SIRE PODRUJE STRUKE

Sadrzaj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.

Sustavi uzemljenja u niskonaponskim postrojenjima.................................................................................2

Zakon o akreditaciji.....................................................................................................................................4
Zakon o mjeriteljstvu..................................................................................................................................5
Zakon o opoj sigurnosti proizvoda............................................................................................................5
Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti..............................................................5
Na koje se hrvatske pravilnike odnosi Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenu sukladnosti?
6
Koje cjeline obuhvaa postupak certifikacije i koji proizvodi podlijeu certifikaciji?...............................6
Zakon o gradevnim proizvodima................................................................................................................6
Pravilnik o nadzoru gradevnih proizvoda...................................................................................................8
Pravilnik o tehnickim dopustenjima gradevnih proizvoda......................................................................8
Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju graevnih proizvoda......8
Pravilnik o obliku, sadrzaju, izgledu oznake sukladnosti proizvoda s propisanim tehnickim uvjetima. 9
Pravilnik o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi...............................................10
Pravilnik o elektomagnetskoj kompatabilnosti......................................................................................10
HRN EN ISO 9001 Sustavi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi.............................................................12
Zakon o energiji.....................................................................................................................................12
Zakon o drzavnom inspektoratu............................................................................................................13
Opci uvjeti za opskrbu elektricne energije............................................................................................14
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zastitte zdravlja radnika te tehnickom nadgledanju
postrojenje, opreme, instalacije i uredaja u prostorijama ugrozenima eksplozivnom atmosferom.......16
Tehnicki propisi za sustave zastite od djelovanja munja na gradevine.................................................18
Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti..19
HRN IEC 60079-14 Elektricni uredaji za eksplozivne atmosfere. 14. dio: Elektricne instalacije u
ugrozenim prostorima............................................................................................................................21
HRN N.A5.070 Stupnjevi zastite elektricne opreme ostvareni pomocu zastitnih kucista....................22
HRN N.A5.001 Klasifikacija elektronskih i elektricnih uredaja s obzirom na zastitu od elektricnog
udara......................................................................................................................................................23
IZM oprema...........................................................................................................................................23
HRN N.B2.730 Elektricne instalacije u zgradama, Opce karakteristike i klasifikacija........................23
HRN N.B2.741 Elektricne instalacije u zgradama, Zastita od elektricnog udara.................................27
tetni uinci elektrine energije na ovjeka..........................................................................................29
Elektrine instalacije u zgradama; prostorije s kadom ili tuem (zone, vrste instalacija, gdje se smije
ugraditi perilica rublja)?........................................................................................................................29
Elektrini izolacijski otpor strujnih krugova, navedite najmanje vrijednosti........................................30
Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije.................................................................31
Niskonaponski rastalni osigurac............................................................................................................35

1. Sustavi uzemljenja u niskonaponskim postrojenjima

Biljeske koje su mi rekli Toni I Zlatko
- Direktno uzemljenje kod visokonaponskih, 110 kV i vise, zvjezdista trafoa direktno uzemljena sa
uzemljenjem preko spojnih vodica
- Izolirana zvjezdista vise u zraku, zvijezdiste nisu uzemljena (starije 10, 20 kV mreza) kod jednopolnog se
nista se nije dogadalo, ali onda probije drugi put pa sranje i veliki prnaponi.
- Preko otpora ili petersenove prigusnice srednjenaponske mreze, da se ogranici struja jednopolnog kvara.
- U uticnici faza i nula (plavo) nula spojena direktno na lokalni uzemljivac zgrade i sve do zvjezdista trafoa
10/0.4 gdje je isto direktno spojeno zvjezdiste na lokalni uzemljivac trafostanice. To je neutealni vodic N
(neutralni vodic)
- Nul vodic vise ne postoji
- PE protection earth na limice - vodic zeleno zuti, masa, - uzemljenje kucista. Kada dode do proboja faze da
ne probije na povrsinu kucista. Isto se vodi paralelno do trafoa 10/04 gdje se uzemljuju i do lokalnog
uzemljivaca zgrade
- Nulovanje kada PE i N idu zajedno
- Izjednacavanje potencijala svih metalnih masa na neku sabirnicu, pa tu sabirnicu na uzemljenje
Znacenja slova
PE protection earthing (zastitni vodic)
N neutral (neutralni vodic)
- prvo slovo odnos sistema napajanja prema zemlji
T-direktni spoj sa zemljom u jednoj toki
I-svi vodii pod naponom izolirani prema zemlji ili jedna toka spojena sa zemljom preko impedancije
- drugo slovo odnos masa (izloenih vodljivih dijelova) el. inst. Prema zemlji
T-direktan spoj sa zemljom nezavisno od uzemljenja sistema napajanja
N-direktan spoj masa sa uzemljenjem sistema napajanja
TN-S kroz cijeli sistem ima razdvojen neutralni i zatitni vodi
TN-C kroz cijeli sistem je neutralna i zatitna funkcija objedinjena u jednom vodiu
TN-C-S samo u jednom dijelu sistema su neutralna i zatitna funkcija objedinjene u jednom vodiu
Vrste sustava uzemljenja u instalacijama
a) TN sustav
- Jedna tocka direktno uzemljena, a dostupni vodljivi dijelovi instalacije su zastitnim vodicima spojeni s tom
tockom. Glede odnosa nutralnog vodica i zastitnog vodica TN sustavi mogu biti:
1. TN-S u cijelom sustavu se upoterbljava zasebni zastitni vodic
2. TN-C-S u dijelu sustava se neutralni i zastitni vodic objedinjuju u jedan vodic
3. TN-C u cijelom sustava se neutralni i zastitni vodic objedinjuju u jedan vodic

b) TT sustav
- Jedna tocka direktno uzemljena, a dostupni vodljivi dijelovi instalacije su spojeni s uzemljivacem koji su
elektricno neovisni o uzemljivacima sustava

c) IT sustav
- Svi aktivni dijelovi su odvojeni od zemlje ili su u jednoj tocki uzemljeni preko impendancije, a dostupni
vodljivi dijelovi instalacije su uzemljeni odvojeno, skupno ili na uzemljnje sustava

2. Zakon o akreditaciji
-

Ovim se zakonom ureuje osnivanje i djelatnost tijela koje obavlja poslove nacionalne slube za
akreditaciju, odreuje podruje u kojem se akreditacija provodi te akreditacija u vezi s propisima o
ocjenjivanju sukladnosti.
Akreditacija je postupak u kojem neovisno akreditacijsko tijelo slubeno potvruje fizikoj ili pravnoj
osobi da je sposobna provoditi odreene poslove s obzirom na zahtjeve propisa, odgovarajuih
meunarodnih i europskih norma, odnosno istovrijednih nacionalnih norma, te dokumenata meunarodnih
organizacija za akreditaciju
Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) neovisna je, neprofitna i nekomercijalna javna (nacionalna
akreditacijska) ustanova koja obavlja poslove nacionalne slube za akreditaciju u Republici Hrvatskoj.
Ocjenjivanje sukladnosti je djelatnost gdje se neposredno ili posredno ocjenjuje jesu li ispunjeni
odreeni zahtjevi.
Potvrda o akreditaciji je dokument na temelju kojeg se potvruje osposobljenost na podruju
ocjenjivanja sukladnosti.
Tehniki nadzor je provjera tehnike dokumentacije o proizvodu, ispitivanje proizvoda, procesa ili
instalacije i odreivanje sukladnosti s posebnim zahtjevima
Akreditacijsko tijelo obavlja sljedece poslove:
a) Akrdeitiranje ispitnih i umjernenih laboratorija
b) akreditiranje pravnih ili fizikih osoba za potvrivanje proizvoda,
c) akreditiranje pravnih ili fizikih osoba za obavljanje tehnikih nadzora,
d) druga ocjenjivanja i potvrivanja osposobljenosti za provodenje postupaka ocjenjivanja
sukladnosti
akreditacijsko tijelo sudjeluje u radu europskih i meunarodnih organizacija za akreditaciju i predstavlja
RH tc ce se ono uclaniti u Europsku organizaciju za akreditaciju (EA)
Akreditacijsko tijelo ostvaruje sredstva za rad obavljanjem svojih usluga, iz dravnog prorauna, te iz
drugih izvora na nain i pod uvjetima utvrenim aktom o osnivanju.
Akreditacijsko tijelo duno je sklopiti ugovor sa svakom pravnom ili fizikom osobom za koju izdaje
potvrdu o akreditaciji
Akreditacija se obavlja na temelju zahtjeva fizike ili pravne osobe koja eli dobiti akreditaciju, a
ispunjava uvjete.
Dodjeljena akreditacija vremenski je ogranicena

3. Zakon o mjeriteljstvu
-

Zakonom se ureuje jedinstveni mjeriteljski sustav (ovlastene osobe, mjerni sustav) koji obuhvaa temeljno,
tehniko i zakonsko mjeriteljstvo.
Temeljno mjeriteljstvo istrauje stalnice prirodnih pojava, uspostava dravnih etalona mjernih jedinica
meunarodnog sustava jedinica, uspostave sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u RH usporedbom s
meunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda
Zakonsko mjeriteljstvo dio mjeriteljstva ureen zakonom i drugim propisima u cilju uspostave povjerenja u
rezultate mjerenja u podrujima primjene zakonitih mjerila;
Etalon tvarna mjera, mjerilo namjenjeno za odradivanje neke jedinice
Drzavni etalon referentni etalon priznat od mjerodavnog tijela da bi sluzio kao osnova dodjeljivanja
vrijednosti drugim etalonima
zakonita mjerila smiju se staviti u promet ako su ispitana u propisanom postupku, ako udovoljavaju
mjeriteljskim propisima i ako su oznaena propisanim ovjernim oznakama. Ovjerene oznake koje se rabe u
RH su dravne ovjerene oznake i oznake prve ovjere EU.
Poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju:
a) Dravni zavod za mjeriteljstvo,
b) Hrvatski mjeriteljski institut
c) Ovlastene pravne osobe
d) Ovlasteni servisi
e) Pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnog umjerenog laboratotija
U RH primjenjuju se mjerne jedinice Meunarodnog sustava jedinica (u nastavku teksta: SI), decimalne
jedinice, iznimno doputene jedinice izvan SI i sloene mjerne jedinice.
Dravni etaloni proglaeni odlukom ravnatelja Zavoda u RH slue kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti
drugim etalonima odreene veliine. Dravni etaloni su sljedivi do meunarodnih etalona ili nacionalnih
etalona drugih drava s odgovarajuom mjeriteljskom kakvoom. Za svaku veliinu ne mora biti proglaen
dravni etalon.

4. Zakon o opoj sigurnosti proizvoda

a)
b)
c)
d)
-

Svrha zakona je osigurati da se na trziste stavljaju samo sigurni proizvodi te se definiraju sigurnosni zahtjevi
za proizvode, obaveze proizvodaca i ditributera, informiranje javnosti, poteicanje dragovoljnih mjera
Siguran proizvod je bilo koji proizvod koji u normalnim uvjetima stavljanja u upotrbu, upotrebi i odrzavanju ne
predstavlja nikakav rizik u smislu zastite sigurnosti i zdravlja ljudi posebno uzimajuci u obzir:
Karakteristike i sastav proizvoda, upute za sastav, ugradnju i odrzavanje
Utjecaj na druge proizvode
Oznacavanje proizvoda i upozorenja
Kategorije potrosaca koji su izlozeni riziku pri upotrebi proizvod, pogotovo dijeca i stariji
Opasan proizvod svaki onaj koji nije siguran
Europska norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila europska normirna organizacija
Hrvatska norma je norma doostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko nacionalno normirno tijelo
Proizvodac je obavezan staviti samo siguran proizvod na trziste, a proizvod je siguran kada je sukladan
posebnim propisima koji su u skladu sa Ugovorom o Europskoj zajednici, posebice glede tdrastvenih i
sigurnosnih zahtjeva

5. Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti

-

Ocjenjivanje sukladnosti proizvoda je svaka radnja koja se odnosi na izravno ili neizravno utvrivanje jesu li
ispunjeni odgovarajuu bitni zahtjevi utvreni tehnikim propisima koji se odnose na odreeni proizvod
Postupci ocjene sukladnosti:
Tehnikim se propisima propisuju postupci ocjenjivanja sukladnosti za proizvode prije njihova stavljanja na
trite i/ili uporabu.
a) osigurati provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s propisanim bitnim zahtjevima,
b) izdati, odnosno osigurati izjavu o sukladnosti, izvjetaj o ispitivanju te ispravu (potvrdu, certifikat) o
sukladnosti,
c) izraditi i uvati tehniku dokumentaciju proizvoda u propisanom opsegu, obliku i rokovima,
d) osigurati oznaavanje proizvoda s propisanim oznakama suglasnosti.
Tijela za ocjenjivanje sukladnosti:
minimalni zahtjevi koji moraju ispuniti ovlastena tijela za ocjenjivanje sukladnosti
a) struna osposobljenost osoblja u odgovarajuem proizvodnim podruju za koje je tijelo za ocjenjivanje
sukladnosti ovlateno,
b) potrebna oprema,
c) neovisnost i nepristranost u postupku ocjene sukladnosti,
d) uvanje poslovne tajne,
e) sklapanje ugovora o osiguranju od odgovornosti (osim u sluaju kad je odgovornost propisana drugim
zakonom),
Tijela za ocjenjivanje sukladnosti mogu obavljati poslove ocjenjivanja sukladnosti samo na temelju rjeenja o
ovlatenju. Smatra se da tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja imaju potvrdu o akreditaciji, s obzirom na
opseg aktivnosti i proizvoda obuhvaenih akreditacijom. Rjeenje se moe vremenski ograniiti ili vrijediti do
ukidanja.
Valjanost isprava I oznaka sukladnosti izdanih u inozemstvu:

U RH vrijede dokumenti o sukladnosti i oznaka sukladnosti izdani u inozemstvu ako su izdani u skladu s
meunarodnim ugovorima koje je sklopila RH.
elnik tijela dravne uprave koji je donio tehniki propis moe priznati valjanost dokumenata o sukladnosti s
tehnikim propisima ako oni pokazuju sukladnost s tehnikim propisima koji su prema zahtjevima za proizvod
istovjetni s izdanim hrvatskim tehnikim propisom i ako je osposobljenost tijela koja su sudjelovala u postupku
ocjene sukladnosti utvrena prema istom postupku i zahtjevima koji su propisani za ta tijela u hr tehnikom
propisu

6. Na koje se hrvatske pravilnike odnosi Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i

ocjenu sukladnosti?
-

Pravilnik o elektrinoj opremi namjenjenoj za uporabu unutar odreenih naponskih granica

Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima namjenjenim za uporabu u prostorima ugroenim eksplozivnom
atmosferom

7. Koje cjeline obuhvaa postupak certifikacije i koji proizvodi podlijeu certifikaciji?

-

Postupak se sastoji od:

a) ocjenjivanje proizvoda, procesa, usluga,
b) ocjenjivanje dobavljaeva sustava kakvoe,
c) ocjenjivanje osposobljenosti osoba.

8. Zakon o gradevnim proizvodima

-

Ovim se Zakonom ureuju tehnika svojstva, ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivost graevnih
proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na trite, distribuciju i uporabu
graevni proizvod jest bilo koja stvar koja je neovisno o nainu proizvodnje i stupnju prerade namijenjena za
trajnu ugradnju u graevinu
proizvoa je fizika ili pravna osoba koja osmiljava i/ili proizvodi graevni proizvod ili osoba koja se,
obiljeavanjem proizvoda svojim imenom ili znakom, predstavlja kao proizvoa,
distributer je fizika ili pravna osoba u lancu nabave koja ini graevni proizvod dostupnim na tritu
uvoznik je svaka fizika ili pravna osoba koja graevni proizvod iz drugih drava stavlja na trite na podruju
Republike Hrvatske,
ovlateni zastupnik je svaka fizika ili pravna osoba registrirana u Republici Hrvatskoj koju je proizvoa
pisano ovlastio da djeluje umjesto njega
usklaena europska specifikacija je usklaena europska norma, priznata nacionalna norma ili europsko
tehniko doputenje
domaa tehnika specifikacija je norma na koju upuuje tehniki propis ili hrvatsko tehniko doputenje
Graevni proizvod moe se staviti na trite, distribuirati i rabiti samo ako je dokazana njegova uporabljivost te
ako je oznaen i popraen tehnikim uputama
Uporabljivost graevnog proizvoda dokazuje se, ovisno o njegovoj vrsti i tehnikoj specifikaciji, ispravom o
sukladnosti koja se izdaje nakon provedbe, odnosno osiguranja provedbe postupka ocjenjivanja sukladnosti
tehnikih svojstava graevnog proizvoda s tehnikom specifikacijom te oznakom sukladnosti

Radnje ocjenjivanja sukladnosti

- Sukladnost graevnog proizvoda s tehnikom specifikacijom u postupku ocjenjivanja sukladnosti utvruje se
provedbom jedne ili vie sljedeih radnji:
a) poetnog ispitivanja tipa graevnog proizvoda koje provodi proizvoa, odnosno poetnog ispitivanja
tipa graevnog proizvoda od strane pravne osobe ovlatene za ocjenjivanje sukladnosti,
b) ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrenom planu ispitivanja od strane proizvoaa ili pravne
osobe ovlatene za ocjenjivanje sukladnosti
c) ispitivanja sluajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje iz skupine pripremljene za isporuku, odnosno na
tritu ili na gradilitu iz isporuene skupine od strane pravne osobe ovlatene za ocjenjivanje
sukladnosti,
d) stalne tvornike kontrole proizvodnje koju provodi proizvoa,
e) poetnog nadzora tvornice i poetnog nadzora tvornike kontrole proizvodnje koje provodi pravna
osoba ovlatena za ocjenjivanje sukladnosti
f) stalnog nadzora, procjene i ocjenjivanja tvornike kontrole proizvodnje koju provodi pravna osoba
ovlatena za ocjenjivanje sukladnosti.

O provedenim ispitivanjima proizvoda i proizvodnje proizvoa i ovlatena pravna osoba izdaju potvrde i
dokumente I dostavljaju ga pravnoj osobi ovlatenoj za izdavanje potvrde o sukladnosti graevnog proizvoda.
Dokumenti su:
Izvjetaj o ispitivanju
Izvjetaj o poetnom nadzoru
Izvjetaj o nadzoru

Isprave o sukladnosti graevnog proizvoda su:

a) potvrda o sukladnosti - izdaje ovlatena pravna osoba na zahtjev proizvoaa
b) izjava o sukladnosti - izdaje proizvoa
potvrda o sukladnosti i izjava o sukladnosti potrebne su biti dostavljene od strane njihova izdavaca na
Ministarstvo graditeljstva u roku od 10 dana nakon izdavanja. Ministarstvo vodi evidenciju izdanih isprava o
sukladnosti
Proizvoa, ovlateni zastupnik, odnosno uvoznik graevnog proizvoda mora prije stavljanja na trite,
odnosno uporabe graevnog proizvoda izraditi tehnike upute i proizvod oznaiti oznakom sukladnosti

Tehnicke upute
- Tehnike upute moraju slijediti svaki graevni proizvod koji se isporuuje. Kada se dva ili vie istih graevnih
proizvoda isporuuju odjednom, tehnike upute moraju slijediti svako pojedinano pakiranje
- Tehnike upute moraju sadravati prijepis izjave o sukladnosti, podatke znaajne za uvanje, transport i
uporabu graevnog proizvoda
Oznaka sukladnosti
- Oznakom sukladnosti smije se oznaiti samo graevni proizvod za koji je izdana izjava o sukladnosti.
- Graevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvruje sukladnost s odgovarajuom usklaenom
europskom specifikacijom oznaava se oznakom sukladnosti: CE
- Graevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvruje sukladnost domacom tehnickom specifikacijom
kojom je prihvacena odgovarajuca uskladena europska specifikacija oznaava se oznakom sukladnosti: bez
CE, a oznaka ima isti sadrzaj
- Graevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvruje sukladnost s odgovarajuom domaom
tehnikom specifikacijom kojom nije prihvacena uskladena europska oznaava se oznakom sukladnosti: C.
Nadzor
- Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu ovoga Zakona u vezi s proizvodnjom, stavljanjem na trite i
distribucijom graevnih proizvoda provode gospodarski inspektori Dravnog inspektorata.
- Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu ovoga Zakona u vezi s uporabom graevnih proizvoda u skladu
s ovim Zakonom provode graevinski inspektori Ministarstva.

9. Pravilnik o nadzoru gradevnih proizvoda

-

Ovim se Pravilnikom poblie propisuje provoenje upravnog i inspekcijskog nadzora nad proizvodnjom,
stavljanjem na trite, distribucijom i ugradnjom graevnih proizvoda, tijela koja provode taj nadzor
Inspekcijski nadzor graevnih proizvoda u okviru svoje nadlenosti:
a) gospodarski inspektor Dravnog inspektorata
b) graevinski inspektor Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

10. Pravilnik o tehnickim dopustenjima gradevnih proizvoda

-

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti za davanje, produljenje i oduzimanje ovlatenja za donoenje europskog
tehnikog doputenja i hrvatskog tehnikog doputenja te sredstva kojima pravna osoba dokazuje
ispunjavanje tih uvjeta,
tehniko doputenje odnose se na europsko tehniko doputenje i na hrvatsko tehniko doputenje
graevni proizvod odnose se i na skup na odreeni nain tehniki i/ili funkcionalno povezanih pojedinanih
graevnih proizvoda sa zajednikom namjeravanom uporabom,
donoenje tehnikog doputenja odnose se i na produenje, promjenu ili opoziv tehnikog doputenja,

Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedee znaenje:

ovlatena osoba jest pravna osoba koja ima ovlatenje Ministarstva za donoenje tehnikog doputenja,
odgovorna osoba jest zaposlenik ovlatene osobe koji je imenovana kao osoba odgovorna za donoenje
tehnikog doputenja
ovlatenje jest rjeenje kojim ministar pravnoj osobi odobrava provedbu radnji za donoenje tehnikog
doputenja te za donoenje tehnikog doputenja,
podruje proizvoda je podruje uporabe graevnih proizvoda koji su srodni po namjeni i svojstvima, a
odreeno po kategorijama od A do K:
A podrucje proizvoda gradevinarstvo
C nosivi materijali I komponente
F grijanje, ventilacija I izolacija
H zastita od pozara
I elektricna instalacija
J plinska instalacija
K opskrba vodom I kanalizacija

11. Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju

graevnih proizvoda
-

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti za davanje, produljenje i oduzimanje ovlatenja za provedbu postupka
ocjenjivanja sukladnosti i uvjeti za izdavanje i sadraj isprava o sukladnosti te propisuje oznaavanje
graevnih proizvoda.

Ocjena sukladnosti je svaka radnja koja se odnosi na izravno ili neizravno utvrivanje jesu li ispunjeni
odgovarajui tehniki zahtjevi za proizvode koji se nalaze u tehnikim propisima.

Tehniki propisNorme koje treba zadovoljavatiTehnika specifikacija, a ako nema normi onda
Tehniko doputenje

Osoba ovlatena za obavljanje poslova ocjenjivanja sukladnosti mora ispunjavati zahtjeve glede osoblja,
sredstava i opreme, tehnike sposobnosti, samostalnosti i neovisnosti osoblja, te nepristranost i uvanja
poslovne tajne odreene hr normama. Ovlatenje daje ministar
Ovlatenje sadri:
a) tvrtku i sjedite osobe kojoj se daje ovlatenje,
b) redni broj iz evidencije ovlatenih osoba,
c) vrsta posla za koji se daje ovlatenje,
d) ime i prezime odgovorne osobe s naznakom graevnog proizvoda (ili skupine) i poslova za koje
odgovara,
e) upozorenje da je ovlastena osoba duzna trajno ispunjavati uvjete
f) rok vaenja ovlatenja.

Oznaka sukladnosti gradevinskog proizvoda CE sukladnosti sadri tri prozora:

a) Prvi prozor:
Oznaku CE
Evidencijski broj ovlastene osobe
b) Drugi prozor:
Ime proizvodaca
Sjediste proizvodaca
Zadnje 2 znamenke kada je oznaka stavljena na proizvod
Broj prijavljene ovlastene osobe I broj isprave sukladnosti
c) treci prozor:
oznaka uskladene europske specifikacije
naziv gradevinskog proizvoda
proizvodaceva identifikacijska oznaka proizvoda
obavijest o svojstvima gradevnog proizvoda

Oznaka sukladnosti gradevinskog proizvoda C sukladnosti sadri tri prozora:

d) Prvi prozor:
Oznaku C
Evidencijski broj ovlastene osobe
e) Drugi prozor:
Ime proizvodaca
Sjediste proizvodaca
Zadnje 2 znamenke kada je oznaka stavljena na proizvod
Broj prijavljene ovlastene osobe I broj isprave sukladnosti
f) treci prozor:
oznaka domace tehnicke specifikacije
naziv gradevinskog proizvoda
proizvodaceva identifikacijska oznaka proizvoda
obavijest o svojstvima gradevnog proizvoda

12. Pravilnik o obliku, sadrzaju, izgledu oznake sukladnosti proizvoda s propisanim

tehnickim uvjetima
-

Oznaka sukladnosti mora biti vidljiva i citljiva, ne smije biti manja od 5 mm

Oznacavanje se vrsi utiskivanjem na proizvod ili na plocicu stavljenu na proizvod. Kada nije moguce izvrsiti
utiskivanje radi prirode proizvoda, vrsi se otiskivanje, a ako nije moguce ni jedno ni drugo, onda naljepnicom ili
privjesnicom
Oznacivanje do dana pristupanju EU ili do dana stupanja na snagu medunarodnog sporazuma o ocjeni
sukladnosti s proizvodima s EU, koristi se znak C

13. Pravilnik o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi

-

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti stavljanja na trite i stavljanja u pogon radijske opreme i
telekomunikacijske terminalne opreme (RiTT oprema), nain i postupci ocjenjivanja sukladnosti RiTT opreme,
Radijska oprema proizvod koji omoguuje komunikaciju odailjanjem ili prijamom radijskih valova
uporabom radiofrekvencijskog spektra namjenjenog radijskim komunikacijama.
Telekomunikacijska terminalna oprema proizvod koji omoguuje komunikaciju izravno ili neizravno preko
neke posrednike opreme prikljuene javnu telekomunikacijske mree u svrhu prijenosa, obrade ili prijama
podataka.
Podrucje primjene
Ovaj se Pravilnik primjenjuje na svu radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu, pa tako I na
medicinske ureaje i aktivne medicinske implantate koji za svoj rad upotrebljavaju radijske valove, kao i na
ureaje koji se ugrauju u vozila.
Pravilnik se ne odnosi na:
a) RiTT opremu koju upotrebljavaju radioamateri, osim radioamaterske opreme koja je dostupna na
slobodnom tritu
b) radijske i televizijske prijamnike namijenjene iskljuivo za prijam radijskih i televizijskih programa
c) RiTT opremu namijenjenu pomorskim i zrakoplovnim radijskim komunikacijama
d) RiTT opremu koja se upotrebljava iskljuivo za potrebe Oruanih snaga Republike Hrvatske,
policije i sigurnosno-obavjetajnih agencija.
RiTT oprema mora udovoljavati sljedeim bitnim zahtjevima:
1. zahtjevima zatite zdravlja i sigurnosti korisnika i drugih osoba,
2. zatitnim zahtjevima elektromagnetske kompatibilnosti (EMC)
3. zahtjevima u pogledu projektiranja i proizvodnje radijske opreme koja koristi radiofrekvencijski spektar
namijenjen zemaljskim i svemirskim radijskim komunikacijama te satelitske orbite, kako bi se izbjegnule
tetne smetnje,
4. drugim zahtjevima, kao to su zahtjevi koji se odnose na mogunost umreenog rada s drugim
ureajima i prikljuenja na odgovarajue vrste suelja, na zatitu elektronikih komunikacijskih mrea od
moguih zlouporaba, podataka i privatnosti pretplatnika i korisnika, na osiguravanje sprjeavanja
zlouporaba i prijevara, na osiguravanje pristupa hitnim slubama te na olakavanje uporabe osobama s
invaliditetom

Stavljanje na trziste RITT opreme I/ili stavljanje u pogon

RiTT oprema moe se slobodno uvoziti, stavljati na trite, stavljati u pogon i upotrebljavati u Republici
Hrvatskoj ako udovoljava bitnim zahtjevima te ako se pravilno instalira, odrava i upotrebljava u skladu sa
svojom namjenom.
uvoza i stavljanja na trite RiTT opreme mogu obavljati za to registrirane pravne i fizike osobe koja je
prethodno pribavila odobrenje Hrvatske agencije za telekomunikacije
Prilikom prodaje moraju se dati upute za uporabu na hrvatskom jeziku, tehnike znaajke te opreme, podatke
o vrstama suelja na koja se ta oprema moe prikljuiti, izjavu o sukladnosti s bitnim zahtjevima I izvorne
Izjave o sukladnosti (EC Declaration of Conformity) - ili te izjave staviti dostupne na internetu
RiTT oprema prigodom stavljanja na trite Republike Hrvatske mora imati oznaku sukladnosti

14. Pravilnik o elektomagnetskoj kompatabilnosti

-

Propisuju se zahtjevi elektromagnetske kompatibilnosti (EMC), kojima mora udovoljavati elektrina i druga
tehnika oprema koja se proizvodi, uvozi i stavlja na trite u Republici Hrvatskoj, nain i postupci ocjenjivanja
sukladnosti te opreme sa zahtjevima elektromagnetske kompatibilnosti
Pravilnik se primjenjuje na svu opremu i uredjaje koji mogu prouzroiti em smetnje i na koje takve smetnje
mogu utjecati
Pravilnik se ne primjenjuje na RiTT opremu, aeronauticke proizvode civilnog zrakoplovstva, amaterske radio
stanice i opremu koja proizvodi em smetnje koje ne mogu utjecati na rad radio i telekomunikacijskih uredaja
Elektromagnetska kompatibilnost (snoljivost) mogunost naprave, ureaja ili sustava djelovati
zadovoljavajue u svom elektromagnetskom okruenju, bez unoenja nesnoljivih elektromagnetskih smetnji
na bilo to u svom okruenju.
Elektromagnetska smetnja: svaka elektromagnetska pojava koja moe naruiti radne znaajke opreme,
ureaja, naprave ili sustava, a obuhvaa elektromagnetski um, neeljeni signal ili smetnju u mediju irenja
elektromagnetskih valova,
Oprema se moe staviti na trite i/ili u pogon samo ako udovoljava zahtjevima ovoga Pravilnika te ako se
pravilno instalira, odrava i upotrebljava u skladu sa svojom namjenom
Oprema mora udovoljavati sljedeim bitnim zahtjevima elektromagnetske kompatibilnosti:
1. Zatitni zahtjevi:
a) oprema i ureaji moraju se projektirati i proizvoditi na nain da elektromagnetske smetnje, koje
oprema i ureaji stvaraju, ne prelaze razinu koja doputa radijskoj i telekomunikacijskoj opremi te
ispravan rad u skladu s njihovom namjenom
b) oprema i ureaji moraju imati odgovarajuu razinu unutarnje otpornosti na elektromagnetske
smetnje, to im omoguuje ispravan rad u skladu s njihovom namjenom
2. Posebni zahtjevi za nepokretne instalacije: Nepokretna instalacija mora se ugraivati u skladu s
dobrom inenjerskom praksom kako bi se udovoljilo zatitnim zahtjevima. Primjena dobre inenjerske
prakse mora se dokumentirati
Ako oprema ili ureaj udovoljava odgovarajuim hrvatskim normama kojima su prihvaene usklaene
europske norme, smatra se da je sukladan odgovarajuim bitnim zahtjevima
Trokove provedbe postupka ocjenjivanja sukladnosti elektrine i druge tehnike opreme snosi podnositelj
zahtjeva
Ovlateno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti provodi postupke ocjenjivanja sukladnosti ureaja s bitnim
zahtjevima elektromagnetske kompatibilnosti
Ocjenjivanje sukladnosti ispituje se proizvod, proizvodac izdaje izjavu o sukladnosti, ovlasteno tijelo
pregledava tehnicku dokumentaciju da li zadovoljava bitne zahtjeve za EMC, ovlateno tijelo za ocjenjivanje
sukladnosti proizvoau ili njegovom ovlatenom zastupniku izdaje potvrdu o sukladnosti
Izjava o sukladnosti mora osobito sadravati sljedee podatke:
a) podatke o ureaju (proizvoa ureaja, naziv, vrsta, tip, model, serijski broj i namjena ureaja)
b) naziv i adresu proizvoaa te naziv i adresu njegova ovlatenog zastupnika,
c) popis norma u skladu s kojima je ureaj ispitan,
d) nadnevak izdavanja Izjave o sukladnosti,
e) podatke o potvrdi o sukladnosti i ovlatenom tijelu za ocjenjivanje sukladnosti, koje je izdalo
potvrdu

f)

identitet i potpis osobe koja je opunomoena obvezati proizvoaa, njegova ovlatenog

zastupnika ili osobu odgovornu za uvoz i/ili stavljanje ureaja na trite Republike Hrvatske

15. HRN EN ISO 9001 Sustavi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi

-

Ovu hrvatsku normu izdao je Drzavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo tako sto je preveo i prihvatio
europsku normu EN ISO 9001:2000 Quality management system Requirements bez ikakvih preinaka
Ona utvrduje zahtjeve za primjenu sustava upravljanja kvalitetom kada organizacija:
a) Treba dokazati sposobnost realizacije proizvoda koji zadovoljavaju zahtjeve propisa i kupaca
b) Ostvariti zadovoljstvo kupaca primjenom sustava osiguranja kvalitete

16. Zakon o energiji

-

Zakonom o energiji ureuju se mjere za:

a) uinkovitu proizvodnju i koristenje energije
b) sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom
c) energetska politika i planiranje energetskog razvitka,
d) obavljanje energetske djelatnosti (trzista) uz potivanje zatite okolia

Mali kupac kupuje el.en. za vlastite potrebe, do 50 radnika, 70mil. Kn/god.

Srednji kupac 50-250 radnika, prihod vei od 70mil./god.
Energetski subjekt pravna ili fizika osoba koja obavlja jednu ili vie energetskih djelatnosti i ima dozvolu
za obavljanje energetskih djelatnosti
Kogeneracija istodobna proizvodnja elektrine i toplinske energije
Korisnik mree/sustava osoba koja isporuuje energiju u prijenosnu i distr. mreu (proizvodac) ili preuzima
energiju iz nje (kupci) ili koriste mrezu/sustav za tranzit energije (trgovci)
Javna usluga usluga dostupna u svako vrijeme, svim kupcima po reguliranoj cijeni i uvjetima
Biogorivo tekuce ili plinovito gorivo dobiveno iz biomase
Biomasa biorazgradivi dio proizvoda,, ostataka i otpadaka od poljeprivrede, sumarstva
Povlateni kupac kupac taj status stjee na temelju zakona i moe slobodno izabrati od koga e kupiti
energiju
Povlateni proizvoa energetski subjekt koji u pojedinacnom proizvodnom objektu istodobno proizvodi
elektrinu i toplinsku energiju, koristi otpad ili obnovljive izvore energije u skladu sa zatitom okolia
Tarifni kupac za njega se energija dobavlja na reguliran nain i po reguliranoj cijeni (npr. osoba koja
investira u prikljuak)
Operator trita energetski subjekt koji obavlja djelatnost organiziranja trita elektrinom energijom.
Agencija nezavisan regulator energetskih djelatnosti, osnovan posebnim zakonom i s ovlastima propisanim
ovim zakonom i zakonima kojima se ureuje obavljanje energetskih djelatnosti na tritu ili kao javnih usluga
(HERA).

Energetske djelatnosti su:

proizvodnja, prijenos, distribucija i opskrba, trgovina elektrinom energijom, organiziranje trita
el. energijom
dobava, skladitenje,transport, distribucija, opskrba prirodnim plinom
proizvodnje naftnih derivata, biogoriva
transprot nafte, naftnih derivata i biogoriva
skladitenje i trgovina naftnim derivatima
proizvodnja, distribucija, opskrba toplinskom energijom
transport i skladitenje ukapljenim prirodnim plinom i ukapljenim naftnim plinom

Koje su trine, a koje regulirane energetske djelatnosti (izdaje ih HERA)

Energetske djelatnosti obavljaju se kao trine i regulirane djelatnosti
Trine djelatnosti proizvodnja i opskrba el. energijom za povlatene kupce, trgovanje, posredovanje i
zastupanje na tritu energijom, slobodno se dogovaraju koliine i cijene sklapanjem ugovora
Regulirane djelatnosti proizvodnja za tarifne kupce, opskrba za tarifne kupce, prijenos, distribucija,
organiziranje trita el. en., obavljaju se kao javne usluge
Programe za uinkovito koritenje energije sukladno Strategiji i Programu na nacionalnoj razini donosi Vlada,
a na lokalnoj razini nadlena tijela lokalne samouprava. Programi sadrze poticajne mjere za ucinkovito
koristenje energije putem: obrazovanja, energetskih savjeta, izdavanje energetskih publikacija

Energetski subjekti moraju najmanje jednom godinje poticati i usmjeravati kupce prema uinkovitom
koritenju energije
Energetski subjekti mogu poeti obavljati energetsku djelatnost na temelju dozvole koju izdaje Agencija za
regulaciju energetskih djelatnosti (HERA)
HERA - samostalna, neovisna i neprofitna javna ustanova koja obavlja regulaciju energetskih djelatnosti u
Republici Hrvatskoj
Dozvola nije potrebna za:
a) Proizvodnja elektrine energije koja se proizvodi za svoje potrebe ili se proizvodi u proizvodnim
objektima snage do 1 MW,
b) Proizvodnja biogoriva iskljuivo za vlastite potrebe (do 1 TJ god)
c) Trgovina na malo naftnim derivatima,
d) Skladitenje nafte i naftnih derivata iskljuivo za vlastite potrebe,
e) Proizvodnja toplinske energije iskljuivo za vlastite potrebe (do 0,5 MW)
Energetske djelatnosti se obavljaju prema pramilima trzisnih odnosa ili kao pruzanje javne usluge
Energetski subjekti ne odgovaraju korisnicima usluga u sluajevima vie sile: elementarne nepogode,
epidemije, eksplozije, rat, pobune, sabotaa, odluka Vlade RH

Vlada RH na prijedlog ministra, a u skladu s pribavljenim misljenjem HERA-e propisuju Opce uvjete za
opskrbu energijom (elektricnu, toplinsku energiju i prirodni plin). Opcim uvjetima utvrduje se:
a) postupak izdavanja elektroenergetske suglasnosti i stvaranje uvjeta za prikljuenje
b) uvjeti za prikljucak, opskrba energije i koristenje mreze
c) kvaliteta opskrbe energijom
d) meusobni ugovorni odnosi, prava i dunosti en. subjekata i korisnika
e) uvjeti mjerenja obrauna i naplate
f) uvjeti za ogranienje i obustavu isporuke en.
g) utvrivanje i obraun neovlatene potronje en.

Opci uvjeti opskrbe energije sadrze i mjere zastite kupca (pravo na sklapanje pravicnog ugovora sa
pruzateljom usluge, dostupnost podataka, mogucnosti placanja)
Utvrdivanje naknade za prikljucenje na mrezu donosi Agencija, svoje misljenje. Na prijedlog ministra za
energetiku, sukladno misljenju Agencije, Vlada donosi iznos naknade prikljucenja na mrezu.
Upravni nadzor nad provedbom ovog zakona obavlja Ministarstvo nadleno za energetiku
Inspekcijski nadzor obavlja Dravni inspektorat i drugi nadleni inspektori

Graevine koje se e se koristiti za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektrine energije mogu graditi subjekti
koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti, pod uvjetima propisanim Zakonom o prostornom
ureenju i gradnji, Zakonom o energiji, Zakonom o zatiti na radu, Zakonom o zatiti okolia, posebnim
tehnikim i sigurnosnim uvjetima i propisima koji se odnose na zatitu okolia.

17. Zakon o drzavnom inspektoratu

-

Ureduju se inspekcijski poslovi Drzavnog inspektorata (sjediste mu u Zagrebu) i ovlasti inspektora

Drzavni inspektorat obavlja inspekcijske poslove nadzaora u:
a) Trgovini i uslugama
b) Radu i zastiti na radu da poslodavac prijavi svoje radnike na mirovinsko, zdrastveno, radno vrijeme,
place, zaposljavanje malodobni, zena, trudnica, osoba s invaliditetom, uvjete rada, zastita sigurnosti i
zdravlja
c) Elektroenergetici, rudarstvu nacin i uvjete obavljanja energetskih djelatnosti, obaveze subjekata,
kupaca, tehnicke zahtjeve proizvoda, njihovu sigurnost i ocjenu sukladnosti
d) Ugostiteljstvu i pruznju usluga turizma

Postoji 5 podrucnih jedinica Drzavnog inspektorata sa sjedistima u Rijeci, Splitu, Osijeku, Varazdinu, Zagrebu
koje obuhvacaju svoje odredene zupanjie
Radom Drzavnog inspektorata upravlja glavni inspektor kojeg imenuje Vlada RH, koji imenuje zamjenika, a on
svoje pomocnikepodrucnim jedinicama upravlja procelnik
Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju inspektori (inspektor rada, elektroenergetski inspektor)

18. Opci uvjeti za opskrbu elektricne energije

-

Vlada RH na prijedlog ministra, a u skladu s pribavljenim misljenjem HERA-e propisuju Opce uvjete za
opskrbu energijom (elektricnu, toplinsku energiju i prirodni plin). Opcim uvjetima utvrduje se:
a) postupak izdavanja prethodne elektroenergetske suglasnosti i stvaranje uvjeta za prikljuenje
b) postupak izdavanja elektroenergetske suglasnosti
c) uvjeti za prikljucak, opskrba energije i koristenje mreze
d) kvaliteta opskrbe energijom
e) meusobni ugovorni odnosi, prava i dunosti en. subjekata i korisnika mreze
f) uvjeti mjerenja obrauna i naplate
g) uvjeti za ogranienje i obustavu isporuke en.
h) utvrivanje i obraun neovlatene potronje en.

Opci uvjeti opskrbe energije sadrze i mjere zastite kupca (pravo na sklapanje pravicnog ugovora sa
pruzateljom usluge, dostupnost podataka, mogucnosti placanja)
Elektroenergetska suglasnost isprava kojom operator prijenosnog ili distribucijskog sustava utvrduje tehnicke
parametre za prikljucak i koristenje mreze

Prethodna elektroenergetska suglasnost

- izdaje se radi sagledavanja mogunosti prikljuenja i odreivanja tehnikih, ekonomskih uvjeta, te uvjeta
koritenja
- izdaje je operator prijenosnog sustava ili distribucijskog sustava
- izdaje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole na traenje tijela nadlenog za izdavanje te dozvole
- u slucajevima kada se ne izdaje lokacijska dozvola, prethodna elektroenergetska suglasnost se izdaje na
zahtjev kupca ili proizvoaa, a prije izrade glavnog projekta
- takoder se izdaje i na zahtjev postojeeg kupca u sluaju poveanja snage, promjene na prikljuku,
promjene kategorije potronje, promjene mjerne opreme, spajanje vie obraunskih mjesta u jedno ili dijeljenje
na vie, poveanje snage vlastitih izvora napajanja
- na temelju prethodne elektroenergetske suglasnosti ne moze se prikljuciti gradevina na mrezu
- idejno rjeenje za izdavanje lokacijske dozvole za gradevinu koja se treba prikljuciti na mrezu sadri podatke
potrebne za za itdavanje prethodne elektroenergetske suglasnosti:
prikljunu snagu
kategoriju potronje ili proizvodnje i tarifni model
rok prikljuenja
nazivnu snagu i karakteristike znaajnijih troila
nain koritenja energije
predvidivu godinju potronju
-

Prethodna el.en. suglasnost vai 2 godine, te sadrzi

podatke o investitoru, adresu i broj katastarske estice
mjesto prikljuenja graevine na mreu
prikljuna snaga
vrsta i nain izvedbe prikljuka
kategorija potronje ili proizvodnje i tarifni model
tehnike uvjete obraunskog mjernog mjesta
rok prikljuenja
ekonomske uvjete
uvjete znaajne za poloaj graevine u odnosu na ostale objekte
nazivni napon
doputeni faktor snage
uvjeti koritenja mree
rok vaenja potvrde.el.en.s.
uvjeti prestanka vaenja
uputu o pravu na albu

Elektroenergetska suglasnost
- izdaje se za svako obraunsko mjerno mjesto vlasniku graevine
- na jednom obraunskom mjestu moe biti prikljuen samo jedan kupac, osim u sluaju zajednike potronje
- investitor prikljuka je operator prijenosnog ili distribucijskog sustava
- Elektroenergetska suglasnost treba se ishoditi za prikljuenje novih kupaca ili za poveanje snage ve
prikljuenih.
- uz zahtjev za izdavanje el.en. suglasnosti prilau se:
podaci o vlasniku graevine
adresu graevine
broj i datum preth el.en suglasnosti
kategoriju potronje odnosno proizvodnje i tarifni model
graevinsku dozvolu
dio glavnog i izvedbenog projekta
potvrdu izvoaa da su instalacije izvedene i ispitane u skladu sa prethodnom e.s.
dokaz o uplati trokova za izdavanje e.en. suglasnosti
operator prijenosnog sustava izdaje suglasnost u roku 30 dana
-

Sadri:

podatke o investitoru, adresu i broj katastarske estice

broj i datum graevinske dozvole
prikljunu snagu
kategoriju potronje ili proizvodnje i tarifni model
mjesto prikljuenja graevine na mreu
vrsta i nain izvedbe prikljuka
tehnike podatke obraunskog mjernog mjesta
nazivni napon
faktor snage
nain koritenja snage
uvjeti koritenja mree
uvjeti prestanka vaenja
uputu o pravu na prigovor

Prikljunu snagu odobrava operator prij. ili dist. sustava, a koritenje se uvjetuje ugradnjom ureaja za
mjerenje snage preko 30kW ili ograniavala strujnog optereenja do 30kW
Operator prijenosnog ili operator distribucijskog sustava duan je:
a) izraditi i ishoditi potrebnu dokumentaciju za prikljuenje,
b) ostvariti tehnike uvjete u mrei,
c) izgraditi prikljuak,
d) opremiti mjerno mjesto kupca,
e) provesti potrebna ispitivanja,
f) izvriti prikljuenje,
g) odravati prikljuak o svome troku,
h) po potrebi zamijeniti prikljuak o svome troku
Prikljuak namjenjen povremenom ili privremenom koritenju (cirkus, lunapark, sajam) izvodi se kao trajni
prikljuak, a naknadu za prikljuenje duan je platiti vlasnik nekretnine (opcina, grad, sportsko drustvo),
ako nije izveden kao trajni prikljuak, izvodi se prema stvarnim trokovima koje je duan platiti podnositelj
zahtjeva i moe se koristiti najdue 90 dana ili u roku od najdue 6 mjeseci
Prikljuak gradilita se izvodi kao dio prikljuka graevine, pored naknade za prikljuenje duan je platiti i
dodatne trokove koji se odnose na prikljuenje gradilita
Ukoliko se ne izvodi kao dio prikljuka graevine, moraju se platiti trokovi za izgradnju tog prikljuka

Prikljuak gradilita moe trajati najdue 3 godine, operator ne smije prikljuiti graevinu koja nema graevnu
dozvolu
Kupac ili proizvoa koji zahtjeva promjene na prikljuku i obraunskom mjernom mjestu i pri tome ne
poveava prikljunu snagu snosi trokove izvedbe promjene

Odnosi izmeu energetskog subjekta i kupca ili proizvoaa ureuju se ugovorima:

Ugovor o prikljuenju - u postupku prikljuenja na mreu ili poveanje prikljune snage,
Ugovor o opskrbi
Ugovor o opskrbi i korienju mree
Ugovor o koritenju mree
Isporuena i preuzeta el.en. mjeri se mjerilima na obraunskom mjernom mjestu koje je na mjestu
preuzimanja ili predaje elektricne energije
Mjerila:
Brojila elektricne energije
Naponski i strujni mjerni transformatori
Uklopni satovi
Ostalu opremu ine: mjerni i spojni vodovi i prikljunice, osiguraki ureaji, ograniavala strujnog optereenja,
ureaji za upravljanje tarifama, komunikacijski ureaji, ureaji prenaponske zatite mjernih i komunikacijskih
ureaja, ostalo
Mjerna oprema na mjestu kupca u vlasnitvu je operatera prijenosnog ili distribucijskog sustava i isti ju je
duan odravati i ovjeravati o svom troku
Mjerna oprema na mjestu proizvoaa vlasnitvo je proizvoaa
Mjerna oprema koja istodobno slui za preuzetu i predanu energiju u vlasnitvu je operatera

Neovlasteno koristenje energije kada kupac trosi energiju bez mjerne opreme ili kad je ona osposobljena,
kada je skinuta plomba, kada se samovoljno prikljuci na mrezu, i kada daje netocne podatke o kategoriji
potrosnje

Operator prijenosnog sustava moe obustaviti privremeno isporuku el.en. zbog:

remonta, dogradnje mree, prikljuenja novih kupaca, pregled, ispitivanje i sl.
moe obustaviti isporuku nakon prethodne obavijesti ako kupac ili proizvoa se ne dri ugovornih
obaveza
moe obustaviti isporuku bez obavijesti ako su ugroeni ivoti ljudi, okoli, u sluaju poara,
potresa, izvanrednog pogona mree gdje prijeti opasnost od raspada dijelova EES, u sluaju
neovlatenog koritenja
kupac ima pravo na naknadu tete od operatera prijenosnog ili distribucijskog sustava ako mu je
bez opravdanog razloga obustavljena opskrba el.en.
najmanja prikljuna snaga odreena je nazivnom strujom ograniavala 20A kod jednofaznog
prikljuka tj. 3x16A kod trofaznog prikljuka

19. Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zastitte zdravlja radnika te tehnickom

nadgledanju postrojenje, opreme, instalacije i uredaja u prostorijama ugrozenima
eksplozivnom atmosferom
-

Eksplozivna atmosfera je smjesa zraka sa zapaljivim plinom, parom, maglicom i prainom pod atmosferskim
uvjetima, u kojoj se nakon poetnog paljenja, proces gorenja prenosi na cijelu nezapaljenu smjesu.
Ex Prirunik je dokument iju izradu osigurava poslodavac a sadri dokumentaciju potrebnu za provoenje
mjera za protueksplozijsku zatitu
Osnovna oznaka protueksplozijske zatite je Ex.
Osnovnicertifikacijski znak protueksplozijske zati je veliko S u dva kruga.
Radi poboljanja sigurnosti i zatite zdravlja radnika u prostoru koji je ugroen eksplozivnom atmosferom
poslodavac je duzan:
a) sprijeiti stvaranje eksplozivne atmosfere, ili gdje to nije mogue sprijeiti zapaljenja eksplozivne
atmosfere

b) ublaiti tetno djelovanje uinka eksplozije, da bi se osigurala zatita zdravlja i sigurnost radnika
-

U prostorima gdje se eksplozivna atmosfera moe pojaviti poslodavac je duan:

a) provesti klasifikaciju prostora u kojima se moe pojaviti eksplozivna atmosfera
b) osigurati da su primijenjeni najmanji zahtjevii u pojedinim klasificiranim prostorima
c) oznaiti na pristupnim mjestima znakovima upozorenja prostore u kojima se moe pojaviti eksplozivna
atmosfera u mjeri da ugroava sigurnost i zdravlje radnika oblik trokut, crna slova na utoj podlozi, crni
obrub (sigurnosna uta boja mora zauzimati najmanje 50% povrine znaka)
d) osigurati provoenje tehnikog nadgledanja postrojenja

Ex Dokument sadrzi sve relavantne tehniki nalaze izradene od ovlastenog tijela u kojem je utvrdeno
stvarno stanje protueksplozijske zastite: podaci o klasifikaciji prostora, opreme (elektricni uredaji, uredaji
zagrijavanja), neelektrinim ureajima (vruce povrsine, mehanicke iskre), instalacijama (elektricnim i
neelektricnim), odravanosti postrojenja i ostale uzrocnike paljenja (staticki elektricitet, em valovi, radijske
frekvencije)
Tehnikim nalazom utvruje se osposobljenost za pravilno provoenje mjera zastite. Temeljem ovih nalaza
ovlateno tijelo moe izdavati i potvrdnice s jednogodinjom valjanou za obavljanje ovih aktivnosti

Tehniko nadgledanje obavlja ovlateno tijelo. Tehniko nadgledanje obuhvaa:

a) pregled i ocjenu dokumentacije na temelju koje se izgrauje postrojenje u kojem se moe pojaviti
eksplozivna atmosfera
b) pregled i ocjenu postrojenja prije putanja u rad,
c) pregled i ocjenu opreme
d) pregled i ocjenu pravnih i fizikih osoba koje obavljaju popravak opreme
e) pregled i ocjenu pravnih i fizikih osoba koje izvode instalacije, obavljaju odravanje opreme i
postrojenja
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Pravilnika obavljaju inspekcijska tijela nadlena za poslove za zatitu
na radu, zatitu od poara i tehnolokih eksplozija, u rudarstvu i objektima elektroenergetike
Prostori ugroeni eksplozivnom atmosferom, dijele se u zone na temelju uestalosti i trajanja pojave
eksplozivne atmosfere:
a) Zona 0 - prostor, u kojem je eksplozivna atmosfera, kao mjeavina gorive tvari u obliku plina, pare ili
maglice sa zrakom, stalno ili due vrijeme ili esto prisutna
b) Zona 1 - prostor, u kojem je se ocekuje povremena eksplozivna atmosfera, kao mjeavina gorive tvari u
obliku plina, pare ili maglice sa zrakom, u normalnim uvjetima rada
c) Zona 2 - prostor, u kojem se ne oekuje, da e se eksplozivna atmosfera, kao mjeavina gorive tvari u
obliku plina, pare ili maglice sa zrakom, pojaviti, a ako se pojavi traje samo kratko
d) Zona 20 - prostor, u kojem je eksplozivna atmosfera u obliku oblaka gorive praine ili vlakanaca stalno ili
due vrijeme ili esto prisutna
e) Zona 21 - prostor, u kojem je se ocekuje povremena eksplozivna atmosfera u obliku oblaka gorive
praine ili vlakanaca u normalnim uvjetima rada
f) Zona 22 - prostor, u kojem se ne oekuje, da e se eksplozivna atmosfera u obliku oblaka gorive praine
ili vlakanaca pojaviti, a ako se pojavi traje samo kratko
Sljedee kategorije ureaja moraju se upotrebljavati u naznaenim zonama:
a) u zoni 0 ili zoni 20: ureaji kategorije 1,
b) u zoni 1 ili zoni 21: ureaji kategorije 1 ili kategorije 2
c) u zoni 2 ili zoni 22: ureaji kategorije 1 ili kategorije 2 ili kategorije 3.
Tehnicki nadzor postrojenja moze biti:
Osnovno nad dokumentacijom za izgradnju postrojenja, prije putanja u rad, kada tip opreme nije bio
odobren za uporabu, kada je mijenjana namjena prostora, kada se obavljaju vei popravci i prilagodbe opreme
Redovito obavlja se nad postrojenjima u uporabi, najmanje jedanput u 3 godine
Kontrolno obavlja se zbog utvrivanja jesu li otklonjeni nedostaci koji su utvreni u osnovnom i redovitom
nadgledanju
Izvanredno nakon pretrpljene havarije, na zahtjev nadlenog tijela inspekcije, nakon veih popravaka, na
zahtjev korisnika opreme
Tehnicki nadzor aktivnosti/mjera:

Nadgledanje pravnih i fizikih osoba za izvoenje instalacije, odravanje, popravak opreme, provodi se kao
osnovno tehniko nadgledanje prije aktivnosti i redovito tehniko nadgledanje za vrijeme aktivosti.
Tehnicki nadzor projektne dokumentacije
Provodi se kao osnovno nadgledanje na zahtjev investitora, projektanta ili inspekcije
Jesu li dobro odreene zone, odabrani ureaji, ventilacija, zatita od kratkog spoja, cjelovitost uzemljenja
Tehnicki nadzor prije pustanja u rad
Provodi se kao osnovno nadgledanje
Tehnicki nadzor opreme u uporadi kod korisnika
Kao redovito tehniko nadgledanje

20. Tehnicki propisi za sustave zastite od djelovanja munja na gradevine

-

Munja atmosfersko elektricno izbijanje izmedu zemlje i neba koji se sastoji od jednog ili vise pojedinacnih
udara. Prosjeno eono vrijeme struje 2 s, vrijeme polovine vrijednosti 50 s, maksimalna jaina struje 60 kA
Ovaj propis se ne odnosi na privremene gradevine i gradevine u gradnji, vozila, brodove, zrakoplove,
elektroenergetske sustave i telekomunikacijske sustave
Sustav nije potreban za gradevine za koje je procjenom rizika udara munje utvrdena da je rizik manji od:
a) 1:100.000 za rizik gubitka ljudskih zivota
b) 1:1.000 za ostale rizike
c) Te za jednostavne gradevine osim za nadzemni spremnik za gorivo zapremnine do 10 m3
S obzirom na razinu zastite od djelovanja munje sustav moze biti:
a) Razina zastite I, s vjerojatnoscu stete najvise 0.02
b) Razina zastite II, s vjerojatnoscu stete najvise 0.05
c) Razina zastite III, s vjerojatnoscu stete najvise 0.1
d) Razina zastite IV, s vjerojatnoscu stete najvise 0.2
S obzirom na polozj u gradevini sustav se moze izvoditi kao vanjski ili kao unutarnji, ili kao kombinacija tog
dvoje. Sustav se moze sastojati od sljedecih dijelova (gradevnih proizvoda): hvataljke, odvodi i uzemljivaci,
spojni elementi, kucista, odvodnici struje munje i prenapona, iskrista za odvajanje
Tehnicka svojstva sustava projektirana (prema hrvatskim normama navedenim u ovom praopisu) tako da
prilikom udara ne prouzroce:
a) Nerazmjerno velika ostecenja gradevine i sustava
b) Pozar ili eksploziju gradevine
c) Elektricni udar i druge ozljede korisnika gradevine
LPS-sustav zatite od munje
LPC-dio sustava zatite od munja
LPZ-zatitna zona od udara munje
SPD-prenaponska zatitna naprava
-

Tablica rokova redovitih pregleda i ispitivanja sustava:

Razina
zastite
sustava

Razdoblje
izmedu
pregleda

I
II
III,IV

1 godina
1 godina
2 godine

Razdoblje izmedu
pregleda kriticnih
dijelova (hrdanje,
odvodnici, iskrista)
1 godina
2 godine
3 godine

Razdoblje izmedu
ispitivanja i mjerenja
2 godine
4 godine
6 godina

Otpor rasprostiranja-otpor zemlje izmeu uzemljivaa i referentne zemlje

Udarni otpor rasprostiranja-otpor pri prolaz udarne struje kroz uzemljiva
Otpor uzemljenja-zbroj otpora rasprostiranja i otpora zemljovoda Rrasprostiranje+Rzemljovoda
Mjerni spoj-spoj u odvodu koji se moe rastaviti radi mjerenja otpora rasprostiranja
Zemljovod-odvod od mjernog spoja do uzemljivaa
Sabirni zemljovod-podzemni vod koji spaja 2 uzemljivaa

Materijali i nain postavljanja gromobranske zatite

pocinana elina ica 8mm (promjer), 10mm
pocinana elina traka 60mm2, 100mm2
bakrena ica 6mm, ne preporua se
aluminijska ica 10mm, nije doputena
aluminijska traka 100mm2, nije doputena
na ulazu vodova u zemlju moraju se zatiti od korozije premazivanjem 0,3 m iznad zemlje i 0,3 m u zemlji
hvataljke se polau na krovne potpore udaljene najvie 1,5 m i na potpore sljemena udaljene 1m
hvataljke na krovovima s pokrivaem od slame, indre ili trske treba postaviti iznad sljemena izdignute 0,5 m
za zgrade ija povrina osnove manja od 20 m2 1 odvod
20-50 m2 - 1 glavni i 1 pomoni odvod
veca od 50 m2 - 2 odvoda
ako je zgrada ira od 12 m 4 odvoda
odvodi se polau na zidne potpore udaljene najvie 2 m
od zapaljivih dijelova krova vodovi moraju biti udaljeni 15 cm, a ako je ta udaljenost manja, zapaljive dijelove
treba zatititi termikom izolacijom
djelovanje gromobranskog uzemljenja karakterizira udarni otpor rasprostiranja
udarni otpor uzemljivaa smije iznositi najvie 20 za specifini otpor zemlje <250 m
Vrste uzemljivaa:
Trakasti od pocinanog elika na udaljenosti 2 m od temelja, dubina min. 0,5 m, preporueno 0,8 m
tapni od pocinanih elinih cijevi, promjer 50 mm, duljina 3 m
Ploasti - polau se vertikalno u zemlju, ne preporuuju se za gromobrane
Metalne mase vee od 2 m2 ili due od 2 m spajaju se na gromobransku instalaciju
Pregled instalacije vri se nakon popravaka, udara groma, periodino
Pregledava se da li postoji korozija ili oteenje hvataljki, veliinu otpora rasprostiranja, korozija uzemljivaa,
stanje prikljuaka metalnih masa na gromobranske vodove

Unutar glavnog projekta (elektrotehniki dio):

1. Tehniki opis - opis sustava, odravanje, zahtjevi, opis graevine, opis uzemljenja, opis naina izvoenja
2. Prorauni procjena rizika
3. QA-QC procedure. Program kontrole i osiguranje kvalitete-gra. proizvodi, uvjeti gradnje
4. Crtei, 1:1000, tlocrt... sa rasporedom i spojem hvataljki, izvoda za izjednaavanje potencijala, poloaja
iskrita
5. Trokovnik - trokovi sustava i ugradnje

21. Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti
-

Obavezni elementi prisupanosti su

1. Elementi pristupanosti za svladavanja visina
2. Element pristupanosti neovisnost ivljenja
3. Elementi pristupanosti javnog prostora
Taktilan povrina - izvodi se reljefno, sloj 5 mm na nain da ne oteava kretanje invalidskim kolicima, da je
prepoznatljiva na dodir stopla ili bijelog tapa, da se lako odrava
Taktilni plan prijelaza reljefna oznaka koja slijepim i slabovidnim osobama pruza informacije o duljini i vrsti
pjesackog prijelaza

1. Elementi pristupacnosti za savladavanje visina

- Rampa - za savladavanje visinske razlike do 120cm, ddopusteni nagib 5%, irina 120cm u vanjskom prostoru
i 90cm unutra. Odmoriste najmanje 1.5 m svakih 6 m duzine rampe. Rukohvati promjera 4 cm postavljeni na 2
visine od 60 I 90 cm
- Stubiste visina stepenice najvise 15 cm, sirina nastupne plhe najmanje 33 cm, sirina stubnog kraka
najmanje 110 cm u unutarnjem prostoru, 120 cm u vanjskom, rub nastupne plohe stube protuklizan I oznacen
kontrasno u sirini najmanje 2 cm, rukohvati duz cijelog stubisnog kraka sap o 30 cm da viri, zaobljeni

Dizalo obavezno za savladavanje visinske razlike vece od 120 cm I vani I unutra, unutarnje dimenzije dizala
110 x 140 cm najmanje, vrata sirine 90 cm, upravljacka ploca na visini od 90 do 120 cm, ploca sa Braille
pismom, rukohvat na visini od 90 cm, zvucna I vizualna najava katova
Vertikalno podizna platforma - obavezno za savladavanje visinske razlike vece od 120 cm I vani I unutra,
unutarnje dimenzije nastupne plohe 110 x 140 cm najmanje, vrata sirine 90 cm, bocne stranice platform
zatvorene do visine 120 cm
Koso podizna platforma - obavezno za savladavanje visinske razlike vece od 120 cm I vani I unutra,
postavlja se na bocne stubisne zidove ili ograde, unutarnje dimenzije nastupne plohe 90 x 100 cm najmanje,
bocnu podnu preklpku zastitne visine 20 cm I bocni preklopni rukohvat

2. Elementi pristupacnosti neovisnosti zivljenja

- Ulazni prostor s javne povrsine - za savladavanje visinske razlike do 120cm, dopusteni nagib 5%, irina
120cm u vanjskom prostoru i 90cm unutra. Odmoriste najmanje 1.5 m svakih 6 m duzine rampe. Rukohvati
promjera 4 cm postavljeni na 2 visine od 60 I 90 cm
- WC vrata sirine najmanje 90 cm, skoljka zajedno s daskom visine 45 do 50 cm, dva drzaca za ruke duljine
90 cm, na visini od 80 do 90 cm, uredaj za ispustanje vode na visini od 70 cm ili senzorsko, umivaonik sirine
50 cm na visini od 80 cm, alarmni uredaj s prekidacem ili vrpcom za povlacenje na visini od 60 cm
- Komunikacija sirinu hodnika najmanje 150 cm, hodne povrsine na istoj razini, vrata bez praga sirine 90 cm,
osvjetljenje 100 luxa
- Kupaonica kada visine gornjeg ruba do 50 cm ili prostor bez pregrada za tusiranje 90 x 90 cm, dizalo za
kadu, osim ako ima prostor za tuiranje, drzac za ruke uz kadu na visini od 80 do 90 cm, odnosno drzac u
prostoru za tusiranje na visini 75 cm.alarmni ureaj
-

na svakih 10 stanova 1 jednostavno prilagodljiv stan

telefon s gornjim rubom tipkovnice na 120 cm, a slualica na 100 cm
telefaks, faks, bankomat s donjim rubom na visini 70cm

Elektrine instalacije - Parlafon na visini 120 cm sa svjetlosnim znakom, prekidai za svjetlo i zvonce na
visini 90-120cm, utinice u kuhinji neposredno iznad radne plohe, ostale utinice od 90-120cm, izvodna ploa
za elektricnu instalaciju sa gornjim rubom 90-120cm, svu opremu elektrinih instalacija izvesti u kontrastu sa
podlogom zida
Kvake na vratima na visini od 90 cm, na prozorima u rasponu visina od 90 do 120 cm
induktivna petlja ili transmisijski obru za otklanjanje umova, u prostorima od 500 m2, za vie od 100
osoba istovremeno, gdje se koriste zvunici

Elementi pristupacnosti javnog prostora

Parking mjesto smjesteno najblizem ulazu u gradevinu, velicine 370 x 500 cm za jedno mjesto, a za dva
parkinga mjesta 590 x 500 s meduprostorom sirine 150 cm. izlaz s parkinog mjesta na nogostup osiguran
ukosenim rubnjakom nagiba 10 % i sirine najmanje 120 cm
Javna pjeaka povrina uzdignuta u odnos na kolnik visine najmanje 3 cm, a kad je u razini odvojena
ogradom, sirina najmanje 150 cm, s ostalim pjesackim povrsinama povezana bez prepreka
Semafori koji se nalazi na prijelazu s vise od dva prometna traka u jednom smjeru mora imati taktilni plan
prijelaza, semafor i zvucnu signalizaciju u blizini gradevina gdje se ocekuju slabovidne osobe
Pjeaki prijelaz prijelaz s nogostupa na kolnik ukosenim rubnikom nagiba 10%, sirine 120 cm, u slucaju
nogostupa najmanje visine 3 cm, na ukosenom rubnjaku izvedeno taktilno polje cepaste strukture sirine
najmanje 40 cm

U idejnom projektu gradevine, tehnicka rjesenja se prikazuju tehnickim opisima i nacrtima. Tehnicki
opis ovisno o gradevini, osobito sadrzi:
- Opis prostora graevine u kojoj se osigurava pristupanost, te opis prostora i javnog prijevoza
- Tehnicke i funkcionlne podatke o gradevinskim rjesenjima koji omogucuju pristupacnost
- Opis i funkcija gradevnih proizvoda, instalacija i ugraene opreme

U glavnom projektu gradevine, tehnicka rjesenja se prikazuju tehnickim opisima u projektima

pojedinih struka (arhitektonski, gradevinski, elektrotehnicki i strojarski). Tehnicki opisi osobito sadrze
(u elektrotehnickom dijelu):
- Opis prostornog rjesenja kojim se osigurava pristupacnost stanova (samu u arhitektonskom)
- Opis zahvata i radova koje je potrebno izvesti u prilagodbi stana (i u gradevinskom)

Opis opreme instalacija i njihove funkcije, opis naina prikljuenja

Proraun instalacija sa opremom

U izvedbenom projektu, tehnicki opisi osobito sadrze (u elektrotehnickom dijelu):

- Detalji instalacija i opreme za osiguranje pristupanosti
- Tlocrte svih prostora namjenjenih kretanju, boravku i radu osoba s invaliditetom s kotama koje dokazuju
osiguranje pristupacnosti (u gradevinskom i arhitektonskom dijelu)

22. HRN IEC 60079-14 Elektricni uredaji za eksplozivne atmosfere. 14. dio: Elektricne
instalacije u ugrozenim prostorima
Elektricne instalacije u eksplozivnim prostorima vrste protueksplozijske zastite
1. oklapanje d vrsta zastite u kojoj su dijelovi koji mogu zapaliti ex atmosferu smjeteni su u kuite koje
moe izdrati tlak nastao tijekom unutarnje eksplozije i koje sprijeava prijenos eksplozije na eksplozivnu
atmosferu okolia
2. poveana sigurnost e vrsta zastite za el. uredaje u kojima se primjenjuju dodatne mjere da se
postigne poveana sigurnost protiv mogunosti previsokih temperatura i pojave luka i iskri u normalnim i
specificiranim nenormalnim uvjetima rada
3. samosigurnost i - vrsta zatite koja se temelji na ogranienju elektrine energije u ureaju na razinu
niu od one koja moe uzrokovati paljenje bilo iskrenjem ili zagrijavanjem
4. nadtlak p tehnicka zastita od ulaska vanjske atmosfere u kuciste odravanjem zatitnog plina u
unutranjosti na tlaku veem od tlaka vanjske atmosfere
5. vrsta zastite za zonu 2
a) vrsta zastite n vrsta zastite primjenjena na elektricni uredaj da u normalnom radu ne moze
zapaliti atmosferu, izbor u odnosu na temperaturu paljenja plina ili pare T1 (450 C) - T6 (85 C)
Elektricni sustavi napajanja
1. zastitni mali napon (PELV)
- sustav posebno niskog napona koji nije elektricni odvojen od zemlje, ali inace zadovoljava zahtjeve za
SELV
- sustav uzemljenja 50 V sa sredisnjim odcjepom je PELV
2. sigurnosni mali napon (SELV)
- sustav posebno niskog napona (tj. onoga koji normalno ne premasuje 50 V izmjenicno ili 120 V
istosmjerno), koji je elektricni odvojen od zemlje ili drugih sustava na takav nacin da jedan kvar ne moze
izazvati elektricni udar
- sustav napona do bez uzemljenja je SELV sustav koji nije elektricni odvojen od zemlje, ali inace
zadovoljava zahtjeve za SELV
- sustav uzemljenja 50 V sa sredisnjim odcjepom je PELV
Koji su sustavi mrea odreeni normom za instalacije u ugroenom prostoru?
- U zoni opasnosti 0 moe se upotrebljavati samo izolirani sustav IT, koji iskljuuje napajanje u vremenu
kraem od 100 ms, ako izolacija padne ispod 1000 /m.
- U zoni opasnosti 1 moe se upotrebljavati TN-S nulovani sustav koji ima odvojeni nulti i zatitni vod
cijelom duinom.
- U zoni opasnosti 2 moe se upotrebljavati TN-C/S sustav kombinacija nultog i zatitnog voda.
Izbor elektricnih uredaja za ugrozene prostore potrebne su sljedece informacije:
a) izbor elektricnih uredaja sukladan klasifikaciji ugrozenih eksplozivnih prostora (eksplozivne zone)
ovisno o vrsti koristene prozueksplozivne zastite
b) temperaturni razred ili temperaturu paljenja odredenog plina ili pare
c) klasifikacija plinova i para u odnosu na skupin ili podskupine elektricnih uredaja
d) vanjski utjecaji i temperatura okoline

b) Temperaturni razredi
- Elektrini ureaji moraju biti tako odabrani da njihova najvea temperatura povrine nee dosei
temperaturu paljenja bilo kojeg plina ili pare koji mogu biti prisutni.
Temperaturni razred
T1
T2
T3
T4
T5
T6

Najvea temperatura povrine el.

ureaja
450 C
300 C
200 C
135 C
100 C
85 C

Temperatura paljenja plinova ili para

450 C
300 C
200 C
135 C
100 C
85 C

ako oznacavanje el. uredaja ne ukljucuje temperaturno podrucje, mora se upotrebljavati samo unutar
temperaturnog podrucja 20 C do + 40 C
c) Skupine plinova
A aceton, amonijak, benzen, etan, etilklorid, metan, metanol, zemni plin, etilni alkohol
B gradski rasvjetni plin, etan, etilen
C vodik, acetilen
d) Vanjski utjecaji
- Elektrini ureaji moraju biti tako odabrani I instaliran da bude zasticen od vanjskih utjecaja (kemijskih,
vibracijskih, mehanickih) koji mogu lose utjecati na protueksplozijsku zastitu

23. HRN N.A5.070 Stupnjevi zastite elektricne opreme ostvareni pomocu zastitnih kucista
-

Standardom se utvruje nain klasifikacije, oznaavanje i tipsko ispitivanje stupnjeva zatite koji se ostvaruju
pomou zatitnih kuita za elektrinu opremu (aparate) iji nazivni napon ne prelazi 72,5 kV
Vrsta zatite:
Zatita osoba od dodira dijelova pod naponom ili od pribliavanja dijelovima pod naponom, od dodira
pokretnih dijelova (osim glatkih rotirajuih osovina i sl) koji se nalaze u unutranjosti kuita, kao i
zatita opreme od prodiranja vrstih tijela,
Zatita elektrine opreme smjetene u zatitna kuita od tetnog djelovanja prouzrokovanog
prodiranjem vode.
Stupanj zatite ostvaren pomocu zastitnog kucista oznaava se dva karakteristinim slova IP i sa 2 broja koja
pokazuju stupnjeve zastite (gore navedene zastite). Stupnjem zastitem odredena su tablicno I ispitivanja
Prvi karakteristican broj je zastita od prodiranja cvrstih tijela ratlicitih velicina I prasine (ako nema zastite onda
je 0, pa 1,2,3,4,5,6 prodor cvrstih tijela promjera preko 50, 12, 2.5, 1, prasina, potpuna prasina)
Drugi karakteristican broj je zastita od prodiranja vode, kapljice, kisa, prskanje, mlaz uranjanje u vodu (ako
nema zastite onda je 0, pa 1,2,3,4,5,6,7,8 redom:kapljice vode, kapljice pod kutom do 15, kisa, prskanje,
mlaza vode, valova vode, uronjavanje u vodu, produzena uronjenost u vodu)
Kada je potrebno oznaiti samo jednu vrstu zatite, izostavljeni broj oznaava se s X. (IP X5 ili IP 2X)
Dopunska slova (S, M,W) mogu se unijeti u oznaku zatite; ako dopunskih slova S ili M nema u oznaci stupnja
zastite, smatra se da je stupanj zatite osiguran u svim normalnim uvjetima rada.
S oprema je zatiena od tetnog prodiranja vode kada je u stanju mirovanja,
M oprema je zatiena od tetnog prodiranja vode kada je mehaniki stavljena u pogon.
W oprema je tako konstruirana da odgovara za upotrebu pod odreenim vremenskim uvjetima, sa
predvienim posebnim mjerama i postupcima; stavlja se odmah iza slova IP.
Ispitivanja utrdena ovim standardom su tipska ispitivanja
Uzroci opreme za svako ispitivanje moraju biti novi, isti i kompletni. Za pojedinu opremu utvrduju se sljedeci
podaci:
a) broj ispitivanih komada,
b) nain i uvjeti montiranja

c) predkondicioniranje (ako se zahtijeva),

d) pojedinosti o ispitivanju (ako postoje otvori za slijevanje),
e) stanje opreme u toku ispitivanja (pod naponom, bez napona, u pogonu, izvan pogona)

Dovoljni razmak u smislu ovog standard se podrazumjeva:

a) za opremu niskog napona (nazivni izmjenicni napon do 1000 V I istosmjernog do 1200 V) da
ispitni ureaj (kugla, zica) ne dodiruje dijelove pod naponom ili dijelove koji su u pokretu, osim
bezopasnih dijelova, kao sto su glatke osovine koje rotiraju
b) za VN opremu da su ispitni ureaji postavljeni u najnepovoljniji poloaj i da oprema moe
izdrati dielektrina ispitivanja predviena za tu opremu.

24. HRN N.A5.001 Klasifikacija elektronskih i elektricnih uredaja s obzirom na zastitu od

elektricnog udara
-

Standardom se odreuje klasifikacija obzirom na zatitu od elektrinih udara i na sluajeve neispravne

izolacije, kao i termini i definicije, a ne utvruju se zahtjevi na konstrukciju i ispitivanje.
Standard se odnosi na elektronike i elektrike ureaje (ne sastavne dijelove) za prikljuivanje na vanjske
izvore napajanja s naponima manjim od 400V izmedu faza (250 V izmedu zemlje), a namjenjene za upotrebu
u domainstvima, uredima, radionicama, kolama, medicini, poljoprivredi...
Nisu obuhvaeni ureaji koji nemaju potreban stupanj zatite protiv dodira s dijelovima opasnim na dodir.
Osnovna izolacija je izolacija dijelova pod naponom koja slui za osnovnu zatitu od elektrinog udara.
Dopunska izolacija je nezavisna izolacija predviena kao dopuna osnovnoj izolaciji radi osiguranja zatite od
elektrinog dodira u sluaju eventualnog oteenja osnovne izolacije.
Dvostruka izolacija podrazumjeva istovremeno osnovnu i dopunsku izolaciju.
Pojaana izolacija je jedinstven izolacijski sustav primjenjen na dijelove pod naponom koji osigurava, pod
utvrenim standardima, stupanj zatite od elektrinog udara ekvivalentan dvostrukoj izolaciji.
Zastitna impendancija je impendancija vrijednosti, vezana izmedu pristupacnih vodljivih dijelova I dijelova
pod naponom, takve vrijednosti da ogranici struju na bezopasnu vrijednost u normalnim I nenormalnim
uvjetima rada
Zatitni mali napon je izmjenini napon manji od 50 V izmeu vodia ili izmeu bilo kojeg vodia i zemlje u
krugu koji je izoliran od mree napajanja pomou zatitnog tranformatora ili pretvaraa s odvojenim namotima.
Klasifikacija uredaja
Brojevi klasa ne oznauju razinu sigurnosti, samo sredstva pomou kojih sigurnost ostvaruje:
Klasa 0 zatita od elektrinog udara zasniva se na osnovnoj izolaciji; ne postoji nikakva veza
pristupanih provodnih dijelova sa zatitnim vodiem u fiksnom oienju, pri emu se pouzdanost
u sluaju nedovoljne osnovne izolacije oslanja na okolinu.
Klasa I ureaj ija se zatita od elektrinog udara ne oslanja samo na osnovnu izolaciju, ve
ukljuuje dodatnu zatitnu mjeru na takav nain da se moraju osigurati sredstva za spajanje
pristupanih vodljivih dijelova na zatitni vodi
Klasa II - ureaj ija se zatita od elektrinog udara ne oslanja samo na osnovnu izolaciju ve
ukljuuju dodatne zatitne mjere, kao to su dvostruka ili pojaana izolacija (ureaji ne zavise o
uvjetima instalacije)
Klasa III zatita od elektrinog udara postie se upotrebom zatitnim malim naponom i u kojem
se ne mogu pojaviti naponi vei od zatitnog malog napona.

25. IZM oprema

-

Industrijska znanstvena i medicinska oprema koja generira i koristi lokalnu energiju radijske frekvencije
Skupina 1 namjerno se generira i/ili koristi energija radijskih frekvencija potrebna za njeno interno
funkcioniranje (npr. Signal generator, mijerni prijemnik, brojila frekvencije, elektroniki mikroskop)
Skupina 2 koji generiraju ili koriste energiju radijskih frekvencija u obliku elektromagnetskog zraenja
za obradu materijala (mikrovalni i indukcijski ureaji za predzagrijavanje u industriji i domainstvima,
medicinski ureaji, oprema kod koje dolazi do erozije materijala iskrenjem

Razred A oprema namjenjena uporabi u ustanovama; oprema se ispituje na ispitnom mjestu ili mjestu
ugradnje
Razred B oprema namjenjena uporabi u domainstvima i ustanovama direktno prikljuenim na
niskonaponsku mreu; oprema se ispituje na ispitnom mjestu

26. HRN N.B2.730 Elektricne instalacije u zgradama, Opce karakteristike i klasifikacija

-

Standardom se utvruju karakteristike instalacija:

a) Namjena za koju je instalacija predvidena, opi sastav i napajanje,
b) Klasifikacija vanjskih utjecaja kojima je instalacija izloena,
c) Usklaenost opreme,
d) Potrebe odravanja,
e) Sigurnosni sustav napajanja.

Za ekonomino i pouzdano projektiranje potrebno je odrediti najveu snagu napajanja. Pri odreivanju najvee
snage instalacije uzima se u obzir faktor istovremenosti
Tipovi razdjelnih sustava postoje, tj. karakteristike razdjelnih sustava s obzirom na:
a) tipovi sustava vodia pod naponom
b) tipova uzemljenja sustava vodia pod naponom

a) Tipovi sustava vodica pod naponom

-

izmjenini sustavi
istosmjerni sustavi
jednofazni sa 2 vodia,
sa 2 vodia
dvofazni sa 3 vodia
sa 3 vodia
dvofazni sa 5 vodia,
trofazni sa 3 vodia,
trofazni sa 4 vodia
b) Tipovi uzemljenja sustava
U niskonaponskim mrezama dozvoljeni su sljedeci sustavi uzemljenja:
1. TN-sustav, (TN-S, TN-C-S, TN-C)
2. TT-sustav,
3. IT-sustav.
Prvo slovo odnos sustava napajanja prema zemlji
T direktni spoj sa zemljom u jednoj toki
I svi vodii pod naponom izolirani od (prema) zemlje, ili jedna toka spojena sa zemljom preko
impedancije.
Drugo slovo odnos masa (izloenih vodljivih dijelova) prema zemlji
T direktni elektriki spoj masa (izloenih vodljivih dijelova) sa zemljom, neovisno od toke
uzemljenja bilo koje toke sustava napajanja.
N direktni spoj masa (izloenih vodljivih dijelova) sa uzemljenom tockom sustava napajanja (u
izmjeninim sustavima uzemljenja toka je normalno neutralna toka)
Ostala slova (ako postoje) polozaj neutralnih I zastitnih vodica
S neutralna I zastitna funkcija osigurane posebnim vodicima
C neutralna I zastitna funkcija osigurane u jednom vodicu (PEN vodic)

TN-sustavi
- jedna direktno uzemljena toka, a mase su spojene sa tom tokom pomou zatitnog vodia.
- Postoje 3 TN sustava, zavisno o smjetaju neutralnih i zatitnih vodia:
TN-S kroz cijeli sustav ima razdvojeni neutralni i zatitni vodi,
-

TN-C-S neutralna i zatitna funkcija objedinjena u jednom dijelu,

TN-C neutralna i zatitna funkcija objedinjena u jednom vodiu.

TT-sustav
- jedna toka napajanja direktno je uzemljena, a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je
elektriki nezavisno o sustavu napajanja.

IT-sustav
- nema ni jednu direktno uzemljenu toku, a mase su su uzemljene.

Klasifikacija vanjskih utjecaja

Klasifikacija i oznaavanje vanjskih utjecaja koji se uzimaju u obzir pri projektiranju i izvoenju elektrine
instalacije.
Svako dijelovanje vanjskih utjecaja dano je oznakom koja se satoji od dva velika slova I brojke
Prvo slovo oznacava opcu kategoriju vanjskih utjecaja:
A utjecaj okoline
B upotreba
C konstrukcija zgrade
Drugo slovo oznacava prirodu (vrstu) vanjskih utjecaja u svakoj kategoriji A, B, C, D
Brojka na kraju oznacava klasu u okviru svakog vanjskog utjecaja opisanog sa ta dva slova
Npr.
A utjecaj okoline
AC utjecaj okoline - visina
AC2 utjecaj okoline visina iznad 2000 m

Sigurnosni sustavi napajanja

-

Izvori koristeni za sustav sigurnog napajanja.

a) Akumulatori,
b) Primarne elije i baterije,
c) Generatorski agregat nezavisan od normalnog napajanja,
d) Poseban napojni vod nezavisan od normalnog.
Sigurnosno napajanje moze biti
a) neautomatsko
b) automatsko
Automatsko sigurnosno napajanje se moze zavisno o vremenu djelovanja podijeliti u.
a) besprekidno
b) vrlo kratkotrajan prekid automatsko se uspostavlja u roku 0.15 s
c) kratkotrajan prekid u roku 0.5 s
d) prekid srednje duzine u roku do 15 s
e) dugotrajan prekid u roku vecem od 15 s

27. HRN N.B2.741 Elektricne instalacije u zgradama, Zastita od elektricnog udara

-

Standardom se utvruju mjere zatite od elektrinog udara. Mjere se mogu se primjenjivati na

cjelokupnu instalaciju, na neki dio ili pojedinanu opremu. Zastita od elektricnog udara postize se:
a) Istovremene zatite od direktnog I indirektnog dodira,
b) Zatite od direktnog dodira,
c) Zatite od indirektnog dodira.
Napon dodira napon koji se pojavljuje za vrijeme kvara na izolaciji izmeu istovremeno pristupanih
dijelova.
Oekivani napon dodira najvii napon dodira koji se oekuje u sluaju kvara, zanemarive impedancije u
elektrinoj instalaciji
Napon kvara napon koji se pojavljuje u uvjetima kvara na izolaciji izmeu masa i zemlje.

a)Istovremene zatite od direktnogi indirektnog dodira

1. Zastita sigurnosno malim naponom (SELV) i uzemljenim sigurnosno malim naponom (PELV) nazivni napon
ne moe prijei gornju granicu (50V izmjenicno, odnosno 120V istosmjerno).
- Izvori napajanja za SELV I PELV
a) sigurnosni transormatori za odvajanje,
b) elektrokemijski izvor (akumulatori I baterije) ili drugi (dizel agregat) koji ne zavisi od strujnih
krugova vie razine,
c) elektronski ureaj kod kojeg su poduzete mjere da napon na izlaznim stezaljkama ne prelazi
navedene granice,
d) pokretni izvori napajanja (sigurnosni transformator za odvajanje ili diesel-generator)

Dijelovi pod naponom strujnih krugova sigurnosnog malog napona SELV I uzemljenjog malog napona PELV
moraju biti elektricni odvojeni od strujnih krugova visih napona. Vodii se i fiziki odvajaju od vodia drugih
strujnih krugova (razmak, nemetalni plat, uzemljen metalni plat)
Zahtjev za SELV: mora biti neuzemljen, a kad je nazivni napon strujnog kruga vii od 25VAC, 60VDC, zastita
od direktnog dodira se mora se osigurati:
a) Pregradama i kucistima koji osiguravaju najmanji stupanj zastite IP 2X
b) Izolacijom koja izdrzi ispitni naponod 500V izmjenino u vremenu trajanja 1minutu
Zahtjev za PELV: kada su strujni krugovi uzemljeni I kada nisu ispunjeni zahtjevi za SELV, zastita od direktnog
dodira se mora se osigurati:
a) Pregradama i kucistima koji osiguravaju najmanji stupanj zastite IP 2X
b) Izolacijom koja izdrzi ispitni naponod 500V izmjenino u vremenu trajanja 1minutu

- ta zastita nije neophodna ako je oprema u zoni utjecaja izjednacenja potencijala I ako nazivni napon ne
prelazi:
a) 25 V izmjenicno I 60 V istosmjerno, kada se oprema normalno koristi u suhim uvjetima gdje se ne
ocekuje velika povrsina dodira s ljudskim tijelom
b) 6 V izmjenicno ili 15 V istosmjerno u svim drugim slucajevima
2. Zatita ogranienjem pranjenja i vrijednosti struje osigurana je ako je energija pranjenja manja od 350 mJ.
3. FELV (mali radni napon) ako nisu ispunjeni uvjeti zastite za SELV I PELV, a koristeni su naponi 50V
izmjenicno, odnosno 120V istosmjerno poduzimaju se dodatne mjere da bi se osigurale istovremena zastita od
direkrtnog I indirektnog dodira. Te dodatne mjere se nazivaju mali radni napon
a) zatita od direktnog dodira pri primjeni malog napona
pregradama ili kuitima sa stupnjem zastite najmanje IP 2X (zastita od prodiranja cvrstih
tijela promjera veceg od 12 mm u kuciste)
odgovarajucom izolacijom,
c) Zatita od indirektnog dodira:
Povezivanjem masa (vodljivih dijelova) na zatitni vodi, uz uvjet da primarni krug zatien
automatskim isklapanjem napajanja,
Povezivanjem masa s neuzemljenim vodiem za izjednaavanje potencijala
b)Zatite od direktnog dodira
Zatita od dijelova pod naponom izoliranjem izolacija mora biti izraena da trajno izdri mehanike, kemijske,
elektrine ili toplinske utjecaje (boje, lakovi i sl. ne smatraju se dovoljnom izolacijom)
Zatita pregradama i kuitima dijelovi pod naponom moraju biti zatvoreni u kuita utako da osiguravaju stupanj
zatite min IP 2X. Pregrade i kuita moraji biti dovoljno vrsti i trajni da odravaju zahtijevani stupanj zatite. Ako
su gornje vodoravne povrsine pristupacne onda IP 4X (promjer 1.0 mm)
Zatita preprekama sprijeciti slucajan pristup dijelovima pod naponom
Zastita postavljanjem izvan dohvata ruku istovremeno su pristupna dva dijela na razlicitim potencijalima u
dohvatu ruke ako se nalaze unutar 2.5 m
Dopunska zatita pomou ZUDS (zastitni uredaj diferencijalne struje), ija nazivna vrijedonost djelovanja iznosi
max 30 mA
c) Zatite od indirektnog dodira
1. Zatita automatskim isklapanjem napajanja
Automatsko isklapanje napajanja ima cilj da sprijeci nastanak napona dodira takve vrijednosti da steti
Prvo se mase (izlozeni vodljivi dijelovi) moraju spojiti sa zastitnim vodicem (PE) pod razlicitim uvjetima ovisno
o sustavu uzemljenja (TN, TT ili IT)
Izvrsiti onda glavno izjednaavanje potencijala glavni vodic za izjednacavanje potencijala mora povezati
sljedece vodljive dijelove:
a) Glavni zatitni vodi,
b) PEN-vodi ako je sustav TN-sustav i ako je dozvoljeni napon dodira 50V izmjenicno ili vei
c) Glavni zemljovod ili glavnu stezaljku uzemljenja
d) Cijevi i druge sline metalne konstrukcije
e) Metalne dijelove konstrukcije, centralno grijanje, klima - uredaje
f) Gromobranske instalacije
Ako trenba Izvrsiti I dopunsko izjednaavanje potencijala je kompenzacijska mjera kada uvjeti za zatitu
odreenog sustava ne zadovoljavaju (npr. impedancija kvara prevelika da bi se osigurala prorada zatitnog
ureaja u odreenom vremenu)
Ovisno o vrsti sustava postoje kriteriji (uvjeti) zastite po odredenom tipu sustava:
Kriterij za zatitu kod TN sustava?
Svi vodljivi dijelovi moraju se spojiti sa uzemljenom tokom mree pomou zatitnog voda (koji se
mora uzemljiti u blizini napojnog transformatora ili generatora). Zatitna naprava mora iskljuiti kada
je udovoljeno izrazu: Zs Ia U0, gdje je Zs impedancija petlje kvara, Ia struja prorade, U0 nominalni
napon prema zemlji.
Vrijeme isklapanja u sekundama za Uo: 0.8 s za 120 V, 0,4 s za 230V, 0,2 s za 400V, 0,1 s > 400V
-

Kriterij za zatitu kod TT sustava?

Svi dostupni vodljivi dijelovi koji se skupno tite istom zatitnom napravom moraju se meusobno
spojiti sa zatitnim vodiem na njihov zajedniki uzemljiva (neutralna toka TS je uzemljena), a
mora se ispuniti zahtjev Ra Id < 50V gdje je Ra suma otpora uzemljivaa i zatitnog vodia za
dostupne vodljive dijelove, Id je struja koja osigurava djelovanje zatitnog ureaja.
Kriterij za zatitu kod IT sustava
Aktivni dijelovi moraju biti izolirani od zemlje ili spojeni na zemlju preko dovoljno velike
impedancije. Dostupni vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti pojedinano, u skupinama ili skupno, a
mora se ispuniti uvjet Ra Id < 50V, gdje Ra suma otpora uzemljivaa masa, I d je struja u sluaju prvog
kvara zanemarive impedancije izmeu faznog vodia i mase (uzima u obzir odvodne struje i ukupnu
impedanciju uzemljenja elektrine instalacije.
2. Zatita upotrebom ureaja klase II ili odgovarajucom izolacijom
3. Zatita postavljanjem u nevodljive prostorije - mase moraju biti rasporeene da se ne moe doi u dodir
istovremeno sa 2 mase. Ne smiju se predviati zatitni vodii, postavljanje prepreka, izoliranje. Elektricni otpori
poda i zidova 50 k do 500 V i 100 k iznad 500 V
4. Zatita lokalnim izjednaenjem potencijala bez spajanja sa zemljom
5. Zatita elektrinim odvajanjem - sprjeavanje elektrinog udara uslijed dodira s izloenim vodljivim dijelovima
koji mogu doi pod napon zbog kvara osnovne izolacije strujnog kruga.

28. tetni uinci elektrine energije na ovjeka

-

Toplinski pri emu se tijelo zagrijava, osobito na mjestu ulaza i izlaza struje iz tijela do te mjere da nastaju
teke vanjske i unutarnje opekotine,
Kemijski elektrina struja elektriki rastvara krvnu plazmu,
Bioloki grenje miinog tkiva, paraliza disanja, grevi krvotoka, treperenje sranih klijetki i nepovoljni
utjecaj na ivani sustav,
Mehaniki prolaskom struje, dolazi do grenja miia to moe dovesti izazvaati kidanje krvnih ila, ivaca,
pa lomova tijela.
Uinci izmjenine struje fibrilacija srca
Prag osjeta 0,5 mA (AC)
Prag otputanja 10 mA (AC) jakost struje pri kojoj osoba koja dri elektrode moe ih snagom miia
otpustiti.
Koliina elektrike (I x t) ima presudnu ulogu pri stupnju ozljeda (<20 mAs nema tetnih fiziolokih reakcija;
80mAs paraliza disanja i fibrilacija srca)
Prag fibrilacije najmanja jakost struje koja izaziva treperenja klijetki srca.

29. Elektrine instalacije u zgradama; prostorije s kadom ili tuem (zone, vrste
instalacija, gdje se smije ugraditi perilica rublja)?
-

Rizik od elektrinog udara je povean zbog smanjenog otpora ljudskog tijela i dodira s potencijalom zemlje.
Klasifikacija:

Prostor 0 unutranjost kade ili plitke kade za tuiranje,

Prostor 1 ogranien je okomitom povrinom koja okruuje kadu (ili plitke kade za tuiranje), zatim
podom i vodoravnom povrinom 2,25m iznad poda,

Prostor 2 ogranien je prostorom 1, paralelnom okomitom povrinom na 0,6m od prostora 1 prema

van, zatim podom i vodoravnom povrinom 2,25m iznad poda,

Prostor 3 ogranien je granicom prostora 2 i paralelnom okomitom povrinom 2,4m od nje, zatim
podom i vodoravnom povrinom 2,25m iznad poda.
Vodljivi odvodni elementi na kadi (ili plitkoj kadi za tuiranje), metalna kada, metalna odvodna cijev, a po
potrebi i ostali cjevovodni sustavi od vodljivog materijala moraju se meusobno spojiti pomou vodia za
izjednaavanje potencijala; najmanji presjek vodia za izjednaavanje potencijala je 4 mm 2 za bakar ili toplo
pocinana eljezna traka 2,5x20 mm.
Vodi za izjednaavanje mora se spojiti sa zatitnim vodiem na:

Jednom centralnom mjestu,


Glavnom prikljuku za uzemljenje ili

Vodovodnoj cijevi koja je u neprekidnoj galvanskoj vezi s prikljukom za uzemljenje

Zatitne mjere od elektrinog udara
U prostoru 0, doputena je samo zatitna mjera sigurnosnim malim naponom (12 V), a sigurnosni zvor
napajanja mora biti izvan prostora 0.
Zatitne mjere sredstvima kao to su prepreke i stavljanje izvan dohvata ruke, ne doputaju se.
Elektrina oprema mora imati najmanje ovaj stupanj zatite pomou kuita:
Prostor 0 IP X7, (pri uronjavanju, voda ne smije prodrijeti pri uronjavanju)
Prostor 1 IP X5, (od mlaza vode)
Prostor 2 IP X4, (IP X5 za javne kupaonice) (prskanje)
Prostor 3 IP X1. (IP X5 za javne kupaonice) (kapljica)
Postavljanje razvodnih kutija, sklopnih aparata i prikljunog pribora (osim sklopki koje su izvan dohvata ruke, a
na njih se djeluje preko uzice) nije doputeno u prostorima 0, 1 i 2.
U prostoru 3 doputaju se prikljunice pod uvjetima:
Napajaju se pojedinano preko sigurnosnog transformatora za elektrino odvajanje,
Napajaju se sigurnosno malim naponom,
Zatieni su ZUDS koja ne prelazi 30 mA,
Da se primjeni zatitni ureaj koji u sluaju greke pouzdano prekida napon prema krivulji
definiranoj standardom.
Visina postavljanja prikljunice ne smije biti manja od 1,5 m.
Sklopke i prikljunice moraju biti na udaljenosti od najmanje 0,6 m od kabine za tuiranje.
-

30. Elektrini izolacijski otpor strujnih krugova, navedite najmanje vrijednosti

-

Ispituje se istosmjernim naponom izmeu vodia pod naponom te izmeu vodia pod naponom i zemlje
za SELV i FELV ispituje se sa 250V= i treba dobiti minimalni izolacijski otpor 0,25 M
do 500V ispituje se sa 500V= i 0,5 M
do 1000V sa 1000V= i 1 M

31. Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije

-

Ovim pravilnikom se propisuju:

Svojstva i karakteristike ureaja i opreme za izvedbu elektrinih instalacija,
Uvjeti i zahtjevi kojima mora biti udovoljeno pri izvedbi i upotrebi elektrinih instalacija,
Oznaavanje i obiljeavanje ureaja, opreme i elektrinih instalacija
Tehnike zatitne mjere pri upotrebi,
Postupak i nain kontroliranja i verifikacije propisanih svojstava, karakteristika i kvalitete elektrinih
instalacija.
Ne primjenjuje se za: elektrine instalacije za rudnike, prostorije ugroene od eksplozije, elektrinu
vuu, brodove, cestovna vozila (osim kamp-prikolica), gromobrane, javnu rasvjetu, proizvodnu opremu u
industriji i opremu za medicinske svrhe. Nazivni napon do 1000 V (za izmjeninu struju) ili do 1500 V (za
istosmjernu struju).
Kabeli se oznaavaju prema hr normi za obiljeavanje ila kabela i izoloranih vodia za napone do
1000V;
izolirani vodii i kabeli moraju se poloiti i oznaiti da se lako mogu raspoznati pri ispitivanju,
popravku ili zamjeni.
Zatitni vodi (PE vodi) i zatitno-neutralni (PEN vodi) obiljeavaju se kombinacijom zelene i
ute boje, a neutralni (N vodi) svjetloplavom; ne smiju se koristiti za koje drugo obiljeavanje.
Presjek neutralnog vodia jednak je presjeku faznog vodia ako su presjeci bakrenih vodia
manji od 16 mm2, a presjeci aluminijskih vodia manji od 25 mm2.
Presjek izoliranih vodia postavljenih i mehaniki zatienih u trajnim elektrinim instalacijama ne
smije biti manji od 1,5 mm2 za bakar, odnosno 2,5 mm2 za aluminij.
Doputeni pad napona izmeu napojne toke elektrine instalacije i bilo koje druge toke ne smije
biti vei od 3% (5%) za strujni krug rasvjete i 5% (8%) za strujni krug ostalih troila niskonaponske mree
(napajanje neposredno iz TS koja je prikljuena na visoki napon).
Za strujni krug koji je dulji od 100 m, doputeni pad napona poveava se za 0,005% svaki metar
iznad 100m, ali ne vie od 0,5%.
Izolirani vodii i kabeli mogu se spajati samo u instalacijskim kutijama, kabelskim spojnicama ili
sklopnim blokovima, a mjesta spajanja moraju se izolirati stupnjem izolacije koji odgovara tipu elektrine
razdiobe.
Spoj u elektrinim instalacijama mora biti dimenzioniran tako da moe trajno podnositi doputenu
struju vodia; spoj ne smije smanjivati presjek ili otetiti vodi i izolaciju.
Na krajevima elektrine razdiobe, a posebno na izlazima, ulazima i na mjestima prolaenja kroz
zidove, mora se obaviti trajno brtvljenje (npr. uvodnicama).
Ako se u blizini elektrine razdiobe nalaze druge neelektrine instalacije, izmeu njih se mora
osigurati razmak takav da odravanje jedne instalacije ne ugroava druge instalacije.
Najmanji doputeni razmak izmeu elektrine razdiobe i drugih instalacija je 30 mm.
Ako se elektrina razdioba postavlja po zidovima, najmanji doputeni razmak izmeu elemenata
elektrine razdiobe i zida je 5 mm.
Kroz isti vieilni kabel na smije se voditi vie strujnih krugova, osim vodia upravljakih i
pomonih strujnih krugova.
Kabeli poloeni izravno u buku i u zid mora po cijeloj duljini pokriveni bukom debljine najmanje 4
mm; vode se okomito ili vodoravno, tako da budu paralelni s rubovima prostorije; vodoravno vode se na
visini od 30 -110 cm od poda i 200 cm iznad poda do stropa: okomito vode se 15 cm od rubova prozora i
vrata.
Kabeli bez ispune smiju se postavljati samo u suhe prostorije i to ispod buke, a u upljine
stropova i zidova od betona i slinog negorivog materijala i bez pokrivanja bukom.
Neizolirani vodii moraju biti postavljeni odnosno zatieni tako da se ne mogu dodirnuti dijelovi
pod naponom i moraju biti privreni na odgovarajue izolatore. Najmanji doputeni razmaci:
a)
b)
c)
d)
e)

Za raspon (m)
<2
2-4
4-6
>6

Vodoravni razmak
(cm)
5
10
15
20

Okomiti razmak (cm)

10
15
20
25

Kabeli se mogu ukopati u zemlju ako imaju odgovarajui omota koji ih titi od mehanikih i drugih
utjecaja. Pri polaganju kabela u zemlju, dubina ukopavanja ne smije biti manja od 0,6m od gornje povrine
zemlje odnosno ne smije biti manja od 0,8m ispod povrine puta.

Sklopni ureaji
Konstrukcija viepolnih sklopnih ureaja mora biti takva da se kontakti svih faza mehaniki spajaju
istodobno pri zatvaranju, odnosno razdvajaju istodobno pri otvaranju.
Jednopolni sklopni ureaj u viefaznom strujnom krugu ne smije se postavljati u neutralan vodi,
osim za rastavljanje strujnog kruga uz uvjet da su postavljeni jedan do drugoga. Sklopni ureaj u jednofaznom
strujnom krugu ne smije se postaviti u neutralni vodi osim ako je zatitni ureaj diferencijalne struje (ZUDS)
postavljen na stranu napajanja i u sluaju kvara automatski iskljuuje napajanje.
Sklopni ureaj s vie funkcija mora udovoljavati zahtjevima za svaku funkciju.
ZUDS, kada se upotrebljava za zatitu od indirektnog dodira, mora osigurati iskljuenje svih
vodia pod naponom strujnog kruga.
Kroz magnetski krug ZUDSa ne smije se voditi zatitni vodi.
ZUDS se mora tako odabrati, a strujni krugovi rastaviti, da struja odvoda prema zemlji koja se
javlja u toku normalnog rada prikljuenih optereenja ne smije izazvati nepotrebno djelovanje.
ZUDS u strujnom krugu bez zatitnog vodia ne smatra se dovoljnom zatitom od indirektnog
dodira i kad nazivna vrijednost diferencijalne struje djelovanja ne premauje 30mA.
U TT sustavu, ZUDS se postavlja u toki napajanja elektrine instalacije (ako ima vie napojnih
toaka, postavlja se u svaku od njih).
-

Rastalni osigura je sklopni aparat koji pomou taljenja svojih dijelova, specijalno uzraenih i
dimenzioniranih, otvara strujni krug u koji je postavljen i prekida struju kad ova naraste tijekom odreenog
vremena na utvrenu vrijednost. Sastoji se od podnoja, rastalnog uloka i kontakta osiguraa. Srednji dio
osiguraa mora biti spojen s napojnom stranom.
Za odreivanje zatitnog ureaja uzimaju se tjemene vrijednosti struje: I Z < IB < In
IZ trajno doputena struja vodia
IB trajno doputena struja troila
In nazivna struja zatitnog ureaja
Ureaji za rastavljanje moraju rastaviti sve vodie pod naponom promatranog strujnog kruga.
Rastavni razmak izmeu otvorenih kontakata mora biti vidljiv jasno i pozdano oznaen oznakom 0 koja
mora postati vidljiva kad se postigne razdjelni razmak izmeu otvorenih kontakata.
Nazivni napon elektrine instalacije izmjenine struje
(V)
U250
250<U400
400<U500
500<U750
750<U1000

Najmanji rastavni razmak

(mm)
2,5
3,5
4,5
6,5
9,0

Ureaji za rastavljanje moraju bit konstruirani i postavljeni tako da sprijee sva nenamjerna
zatvaranja (izazvan udarima, vibracijama).

Ureaji za iskljuenje
Ureaji za iskljuenje elektrine instalacije moraju biti postavljeni u glavni napojni strujni krug.
Sklopka (ureaj za iskljuenje) mora biti sposobna prekinuti struju punog optereenja odgovarajueg dijela
instalacije
Iskljuenje upravljakog strujnog kruga motornog pogona doputeno je samo ako se primjeni
dodatna zatita pomou mehanikih ograniavala.

Iskljuenje u sluaju hitnosti obavlja se sklopkom u glavnom strujnom krugu ili upravljakom
sklopkom; moe se sastojati od jednog ili vie sklopnih ureaja; radi koenja pokretnih dijelova ili iz drugih
razloga,
hitno
zaustavljanje
moe
zadrati
napajanje
u
odgovarajuem
trajanju.
elementi za iskljuenje u sluaju hitnosti moraju biti crvene boje, lako pristupani, da se zabravljuju.
Ureaji za iskljuenje u sluaju hitnosti moraju se predvidjeti za pumpe zapaljivih tekuina,
ventilacijske sustave, velika raunala, velike robne kue, velike kuhinje.
Funkcionalno upravljanje ostvaruje se sklopkom, poluvodikim ureajem, prekidaem,
sklopnikom, relejem, utikaem i utinicom od 16 A. Rastavlja, osigura i premosnica ne smiju se
upotrebljavati za funkcionalno upravljanje.
Strujni krug koji se napaja iz sekundarnog namota transformatora mora se izvesti prema
zahtjevima za najvii napon strujnog kruga.
Pretvarai se moraju napajati preko transformatora s elektriki odvojenim namotima.

Rotacijski strojevi
Generatori se moraju postaviti u posebne prostorije i zatiti odgovarajuim zaprekama, a ako to
nije mogue sredstva za upravljanje smiju biti pristupana samo strunim osobama.
Nazivne karakteristike motora moraju odgovarati karakteristikama pogona. Struja motora pri
pokretanju mora se ograniiti na vrijednost koja nije tetna za elektrine instalacije iz koje se napaja I ne utjee
tetno na druge aparate vezane za isti izvor.
motori moraju imati odgovarajue ureaje za pokretanje I regulaciju; ureaji za pokretanje mogu
se kombinirati s ureajima za zatitu motora, pri emu ureaji za pokretanje moraju udovoljiti zahtjevima za
ureaje za zatitu motora
Akumulatori
-

Prenosivi ili pokretni akumulatori moraju se puniti u prostorijama u kojima istjecanje i isparavanje
elektrolita nee izazvati tete i opasnosti; provjetravanjem se onemoguuje nastajanje eksplozivne smjese.
Stacionirani akumulatori moraju biti u posebnoj prostoriji koja mora biti zatvorena i pristup se
doputen samo osobama koje su ih dune nadgledati i odravati. Ako nazivni napon akumulatorske baterije
premauje 150 V, prostorija u kojoj je smjetem akumulator ne smije imati klizav pod, mora biti izoliran od tla i
mora imati dovoljnu povrinu za kretanje radnika da ne bi istodobno dolo do doticanja tla ili vodljivog
elemenata vezanog za zemlju i nekog od elemenata akumulatora pod naponom.

Sklopni blokovi
Sklopni blokovi moraju biti otporni prema mehanikim naprezanjima, kemijskim utjecajima, vlazi i
toplini koja se javlja u radu tih ureaja; zrani razmaci moraju biti:
a) Najmanje 10 mm izmeu neizoliranih dijelova pod naponom razliitih polova
b) Najmanje 20 mm izmeu neizoliranih dijelova pod naponom i drugih vodljivih elemenata
-

Sklopni blokovi moraju biti konstruirani tako da udovoljavaju zatitnim mjerama, posebno u
pogledu zatite od direktnog i indirektnog dodira, zatite od prenapona, zatite od poara i povezivanja na
zatitni vodi. Na vanjskoj strani mora biti natpisna ploica s oznakom primjenjenog sustava uzemljenja (TT,
TN,..) i drugi podaci o opremi koja se iz njega spaja.

Elektrina oprema i troila

Elektrina oprema i troila koja troe elektrinu energiju prikljuuju se na elektrinu instalaciju
izravno ili preko produnog savitljivog (gipkog) kabela. Produni kabel mora imati isti broj vodia kao i
elektrina instalacija.
Svjetiljka se mora postaviti na strop prostorije tako da se ne moe okretati oko svoje osi; ne smije
se ovjesiti o vodi za napajanje. Navojni dio u aruljnom grlu u koji se arulja zavre ne smije biti spojen s
faznim vodiem.
Aparati s otvorenim arnim grijaim elementima ne smiju se prikljuivati na elektrinu instalaciju u
prostorijama u kojima postoji opasnost od poara ili dodira zapaljivog materijala s dijelovima aparata koji nose
arne niti
Aparati za zagrijavanje prostorija u kojima se izrauje, obrauje ili skladiti zapaljive tvari ili u
kojima ima zapaljive praine, moraju imati ureaj za ograniavanje temperature ili drugi ureaj za smanjivanje
odavanja topline kojima se sprjeava dostizanje opasne temperature ili moraju biti konstruirani tako da
temperatura kuita i dijelova aparata pod naponom bude ispod temperature koja moe izazvati opasnost od
poara

U instalacijama elektrinih aparata za grijanje toplim zrakom ne smije postajati mogunost da se

grijaa tijela stave pod napon dok se ne pokrene odgovarajui ventilator, a moraju se iskljuivati prije nego se
venitilator iskljui (moraju imati 2 neovisna ograniavaa temp).

Sigurnosni sustavi
Sigurnosni sustavi moraju funkcionirati pri izbijanju poara. Izvor sigurnosnog sustava mora
osigurati napajanje u odreenom vremenu, a oprema izvedenog sustava mora biti izvedena tako da za
odgovarajue vrijeme bude otporna prema vatri.
Ako postoji samo jedan izvor napajanja sigurnosnog sustava, on se ne smije koristiti u drugu
svrhu.
Strujni krugovi sigurnosnog sustava moraju biti odvojeni odvojeni od drugih sustava tako da
elektrina greka ili bilo koja intervencija ili izmjena u nekom sustavu ne utjee na sigurnosni sustav; ne smiju
prolazati kroz mjesta izloena riziku od poara; ne smiju se titi od preoptereenja nego samo od kratkog
spoja.
Zatitne mjere
Na elektrinu opremu primjenjuju se zatitne mjere od elektrinog udara prema normi.
Tehnike zatitne mjere za zatitu od poara iskazuju se pravilnim postavljanjem kabela i vodia u
prostorijama zgrada.
Ureaj za zatitu od preoptereenja vodia i kabela stavlja se na poetak svakog strujnog kruga (i
na sva druga mjesta na kojima se smanjuje trajno doputena struja ako je potrebno). Zatita od
preoptereenja moe se izostaviti samo u prostorijama u kojima nema opasnosti od poara i eksplozija.
Ureaj za zatitu od kratkog spoja stavlja se na poetak svakog strujnog kruga (i na sva druga
mjesta na kojima se smanjuje struja kratkog spoja ako je potrebno).
Na mjestima na kojim postoji opasnost atmosferskih prenapona, moraju se postaviti odvodnici
prenapona; postavljaju se to blie kunom prikljuku; uzemljuje se najkraim putem. Elektrini otpor
odvodnika prenapona ne smije biti vei od 5 .
Ureaji za zatitu od nestanka ili pada napona potrebni su u elektrinim instalacijama zgrada u
kojima je predviena oprema za sigurnosno napajanje i zamjenu napajanja; moraju osigurati ukljuivanje
sigurnosnog izvora ili zamjenu napajanja opreme rezervnim izvorom.
Svaki strujni krug mora biti izveden tako da se moe rastaviti od svih vodia pod naponom. Nakon
razdvajanja strujnog kruga potrebno je onemoguiti ponovno nenamjerno napajanje razdvojenog strujnog
kruga. Pri razdvajanju moe se, kao dodatna zatitna mjera, primjeniti uzemljenje i kratko spajanje.
Sredstva iskljuenja moraju se predvidjeti na mjestima uz ureaje u gibanju (dizalice, dizala,
pokretne stepenice, alatne strojeve, crpke..); mora se onemoguiti nenamjerno ponovno ukljuenje.
Svaki dio strujnog kruga za koji se zahtijeva da se funkcionalno upravlja neovisno o drugim
ureajima mora biti opremeljen ureajem za funkcionalno upravljanje.
Pregled elektrinih instalacija
Pri provjeri i ispitivanju elektrinih instalacija moraju se poduzeti mjere za sigurnost osoba i zatitu
od oteenja elektrine i druge opreme. Elektrina instalacija pregleda se kad je iskljuena, a pregled
obuhvaa provjeru:
a) Zatitu od elektrinog udara, ukljuujui i mjerenje razmaka kod zatite zaprekama ili kuitima,
pregradama ili postavljanje opreme izvan dohvata ruke,
b) Zatitne mjere od irenja vatre i od toplinskih utjecaja vodia prema trajno doputenim
vrijednostima struje i doputenom padu napona,
c) Izbora i podeenosti zatitnih ureaja i ureaja za nadzor,
d) Ispravnosti postavljanja odgovarajuih sklopnih ureaja u pogledu razdjelnog razmaka,
e) Izbora opreme i zatitnih mjera prema vanjskim utjecajima,
f) Raspoznavanje neutralnog i zatitnih vodia,
g) Postojanja shema, ploica s upozorenjima i slino,
h) Raspoznavanja strujnih krugova, osiguraa, sklopki, stezaljki i druge opreme,
i) Spajanja vodia,
j) Pristupanosti i raspoloivosti prostora za rad i odravanje.
-

Ispitivanja (opa) izvode se ovim redom:

a) Neprekidnost zatitnog vodia, te glavnog i dodatnog vodia za izjednaavanje potencijala vri
se mjerenjem otpora naponom od 4-24 VDC ili AC s najmanjom strujom 0,2 A,

b) Izolacijski otpor elektrine instalacije izmeu vodia pod naponom i izmeu svakog vodia pod
naponom i zemlje,
c) Zatita elektrinim odvajanjem strujnih krugova,
d) Otpor poda i zida,
e) Funkcionalnost.

32. Niskonaponski rastalni osigurac

-

Rastalni osigura je sklopni aparat koji pomou taljenja jednog ili vie svojih specijalno izraenih i
dimenzioniranih elemenata otvara strujni krug u koji je postavljen i prekine struju kada ova tijekom odreenog
vremena prelazi utvrenu vrijednost.
Podnoje osiguraa kombinacija osnove osiguraa s nosaem rastalnog uloka osiguraa.
Karakteristike nazivni napon, nazivna struja, vrsta struje i nazivna frekvencija, nazivna podnosiva snaga,
mjere ili veliina, broj polova, tjemena vrijednost podnosive struje. Podnosiva tjemena vrijednost struje za
podnoje osiguraa je vrijednost proputene struje koju podnoje osiguraa moe podnijeti.
Rastalni uloak:
Zatvoreni rastalni uloak rastalnica/e je potpuno zatvorena i tako konstruiran da tijekom
djelovanja u granicama svojih nazivnih karakteristika sprijei svaki tetni utjecaj na okoli (vanjski luk,
isputanje plina, izbacivanje plamena)
Rastalni uloak za ogranienje struje tijekom svog djelovanja u utvrenom opsegu struje
ograniava struju na manju vrijednost od tjemene vrijednosti oekivane struje.
Rastalni uloak g - uloak za ograniavanje struje, sposoban da pod odreenim uvjetima
prekine sve struje koje izazivaju taljenje rastalnica do njegove nazivne prekidne moi.
Rastalni uloak a - uloak za ograniavanje struje, sposoban da pod odreenim uvjetima
prekine sve struje izmeu najnie struje oznaene na njegovoj karakteristici djelovanja vrijeme-struja i njegove
nazivne moi prekidanja (zatita od kratkih spojeva).
Karakteristike nazivni napon, nazivna struja, vrsta struje i nazivna frekvencija, nazivni gubici,
karakteristika vrijeme-struja, podruje prekidanja, nazivna prekidna mo, karakteristika proputene struje.
Prekidna mo osiguraa vrijednost oekivane struje koju osigura moe prekinuti za dati
napon pod odreenim uvjetima uporabe i djelovanja.
Podruje prekidanja podruje oekivanih struja u kome je osigurana prekidna mo rastalnog
uloka.
Jouleov integral integral kvadrata struje za odreeni interval vremena. I 2t=i2dt karakteristika I2t
krivulja koja daje vrijednost taljenja i/ili djelovanja u zavisnosti od oekivane struje po utvrenim uvjetima.
Uvjeti norme vrijede za nadmorsku visinu koja ne prelazi 2000 m. Napon ne smije biti 110% vei
od nazivnog napona osiguraa.

Oznake na rastalnim osiguraima:

tvrtka, naziv proizvoaa,
identifikacijska oznaka koju daje proizvoa,
nazivni napon,
nazivna struja,
podruje prekidne moi,
vrstu struje i ako je primjenjivo, nazivnu frekvenciju.