.
Tek nakon to se ustanovi da je mrea nepropusna smije se poeti s izoliranjem
vodova, zatvaranjem ljebova kanala i okana, zatrpavanje rovova i ostalim
zavrnim radovima na dovoenju instalacije u funkciju.
Kompenzacijski luk


Str. 11/50
Str. 12/50
ZATITA VODOVODNIH INSTALACIJA
PRORAUN VODOVODNE MREE
Cijevi koje se nalaze u zemlji (prikljuni vodovi) potrebno je zatititi od korozije

(eline cijevi), tj od mehanikih udara i sl. (sve cijevi).
Ispravna vodovodna mrea mora osigurati da se na svakom izljevnom

mjestu, u svakom trenutku ostvari dovoljna koliina i tlak vode.
Za cijevi u zgradi (ovjeene o strop podruma, u instalacijskoj ahti ili u zidane u zid)
treba paziti da ne dou u dodir s vlanim gipsom, ljakom i pepelom eline cijevi,
tj. u dodir s acetonom, eterom, benzinom plastine, PEHD i PP cijevi.
Ako je mogue, vodovodnu mreu bi trebalo odijeliti od kanalizacijske.
Ako je mogue, vodovodne cijevi se ne bi smjele postavljati u vanjske i druge
hladne zidove. Vodovodne cijevi koje se nalaze u negrijanim prostorima treba
zatititi od smrzavanja.
Kad vodovodne cijevi s hladnom vodom dolaze u dodir s toplim zrakom na njima se
javlja oroavanje (kondenzacija). Ova pojava sama po sebi nije tetna, osim kod
elinih cijevi koje mogu korodirati, pa ih je potrebno zatititi.
Prije prvog putanja vodovodne mree u upotrebu cijevi i armature je potrebno
dobro isprati. Takoer treba paziti da se prilikom koritenja vodovodna mrea ne
zagadi.
Proraun gradske/uline cijevne mree vri se prema povrini naselja,

prema broju stanovnika, oekivanom prirastu i sl.
Dimenzioniranje kune cijevne mree
vri se uvijek prema potronim
(izljevnim) mjestima, odnosno
sanitarnim predmetima.
Na dimenzije cijevi utie vie imbenika,
a naroito:
- koliina vode na izljevnom mjestu,
- tlak vode u cijevnoj mrei,
- brzina vode u cijevima.


Str. 13/50
Str. 14/50
PROJEKTIRANJE KUNE
VODOVODNE MREE
PRORAUN VODOVODNE
MREE
Projektiranje kune vodovodne mree uvijek

je jednostavnije nego kune kanalizacije, jer
su cijevi manje i teenje je pod tlakom.
Toan proraun vodovoda moe

se izvriti principima hidraulike:
teenje u cijevima pod tlakom.
Ovaj proraun se rijetko
upotrebljava kod kunih
vodovodnih mrea. Kod njih se
obino koriste pojednostavljeni
prorauni.
Osnovni princip je da vodu treba najkraim

putem dovesti do potroaa, a vodove voditi
tako da ih se, u sluaju njihova puknua,
moe lako popraviti/zamijeniti.
Stoga, grane i ogranci moraju biti to krae.
Vertikale se u pravilu postavljaju skupa s
kanalizacijskim, u istom lijebu, iako bi ih bilo
dobro razdvojiti.
Jedan jednostavan, a za praksu

dovoljno toan proraun je
proraun preko izljevnih jedinica.
U svakom sluaju, u svakom trenutku i na

svakom mjestu (ispustu) u kunoj mrei
mora postojati dovoljan tlak i dovoljna
koliina vode.


Str. 15/50
Str. 16/50
KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU
KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU
Koliina vode koja se troi u kui ovisi o broju korisnika te o vrsti i broju
izljevnih mjesta. Ona se utvruje eksperimentalno, prema svrsi, nainu
uporabe i konstrukciji izljeva, a ovisi i o godinjem dobu, stupnju kulture,
navikama, obiajima i drugim imbenicima.
Trajanje ukljuenja armatura je u odnosu na pauze vrlo kratko. Kako se sva

izljevna mjesta ne ukljuuju istovremeno, uzima se u obzir vjerojatnost
istovremeno upotrijebljenih izljevnih mjesta. Ovo se radi uvoenjem faktora
istovremenosti . Ovaj faktor se moe proraunati, ali se obino usvaja na
osnovu iskustva i izvrenih mjerenja. Prema ovom obrascu, raunski protok se
dobiva tako da se stvarni protok pomnoi s faktorom istovremenosti: Q = q.
Koliina vode se mijenja i ima tendenciju stalnog porasta, a izraava se na

vie naina:
-
Izljevna koliina je ona koliina koja

istie na izljevu upotrebom
ispusnica i drugih armatura u jedinici
vremena, pri odreenom izljevnom
tlaku;
Protok (q) je koliina vode u litrama

koja u sekundi (s) protjee kroz cijev
ili armaturu. Izljevna koliina
jednaka je protoku i mjeri se u l/s.
Izljevne jedinice (IJ) (nazivaju se i jedinice optereenja - JO) uvode se da bi se

pojednostavnio raun. Izljevnom jedinicom ovdje se smatra koliina vode na
potronom mjestu koju daje ispusnica dijametra 10 mm pri punom mlazu, a
pri izljevnom tlaku od 5 mVS (metara vodnog stupca = 0.5 bara). Izljevne
jedinice su stvar standarda zemlje, pa tako imamo:
1 IJ = 0.25 l/s DIN standard (Njemaka) koristi se i u Hrvatskoj
1 IJ = 0.47 l/s SAD
1 IJ = 0.30 l/s vedska


Str. 17/50
Odnos izmeu protoka i izljevnih jedinica moe se prikazati izrazom:

q = 0.25 IJ
pri emu se faktor istovremenosti nalazi ba u tome to se IJ ne uzimaju

linearno ve kao korijen. Ovo vrijedi za stambene, administrativne i druge
zgrade slinog reima potronje vode.
Izljevne jedinice dane su u literaturi, a ovdje se navode samo neke.
Oznaka
Z
B
P
U
K
T
S
Vrsta izljeva
Zahodska koljka s vodokotliem
Bide
Perilica rublja ili sua
Umivaonik
Kada
T u kada
Sudoper
Izljevne jedinice
0.25
0.25
1.50
0.50
1.50
1.50
0.50

Str. 18/50
TLAKOVI U CJEVNOJ MREI

Da bi se mogla osigurati potrebna koliina vode svim kuanstvima, a isto tako i
na svim troilima u kui, potrebno je osigurati minimalne tlakove u cijevnoj
mrei. Openito, javno komunalno poduzee je duno osigurati minimalni tlak
od 2.5 bara (25 mVS) na prikljuku za svaku kuu. Normalni radni tlak je 5
bara (50 mVS), a maksimalni tlak koji se doputa je 6 bara (60 mVS).
U sluaju nedostatka tlaka mora se ugraditi postrojenje za podizanje tlaka
(hidrofor, pumpa, rezervoar), a u sluaju prevelikog tlaka mora se ugraditi
redukcijski ventil.
Javno komunalno poduzee (za
podruje Splita to je Vodovod i
Kanalizacija Split) daje podatak
o iznosu tlaka na prikljuku.
U sluaju da taj podatak ne
postoji, u proraunu se koristi
minimalni tlak.

Str. 19/50
Str. 20/50
BRZINA VODE U CIJEVIMA
GUBICI LINIJSKI GUBICI
Velika brzina vode u cijevima uzrokuje velike gubitke (gubici rastu s kvadratom
brzine), te umove i buku (preko 3 m/s). Mala brzina vode (ispod 0.5 m/s)
uzrokuje veliko taloenje netopivih tvari te postupno suavanje cijevi.
Gubici tlaka u kunom vodovodu mogu se podijeliti na linijske gubitke koji

nastaju zbog trenja (ht) i na lokalne gubitke koji nastaju na armaturama,
ravama, koljenima i sl. (hl). Oba ova gubitka se iskazuju kao gubici visine
vodnog stupca. Linijski gubici se mogu iskazati formulom:
Preporuljiva brzina vode u kunim ograncima je od 1.0 do 2.5 m/s.

Preporuljive brzine vode dane su u tablici:
Vrsta voda
Kuni prikljuci
Razvodni vodovi
Vertikale
Grane i ogranci
Vertikale i grane u bolnicama, hotelima i sl.
T opla voda-cirkulacijski vodovi
ht =
Brzina vode (m/s)

1.0 - 2.5
1.0 - 2.0
1.0 - 2.0
1.0 - 2.5
0.5 - 0.7
0.2 - 0.4
l v2
d 2g
pri emu je:

koeficijent trenja, prema Colebrooku:
Re Reynoldsov broj
d promjer cijevi
Re =
v d
k d
2.51
= 2.0 log
+
3.71 Re
kin. viskoznost vode ( = 0.00000131 m2/s)
k hrapavost (vidjeti tablicu) g ubrzanje zemljine sile tee (g=9.81 m/s2)

v brzina vode
specifina teina vode (=1.0 t/m3)


Str. 21/50
Str. 22/50
Hrapavost za pojedine vrste cijevi je dana u tablici:
LOKALNI GUBICI
Materijal cijevi
Hrapavost k (mm)
eline pocinane cijevi

Bakarne, mjedene i staklene cijevi
Cijevi od lijevanog eljeza
Polietilenske (PEHD) i Polipropilenske (PP) cijevi (nakon 20 god.)
Azbestcementne cijevi
Drenane glinene cijevi
Betonske cijevi, glatke
Betonske cijevi, hrapave
0.15
0.0015
0.125
0.020
0.06
0.7
0.5
2.0
Lokalni gubici, kako je ve reeno, nastaju na mjestima naglih promjena

pravaca, nagiba, promjera, na zapornicama i raznim armaturama.
Lokalni gubici se obino izraavaju formulom: hl =
gdje je koeficijent lokalnog otpora i zavisi o vrsti otpora, a odreuje se

eksperimentalno. Koeficijent , za dan je u tablici:
Element
Rava T oblika - odvajanje
Rava T oblika - spajanje
Luna rava - odvajanje
Luna rava - spajanje
Izljev

Koeficijent
1.50
1.00
1.00
0.50
1.00
Str. 24/50
GUBICI NA VODOMJERU
Za pojedine elemente lokalni gubici ovise o profilu cijevi. U donjoj tablici

navedeni su neki elementi i njihovi lokalni gubici.
Gubici tlaka na vodomjeru mijenja se prema

protoku. Gubitak tlaka na vodomjeru obino
je do 1 mVS, a u svakom sluaju potrebno
je da bude manji od 2 mVS.
Koljeno, 90, r=1d

Luk, 90, r=3d
Zatvara/Ventil
Zapornica
Kosa zapornica
Kutna zapornica
Odbojni ventil
Navrtnica
2.00
3.00
1.00
0.50

LOKALNI GUBICI
10, 15
2.0
1.5
1.0
10.0
3.5
6.0
16.0
2.0
Koeficijent
Element
Rava X oblika - prolaz
Rava X oblika - skretanje
Prijelaznica - poveanje
Prijelaznica - smanjenje
Str. 23/50
Element
v2
2g
Koeficijent za profil cijevi (mm)

20, 25 32, 40
50
65
80
1.5
1.0
1.0
1.0
1.0
1.0
0.5
0.5
0.5
0.5
0.5
0.3
0.3
0.3
0.3
8.5
6.0
5.0
5.0
5.0
3.0
2.5
2.0
2.0
2.0
5.5
5.0
4.0
4.0
4.0
12.0
11.0
11.0
11.0
11.0
3.5
3.0
2.7
2.4
2.2
100
1.0
0.5
0.3
5.0
2.0
4.0
11.0
2.0
Gubitak na vodomjeru obino daju

proizvoai vodomjera u tablici ili preko
dijagrama.


Str. 25/50
Str. 26/50
PRORAUN MREE
OZNAKE U NACRTIMA
Proraun kune vodovodne mree vri se na osnovu izraenih nacrta

vodovodne mree i pretpostavljenih dimenzija vodova.
U svijetu postoji niz naina oznaavanja pojedinih vodovodnih armatura

(troila). U tablici su navedeni neke najee koritene oznake.
Za kunu mreu mogu se usvojiti sljedee inicijalne dimenzije vodova:

VOD
Orijentacijska dimenzija DN
Ogranci
Grane
Razvodi (vertikale)
Dovodni vod
15 - 20 mm (1/2" - 3/4")
20 - 25 mm (3/4" - 1")
25 - 32 mm (1" - 1 1/4")
32 - 90 mm (1 1/4" - 3 1/2")


Str. 27/50
Str. 28/50
PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI
PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI
Priblino dimenzioniranje cijevi moe se sprovesti preko tablice u nastavku.

Valja napomenuti da je ovakav nain odreivanja dimenzija cijevi vrlo
neprecizan.
Jo jedan primjer
Promjer cijevi
(mm)
10
15
20
25
32
40
50
65
80
100
1.0
0.1
0.5
2
6
17
34
85
250
450
1350
Izljevne jedinice (IJ)

Brzina vode (m/s)
1.5
0.5
1.5
5
13
38
65
175
500
950
2800
tablice za dimez.
PP cijevi.
2.0
1
2.5
8.5
22
65
125
325
900
1750
4900


Str. 29/50
Str. 30/50
Temeljni razvod je pravocrtan i
duljine je 8.20 m.
DIMENZIONIRANJE
VODOVODNE
MREE
Princip projektiranja i prorauna

vodovoda prikazan je na jednom
jednostavnom primjeru.
Promotrimo jedan sanitarni vor u
nekom stanu.


Str. 31/50
Uzmimo da se sanitarni vor nalazi na

4. etai nekog viestambenog objekta,
tj. grane se nalaze na 9.66 m vie od
nivoa vodomjerila.
Str. 32/50
Vertikala je postavljena u instalacijski
aht, a prikljuak za sanitarni vor je
izveden probojem kroz nosivi zid.
Pretpostavimo inicijalno da je vertikala
25.
Na poetku prikljuka postavljen je
glavni ventil.


Str. 33/50
Str. 34/50
Horizontalna grana se
postavlja na 50 cm od kote
gotovog poda (oko 60 cm od
kote vrha betonske ploe) i
vodi kroz zid.
Ogranci se sputaju na
potrebnu visinu za svako
pojedino troilo.


Str. 35/50
Te se ispusnice (hladna voda)

svakog troila mogu ucrtati na
tlocrtu.
Str. 36/50
Razvod tople vode polazi od

bojlera do svih potroaa koji
zahtijevaju toplu vodu.
Na kraju je potrebno dodati
inicijalne debljine cijevi, te je
time shema vodovodne mree
u tlocrtu gotova.


Str. 37/50
Duljine cijevi pojedinih grana

mogu se priblino oitati s
tlocrta.
Str. 38/50
Za projektiranu granu i
ogranke potrebno je nacrtati
shemu razvoda sa svim
duljinama i predvienim
dimenzijama cijevi.
Zelenom bojom su oznaena
troila, crvenom bojom fitinzi,
a utom bojom karakteristine
toke razvoda.
Za proraun mree moemo
formirati tablicu u kojoj emo
pratiti mreu hladne vode po
karakteristinim tokama.
Krenimo od toke . Iz toke
do toke imamo jedan
ispust (slavinu) i jedno
koljeno, te 0.30 m PP cijevi
nazivnog promjera 20 mm.


Str. 39/50
Str. 40/50
U toki imamo ispust za kadu (1.5
IJ), isti profil cijevi 16.2 mm, pa
moemo izraunati brzinu vode:
q = 0.25 IJ = 0.25 1.5 = 0.306 l s
d2 1.622 3.14
A=
=
= 2.06 cm2
4
4
q 0.306 10 3
v= =
= 1.49 m s
A
2.06 10 4
Dionica
1-2
Duina
m
0.3
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
mm
16.2
Gubitak tlaka
Brzina
m/s
1.49
Linijski (ht)
po m
ukupni
SUMA:
UKUPNA SUMA:
0.00
Lokalni (hl)
ukupni
0.00
0.00
10


Str. 41/50
Hrapavost PP cijevi je 0.020 mm, pa se

prema Colebrooku moe izraunati :
kd
1
2.51
= 2.0 log
+
3.71 Re
v d 1.49 0.0162
Re =
=
= 18370 .0
0.00000131
1.
2.
3.
4.
Pretpostavljeno: = 1.0
Izraunato: = 2.2610-2
Pretpostavljeno: = 2.2610-2
Dionica
1-2
2-3
Str. 42/50
Linijski gubici (po m cijevi):
Dionica - je duine 0.80 m, profil

cijevi je: 20 i ima jedno koljeno (iz
toke , =1.5).
l v2
=
d 2g
ht =
= 2.89 10 2
= 0.20 m m'
Na dionici - nema novih potroaa,

pa broj izljevnih jedinica ostaje 1.5
(Kada).
1.00
1.49 2
1 .0 =
0.0162 2 9.81
Ukupni linijski gubici su:
h t,u = lc h t = 0 .30 0.20 = 0.06 m

Lokalni gubici su gubici na ispusnici (=1.0) i gubici na
koljenu (=1.5), ukupno: =2.5.
hl =
v2
1.49 2
= 2 .5
= 0.28 m
2g
2 9 .81
Duina
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
Brzina
m
0.3
IJ
1.50
mm
16.2
m/s
1.49
Dionica
Gubitak tlaka
Linijski (ht)
po m
ukupni
0.20
0.06
Lokalni (hl)
ukupni
2.5
0.28
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
Duina
m
0.3
0.8
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
1.50
mm
16.2
16.2
Gubitak tlaka
Brzina
m/s
1.49
1.49
Linijski (ht)
po m
ukupni
0.20
0.06
0.20
0.16
SUMA:
UKUPNA SUMA:

Lokalni (hl)
ukupni
2.5
0.28
1.5
0.17
0.22
0.45
0.67

Str. 43/50
Str. 44/50
Dionica - je ukupne duine 2.70 m,

profil cijevi je i dalje: 20. Na ovom
dijelu cjevovoda ima jedno koljeno
(=1.5) i etiri Rt rave (=1.5), s
prolazom vode, ukupno uk=7.5.
Na slian nain moe se popuniti i

ostatak tablice.
Na dionici su novi potroai: Bide

(IJ=0.25), Umivaonik (IJ=0.5) i Perilica
rublja (IJ=1.5). Ukupno s kadom,
IJ=3.75.
Vidljivo je da je brzina vode u toki
na granici 2.35 < 2.50 m/s.
Dionica
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
Duina
m
0.3
0.8
2.7
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
1.50
3.75
mm
16.2
16.2
16.2
Gubitak tlaka
Brzina
m/s
1.49
1.49
2.35
Linijski (ht)
po m
ukupni
0.20
0.06
0.20
0.16
0.46
1.25
SUMA:
UKUPNA SUMA:
1.47
Dionica
Lokalni (hl)
ukupni
2.5
0.28
1.5
0.17
7.5
2.11
2.56
4.03
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
Duina
m
0.30
0.80
2.70
0.95
9.40
6.70
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
1.50
3.75
4.00
4.00
4.00
mm
16.2
16.2
16.2
16.2
20.4
20.4
Brzina
Gubitak tlaka
Linijski (ht)
m/s
po m
ukupni
1.49
0.20
0.06
1.49
0.20
0.16
2.35
0.46
1.25
2.43
0.49
0.47
1.53
0.16
1.48
1.53
0.16
1.06
SUMA:
4.48
UKUPNA SUMA:
Lokalni (hl)
ukupni
2.5
0.28
1.5
0.17
7.5
2.11
4.0
1.20
1.5
0.18
6.5
0.78
4.71
9.19
11


Str. 45/50
Str. 46/50
Varijantno rjeenje je s
cijevima neto veeg profila
(25) na dionicama: - i
- .
Ukupni broj IJ je 4.0. Na osnovu tog

podatka moe se izraunati ukupan
protok:
U ovom sluaju gubici su

manji (6.03 u odnosu na
9.19), i brzina vode u
cijevima je ujednaenija.
Prema tablici (dole) moe se izabrati

tip vodomjera za nazivni protok i oitati
gubitak na vodomjeru
q = 0.25 IJ = 0.25 4.0 = 0.50 l s
Dakle, varijanta s cijevima

25 je bolje (i neto skuplje)
rjeenje.
Dionica
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
Duina
m
0.30
0.80
2.70
0.95
9.40
6.70
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
1.50
3.75
4.00
4.00
4.00
mm
16.2
16.2
20.4
20.4
20.4
20.4
Brzina
Gubitak tlaka
Linijski (ht)
m/s
po m
ukupni
1.49
0.20
0.06
1.49
0.20
0.16
1.48
0.15
0.40
1.53
0.16
0.15
1.53
0.16
1.48
1.53
0.16
1.06
SUMA:
3.31
UKUPNA SUMA:
Qn = 3.0 m 3/h = 0.83 l/s

Gubitak tlaka = 0.6 mVS
Lokalni (hl)
ukupni
2.5
0.28
1.5
0.17
7.5
0.84
4.0
0.48
1.5
0.18
6.5
0.78
2.72
6.03

Qn = 5.0 m 3/h = 1.4 l/s

Gubitak tlaka = 0.6 mVS

Str. 47/50
Dakle, kada se doda i

vodomjer, tablica se moe
konano ispisati:
Str. 48/50
Pretpostavimo da je na prikljuku
osiguran minimalni tlak (2.5 bara = 25
mVS). Najvie izljevno mjesto je 9.66 m
iznad prikljuka, a gubici su 6.63 mVS,
tada ostaje razlika tlaka:
25.0 - 9.66 - 6.63 = 8.71 mVS
to osigurava da e i u sluaju najvee
potronje na prikljuku biti dostatan tlak i
koliina vode.
Dionica
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
Duina
m
0.30
0.80
2.70
0.95
9.40
6.70
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
1.50
3.75
4.00
4.00
4.00
mm
16.2
16.2
20.4
20.4
20.4
20.4
Brzina
Gubitak tlaka
Linijski (ht)
m/s
po m
ukupni
1.49
0.20
0.06
1.49
0.20
0.16
1.48
0.15
0.40
1.53
0.16
0.15
1.53
0.16
1.48
1.53
0.16
1.06
SUMA (mVS):
3.31
VODOMJER (mVS):
UKUPNA SUMA (mVS):
Lokalni (hl)
ukupni
2.5
0.28
1.5
0.17
7.5
0.84
4.0
0.48
1.5
0.18
6.5
0.78
2.72
0.60
6.63
12


Str. 49/50
Str. 50/50
DIMENZIONIRANJE GLAVNOG DOVODA
DIMENZIONIRANJE VODA TOPLE VODE
Glavni dovod se dimenzionira prema ukupnoj potrebi za vodom u nekoj graevini. U

prethodno prikazanoj graevini ukupna koliina vode za prikazani sanitarni vor je 4 IJ.
Pretpostavimo da odabrani stan ima jo potronju za sudoper (0.50 IJ) i perilicu sua
(1.50 IJ), dakle ukupnu potronju od 6.0 IJ. Pretpostavimo takoer da zgrada ima 10
identinih stanova. Dakle ukupni zahtjev za koliinom vode je:
Vod tople vode dimenzionira se na isti nain kao i vod hladne vode. U
sluaju da je topla voda lokalne namjene (bojler i lokalni razvod) najee
se uzima da je vod tople vode isti kao i vod hladne vode.
Qn = 10 6 = 60 IJ
q = 0.25 IJ = 0.25 60 = 1.94 l s = 0.00194 m3 s
Prema maksimalnoj dozvoljenoj brzini

vode u cijevima moemo izraunati:
v max = 2.0 m s
d2
q
=
dpot
A pot =
4
v max
dpot
4q
v max
DIMENZIONIRANJE CIRKULACIJSKOG VODA

Kako je ranije naglaeno, cirkulacijski vod slui za povratak neiskoritene
tople vode u centralni grija. Dijametar cirkulacijskog voda se odabire
prema usvojenom dijametru voda tople vode, prema tablici:
TV
CV
DN 20-32
DN 15
DN 40-50
DN 20
DN 65-80
DN 25
DN 100
DN 32
4q
4 0.00194
=
=
v max
2.0
= 0.0351 m = 35.1 mm
13

Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 2/30

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
1
2
Kanalizacija
Vodovod i
Kanalizacija
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13


Zajedniki dio
9
10

kanalizacije
3
4
Tema dvosata
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
1. dio
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka


Str. 3/30
Str. 4/30
POARNI VODOVOD
VANJSKA HIDRANTSKA MREA
Poarni vodovod slui za spreavanje irenja poara do dolaska

vatrogasnih jedinica.
Vanjska hidrantska mrea ima vanjske

hidrante na koje se nadovezuje cijev s
mlaznicom. Ovim ureajem rukuju
vatrogasci ili osoblje zgrade (javna
zgrada).
Kod poarnih vodovoda razlikujemo

- Vanjski poarni vodovod (podzemni i nadzemni)
- Unutranji poarni vodovod (Unutranja hidrantska mrea)
Vanjska hidrantska mrea obino je sastavni dio
komunalne mree i projektira se u sklopu
komunalnog ureenja zone. U nekim sluajevima
moe biti i dio dvorine mree (javne zgrade).
Hidranti mogu biti podzemni ili

nadzemni (crte desno), a ima ih raznih
izvedbi (dole).
Unutranja hidrantska mrea projektira se

zajedno s vodovodnom mreom i sastavni je dio
kune instalacije.


Str. 5/30
Str. 6/30
UNUTARNJA HIDRANTSKA MREA
SUHA HIDRANTSKA MREA
Unutarnja hidrantska mrea je sastavni dio kune instalacije. To je

najrasprostranjeniji sustav za gaenje poara u zgradama, a svrha mu je
ugasiti manji poar, tj. sprijeiti irenje poara dok ne dou vatrogasci.
Princip rada suhe hidrantske mree prikazan je na

slici. Vatrogasno vozilo je prikljueno na vanjski
hidrant i opskrbljuje kunu hidrantsku mreu vodom.
Unutarnja hidrantska mrea moe

biti:
Suhe hidrantske mree u pravilu valja izbjegavati, a

postavljaju se samo izuzetno, kad postoji opasnost
od smrzavanja vode, ili kod previsokih zgrada i sl.
- Mokra u hidrantskim cijevima se

uvijek nalazi voda pod tlakom, ili
Suhi poarni vodovi se obavezno izvode iz elinih

cijevi (negorive!), a obino imaju promjer 50 mm.
- Suha u hidrantskim cijevima

nema vode. U sluaju poara
vatrogasci ovu mreu prikljuuju na
vodovodnu mreu i koriste je za
gaenje poara.


Str. 7/30
Str. 8/30
MOKRA HIDRANTSKA MREA
MOKRA HIDRANTSKA MREA
Mokra hidrantska mrea (najee samo: Hidrantska mrea) sastoji se od

poarne vertikale na koju se prikljuuju zidni hidranti (H) na mjestima gdje su
potrebni.
Poarni vod je obino zasebni vod, na koji je
takoer potrebno postaviti vodomjer na
poetku razvoda.
Unutranja hidrantska mrea zavrava

ormariem s namotanim crijevom i
mlaznicom. Crijevo je obino duljine
15 m, izraeno od gumiranog platna
(trevire) i namotano na kolut (postoje i
drugaiji sustavi).
Kao i kod suhe mree, poarni vodovi se

obavezno izvode iz elinih cijevi (negorive!), i
takoer obino imaju promjer 50 mm.
Na vrhu vertikale
obino se postavlja
zrani ventil.
Dobro je na vrhu
vertikale predvidjeti
jedno ili vie stalno
toeih mjesta.
Zidni hidranti se postavljaju na nain

da se s najmanjim brojem hidranata
omogui gaenje vatre koja se moe
pojaviti na bilo kojem mjestu u zgradi.
Zidni hidrantski ormari mora biti
postavljen na lako dostupnom i
vidljivom mjestu. Obino je oznaen
slovom H.


Str. 9/30
Protupoarni hidrant
celicna cijev 50
R=
R=
R=
17
15
.0
15
.0
m
.0
m
m
m
R=
.0
15
POM. PROSTOR
R=
17
.0
R=
15
R=
15.0
m
.0
R=
17
.0
R=
17
.0
Protupoarni hidrant
celicna cijev 50
Protupoarni hidrant
celicna cijev 50
R=
.0
17
R=
17
.0
R=
5.0
Vodomjerni
ormaric
Dovod vode iz gr. vod.
PEHD cijev 50
R=
17
.0
R=
15
.0
CAFFE BAR
1
R=
Duljina crijeva je
obino 15 m, a na
ispustu mlaz ima
min. 2.0 mVS, to
daje ukupni radijus
od 17 m.
SAMOPOSLUGA
.0
17
Kod uobiajenih
stambenih i
stambeno-poslovnih
zgrada moe se
uzeti da je potrebna
koliina na izljevu za
cijev 50 je 50 IJ, a
potreban tlak na
najviem izljevu min.
2-3 mVS uz
istovremeni rad bar
2 hidranta.
Pravilnim
rasporedom
poarnih hidranata
vano je omoguiti
mogunost gaenja
poara u bilo kojem
dijelu zgrade.
R=
Koliinu vode i tlakove za unutarnju hidrantsku mreu propisuje MUP u

dogovoru s vatrogascima, ovisno o namjeni zgrade, njenoj povrini, kubaturi i sl.
RASPORED
HIDRANATA
Hidrantska mrea se proraunava na potpuno isti nain kao i standardna

vodovodna mrea.
15
.0
PRORAUN HIDRANTSKE MREE
Str. 10/30


Str. 11/30
Str. 12/30
SPRINKLER INSTALCIJA
SPRINKLER INSTALCIJA
Sprinkler (prinkler, Prskalica) instalacija je automatska instalacija koja slui za

gaenje poara odmah na mjestu njegovog nastanka. Primjenjuju se u prostorijama
u kojima je opasnost od poara naroito velika (skladita, garae, pozornice, robne
kue, itd.) Sprinklerski ureaj ne zamjenjuje hidrant ve ga nadopunjuje i mora biti
potpuno odijeljen od njega.
Poeci primjene sprinklera seu u drugu polovinu 19-tog stoljea, a danas

je sprinkler najraireniji sustav za automatsko gaenje. Susreemo ga u
svim veim robnim kuama, u hotelima, bolnicama, podzemnim garaama,
brojnim javnim i poslovnim objektima, u skladitima, visokoregalnim
skladitima, industrijskim pogonima i na putnikim brodovima.
Sprinklerski ureaj se sastoji od

cijevne vodovodne mree smjetene
pod stropom, na kojoj su na
odreenim razmacima smjetene
prskalice (sprinkleri). Prskalice sadre
lako topivi lem (ili ampulu) koji se pri
poaru rastopi, tako da prskanje starta
automatski.
Ovisno o visini nad podom i
meusobnom razmaku, prskalice
mogu namoiti povrinu od 9 do 12
m2, pri izljevnom tlaku 5 mVS.
Dvije su osnovne vrste sprinkler sustava - mokri i suhi. Kod mokrog sustava
je voda pod pritiskom stalno u cjevovodima, to je primjereno grijanim
prostorima. Kod suhog sustava, koji se moe koristiti i za podruja sa
niskim ili sa veoma visokim temperaturama, u cjevovodima je u pripravnom
stanju stlaeni zrak, a voda dolazi nakon aktiviranja sprinkler mlaznice.
Cijevnu mreu od izvora vode dijeli mokra ili suha sprinkler ventilska
stanica. Ista omoguuje lokalni zvuni alarm putem alarmnog zvona, te
prosljeenje poarnog signala putem tlane sklopke.
Sprinkler instalacije mogu se raditi i kao Vodene zavjese.


Str. 14/30
Str. 13/30
SPRINKLER INSTALCIJA - IZVOENJE
SPRINKLER INSTALCIJA Princip rada

1)
2)
3)
4)
5)
Sprinklerska cisterna za skladitenje vode

Pumpa
10
Tlani spremnik
Komprimirani zrak
Komandni ventil
6)
7)
8)
9)
10)
Optiki alarmni signal

Sprinkler mrea
Tlani prekida
Alarmna naprava
Prskalica
Sprinklerska mrea se moe postaviti u granastom ili optjecajnom (prstenasta)

obliku.
Sprinklerska mrea treba biti podijeljena u sekcije. Broj prskalica u svakoj sekciji
ovisi o stupnju opasnosti, a obino se kree do 800 prskalica. Svaka sekcija ima
posebni komandni ventil i alarmni ureaj.
Za odvodnju poarne vode treba predvidjeti slivnike dostatnog kapaciteta.


Str. 15/30
Str. 16/30
SPRINKLER INSTALCIJA DIMENZIONIRANJE
POSEBNE PROTUPOARNE INSTALACIJE
Projektiranje i izvoenje sprinkler sustava je sloen postupak, koji obuhvaa mnogo

parametara za svaki konkretni objekt. Za projektiranje se najee koriste smjernice
Saveza njemakih osiguravajuih drutava - VdS, te ameriki propisi NFPAZ.
Naelni odabir poloaja i broja prskalica, kao i promjera cijevi mogu se koristiti dole
prikazane tablice.
Pjena je efikasno sredstvo za gaenje prvenstveno kemikalija i naftnih derivata,

nastaje mijeanjem vode, pjenila i zraka. Primjena je najea u naftnim
postrojenjima, rezervoarskim prostorima, istakalitima, aerodromima, avionskim
hangarima.
Prskalice se postavljaju na cijevnu mreu,

paralelno sa stropom, na udaljenosti 10 do 25
cm. Mogu se postaviti s prskalicom okrenutom
gore ili dole.
Najvei broj sprinklera na jednoj grani je 6.
Najmanji promjer grane je 20.
Stupanj
opasnosti
Normalan
Povean
Eksplozija
Razmak u m
Meusobni
3
2.5
1.6
Od zida
1.5
1.25
0.8
Povrina
2
mlaza (m )
9.0
6.0
3.0
Promjer cijevi
(mm)
20
25
32
40
50
65
80
100
125
150
Broj prskalica
Opasnost
Normalna
Poveana
1
1
3
2
5
4
9
5
18
10
28
20
46
36
115
80
150
140
200
200
Ugljini dioksid (CO2) je stabilni plin

koji poar gasi efektom guenja, te je
prikladan prvenstveno za totalnu zatitu,
ali i za lokalnu primjenu, i to u veoma
irokom rasponu - industrijska
postrojenja, transformatori u zatvorenom
prostoru, lakirnice.
Plin FM-200 je veoma prikladan za
gaenje prostorija sa skupom opremom.
Koristi se za gaenje elektronske
opreme, u laboratorijima, muzejima i
vrijednim arhivama.


Str. 17/30
Str. 18/30
TOPLA VODA
UREAJI ZA PRIPREMU TOPLE VODE
Ureaji za opskrbu toplom vodom omoguavaju dobivanje i uporabu tople

vode za higijenske i tehnike potrebe na svakom potronom mjestu u
zgradi u dovoljnoj koliini, dobroj kvaliteti, prikladnoj temperaturi i povoljnoj
cijeni.
Ureaji za pripremu tople vode sastavni su dijelovi unutranjeg vodovoda, i

njihov poloaj i veliina mora biti obraen projektom Vodovoda i
Kanalizacije.
Osobna potronja vode po stanovniku (Hrvatska) kree se od 75 do 225

l/dan, od ega oko 25-40% otpada na hladnu, a 60-75% n toplu vodu.
Topla voda se upotrebljava za: Osobno pranje (umivanje i kupanje), Pranje
rublja i posua, Pranje prostorija, Pripremu jela i dr.
Znatno vie nego u kuanstvima, topla voda se koristi u javnim zgradama:
restorani, kavane, hoteli, bolnice, kupalita i sl.
U industriji, topla voda se koristi i za tehnoloke potrebe kao sastavni dio
proizvodnje ili proizvoda (pekare, pivovare). U privredi je potronja tople
vode i vea nego u kuanstvima.

Razlikuju se i dijele prema:

- Domet djelovanja: lokalni, centralni i daljinski, i
- Vrsta goriva koju koriste: elektrini, plinski, kruta goriva.
Grijai vode mogu biti niskotlani (otvoreni, netlani pod atmosferskim
tlakom) ili visokotlani (zatvoreni, tlani pod tlakom vodovoda).
Prema nainu proizvodnje tople vode dijele se na:
- Akumulacijski vea koliina vode se zagrije prije poetka potronje
- Protoni voda se zagrijava prilikom proticanja kroz grija
- Kombinirani koriste oba naina istovremeno

Str. 19/30
Str. 20/30
AKUMULACIJSKI GRIJAI
(BOJLERI)
(BOJLERI) Princip rada
U akumulacijskim elektrinim grijaima

vea koliina vode se unaprijed zagrije i
stalno je na raspolaganju potroau, a pri
potronji i za vrijeme pauza automatski se
dogrijava. Sastoje se od kotla koji je uvijek
pun vode i dobro toplinski izoliran,
elektrinog grijaa i automatskog
regulatora.
Iako bojleri, u principu,
mogu biti nisko i
visokotlani, kuanski
bojleri su u pravilu
visokotlani, s nazivnim
tlakom 6 bara.
Otvaranjem ventila za toplu vodu

hladna voda iz cijevne mree
ulazi u kotao i istiskuje zagrijanu
vodu kroz cijev na vrhu kotla.
Grijai zapremine preko 10 l
moraju imati odbojni ventil koji
sprjeava da zagrijana voda
prijee u vodovodnu mreu.
Zagrijavanje vode se obino
kontrolira automatskim
termostatom.


Str. 21/30
Str. 22/30
(BOJLERI) Mali kuni sustavi
AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Vei sustavi

Bojleri: 5 i 10 l
Kuni bojleri, za pojedinane stanove

ili manje poslovne prostore, obino se
proizvode u dimenzijama zapremine:
5 l, 10 l (za kuhinje), te 30 l, 50 l i 80 l
za kupaonice.
Bojleri:
30, 50 i
80 l
U pravilu su tlani (radni tlak 6 bara), i

sa snagom grijaa od 1000-4000 W.
Kod potrebe za veom koliinom tople vode mogu se instalirati vei bojleri.
Ovi bojleri se rade
standardno u
zapreminama 120, 150 i
200 l, a za vee potrebe
(industrija, bolnice i sl.)
postoje i vei.
Iako su u principu vrlo sigurni ureaji,

ipak ih je dobro postavljati ne u
neposrednoj blizini toeih mjesta
(npr. ne iznad kade, ve iznad perilice
rublja!). Ako to nije mogue potrebno
je ugraditi fidovu sklopku na elektro
instalaciju bojlera.


Str. 23/30
Str. 24/30
AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Izbor
PROTONI BOJLERI
Elektrini grijai izabiru se prema potrebnoj koliini vode, njenoj temperaturi,

trajanju zagrijavanja i broju potronih mjesta. Pri tome je potrebno voditi
rauna o ukupnoj snazi elektrinih grijaa, te veliini i mogunosti smjetaja.
U tablici su prikazani neki uobiajeni bojleri s uobiajenim snagama grijaa.
Veliki bojleri se postavljaju u
Trajanje zagrijavanja vode (min)
kupatilima, sa to kraim duljinama Zapremina
bojlera
cijevi da se voda to manje hladi.
Snaga grijaa (kW)
(lit)
Mali bojleri se obino postavljaju u
1.0
1.5
2.0
3.0
4.0
kuhinjama ispod sudopera ili u wc5
14
ima ispod lavandina.
10
38
28
Protoni bojleri zagrijavaju vodu

pri njenom protjecanju. Njihova
veliina je stoga znatno manja od
akumulacijskih bojlera, ali su im
grijai vrlo velike snage. Zbog
toga im je potrebna trofazna
struja i znatno jai elektrini
vodovi. Uinak im je dan u tablici:
30
50
80
100
120
150
170
282
450
112
188
300
380
450
85
140
225
310
340
420
56
94
150
188
225
282
42
70
112
140
170
Snaga
grijaa
(kW)
12
18
21
Protok pri
temp. (l/s)
40
0.09
0.14
0.16
55
0.06
0.09
0.11
Trajanje
punjenja (min)
kada
150 l
27.0
18.0
15.5
praonik
20 l
5.5
3.5
3.0


Str. 25/30
Str. 26/30
CENTRALNI SUSTAVI
CENTRALNI SUSTAVI
Centralna opskrba toplom vodom dolazi u obzir za zgrade kao npr. hoteli,
bolnice, javna kupalita, industrijska postrojenja i sl., ali takoer i za male
zgrade. Takoer, centralni sustavi su i sustavi centralnog grijanja.
Centralna opskrba ima niz
prednosti: uteda u prostoru
(nema lokalnih aparata), topla
voda je uvijek na raspolaganju,
ugodna upotreba, relativno manji
investicijski i trokovi odravanja.
Nedostaci su: duga cijevna mrea
(vei gubici topline), ovisnost o
reimu loenja, tekoa obrauna
potronje i sl.
Centralni sustavi se, u pravilu, sastoje od kotlova za zagrijavanje vode

(veliki bojler), skladinih tankova (cisterni) i cjevovodnog sustava.
Kod centralne pripreme tople vode voda se
najee koristi i za sanitarne potrebe, a i
za potrebe grijanja prostorija.
Stupanj korisnosti starih

instalacija je oko 20%, a novih do
60%, to je jo uvijek relativno
malo.


Str. 27/30
BOJLERI NA SUNEVU ENERGIJU

U zadnje vrijeme prisutni su sustavi grijanja vode na
sunevu energiju (solarni kolektori). Ovaj sustav ima
vie varijanti, a najee su: otvoreni, u kojima voda
koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na
krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni
tekuinom koja se ne smrzava (npr. antifriz).
Ovaj sustav je vrlo ekonomian i u EU u stalnom
porastu. Plan Europske Unije je instalirati 100
milijuna m2 sunevih kolektora do kraja 2010.
godine.
Str. 28/30
DIMENZIONIRANJE
CIJEVNE MREE ZA
TOPLU VODU
Kod lokalne pripreme tople
vode (npr. bojler u kupaonici)
cijevna mrea za toplu vodu se
obino ne dimenzionira, ve se
dimenzije cijevi odabiru jednake
onima za hladnu vodu.
Kod centralnih sustava
zagrijavanja vode cijevnu mreu
je potrebno proraunati po svim
pravilima kao i za hladnu vodu.


Str. 29/30
IZOLIRANJE CIJEVNE MREE ZA

TOPLU VODU
Str. 30/30
ZATITA OD KOROZIJE I INKRUSTACIJE
Izolacijom cijevi kojima se provodi topla voda

smanjujemo gubitke topline.
Korozija je nagrizanje i razaranje metala, a inkrustacija je izluivanje kamenca iz

vode i stvaranje sloja koji se vee za cijev, a naroito je izraena kod hrapavih
cijevi. Ove pojave su naroito naglaene kod tople vode (iznad 60 C).
Toplinska izolacija cijevi najee se izvodi:

jastucima od staklene ili mineralne vune,
tj.pjenastim izolatorima.
Za izbjegavanje obje ove pojave dobro je temperaturu vode drati ispod 60 C i

koristiti cijevi koje su manje hrapave, tj. nisu podlone koroziji (PEHD i PP
cijevi).
Debljina izolacijskih slojeva ovisi o vrsti

materijala izolacije i cijevi, temperaturi vode i
sl., a najee se kree od 15 mm do 50 mm.
Kotlovi, bojleri i sl. oprema se najee
isporuuje s ugraenom izolacijom.
Pri postavljanju izolacije mora se voditi
rauna o prirubnicama i drugim dijelovima koji
moraju biti dostupni bez skidanja izolacije
Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK

Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 2/35

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
1
2
Kanalizacija

kanalizacije
3
4
Vodovod i
Kanalizacija
5
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)

Zajedniki dio
9
10
Elektro
instalacije
11
12
HVAC
Instalacije
13

Tema dvosata
1. dio
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka


Str. 3/35
PROJEKT VODOVODA I
KANALIZACIJE
Projekt vodovodne i
kanalizacijske mree mora biti
usklaen da bi se izbjegle
kolizije jedne mree s
drugom.
U tu svrhu obino se
instalacije vodovoda i
kanalizacije razvode na istim
podlogama, s tim to se u cilju
jasnijeg prikaza konano
vodovodna i kanalizacijska
mrea odvojeno prikazuju
(printaju).
Str. 4/35
PROJEKTIRANJE VODOVODA I KANALIZACIJE

Projekt Vodovoda i Kanalizacije sastoji se od tekstualnog dijela i nacrta.
Tekstualni dio sadrava:
1.
Projektni zadatak
2.
Suglasnost gradskog komunalnog poduzea vodovoda i

kanalizacije
3.
Tehniki opis
4.
Proraun Vodovoda i Kanalizacije
5.
Osnovne i posebne tehnike uvjete
6.
Predmjer i Predraun


Str. 5/35
Str. 6/35
PROJEKTIRANJE VODOVODA I KANALIZACIJE
PROJEKTNI ZADATAK
Nacrti projekta su:

1.
Situacija Vodovoda i Kanalizacije
2.
Temeljni razvod Vodovoda i Kanalizacije
Projekt kune instalacije Vodovoda i Kanalizacije radi se na osnovu

Projektnog zadatka kojeg daje investitor uz pomo svog savjetnika za
instalacije, a potpisuju ga obje strane. U nekim sluajevima i projektant
moe, na osnovu dogovora s investitorom, sastaviti projektni zadatak.
3.
Relevantni tlocrti (Podrum, Prizemlje, 1. kat, Krov)
Projektni zadatak bi trebao uvijek biti sastavni dio projektnog elaborata.
4.
Razvodi u sanitarnim prostorijama
5.
Sheme Vodovoda i Kanalizacije
6.
Ostali detalji (Septika jama, Okna, Mastolov, Vodomjerno

okno, Zidni hidrant, Detalji prikljuka)
Projektnim zadatkom se dogovorno utvruju ili odreuju svi potrebni

parametri o instalaciji koja se projektira. Tako se otklanjaju izvjesni
nesporazumi, to je u obostranom interesu i investitora i projektanta i
izvoaa.
Mjerilo izrade treba prilagoditi veliini zgrade, ali u svakom sluaju svi nacrti
moraju biti u mjerilu koje je jasno i lako itljivo i na kojem se mogu uoiti
svi relevantni podaci.

Projektni zadatak treba sadravati: Ope podatke o zgradi koji su vani za

instalaciju, Podatke o Vodovodu, Kanalizaciji, Sanitarnim predmetima i
Armaturama.

Str. 7/35
Str. 8/35
PROJEKTNI ZADATAK OPI PODACI
PROJEKTNI ZADATAK VODOVOD
Opi podaci sadrani u projektnom zadatku su:
Podaci o vodovodnoj mrei sadrani u projektnom zadatku su:
Broj zaposlenika (Korisnika i Posjetitelja);

Nain opskrbe elektrinom energijom (npr. predvia li se vlastiti
agregat);
Nain i vrst prikljuka na izvor vode (vodovodna mrea, atrnja, bunar,

ostali izvori);
Broj prikljuaka na vodovodnu mreu (da li je dostatan samo jedan);
Odnos prema ostalim instalacijama (topla voda, grijanje,

provjetravanje, klimatizacija) razgranienje tko e koji dio
projektirati;
Odluke u sluaju alternativnih rjeenja (visoki spremnik, spremnik u

podrumu, hidrofor, vrsta poarne zatite, potreba i nain polijevanja
dvorita/vrta, specijalni prikljuci);
Nain postavljanja vodova (skriveno, vidljivo, stupanj beumnosti)
Nain opskrbe toplom vodom (centralno, elektrini ili plinski grijai,

kombinirano);
Eventualno: materijali vodova (elik, PP, PE, bakar).


Str. 9/35
Str. 10/35
PROJEKTNI ZADATAK KANALIZACIJA
PROJEKTNI ZADATAK SANITARNI PREDMETI I ARMATURE
Podaci o kanalizacijskoj mrei sadrani u projektnom zadatku su:
Podaci o Sanitarnim predmetima i Armaturama mrei sadrani u projektnom

zadatku su:
Osnovni podaci o komunalnoj kanalizaciji i nain prikljuka (zajedniki

ili separirani sustav);
Materijal vodova (dvorini, temeljni, vertikale, grane i ogranci);
Eventualni opis specijalnih zahtjeva za pojedine kanalizacijske grane
(kanalizacija s poveanom koliinom kemijskih tvari i sl.);
Eventualno podizanje otpadne vode;
Eventualna potreba za neutralizacijom, hlaenjem, dekontaminacijom,
dezinfekcijom, odstranjivanjem masti i ulja, odstranjivanjem
pijeska
Vrste, tipovi i dimenzije sanitarnih sprava, odnos prema HRN, kada

domai ili inozemni proizvod;
Vrste i tipovi armatura uz sanitarne sprave.
Projektni zadatak za vodovod i kanalizaciju treba potvrditi glavni projektant

(u pravilu arhitekt). Za industrijske zgrade treba ga osim njega potvrditi i
ovlateni projektant tehnolokog dijela projekta.
Ako nema komunalne kanalizacije, nain i stupanj proiavanja i

mogunost isputanja proiene otpadne vode.


Str. 11/35
Str. 12/35
SUGLASNOST I PODACI ZA PRIKLJUKE
TEHNIKI OPIS
Suglasnost i podaci za prikljuke na komunalni vodovod i kanalizaciju

pribavlja investitor od gradskog komunalnog poduzea (u Splitu: Vodovod i
kanalizacija d.o.o. Split, Biokovska 3, Split).
Tehniki opis (Tehniki izvjetaj) projekta treba rijeima dati saeti opis
instalacije sa svim osnovnim podacima i opisati sve to se ne moe
potpuno izraziti nacrtima.
Gradsko komunalno poduzee izdaje naelnu suglasnost za prikljuke u

obliku dopisa uz eventualne uvjete. Na nacrtu uline cijevne mree i parcele
daju se podaci:
Tehniki opis treba upravo biti skoncentriran na podatke koje je teko

nacrtati, a izbjegavati opise dijelova koji su jasno vidljivi u crteima.
o poloaju i udaljenosti uline vodovodne i kanalizacijske cijevi, o

promjeru i materijalu uline cijevi;
o njenoj dubini (za kanalizaciju bi trebalo dati podatak o nadmorskoj
visini kote dna cijevi/kanala i poklopca okna);
o tlaku vode u vodovodnoj ulinoj cijevi s kojom se moe raunati;
Tehniki opis se obino dijeli na odjeljke:

Vodovod hladna voda,
Topla voda,
Kanalizacija,
Sanitarni predmeti i armature.
o visini uspora na mjestu kanalskog prikljuka.


Str. 13/35
TEHNIKI OPIS VODOVOD
Str. 14/35
TEHNIKI OPIS TOPLA VODA
Kratak opis mjesta prikljuka na ulinu cijev, promjer cijevi i tlak u njoj;
Opis naina opskrbe toplom vodom (centralno, lokalni grijai);
Podjela zgrade na zone (kad je zgrada visoka a tlak nedovoljan; dobro

je zoniranje popratiti sa skicom);
Razmjenjivai topline centralne opskrbe (njihov poloaj i tko e ih

proraunati);
Mjesto i opis visokih, katnih ili podrumskih spremnika (zbog osiguranja

u sluaju nedostatka vode u naselju), eventualna hidroforska ili
slina postrojenja;
Razvod tople vode odnos prema razvodu hladne vode;
Smjetaj i opis dvorinih vodova, razvodnih vodova u zgradi, vertikala,

grana i ogranaka;
Optjecajni (cirkularni) vodovi;

Cijevi materijal cijevi i njihova toplinska i zvuna izolacija;
Zatita od korozije.
Mjesta pranjenja cijevne mree;

Materijal cijevi, njihovo privrivanje, toplinska i zvuna izolacija i
zatita od korozije;
Nain gaenja poara (hidranti, sprinkleri);
SANITARNI PREDMETI I ARMATURE

Za sanitarne i druge predmete i armature daju se najkrai opisi, tipovi,
vrste, oblici, materijal i nain privrivanja.
Nain ispitivanja cijevne mree.


Str. 15/35
TEHNIKI OPIS KANALIZACIJA

Kratak opis kanalizacijskog sustava, mjesta prikljuka, promjera
ulinog kanala/cijevi, odnosno nain uklanjanja otpadne vode;
Smjetaj i trase dvorinih kanala/cijevi;
Str. 16/35
PREGLED TRITA
Na tritu postoji niz firmi koje nude svoje proizvode za izradu vodovodne i
kanalizacijske mree, kako kune tako i komunalne. U nastavku su
nabrojane neke od njih s kratkim opisom proizvoda i usluga koje one
pruaju.
Sabirne jame (kad ulini kanal/cijev nije na zadovoljavajuoj dubini);

Mjesto i poloaj temeljnog kanalizacijskog razvoda, vertikala, grana,
ogranaka, sekundarne ventilacije, kinih vertikala i sl.;
Nagibi cijevi;
Nain odvoenja kinice s krova i terasa;
Cijevni vodovi, materijal, privrenje, toplinska i zvuna izolacija,
zatita od korozije i eventualnog mehanikog oteenja;
Okna, vrste, materijali, poklopci;
Nain ispitivanja cijevne mree.
Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije

Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi
elektricnih instalacija
Str. 2/56

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
1
2
Kanalizacija
Vodovod i
Kanalizacija
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13

Str. 3/56

Zajedniki dio
9
10

kanalizacije
3
4
Tema dvosata
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
1. dio
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka


Str. 4/56
ELEKTRINE INSTALACIJE
OSNOVNE DEFINICIJE
Elektro instalacije, kao uostalom i

cjelokupna tehnologija u elektrici,
znatno su se razvile u prethodnih
20-ak godina. Promijenili su se i
elementi koji se koriste u elektro
instalacijama.
Pojam elektroenergetska mrea (elektrina mrea) u najirem smislu

podrazumijeva generatore el. energije, transformatore, vodove i troila,
dakle itav elektroenergetski sustav. Meutim, esto se pod pojmom
elektroenergetska mrea misli samo na dio elektroenergetskog sustava i to
na kunu Niskonaponsku mreu.
Tehnologija na podruju elektro

instalacija stalno napreduje tako da
instalacije postaju sve kompleksnije.
Takoer, prisutan je i jedan
paradoks, a to je da je sve vea
potreba za elektrinom energijom, a
ujedno se zahtijeva i njena tednja.
Niskonaponskom mreom smatramo strujne krugove (sa svim

elementima) nazivnog napona do 1 kV od izvora (obino trafostanice) do
potroaa, odnosno do kunog prikljunog ormaria.
Elektrinom instalacijom smatramo strujne krugove nakon kunog
prikljunog ormaria. Moemo rei da su elektrine instalacije odgovarajui
povezane elektrine naprave koje posreduju u prijenosu elektrine energije
od izvora do troila.

Str. 5/56

Str. 6/56
PODJELA ELEKTRINIH INSTALACIJA

S obzirom na podruje primjene elektrine instalacije moemo podijeliti na:
Granica izmeu elektrine

mree i instalacije
PO prikljuni ormar
RO razvodni ormar
Industrijska mrea i instalacije

TS transformatorska stanica

Str. 7/56
Elektroenergetske instalacije:
Instalacije rasvjete
Instalacije elektromotornih postrojenja
Instalacije elektrotermikih postrojenja
Telekomunikacijske instalacije (instalacije niskog napona):
Telefonske instalacije
Instalacije kunih telefona (interfoni i sl.)
Instalacije antenskih sustava
Instalacije ozvuenja (razglas i sl.)
Instalacije alarmnih sustava
Instalacije vatrodojave
Instalacije raunalnih mrea, LAN mree i sl.

PODJELA ELEKTRINIH INSTALACIJA
ELEKTRINE SHEME
Elektrine instalacije takoer moemo podijeliti i prema:
Elektrine sheme su vrlo vani

dio elektrotehnike prakse. To su
razni nacrti kojima se, uz pomo
simbola prikazuje neki stroj ili
sklop.
Karakteristike napajanja: (vrsta struje (izmjenina: AC, istosmjerna:

DC), nazivni napon, vrno optereenje i sl.;
Vrsta sustava za napajanje: Opi sustav napajanja napajanje iz
javne mree; Sustav sigurnosnog napajanja rasvjeta u nudi i sl.,
pri emu se koriste akumulatori i baterije, Pomoni sustav napajanja
s dizel agregatima i sl.;
Vrsta instalacijskog strujnog kruga: Opi strujni krug i Posebni strujni
krug (dizala, kotlovnice, hidrofori);
Vrsta razdjelnog sustava: predstavlja ustvari vrstu i broj vodia pod
naponom i odnosom prema zemlji (uzemljenje), pa tako imamo AC:
jednofazni sustav (2 vodia), dvofazni (3 ili 5) i trofazni (3 ili 4), i DC
(2 ili 3 vodia);
Usklaenost opreme;
Odravanje instalacija.
Str. 8/56
Elektrina shema prikazuje nain

djelovanja stroja, tok struje i/ili
spojeve vodova, ili sve to skupa.
Tehnika regulativa predvia
razne vrste shema. U
graevinarstvu najvaniji je nacrt
elektrine instalacije
stana/zgrade. Na tom nacrtu
prikazani su potroai i vodovi do
potroaa.

Str. 9/56

Str. 10/56

Str. 12/56
ELEKTRINI SIMBOLI
Da bi se razumio nacrt elektrine instalacije, potrebno je poznavati simbole
koji se koriste i to oni oznaavaju.

Str. 11/56

Str. 13/56

Str. 14/56
ELEMENTI ELEKTRINIH INSTALACIJA

Elektrina energija od mjesta proizvodnje do mjesta potronje prolazi
kroz vie faza u kojima se transformira, prenosi, mjeri i rasporeuje.
Pri tome su potrebni razni aparati i ureaji, koji se zbog tehnike,
sigurnosne i praktine prirode koncentriraju na pojedina mjesta.
Elementi elektrinih instalacija su:
Razvodi (prikljuci)
Elektrini vodovi (s priborom za postavljanje i spajanje),
Upravljaki dio (prikljunice, utikai, sklopni aparati, zatita),
Troila
Mjerna oprema (brojila, uklopni satovi, ).
Ovakva podjela je uvjetna, jer se kod izvoenja elektrinih instalacija koristi
i razna druga oprema i materijali.

Str. 15/56

Str. 16/56
Podjela razvodnih ploa?

Razvodne ploe razvode elektrinu energiju.
Izbor tipa razvodne ploe ovisi o:
- namjeni, mjestu postavljanja
- optereenju
- uvjetima smjetaja (IP zatita)
- zatiti od udara elektrine struje
- specifinim uvjetima
( npr. prenosivi, za vanjsku montau,.).
a) VANJSKI RAZVODI:
Kabelski razvodni ormari
Kuni prikljuni ormari
Kuni prikljuni-mjerni ormari
b) UNUTARNJE RAZVODI
Glavna razvodna ploa GRP
Etani razdjelnici ER ( ili etani ormari EO )
Stanski razdjelnici RS

Str. 17/56
Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod

el. energije u distributivnim mreama, industrijskim postrojenjima,
razvoda javne rasvjete i sl.

Str. 19/56

Str. 18/56
Prvi element na uvodu elektrine energije u zgradu je

Kuni prikljuni ormari ( KPO ), koriste se za prikljuak obiteljskih kua
i manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mreu.
Koriste se tipski ormari, razvod el. energije ostvaruje se osiguraima do 100 A.
Ugrauje se na ogradnom zidu parcele ili na proelju graevine.
Prikljuni ormari moe biti zavrni i prolazni s odvojkom za sljedei objekt.
Kabelski KPO najee se ugrauje u zid na visini 0,6-1,1 m od tla. Izgraeni su
od kvalitetne samougasive plastine mase koja prua dobru elektrinu zatitu.
Izvedeni su u razredu II to zapravo znai da je zatita od dodira dijelova pod
naponom izvedena dvostrukom izolacijom.
Pristup ovim ormariima je omoguen samo ovlatenim osobama.

Str. 20/56
b) UNUTARNJE RAZVODNE PLOE

Kuni prikljuni-mjerni ormari ( KPMO), koriste se za prikljuak
obiteljskih kua i manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku
mreu. Koriste se tipski ormari, razvod el. energije ostvaruje se
osiguraima do 100 A, a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potronje
el. energije. Ugrauje se na proelju graevine.
Glavna razvodna ploa GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ). Prikljuak
se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili
TS do glavne razvodne ploe GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom
dijelu graevine. Ukoliko ima vie ulaza svaki ulaz ima svoju GRP. GRP
se sastoji iz vie sekcija, meusobno odvojenih, svaka sekcija je
opremljena vratima sa bravicom.
Etani razdjelnici ER ( ili etani ormari EO )
U etanim razdjelnicima smjetena su brojila el. energije, u ovisnosti o
broju stanova i glavni osigurai za svaki stan. Ukoliko na katu ima vie od
etiri stana koriste se dva EO-a .
Stanski razdjelnici RS
Koriste se tipski razdjelnici, plastine izvedbe, koji se montiraju najee
iznad ulaza u stan. Osim osiguraa u RS montiraju se i limitatori i zatitne
strujne sklopke.

Str. 21/56

Str. 22/56
ELEKTRINI VODOVI
ELEKTRINI VODOVI
Elektrini vodovi su skup elemenata sastavljenih od vodia, izolatora i

drugog pribora koji slue za prijenos elektrine energije s jedne toke
mree na drugu. Openito se sastoje od: vodia, izolacije, slojeva za zatitu
vodia i izolacije, pribora i materijala za postavljanje, spajanje, zavravanje
te mehaniku i elektrinu zatitu.
IZOLACIJA razdvaja meusobno vodie. Za izolaciju se upotrebljava zrak

kod vodova s golim vodiima, a kod ostalih vodova: papir, tekstil, guma i sl.
SLOJEVI ZA ZATITU VODIA I IZOLACIJE od vlage, mehanikih,
toplinskih i kemijskih utjecaja izrauju se od metala, gume, impregniranih
tekstila i sl.
VODI je osnovni element elektrinog voda koji ima zadatak voenja

elektrine struje i jedini je aktivni dio voda. Vodii se obino izrauju od
bakra (56-58 Sm/mm2) i aluminija (35-58 Sm/mm2), a ponekad i od srebra
(60 Sm/mm2) (1 Sm (Simensmetar) = 1/Om).
Presjeci energetskih vodia su normirani i iznose: 0.5, 0.75, 1, 1.5, 2.5, 4, 6,
10, 16, 25, 35, 50, 70, 95, 120, 150, 185, 240, 300, 400 mm2.
Vodi se sastoji od jedne ili vie ica, pa govorimo o punom (masivnom) ili
vieinom vodiu. Presjek vodia moe biti razliitog oblika, a najee su
kruni sektorski ili uplji.

OZNAAVANJE
ELEKTRINIH
VODOVA
Str. 23/56

Str. 24/56
NEKI PRIMJERI ELEKTRINIH VODOVA I NJIHOVOG

KORITENJA
Kombinacija zelenoute boje primjenjuje se

iskljuivo za
oznaavanje vodia sa
zatitnom funkcijom, tj.
zatitnog i nultog
vodia.
Svjetlo plava boja se
primjenjuje za
oznaavanje neutralnog
vodia, ali se moe
primjenjivati i za fazne
vodie.
Crna i smea boja se
primjenjuju za
oznaavanje faznih
vodia

Str. 25/56

Str. 26/56
INSTALACIJSKE CIJEVI I PRIBOR

Prema pravilniku za elektrine instalacije niskog napona vodi mora biti tako
ugraen i postavljen da je zatien od vanjskih utjecaja. U elektrinim
instalacijama uglavnom se upotrebljavaju izolirani vodovi postavljeni u cijevi ili
kanale koji imaju ulogu zatite. Dijele se na plastine i metalne.
Plastine cijevi se izrauju iz raznih termoplastinih masa, samougasivih,
odnosno otpornih na gorenje. Mogu biti glatke, rebraste, krute i savitljive.
Metalne instalacijske cijevi imaju prvenstveno ulogu mehanike zatite
elektrinih vodova. U pravilu su eline, a rjee aluminijske.
Metalne cijevi moraju imati izolacijsku oblogu.
Treba ih obavezno povezati sabirnicom zatitnog vodia.

Str. 27/56
Ovisno o vrsti ugradnje instalacija mijenjaju se i cijevi za polaganje.

Spomenut emo neke koje se najee koriste u gradnji:
1. Elektroinstalacijska rebrasta cijev za betonsku ugradnju (TC)
namjena: Koristi se za sve instalacije u zgradama, polaganjem u zidove od
nezapaljivog materijala ili betona.
fizikalna svojstva: Fleksibilna plastina cijev za teka mehanika optereenja
od termoplasta HDP naranaste boje. Otporna je na udarce, pritisak i vanjske utjecaje kao
to je voda, ulje, graevinski materijali i korozivne tvari.
Nije otporna na plamen.
fizikalna svojstva: :Fleksibilna dvoslojna plastina cijev za teka mehanika
optereenja od polietilena, ute boje (posebne boje prema upitu).

Otporna na udarce, pritisak i vanjske utjecaje kao to su voda, ulje,
graevinski materijal i korozivne tvari.
Temperatura primjene od -30 do 60C.
namjena: Zatita cijevi za kabele u elektroindustriji i telefoniji kod
polaganja u pod, beton i zemlju.
TIP / Type A:SRC
Vanjski promjer (mm) / Outer diameter (mm)
40
50
63
75
90
110
125
140
160
200
40
50
63
75
90
110
125
140
160
200
Unutarnji promjer (mm) / Inner diameter(mm)
32
41
51
62
75
92
106
121
140
180
Kolut (m) / Coil (m)
50
50
50
25
25
25
25
25
25
25

Str. 28/56
Elektro instalacijska
rebrasta cijev za
podbukno polaganje
(ERC)
Elektroinstalacijska cijev
za telefoniju (TRC)

Str. 29/56

Str. 30/56
Plastine kanalice
Pribor za instalacijske cijevi
U pribor za instalacijske cijevi ubrajamo sav materijal koji slui za
polaganje i spajanje cijevi. Tu se ubrajaju:
Uvodnice, lule i krajnice slue za zavravanje cijevi, odnosno uvoenje
cijevi u razvodne kutije, ormare ili troila.
5. Elektroinstalacijska cijev za nadbukno polaganje (PNT)
6. Spiralna rebrasta cijev (FLEXI)
Maksimalni broj vodia u cijevima ovisi o vrsti cijevi, njezinom
promjeru, nainu polaganja i presjeku vodia (odnosno vrsti voda).
Propisan je raspored i broj krutih P i mnogoinih P/M vodia u
elektroinstalacijskim cijevima.

Primjeri instalacijskog pribora i njihove karakteristike
Str. 31/56
Spojnice i lukovi slue za spajanje i zakretanje cijevi

Obujmice slue za privrivanje cijevi
Instalacijske kutije imaju viestruku namjenu

Str. 32/56
Instalacijske kutije
Instalacijske kutije se upotrebljavaju za krianje (odvajanje) cijevi
odnosno vodova, prolaza vodova, montau prikljunica, sklopki ili tipkala
te za spajanje odnosno nastavljanje vodia.
Openito mogu se podijeliti prema: upotrebi ( montane, razvodne univerzalne);
materijalu (plastine i metalne); obliku (okrugle i etvrtaste).
Za podbukne instalacije uglavnom se upotrebljavaju plastine kutije sljedeih
dimenzija:
- okrugle, promjera 60, 70 ili 80 mm
- etvrtaste, 95x95; 150x150; 200x200; 250x250 mm
Za nadbuknu instalaciju upotrebljavaju se plastine i metalne kutije:
- okrugle, promjera 80 mm dimenzija
- etvrtaste, 70x70; 80x80; 100x100; 180x180.
Razvodne kutije novije izvedbe (prema DIN-u) imaju na unutarnjoj strani podatak
o dozvoljenom presjeku vodia, broju stezaljki i broju vodia.

Str. 33/56

Str. 34/56
Izbor instalacijskih kutija za termoplastne cijevi
Instalacijski pribor za
betonsku ugradnju

UPRAVLJAKI DIO
Str. 35/56

Str. 36/56
PRIKLJUNE NAPRAVE
Sklopni aparati
slue za prikljuak prenosivih troila na elektrinu instalaciju.

esto se upotrebljavaju za produavanje napojnih vodova. Obino se
koristimo nazivima utinice, utikai, prijenosne prikljunice, i sl.
Zatita
Openito se mogu svrstati u dvije velike grupe:
Prikljune naprave
prikljune naprave za instalacije u stambenim i slinim prostorima

prikljune naprave za instalacije u industriji

Str. 37/56
Prikljune naprave za stambene i sline objekte

U elektrinim instalacijama zgrada i slinih prostora najee se
upotrebljavaju prikljune naprave nazivnih struja do 16 A i za napone 250,
400 i 500 V. Uglavnom se radi o tropolnom prikljunom priboru ( ili dvopolni
sa zatitnim vodiem oznaka L, N i P). Potrebni stupnjevi mehanike zatite
su IP 20 i IP 41, a za ugradnju u garaama, podrumima i slinim prostorima
IP 41 i IP 55.
Utinice se postavljaju na visine:
0,3 - 0,4 m u sobama
0,6 - 1,2 m u radnim prostorima i kuhinjama
1,5 - 1,7 kupaonicama

Str. 39/56
Prikljune naprave za industriju

Prikljune naprave za industriju se upotrebljavaju teim radnim uvjetima
kao to su industrijski pogoni, gradilita, poljoprivredni objekti, radionice i sl.
Konstrukcijski dijelovi ovih naprava najee su iz silumina ili
jaih plastinih masa.
Potrebni podaci kod ovih naprava su:
nazivna struja 16, 32, 63, 125 i 200 A; nazivni napon 24, 42, 250, 500 i 750;
pogonski napon; vrsta struje; oznaka proizvoaa; oznaka tipa; zatita od vlage;
oznaka za poloaj zatitnog kontakta.

Str. 38/56
Najee prikljune naprave: utikai i utinice (dvoploni i petopolni)

siluminska prikljunica, prikljunica za stalni prikljuak, prenosiva prikljunica
s prenaponskom zatitom.

Str. 40/56
SKLOPNI APARATI
Sklopni aparati slue za uspostavljanje, odravanje i prekidanje
kontinuiteta ili diskontinuiteta strujnih krugova.
- Podjela sklopnih aparata prema nazivnom naponu
Niskonaponski NN (Un1kV)
Visokonaponski VN (Un1kV)
10

Str. 41/56

Str. 42/56
Slue za uklapanje, trajno voenje i prekidanje struja normalnog

pogona i moguih preoptereenja, a vrlo kratko mogu voditi i struje
kratkog spoja.
Podjela sklopnih aparata prema funkciji i namjeni

Sklopke
Prekidai
Podjela prema
Rastavljai
nainu rada
Pokretai
nainu ugradnje
Regulatori
vrsti pogona
prema izvedbi
Odvodnici prenapona
Sklopni blokovi
mogunosti uklapanja
prema nainu spajanja
prema primjeni
prema izvedbi zatite sklopke

Str. 43/56
Prema nainu ugradnje sklopke mogu biti p/, n/ i za ugradnju u

aparate
Prema izvedbi sklopke mogu biti okretne, pregibne, mikro i potezne
Prema nainu spajanja imamo jednopolne, dvopolne, grupne,
serijske, izmjenine i krine
Prema izvedbi zatite sklopke mogu biti ope izvedbe i
vodonepropusne izvedbe

Str. 44/56
Uvijek se prikljuuju na fazni vodi

U rasvjetnom grlu fazni vodi se uvijek spaja na sredinji unutranji
kontakt
Sklopkom moemo prekidati i neutralni vodi, ali samo skupa sa
faznim
Zatitni vodi se prikljuuje na metalne dijelove strujnog kruga
(npr.armaturu fluorescentne svjetiljke)
Sklopke se u pravilu postavljaju na 1-1,5m od tla (najee na 1,2 m),
a potezne na 2,25m od tla
11

Str. 45/56

Str. 46/56
Jednopolna sklopka se koristi za ukljuenje/iskljuenje troila

(grupe) troila sa jednog mjesta.
viepolna (razvijena)
shema
jednopolna shema
sklopka prekida fazu jer u suprotnome uz isklopljenu sklopku

koja se nalazi u nul vodiu instalacija ostaje pod naponom

Serijska sklopka koristi se za ukapanje dva troila

(dvije grupe troila) sa jednog mjesta
Str. 47/56

Str. 48/56
Izmjenina sklopka koristi se za ukapanje jednog (ili grupe)

troila sa dva razliita mjesta
simbol
jednopolna shema
0
R
viepolna (razvijena) shema

izmjenina
12

Str. 49/56
ZATITA
sklopke (FID ili KDS sklopka)
Sastavni su dio razvodne ploe.
FID (RCD) sklopke se koriste kao osnovna zatita od elektrinog udara.
Naziv FID potie od engleskih rijei Fail-greka i Device-ureaj,
odnosno ureaj struje greke, a naziv RCD potie od engleskih rijei:
Residual Current Device to znai ureaj diferencijalne struje.
Ponekada se koriste i skraenice FI i ZUDS
(Zatitni Ureaj Diferencijalne Struje).
Postoje FID sklopke za monofaznu i trofaznu struju (dvopolne i etvoropolne).

Str. 51/56
Kombinirana zatitna sklopka - KZS

Str. 50/56
Princip rada sklopke:

Kada na potroau nema kvara suma struja koje proteku kroz
feritni prsten je jednaka nuli tako da se u namotajima na prstenu ne
inducira struja. U sluaju kvara kroz feritni prsten i zatitni vodi (PE)
potee struja kvara (Id), uslijed ega se u namotajima inducira struja.
Ova struja tee kroz elektromagnet koji privue kotvu i iskljui prekida.
Radi testiranja FI sklopke se postavlja tipkalo S i otpornik R. Kada
pritisnemo tipkalo sklopka mora iskljuiti napajanje.

Str. 52/56
Osigurai
Koristi se sama ili u kombinaciji sa FI- sklopkom za dodatnu zatitu na

mjestima poveane opasnosti od elektrinog udara (kupaonica), drugi
vlani i mokri prostori.
13

Str. 53/56
Osigurai su elementi instalacije koji tite ostale elemente od

kratkih spojeva i preoptereenja.
Postoje Rastali (topljivi) osigurai i automatski osigurai.

Str. 54/56
Prednost automatskih osiguraa nad rastalnim:

-nije potrebno mijenjati uloak pri kratkom spoju, ve samo izvriti
ukljuenje pomou ruice.
Nedostatak automatskih osiguraa:
-u sluaju jaih struja kratkog spoja dolazi do zavarivanja kontakta,
tako da osigura ne izvri iskljuenje.
Automatski osigurai iskljuuju vod sa napajanja u sluaju kratkog spoja

i u sluaju preoptereenja. Zatita od kratkog spoja se vri pomou
elektromagneta, a od preoptereenja pomou bimetalne trake.

Str. 55/56
Zato se automatski osigurai ne smiju koristiti kao glavni

osigurai na objektu.

Str. 56/56
MJERNA OPREMA (elektrina brojila, uklopni satovi, ).

Elektrina brojila
Elektrina brojila se upotrebljavaju za registriranje utroene elektrine
energije. Dugo vremena su se ugraivala indukciona brojila koja se
danas vie ne proizvode, a sreu se u starim objektima. Danas se
proizvode i ugrauju elektronska mikroprocesorska brojila.
Indukciona brojila su morala imati poseban ureaj - uklopni sat da bi
mogla mjeriti elektrinu energiju u dvotarifnom sustavu, to elektronskim
brojilima nije potrebno, jer imaju ugraen uklopni sat.
Takoer,elektronska brojila imaju ugraen ureaj - maksigraf koji
evidentira najveu snagu koja je povuena iz mree. Prema tehnikim
preporukama HEP-a uz brojilo se ugrauje limitator (ograniava u
stanskom razdjelniku). Uloga limitatora je da u sluaju povlaenja iz
mree vee snage od zadane (npr. vee od 7 kW) izvri iskljuenje.
Po svojoj konstrukciji limitator je automatski osigura. Ponovno
ukljuenje se vri resetiranjem limitatora.
Monofazna brojila se smiju instalirati samo kod potroaa manje snage.

Pri izboru brojila se mora voditi rauna o struji potroaa.
Ukoliko imamo veoma jak potroa brojilo se spaja preko strujnih
mjernih transformatora
14

Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 2/24

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
1
2
Kanalizacija
Vodovod i
Kanalizacija
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13


Zajedniki dio
9
10

kanalizacije
3
4
Tema dvosata
1. dio
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka


Str. 3/57
Elektrine instalacije stambenog ili slinog objekta najee dijelimo prema

namjeni pojedinog dijela instalacija i to na:
1. ELEKTROENERGETSKE INSTALCIJE
Str. 4/57
1. ELEKTROENERGETSKE INSTALCIJE
- kuni prikljuak
- ulazni vod i gl. elektroenergetski razvod
- zajednike elektroenergetske instalacije
- instalacije u stanu
2. TELEKOMUNIKACIJSKE INSTALACIJE
3. SUSTAV ZATITE OD MUNJE
2. TELEKOMUNIKACIJSKE INSTALACIJE /instalacija slabe struje/

- zajednike telekomunikacijske instalacije
- telekomunikacijske instalacije u stanu
3. SUSTAV ZATITE
- vanjski sustav zatite od munje
- unutarnji sustav zatite od munje


Str. 5/57
Ulazni vod i glavni elektroenergetski razvodi u stambenim

i slinim prostorima
Pod glavnim elektroenergetskim razvodom podrazumijeva se razdioba
elektrine energije od KPO-a do razdjelnika u pojedinim stanovima ukljuujui
i razdiobu zajednike potronje, (strujni krugovi za napajanje zajednikih
troila i naprava kao to su dizala, kotlovnica rasvjeta stubita i hodnika,
zajednikih telekomunikacijskih instalacija i sl.).
Sigurnost u opskrbi elektrinom energijom znatno ovisi o tipu razvoda.

Str. 6/57
Ovisno o veliini, visini i namjeni

objekta razlikujemo sljedee vrste elektrinih razvoda:
a) Jednostruki ulazni (napojni) vod
Ovakva izvedba glavnih

razvoda primjerena je za
manje i nie objekte s
priblino jednakim
optereenjem na
etaama.

Str. 7/57
b) Viestruki uzlazni vodovi
Str. 8/57
c) Kruni ulazni vod

Ovakav razvod primjeren je za velike i visoke objekte. Karakterizira ga visoka
sigurnost u opskrbi elektrinom energijom.
Kod ovakvih razvoda svaki stan (ili nekoliko
stanova na etai ima isti napojni vod.
U ovakvim sluajevima zastupljen je tzv.
sredinji raspored brojila najee u
prizemlju objekta ili na pojedinim etaama.
Primjeren je za objekte s veim razlikama
u optereenju po pojedinim etaama, npr.
poslovno-stambeni prostori.
d) Dvostrano napajani uzlazni vod

Ovakav razvod je primjeren za vrlo visoke zgrade kod kojih su velika
optereenja na gornjim etaama (restorani s velikim kuhinjama i sl.)


Str. 9/57
Str. 10/57
Ostali razdjelnici
Instalacije u stanu
U veoj stambenoj zgradi osim glavnog razdjelnika postoji razdjelnik

zajednike potronje, etani razdjelnik i razdjelnici po stanovima.
Elektrina instalacija u stanu moe se podijeliti na:

1. elektroenergetsku instalaciju
U zajednike elektroenergetske instalacije spadaju instalacije

zajednikih troila i naprava kao to su dizala, rasvjeta stubita i drugih
zajednikih prostora, napajanje antenskog sustava, napajanje zajednikih
TK instalacija.
Prikljuci pojedinih stanova na elektrinu instalaciju izvedeni su preko
etanih razdjelnika, osim stanova u prizemlju koji se spajaju direktno iz
razvodnog ormara. Etani ormari se montira na svakom katu u prostor za
elektriku. Predvien je za ugradnju etiri ili pet brojila i usponsku kolonu.
Sadri brojila i pripadne osigurae (35A) za pojedine stanove. Raspodjela
unutar stana se omoguava stanskim razdjelnicima. Opremljen je
jednofaznim limitatorom od 25 A. (kontrola maksigrafom)

strujni krugovi rasvjete

strujni krugovi troila ope namjene
strujni krugovi fiksnih troila
strujni krugovi u kupaonici
prikljuak termikih naprava
2. telekomunikacijska instalacija (TK)

telefonska instalacija
kuna signalizacija
antenski sustavi

Str. 11/57
1. elektroenergetska instalacija u stanu - osnovna pravila
Str. 12/57
Instalacijske zone u stambenim prostorima

/prostori koji nisu predvieni za rad/
Pri izvedbi elektrine instalacije treba potivati propisane razmake izmeu

elektroenergetskih, komunikacijskih i drugih instalacija.
U stanovima se instalacija izvodi P i PP-Y vodovima uvuenim u podbukno
postavljene plastine cijevi.
U prostorima spremita i sl oprema mora biti u odgovarajuoj IP zatiti.
Zbog lakeg rada, otklanjanja eventualnih kvarova, naknadnih
radova, razliitih ugradnji i sl definirane su instalacijske zone koje treba
potivati. Pri tome se misli na instalacijske zone stambenih prostora
koji nisu predvieni za rad poput spavaih soba te onih koji su predvieni za
rad poput radnih soba i kuhinja.


Str. 13/57
Str. 14/57
Elektrini razvodi u stambenim i slinim prostorima
Instalacijske zone u stambenim prostorima

/prostori koji su predvieni za rad/
S obzirom na nain polaganja vodova i njihovo razvoenje u stambenim,

poslovnim i slinim prostorima najee razlikujemo sljedee izvedbe
elektrinih instalacija.
Hz horizontalne zone (irine 30 cm)

Hzg horizontalne gornje instalacijske zone,
postavljaju se na 15-45 cm ispod stropa
Hzd donje horizontalne instalacijske zone, 15-45 cm
iznad gotovog poda
Hzs srednje horizontalne instalacijske zone, 90-120 cm
iznad gotovog poda
Vz vertikalne zona (irine 20 cm)
Vzv vertikalna zona kraj otvora za vrata, 10 -30 cm od
otvora
Vzp vertikalna zona kraj otvora za prozore, 10-30 cm
od otvora
Vzk kutne vertikale, 10-30 cm
a) Instalacije s klasinim razvodnim i montanim kutijama
Ovo je tzv. klasina izvedba za koju je karakteristian veliki broj razvodnih

kutija jer pri svakom razvoenju vodia upotrijebimo razvodnu kutiju. Pri
eventualnim kvarovima potrebno je otvoriti kutiju to povlai i mogue oteenje
zida.


Str. 15/57
b) Instalacije sa stropnim razvodnim kutijama
Kod ovakvih instalacija karakteristian je veliki broj spojnih mjesta u razvodnoj

kutiji. Ovakva izvedba primjerena je kod zgrada iji su zidovi i stropovi od
lijevanog betona.Traenje kvarova je relativno jednostavno.
Str. 16/57
c) Instalacije s univerzalnim instalacijskim kutijama
Prednost ovakvih instalacija je to se lako montira vei broj

univerzalnih kutija to dalje omoguava proirenje instalacija i premjetanje
utinica. Neiskoritene kutije se jednostavno prekriju poklopcima.


Str. 17/57
Str. 18/57
e) Instalacije s vodovima u kutnim ili zidnim kanalima
d) Instalacije sa razvodnim ormariem
Ovakva instalacija primjerena je za prostore gdje se zahtijeva odvojenost

(autonomnost) pojedinih dijelova instalacije ili gdje su potrebne naknadne
izmjene u graenju. Uglavnom se ovakva instalacija upotrebljava u upravnim
zgradama, hotelima, bolnicama i sl. Princip je da svaki prostor ima svoj razvodni
ormar iz kojeg se napajaju strujni krugovi. Mogue je da se svi strujni krugovi
udrue na jednu zajedniku nadstrujnu zatitu.(osigura)

Ovakva nadbukna instalacija primjerena je za prostore gdje trebamo veliki

broj utinica (energetskih i telekomunikacijskih) poput laboratorija, uionica
predavaonica i sl.
Prednost je to je promjena broja utinica relativno jednostavna.
esto se izvodi i kao naknadna instalacija.

Str. 19/57
Str. 20/57
Neki detalji elektrinog razvoda u stambenim i slinim prostorima

f) Podne instalacije
Primjer nadbuknog polaganja cijevi

a) ispravno
b) neispravno-mogunosti nakupljanja
vlage
Pravilno poloene
instalacijske cijevi
Podne instalacije izvode se s vodiima postavljenim u posebne podne kanale

(najee viedijelne). Na kanale se prikljuuju posebne podne kutije u koje
se montiraju utinice. Ovakav nain izvoenja instalacija omoguava bolju
Iskoritenost prostora. esto se izvode u robnim kuama, pogonima,
kabinetima za raunala i sl.
Primjer instalacije izvedene
S vodovima PNT cijevi


Str. 21/57
strujni krugovi rasvjete
Str. 22/57
strujni krugovi troila ope namjene
U stanu se preporuuju minimalno dva strujna kruga za napajanje rasvjete

s minimalnim presjekom vodia 1,5 mm2- Cu. U kuhinjama radnim
prostorima u stanu se pored ope rasvjete redovito predvia i rasvjeta
radnih ploha.
Rasvjetom se upravlja pomou instalacijskih sklopki ugraenih kod ulaza u
svaku prostoriju. Sklopke i tipkala se postavljaju na visinu cca 110 cm
(70-150 cm) od gotovog poda.
U javnim prostorima (uionice, ekaonice i sl.) rasvjeta se obavezno napaja iz
dva ili vie strujnih krugova.
Sve svjetiljke moraju imati poseban vijak za spajanje sa zatitnim vodiem.
Troila ope namjene se na instalaciju prikljuuju preko prikljunica i utikaa

U pravilu se ovi strujni krugovi izvode vodiima presjeka 2,5 mm2 tieni
osiguraima 16 A. U stanovima su predviene prikljunice ope namjene u
svim prostorima. Visina postavljanja o vrsti prostora i kree se od 30 -150 cm
od gotovog poda.
npr: kuhinje i radni prostori na cca 110 cm
ostali na visini 30 45 cm
Za troila u kuhinji montiraju se prikljunice s poklopcem (IP43) iznad kuhinjskih
elemenata.
U hodniku se preporua ugradnja minimalno jedne dodatne elektroenergetske
prikljunice za prikljuak napojnog dijela telefona.
Troila manje snage (ventilator) mogu se prikljuiti na strujni krug rasvjete.


Str. 23/57
Preporueni minimalni broj prikljunica i svjetiljki prema vrsti prostora

Vrsta prostora
Str. 24/57
strujni krugovi fiksnih troila
Prikljunice svjetiljke
dnevna soba
blagovaonica
kuhinja
radni prostor
spavaa soba
kupaonica
WC
hodnik
balkon
Fiksna (vrsta) troila npr. elektrini tednjak, elektrini bojler, klima kuhinjska
napa. Preporua se prikljuiti ih izravno pomou posebnih prikljunih kutija.
Sve prikljunice moraju imati zatitni kontakt koji se spaja sa sabirnicom

zatitnog vodia.


Str. 25/57
Str. 26/57
instalacije u kupaonici
Zbog poveane opasnosti od elektrinog udara uslijed smanjenja otpora tijela
i dodira tijela s potencijalom zemlje za kupaonice vrijede posebni zahtjevi u
pogledu izvedbe elektrinih instalacija i izbora elektrine opreme. Ovi zahtjevi
se odnose na prostore s kadom, tu kadom i okolne zone, a ne primjenjuju se
na zatvorene tvorniki izraene tu kabine s vlastitom tu kadom i odvodnim
sustavom (osim to se 60 cm od vrata ne smiju postavljati sklopke i
prikljunice).
zona 0 - unutranjost kade

zona 1- u razini kade do 2.25 m
Za elektrine vodove i pripadni pribor vrijedi:

kabeli i vodovi, koji se polau nadbukno, ili podbukno do dubine 5 cm moraju
imati izolaciju, koja zadovoljava zahtjeve zatite uporabom opreme razreda II.


Str. 27/57
Str. 28/57
prikljuak termikih naprava

Termike naprave aparati koji za svoj rad koriste toplinu dobivenu iz
elektrine energije (elektrini bojleri, tednjaci, infra grijalice, TA pei.
U pravilu se direktno prikljuuju na elektrinu instalaciju.
Termike naprave veih snaga (TA pei, bojleri i sl.) spajaju se u posebne
strujne krugove.
Termike naprave moraju imati: odgovarajue sklopke, posebnu zatitu i
regulacijske ureaje.


Str. 29/57
Str. 30/57
TELEKOMUNIKACIJSKE INSTALACIJE
Telekomunikacijske razvode moemo podijeliti na:
Ove instalacije omoguuju uporabu razliitih ureaja i aparata poput telefona,
telefaksa, radija, TV, raunala U tom smislu govori se o slijedeim vrstama
TK instalacija odnosno mrea:
telefonska instalacija,
strukturna (LAN mrea)
antenski sustav
DTK (distribucijska telekomunikacijska)
domofoni
videonadzor
razglas (ozvuenje)
centralni nadzorni sustav
protuprovala (alarmni sustav)
vatrodojava
detekcija plinova

1) Primarni TK razvod - obuhvaa prikljuni vod, TK instalaciju na vanjsku

TK mreu. Za ovaj prikljuak uglavnom se koriste simetrini vodovi u obliku
telefonskih parica (analogni signal). Za AOP rabe se koaksijalni ili
optiki vodovi.
2) Sekundarni TK razvod - od ormaria do pojedinih etanih razdjelnika.
3) Tercijarni TK razvod - ine vodovi od etanih razdjelnika do pojedinih
radnih prostora , odnosno TK prikljunica u pojedinim stanovima.
Uglavnom se postavljaju vodovi u obliku parica, a ako su zahtjevi vei
onda i optiki vodovi.

Str. 31/57
Str. 32/57
Telefonska instalacija
LAN
U poslovnim prostorima se esto susree pojam strukturno kabliranje ili
lokalna mrea (L-Local A-area N-network). Ona predstavlja instalaciju
TK sustava viestruke namjene. Izvedena je kao jedinstveni sustav ili
kao vie podsustava u jednoj ili vie graevina s mogunou
povezivanja u jedinstvenu cjelinu. Strukturna mrea se najee izvadi
zvjezdastom tipologijom. Sredite mrenog sustava je komunikacijski
razdjelnik koji predstavlja vorite mree. Sadri aktivne i pasivne
komponente i povezan je bakrenim ili optikim kabelima do krajnjih
korisnika.
U zgradi zapoinje prikljunim izvodnim telefonskim ormariem u kojem je

tzv. sabirnica. Prikljuni telefonski ormari (ITO) je obino na vanjskoj strani
objekta tako da je stalno dostupan monterima telekoma.
Instalacija unutar zgrade se uglavnom izvodi kabelom TI 20 ili TI 44 promjera
vodia 0,6 ili 0,8 mm poloenih u instalacijskoj cijevi. Preporueni minimalni
promjeri cijevi su:
za uzlazne vodove 29 mm - potreban otvor u zidu 60 x 60 (mm)
za razvod po katovima 23 mm - potreban otvor u zidu 40 x 40 (mm)
za razvod do pojedinog aparata 16 mm - potreban otvor u zidu 30 x 30 (mm)


Str. 33/57
Str. 34/57
Osnovne informacije za telefonske instalacije:

Svakom glavnom telefonu pripada jedna parica.
U cijevima sa telefonskim vodovima ne smiju biti vodii drugih TK
instalacija.
Izmeu energetskog i telefonskog voda minimalni razmak mora biti
20 cm.
Razmak izmeu energetske i telefonske prikljunice mora biti
minimalno 8 cm.


Str. 35/57
Str. 36/57
Osnovna stambena signalizacija
Antenski sustavi
Tu se prije svega ubraja instalacija elektrinog zvonca i interfona.

U stambenim zgradama redovito su kombinirani interfon, zvonce i elektrina
brava u zajedniki komunikacijski ureaj.
To je skup tehn. opreme iji je zadatak da omogui kvalitetan prijenos

primljenih signala.
Za signalne instalacije najee se koriste kabeli tipa TI 20 ili TI 44 i to

uglavnom promjera vodia 0,6 mm. Broj parica u kabelu ovisi broju
potrebnih linija.
Razlikuju se tri vrste antenskih sustava:

pojedinani-za obiteljske kue
zajedniki ( u zgradama)
kabelski za prijenos TV i UKV signala u cijelom ili u dijelu naselja.


Str. 37/57
Str. 38/57
SUSTAV ZATITE
1) Prihvatna mrea (hvataljke)
LPS-sustav zatite od munje (Lightining Protection System) - cjelokupni

sustav za zatitu objekata od tetnih posljedica udara munje.
Hvataljke su dio vanjskog LPS-a namijenjene prihvaanju udara munje.

Sastoji se od metalnih vodia postavljenih na najviem i najistaknutijem
dijelovima objekta.
Taj sustav moe biti vanjski i unutarnji.

Pojavljuju se tri osnovna oblika
Sustav zatite od munje ( gromobranska instalacija ) sastoji se od:
1) prihvatnu mreu (hvataljke)
vertikalne hvataljke
2) odvodvna mrea (odvodi)
razapeti vodii
3) uzemljenje
mrea vodia-Faradayev kavez
4) mjerni spoj


Str. 39/57
Str. 40/57
2) Odvodi
Odvodni sustav su okomiti vodovi poloeni na ili uz zidove objekta i slue za
odvoenje munje k uzemljivau. Treba ih postavit vertikalno i po mogunosti
bez promjene pravca. Poeljno je da budu to krai i blizu rubova zgrade.
Prosjeni razmak izmeu odvoda ovisi o razini zatite:
Razina zatite
Prosjeni razmak (m)
10
II
15
III
20
IV
25
10


Str. 41/57
Str. 42/57
Osnovne napomene za odvod

Mora biti vie usporednih vodova-najmanje dva.
Duljina strujne staze mora biti to manja
Prednost se daje simetrinom rasporedu te obveznom postavljanju odvoda
na kutove
Odvodi unutar objekta potrebni su za objekte tlocrtne povrine vee od
40 x 40 (m)( odvod u zidnom kanalu min 76x13mm)
Na svakih 20 (10) m te na razini tla odvodi dobivaju horizontalni prsten
koji slui za bolju raspodjelu struje munje
Kod viekatnih objekata odvodi se povezuju sa armaturom svake etae i
tako se formira ovaj prsten
Metalne mase na bonim dijelovima zgrade ija jedna dimenzija prelazi 2 m

moraju se spojiti na odvod.
Prirodni odvodi su metalne instalacije elektriki neprekinute debljine min
0.5 mm.
Odvodi moraju biti izvedeni od to duih komada i sa to manje spojeva,
osobito bez spojnica
Odvodi se ne smiju ugraivati u metalne slivnike
Odvodi se mogu postaviti neposredno ispod buke ako su na odgovarajui
nain zatieni od korozije (premazom, PVC navlakom, i sl.)
Vodilice liftova povezuju se na odvodnike preko odvodnika prenapona, a

na dnu direktno na uzemljiva.


Str. 43/57
Str. 44/57
3) Uzemljenje
Uzemljenje (sustav uzemljenja) je dio LPS je namijenjen odvodu struje
munje u zemlju.
Prema nainu izvedbe razlikuju se dvije vrste uzemljivaa:
Uzemljiva tipa A zrakasti duljine l1. Moe biti horizontalni s najmanje
dva uzemljivaa ili varijanta sa vertikalnim (0,5l1). Uzemljiva ovog tipa
primjereniji je za manje objekte.
Uzemljiva tipa B uvjetovan je srednjim polumjerom ovisno o zatitnoj
razini. ( Za zatitne razine III i IV minimalno l1 je 5m.) Za ostale je vei i
ovisi o specifinom otporu.
Izvedba uzemljivaa
11


Str. 45/57
Str. 46/57
Prema obliku vodia razlikujemo

Danas se u elektrinim instalacijama najee koriste temeljni uzemljivai.
ploaste tanke metalne ploe vertikalno ukopane u zemlju na dubini 1m
umjesto punih ploa mogu se koristiti i metalne reetke.
tapne metalne cijevi ili pocinano eljezo duine 2-5 m vertikalno
ukopano u zemlju
Ugraujemo ih u betonske temelje objekta tako da je izmeu njih i zemlje

min 10 cm betona. uglavnom se upotrebljava elina pocinana traka koja se
povezuje sa armaturom npr svaka 2-3 m. Ovakvi uzemljivai vrlo su uinkoviti
jer su vlanom betonu (ispod hidroizolacije)i na taj nain imaju dobar spoj sa
zemljom. Ekonomini su praktini i neogranienog vijeka trajanja.
trakaste sastoje se od pocinanih elinih traka, metalnih ipki ili

metalnih uadi vodoravno ukopanih u zemlju na dubinu izmeu 0,5 i 1m
u slojevima zemlje gdje nema smrzavanja


Str. 47/57
Str. 48/57
4) Mjerni spoj
Unutarnja zatita (LPS)
Spoj koji je projektiran postavljen tako da se omogui elektrino ispitivanje i

kontroliranje sastavnih dijelova LPS.
U osnovi se sastoji iz dva dijela:
Ugrauje se na odvod na visini 1,7- 2m od tla.
EB (Equipotential bonding) - sustav za izjednaavanje potencijala unutarnjih

i vanjskih metalnih instalacija koje ulaze ili su u blizini objekta
Ako je odvod ispod buke mjerni spoj se izvodi u prikladnom ormariu.
SPD ( Surge protection device) ureaj za zatitu od prenapona
Dio odvoda ispod mjernog spoja mora se zatititi pomou kutnog

elinog profila.
Svi mjerni spojevi moraju biti oznaeni brojevima i premazani crvenom
bojom izvana.
12


Str. 49/57
Ispitivanje instalacija prije putanja u pogon

Ispitati izjednaavanje potencijala
Izmjeriti otpor uzemljivaa
Ispitati zatitne mjere sa zatitnim vodiem
Na svim razdjelnicama provjeriti da li je pravilan natpis, oznaeni
osigurai i poloena jednopolna shema
ispitati sve razdjelnike i strujne krugove
Sve eventualne izmjene izvoditelj je duan unijeti sheme
Izvoditelj je duan predati ateste svih materijala i opreme ugraene u objekt
Izvoditelj je duan rezultate mjerenja i ispitivanja izvrenih od ovlatene
organizacije u obliku atesta predati investitoru

Str. 50/57
Projekt elektrine instalacije i gromobrana sadri

OPI DIO
TEHNIKI OPIS
PRORAUNI
CRTEI
tuma simbola
elektrine instalacije svih etaa
gromobran krova i svih fasada
jednopolne sheme KPMO i RS
jednopolna shema kabelskog raspleta
shema telefonske instalacije
shema TV instalacije
shema izjednaavanje potencijala
shema izjednaavanja potencijala kod TNS sustava
PROCJENA TROKOVA
TROKOVNIK RADOVA

Str. 51/57
Str. 52/57
13


Str. 53/57
Str. 54/57
Sve metalne mase na krovu je

potrebno spojiti na gromobransku
instalaciju.
Antenski stup (koji se locira nakon
mjerenja signala) obavezno povezati
na gromobransku instalaciju.
Sva istaknuta mjesta na krovu nadvisiti
najmanje 50 cm gromobranskom hvataljkom


Str. 55/57
Str. 56/57
14

Str. 57/57
Najee potekoe / nedostaci pri izvoenju

Ugradnja opreme koja nije specificirana
Ne polaganje glavnog odvodnog kabela na propisanu dubinu
Neusklaenost izrade graevinskog projekta i projekta elektroinstalacije
Loa izvedba gromobrana (uteda, nepravovremena intervencija,
zahtjevi investitora)
Naknadno izvoenje instalacija
Vie strujnih krugova u jednoj TC cijevi
15
Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije

Predavanje br. 12 Grijanje
Str. 2/50

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
1
2
Kanalizacija
Vodovod i
Kanalizacija
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13

Zajedniki dio
9
10

kanalizacije
3
4
Tema dvosata
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
1. dio
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka



Str. 3/50
Str. 4/50
HVAC Instalacije
HVAC Instalacije Literatura
Izraz HVAC je akronim engleskih pojmova:
Osnovna i dopunska:
H Heating (Grijanje)
1. M. Radoni - Grejanje i Vetrenje, Graevinska knjiga, Beograd, 1979.
V Ventilation (Ventilacija)
2. S. Zrni Grejanje i Klimatizacija, Nauna knjiga, Beograd, 2005.
AC Air-Conditioning (Izmjena zraka)
3. Heating, Ventilating and Air-Conditioning, Systems and Equipement, 2008

ASHRAE Handbook
4. Air-Conditioning System Design Manual, ed. W. Grondzik, Elsevier, 2007.
Ovaj izraz se udomaio kada se govori o ukupnosti strojarskih instalacija u

nekom objektu.
Iako tradicionalno govorimo o 3 grupe ureaja (H+V+AC) esto se ove
grupe ne mogu (niti ne smiju) promatrati odvojeno, jer neki ureaji (npr.
klima ureaji) mogu istovremeno obavljati vie funkcija.
Kratki teaj :
1. http://en.wikipedia.org/wiki/HVAC
2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Grijanje
3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Klimatizacija
4. http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Glavna_stranica
(Neven Dui)


Str. 5/50
Str. 6/50
FIZIOLOKI UVJETI
GRIJANJE I
KLIMATIZACIJA
Temperatura ovjejeg tijela iznosi oko 37o C.

Ve male promjene temperature (i manje od 1o
C) oznaavaju bolesno stanje.
Sistemi grijanja i klimatizacije

u zgradama slue za
odravanje ugodnosti i
higijene zraka za ljude koji
borave u zatvorenim
prostorima, bez obzira na
godinje doba i klimu kraja u
kojem se zgrada nalazi.
Za obavljanje ivotnih funkcija ovjeku je

potrebna toplina. ovjeje tijelo stalno proizvodi
toplinu koristei hranu i kisik iz zraka. Svaki
ovjek, s povrinom koe od oko 2 etvorna
metra, pri temperaturi od oko 307 K (Kelvina)
(oko 34o C), kontinuirano zrai oko 1.0 kW
topline.
Skup uvjeta u zatvorenom

prostoru naziva se
mikrokilimom.
Nedovoljna ili pretjerana temperatura prostora

izaziva neprijatni osjeaj, smanjuje umnu i
tjelesnu sposobnost i u krajnjem sluaju moe
izazvati smrt.


Str. 7/50
Str. 8/50
POTREBA I ZNAAJ GRIJANJA
POVIJEST GRIJANJA
Za odravanje ivota tijekom hladnijeg doba

godine, kada temperatura padne ispod +15o C,
neophodno je da se ovjek zatiti od dugotrajnog
i prekomjernog gubitka tjelesne topline. ovjek
se od hladnoe titi odjeom i kuom.
Prvim "sustavom" grijanja bi se moglo

nazvati izlaganje Sunevim zrakama, a
pronalaskom vatre ovjeku je omoguena
zatita od hladnog vremena. Prvi sloeniji
sustavi za grijanje nastaju u Europi u
antiko doba. Bili su to sustavi centralnog
toplozranog povrinskog grijanja te su
bili poznati pod nazivom "hipokaustino
grijanje".
Obino se smatra da su optimalni uvjeti za ivot

u kui ako prostorije imaju temperaturu +16o C
+22o C. Temperature ispod +16o C suvie su
niske i mogu izazvati ozebline, a temperature
preko +22o C usporavaju organizam.
Zadatak grijanja je da u zatvorenim prostorijama, nezavisno od vanjske
temperature odri stalnu temperaturu. Ovo se postie raznim ureajima za
grijanje.
U srednjem vijeku nije zabiljeen neki znaajniji pomak u razvoju tehnike

grijanja. Kroz gotovo cijeli srednji vijek kao izvor topline u nastambama
obinog puka slui otvoreno ognjite postavljeno u sreditu prostorije, a u
kuama plemenitaa otvoreni kamin postavljen u prostoriji u kojoj se
najvie boravilo. Ostale se prostorije nisu grijale ili su se grijale tako to je
kroz njih prolazio dimnjak. Prvo veliko poboljanje su predstavljale kaljeve
pei, koje su se uz neke izmjene odrale do danas.


Str. 9/50
Str. 10/50
POVIJEST GRIJANJA
PRENOENJE TOPLINE
Najznaajnije novosti se pojavljuju u 18.

stoljeu; u vedskoj je izveden prvi
sustav centralne pripreme potrone tople
vode, a u Engleskoj prvi sustav parnog
grijanja. Potkraj tog stoljea su
konstruirani prva eljezna pe i
ljevanoeljezni kotao. Svojevrsna
kulminacija tih dogaaja bila je u 19.
stoljeu, kada u SAD-u poinje tvornika
proizvodnja ljevanoeljeznih kotlova i radijatora, a posljednja desetljea
toga stoljea donose pravu ekspanziju proizvoaa opreme za grijanje, od
kojih su neki opstali i do danas.
Izmeu tijela razliite topline postoji stalna tenja da se koliine topline

izravnaju. Izravnavanje se moe vriti naelno na tri naina:
U 20. stoljeu se izgrauju prve toplane i toplinarski sustavi, a u vrijeme

nakon Drugog svjetskog rata dolazi do sve vee primjene novih tehnologija
grijanja te se sustavi grijanja sve vie povezuju sa sustavima pripreme
potrone tople vode.

1) Provoenje (kondukcija) direktnim dodirom dva nejednoliko zagrijana

tijela;
2) Strujanje (konvekcija) ovaj nain prijenosa vri se u tekuim
materijama;
3) Zraenjem (radijacijom)
toplina se prenosi sa
toplijeg na hladnije tijelo
bez zagrijavanja sredine
kroz koju prolazi.
Prema nainu predavanja
topline okolini, razlikujemo i
grijae ureaje.

Str. 11/50
Str. 12/50
PRIBLINI PRORAUN POTREBNE TOPLINE (ENERGIJE)
Primjer:
U literaturi postoji niz priblinih i tonih prorauna za izraunavanje potrebnih

koliina topline (kcal/h ili kJ/h za 1 m3 grijane prostorije). Toni prorauni se
rade na temelju fizike zgrade, a prema svim gubicima topline. U nastavku su
prikazana dva postupak za priblino odreivanje potrebne topline.
Stan u zgradi ima dimenzije prema

slici, pa je ukupna povrina stana
42.3 m2. Visina prostorija je 2.85 m,
pa je ukupni volumen stana oko
121 m3.
Postupci su priblini i vrijede za te=-15o C i ti=+20o C. Za bolje izolirane

zgrade treba uzeti niu vrijednost, a za loije viu.
Prosjena potrebna toplina
Snaga
Tip
(veliina)
kcal/h za 1m 3
kJ/h za 1m 3
W za 1m 3
slobodne
dvojne
u nizu
55 70
50 60
40 55
230 293
209 251
167 230
64 81
58 70
46 64
Srednje zgrade
3001500 m
35 45
146 188
41 52
Velike zgrade
8002500 m 3
30 40
125 167
35 46
Zgrade vee od
2500 m 3
20 30
84 125
23 35
Graevina
Stanovi
Male porodine zgrade
100300 m 3
Pretpostavimo da je zgrada srednje

izolirana (230+293)/2=262 kJ/h
pa je ukupna potrebna toplina za
zagrijavanje cijelog stana:
121.0 x 262 = 31702 kJ/h
Kako je W=J/s, potrebna snaga
grijaa je:
31702 / 3600 = 8.8 kW


Str. 13/50
Str. 14/50
PRIBLINI PRORAUN POTREBNE TOPLINE (ENERGIJE)
Primjer:
Za pojedinane prostorije priblini proraun koliine topline moe se

priblino proraunati sistemom bodovanja, prema tablici i dijagramu:
Uzmimo ponovno primjer stana u stambenoj zgradi. Ukupni volumen je: 121.0
m3.
KRITERIJ
Bodova
Za sluaj:
1) Prostorije orijentirane na S, SZ, SI, I

2) Prostorije sa 13 hladne povrine
2) Prostorije sa 13 hladne pov rine
3) Osamljene male zgrade
3) Osamljene male zgrade

4) Mjesta iznad 600 m.n.m.
5) Po jedan bod za svaki vanjski zid prostorije
4) Mjesta iznad 600 m.n.m.
5) Po jedan bod za sv aki v anjski zid prostorije
6) Jako v jetrov it predio
6) Jako v jetrovit predio

7) Mansardne prostorije
Prost. 1 Prost. 2 Prost. 3 Prost. 4
1) Prostorije orijentirane na S, SZ, SI, I
8) Prostorije pored ili iznad otvorenih prolaza

9) Prostorije sa nedovoljnom toplotnom izol.
10) Prostorije sa 4 ili vie hladnih povrina
11) Prostorije sa jakim prometom
8) Prostorije pored ili iznad otv orenih prolaza
9) Prostorije sa nedov oljnom toplotnom izol.
10) Prostorije sa 4 ili v ie hladnih pov rina
11) Prostorije sa jakim prometom
12) Prostorije sa ti>20 C
13) Prostorije u barakama
7) Mansardne prostorije
12) Prostorije sa ti>20 C
UKUPNO BODOVA
13) Prostorije u barakama
Povrina prostorije (m2)
10.9
8.1
3.6
19.7
Volumen prostorije (m3)
31.1
23.1
10.3
56.1


Str. 15/50
Str. 16/50
Primjer:
OSNOVNI POJMOVI
Prema dijagramu prostorije 1, 2 i 4 spadaju u srednji poloaj, a prostorija 3 u

povoljan poloaj. Prema dijagramu oitano je:
Sustav grijanja su svi elementi koji u nekom objektu slue za grijanje

prostorija.
KRITERIJ
UKUPNO BODOVA
Pov rina prostorije (m2)
Volumen prostorije (m3)
Prost. 1 Prost. 2 Prost. 3 Prost. 4

8
10.9
8.1
3.6
19.7
31.1
23.1
10.3
56.1
Potrebna koliina energije (kcal/h)
2500.0
1800.0
650.0
4450.0
Potrebna koliina energije (kJ/h)
10450.0
7524.0
2717.0
18601.0
Kriv ulja
Potrebna snaga (kW)
UKUPNA SNAGA
2.7
1.8
0.7
4.3
9.5
Izvor topline je glavni dio sustava grijanja i u njemu dolazi do pretvorbe

energije iz njenog primarnog oblika ili izvora u toplinu.
Loite je dio izvora topline u kojem dolazi do pretvorbe kemijske
energije goriva u toplinu procesom izgaranja.
Razvod je dio centralnih sustava grijanja koji slui za prijenos toplinske
energije do prostorija pomou odgovarajueg prijenosnika energije.
Prijenosnik energije ili ogrjevni medij je tvar koja u centralnim
sustavima grijanja slui za prijenos energije od izvora topline do
ogrjevnih tijela smjetenih u prostorijama.
Ogrjevno tijelo je dio sustava grijanja koji slui za prijenos topline na
prostoriju.


Str. 17/50
Str. 18/50
SUSTAVI GRIJANJA
SUSTAVI GRIJANJA (nastavak)
Sustavi grijanja se mogu podijeliti na nekoliko naina:
Podjela prema nainu zagrijavanja u obzir uzima poloaj izvora topline u

odnosu na prostoriju koju je potrebno zagrijavati:
prema energentu
lokalni
prema nainu zagrijavanja
centralni
prema izvedbi ogrjevnih tijela

Podjela sustava grijanja prema energentu se zasniva na izvoru energije
koji se koristi za pretvorbu u toplinu, pa oni mogu biti:
Podjela prema izvedbi ogrjevnih tijela se temelji na nainu na koji se

toplina predaje prostoriji:
radijatorski
elektrini
izravni
solarni
konvektorski
plinski
na tekua goriva (nafta, lo ulje, petrolej, mazut, alkohol)
ventilokonvektorski
povrinski
na kruta goriva (drva, treset, ugljen) itd.


Str. 19/50
Str. 20/50
OSNOVNI ENERGENTI U SUSTAVIMA GRIJANJA
OSNOVNI ENERGENTI U SUSTAVIMA GRIJANJA
Kako je ve reeno, osnovni energenti u sustavima grijanja su: elektrina

energija, solarna energija, plinska goriva, loivo ulje, kruta goriva.
Biomasa je kruto gorivo biolokog porijekla, odnosno obnovljivi izvor

energije, a moe biti u raznim oblicima Za primjenu u sustavima grijanja se
koristi ogrjevno drvo ili razni proizvodi koji se dobivaju obradom drveta i
drvnih otpadaka kao to su piljevina, briketi, peleti i sl.
Plinska goriva su plinovi i plinske smjese ijim izgaranjem nastaje toplina.

Kao energenti se koriste u sustavima grijanja i pripreme potrone tople
vode, proizvodnji elektrine i toplinske energije itd.
Loiva ulja su tekua goriva koje se dobivaju frakcijskom destilacijom
sirove nafte, a koristi se u malim i velikim energetskim postrojenjima.
Sastoje se najveim dijelom od ugljika, a ostatak ine vodik, kisik i duik.
Ugljen je kruto fosilno gorivo koje je ranije bilo vrlo esto, a danas je
njegova primjena u sustavima grijanja uglavnom naputena te se kao
energent najvie koristi u velikim energetskim postrojenjima i u industriji.
Najveim dijelom se sastoji od ugljika, vodika, kisika, a ostatak otpada na
sumpor, duik, vodu, pepeo i razne druge primjese.
Elektrina energija je najii* ali i relativno skup nain grijanja. Prema

nekim pokazateljima cijena grijanja elektrinom strujom je oko 3 puta vea
od cijene grijanja ugljenom.
Suneva energija je obnovljiv i neogranien izvor energije od kojeg izravno
ili neizravno potjee najvei dio drugih izvora energije na Zemlji. Suneva
energija u uem smislu podrazumijeva koliinu energije koja je prenesena
Sunevim zraenjem, a izraava se u dulima. U svom se izvornom obliku
koristi (najee) za pretvorbu u toplinsku energiju za sustave pripreme
potrone tople vode i grijanja te u solarnim elektranama.
* Diskutabilno sa stajalita da se veina elektrine energije dobiva
termoelektranama koje znaajno oneiuju okoli.


Str. 21/50
Str. 22/50
UVJETI KOJI SE POSTAVLJAJU GRIJAIM UREAJIMA
UVJETI KOJI SE POSTAVLJAJU GRIJAIM UREAJIMA
Grijai ureaji, da bi u potpunosti zadovoljili svoju namjenu, moraju

zadovoljiti higijenske, tehnike, ekonomske i estetske uvjete.
TEHNIKI
HIGIJENSKI
Temperatura zraka u prostoriji mora imati ravnomjernu raspodjelu

po povrini i po visini;
Temperatura grijanih povrina ne smije biti vea od 70o C;
Temperatura zidova i zraka u prostoriji bi trebala biti priblino ista,

u svakom sluaju ne smije se razlikovati za vie od 3o C;
Toplotni izvori ne smiju zagaditi prostoriju prainom, dimom ili
aom;
Grijai ureaj mora biti sposoban lako regulirati kolebanje izmeu
vanjske i unutarnje temperature.

Jednostavnost i preglednost ureaja;
Lagano upravljanje ureajem;
Automatski rad ureaja;
Sigurnost za ljude i predmete (poar).
EKONOMSKI
Minimalna investicija;
Minimalni trokovi eksploatacije.
ESTETSKI
Sklad izmeu grijaeg ureaja i konstruktivnih i arhitektonskih

dijelova graevine.

Str. 23/50
GRIJAI UREAJI I OPREMA

ZA LOKALNO GRIJANJE
Kada se toplina proizvodi u istoj
prostoriji (ili grupi prostorija) koja se
grije tada govorimo o lokalnom
grijanju. U lokalne ureaje za
zagrijavanje tradicionalno spadaju
ognjita, kamini i pei (na kruta,
tekua ili plinovita goriva), te u
novije doba: radijatori, konvektori,
kaloriferi i zraei paneli te
povrinski sustavi grijanja.
Tradicionalni ureaji za zagrijavanje
kao obaveznu opremu zahtijevaju
dimnjak za odvoenje nus pojava
izgaranja (dim, aa).
Str. 24/50
DIMNJACI
Kada je predvieno grijanje na
tradicionalni nain ognjitima,
kaminima ili peima na kruta,
tekua ili plinovita goriva, obavezna
je ugradnja dimnjaka u zgrade.
Zadatak dimnjaka je dvostruk:
1) da putem strujanja zraka
dovede u loite dovoljnu
koliinu kisika i
2) da plinove koji nastaju
sagorijevanjem odvede van
zgrade.
* Prema nekim istraivanjima ispravnim dimnjakom i pravilnim rukovanjem loenja moe se
utedjeti i do 25% goriva.


Str. 25/50
Str. 26/50
DIMNJACI
DIMNJACI
Vrui zrak je laki, a hladni zrak je tei. Teine zraka za T emperatura T eina zraka
pojedine temperature prikazane su u tablici. Za
(o C)
(kg/m 3 )
ostvarenje dobrog strujanja zraka potrebno je da je
-20
1.396
dimnjak dobro izoliran i da je ist, tako da otpori koji
0
1.293
nastaju strujanjem kroz njega budu to manji.
Smetnje u radu dimnjaka nastaju i ako dimnjak nije dobro izraen, pa kroz
svoje stijenke proputa zrak.
U principu, prilikom loenja topli zrak se podie te se

uspostavlja strujanje odozdo prema gore, tj. dimnjak
vue.
20
1.205
100
0.947
150
0.835
200
0.746
Na rad dimnjaka znatno utjee

vjetar. Na slici se vidi kako vjetar,
pri nailaenju na kosi krov
utiskuje zrak u dimnjak.
Kada je zrak u dimnjaku hladan, a otvori komina/pei

otvoreni, u dimnjaku nastaje obratno strujanje. Ovaj
poremeaj esto nastaje kada je vie pei prikljueno
na isti dimnjak (u jednoj se loi, a u jednoj ne). Stoga,
vie pei se smije prikljuiti na isti dimnjak samo ako
pripadaju istom stanu, a i to bi trebalo po mogunosti
izbjei, tj. svaku pe prikljuiti na svoj dimnjak, osim
kod sabirnih dimnjaka.
Nadvienje dimnjaka iznad sljemena

krova treba biti najmanje 50 cm, ako je
dimnjak do 1.5 m udaljen od sljemena.
Ako je dimnjak vie udaljen, tada su
preporuke za njegovu visinu dane na
slici (Ruski propisi).


Str. 27/50
Str. 28/50
GLAVE DIMNJAKA (DIMNJAKE KAPE)
TRADICIONALNE DIMNJAKE GLAVE
Glave dimnjaka imaju znaajnu ulogu u dobrom radu dimnjaka. Suvie

sloene glave dimnjaka mogu stvarati neeljena vrtloenja zraka i uzrokovati
lo rad dimnjaka.
U Hrvatskoj je prisutan niz tradicionalnih naina izrade dimnjakih glava.

Jedna od najpoznatijih su tzv. fumari dubrovakog primorja i otoka.
Takoer je potrebno paziti da glave dimnjaka (dimnjake kape) zatite

dimnjak od ulaska kie (vlage) u dimnjak. Vlaga u dimnjaku hladi topli zrak
koji se penje i stvara obrnuto strujanje.
U posljednje vrijeme na tritu je
prisutan veliki asortiman dimnjakih
glava (kapa) razliitih renomiranih
proizvoaa koje pospjeuju rad
dimnjaka.
Fumar na ipanu
Fumar na Visu
Fumar na Lastovu


Str. 29/50
Str. 30/50
UPUTE ZA POSTAVU DIMNJAKA
Dimnjake u principu treba postavljati u unutranjosti zgrade, jer na taj nain

su manje izloeni hlaenju. Ako se ipak postavljaju uz vanjske zidove, tada
ih treba dobro izolirati. Ako je mogue pojedinane dimnjake je dobro
grupirati u grupe, jer se tada oni uzajamno griju.
Presjek dimovodnog kanala je najbolje izvesti krunog oblika. U ostalim

presjecima nastaju mrtvi kutovi koji poveavaju otpore kretanju plinova.
Kod pravokutnog presjeka stranice ne smiju prekoraiti odnos 1:1.5.
Presjek dimovodnog kanala ne smije se ni suavati ni proirivati.
Suavanjem se stvara usporavanje plinova, a proirenjem nepotrebni
vrtlozi.
Dimnjaci u pravilu trebaju biti ravni (pravi). Ako

to nikako nije mogue, dozvoljava se povijanje i
to najvie do 30o od vertikale. Mijenjanje pravca
mora se izvesti na najmanje 20-30 cm iznad
poda, te se ispod tavanice mora prijei u
vertikalu.
Visina dimnjaka treba biti takva da se

osigura dobro strujanje zraka. Najmanja
visina dimnjaka, mjerena od loita do vrha
dimnjaka, mora biti 5 do 7 m. Kod manjih
obiteljskih kua ovo moe biti znatan
problem.
Dimnjak treba dobro izolirati.


Str. 31/50
Str. 32/50
MONTANI DIMNJACI
Na dnu dimnjaka treba uvijek predvidjeti vrata za ienje dimnjaka, a na

dnu dimnjaka odreen prostor za skupljanje ai. Ovaj prostor (udaljenost
posljednjeg prikljunog mjesta do dna dimnjaka) mora biti bar 1/10 visine
dimnjaka. Ako to nije mogue izvesti, tada treba proiriti noicu dimovodnog
kanala.
U posljednje vrijeme dimnjaci se vrlo rijetko zidaju, nego se koriste gotovi

elementi za izvedbu dimnjaka. Jedan od najpoznatijih proizvoaa na tom
podruju je Schiedel.


Str. 33/50
Str. 34/50
DIMENZIONIRANJE DIMNJAKA
SABIRNI DIMNJACI
Dimenzioniranje dimnjaka obino se provodi preko dijagrama. Jedan takav

dijagram prikazan je na slici (Schiedel).
Sabirni dimnjaci su oni dimnjaci kod kojih

se na isti kanal mogu spojiti pei sa
razliitih etaa. Ovo je vrlo zgodno kod
vieetanih zgrada.
Takvi dimnjaci obino imaju tzv. uvodni
(prikljuni) kanal ija je duljina jednaka
duljini etae, a koji se prikljuuje na
sabirni kanal. Na ovaj nain se izbjegava
povratno strujanje.


Str. 35/50
Str. 36/50
KAMINI
PEI
Kamini su otvorena ognjita.

Kao gorivo u kaminima
najee se koristi drvo i
dobre vrste kamenog ugljena.
Pei, u tradicionalnom
obliku predstavljaju
zatvorena loita i generalno
je teko povui vrstu
granicu izmeu pei i
kamina.
Kamini kao grijai ureaji nisu

efikasni, jer veliki dio topline
odlazi kroz dimnjak, ali dobro
provjetravaju prostoriju.
Loa strana kamina je i
stvaranje praine i ai u
prostoriji.
U posljednje vrijeme esto se
u kamin ugrauje kotao u
kojem se grije voda koja se
zatim razvede po stanu, kao
sustav centralnog grijanja.
Pei uglavnom koriste kruta

goriva, ali mogu biti i na lo
ulje, naftu, petrolej i sl.
Poloaj pei je uvjetovan
dimnjakom na kojeg se
prikljuuje. Pe treba tako
postaviti da zrak moe
slobodno cirkulirati oko pei
sa svih strana.


Str. 37/50
Str. 38/50
KALJEVE PEI
ELEKTRINE GRIJALICE
Kaljeve pei su pei zatvorenog ognjita izraenog od visoko kvalitetnog

amota. Vrui dimni plin koji nastaje sagorijevanjem provodi se kroz amotne
kanale da bi to je vie mogue energije upilo i akumuliralo u keramici, prije
isputanja u dimnjak. Preko amota toplina polako dospijeva na povrinu
pei i ravnomjerno se rasporeuje u prostoriji.
Elektrine grijalice, kako je napomenuto, predstavljaju najii oblik grijanja,

ali i najskuplji. S obzirom na nain odavanja topline elektrine grijalice
moemo podijeliti na akumulacijske grijalice (pei), radijatore, konvektore,
kaloriferi, zraei paneli, povrinske sustave grijanja i sl.
Prednosti kaljeve pei su je kod tradicionalne pei iznimno visok udio

isijavajue topline, koja je vrlo ugodna.
Princip rada je uglavnom kod svih jednak. Prolaskom struje kroz grija
(debela metalna ica), grija se zagrijava te zrai toplinu. Ova toplina se
moe tada prenositi:
Nedostaci su velika masa i dugo

vrijeme zagrijavanja. Stoga je
kaljeva pe prikladna za krajeve
kod kojih se zapali poetkom
hladnog vremena kako bi se
njome neprestano grijali do
poetka toplih godinjih doba.

direktno - radijacijom (standardna elektrina grijalica)

Str. 39/50
ELEKTRINE GRIJALICE
Str. 40/50
ELEKTRINE GRIJALICE
Zagrijavanjem npr. ulja te radijacijom (radijatori)
Zagrijavanjem amotnih opeka (termoakumulacijske pei)
Propuhivanjem zraka preko zagrijane ice (kaloriferi, fenovi)
Povrinski sustavi grijanja (podno grijanje)

Uglavnom sve lokalne elektrine
grijalice, osim elektro mree, ne
zahtijevaju nikakve posebne
instalacije.
10


Str. 41/50
Str. 42/50
CENTRALNI SUSTAVI
CENTRALNI SUSTAVI
Centralni sustavi za grijanje predstavljaju takav sustav kod kojeg se toplina

za grijanje proizvodi na jednom mjestu zagrijavanjem vode, ulja ili zraka, te
pomou cijevi razvodi do prostorija i predaje grijaim tijelima.
Nedostaci centralnog sustava su:
Prema obimu centralno grijanje moe biti grijanje stana (etano grijanje),
pojedinih cijelih (manjih ili veih) zgrada ili grijanje cijelih blokova zgrada,
kvartovi ili ak cijeli gradovi.
Prednosti centralnog grijanja su:
Ravnomjerno zagrijavanje svih prostorija;
Ravnomjerno raspodjela temperature u prostoriji (grijae tijelo je
mogue postaviti ispod prozora, to kod pei nije mogue);
Visoki investicijski trokovi;

Tekoe u prijelazno doba (proljee, jesen) kada grijanje nije
potrebno tokom cijelog dana;
Gubici topline kod jako dugakih vodova i uzgredno zagrijavanje
prostorija kroz koje prolaze vodovi a za koje je nepoeljno da se
zagrijavaju;
Suhoa zraka u prostorijama koje se griju na ovaj nain.
Nema loita, pa nema ni zagaivanja;

Sigurnost od poara;
Ekonominost.


Str. 43/50
Str. 44/50
PRINCIP RADA CENTRALNOG SUSTAVA
Kako je reeno, centralni sustav sastoji se od centralne jedinice

(centralnog ureaja) za zagrijavanje vode, zraka ili ulja, pumpe i razvodnih
cijevi. Ako se kao medij koristi voda, tada se topla voda moe koristiti i za
sanitarne potrebe.
Osnovno naelo pri postavljanju cijevnog razvoda,

kao i za vodovodni razvod, je da se cijevi trebaju
voditi usporedno sa zidovima i stropom. Pri tome
se instalacije mogu postavljati podbukno (u
zidu), nadbukno (po zidu) ili kroz posebno
izvedene kanale. Toplinska izolacija cijevnog
razvoda slui za sprjeavanje nepotrebnog
odvoenja topline u okoli, a uz to materijali
kojima se oblae cijevni razvod mogu posluit za
smanjivanje buke i vibracija. Armatura obuhvaa
sve elemente cijevnog razvoda koji slue za
otvaranje ili zatvaranje, odnosno za namjetanje
ogrjevnog medija kroz cijevi. U pravilu se izrauju
od materijala koji su otporni na koroziju. U
armaturu se ubrajaju ventili, zasuni, slavine i
sklopke.
11


Str. 45/50
Str. 46/50
RAZVOD KOD CENTRALNIH SUSTAVA
Osnovno naelo pri postavljanju cijevnog razvoda,

kao i za vodovodni razvod, je da se cijevi trebaju
voditi usporedno sa zidovima i stropom. Pri tome
se instalacije mogu postavljati podbukno (u
zidu), nadbukno (po zidu) ili kroz posebno
izvedene kanale. Toplinska izolacija cijevnog
razvoda slui za sprjeavanje nepotrebnog
odvoenja topline u okoli, a uz to materijali
kojima se oblae cijevni razvod mogu posluit za
smanjivanje buke i vibracija. Armatura obuhvaa
sve elemente cijevnog razvoda koji slue za
otvaranje ili zatvaranje, odnosno za namjetanje
ogrjevnog medija kroz cijevi. U pravilu se izrauju
od materijala koji su otporni na koroziju. U
armaturu se ubrajaju ventili, zasuni, slavine i
sklopke.
Stari nain izvedbe razvoda centralnog grijanja su tzv. jednocijevni sustavi,

kod kojih su sva grijaa tijela povezana sa centralnim grijaem samo
jednom cijevi, kroz koju topla voda dolazi i odlazi iz ureaja.
Moderni sustavi su svi
dvocijevni, tj. kroz jednu cijev
dolazi topla voda, a kroz drugu
izlazi relativno hladna voda te
nastavlja cirkulirati kroz mreu.
U svakom sluaju, kod
centralnih sustava uvijek imamo
razvodnu mreu koja je vrlo
slina vodovodnoj mrei.
Razvod centralnog grijanja
treba uskladiti s ostalim
instalacijama.


Str. 47/50
SOLARNO GRIJANJE
U zadnje vrijeme prisutni su sustavi grijanja
vode na sunevu energiju (solarni kolektori).
Ovaj sustav ima vie varijanti, a najee su:
otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati
prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili
zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni
tekuinom koja se ne smrzava (npr. antifriz).
Zagrijana voda se tada razvodi do grijaih
tijela.
Str. 48/50
GRIJAA TIJELA ZA CENTRALNO

GRIJANJE
Kod izbora grijaih tijela bitnu ulogu igra
medij zagrijavanja (voda, para, zrak).
Najea grijaa tijela su radijatori koji su
najee izvedeni tako da se na vrlo
jednostavan nain mogu dodavati ili
oduzimati rebra, te na taj nain kontrolirati
koliinu topline za pojedine prostorije.
12


Str. 49/50
Str. 50/50
KOTLOVNICA
KOTLOVNICA
Kotlovnica je prostorija u kojoj se nalazi kotao za centralno grijanje. S

obzirom na veliinu kotla (strojar!) dolazi se do potrebne veliine prostorije.
Kod malih postrojenja (etano grijanje, manja zgrada) kotao se moe
smjestiti u sporednu prostoriju u stanu ili zgradi, inae treba neminovno
osigurati zasebne prostorije za smjetaj kotla i goriva. Gorivo treba smjestiti
u zasebnoj prostoriji, ali u neposrednoj blizini kotla.
U kotlovnicama treba obavezno predvidjeti klimatizaciju, po mogunosti

prirodnu.
Prostorija s gorivom, kako je reeno, treba biti to blie kotlovnici. Prilaz
goriva ovisi o vrsti goriva i loenju. Zaliha goriva bi trebala biti dovoljna za tri
mjeseca neprekidne potronje.
Pri projektiranju treba voditi rauna o pristupanosti prostorije te lakoj i

sigurnoj manipulaciji s gorivom i ostacima (pepeo, ljaka i sl.). Takoer treba
voditi rauna o mogunosti instalacije i mijenjanja opreme u prostoru
(predvidjeti dovoljno velike otvore da npr. kotao se moe uvui u prostoriju i
zamijeniti po potrebi). Obavezno predvidjeti instalaciju vodovoda i
kanalizacije.
Oprema koja se ugrauje u ovakva postrojenja (sami kotlovi, ali i
pripadajua druga oprema) moe biti znaajnije teine, pa treba o tome
voditi rauna pri proraunu konstrukcije.
13

Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning
Str. 2/31

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
1
2
Kanalizacija
Vodovod i
Kanalizacija
6
7

Vodovod
(hladna i topla
voda)
11
12
13

Zajedniki dio
9
10

kanalizacije
3
4
Tema dvosata
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
1. dio
2. dio
Grijanje
Ventilacija i
Klimatizacija

Ventilacija: Prirodna i umjetna, Klimatizacija


Str. 3/31
Str. 4/31
HVAC Instalacije
SASTAV ZRAKA
Izraz HVAC je akronim engleskih pojmova:
ovjeku je za ivot potrebno oko 15 kg zraka

dnevno, tj. ovjek dnevno treba oko 12 m3
zraka.
H Heating (Grijanje)
V Ventilation (Ventilacija)
AC Air-Conditioning (Prozraivanje)
Projekt HVAC-a je naroito bitan kod srednjih i velikih industrijskih te javnih

i poslovnih graevina (kao neboderi, bolnice, kazalita) kod kojih je
potrebna velika koliina zraka sa optimalnim uvjetima, temperatura,
vlanost i sl.
Zrak se uglavnom sastoji od plinova

prikazanih u tablici. Osim ovih osnovnih
sastojaka u zraku se jo mogu nai i drugi
elementi u tragovima, te vodena para i
praina.
Element
Udio (%)
Kisik (O)
Duik (N)
0.21
0.78
Argon (Ar)
0.010
Ugljikov dioksid (CO 2)
0.030
Suhi zrak je higroskopan i moe primiti odreenu koliinu vodene pare

(topli zrak vie nego hladni). Stvarna koliina pare u gramima koju moe
primiti 1 m3 zraka naziva se apsolutna vlanost, a maksimalna koliina
vlanosti koju moe primiti vlanost zasienja. Odnos stvarne vlanosti i
vlanosti zasienja naziva se relativna vlanost.
Tako npr. 1 m3 zraka pri 20o C moe primiti 17.3 g vodene pare. 80%
vlanost znai da u zraku ima 0.8*17.3 = 13.82 g vodene pare.


Str. 5/31
Str. 6/31
VENTILACIJA
Ventilacija je proces izmjene zraka u nekom prostoru radi promjene
(odstranjivanja) vlanosti, smrada, dima, vruine, praine, bakterija u zraku
i ugljinog dioksida i dovoenja kisika iz vani. Ventilacija ukljuuje i izmjenu
zraka izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora, kao i cirkuliranje zraka u
samoj zgradi. Ventilacija je jedan od najvanijih faktora odravanja
ugodnosti okoline u zgradi.
Ventilacija se generalno moe podijeliti u dvije podgrupe:
Prirodna ventilacija
Umjetna (forsirana) ventilacija
POTREBNA KOLIINA ZRAKA U

PROSTORU I VREMENU
U stanovima i manjim kuama umjetna
ventilacija je nepotrebna. Cjelokupna
ventilacija se vri na prirodni nain:
prozorima i vratima, eventualno
peima kroz dimnjake. No, za neke
prostore (najee kupatila, ostave i
sl.) koje nemaju vanjske otvore treba
predvidjeti umjetnu ventilaciju.
Kod javnih i industrijskih zgrada, u
svakom sluaju kod graevina gdje
boravi veliki broj ljudi, treba predvidjeti
posebni sustav ventilacije. Koliina
potrebnog zraka odreuje se
empirijski, a za neke graevine dana je
u tablici.

Takoer empirijski je odreena i koliina

izmjene zraka za pojedine prostore. Za
neke prostore dana je u tablici desno.
Uvoenje svjeeg zraka u prostor ovisna
je o veliini prostora. Ako je potrebno u
kratkom vremenu uvesti veliku koliinu
zraka nastaje propuh. Topli zrak moe
imati veu brzinu strujanja, a da se ne
osjeti kao neugodno strujanje, dok je zrak
sa temperaturom od 19C ugodan samo
ako ne struji.
ovjek
Bolnice
dijete
zarazni bolesnik
kole
po ueniku
Biroi
po osobi
ljeti, po osobi
Kino/Kazalite
zimi, po osobi
Dvorane za
ljeti, po osobi
skupove
zimi, po osobi
(m 3/h)
60.0
35.0
100.0
25.0
30.0
35.0
20.0
40.0
25.0

Str. 7/31
POTREBNA KOLIINA ZRAKA U

PROSTORU I VREMENU
potrebna
koliina zraka
Vrsta prostorije
Str. 8/31
PRIRODNA VENTILACIJA
Vrsta prostorije
izmjena zraka
na sat
Biblioteke
Kina
Bolnike sobe
Garae
Biroi
Kantine
Predavaonice
Restorani
Barovi / Noni klubovi
Robne kue
Stambeni prostor - kuhinje
Stambeni prostor - kupatila
Stambeni prostor - ostave
45
46
58
45
48
68
810
510
2050
46
25
7
20
Prirodna ventilacija je izmjena zraka s okolinom bez mehanikih pomagala.

Prirodna ventilacija vri se kroz otvore, i nastaje strujanjem zraka zbog
razliitih temperatura vani i unutra.
Prirodna ventilacija vri se i kroz pukotine i pore u konstrukciji, kroz
kljuanice, kroz proreze ispod vrata i sl. Ovakav nain ventilacije (infiltracija)
nekad je dostatan za prostorije u kojima boravi manji broj ljudi i nema
naroitog izvora zagaenja.
Meutim, ventilacija je neophodna u
prostorijama s otvorenim plamenom.
Bilo prirodna bilo umjetna.
Kod uvoenja zraka, posebno hladnog,

valja paziti da struja zraka ne dolazi
direktno na ljude.


Str. 9/31
Str. 10/31
PRIRODNA VENTILACIJA
UMJETNA VENTILACIJA
Prirodna ventilacija moe se ostvariti, osim kroz otvore, i kroz ventilacijska

okna (cijevi). Ovakav nain ventilacije obino se izvodi u prostorijama u
stanovima/zgradama koje nemaju vanjskih otvora.
Ve sama ugradnja ventilatora u odvodna okna predstavlja umjetnu ventilaciju.

No, u nastavku teksta, pod umjetnom ventilacijom e se podrazumijevati
ventiliranje mehanikim napravama.
Ovakva okna/cijevi obino su samo odvodna, tj. kroz njih (zagaeni) zrak se
isputa u atmosferu, a ne razmilja se o dovodu zraka (to nije ispravno).
Takva okna su obino i opskrbljena usisnim ventilatorom*.
Mehanike naprave za ventiliranje sastoje se od zahvatnog objekta, tj. ureaja za

uzimanje zraka iz atmosfere, ventilacijske centrale (komore u kojoj se vri obrada
zraka: grijanje, hlaenje, vlaenje) mree kanala pomou kojih se zrak
sprovodi do mjesta uporabe i otvora u prostorijama kroz koje se zrak ubacuje i
isisava. Zahvatni objekti i ostali pratei elementi dimenzioniraju se prema
volumenu prostora kojeg treba ventilirati i prema broju potrebne izmjene zraka u
tom prostoru.
Prema pravilniku (HRN U.C2.200), u viekatnim zgradama svaka prostorija

koja se provjetrava mora imati svoj kanal, povrine min. 180 cm2 za
kvadratne i 110 cm2 za krune presjeke.
* Njemaka iskustva pokazala su da su ovakvi
kanali za provjetravanje, bez klapne ili
ventilatora na kraju, u najmanju ruku
diskutabilni. Dovod hladnog zraka zimi je toliko
snaan da ljudi esto otvore zatvaraju na bilo
koji nain.


Str. 11/31
Str. 12/31
UMJETNA VENTILACIJA
UMJETNA VENTILACIJA
Kod centralnih sustava treba paziti na veliinu i razgranatost mree. esto se

dogaa da pojedine cijevi budu predugake i preuske, pa pojedine prostorije ne
dobivaju dovoljnu koliinu zraka.
Umjetnu ventilaciju treba primijeniti svugdje gdje nije mogue ili nije dovoljno
provjetravanje kroz prozore. Svakako je treba primijeniti u sluajevima:
1)
Zgrade u klimatski nepovoljnim zonama (visoka temperatura uz

veliku vlagu);
2)
Zgrade u zonama jakog zagaenja zraka;
3)
Zgrade u zonama velikog intenziteta buke;
4)
Zgrade u vrlo vjetrovitim zonama;
5)
Prostorije bez prozora;
6)
Zgrade s prevelikim prozorima i lakim fasadama bez akumulacije

topline i bez sunane zatite;
7)
Prostorije velike dubine (> 8 m) i male visine (< 3 m);
8)
Zgrade s veim brojem osoba (volumen < 4.5 m3 po osobi), itd


Str. 13/31
Str. 14/31
KLIMATIZACIJA
NAMJENA KLIMATIZACIJSKIH (KLIMA) UREAJA
Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu

stvaranja odgovarajueg stupnja ugodnosti za
boravak ljudi, ali i drugih ivih bia. U irem smislu
termin se moe odnositi na bilo koji oblik hlaenja,
grijanja, ventilacije ili dezinfekcije koji mijenjaju
stanje zraka, pri emu obino govorimo o pojmu
Air-condition.
Klimatizacija, dakle u irem kontekstu, obuhvaa grijanje, hlaenje, odvlaivanje,

proiavanje i ventilaciju zraka.
Grijanje: klima ureaji nam omoguuju preciznu kontrolu temperature te
odravanje konstantne temperature tijekom cijele godine bez obzira na vanjske
uvjete.
Klimatizacija obuhvaa tehnike postupke za ostvarivanje eljenih parametara

zraka te njihovo odravanje u prostoru pomou termotehnikih sustava tijekom
itave godine. eljeni parametri koje treba kontrolirati u optimalnim graninim
vrijednostima su vezani uz uvjete toplinske ugodnosti. To su temperatura,
vlanost zraka, brzina strujanja, istoa zraka, buka, itd. Klimatizacijski sustavi
obavezno ukljuuju dovoenje svjeeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj.
ukljuuju i ventilaciju prostora jer u tehnikom smislu, sustavi koji nemaju dovod
svjeeg zraka nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski
ureaji jer nemaju mogunost ovlaivanja niti odvlaivanja zraka, ve slue samo
za grijanje i hlaenje zraka).

Hlaenje: klima ureaji, pogotovo tijekom vruih ljetnih mjeseci, nam omoguuju
hlaenje prostorija ime se stvara ugodna atmosfera za boravak ljudi.
Odvlaivanje: u reimu hlaenja klima ureaj moe odvlaivati zrak pruajui
osjeaj svjeeg zraka. Ljudsko bie osjea da je razina od 40 do 60 % ugodna
razina vlage.
Proiavanje: klima ureaji mogu proizvesti svje i ist zrak jer su oprenljeni
filterima koji apsorbiraju praine i neistoe iz zraka.
Ventilacija: ventilacija moe biti ugraena u sustav klima ureaja. Ona djeluje na
principu da uzima zrak iz unutranjosti prostorije i zamjenjuje ga svjeim vanjskim
zrakom.

Str. 15/31
OSNOVNA PODJELA KLIMATIZACIJSKIH

SUSTAVA PREMA NAMJENI
Komforna klimatizacija
To su sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za
boravak ljudi. Odravaju temperaturu od 20 do 27C,
te relativnu vlanost od 40 do 60% uz brzinu strujanja
zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.
Str. 16/31
UPORABA KOMFORNI UREAJI

Komforni ureaji namijenjeni su prvenstveno osiguravanju komfora u
prostorijama. Ovi ureaji praktino su omoguili izgradnju irokih i visokih
zgrada kod kojih je nemogue postii prirodnu ventilaciju (kod irokih
zgrada uvijek ima slijepih prostorija, a kod visokih su prozori obino
zabrtvljeni).
Industrijska klimatizacija
Industrijska klimatizacija obuhvaa sustave koji
stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog
proizvodnog ili tehnolokog procesa, kao to su
temperatura, vlaga, istoa zraka. Primjenjuju se u
pogonima za proizvodnju elektronikih ipova, mlijeka,
raunalnih sustava, vina, ampanjca, Parametre
sustava definiraju tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a
ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru.


Str. 17/31
Str. 18/31
UPORABA KOMFORNI UREAJI
UPORABA PROCESNI UREAJI
Komforni ureaji se znatno razlikuju prema tipu zgrade, pa se tako mogu

podijeliti na ureaje za:
Procesni ureaji koriste se u industriji prema tipu procesa za koji je

potreban Air-condition ureaj, i sami proces diktira uvjete a ne udobnost
ljudi.
Niske stambene zgrade, ukljuujui obiteljske kue i apartmane;
Poslovne zgrade: uredske zgrade, oping centre, restorane;
Institucijske zgrade: bolnice, kole, kazalita, crkve;
Industrijske zgrade u kojima je potrebno osigurati komfor radnika;
Sportski objekti: sportske dvorane, zatvoreni stadioni;
Utjecaj na konstrukciju pojedine zgrade ovisi o tipu i veliini Air-condition

ureaja, o emu je potrebno posebno voditi rauna kod prorauna
konstrukcije zgrade.
Primjer procesnog ureaja je, npr. Air-condition ureaj u operacijskim

dvoranama, kod kojih se zrak filtrira na takvom nivou da znaajno smanji
mogunost zaraze. Iako je i u ovim sluajevima vana ugoda u prostoru,
neki postupci zahtijevaju nie temperature (npr. operacija srca: 18 C), ili
vie temperature (neonatalne prostorije: 28 C).
Kod specijalnih procesa esto je, osim temperature potrebno regulirati i
druge stvari kao to su: vlanost zraka, kvaliteta zraka, kretanje zraka i sl.
Osim kod zgrada Air-condition ureaji se koriste kod raznih tipova

prijevoznih sredstava: osobni automobili, autobusi, vlakovi, avioni


Str. 19/31
Str. 20/31
VRSTE KLIMATIZACIJSKIH SUSTAVA
OSNOVNI KRITERIJI ZA IZBOR SUSTAVA KLIMATIZACIJE
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedea i vrijedi i za

sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije
Pri odabiru klimatizacijskih sustava moraju biti zadovoljeni odreeni kriteriji.

Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su: funkcionalnost, toplinski i
rashladni uinak, mogunost smjetaja u prostoru, investicijski trokovi,
troak pogona, pouzdanost pogona, fleksibilnost sustava i mogunost
odravanja. Izmeu navedenih kriterija uspostavlja se meusobna veza, i
projektant u dogovoru s investitorom odreuje koje je najpogodnije rjeenje
za projektiranje odreenog klimatizacijskog sustava.
Niskotlani ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi

Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu
klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). Vezano za brzinu strujanja je
problem buke koju stvara zrak strujei kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz
kanale velikih dimenzija. Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. Koriste se kod
sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazalita, muzeji, itd.
Visokotlani ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500
do 3000 Pa. Kanali su najee krunog presjeka (inae kod niskotlanih sustava
mogu i najee jesu pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno
zbog krutosti stijenki. Koriste se kada je ograniena mogunost smjetaja
kanalskog razvoda, obino za urede na izlazima (anemostati ureaji koji
raspruju mlaz u mnogo smjerova i na taj nain smanjuju brzinu strujanja). Jo
jedan element je rasteretna kutija koja slui za smanjenje brzine strujanja zraka.


Str. 21/31
SUSTAVI KLIMATIZACIJE S OBZIROM NA SLOENOST

PROCESA PRIPREME ZRAKA
Ventilacijski sustavi
To su takvi sustavi koji osim dovoenja svjeeg zraka mogu obaviti 1 od 4
termodinamika procesa pripreme zraka, najee grijanje.
Sustavi djelomine klimatizacije
Ovi sustavi, osim dovoenja svjeeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3
termodinamika procesa pripreme zraka, najee grijanje, hlaenje i
odvlaivanje.
Str. 22/31
TIPOVI KLIMA UREAJA

Svi ureaji mogu se generalno podijeliti u dvije glavne skupine: unitarni
(packaged terminal PTAC systems - jedna jedinica, esto i prozorska
jedinica) i razdvojeni (split systems) sustavi.
Unitarni sustavi, uobiajeni sustavi za hlaenje samo jedne prostorije ili
grupe prostorija, postavljaju se na prozore ili otvore u zidu, s kontrolama na
unutarnjoj strani. Unutarnja strana se hladi tako da ventilator pue zrak
preko evaporatora. Sustav vani ispuhuje vrui zrak.
Sustavi klimatizacije
Vanjska jedinica tipinog
unitarnog sustava Airconditioninga. Za lake
postavljanje obino se
postavljaju na prozore. Ova na
slici je postavljena kroz zid.
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svjeeg zraka, mogu ostvariti sva 4

osnovna termodinamika procesa pripreme zraka. Oni se temelje na procjeni
mogunosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamika procesa
pripreme zraka: grijanje, hlaenje, ovlaivanje, odvlaivanje.


Str. 23/31
Str. 24/31
TIPOVI KLIMA UREAJA
TOPLINSKE PUMPE
Split sustavi su sustavi koji se sastoje od isparavajue jedinice u

unutranjosti i kondenzacijske jedinice na vanjskoj strani zgrade, s cijevima
koje ih povezuju. Ovi sustavi su takoer esto napravljeni tako da
omoguavaju hlaenje ljeti i grijanje zimi (dual).
Toplinske pumpe su sustavi jeftinog i ekoloki istog naina grijanja, one

mogu crpiti toplinu iz vode, zemlje ili zraka. Rade na principu slinom kao i
rashladni ureaji. Osnovni proces koji objanjava njihov rad je lijevokretni
Carnotov kruni proces. Toplinske pumpe najee koriste freone kao
rashladni medij, a mogu i neke druge plinove (npr. amonijak).
Pojedinani sustavi (sustavi za svaku prostoriju) omoguavaju znatno veu

fleksibilnost, ali su znatno skuplji od centralnih sustava.
A. izotermna ekspanzijska promjena odvija se u kondenzatoru koji

predaje toplinu rashladnog medija vodi ili nekom drugom
prostoru koji elimo zagrijati. Rashladni medij mora prijei u
tekuu fazu.
B. adijabatska ekspanzija koju izvodi termo-ekspanzijski ventil
unutar kojeg rashladni medij gubi tlak i opada mu temperatura.
C. prva izotermna promjena na isparivau kada on uzima toplinu iz
okoline (voda, tlo, zrak) i zagrijani rashladni medij u parnoj fazi
vraa je natrag na kompresor ime zaokruuje ciklus.
1.
Kondenzacijska spirala
2.
Ventil za isparavanje
3.
Isparavajua spirala
4.
Kompresor
D. adijabatska kompresija promjena na kompresoru gdje tlak

medija raste kao i temperatura.
E. faktor grijanja je pokazatelj energetske uinkovitosti rada
toplinske pumpe gdje je najvaniji omjer predane topline Qo i
dovedenog vanjskog rada koji se dovodi radom kompresora W.


Str. 25/31
Str. 26/31
TOPLINSKE PUMPE
Najjednostavniji oblici toplinskih pumpi su klima ureaji koji griju i hlade, tzv.
inverteri. Oni crpe toplinu iz zraka, najlaki su za montau i najjeftiniji.
Sloeniji oblici, koji daju i vie energije, su sustavi koji se ukapaju pod zemlju
gdje se koristi unutarnja toplina zemlje koja podie temperaturu rashladnog
medija (najee nekog od plinova freona). Toplinske pumpe danas jo nisu
stekle iroku primjenu iako su bolji izvor grijanja od fosilnih goriva koja
polako nestaju, zagauju okoli i imaju stalan porast cijena.
Video: How Air Conditioning Work


Str. 27/31
Str. 28/31
KONDENZAT
KONDENZAT
Ako se topao i vlaan zrak hladi, smanjuje mu

se kapacitet za primanje vlage, a relativna
vlanost mu se poveava sve do zasienja.
Ako se zrak hladi i preko ove granice, tj. ako
se premai koliina vlage koju zrak moe
sadravati, tada se viak vodene pare zgusne
(kondenzira) i pojavi u vidu kapljica
(kondenzat). U prirodi se ovaj kondenzat
naziva rosom (ako je u obliku tekuine) ili
slanom (ako je zamrznut).
Klima ureaji imaju ispust za kondenziranu vodu sa unutranjih jedinica. Pri

projektiranju, pogotovo za vee klima ureaje treba predvidjeti sustav
odvodnje kondenzata, to se najee izvodi direktnim prikljuivanjem na
kanalizacijsku mreu.
Ako se zrak temperature + 20o C s 80% relativne vlage (apsolutna vlaga:

13.82 g vodene pare) ohladi na + 20o C (granica zasienja 6.80 g), viak
e iznositi 13.82-6.80 = 7.02 g/m3, to e se pojaviti kao kapljice na
okolnim predmetima.
Openito se smatra da je relativna vlaga od 40 do 60% ugodna za ivot.


Str. 30/31
Str. 29/31
RASHLADNI PLINOVI
(Refrigerants)
KONDICIONIRANJE ZRAKA
Air-conditionig je proces promjene kvalitete
zraka (primarno temperature i vlanosti).
Generalno, pod pojmom Air Conditioning se
podrazumijeva bilo koji tehnoloki oblik
promjene zraka: grijanje, hlaenje,
ventiliranje, dezinfekcija.
Osnovni koncept kondicioniranja zraka je
poznat jo iz starog Egipta, kada se trska na
kojoj se cijedila voda vjeala na prozore. Na
ovaj nain se i ovlaivao zrak.
Ispust zraka iz ventilacijskog

kanala neke 12-katnice
"Freon" je zatieno ime za

skup haloalkalnih (CFC)
rashladnih plinova kompanije
DuPont. Ovi rashladni plinovi
su bili iroko rasprostranjeni
zbog svojih dobrih osobina:
stabilnost i sigurnost. Meutim
pokazali su se pogubni za
ozonski omota.
Noviji, i za ozon puno sigurniji
plinovi, kao to su HCFCs (R22, ire rasprostranjeni u
kuama) i HFCs (R-134a, za
automobile), su zamijenili
CFC-ove.
Naelno, ovo je princip rada i modernih klima

ureaja.

Str. 31/31
NETO O UINKU NA ZDRAVLJE

Sustavi klimatizacije i Air-conditioninga pospjeuju rast i irenje
mikroorganizama, kao to su Legionarska bolest (Legionella pneumophila).
U svakom sluaju ovo se dogaa samo kod loe odravanih sustava. Ako se
sustavi redovito iste mogunost zaraze je vrlo mala.
Obrnuto, kondicioniranje zraka, to ukljuuje: filtraciju, vlaenje, dezinfekciju,
te hlaenje/grijanje, trebalo bi proizvesti istu i sigurnu okolinu. Meutim,
kondicioniranje zraka moe izazvati efekt isuivanja koe i sluznice grla i
nosa, te u nekim sluajevima izazvati alergije i astmu.
Boravak due vremena u klimatiziranim prostorima smanjuje imunitet zbog
smanjenja opskrbe kisikom bijelih krvnih stanica i ubrzanja rada srca.
Razina kisika u krvi direktno je povezana sa serotoninom (hormon sree),
stoga se osobe esto osjeaju svjeije i oputenije u otvorenom (zelenom)
okruenju.

Kucne Instalacije PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kucne Instalacije PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Instalacije Dio 1.

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi

Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita

Uvod, Podjela, Elementi,

Elementi, Zatita i izvedba

Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja,

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti

Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije

Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi

Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita

ViK Instalacije Literatura

Uvod, Podjela, Elementi,

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

Cloaca Maxima, Rim,

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

Nakon propasti Rimskog

Poetak modernih kanalizacijskih sustava

Kanalizacijski sustav grada

Zahod s vedrom (pail closet),

Gradnja NY kanalizacije, oko 1880.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

SANITARNE OTPADNE VODE

Zadatak kanalizacije je da svu otpadnu vodu iz zgrade odvede na prikladno

Otpadne vode nastaju upotrebom vode iz raznih vodoopskrbnih sustava, pri

Sanitarne otpadne vode

U ovoj vodi ima masti, sapunice,

Tehnoloke otpadne vode

U tablici je prikazan priblian

Oborinske otpadne vode

Miligrama na litru (mg/l)

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

SANITARNE OTPADNE VODE

INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE

Otpadna voda sadri uvijek i mikroorganizme, bakterije i viruse, meu

Tehnoloke vode iz razliitih industrija znatno se razlikuju po svome sastavu.

Takoer, organske tvari sadrane u sanitarnoj otpadnoj vodi podlone su u

bioloki razgradive ili kompatibilne mogu se mijeati s gradskom

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

OBORINSKE OTPADNE VODE

Najbre i najjednostavnije rjeenje uklanjanja otpadne vode iz zgrade ili naselja

U naseljima gdje ne postoji komunalna kanalizacijska mrea, odvodnja otpadne

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

SANITARNI PREDMETI MATERIJALI

Sanitarni predmeti su otvorene posude za prijem otpadne tvari u tekuem

Materijali za izradu sanitarnih predmeta moraju zadovoljavati prethodno

Sam naziv: Sanitarni predmet kazuje da predmet mora udovoljavati

S obzirom na navedene zahtjeve za proizvodnju sanitarnih predmeta se

Ergonomija Odnos ovjeka, tj. njegovih fiziolokih potreba s

Sanitarna sigurnost Sanitarni predmet se mora lako odravati

Sigurnost upotrebe prilikom koritenja sanitarnog predmeta