I POLITIKA,
Reforma Kineske narodnooslobodilacke armije
“POLITICKA MOC _
RASTE IZ CUEVI PISTOLJA”
Pike: Elis BEKTAS
Fotogratije: EPA
ok je zbog razvoja situacijeu Siiji
paznje medija i analitigara uglav-
Jnom usmjerena na ameri¢ki iru
ski borbeni arsenal, pomalo ne-
‘apazeno prolave informacijeo izrastanja
Kine u respektabilnu vojnu silu, ne samo
‘na kopnu ve¢ ina vodi iu zraku. Kineski
predsjedaik Xi Jinping prie viseod godinu
postavio je pred kinesku Narodnooslobo-
dilaéku armiju zadatak da bude sposobna
izvojevati pobjedu uregionalnom ratu, da
‘iLL. januara ove godine ponovio taj za-
hijev izostavijajuei pridjev regionalni. Xi
Finping najavio je i opseznu reformu ki-
reskog voinog aparata, a prije svega pre-
ustroj komandnih elemenata, pocev od
onih najvigib, odnosno od generalitaba,
Ta reorganizacija najvazniji je dio ki-
neskog odgovora na “pojaéano prisustvo”
ameriékih snags u Juznom kineskom moru
te na neizvjestan razvoja situacije u vezi
Taiwanom, Mnogi analitigari skloni su
Ikvitizirati kineski komandni aparat, koji
je suvige trom ikopnen, te je kao takav ne-
podesan za vodenje zdruzenih operacija i
ontrolu nad njima, Naravno, ova reforma
bit Ge veoma zahrjevan, a ponekad i bolan
proces, izmedu ostalog i zato Sto je Kineska
vojska, premda u svom imenu nosi atribut
snarodna, ustvari pod izravnomn i veoma évz-
stom upravom Komunisticke partie Kine.
'No, koliko god bio slozea, zapoéeti proces
nije obiéna modernizacijajedne orwiane
sile. U kineskom su sluéaju te promjene
pitanje prezivljavanja u eventualnom sue
kkobu s potencijalnim protivnicima,
‘STAJE MORNARICA
BEZ NOSACA AVIONA
Tako éeu ovom prestrukturiranju ostati
‘bez 300,000 ud, kineska vojska dobit ée
nove elemente koji ée joj povecati opera-
tivau fleksibilnost, olakéati joj zdruziva-
nije vidova i rodova u izvadenju operecija
34 annorestw
Kako bi se ostvarila Mao Ce-tungova misao o ovisnosti
politike mo¢i o snazi oruzja, Kina je pokrenula sveobuhvatnu
reformu vojske koja uz veliko smanjenje kopnenih trupa
obuhvata znatnu modernizaciju mormarice i avijacije
te pojednostaviti integraciju novih orus
Zanih sistema, poput, recimo, najavljenih
nosaéa aviona i nevidjvih lovatkih apa-
rata koji se intenzivne razvijaju. No ono
Sto se neée promijeniti, to je podredenost
vvojske Komunisti¢koj partji, naprotiv,
6 spona nakon zapodete reforme biti jo8
{Evr8éa, Posebno je zanimijive da Kina, po-
red potpune reorganizacije generalstaba
te uvodenja raketnih snaga kao zasebnog
clementa, koji ée imati misiju odvraéanja,
i kontrole nad nuklearnim i konvencio-
nalnim balistigkim i krstareéim projekti-
Tima, i smaga za strateSku podréku, planira
i uspostavijanje zasebne uprave za borbu
protiv korupcije. NaglaSavajudi da vojska
mora ostati “odana, &ista i odgovorna”,
predsjednik Xi Jinping dodaojei da biona
morala izvudi “duboka iskustva iz sluéaje-
‘va Xua Caihoua i Guoa Boxionga, dvojice
bivsih potpredsjednika Centralne vojne
komisije koji su se naili na udaru vladine
antikerupcijske kampanje.
‘Kada je rijeé o materijalnim i tehnig-
‘kim komponentama procesa moderniza-
cije kineske oruzane sile, vjerovatno su
‘od najveceg znaéaja aktivnosti vezane za
‘mornaricu, Premda je povijesno uvijek bila,
‘okrenuta ka unutraénjostii samo je povre=
meno pravila izlete na more, ne smije se
‘smetnutis uma da Kina nijesamo zemlja
‘najduzom kopnenom granicom nasvijetu
veé da ima i skoro 15 hiljada kilometara
‘morske obale. JoS od sedamdesetih godi-
na proslog stoljeca kineska ratna morna-
rica pokazuje aspiracije da svoju ulogu,
tom trenutku priliéno pasivmu i defanziv-
nau, prosiri ofanzivnim kapacitetima i da
postane pomorska sila u svim aspektima.
‘U tu je svrhu Kina pri tri desetlieca
nabavila nekoliko isluzenih nosaéa, au-
stralijski HMAS Melbourne te sovjetske
nosaée Kies, Minsk i Varyag, kako bi ih
rmogla detaljno prouiti. U okviru je tog
procesa Varyag moderniziran i uveden u
kineski flotni popis kao prvi operativni
nosaé zrakoplova Liaoning. No, is ovim
je nosagem Kina jos uvijek u zaostatku za
Indijom, koja ima dva operativaa nosaéa,
au meduyremenu je i Japan poco proi-
sivatisvoje pomorske kapacitete, Japan se,
istina, mora dovijati daizvrda ogranigenja
nametnuta mu nakon Drugog svjetskograta, pa je tako svoj nosaé helikoptera kla-
sificirao kao helikopterski razaraé. U sva-
kom sluéaju, razvoj susjednih mornarica
te stalna moguénost sukoba sa SAD-om,
koji évrsto podréavaju Taiwan, za rezultat
imaju odluku da se flota ojaca jo jednim
nosadem, ovaj put domaée proizvodnie.
‘Prema ruskoj ageneiji Sputnik, novi
kineski nosaé bit ce izgraden prema na-
crtima za nosaée klase Kuznjecov, koja}
pripada i postojeci Liaoning, bivsi Varyag,
naravno, uz modernizaciju koju omogt-
ava danainji tehnologki razvoj. Zvanitno
‘najavljujuci podetak izgradnje ove plovne
jedinice, kineski ministar nacionalne od-
brane Yang Yajun posljednjeg dana pro-
tekle godine rekao je da ée radove obav-
ljatibrodogradiliste u Dalian. No, prema
‘cjenama Wall Sreet ournala i Timesa,fak
iis drugim nosaéem u operativnoj upotre-
bi kineska mornarica idalje desetljesima
‘zaostaje za ameritkom izazivaékom i do-
minantnom pomorskom moti na Pacifiku,
‘Takva je ocjena zasnovana na usporedbi
samih nosaéa - kineski Ligoning, sa svo-
jim konvencionalnim pogonom, dvostruko
jemanji od ameritkih nuklearnih nosaéa
Klase Nimitz, koji pri tom nose vise nego