GAZI HUSREV-BEGOVA MEDRESA

Predmet: AHLAK (I godina)

Nastavna cjelina: Prava i dunosti

LJUDSKA PRAVA
U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA
Islam je prije 14 stoljea postavio temeljna, opa prava
ovjeka na principima asnog Kur'ana i Sunneta Allahovog, d..,
poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Ljudska prava su dar i emanet
ovjeku i on ih treba koristiti za svoje dobro. Ljudi su jednaki u
pravima i dunostima. Svako ima pravo na ivot, egzistenciju,
sigurnost, vjeru, obrazovanje... Niije pravo ne treba osporavati niti
bilo ime ugroavati.
Ljudska prava u islamu se temelje na jednakosti svih ljudi bez obzira na razlike
koje postoje meu ljudima. Uzvieni Allah je darovalac prava ovjeku i niko mu ih ne bi
smio uskraivati.
Ljudska prava i slobode, po islamu, nisu prirodna prava, kako je to sluaj kod
ostalih ideologija i sistema. Oni su Boiji darovi koji su proistekli iz erijata, a utemeljeni
su na islamskom vjerovanju, akidi. Islam nauava da je Uzvieni Bog stvorio ovjeka i
tim stvaranjem podario mu pravo na ivot. Uinio ga je najodlikovanijim stvorenjem i na
osnovu toga putem erijata podario mu savrena i konstantna prava i slobode. Allah,
d.., uinio je ovjeka da slobodno odabire svoje postupke i djela, jer mu je podario
slobodnu volju i uinio ga odgovornim za nju. Po islamu je centar zaduenja i
odgovornosti razum, pa je zbog toga Bog uinio odgovornim za postupke i djela samo
pametne i slobodne, ali ne i lude, maloljetne i prisiljene. Islam nas ui da je individualna
ljudska sloboda proistekla iz volje koju je Allah, d.., podario svakom ovjeku i sputao je
1

islamskim zakonom, kojim se, takoer, ograniava i sloboda. Zatim je erijat odredio da
svaki pojedinac bude odgovoran za svoja djela i postupke, a opepoznato je da nema
odgovornosti gdje nema slobode, pa je zbog toga islam i priznao slobodu.
Islam propisuje brojna osnovna prava kao to su:

PRAVO NA IVOT I SIGURNOST

...ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne ini
kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se neiji ivot sauva kao da je
svim ljudima ivot sauvao... (El-Ma'ide, 32.)

PRAVO NA JEDNAKOST
Pravo na jednakost naglaava Muhammed, s.a.v.s., u svom govoru prilikom
obavljanja Oprosnog hadda: Nema prednost Arap nad nearapom, niti nearap nad
Arapom, niti bijeli nad crnim, niti crni nad bijelim, osim po bogobojaznosti.

PRAVO NA SLOBODU VJERE

Ovo pravo Kur'an tretira ajetima:

U vjeru (u vjeri) nema prisiljavanja... (El-Bekare, 256.)

Vama vaa vjera, a meni moja! (El-Kafirun, 6.)

PRAVO NA PRAVEDAN SUDSKI POSTUPAK

...

Allah vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih dostojni povjeravate i

kada ljudima sudite da pravino sudite. Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah doista
sve uje i vidi. O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima
vaim. A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha
i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rjeenje ljepe. (En-Nisa', 58-59.)

PRAVO NA SLOBODU MILJENJA

Ovo pravo se ostvaruje putem svoje dvije temeljne institucije, a to su:
a) institucija savjeta, ure. ura je u islamu pravo za pojedinca, a obaveza za
vladara. Putem institucije ure islam daje pravo svojim sljedbenicima da slobodno iznesu
svoja miljenja o svim stvarima i pitanjima;
b) institucija nareivanja dobra i odvraanja od zla. Islam je obavezao svakog
muslimana da trai da se ini dobro i da radi na odvraanju od zla. A da bi se to moglo
2

realizovati, neophodno je omoguiti svakom pojedincu da slobodno iskae svoje

miljenje.
Islam propisuje i prava u pogledu socijalne sigurnosti:
...a u imecima njihovim bio je udio i za onoga koji prosi i za onoga koji ne prosi. (EzZarijat, 19.)
...i podajte na dan etve i berbe ono na ta drugi pravo imaju, i ne rasipajte, jer On
ne voli rasipnike. (El-En'am, 141.)
etvrta sura Kur'ana, En-Nis' (ene), opirno govori o pravima ena i pravima iz
oblasti porodinog ivota. Arapi koji su bili idolopoklonici u predislamskom periodu
nerijetko su zakopavali ivu ensku djecu. To su inili smatrajui da enska djeca donose
nesreu porodicama u kojima se raaju. Zato su, samo zbog nunog produenja porodice,
ostavljali pokoju djevojicu da ivi. Mnogi su to inili i zbog straha od siromatva. Islam
ovaj, kao i brojne druge negativne obiaje, dokuda i strogo zabranjuje:
Ne ubijajte djecu svoju iz straha od neimatine, i njih i vas Mi hranimo, jer je ubijati
njih doista veliki grijeh. (El-Isra', 31.)
Islam je propisao vrlo iroku lepezu djeijih prava i obaveza odraslih, prije svega
roditelja, koji trebaju osigurati realiziranje tih prava. Iz te lepeze izdvajamo: pravo na
ivot, nediskriminacija na osnovu spola, pravo na pravilnu ishranu i zdravstvenu njegu,
pravo na lijepo ime, pravo na odgoj, obrazovanje i sport...
Prema Konvenciji o pravima djeteta djeca, izmeu ostalog, imaju pravo na:
roditeljsku brigu, jednakost, zdravlje, obrazovanje, slobodno izraivanje, slobodno
izraavanje miljenja i pravo da budu sasluana, nenasilan odgoj, pravo na igru i slobodno
vrijeme, zatitu od ekonomskog i seksualnog iskoritavanja, zatita u ratu i za vrijeme
bijega...
Islamska prava i slobode odlikuju se sljedeim specifinostima:
- da su Boiji darovi;
- da su univerzalni, tj. da obuhvataju sva prava i da se odnose na sve dravljane u
islamskoj dravi;
- da su u startu konstantni i savreni i da nisu podloni nikakvoj uzurpaciji;
- da nisu apsolutni i neogranieni.
Prava i slobode u islamu imaju karakter univerzalnosti i openitosti, jer
obuhvataju sve vrste prava i sloboda i odnose se na svakog muslimana ili nemuslimana
koji ivi u okrilju islamske drave i smatra se njenim dravljaninom. Isto tako, prava i
slobode u islamu legalizovani su, utemeljeni i upotpunjeni odmah na poetku islama, za
vrijeme poslanika Muhammeda, a.s., i to onda kad ostali svijet, na polju teorije politikih
sistema kao i na segmentu teorije ustavnog prava, uope nije poznavao neto to se
nazivalo teorijom ljudskih prava i sloboda. I na kraju, prava i slobode u islamu nisu
apsolutni, nego su sputani odreenim pravilima i ogranienjima kako bi se osigurali i
titili opi ljudski interesi i dobrobit.
3

DOKUMENTI ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA U ISLAMU

Osnovni dokumenti za zatitu ljudskih prava u islamu su:
1. MEDINSKI USTAV ili MEDINSKA POVELJA koju je stanovnicima Medine, grada
drave, 623. godine (2. godine po Hidri), sastavio Muhammed, s.a.v.s., Boiji poslanik.
Smatra se prvim pisanim ustavom u povijesti islama. Za razliku od Kur'ana, koji je Boija
Objava, Medinska povelja je ljudsko djelo. Ona je nastala kao rezultatu sporazuma
Muhammeda, s.a.v.s., sa drugim grupama ljudi koji su ivjeli u Medini. U Medinskoj
povelji su ureena sva bitna pitanja organizacije i funkcionisanja drutva u tadanjoj
Medini. U njoj je sadrana sloboda vjeroispovijesti za nemuslimane, sloboda
organizovanja u vjerske zajednice, jednakopravnost svih bez obzira na vjersku pripadnost,
kanjavanje zloina i njegovih izvrilaca, zatita kunog praga i slino.
2. OPA POVELJA O LJUDSKIM PRAVIMA U ISLAMU, objavljena u Parizu 19.
septembra 1981. godine na sastanku UNESCO-a.
3. KAIRSKA DELKARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA U ISLAMU, usvojena 5.
avgusta 1990. godine u Kairu, na sastanku ministara vanjskih poslova Organizacije
islamske konferencije. Ono to je Opa deklaracija o ljudskim pravima na globalnom
nivou, to je Kairska deklaracija za islamski svijet. Ona je donesena zbog saznanja da se u
pojedinim islamskim zemljama odstupa od garancije ljudskih prava sadranih u Kur'anu.
Kairska deklaracija zastupa univerzalne ljudske vrijednosti. Ona se obraa svim ljudima,
to podrazumijeva da:
- sva ljudska bia ine jednu iroku porodicu,
- sva ljudska bia se raaju slobodna i jedino svoju pokornost duguju Bogu;
- zabranjuje se izazivanje mrnje zbog pripadanja razliitoj vjeri ili naciji;
- zabranjeno je koristiti prinudu ili koristiti se siromatvom i neznanjem ljudi radi
njihovog prevoenja u drugu vjeru ili ateizam.
Drugi dio Deklaracije govori o uim ljudskim pravima kao to su: lina sloboda,
graanska, kulturna, politika i druga prava ovjeka.
4. ARAPSKA POVELJA O LJUDSKIM PRAVIMA, usvojena u Vijeu Arapske lige 15.
septembra 1994. godine.

DOKUMENTI O LJUDSKIM PRAVIMA DONESENI OD STRANE UN I

SAVJETA EVROPE
Postoji vie dokumenata o ljudskim pravima na meunarodnom nivou od kojih
istiemo:
- UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA, koju je Generalna
skuptina Ujedinjenih naroda proglasila 10. decembra 1948. godine. Meunarodna
konferencija UN o ljudskim pravima iz 1968. godine odluila je da ova deklaracija
predstavlja obavezu za sve lanice meunarodne zajednice.
- EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA, koju su lanice Savjeta
Evrope potpisale u Rimu 4. novembra 1950. godine.

MANJE POZNATE RIJEI I POJMOVI:

Ateizam bezbotvo, poricanje da postoji Bog
Deklaracija izjava, objanjenje, zauzimanje stava po nekom pitanju
Povelja dokument, obino sadri odreena ljudska prava

PITANJA:
1. Na emu se zasnivaju ljudska prava u islamu?
2. Navedite neka osnovna ljudska prava u islamu.
3. Kako Kur'an definira pravo na ivot, slobodu i sigurnost ovjeka?
4. Kako je Kur'an definirao pravo svakog pojedinca na ast i slobodu vjere?
5. Kakav je stav islama prema nasilju?
6. Kakav je bio odnos prema enskoj djeci kod predislamskih Arapa?
7. Koja kur'anska sura opirno tretira prava ene u islamu?
8. Koji dokumenti tite ljudska prava u islamu?