1.

Osnovni zakoni geometrijske optike

Geometrijska optika je dio optike u kojoj se za opis svjetlosnih pojava sluimo svjetlosnim zrakama. Imamo etiri
osnovna zakona geometrijske optike sve su to zakoni irenja svjetlosti :
1. Zakon o pravocrtnom irenju svjetlosti - u homogenom, optiki prozirnom sredstvu svjetlost se iri pravocrtno
m
ly = c t = 9,47 1015 m
c = 3108 , brzina svjetlosti u vakuumu ili zraku
s
godina svjetlosti, ly - put koji svjetlost prijee za 1 godinu
6
astronomska jedinica, a.j. srednja udaljenost Zemlje od Sunca a. j. 150 10 km
Taj zakon je primjenjiv samo kada su pojave interferencije zanemarive, tj. kada je valna duljina svjetlosti puno manja od
dimenzija predmeta na koji nailazi svjetlost.
2. Zakon nezavisnosti svjetlosnih snopova
Ako jedan snop zraka svjetlosti prolazi kroz drugi, oni ne utjeu
jedan na drugoga.
( Napomena : zakon ne vrijedi ako su snopovi svjetlosti koherentni interferencija)

3. Zakon refleksije ili odbijanja svjetlosti - svjetlost se od glatke reflektirajue

povrine reflektira tako da je kut upada zrake u odnosu na okomicu
reflektirajue ravnine jednak kutu refleksije.
1. upadna zraka, odbijena zraka i normala lee u istoj ravnini
2. = , upadni kut jednak je kutu loma
4. Zakon loma ili refrakcije svjetlosti - zraka svjetlosti koja upada na granicu
izmeu dva optika sredstva razliitih gustoa lomi se tako da je omjer izmeu sinusa kuta upada i sinusa kuta
loma jednak omjeru indeksa loma tih optikih sredstava.
Ako zraka svjetlosti prelazi iz jednog sredstva u drugo, ona mijenja smjer. Upadna zraka, normala na granicu u upadnoj
toki i lomljena zraka, lee u istoj ravnini zajedno s odbijenom zrakom.
- upadni kut
- kut loma
v1 - brzina vala u prvom sredstvu
v2 - brzina vala u drugom sredstvu
n1 - indeks loma prvog sredstva
n2 - indeks loma drugog sredstva
n2,1 - relativni indeks loma sredstva 2
prema sredstvu 1

Snellov zakon ili zakon loma formula : n1 sin = n 2 sin

n1

sin v1 n2
=
=
= n2,1
sin v2 n1

n2,1 =

n2

n - indeks loma sredstva, ako je prvo sredstvo vakuum ili zrak

n2
1
1
=
=
n1 n1, 2
n1
n2

sin
=n
sin

n=

c
v

Kada zraka svjetlosti prelazi iz optiki rjeeg u optiki gue sredstvo lomi se prema okomici na graninu povrinu.
Kad zraka svjetlosti prelazi iz optiki gueg u optiki rjee sredstvo, lomi se od okomice.
Indeks loma nekog sredstva n je omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i fazne brzine svjetlosti v u tom sredstvu. Indeks
loma za vakuum je 1, za zrak je 1,00028 a za vodu 1,333.
Osim lomljene zrake, na granici dvaju prozirnih sredstava nastaje i odbijena zraka, za koju vrijedi zakon refleksije.
Napomena :
Udaljenost koju svjetlost prijee naziva se geometrijski put svjetlosti, a umnoak ns zove se optiki put svjetlosti.
n - indeks loma optikog sredstva, a s - udaljenost izmeu dvije toke toga sredstva
Fermatovo (itaj:fermaovo) naelo - 1650. godine: naelo minimuma vremena ( naelo najkraeg vremena )
Svjetlost koja se lomi i odbija prelazi put izmeu dvije toke za najkrae vrijeme.
Prema Fermatovu naelu moe se izvesti zakon odbijanja i zakon loma.