Download as pdf
KULTURNA INDUSTRUA
PROSVIETITELISTVO KAO MASOVNA OBMANA,
\__Sociologisko mnjenje da se
Livn) relia aspadanjem poaljednihpretkapta
“tata, tehnigkom | socom eiferencacjom | specjalizn-
| om, pela Kultmn kaos svakodnevno se poke lad
‘nim. Kutta danas svemd namece sino: Fi adios ev
Je predstataj sistem, Svat je osjelak skiadan u seb i sup
Tass drugima. Cak i etetske mantfestacie poliekih sp-
rotnost podjednako velgaju lien stam. Dekorativna ue
Tavna i iloabena mista indvstrje-w svtoriternim t drugin
‘davama jedva se rrikuj, Swijele monumentaine zgrade
{oe posvada niu reprezendraja cistu smisaonu planskost
Kener ata tara dav aja vet emo
Fezlareno poduzcinitvo ~ spomeni top podurenita st
tkolne mraéne poslone kage kuse 2a stanovanje beznadnih
e oko betonskih cena
ibitkom oslonca u objek-
iki os-
‘onstrukeija na medunarodnim sajmovima slave
{ehini¢ki napredak i pozivaju na to da ih poslije kratke upot-
ut Kutija za konzerve. Projekti za izgradaju
gradova u kojima se higijenskim malim stanovima tako redi
Zeli perpetuiratl individua kao samostalna, tw istu individu
jo8 temeljitie podreduju njezinom suprotniku, totalno} mod
Kapitala, Stanovnici seu svrhu rada j abave, kao producenti
Konzumenti, pozivaju u eentre a stambene éelije se bez grel-
ke kristaliziraju uw dobro organizirane komplekse. Otto je
-KULTURNA INDUSTRUA 27
dlinstvo makrokozmosa i mikrokozmosa demonstra ljudima
model njihove Kulture: laznu identienost opéeg t posebnog.
5va je masoyna kultura pod monopolom ideniénat potine
se nazirattnjein skelet, njezin poymovnt Kostur profveden
monopolom, Upravijauopée nis tolko zainteresrant
1 Kostur pik, nova mot je rok jaa uboikobezoe
nije nastupa. Filmovi radio uopée wife ne moraju nastupat
40 umjetnost. Istinu da nisu mista drugo do posto upatted-
Tjavaju kao ideologju koja treba Teg
Imjemo proizvode. Oni sami sebe-nazivaju industjamat ob-
Javijene brojke 6 primanyjima njihovih general drektora
oly svaku sumnje w drsivens neophodnost gtowh
proizvoda.
Ineesen ado poten uur day eh
nologijski. Kazu da sudjlovanjemilijuna tradi nagine repro.
dukeljezbog koi je neophodno na bezbeojnim misting i.
tim potrebaina dobavijttstandardna dobra. TehniGka sup-
rotnostizmedu malobrojnih proiavodaih eentara | raitrkane
Fecepeije po njihovom mnjenju uvjetujeorpaniiranje
ranje postedstvom onih koji raspotazu eentrima. Kaze
su standard izvorno proizasi iz potreba Konzumenata: tog
se, navodno, i akeeptiraju bez otpora Lasts, jedinstvo siste-
ima postae ive veeim, guscim upravo ovim Krugom manipuc
lace potcbe Koj djeluje povratno. Pi svemu tom se pre-
Suéuje da je Uo.na Kojem tehnika zadobija moe nad drus-
‘wom, moé ekonomijski najaceg nad. druswom. Danain}
tehnidka racionalnost jest racionalnost gospodstva, Ona je
Drinudntkaraktersamom sebiotudenog druva, Automobil,
ome’ filmovi tako dugo odrtavaju cjelinu da njihov ele:
met ijednatvannpokare solu snag na npravl ojo}
Sluis, Za sada je tebnika kulturne Industrie dosla tek do
Standardizacie sense proizvodje {2rwvovala fe ono éime
Se logika dela, ralikuje od logike drastvenog sistema. To,
medutim, nije Krvica bilo kaktog zakona kretanja tehnike
ro takve, nego njeine funkeljeu danainjo)privredi. Ona
potreba Koja bY mozda mogla umaknuti entrtino) Konto
‘eee potisnuta Kontrolom individualne sijest, Kora od te- a8 [MAX HORKHEIMER THEODOR W, ADORNO
| bgt eb sn, Telnaes
ins ei fan fens eto nin
tines Spats eg sl Ral dem
see pera vases ab aun ne ace
see ain opening wai Ni ease
1 Hein cere, grain gi mae
oboe One opie pan ps ana
spate pati ch eloe i wei a
» fon emer lem te pe
se roearaah pelle ot anna ota
Tala mde pa avo pe ae ao ek
HIB eons Sip peta
_ ts tte in mgd alii
i neogon me ou orem eho
cn nad ed ee ble oppo occ
Beja I weed Fei wi ale:
tata ame of mld erika ae pe
iene pian etre lh plc
tae cen eds tat nao reins
Basher rae po on mo aap
sone pn preven neii aor Oe
eet inom nag shone die
close ice wdeoe gpeina ome Pl
peop na eta dn
sun eden pki seksi ai
sage een dk Fron ao aa
-KULTURNA INDUSTRUA 129
idovskim intelektualcima, iavrgli niau akcija &i8enja, Ovis-
host najjate radio-kompanije o elektroindusti i filmske 0
bankama karakteristina je za titavu sferu die su pojedine
{rane opet medusobno ekonomijski povezane. Sve je toliko
‘da koncentracija dua dostize kav stupanj Koj joj do-
ppusta nadilaZenje demarkacionih linija imena preduzeéa i
{tehnickih odjeljaka. Bezobzimno jedinstvo kulturne industrije
svjedodi o jedinstvu politike koje se upravo sprema. Emfatic-
a dfrenirania; popu ierenciranja AB hmv, it pr
a u revijama racitite cijene, ne proizlaze toliko iz stvari Ko-
liko sluze klasiikacj, organiziranju i zahva¢anju potrotaéa.
Za sve je nesto predvideno tako da nitko ne moze pobjeti,
razlike postaju uvrijeene i propagirane. Snabdijevanje pub:
like hijerarhijom serijskih kvaliteta siuzi zapravo Sto potpuai
jem kvantficiranju. Svatko se treba takoredi spontano pona.
) Sati skladu sa svojim indicijama odredenom plevelucom
Posizati.za onom kategorijom masovnog proizvoda koja j
{proizvedena za njegoy tip. Potrotaci su kao statsticki mater
vl a arta savin oreda, Kose we ne rai
‘od propagandnih, razdijeljeni u grape-po primanjima,
\jeljeni na-ervena, zelena i plava pola. .
Shematizam postupka odituje se u tomu to se mehani’-
i diferencirani proizvodi konatno pokazuju jednakima, Da
) je razlka izmedu serije Chryslerovih vozilatserje fz General
Motorsa u biti prividna, zna veé i svako dijete koje se tom
razlikom odusevijava. Ono Sto znalei opisuju kao prednost
slabe strane slu2i samo tomu da se ovjekovjeti privid konku-
Fencije i moguénosti biranja, Jednako je s onim Sto prezenti-
raju Werner Brothers 1 Metro Golawin Mayers. No, nesta.
‘aki razlike izmedu najskupljih i najeftinijih sori iz koleket-
je iste firme: kod auromobila se radio razlict ubroju clings
volumenu, datumima patenata, kod filmova o razlicl
broju zvijezda, obilju primjene tehnike, rada i opreme i 0
spore novi psholog skh formula, Jedzaveno ae mj
‘tio viijednostisastoji iz doziranja conspicuous production,
objelodanjene investicije. Bud2etske vaijednosti diterencijé
‘kulture industrije nemaju nikakve veze sa stvarnim diferen- l
130 [MAX HORKHEIMER THEODOR W, ADORNO
cijama, sa smislom proizvoda. Tehnitki medij se i medusob-
no prisiljavaju na nezasitnu uniformnost. Televizija ide za
filma, a tase sinteza odgada sve dok jo8sas-
vi eresiranima, no njezine neogranicene
‘moguénosti obegavaju toliko radikalno prosirenje osiromase-
nja-estetskih materijala da 6e modda ve¢ sutra trjumfiratipo-
viino prikrivena identiénost svih kulturnih proi2voda, sasvim
otvoreno, kao podrugliivo isp
j uprinlpu protvode stom tehnitom rid-
tom postupka,osjtnt element koji ber prigovora protko-
raju cjelokupau poveinu realnost izrazavaj jedinatvo tog
soy stp trav ant nv se Ta a
Postupak interira sve elemente produkeij, od koncepaje
omana u Kojo} se vee pomisia na film do hajmanjeg 2vuc-
hog efekta, On je tijuminvestiranog kapiala, Smisto sva
Hof nae av tom sa ruatnomiandat
‘tedu'ustce svemoe njegovog gospodara kao sve
tog Kapaa, be bia mao Kak por ebro vous
uke.
Korii slobodnogvemen by da se rma po fom
jedinsvu protzvodnje. Dostignuce koje je Kantovsi shemat
2am jo ofckivao od subjekata,naime, Ga oxen mnogos-
{tukost unaprijed dovedu w odhoss fundamentalni polmo-
Ying Inde sd usin subj say ied Zan
Je shematizam prva dudnostspram kupen. U dust tba do
elu skrveni mchanizam koji neposredne podatke prepari-
‘a tako da se suglatavaju sa sistemom estog uma, fajita Je
danas ouktiven,lako je lanirane mehanizmna posredstvom
‘nih koji pruzaju podate, posredstvom kulturne induste
‘jo samo} nametnutosilom tee drultva koje je unatoe ets
0) racionaizaci iracionalno, sudbonosna se tendeneja
$vojem prolazenju kroz sve agentureposla pak pretvara tk
tere mr Poco e tog sina tao ne
Yee unapried bilo klaificirano u shematizmv prod
Ujetnost ze puk lisena snova oxbijuje ona) sanjalagk
KULTURNA INDUSTRUA Br
lizam za koji je kritiekt idealizam smatrao da ide odvige dale-
ko, Sve dolazi iz viet, kod Malebranches t Berkeleya i
Dodie svjesti, w masovno} umjetnosti iz svijesti zemaliske up-
rave proizvodnje, Ne samo da se tpovisagera, zie, me-
Todramatskih serija ciklieki odréavaju kao krute invarijante,
‘iz toga. Detalji postaju fungibilni.
sen ef oe Deal peta apn Rea ed
noted eat te cues tier
iene oan ut pte tn pn so
fesensptie tl beng da oa ah ban
fe me be pga ore, aps meni
ie Sagan pn en HGH WOO
goyram penile ae pone ct stom
oii amt made Mir fat sa sa
psi gee sv fg dnlne mote
carn as ban, a
cg aren mt ke mel pepe
) sateen rh oe ar Zen me
| ti prosjetni broj rijeti u short story. Cak gegovi, efe
‘grog esp toa ar vim
in aul | a ets ea
gor eal pier wate ln
ok ein te a teen lee,
Tins tow del ene onto beatae
se ome do spoons ag sek zo
int opresnran otal ease monlns
Spot feel ee pane
ina osu lt pond ae
fee pani ere atu ater
ibe rite oul anole ule a sano
‘muli koja je zamijenila djelo. Ona jednako udara i cjeli-
tulsa di On edato neo, 132 ‘MAX HORKHEIMER THEODOR W, ADORNO
tne cats eh nh ep. Toco wdtet
a coer mera i dt nee ae
sont sis ree an ote
Seeing pean emo ne
feces adi pe mei dee
rosy SRLS gent
dere in obs ey ae Ca a fn a
arta eer aman pa
carey aac
i aa i Nar ug ee
Hts ee es ee a
seri os a i or on ae
oui roared Sitar eae
pal 5 ue oe sae,
col al eka re
srt al se de sce
er ae anne
rg meoat Seog ieee gee ot
bea Ueeterect er tales eng
sees ea kom
ia aelaenoaee wae Gan
ebay wheat og a
ee ee te eo
KULTURNA INDUSTRIA 13
koje mora poznavat,trazena je vst pozornost tliko bliska
de automat ied Saga industriog drustvajednom za
Svagda djeluj u ijudima. Proizvodi kulturae industrije most
fatunatis me de bud Gak |v stanjurestresenost budno
Konzumirani. Svaki od njih jest model ogromne ckonomijske
maSinerije koja sve 1 svakog od samog pocetka, i pri radu i
ri odmoru Koji mu nalkuje, dru napetosti. U svakom ton-
filmu, u svako} radio-emisiji moze se nadi ono Sto se ni jed-
nom pojedinaéno nego samo svima zajedno u drastvu moze
Pripisat kao djelovanje. Svaka pojedina manifestcia, kul
[urme industri neumitno reproducra Ijude kao ono u sto ih
ie pretvorla celina. U tomu da proces jednostavne repro-
dll duha ne prede u profrena budno vode raguna si
njegovi agent, od producenta pa do Zenskih udruzenja
\ ne Tuabe povjesnicara umjtnost i pobornika kulture 0
saéenju snage stlskog oblikovanja na Zapadu upravo su za.
Panjujuéi neutemeljene. Stereotipno prevodenje svegn, fak
‘uopée jos nemisljenog, u shemu mehanitkog reproduciranja
|po strogost i vazenju nadilazi svaki zbilskt sti,» Elim po-
{om piste naabrace vltaja predkaptlinica pre
lost kao neSto organsko. Nikakav Palestrina ne bi mogao
Se puristicki osudivati nepripremljent | nerazrjesenu
naneiju nego Sto aranzer jazza progania svaki obrat koi toe.
no ne odgovara Zargonu. Ukoliko pretvara Mozarta u dzez,
ne mijenja ga samo tamo gdje bi Mozart bio preteak ih pre:
[vie obtiah nego tama je sumo duke, ak mozda |
|jednostavnije harmonizira melodiju nego So je danas uobiea-
Sjeno. Nikakav srednjovjekovni graditelj nije mogao sideje
{erkvenih prozora i plasika nepovjerivie razmotrti nego sto
[to hijerarhija nekog filmskog studija Cini sa sadreajem Balzs.
‘cat Victora Hugoa prije nego Sto mu dodijeli imprimatur da
\\moze proti. Nikakav kapitel ne bi mogao paZljivije dodijli
davoiskim iikovime i mukama prokletih ajihove mjesto
skladu sordo najvise ljubavi nego Sto. vodstvo proizvodnje
odielie junakovim mukama ilt podi
lady witani velefilma. Tzrieit i implicitni, egzotenéa | ezo-
terign Katalog onoga Sto je zabranjeno i onoga sto se tolerira in [MAX HORKHEIMER THEODOR W. ADORNO
ide oko daleko da podrute koje ost slabodno nije samo
Slrueno rica nego nur pogo “arena. Fo
‘hima se obikaj ak i najmanje pojedinost. Kultrns i
{iistria, popstsvoje supronost,avanirane imjetmost 28.
transi poutine adregue svoj ent lasttom sintaksom
Faborom see. Bermanentna prinuda za trazenjem novih
tfekats, Koh pak ostaja vezani i star shemu kao dodalno
Frail, ssmo povessva snagu onog stareg Kojem posedint
Efe dele ured Sve pojaeno tako fe temelico abijaeno da
Scupravo nit vide ne mots pojavi to ne bi vee unapied
Doktatval tagove Zargona, me bi Veena prvi podled po-
Exvalo da je dopusteno. Matador, medutim, su oni medu
producentinis | reprodneentima koji fargonom povore tak
[igo siobodno | radosno kao da se adi o jek Jeak je
Wee dang tanijenio. To je weal privodnoat ovo} such
‘Tj Ideal doit tli imperativnije do izrazaja ukoliko i
Tante perfekcionrane tehnika smanjuje raspon tamed 0-
fevine Psvakodnevnog opstanka. Paradoksalnost rutine Koja
{eYtravestna uw prirodu naslueyje se u.svim ‘opolevanjims
iottume indus a t'nekima se mote rukama dohvati
Duezmuaicar ko} mora sviratl komad ozbiljne muzike, na
FRdnotavaitResbverow mens ssn ski
‘Sino se suverenim smijeskom spuits do fogs da zapoene di
jelom taka: Takva prvoda, komplicranauvijek prsutimn
Dregeranostima spectiénog media, predstaija nov st, nae
Ie, nsusty neckltre kojem se mate priznatt stanoviooe-
ace gio nope joie sia gover aa
som barbarsvae
Opea abveratnost ove silzacje motda vee nadmasuie
‘obverntnost ofcjelnih propisa tsabrana: lagen Je danas
pri dopuiteno da se ne prgriava ona 3 takta li opscga no-
Re nego da wodinajskrivenii melodia it harmonise de-
{aij ko bi ispao i idioma. St prekrsjinavka u struct koje
uti Orson Welesoprastaja mu se jr ka proragunati bee
Micmac, Beunchengen, Werke, Grosohtavausgr
te Lang er band ToT men
KULTURNA INDUSTRUA, 135
bra ol ei pda vane sites, Pro
obra cual pur ens sac ow
eect asa ats ns kien
so eee fn pve ag ac pata bap
sree anak anu ane hao pont ot
waite Bets porate tite
ey aus spoon dae minuzo ae
‘industrije postaje mjerilom struénosti. Sto i kako se govori
inde pst mam sues i fakes gover
sion gon, crue ere on
rit or
eekeah mca cy ual nda, au
se cas aim pealenin cements pole oe ape
tn edt poston amstore coum,
ret ee lk respon uu thc kl
ind aac gaan maa, ramet auonamle
iced ec eee
eset bu, Sat din po lt)
Se sae tele So nl ago Se ote
eto kamen, Jo a nap oe Ze
ipo Sones zaman ners Teale
(eae ck, OE nue indus Ake
|picpes eg mately als ope
Seti eames ee aseH
[amg snpan er ont ne dla do naptn
Mee Spd Waa et et
cierto a eae Sa,
pecifienih
10 moze zadobiti 136 + MAX HORKHEIMER THEODOR W. ADORNO
lek ekvivalentgospodstva,Predtava 0
Konomjernon reakclonarno je 0.
mandéno mastane. Jedinstvom se tn ne samo usredajem
Eradanakom veh nego tu ronesna eae ua stake
tart ancjalne tod sine ummno baste ovledanog u kaj
egatoren on opt unlit aga is
ofa najptpunife {najaavrienyje oeloviaal st, nego
Kernan aren ral nso
notgnog iartavanya pata, io negativns ina. Usa
Gain dose snag On| afar ber eg opstanak sted
Potao, Cat {ono Bo se nsiva Lascan na pom Mons
{ova moka, sade objettivne tendencf suprotaiene &-
Inka nat. Ste do Shoneren | essa vel
Umjetnictzadrallnepovjerene spram slau presudnim
Stvarima sy se priefaval loge svar anes Ono s ie
‘elapeton dadaa poten esa sien ke
‘og, jumfira danas upjevnom Eagon oroonor,w do
dno} grasiomost make zvjerde, eak u majstorsvu
Fotografie simke bijednih Kaiba zemljradnika Usvakom
je umjtnidtom dela ajegov sl ebetaaje Time ito ono io
J5taratano ponredarvon sa ula v vadajute forme opcot
mua ar eral eb de poms ej
pravilne opeot, Ovo obetanje umjiciog dea dace tt
Eonjem oblita uw drustveno bastnjene forme stvorit sine
Jest nutno{ prewworo, Ono postatjareaine forme posto}
© Mo se pra dau soli eset
‘ervatinaunaprjeddaje opunjenje, Utolixo fe pronter
Simjetnoe wij ideologies All unjetnost nae raga
atu samo asp treccjom Koj sadeana use
Sha} moment unjetnétog jtatojim ovo nadia ij 2
Isaac ne mote odvoit od sta; alton se ne sasoi lz prue-
fe upitog jedinata forme {saa
ue drut, nego onih potza Kofing
Se polaifje rskorak,u nudtom nevspleh strastent na
pom m Kdenuenolcn‘Umjesto da se vai nu ta neus-
Beh u koje stl vellkog umietnitkog dla uj negra sams
febe, sable se umjetnigkodjelouvjek pridetavalo sist ¢
KULTURNA INDUSTRUA 137
| drugina,surogataidentcnosti. Kultura industjaKonaéno
\ poste imac Kao agai, Badu da dae some see
fra rztksiva njegov taj, posusnst desserts
Ai. Danan eneeko burbave dopunse one oe ee
duhownim oreniaamna vee Gave viene atkade se ude,
ju tuiturut neataltaj, Ganoré@ kta oda se
Aprottanieno Kultur ZajednO masa tats nek a
ral on sahvanje,kalopsane,Hasticeane Ron Kee
{in ipa cas admis: Tk naan,
onzektennasupsumelt svi pamitena oven pote
SS yamemrumcle erin rite ovr, pobre
rede edna cist) pa svt empegeaapeeean Re
Pore ric ate ado dle doko
nog sia sedetey jee sound ones ek peas
Ko dana sam provode: ona podrugiieg enbios pain
ihe altar to zo orbnen spot one
soulene
“Tako se pokazuje da je kultuna indus, nar o
svin stove, upavo cj ibaizme Koken se pede nse
onatak sia! Ne samo da su nfezing ategono
beri sores domettcrenog maroon a
x Koncerni mjesto gdje zajed.
no sa odgovarajtin spom poduzenie pets ox
Sore nace koje ace neta Td meg ok mode wage
Si narammoy whol se ne puiava resis ne Sa
Dredmea, go dopsta dass ajme gov: One uo ode
pa mote pref sumo tine da esting See sae
a ieroncaspram Kolar indus rete oe
sada u ns iao uo zemlil efommuc see a
|elm‘Realnond prinjreno opocene peugeot
{fom onoga tke Seu pogsn tent eee em eae
mono drs ne dopa da Gade do ie eacras e
Opvwehran ue Evo ni ban ote anseg aE
soa odmah ut onu prominenthon Sojon ceee taneant
Emit swawodsctna So fe veespowaine ease
sola, fo 6 igure esto na we be re a
Cuimjerenom upaivoser nu pokavat epee 38 MAX HORKHEIMER - THEODOR W. ADORNO
Time w kulturnojindusteji vi jae rendencj iberatizma
di awvara puteve onima Kojima je alo do uspjeha. Teste,
oj se danas umnogome vt zatara, mat funkejy pro
jap sposobnima,iako se negovaslobods ina podrutju
Simjeinst’ na drug podraéjme sat tomu da gupima
ruta slobodu vmiranje of glad Nijeshtajno da sistem
tire indusuje protien i Hberalh indostaiih com
{ja pas u nia emf vi neni kerakerstint med,
Aavotito film, radio, dec iustrianiéasopis Nihov napre-
dak vice, dodute, ir ops zakona kapitala. Gaumon | Pat-
he, Uistein t Hugenberg sine ber srec sedi interacio-
‘sini trend: tom Je prdonijela i privredna ovisnos kon
nents 9 SAD fla posit rata Posve je ilurionarns
fa da Je barbarsto kullurne indushge ponjedica meutura!
Inge-as zaosalostamerkanske svijet 2a stanjem tebnic.
Zi tendeneijom spram kalturnog monopola je, naps,
Osta prediaiata Evropa, Upravo ako} ovsnot dh
mote bit zahvalan 2 ontatak samostalnoat a hjegow nosioe
= svoju ma kako zatomijeny egistencju, U Njematko je
nedostatna prodetost2ivota demokratskom kontolom pa
Aoksalno djlovala: Mnogo Stosta je oralofrvan onog tri
‘tog mchantzma kof je bajo zapadnim zemijams. Njemae-
Krsstem naabrazbe2ajednos univeratetima, umjetieh mie
rodavna kazaa, velit ontete, maze bi su protein:
Politik snag, dréava | opéine koje su 0d apsolutima nsi-
jedile ove insu sngural sui dio one neovisnost 00d-
hosime gospodstva deklanranim na tit, neovisnosti ou
S2im knedev feudal! odrzal sve do polovine devetnacstog
Sojeca To je kano} umjetnowt dnvalo oslonac nasupret
prs pone potshe ao nein otpor ogo
fe nego to Je dosialasbiliska protekeja, Na tlt se prt
‘havanje kvalitete koja nije Rorentna koja se ne mode uno
{Stepretvrao kupovnu snagu: toga sw prstjor muzica
\njfevn tadavadi mot podupira | one autore Kaj su Go.
rosilt samo sovanje tala. Umjetmt je do raja potpao
od step tek drasténom pritnjom dase kao ete stu.
‘yak mora sett u prvredn vot Neko¢ su, poput Kana
KULTURNA INDUSTRUA 139
Humes potpsivalisvofapisma ta wponieni sagas, a ujedno
‘ul temelfe prestola oltre, Danas zovu Sefove vada po
Iinena, a stakiny su, umjetnickim porivom podredent sud
$ojtnepismenth principale. Analica Mo Jue prije so god.
tha dao Tocqueville u meduvrement se sasvin cbitinila, Pod
Wiadavinom prvvatah Lulturnih: monopola ranstvo zaista
>pusta tjelo slobodaim i aga te aravno dute, Viadar tamo
ne govon vite! mish poput mene il Get umrie. On kabe
Slobodno motst mist drukdie od mene, ostat se i tvoja do-
tra, to) Zot f sve tvoje, all od danas 3 sranac medu na
mac? Ono $0 nije Konformisticko osudeno je na ekonomi}.
Sku nemoé koja se nastavja u duhovno} nemodt osobenja®-
iva, Buduei da je ibaéen fz pogons,lako mu se moze Joka
Sati nedostainost. U matenjaines se produeyi danas meh
‘izam ponude { potraajeraspada, alu duhovao) produkei
‘lupe ao Kontola'u Lost omit oj vadaju, Pototae su
‘nici | namyjestenii farmer | malogradan. KapitaliiCka
Droievodaja je do te mnjere zanvatianihovo tjelo | duu da
bez otporapredaju gnome So im se audi, Kao So st, sva-
‘ako, podredent uvjek cabin shvacalt moral Kot su im
namcidl gspodar nego gospodar sami, prevarene mase da-
nas anogo sremnije el pu Kok su esprit paivacay
Uspiehac One imaj svoje fle. Ne dau se smest wideologij
‘Kojom th porobljavaju, Zia ijvbav naroda spram onog So se 3
nim radi ak preduhiruje pamet nadictnih mjsta, Ona je
soroznija od Hays-Oice-, au velkim Je wremenic davala
Sragu insancjama usmjereniia prot ajega, eroru ibant-
Ja. Ona, nasuprot tagieno) Garbo, podupite Mickey Roo-
beya, a Pau Bata natuprat Betty Boop, tndustja s¢ onda
tava po votum koji je sama pripremila: Ono Sto su aur-fra-
isza preduzete Koj nede uspjen us cjelint skort ugovor =
pdajucom zvijezdom, leptin’ su troskov! 2a celokupn sis
ten On acai sanionianem zeva za undo na
furs fotina harmonij, Struchost | posnavanje svar prez
Fuse kao umisljenost bududh da kultura tako demokratski
7 Ade Tosqueile, De fe Démocratic en Amriqu, Pais 186, vo
pis = ‘* 140 MAX HORKHEIMER THEODOR W, ADORNO
sina diets pt. 2g denon smth
stelle hon cles ptogantiog ms
stony baci mera ote
Ove iin eae ie ee ei Set
ono re date ws sar pa plo,
Sree a acon Nr rr esogttre
sie lane eh ee ete
se ratte pla pk tac
Westen ere acl bona er
Hitt Snes ent pe pat
see, mares pve He vey pi
sists te yet, rena Jol semi Fo
steps ma, hn po oo,
Bish me manta ea era era
sedan mane role pode obs
(ta adhe po tp dea oe
tem popes age sygea aru
vom pat ee rae rg roncnaog ne ge
sarang nrmaing red red ican
St gormobriog aks, Mose Keka ge
en rote hn oli
veces ah the J ones mone pene
Tee depreciate ote ok Ci
tae gure tadsng pelea material
sear ese lato lator epaew ke
Se enn ae eee ae
agp Kg glo tad Paton ve es
bar sen stare ide pot
avo bgea Mi glen are gaat pon x
Saintes, Kater nets mode pabalt e
metljivih naivnosti i popravila kakvoéu robe. Sto mocnija je
eh on prea apa oe. Ste ota
Bess Seeger nog una
KULTURNA INDUSTRUA ui
dok se konaéno ne zakljuéuje sintezom Beethovena i Casino
ds ars: Rjeuna ie pobleds dros: ono Savana bie
fo iaina mote ute Bestrajnoreproductat kao lad. La
ki urmetnet tao tava, abate po oli forme rapade:
1a: Ona) hoje opttafe kao Wlaistve ideas Eotey vara
ti; altho Je coats kno ec deal Sn
Aipostactals kao srs soba u uprotnat spam aie
‘ipiae pase samog se poten’ places. ee tuceem
‘tee Kat aunjtoet oda ora ezin, star patil
‘opéosti, upravo slobodna od svrha lazne opéosti. Ozbiljna
‘umjetnost nije bila dostupna onima kojima je zbog nevolje i
prilckeepoanta octet bite popat poruge hese mona
Survesetit tom das ono sje ada nu prepa mo-
‘gu opustiti. Laka je umjetnost poput sjenke pratila autonom-
fu. Qnaye drutvena nee stget oobi umjetnoat Ono
30 Je cho) sop njesmihdrvsvenih petposehtmarale
umaci od istinitog, daje onoj privid stvarne opravdanosti.
tin est u tom raggepts on Sarem negaiven agovar neg
hat are gy esate Supt Se pe
to'ne mods pom tine So Os aka ie fanoat pra
eel Sno, Urvatn poke la ata
Riorpodiednakesmetd fo to we ert, panopttum bord
tdaljuju od drutta hao {to fo Cine Schonberg Kart Kraus
Stogn dessa Bonny Goodman tots da ntl sbudipes:
tanskim gudeckim ivantciom rit pedantaje od stekog
harmonise areca Jk Bip sa Xs
{ao vertalaotslatko kao Goy Lombardo, Nou brat
Fistini nenaobrazenost, glupost 1 neotesanost. Nekadainja
perfekei-
firs dokinuta jeu kultumo) indus
fom, zabranom {domedticiajem dleasiona,
prestano dogadaju grube pogeske bez Koh se wopés ne mo-
EE zamisit ovaj ngo uzvtcnogh: Novo pel tom, med
tin, du se nepomirp element Eultre, Gneoost 1 tasono-
isch fees pad a dood do ne
ce, Oni se seo iz
aja, To wo au karakcersiene novine tuum indus
‘je dosijedno samo puke pobolfanja masovne reproduelje \
142 MAX HORKHEIMER THEODOR W. ADORNO.
nije neto st bi sistem bilo izvanjsko.Interes brojih potro-
Sada‘ srazlogom vezuje ur tehniku, @ ne uz Keuto obavje-
ney ispradnjene 1 veé skoro napustene sadraje. Drustvena
mmoé Kojugledaoci abozavajudjeatije se ostuje usvepisut
host stereotipa koju namece teh
Bijama koje predstavijaju efeme i"
No, kultura industria ipak ostaje pogon za zabavu,
Nieno odlutivanje 0 potrofacima posredovano je zabavor:;
zabava ne nestajejasnim diktatom, nego 2bog neprlatelist
Spram svega sto bi nailailozabavu sadv2anog vsamom pri?
neipt zabave, Buduéi da do utjelovijenjatendeneja kuturne
Industrie w krvi i mesu publike dolaz cjetokupaim drutve-
nim procesom,prezivljavanje tr2sta na tom podrugju djeluje
Stimulativno. Pottaznja os nije zamijenjena.jednostevnom
Postusnoscu, Velika reorganizacija ima neo. pri prvog
JMjetskon rai, Koj je bila pretponavka njegove ekspanzije,
Sastojala se upravo iz_svesnog, prlagodavanja potebama
Poblikeregstriranim na blagajnama, potrebama koje suse u
Pionirskim danima plata jedva urimale-u obeir. Kapetanl
Fima, ko, dodute, wijek samo isprobavaju tvoje primer,
ie ili manje fenomenaine Sagere, a nipoito protuprimier,
istinu, 10 jo8 danas dozivijevajy tako. Njihova je ideologiia
Posao.Istinito pr tomu jst da je saga Kulture industri
Nezinom jedinstvus proizedenim potrebama, ne jednos-
{aime suraost spram afi pa maka se rao o tuprot
most svemodi 1 nemoci. = Zabava je u uvjetina poenog Kap
{alizma produtstakrada, Zabavu tradi onaj tho Ze uted me
hnanziranom radnom procesu da bi mu bio fanova dorasao,
Ujedno, medutim, mehanizacja ima toliku viast ad onim
{Ko korstslobodno vijeme | njegovom sredom, ona tliko
{emeljto odreduje proizvodnju robe 2a zabavu da ne mote
dodivijavati vite ntta drugo nego Kopi stmog radnog pro-
tesa. Navodni sadr2aj samo je blijeda povilina: ono Sto se
Pamti jest automatizirant sijed normiranih posiova. Radni
Droces'u worn! turedu moze se zaboravit ime So és se U
SokolctKopirati. To je neajeiva bolest sake zabave. Zado-
‘voljtvo se pretvara u dosadu jer, da bi ostalo zadovojstvo,
-KULTURNA INDUSTRIA 143
decd cm rm aaa app owe
fog rei nin ote leas emu
Seer eos eatin Bale
eran enchant at posse
penta peg mons eh sue a
Benne ral to ik ie Nika os
aE seeing opel min tra
HEntshta lohan et lay
snes ones Dad pk ae ea
rati samo besmislenost. Cesto se dogadanju zlobno
calamari Gaeta de
Selatan en dt ae
io nents en ite rat
suomi masa ds gas ae
fran agent ou futon oni
fob nagcome it puta aust ender
fehl section nls uae ae Torr
eee ten Se inane ie ed
Sp scea Da nila hte ste Grr Oa
ie els soeorsnogoe sen iat
dike ae ter Ieecain donde,
dg era et india scp
se toma pat goa bas Kms | in
ier moat act, itnltin
ini Mmoyin pualovnune Gace ine
cae pte pres iain Opa.
seine lana Slee eam bol Sn oa 144 ‘MAX HORKHEIMER THEODOR W. ADORNO
tehnologiskog uma nad istinom, Prije nekoliko godina imal
Su Konaistentne sadréaje Koj su se tek u posljedajin minute
ma pretvorl uzbrku utekivanja. Njibov je natin postupanja
po tomu nalikovao staoj navil slapstick komedi. Seda su
fe, mediutim, vremenske flacije pobrkate. Saino w prvim sck-
{seziama liming mani askakay mage
Tokupno zbivanje da bi seu nastavku mogao utoliko temnelji-
tie razoritis uz povike publike glavni je junak bacan nuoko-
to. Tako kvanttetaorganiziane zabave prelad w kvalitet or-
Sanizirane okrutnost. Samorvani cenzoriflmske industae,
‘jezinl srodaici po izborw, bdiju nad duzinom tog nedjla
‘idu_potjere. Ova veselost ukida yjerojatno uaivanje
Ajai odgada zadovoljavanje sve do dana pogroms, Ukol-
{Ko animiran filmovi pored navikavanja osjtla na nov tom:
po uopée job nesto prudaj, onda je to da uspijevaju u sve
| oe vt start modest dae bontiniana ai
ne, lomijenje svakog individualitog otpora, uvjet Zivota u
vom drust,Paja atak dobijabatine eta movin,
4 nesretniciw realnost; sve to samo zato da bi se gledaoct na
vino ate Satie voltae pia
Hivanj u naslju potiajenom onome koji se prikazyje
prelazi u nase nad gledaocem, razbibriga u napor, Uomo
ko ne sme propustti
‘nulans,nitko ne smije ni za trenutak ispasiglup
lukavostiprikazanog, sve valja sedi :
cokretnost koju se predstavom prikaruje i propagira, Stoga je
postalo upitaim da li kultura industria uopce jos izvrsuje
fnu funkaiu razonode Kojom se toliko glasno hvall. Ukoiko
bizatvorl veliki dio kino-dvorana
>
ako vile ne vedi w shove, a im neil svi poki 0
Stankom vile ne names obveru da se Karst, ne Dae javja-
ie’ neka narosia teh za ajthovinKorenjem. Ovakva
hasta pogooa ne bi bla relonstno racijnje stojevs
Oktecentfonako ne bil entuyjat nog ont na koima se
Sve prelama oni koji zaosiaju, Tuma Kio-dvorane,Unatoe
| fitsbva oft fo tebafu jos is integra pak dae domaciel
KULTURNA INDUSTRUA las
| nekakvo utoitew kojem mote nekaiko
Sled, kao Sto je neko, do su jos postal stanov slobod-
fa vt, ld roe prozor.U vel senima, oi Ko su
( bee zapodfenjav tim mjestia u kojima je temperatura regu
lrana sm nalaze toplin, a et ugodaa blag late, Ca a
/ po postojecim myeriima, va nabrekia aparatura a'zabane
(he dn vote ud vredniims. Misno 0 wekaplosicanjoe da
ti tenigkih moguénost, © punom korsenjtapachet fa
ésteicku masovms potrosnjs dio fe sistema Lof odds ore
{enje kapacteta hada se redo dokidanu sla
Kulturna industria. neprestano.obetava,potrosatima
ono Som nipoito neds dat. Prizmanien kon obscn uata
{sadraju#eprem|staino protongra:predstava se zaprave
Sasto samo i obecanja,nikada ne dolat one pravo, gon se
‘ora zadovoljt itanjem jetovika, Poeuds, probudens sity
tim sanim imenima t ikame,na kaj nat samo navel
fanje one sive svakodnevie Kojo) se tefelo ued Ni uel
nitka djla se nsu sastosla i Seksuainthesibieyn, Tne
Sto su, medutim, odrcanje blikovala kao netto nepativaa,
{ako fed su opeavala poniavanje poriva u posredovanie,
Spasavaa ono sabranjeno. To je tian estticke sublinucte:
Predstavaslomljeno.ipunjenje Kulture industa no
Subimira, ona 2atomijaje Tie Sto uijek nanovo eksponia
So a ines ad zone grat os a sporsor I
‘aka, ona samo podbada ony nesublimirany prasudajy Koja
je zbog naviknutostt na odrcanje vee odavro zakrjala i
Iazohteam. Nema nal erotkssituacjeu kyo} ddan
orenjem da se nik
ree samo potvrdyje rial
="Tanilov tes, Um
ka su deta asketska 1 ber sida, kulture fe industria
ornopraska sramesjva. On jubay reducira na romans
AWabvoj se redubesi mnogo srosa doputta,Eak fe Hoertin
Stvo specilitets debrom prodom,toémo odnjersno is r0D-
‘om oznakom ndarings. Senskom produkejom seksualnog
‘utomatsk se provodinjegovo potakivane. Fimska zjezda
‘kofu se reba zljbit bog svojes je ubikieta vee unapri- 146 ‘MAX HORKHEIMER THEODOR W, ADORNO
jed svoj vasttakopija, Svakitenorski plas zv6i poput Ca-
Tove pote fevjatka lice Texasa vet prirodno po-
Primaj lik uspiclih modea po Kojima Je Tollywood swore
tip. Mehanitka reprodukeija Iepos, ajo}, medutim, rea
‘harmo sanjarenjo kullu svoin setts obotavanjem
{ndividvalnon ide naruks, me osteija vite prostora_ono
besyesno} ola ue koje Je Hjepo bilo verano. Tejumt
‘ad lepotom izviuje hum, sluradost bog svake uspjene
propasi: Smije se tomu so nema nigeg smifesnog vile Simi
Fenako ona bog pomrenja ao oa abo ave vick
ra onutak ads hei srah press. On ae ha ono:
borenje bilo od telesne opasnost, bl od zamii logit, Po-
mire sje zu kao jka Uijega od nod «ona a va.
‘dave srah Sime Sto prea na stranu instant Koh se valja
bola: Smijen ej mod ojo} se ne mods pobjed,Zabava
eat Cling kupka, Industria sabave ju stan propsuje, U
\Bjd ae smijeh pretearau instrament obmanjvaan sree; On
"Se encima sets ne po, smo hina operee
{predstvija seks lasnin amijehom, Baudelaire, edt
ito je bes fumort kao sama jo Holder, U tivom drut
{wu sine Je poput neke bole napao sreéu 1 pokusava je
tivvdlu voja botrjcdns totalnost nat se neem vj
Zl [sma tor On) Zivot Ko} po Bergsonovom majenjy
Probie uvrdezapravo je barbarsk vot ko napada. samo.
potvrdivane koje u crsivenom Zivot dobije pliku a od-
Ersr svat Sijsnost Kole onl Koil se smu paroljaje
ovjetansta, fo su monade, a svaka od nih se predaje ti
‘anja da bude na ragun dnigihapremna na ses time Sto
Tne vedio a oro) san Taka fe harmoaip katara
telidarnont Ono davolsk latnog sijeha upravo je u toma
‘a nutno parodia Ea {ono najbolje, pomirenje, UEta jest,
‘edutim, melt rogo: res severn est verum gaudium. deolo-
tija manastra po Kojo) ne askers nego spain alt odsicane
i btabentva Loe se mobs postgnut egativno se potvdue
‘obijnostubavnika kot pun slut 2adr2avasvak rend
tak Bvbua to mu mig, Kultura insinja vod! Bodo od
‘eanje unyesto bola Koj je prisutan | opijenost tu asked
KULTURNA INDUSTRUA 147
Vihovni je zakon dase inako ne mote dobiti ono Hos 2h
pascetie val iuae mins Reagent eae
Kose'int cling nanos onome ik eb rake do
{ot jption rvacn rato proivods target
Je. Zahvacenina se nud ono So im se odveina. To se zbiva
ju. Upravo zo to do nega ne sme do-
fave se vt oko Koliua, Sto Je abu nad dave dase uf
tu prize legimni odo, adaajegow nosioct ne bud 2a
HvadentKaznom, nego nad die da se buduel set miljunata
jes radnickin polretom. U suprtnos pram iberal
dust alisrana ¥ narodsin kultura
Spun ondivane apt es ‘i
ied prietnje kastracjom. Ta pijeaja st nove bi Ons
tle dao riciaicy eben mane onan
Sram nosioca formu tedrinvfaiovina koje Konalso
: wile presudan purtaniza,
kot vidu Jena organizncia jot uvjek dota do tere
hodinost koja Tei sistem, dase naime, potrotag
ne spun erukt, dams nan tendiak ne de naigut moe
ecto otpara Hitep prope da poset, dodo,
Fear pote rena ao da Lum note
ispunit al» droge strane, te potrebe vee unapeied urea
1 ho d's sina stog seb deta sano ao powoats
kao objekt kulture industre, Ne samo da ga ona wvjerava
| da je ta njezina obmana sadovolfenje, nego'ma, oi tops,
jos pojanjue das ho to onli he, mova poms ee
| So muse nud. Bjeg fe svakodnevies so ge i
sranama obecava Kultura Indust
Simic Kéen uw americkim humor sam ole
‘Gai prdetave estve. Kolturna industria nu iat ako
heviu nud kao da se ado rajue jeune oumica on
{ed su odtedeni za to da vracaju netrag na polaznu tocku, 2a.
Sa avers reignac fot je sabevom a saborav
Dokraja ezulareno zabavianje ne bi bilo samo suprt-
sos umjetnost nego | ekttem Kobi Goieso, Taainovska
Aapsurdnost, 5 kajom americka kalturna Industje ponekad as [MAX HORKHEIMER - THEODOR W. ADORNO
Koketra, mogla bi predstavjati korektiv umjetnosti, Sto um-
jetnost dzbiljije 2c bit proturjeye opstanku to vige Wei na
‘ozbiljnost opstanka, na svoju suprotnast: Sto vise rada tos
ta to da se Sisto razvie iz zakona forme, to vse rada zat
‘i od razumijevanga, ako je zaprave Zeljla nepali muku a.
‘dt. U mnogim revjskim Slmovima, a prje svege w groteska-
mma 1 funnien' kim se renin poenie mapienas
‘ove negacie. Do njezinog ozbiljena, doduse, ne smije doc.
Uobitajeno zabavljanje egranicuje dosjednu cist zabavu,
oputen pace farenth aso tno besa 1G
Je zabavijanje ometano surogatom povezanog snisla koi ku
{uma industja na svaki nan elt nametnutsvojim proizvo-
‘lima, @ujedno ga namigujuci pretvarau puku ipriku za po-
javiivanje zijenda Biograijke | drage tubule krpaju djehe
besmistenost u nedotupavo dogadanye. Tu ne odjekuje lud-
na kapa sa zvonéicima, nego svezan)kijucova Kapitalistickog
lima Koj u same sike smjesta u2ivanje u napredavanj. Sra:
‘poli @ rexipkom him mora bi doprings Dost)
kare lt karjer! nekog drugog eksperta za slagere koji se
upravo'veliga. Obmana nije w tomu sto kulturna industri}
‘di zabavu, ego u tom sto kvaruzitak poslovnom ograni
SenoSeu u klisejima ideologje Kulture koja Hkvidirasamu se.
ber Btka tukus odbacuju nesputano zabavljanje kao onal
‘ow = naivaost se smatrajednako straénom kao tntelektual-
‘oranicuje Cak i tehnicke mogucnost. Kulturna in:
Gusteija jo pokvarena, ali'ne kao gresni Babilon, nego 2bog
toga Soe Latedrala uavisene zabave. Na svim stupajevima,
fod Hemingwaya do Emila Ludwiga, od mrs. Miniver €o Lo:
ne Rangera, od Toscaninija do Guya Lombarda, duh, koji
s0t0¥ zaposjeda umjetnost i znanost, prozet je neistinom.
‘Tragovi neteg boljegu Kulturno su industeij ofuvani uw onim
potezima kojt su biski cickusu,u besmialeno-upomo} spret
‘ost ahaa, akrobata i klovne, »u obraniopravdanyu prava
{elesne umjetnost spram duhovne umjetnosti«: Al skrovis
{a bezdusne anistke Koja, nasuprot drustenom mehanizms,
* Fanz Wedekind, Gesammaite Werke, Manchen, 1921,
and IX, 8.
26,
KULTURNA INDUSTRUA a9
saramz na ih re ena ote eh
fa ta decked or geen | obak nae
Fe an ame
a en aba ane sof a
peclaaa Ot fans stoma i abe
int Sun bance i ee
apg prise batucon eon ean pe
ere me ge ako ne
sues re in ove ae Ts pra
segpygmnan akeeas lle arn parle Hat
desu, usm, mami, 6) dea, beobamont
ielan at cooing atte ee
Suz uaa ana needs lnodal np Sa
rosa to lon. ag bang aon,
Sua arg mash deer kl mae
‘no ogranigeni oblik istine, uvijek je vide ovisila o vanjskom
gospodaru nego sto je slutila. Kuliurna je industrija pretvara
Pore ee Ramm dt ear
segment ui A abn, Lf ae
Begg nna pana relien Dxecny
feito ner | pone say i BS
step arta ote men! brant od aloe ads por
Sheen are
rar cepa Bards are ine,
pres us on area perbama reat, ee
peareaui shn, ecpiniat po ar
$e suture epee enpanie Al a n 150 ‘MAX HORKHEIMER THEODOR W. ADORNO
ome proizvod industrje, koja masama nudi djelo pomoéu
Sitea, feprodukciju slike pomoéu prikazane postastice i ob-
‘atno, prasak za puding neslikanim pudingom, tako se raz-
‘nod! Uvijek vee osjeca ono trgovacki nametnuto, sales cal,
Tvorniafiitet meds trgovine |
3 navlastitom smisla
Apologii drustva. Zabavljati se znag biti suglasan, To je mo-
guce tamo tako da se zabava feolira od geline drustvenog
process, da se napravi nemustom i od samog potetka napust
Io svakog ela dau sj) opanienon ret
inu, Zabavijanje uvijek znadi: ne mislli na to, 2a
atu Ea iako se ona prikazuje. Njegova je osnova
_nemoé. Zabavijanje jest zasta jes, ali ne kao Sto Ono samo
-g od lose zbilj, nego od zadnje pomisli na otpor
Koja og moze ostaiu to} zbilj. Oslobodenje to ga obecava
"abava jest oslobodenje ed misienja kao negacie. Bezobraz~
Tok retorignog pitanja »Sto judi 2eleimati« jest vtomu da se
Poziva na one iste ude kao na misleée subjekte koje po svo-
Jem Specifcnom zadatku odvikava od miijenja. Cak tamo
‘Edje se publika buni protv industrije zabave, radi se o kon-
Eskventno Hfenost otpora Kojo} je indus te jude navel
in. No ipak je sve teke odrdatt red. Napredak zaglupliivanja
‘ne smijezaostati za napretkom inteligencie. U stoljecu stais-
{ike judi su previge bist da bi se identificral s milijunagem
na platnu, a ujedno i previSe tupi da makar malo napuste
lo velikog,broj, Ldeologja se skriva u racunu verojat-
host, Sreéa nece doti svakome, nego onome tko izvuée sree
kc, Stovige, onome kojeg odredi visa moe ~ uglavnom, indus-
{tia zabave koja se prikazuje kao da je stalno u potrazi.Figu-
re Hoje nalaze love na talents 1 koje studio onda naveliko is-
ali su tipovt novog.ovisnog srednje staleza. Zenska
statieta treba simboliziratisluzbenteu, doduse, tako da joj je
| ga raaitu od abiljske vee unaprijed odreden veternji ogrtat.
‘Tako se ujedno prikazuje moguenost da gledatelica sama
bude prikazana na platnu i, jos razgovjetnife, distancia. Sa-
imo ée jedna dobiti Veliki 2goditak, samo je jedan prominen-
tan, pa lako matematidki, svt imu istu moguénost, ona je za
KULTURNA INDUSTRUA 1st
svakog pojedinaéno toliko minimalna da je najbolje da je se
‘odmah odrekne i veseli se sreéi drugoga, nekoga tko bi'mo-
{20 bili | on sam, a ipak to nikada nege bit, Tamo gdje kul-
{urna industrja jos poziva na naivnu identifikaciju odmah ju
i demantira. Nitko se u tome ne moze vise izgubiti. Nekos Je
Jedalac na filmu vidio u svadbi onog drugog svoju viasitu.
na platnu primjerci
see ee sede ae
far i eat Serle
i enti ot pra ence phe Rak
gg eum dbo cme Svea En Oe ra
seb Giciate tar oree aH ae
fot ora soe spe ae cen ope
alam nea lle i ok ae Soe
\ RAR ote mie open ade Le
eae caer ORE ee
sion A aus ft, Fim apa
sui Tine fo mane ny elas ih al
fa sj oes ed oben eon ke
agg ei ate Goa ae
Bee ens i epng ti se oe
wr purine or Gov to oes
feel na eu oe fu apo
‘bi mogli. Ali, ujedno im se daje i mig da napor ne vodi nie-
Pie aka aor od ne
Jizratunljivim efektom njihovog rada. Oni taj mg razumiju. U
[aut atm povograts Omome can
Sion eer tl ol ets doen ar to
ra anor, ara er sak dia
Say annealed ie age 132 MAX HORKHEIMER-THEODOR W. ADORNO.
ko ckonomijsko znatenje, Sam sluéaj se planira; ne u tomu
| da & pogoditiovog ili onog odredenog pojedines, nego’ ty
} mu da se vjeruje w njegovo djlovante On slusi kao aig
nih Koji planraj i stvara privid da mreta ransakelin af
2 koju se pretvorio Zivot ostalja mjesto'2a spontane es
;posredne odnose medu Hdima. Takva se slobous v tele,
tim medijima kulture industijesimbolizia proizvelti Si
Fanjem prosjtnih slueajeva. U detaljranim investing,
teranih asopisa 0 skromno-sijnim zabavnimy putovangina
540 ih pride Casopis,sretnice Koja fe pajadie ne?
Koja jew natjeeaj vjerofatno pabijedtia ha os.
novi vera s'okalaim veliinama, odrazije se epee nemoe
Oni su tolkojasno samo material da ont ko aspolats mo:
fu bilo Koga primi u svoje nebo i ponavne odbc ane,
Yo pravo i njegov rad nis nigemo. Industria se 2a covicea
Zanima samo kao za svoju stranku i namyjstenika | saat
favieéanstvo kao cei svat od njgori elements svela
1a ovu formula, Vee prema tomu ko fe aspekt upravo mice
Fodavan, i ideoiogiji se naglasava plan’ siuea, temic
ot, civlizacij it prroda. Kao namestenieypodeteaje oe
za racionalns organizaciu i porivaju da joj se arated
skim ranumom podrede. Kao iupcima, demonstits ine
sloboda iabora, drat nezabvagenog bilo 'v ludehint = peat
im zbivanjima, bilo na plan, bilo w Stamp U svakoen i
au, ostaju objektima,
industria mote obséati, Sto manje
vot pe enim, to prazijom mune post
{deologia kaj si. Cak i apstiakim idea harmonies de
brote druttvau vemend univrzane retlame'ar ne eo
ret Nauta eupravo te apstriie tums kao tens
‘scsi kl po dio ne ita san at 9
suplene dase Sto pie dode do posionne iene
2ik zapravo smjera, Rijes Koja nije sredsvo tint se bese
se ka
‘mode Zivot proglasti smi
mom, ono drugo se iskazuje kao fikelj, kao nesting Vi
nosni se sudovi dodivijavaj it kao reklam i kao bab
No, deologia koja je time prisiljena na neodredenost eae
|
(
KULTURNA INDUSTRUA 153
erstnost nije nt vite provina ii sabia, Upravo nina
eodredenot, skoro seignoteto uses tea i ae
iat 2 bilo to Mose ne moze vera, fungi ko
Strument oadavan Ona pstje etm pans
tiem onogs So post. Kultur indetja ima tender
An se proton pom poymova protakolh recenice
sora epbiog prolate. On se major
provia kor grebene hve informacye Kon se mode ret
Ese tine ime so Jeno ponar ja points nesinom gosto
om pris vid ngprekinate sveprutn pj ie
Keo ea dtloga sada topal Ltoy oan
Ext pola into jegovom silt koja ne te, map og
fra npn gle Ono tilieko suck same esa pons
i da se demonsttalatygova bosanskosTakay ool
AN Soke, dade slogan al ewe Ona
Soha ol enn nt unm a, Ra
{urna inst prgovorinas0j rata a aio lake oda
Bo | prigovorsvijetu Ko ont be tendency navostucue
Cookin sao tabortmedu toga da sud i apsane:
prow Lo mit kn ai posts 2 yee
Uepotom 1 ciletantstom pozornicom,poliekt su vee tao
‘Kuda masovna kultura tek Yjerasvoje prirzenike, Masovn.
ksltrsdovalaopekalfent dase po pouch gue sain
Sovinsfajma ideal ovat nespataih ove, da sere,
Buje da thn. Ona Kors Kul Cinema tine tose ogra
"aj nat da lot opeanak fo toni precivenfemse
digne v earsvo Ginjenen Takvim prenoteafem smn optanak
Dona surogatom smile pavaeLaepo eave he amos
getup fu token’ oa
sitbenie Koja aba hagradu putoranj poset
seni dy gaa ra eto
Xefna ff petovanc ogi Ne mud se ea
idnost da ona posto Film moze sebi priustit de Srikass
Pann v koje Maat Sos sve feta Coma
1) puts de Whe naman eer ti
ne pwc Oe lke neo ey a
ponna To Sto sve ie ale orem yoo} nanan gol
‘neyo ofe- 154 [MAX HORKHEIMER THEODOR W. ADORNO
| tn padi ta oni ots stv di
cai, ee oc,
Smarts een ern
«gages pn sree te fe
Botts etna ecru oan care
Fst ine en ea Pe ne
mperine Saad nee eae ee
PE Stag ae Pea
sinks via ne, foe aera
seal Ga ut ol of Lng
See Sel nae eg
Sn Sika eho als ee ne de
woe pre dana des apt nese roa
aera nee et eo ae
See ei ies eee atu poe
Samar Sree ode ot
Seeteattenedate cee rte So
rong enema ere pea
WSs mane aeaeaane Ree ge
pone th tection
Si Umer er ta Sean ia
far nenesevanih pie, Shama tone de
sShoRoteath ent ce gone is
fog mnn auth dna
Snir ates ha aaa gt
pln oes atone al
finn pers tt hema
lord te ep cathe
abi ete nn es
(seid fi sons (outa ae
ia cbt fearon
Sem nape brit sess no Po
Sa tte Bah come a
ine Tacoma ee pene pn
tenant teeth cect
KULTURNA INDUSTRIA Iss
‘naj tko to ipak utini, doi ée u kosicentracioni logor«. Ovaj
vie iz Hitlerove Njemacke mogao bi kao maksima svijetliti na
svim portalima Kulturne industrije. Ona lukavo-naivno pre-
{postavija stanje karakteristiéno za najnovije drustvo: da\do-
bro umije nach Svakome je zajaméena formalna
sloboda. Nitko offcijelno ne moze odgovarati za ono So mis
li. Ali, zato je svatko voé rano ukljuten u sistem erkvi, klubo-
‘va, profesionalnih udrudenja I drugih odnosa koji predstav-
‘jaju najosjetjvii instrument socijalne kontrole. Ona) tko se
ne 2eli upropastiti mora se pobrinuti da ga skala te aparature
ne proglasi previge lakim. Inaée nazaduje u Zivotu i mora ko-
rnagno propasti, To Sto su u svakoj karijeri, a prije svega
slobodnim profesijama, struéna znanja v pravilu. povezana $
propisanim usmjerenjem, Gini da lako dolazi do privida wi to-
‘my da su strugna znanja dovoljna. Zapravo, medutim, spada.
1 iracionalnu planiranost ovog drustva da Loliko-toliko rep-
roducira samo divote svojih sljedbenika. Ljestvica Zivotnog
standarda dosta totno odgovara unutarnjoj povezanosti slo:
Jeva iindividua sa sistemom, Na menadzera se moze osloniti,
;pouzdan je i mali namjeStenik, Dagvud, kakav Ziv u ist
Stripovinia. Onaj tko gladuje i tko fe smrzava, pogotovu uko-
liko je nekada imao dobre izglede, obiljezen je. On je autsaj-
der, a, osim ponekad kapitalnog zlogina, najtedi je prijestup
biti autsajder. U filmu, on je wnajboljem slueaju original, ob-
jekt zlog popustjivog humora; uglavnom je, medutim, vlla-
‘In, kojeg kao takvog tdentificira Vee njegov prvi nastup dugo
piije nego Sto se to vidi u dogadanju, tako da ni za trenutak
nije moguéa zabluda da se drustvo okreée protiv onih koji su
You might also like
- Naučite Makedonski - Brzo / Lako / Učinkovito: 2000 ključnih vokabularaFrom EverandNaučite Makedonski - Brzo / Lako / Učinkovito: 2000 ključnih vokabularaNo ratings yet
