Professional Documents
Culture Documents
Bogumil Hrabak o Vlasima Bosne PDF
Bogumil Hrabak o Vlasima Bosne PDF
348
349
350
T. Raukar, Zadarska trgovina solju u XIV i XV stolje u. Radovi Filozofskog fakulteta, Odsjek za povijest, VIIVIII, Zagreb 196970, 28 i 68.
V. orovi , Historija Bosne, 227, 233.
L. Benevenia, Una pagina di storia dalmata, Scintille (Zara), N, 15. III 1890,
62; B. Hrabak, Venecija i bosanska drava. Istraivanja XII, Novi Sad 1989, 437.
T. Raukar, Zadar u XV stolje u. Zagreb 1977, 67, 146, 164, 178, 200; Isti, Dalmatinski grad i selo u kasnom srednjem vijeku. JI br. 1-2/1974, 43-44.
197
godine, i to na imanjima knezova Nelipi a, poimenice u upama ili kneinama Cetini, Posuju, Petrovom Polju (grad Klju ), oko grada Zvonigrada, na Zrmanji, pa oko gradova Omia, Klisa i Kami ca. Ti su Vlasi
pomagali Nelipi e u borbi s Mle anima, pa su stoga uivali posebne privilegije. Kad je posle smrti poslednjeg kneza Nelipi a, Ivania (1434)
njegovu batinu preuzeo zet mu Ivan Frankopan, on je borave i u Klisu
(18. marta 1436) izdao Vlasima u upi Cetini povelju na kojoj je za njih
predvideo poseban status. Akt je napisan na hrvatskom jeziku i irilicom,
te treba smatrati da su ti Vlasi ve govorili slovenski. To bi moda potvrivala i njihova imena (Viganj Dubrav i , Ninoje Sankovi , Toma Ro evi , Matija Vuk i , Mili , Ostoji , Dragi Prodani , Bla Ko i , Hrelja
Goleevi , Vukat Vojnovi , Ivani Groba i , Budan Grubii , Bilosav
Draevi , Jelovac Draivojevi , Radivoj Vitkovi , Bulat Kustrai , Ivan
Poznanovi ). Dodeljeni statut razlikuje Vlahe od Hrvata i Srba, te se
mora zaklju iti da se ti Vlasi ne mogu pribrojati ni Hrvatima, ni Srbima.
Stareine tih Vlaha, katunari, nazivani su i dobrim muima i dobrim
vlasima. Ti cetinski Vlasi imali su i svoga kneza za celu cetinsku upu
(Miklua Dehojevi a). Gotovo u isto doba kad Vlasi na Cetini, i Vlasi u
Lici dobili su svoj status (1433). Ti Vlasi na severnim ograncima Velebita imali su svoju optinu. U jednom aktu koji su izdali franjeva kom
samostanu vie dananjeg Metka nalazimo imena lanova tamonjeg
vlakog stola: knezovi Antun Tukvi i Ivan Herendi , vojvoda Paval
i sudije: Dian (Dejan) Mikovi , Juraj Rui , Matija Vlkovi i Mata
Jel i ; ostali Vlasi koji se javljaju svojim imenima su: Matul Rubanovi ,
Mikula Mulgai , Ivan Sopkovi , Milota Plavii , Luka Milutinovi ,
Toma Aladinovi , Franko Danilovi , imun Bilkovi , Grgur Bekoevi
i Bartul eprni .351 Prezime eprni ukazuje na hercegova ko poreklo
lana te porodice.
V. Klai je raspolagao i dokumentima o Vlasima oko Zrmanje 1486
87, za koje je prema imenima sudio da su ve bili pohrva eni. Zvali su
se: Radi Guljevi , Mozgota Guljevi , Radmil Babi , Radovan Skali ,
Matija Terehim i , Toma Kal i . Za razliku od ovih, i i oko Pazina
u Istri (1463) bili bi mu nepohrva eni. i ka zemlja za neke koruke
funkcionere prostirala se izme u Hrvatske i Bosne.352 Ti Nemci o igledno da nisu pravili razliku izme u poslovenjenih i romanskih Vlaha, te
351
352
198
355
356
358
359
360
P. Skok, Dolazak Slavena na Mediteran, 1920, 22, 25, 43. Prema jednom miljenju Vlah je za stare Hrvate bio svaki starosedelac. (M. Vrsalovi , Hrvatska na
otoku Bra u. Hrvatsko kolo X, Zagreb 1929, 139.
K. Jire ek. Istorija Srba, knj. I, Beograd 1952, 867.
B. Hrabak, Vlaka i usko ka kretanja u severnoj Dalmaciji u XVI stole u. Benkova ki kraj kroz vjekove, knj., I, Benkovac 1988, 253.
G. Praga, Storia di Dalmazia, 151.
200
362
363
F. Mikloi , ber die Wanderungen der Rumenen in den dalmatinischen Alpen und
in den Karpaten, Wien 1879, 12.
N. Klai I. Petricioli, Zadar u srednjem vijeku. Zadar 1976, 432.
Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus et civilis, studii et opera, G. Fejer, t.
X, vol. VIII. Suppl. Budae 1803, 1235. Vlasi iz Skradina su i pre 1381. nanosili
tete iben anima, kupovali su njihova imanja i, uz Hrvate, dolazili su kao trgovci
da kupuju i prodaju (ibenski diplomatarij, za tisak priredili: J. Barbari i J. Kolanovi , ibenik 1986, 845.)
201
koju su oni znatnim delom i sa injavali). Upravo ti srbijansko-makedonski Vlasi e zate ene Vlahe u Hercegovini poromaniti, a bosanski Vlasi
e i te i starije hercegova ke posloveniti.364 Najstariji sloj vlakih katuna Hercegovine, naime, bili su starobalkanskog tipa, etni ki u znatnijoj
meri arbanaki i doseljeni iz arbanakih krajeva.
Bosanski Vlasi dolaze i u kopnenu Dalmaciju, uporedo s nastojanjem bosanskog kralja Tvrtka I da ovlada Dalmacijom. U spisima zadarskih notara zapaen je 80-ih godina samo katun Tenii (Tenei )
(1384),365 nepoznat takvim imenom u tadanjoj i kasnijoj Hercegovini.
Serijska pojava katuna od 1390. je u vezi s kosovskom bitkom. Ti katuni
su, naime, pobegli pred turskom najezdom iz krajeva koji su mogli biti
na udaru Turcima (naro ito Polimlje i jugoisto na Bosna), no svakako
van Hercegovine. Izgleda da su bosanski Vlasi ranije poslovenjeni nego
Vlasi iz drugih dinarskih krajeva, ali da se nisu teritorijalizovali zbog
mogu ih privrednih uslova (slobodnije kretanje), nego su ostali u pokretljivijim katunima.
Katuni u severnoj Dalmaciji u poslednjoj desetini XIV stole a bili
su: Kraji i (Kraj i i) 1393, (sa boravkom verovatno oko Nadina)366,
Grkavci s katunarom Pripcem (1398, verovatno sa zimskim stanitem
prema Zadru)367, Golci (1399)368, Sokovi i, katun Brajka, Mrv i i, Vrakti i, Vratkovi i (februara 1400).369 Svi ti katuni, osim jednog, nisu bili iz
Hercegovine, nego iz Bosne ili tadanje Hrvatske (koja je obuhvatala ne
samo Liku i Krbavu, nego i Donje kraje, tj. dananju Bosansku krajinu).
Za Brajkov katun, me utim, treba pretpostaviti da je iz Hercegovine i to
zato to se u njemu pominje jedan Dikli , a rod Dikli a bio je iz urovi a
(iznad Dubrovnika, prema Trebinju). Hercegova ki katun bio je i katun
eprnje (1401).370 U zadarskoj arhivskoj gra i jedno stanite blie Zadru
i bolje poznato belei se prosto kao Katun. Treba pretpostaviti da je tu
re o katunu s teritorijalizovanim Vlasima. Iz toga stanita donoen je sir
u Zadar, a ljudi su se iz njega zaduivali u susednom gradu. Po imenima
364
365
366
367
368
369
370
202
371
372
373
374
375
376
377
378
379
384
385
204
nu da je Samuilo prilikom zauze a Larise poveo mnogo vlakog stanovnitva iz Tesalije i naselio ga u dubinu svoje drave, to bi moglo da bude
negde u Polimlju. Tu je u doba Tvrtka I bilo oko sto vlakih katuna. Kad
je pod Nemanji ima i u srpskoj dravi dolo do ubrzane feudalizacije,
sto ari su beali na razne strane, pa i prema manje razvijenoj grani noj Hercegovini. Niz rodova, pa i predmeta u Hercegovini i Konavlima
upu uje na gr ko poreklo iz Tesalije. Svuda gde ima Vlaha ima Sopota
i Njegoa. Sopot je novogr ki potok, vrelo. Tako se zvao jedan veliki
rod, naseljen u prvoj polovini XV veka izme u Bile a i Niki a, koji se u
XVI veku, preko Bukovice, naselio oko Plitvi kih jezera; to su dananji
uputi. urovi i kod Trebinja su iz ura kod Prizrena (1330). Mirilovi i
imaju traga u de anskoj povelji iz istog vremena, Psodera ima i u junoj
Makedoniji. U Hercegovini nalazimo imena karakteristi na za Vlahe u
Makedoniji i Srbiji, kao: Oliver, Dejan, Brajan, Staver, German, Strez,
Milten, Strahinja i izrazito romanska Balduin i Paska. Ri ani su verovatno Ohri ani, koji su, prema M. Filipovi u, neko vreme iveli me u
Mirditima (do 1250. pravoslavnim). Ti tesalijsko-epirski Vlasi doprineli
su romanizaciji starijih hercegova kih katuna.386
Vlasi koji su dali naseljima ime Srb na Uni (pre sredine XV stoljea387 i u Lici doli su iz pograni nih delova tadanje Srbije. Za vreme dve
generacije raniji katun se mogao teritorijalizovati, te se stanovnici naselja vie i nisu zvali Vlasima. Ne bi, prema tome, stajala pretpostavka Ive
Pilara388 i uopte hrvatskih nacionalista da su svi pravoslavni Vlasi tek
u hrvatskim krajevima, preko pravoslavne crkve, primili srpsko etni ko
ime. Oni iz pograni nih krajeva Srbije ve tada su tako nazivani i kad su
krajem XIV veka doli, mada su bili Vlasi i sto ari. To potvr uje i ve
navedeni Klai ev podatak za Cetinu iz 1436. godine, gde je re , tako e,
o stanovnitvu koje ivi izmeano s Vlasima. Katuni koji su doli s podru ja srpske drave bili su isklju ivo pravoslavni, oni iz Hercegovine,
naro ito zapadne bili su ve katolici, dok su Vlasi iz Bosne mogli biti i
bogumili.
386
387
388
B. Hrabak, Razgranavanje, 1845. Postoji miljenje da je poznati izumitelj Nikola Tesla rodom iz Hercegovine, iz plemena Banjana, i da se njegova porodica zvala
Komnenovi i (za koje drugi misle da su arbanakog porekla).
Jedna devoj ica iz Srba postala je 1454. slukinja jednog Riminijca, u Zadru (HAZd,
Atti del notaio, Simon Damiani, busta III, fasc. IV, 1383 od 27. VIII 1454. (490 mleta kih libara za pet godina slube).
L. v. Sdland, n. d., 46.
205
389
390
391
392
393
394
395
396
206
ovaca.397 Na otok dolaze Vlasi s Velebita, obi no od Karlobaga. Od katuna su zabeleeni Rue ani ili Roenci (1480, 1495),398 Vlasi Bumbari i
(1494),399 katun Hlapovi a (1495).400 Javno se na Rabu i jedan hercegova ki katun Krasojevi a (1495)401; jedan od krasojevi kog katuna zvao
se ura Bri , a drugi Mihovil Rajkovi ; taj drugi je svakako ro en
na Rabu ili u susednoj Hrvatskoj, jer je Mihovila bilo samo me u katolicima, Hrvatima, a ne i me u hercegova kim Vlasima; ura je, pak,
karakteristi no ime hercegova kih Vlaha. Kako je Mihovil, bez sumnje,
bio ve u godinama, treba pretpostaviti da je naseljavanje Krasojevi a,
tako e, obavljeno na Rab krajem XIV stole a. Prema jednom miljenju,
Vlasi na kvarnerskim ostrvima, posebno na Rabu i Pagu do sredine XV
veka, nisu bili oni Vlasi s kojim su Turci neto jasnije vrili pritisak prema Zadru, nego neki doma i, hrvatski.402
Na Rab su primani i Vlasi iz velebitskih skupina, ali pojedina no,
na primer iz katuna Staniska; jednom velebitskom Morlaku ( ur u
Beni u) jedan patricije prodao je konja.403 Mnogo vie podataka ima o
Vlasima Mersinovi , sin Biloa Grgur je bio omiljeno hri ansko ime
katoli kih Vlaha, na Rabu ima izvan katuna, tj. poluapsorbovanima, kojima se prodaju ili ustupaju na obradu parcele ziratne zemlje, vinogradi i
panjaci, vino ili koze, ili kad se kao kmetovi smetaju na zemlju.404 Na
susednom Krku naselio ih je Ivan Frankopan i tu su imali svoje posebne
sudije (1465); jedan od njih bio je i Gregor Boduli , potomak, tako e,
vlakih sudija.405 Zanimljivo je da njegovo prezime upu uje da je sin
Bodula, tj. starina kog stanovnitva primorskog pojasa Dalmacije, mada
je o igledno da je pravi Vlah, ak iz uglednog roda. Vlasi na susednom
Pagu sumnji eni su za razbojnitva, naro ito kad su u pitanju stoka i
so.406 Morlaci s tih otoka preseljavali su se, kao sto ari i primitivni ratari,
397
398
399
400
401
402
403
404
405
406
416
208
423
424
425
428
429
430
431
210
433
434
435
436
437
438
G. Stanojevi , Junoslovenske zemlje u mleta ko-turskim ratovima XVIXVIII vijeka. Beograd 1970, 47: N. Mila, Pravoslavna Dalmacija, Novi Sad 1901. passim;
S. Pavi i , Seobe i naselja u Lici. Zbornik za narodni ivot i obi aje Juni Slavena 40, Zagreb 1962, 1012.
R. Lopai , Biha , 17; B. Kuripei , Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530, Sarajevo 1950, 54.
Cviji eva knjiga, Beograd 1927. Seoba i etni ki procesi u naem narodu.
C. F. Bianchi, Fasti di Zara, Zara 1888, 75; A. de Benvenuti, Storia di Zara dal
1409 al 1797, vol. I, Milano 1944, 112.
Isto.
B. Hrabak, Vlaka i usko ka kretanja, 254.
Commissiones et relationes venetae V. 214 i 245; 171 i 226.
211
Katunska organizacija oko Krke i Zrmanje pokazuje istu organizaciju kao u tadanjoj sredinjoj i isto noj Hercegovini, tj. ona je postojala
zbog ure ivanja seobe i stanita na zimskim i letnjim panjacima, ili je
obezbe ivala ljudstvo i stoku za prenoenje tereta u karavanskom saobra aju. Letnja paa nalazila se na junom Velebitu, na Dinari i Svilaji,
a zimska pri morskoj obali. Od krakih polja, vlasi su naro ito gusto
poseli Petrovo polje (kod Klju a). Kao i u Hercegovini, zimska i letnja
paa nisu bile sasvim blizu, te se nisu mogla obrazovati plemena kao u
Crnoj Gori, nego se ostalo na katunima i na njihovom grupisanju u nahijske zborove. Na Cetini je rastojanje izme u letnjih i zimskih panjaka
bilo manje, te su se tu katuni u ranijoj organizaciji odrali do oko 1540.
Vlasi oko Krke i Zrmanje zatekli su prirodne uslove koji su zahtevali
napasanje na ve im udaljenostima, te je to doprinelo duem odravanju
katunske organizacije.439 Na letnjoj pai na junom Velebitu susretali su
se vlasi iz Like, Dalmacije i Bosanske krajine. Bosanski vlasi bili su
od Uskoplja i njih su favorizovali sandak-begovi. Za te letnje panjake, dalmatinski vlasi su li kim vlasima obezbe ivali zimsko napasanje
blaga, naro ito oko Novigrada. Bilo je snenih zima (na primer, januara
1555) kad se vie tapkara tiskalo nego obi no u blizini mora. Sli no je
bilo i sa vlasima u planini Tartaru, kojima je bilo blizu da se spuste na
ibensku rivijeru ili oko Vranskog jezera. Ta li ko-dalmatinska sprega
dola je do izraaja i u drugoj polovini XVII veka, u Kandijskom i Morejskom ratu, kad su se vlasi iz Like, Krbave, pa iz Glamo a i Livna
naseljavali u Dalmaciji. To je bila druga velika vlaka seoba u Dalmaciju li kih katoli kih i pravoslavnih vlaha i bosanskih pravoslavnih.440
Odravanju katuna doprinele su martoloke akcije (gde su katuni davali
najmanje vojne jedinice), kiridiluk (gde je katun davao jedan karavan) i
komplementarna endogamija (koja se morala sprovoditi zbog normalnog
razmnoavanja na bazi nekrvnog srodstva).441
U drugoj polovini XVI i po etkom XVII veka, prema Zadru bili su
naseljeni vlasi Par i i i Sudarevi i (ro aci Bunjevaca), izme u Nadina,
Vrane i ibenika. Banjevci, Stankovci i Vratkovi i, u Petrovom polju
Mirkovi i, Pastrohovi i, Vrankovi i i drugi, na Dobrom Polju, Vojni i
(poreklom od irokog Brijega u zapadnoj Hercegovini) i Vuki evi i, iz439
440
441
212
442
443
444
Isto, 257.
. Bjelanovi , Antroponimija Bukovice, Split 1988, 189; P. Ivi , Srpski narod i njegov jezik, Beograd 1971, passim.
Bogumil Hrabak, Naseljavanje hercegova kih i bosanskih Vlaha u Dalmatinsku
Zagoru u XIV, XV i XVI veku. U ediciji: Iz starije prolosti Bosne i Hercegovine.
Knjiga II, Arhivar, Beograd, 2003, str. 84-96. Ova rasprava prvi put je objavljena u
izdanju: Migracije i Bosna i Hercegovina (Sarajevo, 1997, str. 67-87.)
213