GLUMLIJENJE HRABROSTI U formalno-pravnom pogledu nije bilo nikakve prepreke za ovogodisnju proslavu 9. januara, niti je bila potrebna ikakva hrabrost da se ta proslava organizira. Umjesto da neustavni clan Zakona o praznicima RS stavi van snage, Ustavni sud je napravio izuzetak i Narodnoj skup&tini RS-a ostavio rok od Sest mjeseci da odabere drugi datum za obiljezavanje dana tog entiteta Pige: Elis BEKTAS Fotografie: AA vogodisnje prostava Dana Rept- blike Srpske i krsne slave ovog bosanskohercegovackog entiteta samo je povrsnom posmatraéu ‘mogla izgledati kao dokaz monolitno- sti srpske politi¢ke volje. Nakon odluke ‘Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 26. novembra, Kojom je9. januar ocijenjen ‘eustavnim i diskriminirajugim prazni- kom, taj je datum preko noéi proglagen zapitanje vib pitanja u medijskom pro- storu RS-a, poglavito u onom njegovom dijelu pod izravnom kontrolom predsied- nike ovog entiteta Milorada Dodika. Ci- njenice su, uglavnom, ostajale po strani, a javnosti su servirane proizvoljne interpre tacije. Milored Dodik svim silama trudio se biraékom tijelu u RS-u prikeazati kao beskompromisan borac za srpska nacio= nalna prava, spreman dau ime tog cilia prkosi i najvisim sudskim tijelima. No, Einjenice govore malo drugatije. Odluka Ustaynog suda u predmetu broj U 3/13, nije toliko izritita, éak je sudsko vijece, zbog osjetljivosti slucaja, odustalo od uo- bigajene procedure. Umjesto da neustavni lan Zakona o praznicima RS stavi van snage, Ustavni sud je napravio izuzetak i ‘Narodnoj skupitini RS-a ostavio rok od est meseci da odabere drugi datum za obiljeZavanje dana tog entiteta koji u sebi ne bi imao diskriminirajuée elemente. 20 Takoder, Ustavni sud BiH svoju odluku j8 nije ni objevio. To mati da u formal- 1no-pravnom pogledu nije bilo nikakve prepreke za ovogodisnju proslavu 9. janu- ‘ara, nit je bila potrebna ikakva hrabrost da Se ta proslava organizira, 2806 ¢eGA posTo.E suDoVt Najave politiara iz RS-a da ne¢e odu- stati od 9. januara kao praznika, te da é ga obiljezavati i ubuduce, pripadaju poli- {itkoj retorici te ih zasad ne treba uzimati kao dokaz nepostivanja odluke Ustavnog suda, Treba saéckatiistek roka od Sest mje- sec ili 9. januar 2017. godine. ObiljeZavanje Dana RS-ai Svetog Stef- nakao krsne slave entivetapokazalo je daje uu Bosni i Hercegovini, pai region, jos prisutan pretpolitigki model misljenja koji sene osjeéa ugodno pod teretom civiliza~ ciiskih normi. Taj model, dja zapjenjena retorika odaje duboku nesigurnostiupla- Senost, najpreciznije se ogleda uw izjavama Milorada Dodi, koji istrajava na dokazi- vvanju postojanja znaka jednakostiizmedu sebe, sppstva i Republike Srpske. “Nedav- no su nam porueili da je jedan sud iznad nate slobode i naeg prava da je slavimo”, izjavio je Dodik, pokazujuei da je trampio svoj nekadainji politicki pragmatizam za populisticki prozelitizam., Problem sa ci= tiranom Dodikovom izjavom jeste to Sto ‘ona sadrdi elementarnu Iaé, 2 pored toga uusebi sadréi i nerazumijevanje drustvenih ‘okvira, sramotno za Eovjeka koji se bavi politikom na visokom nivou. Prije svega, logitno je da je sud iznad slobode, ta) je ‘odnos jedan od temelja na kojima potiva civilizacija, Ako bi sloboda postala neo- granigena i neukrocena sudom, liudsko bi druatvo bilo pretvoreno u zbir biolo’- kih zajednica u vjetitom sukobu. Zato i postoje sudovi tija je zadaéa da osiguraju da se slobode medusobno ne potiru. Ono to je az u ovo) izjavijeste potresni vapaj da je Ustavni sud Srbima osporio pravo na slavijenje dana entiteta. Odluka broj 1U3/13 ne inkriminira postojanje tog pra- ‘znika, veé samo nalaze da se za njegovo obiljezavanje odabere datum koji ée biti pribvatljv i nediskriminirajudi za svesta- novnike RS-a, ne samo za Srbe. Dodik, koji twrdi da Zeli Republici Srpskoj osigurati mjesto u zajednici civiliziranih naroda, ‘rebao bi ustvari biti zahvalan za ovakvu pomoé Ustavnog suda, koji ga poducava principima na kojima potivaju uredena,Dodik je ustvrdio i da je “RS nastala kao potreba da ujednom drZavno-pravnom, okvira slobodno i zaiticeno Zivi srpski, alii svi drugi narodi koji to Zcle”. Ako se ova izjava moze prihvatiti do zareza, ‘akon njega ona postaje u najmanjuruku, bezobrazna. Milorad Dodik morao bi se sjeéati da su poetkom devedesetih jedi- 1no wRS-u dono¥eni zakoni ipoitiéke od- luke utemeljene na eksplicitnoj etnigkoj diskriminaciji. Takva Republika Srpska, kkoju bi Dodik da vrati na scenu umijesto ove, daytonske, poslala je jasnu poruku drugim narodima— mozete Zivjeti ovdje ako se odreknete svoje slobode. Ili Zivota Vike puta ponovijeno pozivanje na pravo naroda na samoopredjeljenie, ga- antirano i najvisim dokumentima UN- a, na povsSinu izbacuje veoma zapetlian problem za kojeg Dodik nema drugog odgovors, osim jeftinog populizma. Bo- sna i Hercegovina je slozena videnacio- nalna dr¥ava Giji su narodi konstitutivni na Gitavoj njenoj teritorji. To znati da je referendum o kapitalnom pitanju kao sto je otcjepljenje nemoguée provesti samo medu jednim narodom, Da bi to postal moguée, potrebno je donijeti zakone ko- jima se dokida, ili barem reducira, kon- stitutivnost nafoda. A ako dosekamo da se donose takvi zakoni, tada ¢e pitanje otcjepljenja biti najmanja briga svima u ovo} zemnli HERETICKA PRUETNIA Dodikova izjava da “srpski narod ima Avie dr¥ave”, za ruski Spunnik, ne bi sama po sebi zavrijedivala naroditu paznju dau svom nastavku ne uvodi u igru emocije, predstavliajuéi se kao vjetita xtva: “Kad to shvate, onda ée vjerovatno proéi potre- baa njihovom zlobom i mrZnjom.” Cak {najjednostavnija analiza ove izjave, ute- ‘meljene na vjerovanju u postojanje kolek- tivne mrinje prema Srbima, pokazala bi da je Dodik ovom izjavom duboko zaga- Zio u polje iracionalnog,u kojem umjesto jasnih, swvarnih politickih i drustvenih subjekata stanuju mitoloski Mii Oni. Pri emu je Mi uvijek wzvigeno i dobro,a Oni je uvijek zlo i nazadno. Ako takav pogled na svijet i moze biti razumljiv u sluéaju nacionalnog barda i udbatkog konfidenta Matije Beckoviéa, ipak je otto kad ga sreGemo kod fovjeka koji ne Zivi od um+ jetngsti nadahnute folklorom. Clan Predsjednistva BiH Mladen Iva- nié naizgled je u stavovima podudaran s Dodikom. Premda e podréao obiljezavanje 9. januara i kriti¢ki se osvrouo na odluku ‘Ustavnog suda, ustvrdivsi da je deSavanje oko 9. januara “bilo potpuno pogreino i vratilo BiH unazad”, Ivaniseva retorika ne sadrZi prijetnje i mudro izbjegava rijet borba, éak i uz pridiew polititka, Umjesto toga, Ivanié govori o proceduralnim i za- konski dopuitenim moguénostima kojima se moze oxporavati odluka suda, ili barem prolongirati njeno izvréenje. Ako po stra- nj ostavimo emocije, akav je pristup pro- blemu sasvim legitiman, A na neki main uu sebi sadrZi i klicu konstruktivnosti, jer ‘ukazuje na anomalije u politickom i prav- nom ustroju Bosne i Hercegovine, koje se sustinski mogu rjeSavatiiskjutive konsen- ‘zusom. Hoge lita klieaizrast i dati plo- dove, zavisi od svih politickih subjekata wove) zemlji U dolasku patrijarha Irineja u Banju Luku isluzenju liturgije povodom krsne slave RS-au naéelu nema nigeg problema- titnog. Nakon videdecenijskog iskustva dezavnog ateizma, koje je ostavilooZiljke i frusteacije, narodi na podrugju neka- dasnje SFR] jos tragaju za normalnim ‘modelima odnosa vjerskog i sekularnog. Ono sto je problem u nadinu na koji se ‘Srpska pravoslavna crkva postavila prema ovom pitanju iu simbolickim porukama ‘upuéenim prilikom obiljezavanja krsne slave RS-a jeste ponovno jatanje religij- skog nacionalizma, Nakon devedesetib, ‘ukojima je filetizam upravo eksplodirao u okrilju SPC-a, doslo je do njegovog. postupnog smanjivanja, no zadnjih se godina on ponovo budi u dijelu SPC-2 ‘To je problem s kojim ¢e se prevashodno ‘morati pozabaviti sama SPC. Pravoslavni sabor u Carigradu, sazvan 10. septembra 1872. godine na inicijativu Vaseljenske patrijarsije, osudio je filetizam kao “je- res koja stavlja nacionalnu ideju iznad jedinstva vere”, a zakljuéci tog sabora i dalje su vazeéi na kanonskom podrugju pravoslavlja, ‘Nasuprot glasovima politigkog vrha RS-a, iz susjedne Srbije dolazi nesto dru- gatiji narativ. Tako i njegove izjave 0 Su pragmatignim populizmom, premijer Aleksandar Vutié pokazuje da je ozbilino shvatio svoju reformiranu politicku wlogu ida uvazava politigku realnost na terenu, to se, izmedu ostalog, ogleda i kroz izba- lansirano spominjanje RS-a i BiH te i sistiranje na fokusiranju na tatke dodira anena tatke podjele “Kad pomislite da ste usamljeni, ‘znajte da niste. Srbija je uvek tu, a njena obavezajeste da éuva i titi RS, odnosno dda éuvai bude garant teritorijainog inte- sriteta i suvereniteta BiH Ljubav prema RS-u ne znati mrénju prema BiH. Ona podrazumeva gradenje mostova i putevaprema BiH da bismo konaino svi mogli normalno da radimo, Zivimo, razmenju- jemo kapital, znanje,robu, da bismo jed- ni od drugih naueili i zajedno pretiveli i opstali”, kazao je Vuéié u Banjoj Luci ZAMUENITI MONOLOGE DIALOGOM ‘Mada kao Sef stbijanske vlade évr~ sto podrzava RS, na Sta, uostalom, ima ne samo pravo nego i obavezu preuzetu Daytonskim sporazumom, Vuci¢ veoma vjestoeskivira Dodikovo nastojanjedasebe inaugurira kao abjekt te podrike. Da je dosadaSnja Vuti¢eva politika prema RS- i Bosni i Hercegovini racionalna i usmje- rena ka buduénosti umjesto ka proilosti, izmedu ostalog, pokazuje i Ginjenica da su oni koji su protestovali protiv njego- vyog dolaska u Banju Luku na proslava Dana RS-a kao najjati argument morali Koristiti Vudigeve izjave iz ratnog doba, jer ih je nemoguée pronaci u danainjem ‘Vatiéu. I upravo tu leZi najyeéa razlika izmedu srbijanskog premijerai predsied- nika manjeg bosanskohercegovaékog en- titeta, jer ovaj potonji danas izgovara ri- jeti kojih bi se mozda i Karadzi¢ u svoje vrijeme postidio. No, da Vutié jo8 nije dovoljno jasno definirao odnose svoje politike prema Bo- snj i Hercegovini, precizno uotava Sonja Biserko, predsjednice Helsinikog komi- teta u Srbij, koja kaze da, “ako Zeli da se afirmige kao evropski lider, Vudié mora s vige hrabrosti deklarisanu politiku prema BiH i RS, koja nije najjasnija, definisati nna natin koji ée garantovati moguénost funkcionalne BiH. To svakako nije mogu- éc bez zauzimanja postenog odnosa prema nedavnoj proslosti Samo tako moze steci legitimitet u regionu i u Evropi”” Tzjava Sonje Biserko: “Da bi uspio kao proevropski lider, premijer Vutié nastoji dda konsoliduje poziciju neprikosnovenog lidera, jer €e w suprotnom imati, ili vee ima, opbiline turbulencije unutar partije, sopozicionim proruskim blokom, kao is samom Rusijom’”, potvrduje daje na scent ‘utakmica izmedu Vucicai Dodika za sim- bolitku poziciju proog med Srbima. Kako 6e se ta utakmica zavréiti, nezabvalno je prognovirati, ali trenutno stanje na tere- nu pokazuje da Vutié povladi racionalne poteze i da audi kompromise jednako pri- hhvathive, ili neprihvathjive,i Srbimaii dru- sgima, dogim je Dodik sve uloZio na kartu nacionalnog ekskluziviteta Kada je rije€ 0 9. januaru, ne smije se govoriti samo o Srbima i srpskom polit kom polju. To je pitanje, iz razumljivih razloga, neuralgiéno i za Boinjake, koji ‘unjemu vide odbljeske scijevi i nozeva u Prijedoru, Foti, Srebrenici... Ostaje, medutim, pitenje kada ée se medu Bo njacima javit svijest da je nuzno, budu nosti radi, orpoteti dijalog sa Srbima, u kojem bi jedni druge konatno saslufali ipokusali razumjeti. Oba naroda stenju i posréu pod teretom svojih povijesnih trauma i frustracija, koje se ne mogu rijebiti politickim autizmom i zatvara- njem u torove, veéiskljuéivo otvorenim odnosom zasnovanim na medusobnom uvazavanju, AUTOS UAE The future is built on experience!