Organizacija Javne Uprave U Republici Hrvatskoj

POREZNI STUDIJ
ORGANIZACIJA JAVNE UPRAVE U RH.
Anamaria Huzani
ORGANIZACIJA JAVNE UPRAVE U

REPUBLICI HRVATSKOJ
LITERAURA: UPRAVNA ZNANOST JAVNA UPRAVA U SUVREMENOM EUROPSKOM

KONTEKSTU
-
I. Koprid, G. Maretid, A. Musa, V. ulabid, G. Lalid Novak
SKRIPTA ZA POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Srpanj 2015.
srpanj 2015.
Page 1
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
1. JAVNA UPRAVA TEMELJNI POJMOVI

Javna uprava- skup upravnih organizacija koje obavljaju javne poslove.
Javni poslovi- poslovi koji se obavljaju u interesu lokalne, regionalne ili nacionalne politike
zajednice te su kao takvi odreeni propisom dravnog, regionalnog ili lokalnog karaktera.
Politike zajednice- zajednice stanovnika odreene prostorno, interesno i organizacijski.
Imaju odreeni prostorni opseg tako da se razlikuju lokalne, regionalne i nacionalne politike
zajednice. JAVNI POSLOVI tih zajednica nazivaju se LOKALNIM, REGIONALNIM I DRAVNIM
javnim poslovima.
GRADIVNO TKIVO zajednica su vrijednosti i interesi koje stanovnici dijele meu sobom.
Utvruju se metodama suvremenog demokratskog politikog odluivanja na svakoj od tih
teritorijalnih razina.
Politika- djelatnost ostvarivanja interesa generaliziranih u vrijednosti. Interesi zajednice
utvuju se metodama:
-
Predstavnike demokracije
Razni oblici neposredne demokracije
Participacije graana u politikom odluivanju
Putem tih metoda odabiru se i oblikuju varijante javnih politika koje de se upotrijebiti kao
programi javnih poslova koje de zajednica obavljati u javnom interesu. Varijante javne
politike odabiru se i oblikuju prema politikom uvjerenju koje je dominantno u nekoj
zajednici.
Javna politika- Programi javnih poslova koji de odravati interes cijelog graanstva koji
nadilaze osobne i privatne interese pojedinaca i privatnih subjekata kolektivno obvezujude
odluke u interesu graana.
REALIZACIJOM javnih politika trebali bi se ostvariti vani javni interesi, tj. Interesi koji
nadilaze osobne i privatne interese pojedinaca i privatnih subjekata koji djeluju na podruju
zajednice.
Javne se politike utvruju u javnim dokumentima, kao to su strategije, programi, planovi i
drugi, i u pravnim propisima koje donose ovlatena tijela ili mehanizmi politikog
odluivanja. Njima se utvruju temeljni, glavni javni poslovi, a obino, barem opdenito, i one
grupe poslova koje se decentraliziracijom povjeravaju na odluivanje i obavljanje
regionalnim i lokalnim samoupravnim jedinicama (one takoer donose dokumente o reg. i
lok. javnim politikama, i propise kojima se reguliraju javni propisi). Propisi kojima se
reguliraju javni poslovi pripadaju kategoriji javnog prava, najede ustavnog i upravnog
karaktera.
Srpanj 2015.
Page 2
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Javni se poslovi tijekom razvoja suvremenih zajednica mijenjaju, ovisno o promjeni

vladajudih politikih skupina. Promjena politikih skupina na vlasti na dubljoj je razini izraz
promjenjenih interesa, ciljeva i vrijednosti lanova zajednice koje oni iskazuju kroz politike
procese, a najede putem politikih izbora, tako da svaka promjena politike stranke ili
koalicije na vlasti moe utjecati na krug javnih poslova. Povremeno su se tijekom razvoja
moderne uprave mijenjali i politiki poredci (demokracija socijalizam) .
Tijekom razvoja glavni su se zadaci javne uprave kumulirali. Zapoelo se sa zadacima
osiguravanja stabilnosti dravne vlasti i regulacije glavnih drutvenih procesa. Nastavilo se
sa zadacima osiguravanja slubi od opdeg interesa te prevencije i pomodi u sluajevima
socijalnih i drugih rizika (siromatva, bolesti, nezaposlenosti). U novije se vrijeme
pojavljuju zadaci zatite prirodnog okolia te osiguravanja infrastrukture za ekonomski i
drutveni razvoj.
Javne poslove u doba moderne prave obavljaju upravne organizacije. Moderna uprava
nastala je paralelno s afirmacijom upravnoh organizacija kao glavnih nositelja javnih poslova
i profesionalizacijom statusa slubenika- zaposlenika u upravnim organizacijama.
Profesionalizacija- proces koji nejednako i postupno zahvada razliite djelove javne uprave.
Profesionalizam- Znai da su se slubenici specifino obrazovali za rad na poslovima u javnoj
upravi, da im je to glavno zanimanje, te da za taj posao dobivaju pladu koja je temelj vlastitog
uzdravanja i pravni im je poloaj reguliran posebnim pravnim pravilima slubenikog prava.
Pored javnih poslova koje obavljaju i profeionalizma slubenika upravne organizacije od
ostalih se vrsta organizacija u drutvu razlikuju i po specifinom pravnom poloaju slubenika
u izvravanju slubenikih zadataka. Oravna regulacija radnih zadataka slubenika u
pravilima upravnog prava daje im ovlasti koje imaju prema ne-lanovima upravne
organizacije.
Upravna organizacija- dinamini i sloeni sustav u kojem se tijekom izvravanja javnih
poslova, programa i politika dioba i povezivanje rada profesionalnog i obrazovanog upravnog
osoblja pojavljuje u obliku normativno utemeljenih ovlasti, dunosti i odgovornosti.
REGULATIVNE
ORGANIZACIJE
Reguliraju odnose u drutvu
te su temeljni instrument za
pripremu i realizaciju
politikih odluka, javnih
politika i programa.
KOORDINATIVNE
ORGANIZACIJE
Proizvode i pruaju odreena Obavljaju unutarnje upravne
javna dobrai usluge za
funkcije i osiguravaju
zadovoljavanje interesa
unutarnje funkcioniranje
graana, korisnika i
upravnog sustava.
potroaa.
SERVISNE ORGANIZACIJE
Povjesno najstarije organizacije bile su preteno upravne organizacije.
Srpanj 2015.
Page 3
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Dravna uprava, javna uprava i javni sektor

Opda povezanost svih upravnih organizacija u javnoj upravi temelji se na tome to:
-
sve obavljaju javne poslove u javnom interesu

sve su regulirane pravnim pravilima javnog prava
sve se financiraju iz javnih sredstava
podlone su nadzoru javnih vlasti na dravnoj, reg i lok razini
podlone su opdem politikom nadzoru
podlone su nadzoru graana u zajednici
DIJELOVI JAVNE UPRAVE
Dravna uprava
Teritorijalna
samouprava
Javne slube
Dravnu upravu ine ponajprije ministarstva i druge njima sline upravne organizacije.
Ministarstvima rukovode MINISTRI, koji su ujedno, u parlamentarnim sustavima, lanovi
vlade. Rukovoditelji drugih upravnih organizacija na dravnoj razini obino nisu lanovi vlade
te imaju manju politiku vanost.
Agencije- dravne organizacije koje djeluju u odreenom upravnom podruju, ali su znatno
osamostaljene od ministarstava.
Regulatorne agencije- reguliraju pojedini sektor (npr. HAKOM)
Izvrne agencije- provode propise, odnosno politike u specijaliziranom prostoru.
Ministarstva i druge dravne upravne organizacije mogu imati svoje podrune jedinice
(ekspoziture, ispostave) koje pojedine dijelove poslova iz njihovog djelokruga obavljaju za
neko ue dravno podruje.
Dekoncentrirane upravne organizacije- upravne organizacije koje obavljaju odreene
dravne upravne poslove za pojedini dio dravnog teritorija. Podrune jedini ministarstava i
drugih upravnih organizacija koje se osnivaju za itavu dravu zajedno s dekoncentriranim
organizacijama dravne uprave ine dekoncentriranu dravnu upravu.
Jedna od glavnih zajednikih karakteristika svih meusobno razliitih dijelova javne uprave je
DJELOVANJE U JAVNOM INTERESU BEZ STJECANJA DOBITI.
Javni sektor- obuhvada trgovaka drutva i druge oblike organizacije u iskljuivom ili
djelominom javnom vlasnitvu (naelno mogu stjecati dobit- osnivaju ih drava i lokalne
zajednice) .
Srpanj 2015.
Page 4
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Upravljanje, javno upravljanje, javni menadment i public governance

Upravljanje- usmjeravanje, povezivanje i usklaivanje ljudi u zajednokom djelovanju koje je
kontinuirano, adaptilno i dinamino. PREDMET UPRAVLJANJA- zajedniko djelovanje ljudi.
Upravljanje je kontinuirana djelatnost, kao to je kontinuirano i djelovanje javne uprave.
Upravljanje kao vrsta djelatnosti odvija se u svakom zajednikom djelovanju ljudi, bila to
skupina ljudi okupljena oko nekog privremenog rezultata, tijelo koje donosi odluke ili
organizacija javnog ili privatnog sektora. Upravljanje postoji unutar organizacija, ali i izvan
njih; u upravnim organizacijama odvija se odreena temeljena djelatnost ali i upravljanje.
Upravljanje mora biti ADAPTILNO i DINAMINO. Ono se mora prilagoditi prirodi temeljne
djelatnosti kojom se upravlja. Samo se temeljnom djelatnodu upravne prganizacije postiu
drutveno poeljni ciljevi, rezultati i uinci. Zato je izbor metoda upravljanja uvijek u funkciji
boljeg odvijanja temeljne djelatnosti. Upravljanje se odvija stalno, prilagoujudi svoje
upravljake funkcije dinamici djelatnosti kojom se upravlja.
Djelatnost upravljanja odvija se u okviru pravila koja su u jedne strane interesne naravi, a s
druge izraz znanja i strunosti.
INTERESNA PRAVILA odreuju koji su interesi vani pa ih se u temeljnoj djelatnosti
upravne organizacije kojom se upravlja kao i u samom upravljanju mora potovati.
STRUNO-TEHNIKA PRAVILA utemeljena su na znanstvenoj spoznaji i prethodnom
iskustvu o tome koji se ciljevi u djelovanju javne uprave mogu postidi, na koji nain, kojim
postupcima i metodama rada.
U javnoj upravi upravljanje se kao posebna djelatnost javlja u:
svakoj upravnoj organizaciji posebno

na razini pojedinih upravnih sustava koji se
sastoje od vedeg broja organizacija
na razini javne uprave kao cjeline
JAVNO UPRAVLJANJE
MEHANIZMI POSTIZANJA USKLAUJUDIH UINAKA U JAVNOJ UPRAVI

POVRATNO DJELOVANJE
PLANIRANJE
STANDARDIZACIJA
Povratno djelovanje- prilagodba u odvijanju temeljne djlatnosti kojom se upravlja prema

rezultatima njezina prethodnog odvijanja.
Planiranje- usmjereno na budude vrijeme. Planiranjem se svjesno, poznavajudi pravilnosti i
predviajudi budude okolnosti, odabiru ciljevi javne uprave i naini njihovog ostvarenja.
Srpanj 2015.
Page 5
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Standardizacija- prethodno odreivanje pravila za djelovanje prema kojima se odreeno

djelovanje odvija uvijek kad nastupi neki tip zadatka ili situacije (repetitivne situacije).
Tipian je primjer standardizacije zakonom regulirani upravni postupak. No, standardizacija
moe biti utemeljena i na iskustvom ustaljenom nainu rada za koji se zna da je najprikladniji
za postizanje odreenog cilja.
Da bi se postigao to bolji rezultat upravljanja u PRIVATNIM ORGANIZACIJAMA,
menadmentu tih organizacija se daje velika autonomija, ali se uz to vee i velika
odgovornost. Menader moe upravljati kako smatra da je prikladno, s tim da de u sluaju
dobrog rezultata dobiti nagradu, a u sluaju loeg biti kanjen, vjerojatno smjenjivanjem i
otputanjem iz organizacije.
U JAVNOM UPRAVLJANJU se vie panje mora posvetiti pravnim pravilima jer je djelovanje
javne uprave usmjereno na postizanje rezultata za zajednicu koja si teko moe priutiti rizik
neuspjeha.
Da bi se rizik neuspjeha smanjio na prihvatljivu mjeru, potrebno je prouavati i sistematizirati
prethodno upravljako iskustvo.
Knjiga Radovi o upravnoj znanosti (1937.) smatra se kljunim djelom o javnom menadentu.
Javni menadment- takav tip javnog upravljanja koji struno-tehnike menaderske
spoznaje, menadersku slobodu u odluivanju i rizik pretpostavlja striktnom potovanju
upravljakih pravnih pravila.
Public governance- koncept kojim se nastoji prevladati dilema izmeu pravnih pravila i
menaderske slobode u javnom upravljanju za vrijeme suvremene uprave.
Taj je koncept u usporedbi s tradicionalnim javnim upravljanjem IRI, INKLUZIVNIJI i znatno
MANJE HIJERARHIAN. Uzima u obzir potrebu za jaim politikim vodstvom i slobodnijim
stratekim odluivanjem u javnoj upravi te istie da se politiki interesi usklauju i javni
poslovi obavljaju ne samou politiko-upravnom sustavu, nego i putem trita te irih
upravljakih mrea sastavljenih od subjekata iz razliitih sektora u kojima su odnosi
HORIZONTALNI i zasnovani na dobrovoljnosti.
Feredrickson razlikuje:
GOVERNANCE
Kao HORIZONTALNU
suradnju razliitih
organizacija javne uprave
Srpanj 2015.
GOVERNANCE
GOVERNANCE
U smislu nedravnog
upravljanja odnosno
Kao obavljanje javnih poslova
upravljanja u kojem sudjeluju
od TREDIH OSOBA
samo subjekti koji ne spadaju
u javnu upravu.
Page 6
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Lokalna i regionalna samouprava

Lokalna samouprava-rezultat politike decentralizacije drava i diobe vlasti po teritorijalnom
naelu.
Lokalna samouprava nastaje kad drava ustavom ili zakonom lokalnim zajednicama
graana prizna pravo na autonomno politiko odluivanje u odreenom krugu javnih
pitanja koja su lokalnog karaktera.
Upravna decentralizacija- prenoenje dravnih upravnih poslova lokalnim samoupravnim
jedinicama.
Europska povelja o lokalnoj samoupravi Vijeda Europe 1985.- definira lokalnu samoupravu
kao pravo i sposbnost lokalnih vlasti da u okvirima zakona reguliraju bitni dio javnih poslova i
njima upravljaju u interesu lokalnog stanovnitva i uz vlastitu odgovornost.
Povelja jami iroku autonomiju lokalnih jedinica u politikom upravnom i financijskom
smislu. Njome se titi politika decentralizacija, ali se za ratifikaciju nudi i naelo
supsidijarnosti.
MODELI LOKALNE SAMOUPRAVE
Engleski
Francuski
Germanski
Skandinavski
Javne slube
Javna sluba- Djelatnost ije vrenje upravljai trebaju regulirati, osigurati i kontrolirati, jer je
ona neophodna za ostvarenje i razvitak uzajamne drutvene ovisnosti i takve je prirode da
moe biti potpuno osigurana samo posredovanjem sile kojom raspolau upravljai.
DRUTVENE SLUBE
Javno obrazovanje,
zdravstvo, kultura,
socijalna skrb i
zatita, razliite vrste
osiguranja.
KOMUNALNE
Opskrba vodom,
odvodnja,
zbrinjavanje otpada.
INFORMACIJSKE
TEHNIKE
Katastarska,
meteoroloka.
Pota, telefon,
eljezniki, rijeni,
morski i druge vste
javnog prijevoza,
opskrba elektrinom,
toplinskom i drugim
vrstama energije.
U novije se vrijeme javne slube podrgavaju LIBERALIZACIJI, PRIVATIZACIJI,

KOMERCIJALIZACIJI I DEREGULACIJI te se inzistira na SUPSIDIJARNOSTI pri njihovu obavljanju.
Liberalizacija- stvaranje sektorskog trita na kojem se odreena vrsta javnih usluga
osigurava temeljem trinog natjecanja s jedne i kupnje s druge strane.
Srpanj 2015.
Page 7
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Graanin postaje kupac javne usluge, a javnu uslugu pored javne organizacije mogu pruati i
sasvim novi trini akteri, privatnici.
Privatizacijom- se neka javna organizacija, najede dravno poduzede s monopolnim
poloajem, prodaje privatnom vlasniku. Nakon privatizacije na sektorskom se tritu o
kojem je rije netjeu samo privatni akteri.
Komercijalizacija- naplata pune trine cijene javnih usluga, ime njihovi korisnici postaju
konzumenti (potroai).
Deregulacija- nastojanje da se tradicionalna pravna regulacija sektorskih trita od strane
dravnih politikih tijela svede na to manju mjeru kako bi se izbjegao politiki utjecaj na
ekonomsku djelatnost u okviru liberaliziranih sektora.
Supsidijarnost- istie ulogu lokalnih jedinica, civilnog sektora i samih graana u osiguravanju
usluga koje je prije osiguravala drava.
KONCEPT SLUBI OD OPDEG INTERESA (EU)
SLUBE OD OPDEG EKONOMSKOG INTERESA
MRENE INDUSTIJE
Slube koje se
obavljaju putem
velikih sustava s
osloncem na mrenu
infrastrukturu:
telekomunikacije,
potanska sluba,
audiovizualno
emitiranje, opskrba
el. energijom,
plinom, raziite vrste
prometa...
NEEKONOMSKE SLUBE OD OPDEG INTERESA
- Obrazovanje, kultura, zdravstvo, socijalna

zatita i skrb.
- Ne obavljaju se na komercijalnoj osnovi, ali
Obavljaju se
svaka zemlja lanica ima irok prostor za
uglavnom putem
autonomne odluke i vlastitu pravnu
ekonomskih
regulaciju tih slubi. Smatra ih se okosnicom
organizacija
europskog socijalnog modela, odnosno
temljenih po
europske socijalne drave.
pravilima privatnog
- Podvrgnute su temeljnim naelima
prava.
europske pravne steevine, kao to je i
Opskrba vodom,
naelo nediskiminacije.
zbrinjavanje otpadnih - Mogu ih obavljati privatnopravni i
voda, upravljanje
javnopravni pruatelji, organizacije civilnog
otpadom...
drutva i drugi subjekti, kako propiu
nacionalni pravni reimi.
DRUGE SLUBE OEI
Upravni sustavi
Upravne organizacije svake zemlje grupiraju se u ue upravne sustave koji ih povezuju po
PROSTORNOM KRITERIJU (teritorijalni upravni sustavi- TUS), po kriteriju VRSTE JAVNOG
POSLA koji obavljaju (funkcionalni upravni sustavi- FUS) ili po kriteriju VRSTE JAVNOG
INTERESA ijem ostvarenju slue (asocijativni upravni sustavi- AUS).
Srpanj 2015.
Page 8
POREZNI STUDIJ
TERITORIJALNI UPRAVNI
SUSTAVI
Obuhvadaju upravne
organizacije koje su ue
vezane uz
institucijepolitike vlasti na
dravnoj, regionalnoj i
lokalnoj razini.
VANJSKI
PROBLEMI
-odnosi sa
nositeljima
politikih
vlasti
-odnosi sa
graanima
INTERNI
PROBLEMI
-meusobno
razliiti
sadraj
djelatnosti
usklaivanje
tih
djelatnosti
TIPINE ORGANIZACIJE:
Ministarstva, agencije,
uredi, upravni odjeli,
zavodi... u RH se TUS
sastoji od dravne uprave,
drugih upravnih
organizacija na dravnoj
razini te od lokalne i
regionalne samouprave
Anamaria Huzani
FUNKCIONALNI UPRAVNI
SUSTAVI
- Povezuju upravne
organizacije koje se bave
istom djelatnodu interno su
homogeni
- organizacije koje obavljaju
javne slube
VANJSKI
PROBLEMI
- odnosi sa
TUS-om
(osniva,
regulira i
nadzire
FUS)
-odnosi sa
korisnicima
INTERNI
PROBLEMI
ASOCIJATIVNI UPRAVNI
SUSTAVI
- u njih se ljudi dobrovoljno
povezuju radi ostvarenja nekog
zajednikog interesa.
- UVJETI za osnivanje asocijacija
su vrlo blagi, naroito kod udruga
koje ak i ne moraju biti
registirane ako lanovi ne ele
imati zasebnu osobnost
- naziva ih se jo tredim, civilnim i
nevladinim sektorom
- smatra ih se oblikom
SAMOORGANIZIRANJA
GRAANA
VANJSKI
PROBLEMI
- Odnosi s
TUS-om
- mjera
(instrument
autonomije:
FUNKCIONALNA politike
vlasti)
AUTONOMIJA*
- odnosi s FUSi INTERESNA
om
AUTONOMIJA* (nadopunjava
nje ili
konkuriranje)
INTERNI
PROBLEMI
- nain
odreivanja
ciljeva,
pribavljanje
sredstava za
njihovo
ostvarivanje
-odnos
profesionalaca i
ostalih lanova
- stvarna
mogudnost
utjecaja lanova
na
funkcioniranje
asocijacija
Javne ustanove i javna

trgovaka drutva
Udruge, politike stranke,

nevladine organizacije,
sportske udruge, vjerske
zajednice, zaklade, fondacije...
Funkcionalna autonomija*- daje odgovor na pitanje u kolikoj se mjeri na njih smije utjecati iz
TUS-a, a da se ne onemogudi pridravanje pravila struke kojom se bave.
Interesna autonomija*- odgovara na pitanje u kolikoj su mjeri te organizacije slobodne u
odreivanju uvjera pristupa uslugama koje pruaju, te u nainu troenja sredstava
prikupljenih vlastitom djelatnodu.
Srpanj 2015.
Page 9
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Reorijentacija s organizacije uprave na obavljanje javnih poslova

Jednom uspostavljene organizacije pokazuju otpor promjenama i svojevrsni nagon za
odravanjem ak i bez obzira na promjenjene okolnosti i potrebe. Uglavnom, njihovo
odravanje lako postaje cilj samom sebi, odnosno interes vladajudih politikih skupina i u
njima zaposlenih profesionalaca, bez obzira na javni interes zajednice. Posebni cilj tih
skupina lako nadjaa opdi cilj zajednice.
Upravne se organizacje kritiziraju da su postale drutveni problem, esto nazivan
skradenicom birokracija, umjesto da same rjeavaju drutvene probleme radi ega su
osnovane.
No, osim takve kritike, u prolog snanijem teitu na javne poslove govori i jedan
RACIONALNI ARGUMENT. Javni posloci tijekom razvoja postaju sve mnogobrojniji i sloeniji
te njihovo rjeavanje vie ne moe biti osigurano unutar pojedine upravne organizacije.
Teipte se s pojedine organizacije premjeta na javne programe za realizaciju ijih se ciljeva
trai suradnja vedeg broja organizacija i subjekata na sasvim novim, esto puno manje
hijerarhinim osnovama nego to je to bilo u klasinoj dravnoj upravi.
Ostali subjekti u obavljanju javnih poslova
Koncesionarna javna sluba- sluba koju u interesu zajednice obavlja fizika osoba ili pravna
osoba privatnog prava na vlastiti rizik, pod propisanim uvjetima i na propisani nain,
temeljem posebnih ovlasti javne vlasti (npr. sluba javnog biljenika).
Temeljem razliitih oblika javno-privatnog partnerstva u javne se poslove uvode privatnici,
ukljuujudi meunarodne korporacije. Iznimno je povedana uloga civilnog drutva u
obavljanju javnih poslova na svim razinama. U novije vrijeme naroita se panja pridaje
obavljanju javnih poslova od strane pripadnika reguliranih profesija (lijenici, ljekarnici,
arhitekti...).
Upravna doktrina i upravna teorija
Upravna doktrina- sustav ideja o poeljnim nainima djelovanja i uputama o dobrim
praksama organiziranja i upravljanja koji je utemeljen na poeljnim vrijednostima i
sistematiziranom iskustvu o upravljanju.
Ona se moe razviti induktivnim putem, sistematizacijom dobre upravne prakse, najede s
osloncem na neke vrijednosti kao kriterije sistematizacije, ili deduktivnim putem,
izvoenjem uputa za upravnu praksu iz kljunih vrijednosti javne uprave.
Do dobrih praksi dolazi se boljeenjem, opisivanjem, analizom, klasifikacijom i
sistematiziranjem iskustva. Poeljne vrijednosti ustanovljuju se kroz raspravu o ulozi uprave
u politikom sustavu te o ulozi drave kao cjeline u drutvu.
Srpanj 2015.
Page 10
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
OPISNI SMJER
FILOZOFSKO-SPEKULATIVNI SMJER
Sistematizira upravna iskustva najprije u

okviru nauke o policiji, a kasnije u
kameralistikim djelima na francuskim i
germanskim podrujima. Svrha takve
sistematizacije bila je edukacija
profesionalnih upravnih slubenika.
Bavi se ulogom uprave u zajednici i naspanja

na filozofska razmatranja kojima je svrha
legitimirati vlast monarha u tada
nastupajudim europskim apsolutistikim
monarhijama.
Uprave se doktrine uspostavljaju kao neka vrsta standarda za ocjenu uspjenosti javnog
upravljanja. Plod su potrebe upravne prakse za orijentacijom i standardizacijom.
Prostor za razvoj upravnih doktrina proizlazi iz nedostatnog znanja, tj. iz okolnosti da nema
dovoljno znanstvenim metodana empirijski provjerenih teorijskih postavki o organizaciji,
upravljanju i djelovanju u javnoj upravi. Tek rigorozna znanstvena provjera teorijskih
hipoteza daje pouzdano znanje koje se moe izravno transponirati u efikasnu upravnu
tehnologiju.
Za stvaranje fonda pouzdanog znanja o uzrocima i posljedicama pojedinih upravnih pitanja
potrebna su znanstvena istraivanja javne uprave kojima se provjeravaju hipoteze izvedene
iz upravnih teorija. Danas su tri najutjecajnija teorijska usmjerenja na kojima se temelje
znanstvena istraivanja o upravi:
teorija sustava
teorija institucija
organizacijska teorija
Nauka o upravi- empirijska disciplina koja se bavi drutvenim pojavama u upravi.

Razvoj upravne doktrine: od kameralizma do postmenaderskih doktrina
Jedna od prvih utjecajnih upravnih dokrtina koja je bila zastupana i na hrvatskom podruju
bio je KAMERALIZAM (M.Terezija Kameralna politika visoka kola- Varadin). U suvremeno
su doba najutjecajnije doktrine novog janog menadmenta i dobrog upravljanja. U vrijeme
prije novog javnog menadmenta bila je u SAD-u i u zemljama pod amerikim utjecajem
vana doktrina nove javne uprave. Vrijedi spomenuti doktrinu neoweberijanske drave.
KLJUNE UPRAVNE DOKTRINE
Kameralizam
Srpanj 2015.
Upravnotehniki
smjer
Nova javna
uprava
Novi javni
menadment
dobro
upravljanje
neoweberijanska
drava
Page 11
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Kameralizam- bio najpoznatija europska modernizacijska doktrina 18. i 19. stoljeda s

efikasnodu kao glavnom vrijednodu dravne uprave. Temeljna mu je postavka bila da se na
efikasniju upravu troi manje te da je dobra ekonomija solidna osnova za ubiranje poreza i za
javne financije opdenito. Izraz policija pokrivao je dananje znaenje izraza dravna uprava, a
trgovina dananju ekonomiju. (J. Von Sonnenfels- Temelji znanosti o policiji, trgovini i
financijama)
Upravnotehniki smjer- pragmatian pristup bio je snano prisutan u SAD. Poetkom 20.st
F.W.Taylor, inenjer i organizacijski konzultant, svoju je knjigu Naela znanstvenog
upravljanja (1911.) poeo citirajudi poznatu reenicu 26.predsjednika Th.Roosvelta o
ultimativnoj vanosti nacionalne efikasnosti.
Doktrina nove javne uprave- bila je utjecajna u SAD do kraja 1960-ih do 1980-ih. Naglaava
socijalne i demokratske vrijednosti kao to su drutvena pravednost, etinost, participacija,
odazivnost, zatita manjina i njihova zastupljenost u upravi, legimitet, politika
odgovornost... bila je inspirirana progresivnim idejama nastalim u kriznim okolnostima i
drutvenim suprotnostima SAD druge polovine 1960-ih i 1970-h. Glavni predstavnici:
H.D.Federickson, D.Waldo, F.Marini, J.Rohn, R.Chandler. Premda je imala i odreeni utjecaj i
drugdje, ta se doktrina nije rairila kao kasnija doktrina novog javnog menadmenta.
Novi javni menadment (new public managment)- nastao 1980-ih. Posebno je prihvaden u
zemljama anglosaskog kruga te snano poduprta od organizacija kao to su Svjetska banka
(WB), Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Meunarodni monetarni fond
(MMF). Steko je svjetsku popularnost meu politiarima, upravnim praktiarima i
istraivaima, ali nije svugdje izvrio jednak utjecaj. Nastao je na temeljima ekonomske krize,
konzervativne politike ideologije neoliberalizma i sve vedih problema legitimacije vlasti koje
su obiljeile 1970-e. Javnu upravu eli smanjiti, usmjeriti na ekonomske vrijednosti (3E=
ekonominost, efikasnot, efektivnost), podvrgnuti je djelovanju trita, prenjeti u nju tehnike
privatnog sektora te razviti poduzetniko ponaanje i kulturu u javnoj upravi. Na osnovi te
doktrine razvio se niz mjera strukturne, tehnoloke, personalne, financijske i druge naravi.
Doktrina dobrog upravljanja (good governance)- Oblikovana krajem 1990-ih kao reakcija na
novi javni menadment. Naela dobrog upravljanja po EU su otvorenost, participacija,
odgovornost, djelotvornosti koherentnost. Naglaavaju se uloga graana i civilnog drutva,
trasnparentnost, legimitet, prava ovjeka, vladavina prava, kvaliteta javnih usluga,
informatizacija, efikasnost i bolje upravljanje resursima. EU posebno istie potrebu jaanja
upravnih kapaciteta kao ukupnost sposobnosti za dobro upravljanje. Dobro upravljanje je
kombinacija demokratske i efikasne uprave.
Neoweberijanska drava (neoweberian state)- jedna od novijih upravnih koncepcija koja se
pokuava formulirati takoer naspram novog javnog menadmenta. Ona naglaava potrebukoja je posebno naglaena u zemljama postsocijalistike tranzicije- da se ojaa uloga
upravnog prava, a javna uprava uini efikasnom i urednom pri funkcioniranju. Poeljnima
Srpanj 2015.
Page 12
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
smatra karakteristike klasinog weberijanskog birokratskog modela uprave (zakonitost,

pisane komunikacije, profesionalnost i edukacija slubenika, neosobni odnosi...)
2. JAVNA UPRAVA U DRUTVU I U POLITIKO-UPRAVNOM SUSTAVU
Povezanost drutvenog i upravnog razvoja
Javna uprava vaan je dio institucionalne arhitekture drutva pa se mijenja pod utjecajem
utjecajem opdeg drutvenog razvoja, kako globalnog tako i onog na razini podine zemlje.
TENDENCIJE DRUTVENOG RAZVOJA
Rast drutvene
gustode
intenziviranje
diobe rada
rast koliine
informacija
irenje kruga
legitimnih
interesa
povedanje
proizvodnje
dobara
Tendencija- slijed pojavnih oblika u razvoju neke pojave kod kojeg su vremenski blii oblici
sliniji sadanjem izgledu pojave od vremenski udaljenijih oblika.
Rast drutvene gustode- u demografskom smislu povedava se broj stanovnika; povedava se i
broj naselja urbanog karaktera, posebice velikih gradova, kao i relativan udio gradskog
stanovnitva; prometna i komunikacijska mrea sve je guda i intenzivnija zbog tehnolokog
razvoja; raste broj i uloga organizacija razliitih vrsta i sve vedi dio drutvenog rada i ivota
odvija se u organizacijama razliitih uloga i svrha, od proizvodnih, kulturnih, politikih...
Intenziviranje diobe rada- taj se proces odraava kako na drutvenu diobu rada, u smislu da
se podruje rada koji obavlja pojedinac ili grupa sve vie suzuje, to zahtijeva specijalistika
znanja, tako i na radni proces koji je usmjeren na jedan cilj, u smislu da se radni postupak
cijepa na sve ue i jednostavnije zadatke. Ova se tendencija odraava kao specijalizacija rada
i radnog procesa, sve veda profesionalizacija, ali i dovodi do negativnih pojava alijenacije od
radnog procesa.
Rast koliine informacija- u smislu znanja i podataka kojima raspolae i drutvo u cjelini i
pojedinac. Zbog sve vedeg broja informacija i znanja razvijaju se nove tehnologije, a one pak
trae nova znanja te posjedovanje i koritenje podataka. U drutvenom smislu, ova
tendencija istovremeno i proizlati iz povedanja opde razine obrazovanja, profesionalizacije i
tehnolokog razvoja drutva i dovodi do tog povedanja.
irenje kruga legitimnih interesa- sve je vedi broj drutveno prihvadenih interesa i potreba
ljudi za ije se ostvarivanje angairaju drutvo. Politiki i pravni sustav te javna uprava. Rije
je o itavom nizu politikih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih, ekolokih i drugih prava i
interesa iji se broj povedava s vremenom, posebice u 20.st. Ta se tendencija odraava kao
opde povedanje razine prava graana i ljudskih prava, a ona za sobom povlai potrebu
Srpanj 2015.
Page 13
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
pravnog ureenja i osiguravanja pruanja odgovarajudih usluga odnosno ostvarenja ustavom

zajamenih i zakonom ureenih prava graana.
Legimitet interesa- znai da se odreeni interes ili potreba smatraju prihvatljivim u
drutvu te da drutvo omoguduje ostvarivanje tog interesa.
Povedanje proizvodnje dobara- povedava se ukupuno drutveno i individualno blagostanje,
ali ono ostaje neravnomjerno rasporeeno i na globalnoj razini i unutar pojedinih drutava.
To je pak posljedica globalnog drutvenog razvoja, ekonomske politike te mnogobrojnih
drutveno-ekonomskih faktora, poput demografskih karakteristika.
Tendencije drutvenog razvoja odraavaju se kao povedanje kvalitete i dostojanstva ljudskog
ivota. Odlikuje ih kompleksnost i meupovezanost te stvaranje nuspojava, za koje drutvo
trai nove odgovore, a za te odgovore angaira javnu upravu. Te su tendencije meusobno
povezane i isprepletene. Na kraju, navedene tendencije imaju i negativne nuspojave, kao to
su stvaranje drutvenih podjela zbog neravnomjernog drutvenih podjela zbog
neravnomjernog drutvenog razvoja, zloupotreba informacija, drutveni konflikti oko
priznavanja legitimnosti interesa i slino.
Faze u razvoju upravljanja
FAZE U RAZVOJU UPRAVLJANJA
Asocijativna faza
Faza
teritorijalizacije
upravjanja
Funkcionalizacija
upravljanja
Asocijativna faza- obiljeava poetak funkcioniranja drutvenih zajednica, kada je sama

snaga zajednice i pojedinca temelj za borbu s prirodnim nepogodama i sukobljavanje s
drugim drutvenim skupinama oko oskudnih resursa. Zato je KOHEZIJA grupe od odlune
vanosti za funkcioniranje zajednice koja se neprestalno suoava s neizvjesnodu. Za
odravanje kohezije potrebno je JASNO DEFINIRANJE PROPADNOSTI POJEDINACA grupi,
kriterij po kojem se razlikuju lanovi od ne-lanova, a to je najede neko objektivno ili
subjektivno obiljeje kao to su srodstvo odnodno lanstvo rodovske ili plemske zajednice, ili
vlasnitvo nad osobom (robstvo). Klju upravljanja lei u osobnoj vezi s tom zajednicom.
Faza teritorijalizacije upravljanja- javlja se paralelno sa stabilizacijom naselja i afirmacijom
poljoprivrede kao glavne proizvodne grane. Teritorij i njegove granice osigurava sada
POLITIKA VLAST, kao nova institucija s kohenzivnom snagom, koja zamjenjuje ulogu
osobnih veza iz prethodne faze, iako su one i dalje znaajne, posebice u funkciji obnaanja te
iste politike vlasti. Politika vlast kao institucija u temelju je izgradnje nove drutvene
Srpanj 2015.
Page 14
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
institucije- DRAVE,koju osim teritorija i stanovnitva koje ga nastanjuje obiljeava monopol

prinude na tom teritoriju.
Funkcionalizacija upravljanja- najnovija je faza koja se javlja s industrijskom revolucijom i
pojavom industrijskog poduzeda kao temeljnog oblika proizvodnje. Kriterij djelovanja sada
nisu ni osobna svojstva ni teritorij, ved upravo NEOVISNOST O TERITORIJU i NAELO
ISPORUKE PROIZVODA odnosno usluge. Ljudi se u obavljanju drutvenih poslova vie ne
povezuju iskljuivo pod pritiskom vlasti, nego se udruuju u organizacije koje nastoje postidi
zajednike ciljeve. U prvi plan dolazi funkcionalni interes kao organizacijsko naelo
povezivanja u obavljanju drutvenih poslova. Formiraju se pojedini funkcionalni sustavi koji
su naelno neovisni o teritoriju, relativno zatvoreni i autonomni, a u njima se upravljanje i
kohezija osiguravaju temeljem kriterija funkcije, svrhe odnosno zadatka. Pritom se razlikuju
NEGOSPODARSKE i GOSPODARSKE javne slube.
Gospodarstvo kao poseban sustav gospodarskih organizacija predmet je regulativne
djelatnosti drave koja mjerama ekonomske politike nastoji poticati gospodarski razvoj. U
gospodarskim organizacijama poseban segment ine one koje obavljaju javne poslove.
Poseban faktor funkcionalizacije u tom je razdoblju proces URBANIZACIJE kao, s jedne
strane, povedanje urbanog teritorija i broja stanovnika u urbanim naseljima koje dovodi do
stvaranja velikih gradova i metropolitanskih podruja, a s druge strane kao proces relativnog
povedanja udjela urbanog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu.
Urbanizacija- u osnovi znai pretvaranje i samog teritorija u funkcionalni kriterij.
irenje gradskih slubi na gradsku okolicu noviji je oblik urbanizacije.
Tendencije u razvoju uprave
Rast drutvene gustode potie tendenciju rasta uprave. Sve intenivnija dioba rada u drutvu
odslikava se u diferencijaciji uprave. Povedanje koliine informacija i znanja u drutvu i s tim
povezani tehnoloki razvoj odraavaju se na tendenciju prema profesionalizaciji u upravi i na
informatizaciju uprave. irenje kruga legitimnih interesa ograniava prinudu kako unutar
same uprave tako i u njezinu odnosu prema graanima- ti odnosi postaju humaniji i
korisniki orijentirani. Na kraju, sve veda proizvodnost ljudskog rada i bogatstvo drutva
omoguduju sve te procese i olakavaju razvoj javne uprave. Istovremeno, javna uprava
postaje sve znaajniji imbenik u razvoju samog drutva, mogudujudi i olakavajudi
ekonomski i drutveni prosperitet.
Meutim, osim razvojnih tendencija u drutvu, na javnu upravu utjeu i unutarnji upravni
faktori i politiki faktori razliiti od interesa i procesa u drutvu kao cjelini.
Prvo, na razvoj, rast i diferencijaciju uprave djeluje LOGIKA RAZVOJA samog upravnog
sustava, mrea unutarnjih potreba i interesa same uprave. Taj unutarnji pokreta ide za
rjeavanjem FUNKCIONALNIH PROBLEMA samog upravnog sustava koji se intenziviraju s
povedanjem sustava. No, on je i odraz interesa ljudi i aktera unutar javne uprave.
Srpanj 2015.
Page 15
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Drugo, ekspanzija drave i javne uprave u smislu svjesne politike koncepcije o znaajnijoj
ulozi drave te, zbog toga, sve vedeg broja poslova koji se smatraju javnima dovode do
povedanja dravne uprave, njezine diferencijacije i profesionalizacije.
Na kraju, krize i drutvena previranja kakvima obiluje suvremena povijest dovode do
situacija da se pojedine politike skupine koriste institucijama drave i dravne uprave da bi
ostvarile svoje parcijalne ciljeve, bez obzira na njihov legimitet.
TENDENCIJE U RAZVOJU UPRAVE
Porast uprave
Diferencijacija
uprave
Profesionalizacija
uprave
Ogranienje
prinude
Informatizacija
uprave
Tendencija prema porastu uprave- obiljeje drutvenog posla

Povedanje broja i opsega poslova koji se tijekom razvoja moderne uprave smatraju javnima
dovodi do povedanja kruga zadataka ije obavljanje vlast treba osigurati, to dovodi do
porasta uprave.
U apsolutnom smislu, javna uprava neke zemlje razvojem obuhvada sve vedi broj
organizacija, zapoljava sve vedi broj ljudi te troi sve vedu koliinu financijskih sredstava.
Apsolutni porast se izraava apsolutnim brojevima pradenima u vremenskom nizu.
U relativnom smislu, u odnosu na druge drutvene podsustave, prije svega gospodarstvo,
uprava obuhvada sve vedi postotak radne snage i bogatstva nekog drutva. Drugim rijeima,
u odnosu na ukupnu zaposlenost u nekoj dravi, raste UDIO ZAPOSLENIH u javnoj upravi, a
raste i udio javne uprave u bruto nacionalnom proizvodu. Javna uprava time postaje sve
znaajniji faktor u drutvu.
Relativni porast uprave izraava se relativnim brojevima, kao to su postoci i slino.
Porast uprave ovisi i o broju stanovnika, jer su upravni poslovi u jako velikim zemljama poput
Indije i Kine nerazmjerno tei i trae vie upravnih slubenika nego ista vrsta upravnih
poslova u manjim zemljama. No, postoje i razlozi koji USPORAVAJU porast uprave. U tom
smjeru djeluju privatizacija javnih slubi i out-sourcing odreenih upravnih poslova, kao i
velike ekonomske krize koje uzrokuju smanjenje broja zaposlenih i izdataka za javnu upravu.
Srpanj 2015.
Page 16
POREZNI STUDIJ
Kljuni
uzroci
porasta
uprave
PRVO
Razvoj drutvenih proizvodnih mogudnosti omoguduje

povedanje proizvodnosti ljudskog rada i oslobaa radnu snagu
za neproizvodne djelatnosti, to ukljuuje i javne poslove u
upravi.
DRUGO
Urbanizacija i razvoj gradova uzrokuju povedanje kruga

javnih poslova jer se djelatnosti koje su prije u ruralnim
zajdnicama obavljali pojedinci odnosno obiteljska
zajednica postavljaju kao zadatak javne uprave.
TREDE
Povedava se opseg i veliina zadatka koje neka drutvena

zajednica treba obaviti, a ujedno raste i tehnoloka osnova za
obavljanje tog zadatka, shvadena kao tehnika sredstva i znanja
kojima ljudi raspolau. Posljedino, tehnoloki razvoj neprestano
odgovara na nove zadatke, ali ih i sam potie.
Anamaria Huzani
ETVRTO Dio javnih poslova i time novih upravnih organizacija javlja se zbog
inteziviranja meusobne povezanosti ljudi i smanjenja njihove meusobne
udaljenosti. Ona se oituje na globalnoj razini kroz stvaraje globalnog
gospodarstva i tritate sve vedeg broja zadataka koji nadilaze granice drava,
a i na povedanje intenziteta komunikacija meu njima.
NA KRAJU Uprava raste i zbog razvoja unutarnjih upravnih funkcija: s
porastom broja funkcija i organizacija raste potreba za unutarnjim

slubama koje osiguravaju funkcioniranje sustava (npr. personalna i
financijska skube, organizacije za unapreenje metoda rada...).
Tendencija prema diferencijaciji uprave- iz monolitne upravne organizacije koja obavlja

jedinstveni zadatak izdvajaju se stalno novi zadaci i dodjeljuju novim upravnim
organizacijama.
DIFERENCIJACIJA UPRAVE
Horizontalna
Vertikalna
HORIZONTALNA DIFERENCIJACIJA- proces stvaranja novih upravnih organizacija na istom

teritorijalnom stupnju, s tim da se te organizacije meusobno razlikuju po grupi poslova koje
obavljaju. Te grupe poslova zovu se RESORIMA.
Suvremeni oblik diferencijacije je specijalizacija kojom se stvara velik broj agencija i slinih
upravnih organizacija. Intenzivna diferencijacija moe dovesti do fragmentacije uprave i
nedovoljne koordinacije unutar upravnog sustava.
U poecima suvremenog upravnog razvoja drava je, kao glavni nositelj upravnih funkcija,
bila usmjerena na osnovni zadatak- OSIGURANJE SIGURNOSTI DRAVE, vanjske i unutarnje.
Provedbu osigurava naoruana i disciplinirana VOJSKA koja je ujedno obavljala i druge
poslove (osiguravanje unutarnje sigurnosti, policije, prinudne mobilizacije stanovnitva za
javne radove, nasilno prikupljanje financijskih sredstava za odravanje politike vlasti i
upravnog aparata.
Srpanj 2015.
Page 17
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Ubrzo se posao vanjske sigurnosti diferencirao na vanjske poslove odravanje odnosa

meu dravama u vrijeme mira, i OBRANU, koja se brine za voenje rata, dok se posao
unutarnje sigurnosti diferencirao na resore unutarnjih poslova s policijom prinudno
odravanje drutvenog ureenja, i PRAVOSUE- briga za institucionalno rjeavanje sukoba.
Iz poslova FINANCIJA uskoro su se izdvojili gospodarski poslovi drave, koji obuhvadaju sve
oblike direktne ili indirektne intervencije drave u gospodarski ivot, a s vremenom se ti
poslovi dalje diferenciraju u pojedinim gospodarskim granama.
DRUTVENE
SLUBE
- javljaju se na
temelju
rezultata
gospodarskog
razvoja, i radi
zadovoljavanja
opdih
drutvenih
potreba
- Obrazovanje,
zdravstvo,
socijalna zatita
i osiguranje,
kultura...
TEHNIKE SLUBE
- javljaju se zbog
tehnolokog
razvoja, kao
odgovor na
drutvene
promjene
- Prometne slube,
telekomunikacijske
te energetske
slube
KOMUNALNE
SLUBE
- javljaju se s
razvojem
gradova,
odnose se na
potrebe
lokalnih
zajednica
- vodovod,
istoda,
stambena
politika...
INFORMACIJSKE
SLUBE
- javljaju se
paralelni iz
postojedih
organizacija
- zadatak
prikupljanje i
distribucija
podataka i
informacija od
opdeg interesa
UNUTARNJE
SLUBE
- obuhvadaju
poslove koji
omoguduju
funkcioniranje
sustava
- personalna
sluba, arhiv,
sluba za
publikacije...
U cjelini, najvanija posljedica horinzontalne diferencijacije je formiranje DVIJU GLAVNIH

SKUPINA UPRAVNIH RESORA, s razliitom logikom funkcioniranja i odnosom prema okolini:
KLASINA DRAVNA UPRAVA i JAVNE SLUBE.
U tim resorima drava djeluje u svojoj
izvornoj ulozi nositelja fizike prinude u
zajednici, kao vlast.
KLASINA DRAVNA UPRAVA
vanjski
poslovi
Srpanj 2015.
obrana
unutarnji
poslovi
pravosue
financije
Page 18
POREZNI STUDIJ
JAVNE
SLUBE
Anamaria Huzani
Drava se javlja kao nositelj

drutveno korisnih poslova i svoje
djelovanje ne temelji iskljuivo na
prinudi
Poslovi od javnog interesa obavljaju se
unutar gospodarskih, drutvenih,
komunalnih, tehnikih i informacijskih
slubi, u odnosu na koje je pojedinac
primarno u ulozi klijenta, korisnika,
konzumenta, ali i partnera uprave.
VERTIKALNA DIFERENCIJACIJA- nastajanje novih teritorijalnih stupnjeva koji se razlikuju po

irini teritorija na kojem djeluju (stvaranje novih ekspozitura sredinje dravne uprave, novi
stupnjevi lokalne samouprave). Npr. ako se osnivaju regije, one u naelu obavljaju iste
poslove, ali svaka za drugi dio dravnog teritorija.
UZROCI VERTIKALNE DIFERENCIJACIJE
POVEDANJE PODRUJA
- Na kojem se odvija upravna djelatnost
- Vede podruje zahtjeva izmjetanje
upravnih organizacija iz centra i njihovo
pribliavanje teritoriju, tj. korisnicima.
- Taj razlog vie ne djeluje, jer su dravne
granice zajamene i teko se mjenjaju.
POVEDANJE INTENZITETA UPRAVNE

DJELATNOSTI
- U smislu povedanja broja upravnih resora i
poslova, a time i uloge uprave.
- U nekom trenutku takvo gomilanje javnih
poslova koje preuzima javna uprava dovodi
do potrebe da se za obavljanje nekih od njih
osnuje nov teritorijalni upravni stupanj.
U usporedbi s horinzontalnom diferencijacijom proces vertikalne diferencijacije NIJE

JEDNAKO KONSTANTAN jer potrebu za njom dalje znatno smanjuje POBOLJANJE
TEHNOLOGIJE, prvenstveno prometa i komunikacija, to smanjuje faktinu udaljenost,
olakava upravljanje vedim podrujem iz jednog centra i smanjuje potrebu za novim
teritorijalnim stupnjevima. Osim toga, razina lokalne samouprave ije tek posljedica
djelovanja tendencije vertikalne diferencijacije uprave, nego i rezultat postojanja autohtonih
lokalnih politikih zajednica koje postoje neovisno o volji sredinje dravne vlasti, ali im ona
povjerava ovlast upravljati svojim lokalnim javnim poslovima, a ponekad i neki dio poslova
dravne uprave ako se oni moraju obavljati lokalno.
Srpanj 2015.
Page 19
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Tendencija prema profesionalizaciji uprave- obiljeavaju je 3 komponente:
PRVA
KOMPONENTA
Ustaljivanje skupine zadataka i poloaja nositelja tih zadataka, to

rezultira uspostavljanjem niza razliitih radnih mjesta na specifinim
i unaprijed definiranim poslovima, pa se umjesto opdih slubenika
koji rade sve potrebne poslove zapoljavaju slubenici s odreenim
krugom poslova na odreenim radnim mjestima.
Druga komponenta je trajnost upravnih zanimanja, u smislu prijelaza od

DRUGA
KOMPONENTA laikog obavljanjajavnih poslova u upravi prema strunim i obrazovanim
upravnim slubenicima. Strunost u obavljanju odreenog kruga
poslova zahtijeva posebno obrazovanje, a da bi se takvo obrazovanje
isplatilo, potrebna je vjerojatnost da de slubenik modi steeno znanje
primjeniti na relativno stabilnom radnom mjestu koje de mu osigurati
materijalnu egzistenciju. Upravo je profesionalizam slubenika osnovno
obiljeje upravne organizacije.
TREDA
KOMPONENTA
PROMJENA NAINA PLADANJA SLUBENIKA ZA NJIHOV RAD.

Plada mora omoguditi materijalnu egzistenciju slubenika i
njegovu neovisnost o centrima ekonomske modi i drugim
vanjskim interesima. U tom smislu profesionalizam slubenika
osnovna je vana brana korupciji u upravi.
Tendencija prema ograniavanju prinude u upravi

Prinuda- svako nametanje odreenog ponaanja drugome koje on ne bi dobrovoljno izabrao
bez tog djelovanja, a krede se od direktnog lomljenja otpora koritenjem fizikom silom do
indirektnih oblika poput prijetnji kaznom.
Prinuda je u poecima upravnog razvoja naglaena vanjska i unutarnja metoda djelovanja.
PRVO
moderna uprava je u poetku vojna i policijska

prinudne se metode koriste i za funkcije koje nisu vojnog ili policijskog karaktera
(ubiranje javnih prihoda, osiguravanje zdravstvenih standarda.
DRUGO
zbog niske strunosti uprave, ali i slabe obrazovanosti stanovnitva, koritenje

prinudom je TEHNIKI I EKONOMSKI najjednostavnija metoda
javni se radovi osiguravaju pod prijetnjom kazne, a porezi ubiru nasilno
TREDE
razina drutvene svjesti u poetku je niska, pa se prinudom osigurava provedba

drutveno korisnih akcija meu stanovnitvom, radi lomljenja otpora koji ima
izvor u neznanju.
NA KRAJU
Srpanj 2015.
Unutar same upravne organizacije prinuda je najjednostavnija metoda za

osiguravanje discipline i grune kohezije.
Page 20
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
S promjenom drutvenih uvjeta smanjuje se i potreba za prinudom u njezinom vanjskom i

unutarnjem djelovanju.
Prvo
Drugo
Trede
mjenja se karakter uprave

klasini resori vie ne dominiraju u organizaciji drave, ved se teite premjeta prema javnim slubama
politike borbe i revolucije dovele su do demokratizacije drutva, proklamacije i zatite ljudskih prava te
jaanja poloaja graana spram uprave
smanjivanje prinude u upravnom djelovanju
tehonoloki razvoj i s njime povezano jaanje tehnoloke osnove i profesionalizacije uprave uvode u upravu
strune i sloene metode utemeljene na pravnim ili strunim pravilima, umjesto na pukoj upotrebi sile
Nadalje
povedava se drutvena svjest, razina civiliziranosti i obrazovna razina stanovnitva, pa se upravna djelatnost i
njezini motivi i ciljevi prihvadaju snagom argumenata i logikom drutvene korisnosti
odgovor na povedane drutvene potrebe
obrazovanje i zdravstvo nije vie potrebno prisilno provoditi
Na kraju
unutar same uprave se karakter odnosa sve vie mijenja, od klasinih hijerarhijskih odnosa
utemeljenih na modi prema sve vedoj zastupljenostitimskih odnosa koji poivaju na suradnji i izviru
iz autoriteta znanja rukovoditelja te trae samostalnost i odgovornost slubenika u okviru zakona.
Tendencija prema ograniavanju prinude, iako trajno prisutna, podlona je revezibilnosti i

nejednako je rasporeena unutar sustava.
PRVO
U specijaliziranim resorima koji se temelje na prinudi, kao to su policija i vojska, prinuda je nerazmjerno
koncentrirana u odnosu prema ostalom djelu sustava, metode i sredstva sve su djelotvorniji i suptilniji, a prinuda je
jaa
DRUGO
Krize koje ugroavaju dravu te izraiti ideoloki-politiki angaman neke vladajude klike mogu ponovo osnaiti
upotrebu prinude kao metode upravnog djelovanja. Ta mogudnost postoji i u demokratskim politikim sustavima
(ograniavanje ljudskih prava radi borbe protiv terorizma)
TREDE
Ekoloke ili elementarne katastrofe mogu prouzroiti privremeno ili trajno vradanje na prinudne
metode, kako prema stanovnitvu tako i unutar same uprave, da bi se osiguralo funkcioniranje
odreene drutvene zajednice i postojedeg poretka.
Upravljanje krizama- posebno podruje upravljanja u kojem se kroz pravnu regulaciju i

adekvatne institucionalne mehanizme prinudni element nastoji ekonomizirati i ograniiti.
Srpanj 2015.
Page 21
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Tendencija prema informatizaciji uprave

Javlja se kao posljedica povedanja informacija i znanja u drutvu te paralelnog tehnolokog
razvoja, posebice razvoja iformacijsko-komunikacijskih tehnologija u posljednjih nekoiko
desetljeda.
Za novu sliku uprave zbog informatizacije koristi se termin elektronika uprava (e-uprava)koritenje informacijskim tehnologijama radi povedanja ekonominosti, efikastnosti i
kvalitete upravnih usluga, te povedanje transparentnosti i odgovornosti uprave.
E-uprava djeluje na nekoliko vrsta odnosa:
odnos uprave i graana

odnos uprave i privatnog sektora
odnos uprave ii drugih podsustava drave
meusobni odnos izmeu upravnih organizacija
unutar svake upravne organizacije posebno
POSLJEDICE INFORMATIZACIJE UPRAVE

1. djeluje na metode rada i strukturu uprave.
S obzirom na METODE RADA promjena se oituje povedanjem efikasnosti i ekonominosti
uprave te kvalitete njezinih usluga. Informacijsko-komunikacijski sustavi omoguduju
prikupljanje i obradu velikog broja podataka u kratkom vremenu. Pred upravu se postavljaju
novi zadaci razvoja adekvatnih znanja i vjetina slubenika. Tu je i izazov dravi da smanji tzv
digitalnu podjelu. Upravo promjena u nainu i metodama rada, ali i promjena oekivanja
fraana prema javnoj upravi dovode do nove percepcije uprave koja od nadreenosti i
vladanja graanima postaje korisniki servis koji bi trebao ekonomino i brzo pruati
kvalitetne usluge graanima.
Informatizacija utjee i NA STRUKTURU UPRAVE. Povezivanje upravnih organizacija i
slubenika kroz mree timova i koordinirano upravljanje bazama podataka brie
tradicionalne granice meu upravnim organizacijama i stvara potrebu posebneregulacije
novih odnosa i nadlenosti, kao to je USPOSTAVLJANJE JEDINSTVENIH UPRAVNIH MJESTA.
Uprava nastupa jedinstveno, pruajudi uslugu koja se kroz razmjenu podataka, informacija i
komunikacija priprema i definira u pozadini koja nije vidljiva graanima, i koja mora sama,
kroz suradnju razliitih organizacija, osigurati da graanin brzo i efikasno dobije traenu
uslugu, ishodi odluku o nekom pravu ili obavezi. K tome, omoguduje brzu razmjenu
informacija i standardizaciju postupanja i izmeu drava, a posebice u okviru integracijskih
oblika kakav je Europska unija.
2. Povedava i razinu transparentnosti, u smislu vidljivosti organizacije, funkcioniranja i
rezultata rada uprave.
Srpanj 2015.
Page 22
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Uprava informira graane o svom radu, sada najede putem interneta, i olakava in
ostvarivanje prava pruajudi lako dostupne i potpune informacije o nainu i modalitetima
ostvarenja tih prava. Te informacije omoguduju graanima da kontroliraju rad uprave,
upozoravajudi na nepravilnosti ili djelujudi preventivno. K tome, informacijska tehnologija
omoguduje graanima koritenje velikim brojem podataka iz javnih evidencija za ponovnu
upotrebu u komercijalne ili nekomercijalne svrhe.
Rije je o objavi javnih evidencija koje uprava izrauje temeljem svoje javne ovlasti i njihovu
koritenju za drutvo kroz znanstvenoistraivaki rad, u edukacijske svrhe, za izradu
informacijskih rjeenja ili jednostavno povezivanje razliitih baza da bi se dobila nova korisna
informacija. Takve informacije javna uprava objavljuje na internetu i u naelu su slobodne za
koritenje svakome tko ima ideju za ponovnu uporabu.
Drave lanice EU planiraju do 2020. osigurati mogudnosti potpunog online pruanja 20
temeljnih javnih usluga.
Suvremene tendencije u razvoju drutva i uprave
GLOBALIZACIJA
EUROPSKA
INTEGRACIJA
TRANZICIJA
PRIVATIZACIJA
URBANIZACIJA
REGIONALIZACIJA
Globalizacija- stvaranje globalne ekonomije, odnosno odvijanje gospodarske aktivnosti izvan

dravnih granica putem meunarodnih korporacija, ali i meupovezanost nacionalnih
ekonomija itavog svijeta. Meupovezanost gospodarstava uzrokuje gospodarsku ranjivost,
a time i drutvenu i politiku nestabilnost, jer se ozbiljni poremedaji na jednom dijelu svijeta
brzo i neminovno prelijevaju u naizgled udaljena gospodarstva, s posljedicama na kvalitetu
ivota graana. Globalna ekonomija utjee i na razinu transnacionalne povezanostiograniavanje dravne suverenosti u ekonomskom, politikom i kulturnom smislu i njezinu
djelominom prenoenju na transnacionalne i meunarodne organizacije s vedim ili manjim
ovlastima regulacije. Uloga drave i javne uprave u globalnom se sustavu povedava- stvara
preduvjete za konkurentnost vlastitog gospodarstva na globalnom tritu, adekvatno
artikulirati i zastupati vlastite interese u meunarodnim i transnacionalnim organizacijama s
regulacijskim ovlastima te tako unaprijediti vlastiti drutveni razvoj. NEIZOSTAVNA je
posljedica globalne povezanosti i veda otvorenost demokratskih drutava te veda mobilnost
rada i kapitala, to za sobom povlai i otvorenost upravnih sustava za meusobni utjecaj,
preuzimanje upravnih modela i rjeenja te uenje iz iskustava i prakse drugih.
Proces europske integracije - europske su drave povjerile dio svojih suverenih ovlasti
instituciji koja je nadrasla karakter klasine meunarodne organizacije i postala
nadnacionalna organizacija s ovlastima neposredne i posredne regulacije, pravosudnom
Srpanj 2015.
Page 23
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
funkcijom, a zatim i politikom ulogom. Od 1950-ih europska se integracija razvija u poseban

sustav u kojem su okupljene drave, danas njih 28, prenijele znatan dio svojih pregorativa u
svim upravnim resorima na institucije EU radi stvaranja zajednikog trita proizvoda,
kapitala, rada i usluga. EU se smatra prototipom regulacijske drave u kojoj se funkcija
regulacije pridaje europskim institucijama, dok se politika stabilizacije gospodarstva i
provedbe propisa preputa dravama lanicama. Kapacitet drava lanica za provedbu
europskih propisa tako e jedan od temeljnih preduvjeta za funkcioniranje EU, to stavlja u
prvi plan nacionalne uprave, njihove koordinativne i provedbene sposobnosti. Stvara se
koncept europskog upravnog prostora u kojem drave lanice dijele zajednika naela i
standarde, kao to su vladavina prava i pravna predvidljivost, otvorenost i transparentnost,
odgovornost te efikasnost i uinkovitost.
Tranzicija- proces prijelaza u kojem prije nerazvijene drave, drave u razvoju ili
nedemokratske drave s jednostranakim ili nerazvijenim vietranakim sustavima,
autoritarnom i hijerarhijskom upravom, esto sa sustavom plijena i patronae, mijenjaju
svoje institucije i ekonomiju u smjeru demokratskih politikih sustava i trinog
gospodarstva. Odnosi se tako na srednjoeuropske i istonoeuropske zemlje tijekom 1990-ih i
2000-ih tako i na zemlje u razvoju koje uz pomod meunarodnih organizacija, osobito uz
njihovu politiku i financijsku pomod, grad institucije demokratske drave (vladavina prava,
zatita ljudskih prava, profesionalna uprava i sudstvo), te uspostavljaju trino gospodarstvo.
Paraleleno, nastoje se ukljuiti u tokove globalne ekonomije i zatiti svoje interese u
meunarodnim organizacijama i mreama. Politika vlast i uprava koje bi trebale potaknuti
drutvene promjene i osigurati promjenu sustava i same su predmet reforme, to znatno
usporava proces te uzrokuje niz nuspojava.
Privatizacija javnih slubi i irenje privatne inicijative- proces koji traje osobito od 1970-ih
kada se javlja i postaje prominentna neoliberalna ideja o potrebi preputanja dijela javnih
usluga privatnom sektoru i poticanja privatnog poduzetnitva. itav niz javnih usluga prelazi
u vlasnitvo privatnih poduzetnika- time se briu jasne granice izmeu drave i privatnog
sektora, a novonastali javni sektor koji okuplja pruatelje javnih usluga obuhvada i
organizacije koje osniva drava, i organizacije ije osnivanje drava potie, i organizacije u
privatnom vlasnitvu. Takav razvoj trai od drave da na odgovarajudi nain uredi pruanje
javnih usluga, uz itovremeno osiguravanje fleksibilnog pristupa i trinih sloboda, kao i da
zbog decentralizacije, a onda i fragmentacije sustava, koordinira narasli javni sektor i osigura
ostvarivanje javnog interesa.
Urbanizacija i razvoj gradova povezani su s upravnim razvojem jo od vremena indusrijske
revolucije. Gradovi se razvijaju kao funkcionalna podruja koja objedinjavaju i uogu politikih
teritorijalnih jedinica, unutar kojih se graanima omoguduje izraavanje politikih
preferencija i odgovarajuda neposredna i posredna participacija u politikom odluivanju.
Istodobno gradovi postaju organizacijsko-funkcionalni sustavi koji omoguduju pruanje
itavog nniza javnih usluga te potiu ekonomski i drutveni razvoj na svom i irem podruju
koji je pod njihovim gravitacijskim utjecajem. Osiguravanje dviju funkcija gradova, politike i
Srpanj 2015.
Page 24
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
upravljake, stavlja pred njih velike nove zadatke i potie povedanje funkcionalnog podruja
gradova. Kod velikih gradova to dovodi do metropolitizacije, pri emu opada stanovnitvo
srednjih gradskih dijelova, a raste stanovnitvo u gradskoj okolini koja je povezana s gradom
u funkcionalnu cjelinu. Razvoj viemilijunskih gradova i stvaranje gradskih sglomeracija
procesi su koji dodatno uzrokuju nove probleme u upravljanju kompleksnim sustavima.
Stoga u upravljanju gradovima sve vie jaaju menaderske tehnike kao to su strateko
planiranje, javno-privatno partnerstvo, lokalno poduzetnitvo i marketing gradova, poticanje
konkurentnosti meu gradovima, jaanje kvalitete gradskih slubi i usluga te racionalizacija
gradskih uprava i upravljanje ljudskim potencijalima kako bi se osigurale odgovarajude
kompetenzije zaposlenih radi postizanja ciljeva, sve do profesionalizacije vodstva gradova.
Regionalizacija i stvaranje viestupanjskih sustava javnog upravljanja jedna je od novijih
tendencija razvoja drutva i uprave u Europi. Ona znai jaanje regionalne svjesti, indentiteta
i osjedaja pripadnosti odreenim velikim podrujima unutar nacionalnih drava te jaanje
regionalnih institucija, ukljuujudi davanje sutonomije tim institucijama u politikom smislu
sa stvaranjem regionalnih politikih predtavnitava i drugih tijela samoupravnih regija. Uloga
regionalnih jedinica, kao meustupnja izmeu dravne i lokalne samouprave, jaa u mnogim
europskim zemljama. Hrvatska razmatra razmatra politiku regionalizaciju. Tendencija
regionalizacije ima temelje u regionalnoj politici EU, koja se oslanja na statistike jedinice
II.stupnja s preko 800 000 a manje od 3 000 000 stanovnika; politici supsidijarnosti i
decentralizacije EU i Vijeda Europe; u sve snanijoj regionalnoj svjesti stanovnitva, tj svijesti
ljudi o vanosti regionalnih interesa i identiteta, te u nastojanjima civilnog drutva,
regionalistikih politikih aktera i stanovnitva (regionalizam).
Graani i uprava
Prva faza u odnosu graanina i moderne uprave nastaje u doba APSOLUTISTIKIH
MONARHIJA, a obiljeava je paternalistiki odnos uprave prema graanima.
Graani se tretiraju kao neodrasla djeca koja ne znaju voditi brigu o sebi ni preuzeti
odgovornost za svoje djelovanje, pa to za njih ini dravna uprava. To je vrijeme
institucionaliziranja apsolutistikih monarhija i profesionalizacije uprave putem
profesionalne pladenike vojske, ali i irenjem vladareva kudanstva u rudimantarne zaetke
drugih upravnih resora kao to su diplomacija ili financije.
Poetna uprava bila je svedena na dravnu upravu u njezinim klasinim resorima: na obranu,
policiju, diplomaciju, pravosue i financije. U svim tim resorima uprava nastupa kao
instrument vlasti, autoritativnim odluivanjem, pa i silom, sasvim zanemarujudi interese
iroke mase obespravljenih stanovnika. Ljudi su u odnosu na jednom do kraja formiranu
dravnu upravu bili u podreenoj, podlienoj, podanikoj ulozi. Svaki otpor dosta je dugo
zavravao i u krvi onih koji su iskuavali snagu takve nove uprave.
U suvremeno doba mehanizmi nametanja postali sloeniji, sofisticiraniji i manje
transparentni.
Srpanj 2015.
Page 25
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Druga faza se javlja u doba graansko-demokratskih revolucija kada se uspjelo ideoloki i

pravno preokrenuti piramidu vlasti i znatno osnaiti ulogu stanovnitva u arobnom trokutu
vlast-uprava-stanovnitvo. Vlast izvire odozdo, od stanovnika, a zadobiva se temeljem
rezultata glasovanja svih stanovnika s politikim pravima. Svatko se ima pravo kandidirati i
konkurirati za glasove.
Graanin- ovjek s politikim pravima, pravom glasa i pravom biti biran na politike
dunosti.
Graanin suodreuje tko de vriti vlast, a uprava postaje instrumentom u rukama te vlasti.
Proizlazi da je graanin istodobno nadreen i vlasti i upravi.
Zadobivanjem nove uloge graanina nije nestala ona prva uloga podanika. Ono to se prije
nametalo silom , postaje regulirano pravom iji sadraj odreuje zakonodavno tijelo. Sluiti
vojsku ili pladati porez vie nije akt pokornosti, nego izvravanje graanske dunosti. Dravna
sila nije arbitrarna, nego je ograniena zakonima. Djelatnost drave treba ograniiti i uobliiti
kroz pravnu normu te uspostaviti nadzorne mehanizme u odnosu na djelovanje uprave.
Treda faza se odvija potkraj 19.st kada dolazi do novog velikog koraka u razvoju uprave, pa
onda i odnosa uprave i graana. Drava preuzima na sebe obavljanje irokog spektra novih
djelatnosti koje su usmjerene prvenstveno dobrobiti stanovnitva i drutva kao cjeline. Time
se klasina drava proirila itavim nizom novih upravnih resora, a pojedine slube poele su
se odvijati kroz slubene funkcionalne sustave sastavljene od javnih ustanova i javnih
poduzeda s izvjesnom mjerom autonomije (Funkcionalna samouprava). Drava se kao
institucija uvelike preobrazila te se inilo da de postati dravom javnih slubi.
U odnosu na javne slube graani se pojavljuju u ulozi KORISNIKA njihovih usluga. Uprava
stoga postaje nosilac drutveno korisnih djelatnosti, a za graane je najvanije da osiguraju
pristup usluzi i sudjeluju u njezinu pruanju. Naelo jednake dostupnosti i kontinuiranog
pruanja javnih usluga temeljni su postulati. Zapoela je izgradnja institucija socijalne drave.
etvrta faza dolazi stjecanjem uloge graanina kojim legimitet stjee jedna vrijednost,
politika po naravi, vrijednost participacije, odnosno sudjelovanja u javnim poslovima.
Sudjelujudi u javnim poslovima graani postaju SURADNICI, odnosno PARTNERI vlasti i
uprave, suodgovorni za ishode javnih politika u praksi.
itava struktura teritorijalnog sustava osnaena odreenom mjerom politike autonomije u
odnosu prema sredinjoj dravnoj vlasti, a to je zapravo lokalna samouprava, nastala je kao
institucija za osiguravanje iroke participacije graana u javnim stvarima. Ona odgaja
graane u demokratskom politikom duhu, koluje i njih i lokalne politiare za formuliranje
racionalnih javnih politika, selekcionira politiare tako da na ire razine prolaze samo oni koji
su bili najbolji na niima, pribliava vlast graanima prostorno i psiholoki, ini vlast
preglednom, transparentnom te lakom za utjecaj i nadzor. Sama lokalna samouprava
utemeljena je na naelu supsidijarnosti.
Srpanj 2015.
Page 26
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
SUPSIDIJARNOST znai da je u javnim poslovima prvenstveno upravo na strani onih tijela koja
su graanima najblia, a imaju dovoljan kapacitet za obavljanje tih poslova.
Peta faza- u takvim okolnostima razvila se doktrina novoj javnog menadmenta. Njezine
strukturne, funkcionalne, personalne i druge mjere bile su usmjerene na realizaciju
ekonomskih vrijednosti efikasnosti i ekonominosti. Javna se uprava eli podvrgnuti naelima
i pravilima koja vrijede u privatnom sektoru, a od graana se, posljedino tome, naplauje
realna cijena javnih usluga. Poloaj graana svodi se na ulogu POTROAA, KONZUMENTA,
koji i javne usluge kupuje ovisno o svojoj ekonomskoj i pladevnoj snazi. elja za osiguranjem
to vedeg profita dovela eje do zapoljavanja nedovoljno kvalificiranog osoblja i do
sniavanja kvalitete usluge aerodromske kontrole, zbog ega je bilo mogude u avione unijeti
bilo kakvo oruje itd.
U Velikoj je Britaniji poetkom 1990-ih formulirana Povelja graana, s ponovnim
naglaavanjem pravnih vrijednosti i mogudnosti pristupa graana upravi i njezinim
dovoljno kvalitetnim uslugama, kao i s reafirmacijom participacije graana i drugih
demokratskih politikih vrijednosti. I meunarodne su organizacije promjenile svoju poziciju.
Sve se vie naglaava potreba za dobrim javnim upravljanjem, a ne za jeftinom upravom.
Uloga PODUZETNIKA razvija se paralelno s ulogom konzumenta, zbog shvadanja o
ekonomskoj ulozi i ekonomskim uincima javne uprave u nekoliko zadnjih desetljeda.
Neoliberalno stajalite o temeljnoj ulozi pojedinca u drutvu i vanosti njegova ekonomskog
poduzimanja nalazi odraz u ideji da drava i javna uprava moraju otvoriti mogudnosti
privatnicima da kao poduzetnici to vie sudjeluju u njezinu funkcioniranju. Za unapreenje
poduzetnike uloge graana pogodni su takvi intituti kao povjeravanje vanjskim
dobavljaima (outsourcing), javno-privatno partnerstvo, javne nabave i slini. Da bi se
graane upoznalo i upozorilo na mogudnosti razvoja ekonomske aktivnosti u vezi s javnom
upravom, potrebno je djelovanje javne uprave uiniti javnim, otvorenim i transparentnim.
Informacije o potrebama javne uprave, njezinim djelatnostima i konkretnom djelovanju
moraju se aurno objavljivati, emu u suvremeno doba dobro slue internetske stranice,
drutvene mree i slini komunikacijski kanali.
U suvremeno doba svatko je u vrlo kompleksnoj situaciji u odnosu prema upravi. Istodobno
smo i podanici uprave, i graani s politikim pravima, i korisnici javnih slubi, i suradnici
uprave, i potroai javnih usluga, i poduzetnici koji za dravu ili lokalnu samoupravu
obavljamo odreeni posao.
Javna uprava i politiki sustav
Uz drutveno okolinu, drava i politiki sustav presudan su faktor utjecaja na strukturu i
funkcioniranje uprave. Uprava se razvija unutar politikog sustava a uklopljena je u drutvo u
cjelini. Nastanak moderne drave i moderne uprave koincidiraju i usko su povezani
moderna europska drava nastaje upravo kroz pojavu profesionalne dravne uprave u 17 i 18
stoljedu, a od tada do danas drava te politiko-upravni sustav razvijaju se i mijenjaju. Razvoj
Srpanj 2015.
Page 27
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
politikih sustava i drave moe se promatrati kroz naizmjenine faze jaanja i slabljenja
modi i utjecaja drave na drutvo.
Faza apsolutistike
koncentracije
Faza demokratske
dekoncentracije
Faza industrijske
koncentracije
Faza nove
dekoncentracije
dravne vlasti i utjecaja
Faza apsolutistike koncentracije- krajem razdoblja feudalizma, kada su europski vladati

ovisili o feudalcima u ekonomskom, politikom i vojnom smislu, a oni pak imali i politiku
vlast na svojim feudima, u 17 i 18 stoljedu nastaju suvremene drave u kojima je politika
vlast koncentrirana u rukama monarha. I politika vlast i drutvena mod koncentrirane su i u
doslovnom smislu na njihovim dvorovima koji postaju centri politikog odluivanja, kao i
ekonomska i kulturna sredita. Prijanji nositelji modi, feudalni stalei (feudi i crkva),
sudjeluju u modi i utjecaju drave kao suradnici monarha, ovisni o njemu i njegovoj volji, a
kako s vremenom postaju sve vie marginazirani, uz monarha nema nikoga do Boga, oni
vladaju Milodu Bojom.
Profesionalna fravna uprava glavni je instrument i temelj takve koncentracije modi vladara,
a nastaje postupnim irenjem vladareva dvora i kudanstva uspostavom profesionalne vojske
koja je neposredno podreena vladaru i neovisna o vojskama velikaa. Upravo je neovisnost
vladara o vojskama feudalaca i oslanjanje na vlastitu profesionalnu vojsku i upravu KLJUNA
KARIKA u uspostavi snane vladareve modi i moderne drave. Time je ispunjen uvjet
posjedovanja stvarnog monopola legitimne fizike sile. Monopol fizike sile je legitiman ako
su se potovala pravila o prijenosu vlasti.
Organizirana dravna vlast temelji se na monopolu fizike prinude koji znai takvu
koncentraciju sile protiv koje nasilni otpor pod normalnim okolnostima ne moe uspjeti.
U vrijeme apsolutistikih monarhija glavni je zadatak drave odravanje stabilnosti i
sigurnosti vlasti, a onda i drutva. Osiguravanje VANJSKE SIGURNOSTI kroz resore obrane i
vanjskih poslova u doba mira, uspostavljanjem UNUTARNJE SIGURNOSTI kroz resore policije i
pravosua te potrebe financiranja dravnog aparata i samog vladara. Uz klasine upravne
resore s vremenom se javljaju i novi zadaci drave i uprave, od regulacije drutvenih odnosa,
promicanja gospodarskog razvoja radi povedanja prihoda koji se mogu oporezivati te
potrebe prosvijedenih vladara da se brinu o dobrobiti zajednice i pojedinaca u podruju
obrazovanja, javnog zdravstva i socijalne skrbi.
Srpanj 2015.
Page 28
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Faza demokratske dekoncentracije: demokratske revolucije i reforme- tenje prema

neovisnosti o vlasti apsolutnog monarha jaale su i irile se paralelno s jaanjem promjena u
odnosima ekonomske modi u drutvu. Sve je vie dolazio do izraaja nerazmjer njihove
ekonomske modi i nemogudnosti utjecaja na politike odluke koje u bile monopolizirane na
dvoru apsolutnog monarha. Industrijska revolucija do kraja 18 stoljeda nadalje stvara premod
industrije koja po svojoj proizvodnosti nadmauje poljoprivredu i stavlja u sjenu zemlju koja
je bila glavni ekonomski temelj tada dominantnih drutvenih slojeva, plemstva i svedenstva.
Na taj nain graanstvo postaje ekonomski sve jae te se suprotsavlja politikom
apsolutizmu. Nositelji pokreta protiv koncentracije dravne vlasti putem demokratskih
reformi i revolucija u Europi i Sjevernoj Americi u 18 i 19 stoljedu bili su upravo ti novi,
ekonomski snani drutveni slojevi. Demokratske reforme i revolucije pokrenule su novo
utemeljenje drave na demokratskim vrijednostima slbode i jednakosti graana uz
suverenost naroda u nacionalnoj dravi. Afirmira se autonomija pojedinca u odnosu prema
vlasti, ograniavanje opsega poslova i modi drave te se proklamiraju osnovna prava ovjeka
i graanina kao temelj politikog sustava.
Nekoliko je kljunih institucionalnih inovacija koje su ishod demokratskih revolucija od kraja
18 do polovine 19 stoljeda.
PRVO
Naelo diobe vlasti
zakonodavna, izvrna i sudska

filozofsko-politiko uporite u novim idejama o nunosti dekoncentracije politike vlasti monopolizirane u
rukama vladara- mogudnost "zlouporabe" modi u svoju korist umjesto u korist naroda
liberalna shvadanja tog vremena u sredite stavljaju graanina
Bog se vie ne spominje kao izvor legimiteta
nositelj suvereniteta vie nije vladar, nego narod kao skup graana s politikim pravima
DRUGO
Vlast Parlamenta
temeljena na ideju narodnog suvereniteta

kao izabrano predstavnitvo graana zamjenjuje vlast vladara
parlament predstavlja graane koji njegove lanove biraju na politikim izborima
TREDE
Naelo zakonitosti
sva su dravna tijela vezana zakonima koje donosi parlamet radi ureivanja drutvenih odnosa i ograniavanja
samovolje drave
naelo zakonitosti izraeno kroz doktrine vladavine prava ili pravne drave postaje temeljno ustavnopravno
naelo
ETVRTO
Meusobna kontrola triju vlasti
institucionalni odnosi u redovnim okolnostima onemoguduju koncentraciju modi u jednoj od njih
PETO
Dravna uprava postaje podsustav drave
dio dravne vlasti koja je odgovorna zakonodavnom tijelu putem mehanizama politike odgovornosti
time su postavljeni temeljni mehanizmi prethodne i naknadne kontrole uprave
U cjelini, dekoncentracija dravne vlasti u demokratskim reformama i revolucijama 18 i 19

stoljeda dekoncentrira mod u drutvu i dravi: ona je podijeljena meu nositeljima dravnih
Srpanj 2015.
Page 29
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
funkcija te izmeu sredinje uprave i lokalne samouprave, uz ojaani politiki poloaj

pojedinca koji od podanika postaje graanin i krajnji izvor legimiteta vlasti.
Faza industrijske koncentracije:drave industrijskog i urbanog drutva- od kraja 18 pa kroz
itavo 19 stoljede i kasnije Europa i Sjeverna Amerika ubrzano se industrijaliziraju i
urbaniziraju zbog industrijske revolucije koja je iz temelja promjenila ekonomske i drutvene
odnose.
Takav promijenjeni drutveni i gospodarski razvoj temeljito je preobrazio nain ivota ljudi i
omogudio redefiniciju drutvenih odnosa te nastanak itavog niza novih problema i okolnosti
koje sutraile odgovarajudu reakciju drave i dravne uprave. Na primjer, trina ekonomija i
njoj imanentne nesigurnosti otvorile su problem EKONOMSKIH KRIZA koje trae korektivnu
intervenciju drave i regulaciju gospodarstva, a potreba podupiranja razvoja gospodarstva
zahtijevala je i odgovarajudu EKONOMSKU POLITIKU.
Posljedica tih procesa je nagli RAST DRAVNE UPRAVE: raste broj organizacija, broj
zaposlenih i koliina sredstava kojima se koristi. Uz prije uspostavljene klasine resore
dravne uprave javljaju se novi resori koji reguliraju i brinu se za gospodarstvo, drutvene
slube, tehnike slube, komunalne slube, informacijske slube. Diferencijacija tu ne staje,
jer neprestano s tehnolokim i gospodarskim razvojem nastaju nove porebe za intervencijom
drave. Tijekom 20 stoljeda ta druga skupina resora RESORI JAVNIH SLUBI- pretee nad
prvim, kako po opsegu tako i po utjecaju na drutvo jer su javne slube nune za svakodnevni
ivot i neometano odvijanje ekonomskih i drutvenih odnosa. Kljuna uloga javnih slubi za
funkcioniranje drutva potaknula je francuskog pravnika i sociologa L.Duguita da suvremenu
dravu nazove dravom javnih slubi.
Socijalne drava poiva upravo na resorima koje reguliraju, organiziraju i obavljaju javne
slube. Koncentracija modi drave kroz porast slubi socijalne drave tijekom 20 stoljeda
posljedica je ideje o nunosti iroke prisutnosti drave u mnogim podrujima ivota.
Postoji niz razloga ekonomske, psiholoke i moralne prirode zbog kojih se drava odluuje
sama pruati ili regulirati i financirati javne slube, a ne prepustiti ih privatnom
poduzetnitvu, bez obzira na to to su mnoge od tih djelatnosti prethodno bile u rukama
ne-dravnih pruatelja. Drava to naelno ini da bi ispravila pogreke koje su svojstvene
tritu javnih usluga i zbog njihove vanosti za drutvo, a koje bi onemogudile adekvatno
pruanje usluga kada bi se one potpuno prepustile privatnoj inicijativi. Zato drava nastoji
svojim aktivnostima ili sprijeiti negativne pojave na tom tritu ili potaknuti i olakati
ponaanja koja smatra pozitivnima.
Srpanj 2015.
Page 30
POREZNI STUDIJ
Prvi razlog
Drugi razlog
Tredi razlog
etvrti razlog
Peti razlog
esti razlog
Anamaria Huzani
sprjeavanje monopolistikog poloaja pruatelja javne usluge

problem eksternalija
razlika izmeu trine cijene i stvarne cijene za drutvo
npr oneidenje okolia- trokovi tih gospodarskih aktivnosti padaju na
drutvo ako drava svojom vaktivnodu ne natjera poduzetnika da
provede mjere za sprjeavanje oneidenja
opasnost nedovoljnog pruanja javnih usluga od strane privatnog sektora
zbog neprofitabilnosti
neke su djelatnosti po prirodi takve da ne mogu osigurati trajni profit ili se
njihovo pruanje ne moe u svim aspektima osigurati zobg nedovoljnog
ekonomskog prinosa, pa dravna aktivnost osigurava kkontinuitet i
pristupanost usluge
osiguravanje pravilnog odnosno spreavanje pretjerano
iskoritavanje javnog dobra
nunost velikih poetnih kapitanih investicija
s prijelaza iz 19 u 20 stoljede
radi izdradnje infrastrukture i pruanja odreenih javnih usluga
prometma infrastruktura, energetika, vodoopskrba ...
sprjeavanje informacijske asimetrije i zatita interesa slabijih

posebno kad je rije o zatiti osjetljivih skupina
Iz navedenih razloga drava odluuje ili sama regulirati navedene usluge ili regulirati
propisima odreena ponaanja odnosno itavo trite javnih usluga na kojem djeluju privatni
ili javni i privatni pruatelji usluge.
Faza nove dekoncentracije dravne vlasti i utjecaja- proces jaanja drave zaustavljen je
1970-ih iz vie ekonomskih, politikih i unutarsistemskih razloga.
PRVO, sredinom 1970-ih VELIKA NAFTNA KRIZA s velikim skokovima cijena nafte, a onda i sve
druge robe i svih drugih usluga, ukljuujudi javne u tad ved globaliziranom svijetu potaknula
je EKONOMSKU KRIZU te dovela u pitanje daljnji razvoj socijalne drave. K tome, prisutnost
drave u ekonomskoj sferi, politika redistribucije te pretjerana regulacija koji su rasli u okviru
kejnezijanske intervencionistike politike 1930-ih, kao i socijalne drave, sve se vie
doivljavala kao guenje gospodarstva i poduzetnitva. Zato se poelo traiti rasteredenje
gosodarstva, privatizacija dravnih monopola i out-sourcing niza javnih usluga na privatni
sektor.
DRUGO, javna uprava,a i druge dravne institucije, ponajprije politiko vodstvo i pravosue,
zapale su u KRIZU UPRAVLJANJA; njihov lo imid u javnosti vie se nije mogao prikrivati
izrazitom aktivnodu drave i stvaranjem ovisnikog odnosa irokih slojeva stanovnitva
spram drave. Prigovara se da je uprava previe birokratizirana, spora i neuinkovita,
neosjetljiva na konkretne potrebe ljudi, zatvorena u svoj formalistiki svije bez dodira s pravi
potrebama i stavovima drutvene zajednice, pretjerano centralizirana i aktivna umanjujudi
sposobnost prilagodbe posebnim okolnostima... umjesto da se bavi kreiranjem javnih
Srpanj 2015.
Page 31
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
politika i regulacijom, uprava se i dalje usredotouje na operativne funkcije itvrenja propisa

i pruanja usluga. Upravi se zamjera da pati od disfunkcija u odnosu prema svojim
tradicionalnim karakteristikama vanosti pravila i procedure, neosobnosti, jednakim
postupanjem, odgovarajudem statusu slubenika. Kao rjeenje zagovara se orjentacija javne
uprave na ekonomske vrijednosti, veda uinkovitost i ekonominost u postupanju te zamjena
odnosa nadmodnosti odnosom sluenja graanima.
TREDE, ubrzane drutvene promjene, porast obrazovne razine stanovnitva i specijalizacija
rada, proirenje kataloga prava graana i ljudskih prava opdenito, sve veda diferencijacija
unutar sustava, a ujedno jaanje drugih drutvenih podsustava, izazov su za koncentraciju
modi i utjecaja drave u drutvu. Nedostatak povjerenja u institucije i negativan imid
upravnih struktura, nesposobnost drave da jednakom brzinom odgovori na promijenjene
drutvene potrebe te biroktatiziranost uprave dovode do toga da se drava sve manje
doivljava kao legitimna, dolazi do KRIZE LEGIMITETA. S jedne strane, legitiman je onaj
sustav koji ispunjava uvjet legitimnosti u procesnoj dimenziji potovanje pravila i procedura
koje su utvrene na demokratski nain; oekuje se potovanje pravila koja su donesena kao
izraz autentinog izraavanja volje graana, u skladu s naelom zakonitosti odnosno idejama
pravne drave. S druge strane, legitiman je onaj sustav koji uspijeva poluiti rezultate
poeljne u odreenim drutvenim okolnostma, a pravila donesena u okviru demokratske
procedure trebaju omoguiti ostvarivanja drutvenih ciljeva, odnosno javnog interesa.
Kao posljedica tih okolnosti, do kraja 1970-ih nastupa nekoliko vanih promjena u
sustavima javnog upravljanja u suvremenim demokratskim dravama koje znae novu
dekoncentraciju dravne modi i utjecaja.
PRVO, koncept socijalne drave nadomjeta KONCEPT REGULACIJSKE DRAVE. U ovoj
koncepciji odgovara uloga graanina kao poduzetnika.
DRUGO, koncept tradicionalne weberijanske javne uprave orijentirane primarno na pravne
vrijednosti nadomjeta KONCEPT NOVOG JAVNOG MEDMENTA orijentiranog prije svega na
ekonomske vrijednosti. Zagovara se ekonominost, uinkovitost i efikasnost javne uprave,
veda dekoncentracija uprave putem delegacije poslova agencijama koje su izdvojene iz
politiki vodedih ministarstava s idejom da de menaderi koji njima upravljaju modi bolje
ostvariti postavljene ciljeve, prijenos dijela poslova na lokalnu samupravu, ugovaranje
obavljanja dijela poslova s privatnim i civilnim sektorom.
Nadalje, u skladu s orijentacijom na rezultat, smatra se da je potrebno mjeriti uinak
organizacija da bi se pratilo ostvarivanje ciljeva, pa se kvantificiraju radni rezultati, procesi i
individualni rad zaposlenika. Osim toga, promie se upravljanje kvalitetom javnih usluga to
povedava zadovoljstvo korisnika, ostavlja mogudnost izbora izmeu alternativnih pruatelja
usluga, potie smanjenje trokova uz povedanje rezultata i jami odreena prava
pruateljima usluga, pa se tako ustanovljuju povelje javnih slubi, uvodi cjelovito upravljanje
kvalitetom te dijele nagrade za inovativna rjeenja i ostvarivanje rezultata u postizanju
javnog interesa. Zbog toga se dravna, lokalna i javna uprava pretvaraju u javni sektor,
Srpanj 2015.
Page 32
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
mreu organizacija koju ine razliiti podsustavi meusobno povezani u ostvarenju javnih
funkcija putem razliitih mehanizama, i pod nadzorom i krajnjom odgovornodu drave. Ipak
neposredna je posljedica za drutvo da privatizacijom javnih usluga dolazi do njihove
naplatnosti za krajnje korisnike, koji sve vie postaju konzumenti, sudjelujudi u cijeni uslugeu
skladu s vlastitim ekonomskim i pladevnim mogudnostima.
NA KRAJU, zahtjev za demokratizacijom odnosa, vedim ukljuivanjem graana, privatnog
sektora i civilnog sektora u upravljanje, donoenje odluke i oblikovanje javnih politika dovodi
do uvoenja razliitih MODELA DEMOKRATIZACIJE ODNOSA U UPRAVI. Unutar same uprave
ublaava se tradicionalno strogo hijerarhijsko naelo te se unutarnja organizacija rada sve
vie oslanja na rad u timovima unutar organizacija i suradnje mrea unutar sustava te mrea
koje povezuju istovrsne organizacije vie drava, posebice u EU.
Odnose dominacije, sukoba, autoriteta modi i stabilnosti koju osigurava pravna norma
nadomjeta ravnopravnost, suradnja, autoritet znanja i fleksibilnost koju zahtijeva
orijentacija na problem. Takve se ideje promiu i na razini politiko-upravnog sustava,
posebice kroz doktrinu dobrog upravljanja koja nadograuje novi javni menadent i podie
nova pravila igre i na razinu politikih institucija.
Graani se shvadaju kao partneri u radu uprave i oni su ujedno suodgovorni za rezultate
upravne djelatnosti.
Nedemokratski (birokratski) politiki sustav i javna uprava
Temeljna karakteristika demokratske vlasti je demokratski politiki legimitet. On postoji ako
znaajna vedina lanova neke politike zajednice smatra da je vlast opravdana, a najede
postoji ako je ta vlast izabrana od graana na prethodno pravno propisan i od vedine
politikih aktera prihvaden nain te ako itav politiko-upravni sustav djeluje u javnom
interesu.
Demokratski su samo oni izbori koji udovoljavaju odreenim standardima:
1. Sloboda izbornog nadmetanja
2. Konkurencija razliitih politikih programa
o Najede u obliku viestranaja
3. Jednakost ansi tijekom izbornog nadmetanja
4. Sloboda biranja
5. Jednako sudjelovanje svih lanova zajednice u biranju
6. Izborni sustav koji ne dovodi do izbornih rezultata opasnih za demokraciju
7. Vezanost izborne odluke biraa samo za jedno izborno razdoblje
U demokratskom politikom sustavu osim veze graana i nositelja vlasti mora postojati
odgovarajuda veza izmeu vlasti i uprave. U naelu, vlast donosi politike odluke, a uprava
sudjeluje u njihovu oblikovanju te ih, na kraju, provodi. No u stvarnosti, uprava je velik,
profesionalan i modan sustav. Prilikom politikih promjena uprava mora biti lojalna, mora se
Srpanj 2015.
Page 33
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
podvrgnuti novom demokratski izabranom politikom vodstvu i suraivati s njime u

oblikovanju i provedbi javnih politika usklaenih s novom politikom orijentacijom graana.
Novoizabrana vlast obino nema neke vlastite realne modi, nego svoj poloaj crpi iz
demokratskog legimiteta, tj odnosa povjerenja i shvadanja opravdanosti kod graana te
sluenja javnom interesu. S druge strane, javna uprava, napose dravna uprava u resorima u
kojima je koncentrirana dravna sila, ima realnu drutvenu mod, koja se u stvarnosti moe
zloupotrijebiti.
Vlast koja nema podrku i povjerenje graana nije demokratska te se moe osloniti jedino na
upravu, tj na one upravne resore i organizacije koje raspolau silom. Rije je o birokratskoj
vlasti.
Birokratska vlast- takav tip odnosa u politikoj zajednici u kojim se odreena vladajuda
skupina odrava na vlasti iskljuivo s pomodu uprave, a bez demokratskog politikog
legimiteta. Birokratska vlast nije vlast uprave, nego vlast koja se ne oslanja na legimitet
dobiven demokratskim putem od graana, ved iskljuivo na silu pojedinih upravih
organizacija. Ono to je nenormalno u birokratskoj vlasti je nemogudnost graana da
postave ili smjene vlast na demokratski nain.
Birokratska vlast nastaje kad:
legitimno izabrana politika skupina svjesno odustane od veze politikog legimiteta s

biraima
odreena skupina doe na vlast nedemokratskim putem
kad odreena vladajuda skupina najprije pod pritiskom tekih okolnosti nastavi
obnaanje vlasti do isteka tih okolnosti, a onda odustane od demokratske provjere
politike podrke graana
Posljedice birokratske vlasti, prema Pusidu, odnose se na strukturne i druge promjene u

upravi i na graane. Uprava raste naroito u prinudnim resorima, a njezin se rukovodedi slo
prestaje personalno mjenjati. Uprava slui kao instrument vladanja nad drutvom i protiv
volje graana. S druge strane, graani suoeni s nedemokratskom vladu i njezinim
represivnim upravnim aparatom odustaju od bavljenja politikom, a ako se njime ipak bave,
riskiraju politiki progon.
Siptomi birokratizacije prije demokratskih sustava su:
pretjerana hijerarhizacija i tajnost uprave

rast vojske ili policije bez vanjske opasnosti
irenje tajnih slubi i njihova oteana demokratska kontrola
napad na oblike autonomije u dutvu
Srpanj 2015.
Page 34
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Tri dodatna znaenja izraza birokratizacija:
tip organizacije kako ju je opisivao M.Weber

skup negativnih pojava u djelovanju javne uprave
skupina ljudi koja je zaposlena u javnoj upravi
Politiki nadzor i odgovornost uprave

Nadzor obuhvada sve vrste prethodnog usmjeravanja rada uprave tako da se unaprijed
ogranii njezino djelovanje, kao i naknadnog provjeravanja rada uprave da se utvrdi jesu li
djelovanje i rezultati rada uprave u skladu s prethodno postavljenim kriterijima politike,
pravne ili tehnike prirode.
EX ANTE (prethodni) nadzorni mehanizmi orijentirani su na ulazne vrijednosti, procese i
strukture koji osiguravaju odreeno ponaanje.
EX POST (naknadni) nadzorni mehanizmi orijentirani su na rezultat rada i uinak rada uprave
(odluku, rezultat postupanja).
EX ANTE KONTROLA: organizacijska sredstva nadzora
TRODIOBA VLASTI
DECENTRALIZACIJA
KOLEKTIVNOST
REGULACIJA UPRAVE
PUTEM PRAVILA
TRODIOBA VLASTI omoguduje podvrgavanje uprave razliitim nadzornim mehanizmima.

Zakonodavna vlast kroz svoju zakonodavnu djelatnost utvruje program i okvir rada javne
uprave. Uz to, javna uprava je parlamentu politiki odgovorna putem izvrne vlasti. Sudska
vlast nadzira zakonitost rada uprave. Eventualni sporovi izmeu triju vlasti rjeavaju se
putem razliitih ustavom definiranih mehanizama, kao to su npr rasputanje parlamenta,
izglasavanje nepovjerenja vladi, nadzor nad zakonitodu opdih akata, ustanosudska ocjena
ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa...
DECENTRALIZACIJA koja slabljenjem utjecaja centra na dijelove nekog sustava smanjuje
koncentraciju modi i podvrgava dijelove razliitim nadzornim tijelima. Uz oblike SLOENIH
DRAVA, najuestaliji oblik je TERITORIJALNA DECENTRALIZACIJA koja svoj maksimum
postie kao POLITIKA DECENTRALIZACIJA.
Politika decentralizacija- ona kod koje se lokalnim samoupravnim jedinicama povjeravaju
javni poslovi, u njihov samoupravni djelokrug, zajedno s odgovornodu za njih i njihovo
izvrenje, pri emu se velik dio nadzora povjerava lokalnim predstavnikim tijelima, a
centralna drava zadrava samo nadzor zakonitosti i ustavnosti nad obavljanjem poslova.
Teritorijalna decentralizacija- moe se odvijati i u manjem opsegu, kroz organizacijsku ili
upravnu dekoncentraciju na upravna tijela na niim razinama, ali tada ne dolazi do promjene
u politikoj odgovornosti.
Srpanj 2015.
Page 35
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Funkcionalna/stvarna decentralizacija- oblik decentralizacije kojim se izvrenje i

odgovornost za obavljanje posla povjeravaju ne prema kriteriju teritorija, nego prema vrsti
posla izdvojenim organizacijama koje nisu neposredno pod politikim utjecajem centralne ili
lokalne uprave.
KOLEKTIVNOST kao specifian sustav dekoncentracije modi i utjecaja kojim se odluivanje
povjerava:
kolegijalnom tijelu
vedem broju pojedinanih dunosnika
U PRVOM SLUAJU kolegij donosi odluke i odgovara za njih, s time da uloge lanova unutar
kolegija mogu biti jednake, pa je odluka predsjednika kolegija koordinacijske prirode, ili
nejednake, pa stoga predsjednik kolegija ima odreene ovlasti u odnosu na lanove kolegija.
U DRUGOM SLUAJU naglasak je na pojedincu, bilo da je rije o vie nositelja iste vrste
funkcije koji se izmjenjuju ili na drugi nain dijele obnaanje funkcije, ili jedan nositelj
funkcije djeluje kao albena instancija u odnosu prema drugom.
Kolektivnost naelno omoguduje donoenje kvalitetnijih odluka i spreava zloupotrebe zbog
meusobne korekcije koju ostvaruju lanovi ukljueni u taj mehanizam.
REGULACIJA UPRAVE PUTEM PRAVILA, bez obzira na to je li rije o pravnim pravilima iza
kojih stoji mehanizam dravnih sankcija, moralnim i konvencionalnim pravilima, koja u vedoj
ili manjoj mjeri upravni slubenik doivljava kao svoja vlastita, zbog procesa socijalizacije i
internalizacije normi, odnosno profesionalnim pravilima, koja usvaja kao svoje vlastite
kriterije strunog postupanja, a ona proizlaze iz pravila i standarda struke. Pravila dakle
mogu biti vanjka, nametnuta izvana ili internalizirana u svjesti upravnog slubenika kao
moralni osjedaj ili struni standard rada. Ona mogu biti opda, kao pravila koja djeluju u svim
situacijama, ili posebna, koja djeluju na nekom specifinom upravnom podruju.
Politiko-demokratska odgovornost
Temeljno naelo politiko-demokratske odgovornosti je djelovanje u skladu s politikim
programom koji podravaju birai, a definira ga politiko tijelo kao odgovor na drutvene
probleme odnosn odgovornost graanima.
Ovaj se oblik odgovornosti odnosi na odgovornost uprave izvrnoj vlasti za provedbu
politikih odluka, odgovornost i uprave i izvrne vlasti parlamentu za provedbu politikih
odluka i na kraju odgovornosti izvrne vlasti i uprave prema drutvu za ostvarenje
drutvenih potreba i ciljeva. ODGOVORNOST JE VERTIKALNA, ALI I HORIZONTALNA, AKO
SE ZAKONODAVNA I IZVRNA VLAST PROMATRAJU KAO RAVNOPRAVNE.
arite nadzora u ovom je obliku odgovornosti na rezultatu upravnog djelovanja i postizanja
ciljeva, ali politika odgovornost moe biti pokrenuta i kao posljedica povrede pravnih ili
tehnikih pravila.
Srpanj 2015.
Page 36
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Instrumenti politiko-demokratske odgovornosti razliito se koncipiraju u razliitim

sustavima, a obuhvadaju nekoliko tipinih oblika.
KONTROLA OD STRANE
PREDSTAVNIKOG TIJELA
OBLICI ODLUIVANJA
GRAANA
OBLICI SUDJELOVANJA
GRAANA
PREDSTAVNIKO TIJELO ima na raspolaganju itav niz metoda kojima moe utjecati na
upravu, prije svega kroz razliite oblike prethodne kontrole, kao to su osnivanje upravnih
organizacija, donoenje okvira za rad uprave, postavljanje dunosnika koji vode upravne
organizacije i odobravanje financijskih sredstava potrebnih za rad uprave donoenjem
prorauna. Ono obavlja i naknadni nadzor upravnog djelovanja, pa tako odobrava neke
upravne odluke ili izvjetaje o radu upravnih organizacija, postavlja zastupnika pitanja
izvrnoj vlasti odnosno podnosi interpelacije o radu vlade, moe osnivati istrana
povjerenstva za pitanja od javnog interesa, imenuje posebne povjerenike koji nadziru rad
uprave ili posebna nadzorna tijela. NAJVANIJI OBLIK KONTROLE PREDSTAVNIKOG TIJELA
NAD UPRAVOM JEST POLITIKA ODGOVORNOST VLADE.
OBLICI ODLUIVANJA GRAANA koji omoguduju da se odluke koje donosi uprava prethodno
ogranie, usmjere ili testiraju mehanizmima neposredne demokracije, koji nemaju trajne
organizacijske oblike, kao to je referndum, ili onima koji imaju odreenu organizacijsku
formu, kao to su zborovi graana. Odluivanje graana ovisno o teritoriju na kojem se
provodi omoguduje ukljuivanje svih graana koji se smatraju biraima te jedinice, tj. imaju
aktivno i pasivno birako pravo. Upravo je borba za proirenje birakog prava na nekod
diskriminirane skupine jedan od temeljnih demokratskih pokretau posljednjim stoljedima.
OBLICI SUDJELOVANJA GRAANA bilo putem ukljuivanja u rad upravnih organizacija, bilo
putem raznovrsnih metoda vanjskog utjecaja graana na rad uprave. Ukljuivanje u rad
uprave vrlo e raznovrsno: od ukljuivanja korisnika javnih slubi u upravljaka tijela ustanova
preko sudjelovanja graana u nadzoru nad represivnim slubama, do sudjelovanja u
odborima Hrvatskog sabora i lokalnih predstavnikih tijela.
Metode vanjskog utjecaja:
INTERESNE GRUPE
najede ne promiu interese drutva u cjelini, nego interese

specifine grupe
posebno su usmjerene na pojedine resore ili odreene regulacijske
agencije
UTJECAJ JAVNOSTI
u postupku donoenja propisa ili stratekih dokumenta, posebice

kroz oblike javnih konzultacija sa zainteresiranom javnodu
u postupcima procjene uinaka propisa ili u sluaju podnoenja
predstavki graana na rad uprave
UTJECAJ JAVNOG MNIJENJA I MEDIJA NA

UPRAVNO ODLUIVANJE I POSTUPANJE
Srpanj 2015.
difuzivan, ali sve utjecajniji oblik nadzora nad upravom

posebice uz formalizaciju odnosa s medijima putem obveze uspostave
slubi za odnose s javnodu, odravanja konferencija za medije i
odgovaranja na novinarska pitanja
Page 37
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Svi ti oblici poivaju na ideji o transparentnosti, otvorenosti i respozitivnosti u djelovanju

javne uprave i tijela javne vlasti u cjelini, koja se u suvremenim demokracijama, posebice u
EU, uz naela zakonitosti, odgovornosti i uinkovitosti, smatraju kljunim naelima djelovanja
javne uprave.
Posljedica stavljanja ove vrste odgovornosti u funkciju je politika kritika koja u krajnjoj
instanciji dovodi do razrjeenja odnosno odstupanja s politikih pozicija ili pak do upravnog
djelovanja u skladu s interesima onoga koji utjee na upravu. Najveda vrijednost politike
odgovornosti je u tome to daje demokratski legimitet javnoj upravi i njezinim odlukama.
Pravna odgovornost
Temeljno naelo pravne odgovornosti je djelovanje u skladu s utvrenim pravnim pravilima i
procedurama, ukljuujudi hijerarhijsku odgovornost viim instancijama: taj oblik
odgovornosti ima svoju istu pravnu dimenziju te hijerarhijsku upravnu dimenziju.
Smjer odgovornosti tee s jedne strane vertikalno, prema nadreenoj instanciji koja obavlja
kontrolu zakonitosti i svrhovitosti, a s druge strane horizontalno, prema sudskoj istanciji,
koja obavlja kontrolu zakonitosti, te prema graaninu kao korisniku usluga koji se nalazi u
ravnopravnom poloaju u odnosu prema upravi.
arite nadzora je potovanje odreenih objektivih kriterija ublienih u formalizirana pravila,
materijalna i proceduralna, koja ureuju upravno djelovanje, ukljuujudi zakoje koje donosi
zakonodavac i podzakonske propise koje donose vlada, druga nadlena tijela i sama uprava.
INSTRUMENTI KONTOLE:
dvostupanjsko odluivanje
o omoguduje pravo albe na odluke nieg tijela viem
upravni spor protiv odluka uprave
upravni nadzor
o koja via tijela obavljaju nad niima ili onima izvan sustava dravne uprave
o ocjena zakonitosti i svrhovitosti
inspekcijski nadzor
o nad pruateljima odreene djelatnosti
materijalna odgovornost uprave
o odgovornost za tetu graaninu koja nastaje zbog nezakonitog djelovanja ili
odluke
disciplinska odgovornost slubenika
o za povrede radne dunosti
financijska odgovornost
Posljedica pravne odgovornosti je promjena upravne odluke ili naina postupanja, temeljena
na fomalnoj odluci tijela koje ima ovlast obavljati kontrolu, odnosno sankcioniranje
Srpanj 2015.
Page 38
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
dunosnika ili slubenika, sve do otputanja iz slube ili razrjeenja s poloaja, ukljuujudi u
nekim sluajevima i odgovarajudu kompezaciju za graanina.
Profesionalna odgovornost
Temeljno naelo profesionalne odgovornosti je djelovanje u skladu s pravilima struke,
tehnikim i etikim pravilima koja ureuju neku djelatnost, a koja osigurava postizanje svrhe
te djelatnosti. U tom smuslu profesionalna odgovornost temelji se na skupu pravila i
standarda tehnike i etike prirode koji reguliraju ponaanje i djelatnost pripadnika
odreene profesije. lanovi profesije ta pravila internaliziaju kao pravila ponaanja i
djelatnosti tijekom svoh obrazovanja za obavljanje profesionalne djelatnosti te u kasnijoj
praksi, usavravajudi se i razvijajudi profesionalne standarde, imajudi svrhu promicati samu
profesiju, definirati uvjete obavljanja profesije, ukljuujudi licenciranje za obavljanje
djelatnosti, nadzirati i kontrolirati lanove te razvijati etiku struke. Da bi se neko zanimanje
smatralo profesijom, mora postojati specifini korpus znanja koje se stjee u
odgovarajudim obrazovnim institucijama i tijekom prakse neprestano nadograuje i
obnavlja.
Odgovornost je kod profesionalne odgovornosti dvostruka:
horinzontalno prema profesionalnom tijelu koje regulira odreenu profesiju

prema viem upravnom tijelu koje je nadleno za nadzor strunog rada
arite nadzora je na potovanju pravila i etike struke te postizanju rezultata profesionalne

djelatnosti. Kriterij nadzora je profesionalni, jer se ocjenjuje je li konkretno postupanje u
skladu s pravilima i etikom struke izraenima kroz profesionalno znanje i standarde kvalitete
koji su prihvadeni u strunoj zajednici odnosno jeli odreeno ponaanje u skladu s etikim
pravilima struke.
Instrumenti ukljuuju:
interne nadzorne mehanizme

o kad npr stuno vijede kole razmatra nastavne metode pojedinog nastavnika
vanjske nadzorne mehanizme
o kad profesionalno udrienje ocjenjuje postupanje pripadnika profesije
(disciplinski postupak)
Profesionalna odgovornost ima dakle upravni i profesionalni aspekt.

Posljedica provedbe profesionalnih pravila i standarada mogu biti razliite vrste kazni, sve do
iskljuivanja iz profesije, to je krajnja mjera za najtee povrede profesionalne etike. Ovisno o
stupnju odgovornosti, te su posljedice povezane i s mogudom naknadom tete otedenom
korisniku slube.
Srpanj 2015.
Page 39
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Uz navedene oblike odgovornosti u novije se vrijeme u javnoj upravi razvija trend

odgovornosti za uinak, emu je posebno pogodovala orijentacija novog javnog
menadmenta na rezultat upravnog djelovanja, proces decentralizacije poslova agencijama i
drugim izdvojenim tijelima, usmjerenost na korisnike te kompetitivno pruanje sada
privatiziranih javnih usluga. Odgovornost za uinak pretpostavlja odgovornost za postizanje
namjeravanih rezultata upravne djelatnosti u irem organizacijskom i drutvenom kontekstu,
a povezana je s ciljevima neke javne politike definirane kroz politike programe, strateke
dokumente i pravne propise. INFORMACIJA o ostvarenim uincima treba posluiti za
evaluaciju upravne djelatnosti i korekciju postupanja kako bi se uinci u konanici ostvarili.
ODGOVORNOST je politikog ili menaderskog tipa, ovisno o kakvim je organizacijama rije.
3. UPRAVNA ORGANIZACIJA I JAVNI MENADMENT

Organizacija i njezino mjesto u razvoju kooperativnih sustava
Suvremeno je drutvo zapravo drutvo organizacija, a SUVREMENO DOBA- organizacijsko
doba. One mogu biti gospodarske, upravne, politike, sportske i druge, s tim da su neke
svedene na nacionalne ili jo ue okvire, dok su druge meunarodne. Organizacije
dominiraju drutvom, kontroliraju graane, promiu i oteavaju razvoj i promjene, utjeu na
okoli, a istodobno ispunjavaju pojedinane potrebe i obavljaju javne poslove. One su modan
instrument u upravljanju i promociji demokratskih vrijednosti, no istodobno mogu posluiti i
kao znaajno sredstvo represije.
Organizacije su se ved dosta rano razvile u starim civilizacijama, obino u obliku vojske, jer je
upravu tu dioba zajednokog zadtka, kvalitetna koordinacija i efikasnost zajednike akcije
presudna za uspjeh i odravanje. Tko nije uspio razviti ili ouvati vojnu organizaciju, naprosto
je nestao.
U tom se smislu moe redi da su upravne organizacije, ali samo neke, prethodile razvoju
orgnizacije u privatnom sektoru. Upravo su privatne organizacije brojnije u suvremenom
drutvu.
Organizacija- dinamini, multidimenzijski i sloeni sustav ljudske suradnje odnosno
zajednikog djelovanja ljudi utemeljen na diobi radnih procesa na sve ue i jednostavnije
dijelove i njihovu povezivanju u zajedniku smislenu cjelinu.
Dioba i povezivanje procesi su koji se odvijaju stalno, a meusobno su opreni. Njihovo
stalno meusobno djelovanje, kao i kontinuirana interakcija s okolinom izvor su dinaminosti
organizacije: ona se stalno mijenja. Diobom i povezivanjem zajednikih radnih zadataka
stvara se u organizaciji struktura u kojoj odreeni broj ljudi uspostavlja odreene
meusobne odnose kako bi pomodu odreenih sredstava i metoda ostvarivali nadreene
ciljeve.
Srpanj 2015.
Page 40
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
RAZLOG NASTANKA ORGANIZACIJA je pragmatian: one se osnivaju za istvarenje odreenih

iljeva, svrha odnosno zadataka. Radna mjesta oblikovana tijekom meusobnog djelovanja
diobe i povezivanja popunjavaju se zaposlenicima i opremaju odreenim sredstvima.
Organizacije ostvaruju ciljeve odreenim metodama rada, obino utemeljenim na znanju,
vjetini i profesionalnim standardima.
Organizacije obiljeava:
Hijerarhinost
Odnos podreenosti i nadreenosti
Nema organizacije u kojoj nema hijerarhije, pa se zato i naziva hijerarhijskom organizacijom.

Hijerarhijska organizacija- skup oblika ponaanja kojima ljudi uspostavljaju meusobne
odnose na radu usmjerenom na cilj.
KOOPERATIVNI SUSTAVI
PRIMARNA GRUPA
VOENA DRUPA
HIJERARHIJSKA
ORGANIZACIJA
TIMSKA MREA
Razvoj novih oblika suradnje posljedica je sve vede sloenosti s kojom su se ljudi susretali u
zajednikom djelovanju radi ostvarivanja odreenih svrha, a koja zahtjeva i sve kompleksnije
oblike suradnje.
Primarna grupa najjednostavniji je oblik suradnje ljudi, kada skupina ljudi zajedniki
izvravaju neki vremenski ogranien zadatak. Ona je tehniki jednostavna bududi da u njoj ne
postoji struktura kao relativno trajan obrazac ponaanja i odnosa meu ljudima, ved se
posao na izvrenju zadatka dijeli ad hoc, a nakon to se zadatak izvri, grupa prestaje zajedno
raditi. Ona je i u interesnom smislu jednostavna, bududi da je obavljanje zajednikog posla u
interesu svih odnosno pretene vedine sudionika. Primarna je grupa prevladavajudi oblik
suradnje u ranim razdobljima razvoja ljudskih zajednica, no moguda je i u suvremeno doba,
prilikom obavljanja nekog jednostavnog zadatka koji se izvrava u ogranienom vremenu.
Voena grupa se stvara kada zemlja postaje glavno proizvodno sredstvo, i dolazi do
diferencijacije u drutvu kroz diobu rada i interesno raslojavanje kao oblik meuljudske
suradnje. Voena je grupa sloenija od primarne i po interesnoj i po tehnikoj dimenziji
suradnje. Temelji se na interesnoj dominaciji voe koja proizlazi iz njegove karizme ili modi, a
voa mora odravati motivaciju voenih na suradnju i osigurati kontinuitet zajednikog
djelovanja. Tehniki, u grupi nema trajne podjele zadataka, ved posao obavlja onaj kome ga
dodijeli voa.
Srpanj 2015.
Page 41
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Hijerarhijska organizacija nastaje nakon industrijske revolucije. Funkcija je povezani skup

poslova koji se obavljaju kontinuirano, meusobno su povezani, imaju odreenu zasebnost
u odnosu prema drugim takvim skupovima poslova, kao i svoj vanjski indetitet, a potrebni su
za ostvarenje zadataka irih funkcija i organizacije u cjelini. Obiljeavaju je stabilnost i
neosobnost jer je neovisna o konkretnim osobama koje obavljaju odreene funkcije, a zadaci
koje moe obaviti puno su trajniji i sloeniji. Organizaciju obiljeava interesna
neravnopravnost, odnosno interesna dominacija koordinacijskog aparata, posebno
rukovoditelja, nad neposrednim izvriteljima radnih operacija koji se nalaze na dnu
hijerarhijske piramide u organizaciji. Dolazi u krizu prije svega po zehnikoj, ali i interesnoj
dimenziji. U tehnikom smislu, kriza nastupa zbog sve vede diferencijacije uloga i informacija.
Zbog diferencijacije uloga nadzora postaje vanija i zahtjeva vie vremena nego samo
izvravanje zadataka. Sve veda koliina informacija kod nositelja specijalnijih funkcija dovodi
do smanjenja vanosti hijerarhijskog nadzora za izvrenje osnovnog zadatka organizacije
bududi da u reguliranju ponaanja u okviru organizacijskih uloga sve vede znaenje imaju
pravila struke.
Nastanak timske mree, kao novog tipa sustava ljudske suradnje, potaknut je
informacijskom revolucijom. Osnovna jedinica u takvoj mrei je nehijerarhijska radna grupa
ili tim, koji se sastoji od malog broja specijalista meu kojima vlada naelna ravnopravnost.
lanovi tima meusobno su ovisni tijekom ostvarivanja zadataka bududi da raspolau
informacijama koje su komplementarne. Unutar tima stoga nema hijerarhije.
Nehijerarhinost se zasniva na specijalistikom znanju, osobnom po naravi, zbog kojeg je
svaki specijalist u timu tee zamjenjiv. Time se stvaraju uvjeti za interesnu ravnopravnost
unutar timova u mrei i izmeu njih. Obiljeava ih intenzivno komuniciranje zbog ega je
veliina tima ograniena.
Temeljna komponenta organizacije je organizacijska struktura koja moe biti formalna ili
neformalna. FORMALNA org.struktura unaprijed je formalno odreena, razmjerno trajna
slika vie ili manje hijerarhinih odnosa meu funkcijama u organizaciji nastalim diobom
radnih procesa te meu ljudima koji te funkcije u organizaciji obavljaju. Kao stvarna pojava je
promjenjiva. Ona je generalno, hijerarhinija u upravnim nego u drugim vrstama
organizacija. Realistino gledite smatra da he relativno samostalnom organizacijskom
veliinom, jer se kroz nju prelama mnotvo faktora koji djeluju u organizacijama dovodedi do
toga da ona, ne sami ti faktori, neposredno djeluje na druge dimenzije organizacije.
NEFORMALNA org.struktura skup je svih relativno trajnih odnosa nastalih meu lanovima
koji imaju utjecaja na formalnu strukturu, formalne ciljeve ili djelovanje organizacije.
Vanost neformalnih odnosa prva je istaknula kola ljudskih odnosa 1940-ih. Oni mogu na
razliite naine pospjeivati, ali i oteavati djelovanje organizacije.
HIJERARHIJA je karakteristika odnosa meu elementima nekog sloenog sustava, pa tako i
organizacije, u kojima su opdenost i specijalnost odnosno nadreenost i podreenost
locirane reciprono, to znai da je opdenitiji/nadreeni dio sustava sastavljen od nekoliko
Srpanj 2015.
Page 42
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
specijaliziranih/podreenih dijelova koji su iz njega izvedeni logikim postupkom diobe

sloenijeg dijela na jednostavnije dijelove. Glavna je karakteristika svih organizacija,
ukljuivi i uprave organizacije. Svaki lan organizacije ima jednog nadreenog, osim glavnog
rukovoditelja organizacije. Prate je naelo redovnog komunikacijskog puta, naelo
izvjetavanja i naelo ograniavanja raspona nadzora. Hijerarhija je svojstvo formalnih
odnosa i svojstvo stvarnih odnosa u organizaciji. Perspektive hijerarhije u upravnim
organizacijama u usporedbi s drugim tipovima organizacija opdenito su vrde zato to
upravne org funkcioniraju u politikoj sferi drutva, kao i zbog naela politike odgovornosti
rukovoditelja upravnih organizacija.
Temeljne organizacijske varijable
Temeljnom organizacijskom varijablom smatra se STRUKURA ORGANIZACIJE- organizacijska
struktura, shvadena kao sustav unutarnjih veza i odnosa, sastavni je i najvaniji dio svake
organizacije. Struktura neposredno djeluje na druge faktore koji odreuju razliite dimenzije
organizacije. Iako relativno samostalna, organizacijska struktura istodobno je i pod utjecajem
ostalih organizacijskih varijabli.
Organizacijska struktura najede se prikazuje organizacijskom shemom ili organigramom.
Organizacijska struktura sastavljena je od odnosa ili veza uspostavljenih povodom
zajednikog djelovanja vie ljudi radi ostvarenja odreenih zadataka ili poslova, koji u javnoj
upravi imaju karakter janih ili drutvenih poslova. Odnosi se u organizacijama uspostavljaju
kao neosobni odnosi meu funkcijama. Funkcije podrazumjevaju neku mjeru trajnosti i
stabilnosti u vremenu- jednokratni poslovi ne uspostavljaju se kao funkcije, a niti se krug
poslova koje obuhvada neka funkcija mijenja iz dana u dan. Zbog toga i odnosi u organizaciji
imaju karakteristiku razmjerne trajnosti.
U svim organizacijama struktura je istovrsna, zasnovana bar u nekoj mjeri na odnosima
podreenosti i nadreenosti. Opdenitijim se funkcijama pritom dodjeljuju i poslovi voenja u
odnosu prema specijalnim funkcijama. Rije je zapravo o hijerarhijskim odnosima i
hijerarhijskoj strukturi. Kako su temeljni odnosi u organizaciji hijerarhijski, svaka je
organizacija- hijerarhijska organizacija.
Bududi da su funkcije neosobne, struktura organizacije odreuje se unaprijed, prije nego to
organizacija pone s delovanjem. Odreuje se nekim formalnim aktima, pa se govori o
formalnoj organizacijskoj strukturi. Formalna bi se struktura mogla definirati kao unaprijed
formalno predviena, razmjerno trajna slika vie ili manje hijerarhinih odnosa meu
funkcijama nastalim diobom radnih procesa.
Iako se odnosi u formalnoj strukturi uspostavljaju meu funkcijama, oni se u stvarnom
djelovanju organizacija uspostavljaju i meu ljudima kojima je povjereno obavljanje
pojedinih funkcija. Neformalni odnosi mogu na razliite naine utjecati na organizaciju,
pospjeivati ili oteavati njezino djelovanje. Neformalni odnosi ine neformalnu
Srpanj 2015.
Page 43
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
organizacijsku strukturu samo ako utjeu na formalne ciljeve organizacije, njezinu formalnu
strukturu ili djelovanje. Prema tome, neformalna struktura obuhvada sve razmjerno trajne
odnose nastale meu lanovima organizacije koji imaju utjecaja na formalne ciljeve,
formalnu strukturu ili djelovanje organizacije. Ona moe biti okrenuta ostvarivanju ciljeva
organizacije, ali i nekih parcijalnih interesa odreenih neformalnih skupina u organizaciji.
Primjena organizacijskih znanja: proces organiziranja
Planom je nuno utvrditi zadatak organizacije koji mora biti jasan i poznat svima ukljuenima
koji ga moraju shvadati jednako.
Potrebno je :
voditi rauna o pravnim propisima
predvidjeti opseg organizacije i njezin smjetaj
organizacijski plan treba ukljuiti mjeru politike kontrole
poeljna mjera sudjelovanja graana u radu organizacije
KRITERIJI GRUPIRANJA ORGANIZACIJE
Srodnost zadataka
Slinost metoda
rada
Teritorij
Kriterij korisnika
Prilikom grupiranja potrebno je ostvariti tri cilja:

1. potrebno je to je mogude vie izbjedi da se jednak posao obavlja na vie radnih
mjesta
2. mora biti jasno tko ima ovlast slubeniku dati zadatke i kome on odgovara
3. potrebno je ostvariti razmjernost dunosti i ovlasti
Problemi prilikom grupiranja:
a) Problem raspona kontakata
a) ovisi o vrsti posla, tehnologiji i strunosti osoblja
b) Problem raspona vertikalne veze
b) organizacija ne smije imati prevelik raspon izmeu najvieg i najnieg
stupnja, jer de u suprotnom biti problema u komuniciranju
Jednom uspostavljena struktura neke organizacije podlona je promjenama.

Reorganizacija- promjena formalne organizacijske strukture. Moe nastupiti iz razliitih
razloga (promjene zadatka organizacije, povedanje opsega organizacije, razvoj tehnike
Srpanj 2015.
Page 44
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
rada..). Iako je reorganizacija nain na koji se organizacija prilagouje promjenama pa je

njen oekivani uinak, a nerijetko i stvaran uinak, pozitivan, ona moe imati i NEGATIVNE
POSLJEDICE gubitak radnog tempa, izazivanje osjedaja nesigurnosti zaposlenika...
Negativne posljedice mogu se ublaiti mjerama za povedanje elastinosti organizacijske
strukture, kao i pravovremenim obavjetavanjem osoblja o predstojedim promjenama.
Razvoj i lijeenje organizacija
Razvoj i lijeenje organizacije/ organizacijska terapeutika- metoda prepoznavanja i
ispravljanja disfunkcionalnih procesa u organizaciji, usporediva s metodama koje se koriste u
psihoterapiji i drugim vrstama terapijskih djelatnosti, ali primjenjeno na itave organizacije.
Razvoj organizacije moe biti:
PROAKTIVAN- unaprijed predvia potrebne promjene u organizaciji

REAKTIVAN- naknadna reakcija na ved postojede probleme u organizaciji
Razvoj i lijeenje organizacije usmjereni su na povedanje njezine efektivnosti i razvoj svakog

pojedinca u organizaciji, koritenjem znanja i znanosti o ponaanju u organizaciji. Ono moe
ukljuiti sljedede:
1. Analizu procesa uporabom bihevioristikih teorija kako bi se dijagnosticiralo stanje i
grupna dinamika
2. Izgradnju vjetima za rjeavanje sukoba i problema
3. Dijagnostiku stanja putem analiza procesa
4. Savjetovanje i usavravanje
5. Jaanje timskog rada fokusiranog na jaanje efikasnosti i efektivnosti manjih grupa
6. Jaanje suradnje izmeu razliitih organizacijskih jedinica
7. Aktivnosti usmjerene na izgradnju politika, poslova i postupaka koji zadovoljavaju
potrebe osoblja
8. Razvoj ili promjenu sustava vrijednosti i organizacijske strukture
Za razvoj i lijeenje org. esto se angairaju posebni konzultanti- strunjaci s organizacijskim
znanjima i vjetinama koje im omoguduju prepoznavanje problema i slabosti te donoenje
odgovarajudeg rjeenja. Njihova im neovisnost omoguduju jasniji pregled i dijagnozu stanja
nego osoblju i menadementu same organizacije.
Za rjeavanje problema s formalnom organizacijskom strukturom, koji su nastali zato to
dioba i povezivanje radnih zadataka nisu prikladno provedeni, potrebno je provesti
DUBINSKU ANALIZU POSLA koja je jedna od tehnikih pretpostavki uspjenosti i org razvoja,
odnosno unapreenja org strukture i org u cjelini. Mogu se utvrditi nedostaci org procesa
koji zahtjevaju usavravanje org strukture ili drugih org varijabli, promjene u uvjetima rada,
tehnologiji i slino. Te su informacije TEHNIKE po karakteru, a mogu se utvrivati i
znanstvenim postupcima.
Srpanj 2015.
Page 45
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
JAVNI MENADMENT
Razlike izmeu javnog i privatnog menadmenta:
a) ogranieni vremenski okvir za planiranje
b) krade razdoblje imenovanja za funkvije
c) razlike u postupcima i metodama mjerenja uinka
d) autonomija u donoenju personalnih odluka i usmjeravanje organizacije
e) razliite mjere izloenosti utjecaju i nadzoru od politike, javnosti i medija
f) razliite dominantne vrijednosti koje organizacija zastupa i promie
g) razliiti utjecajzakonodavstva i sudstva na rad i odluke
h) razliite ili zamudene linije odgovornosti
Shvadanja javnog menadmenta:
1. kao strukture javnog upravljanja
c) naglaava meusobne odnose i formalne veze unutar pojedine upravne
organizacije, ali i cijelog upravnog sustava
d) vana je propisana procedura, potovanje pravila i osiguravanje
mehanizma kontrole
2. kao specifine vjetine koju prakticiraju pojedinci koji obavljaju funkciju upravljanja
e) predmet interesa su razliiti aspekti upravljake funkcije
f) stavlja naglasak na postojanje i razvijanje karakteristika rukovodedeg
osoblja u upravnim organizacijama
3. kao institucija koja naglaava posebne vrijednosti
g) na kojim poiva javna uprava i koje treba uzeti u obzir prilikom
prakticiranja menaderskih vjetina i upravljanja javnim organizacijama
G. Alison-osam opdih menaderskih funkcija:
a) SKUPINA: djelatnosti koje se odnose na utvrivanje strategije organizacije, obuhvada:
a) utvrivanje ciljeva i prioriteta organizacije
b) razradu operativnih poslova za njihovu realizaciju
b) SKUPINA: unutarnji odnosi u organizaciji, obuhvada:
a) organiziranje i popunjavanje osobljem
b) usmjeravanje i upravljanje ljudskim potencijalima
c) kontroliranje provedbe
c) SKUPINA: vanjski odnosi u organizaciji, obuhvada:
a) komunikacija s drugim organizacijskim jedinicama unutar iste organizacije
b) odnosi s drugim samostalnim organizacijama
c) odnosi s medijima i javnosti
Srpanj 2015.
Page 46
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
UPRAVLJAKI CIKLUS
UPRAVLJAKI CIKUS
Planiranje
I.
Komuniciranje
Standardizacija
postupanja
Nadzor
PLANIRANJE
proces svjesnog predvianja, odabiranja i razrade ciljeva i metoda rada, kao i prethodnog
utvrivanja kriterija za nadzor i ocjenjivanje
obuhvada:
a) odreivanje opdih ciljeva
b) njihovu razradu i konkretne zadatke
c) odreivanje prioriteta djelovanja
d) analizu postojedeg stanja
e) odreivanje sredstava potrebnih za ispunjenje ciljeva
f) postavljanje mjerila za nadzor rezultata
II.
Voenje i
odluivanje
planiranje tjekom rada potpuno je usmjereno na operativnu razinu u organizaciji i njime

se nastoji predvidjeti odvijanje pojedinih radnih operacija i njihovo meusobno
povezivanje kako bi se ostvarili najbolji rezultati
ono obuhvada:
a) prikupljanje relevantnih podataka i informacija
b) analizu radnih operacija operacija potrebnih za provedbu stratekog plana
c) raspored rada na radna mjesta
d) utvrivanje redosljeda radnih operacija
VOENJE I ODLUIVANJE
podrazumijeva pokretanje, usmjeravanje i povezivanje djelatnosti vie pojedinaca ili
organizacijskih jedinica u ostvarivanju organizacijskih ciljeva
funkcija vodstva obuhvada snoenje konane strune i politike odgovornosti, ovlast i
sposobnost odluivanja
modeli politikog odluivanja:
a) RACIONALNI MODEL-temelji se na racionalnosti ljudske osobe i polazi od
pretpostavke da su poznati i jasni ciljevi koji se ele postidi i da postoje razraene
mogudnosti kako ih ostvariti
b) MODEL POSTUPNOG ODLUIVANJA- poiva na donoenju sporednih i minornih
odluka te postupnom sazrijevanju javne uprave
c) ODLUIVANJE UTEMELJENO NA VRIJEDNOSTIMA- u prvi plan istide vrijednosti i
ideologiju u procesu odluivanja, odluke se donose na temelju percepcije, osjedaja, a
interesne norme determiniraju procesom odluivanja
Srpanj 2015.
Page 47
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
d) UPRAVNI MODEL- istide procese unutar samih upravnih organizacija i pokazuje da na

politiko odluivanje vie utjee ono to se dogaa u organizaciji nego u njezinoj
okolini; presudni utjecaj na odluke ima organizacijska kultura i nain rada
III.
IV.
KOMUNICIRANJE
predstavlja ukupnost sredstava i metoda za prenoenje informacija s obzirom na odnose
unatar organizacije i u okolini
cilj je utjecaj na ponaanje ljudi u organizaciji
bitni elementi komunikacijskog sustava:
a) DAVATELJ INFORMACIJE- svatko tko pokrede proces komuniciranja kako bi potaknjuo
reakciju kod primatelja
b) PRIMATELJ IFORMACIJE- osoba ili organizacija kojoj je informacija namijenjena i na
ije se ponaanje eli utjecati
c) SADRAJ INFORMACIJE- poruka koja se eli prenijeti izmeu davatelja i primatelja
d) SREDSTVA KOMUNICIRANJA- medij preko kojeg se informacija prenosi
e) TIJEK KOMUNIKACIJE IZMEU DAVATELJA I PRIMATELJA ukupnost osoba i
sredstava preko kojih prelazi informacija na svome putu od davatelja prema
primatelju
komunikacijski sustav treba:

a) omoguditi odabir informacija koje su bitne
b) osigurati tone i pouzdane informacije
c) omoguditi stvaranje zalihe iskoristivih informacija
mjere kvalitete komunikacijskog sustava:

a) STUPANJ SELEKTIVNOSTI- u kojoj mjeri on osigurava relevantne, a reducira
nepotrebne informacije
b) OTPORNOST- prema iskrivljavanju informacija, te brzina i tonost njihova ispravljanja
c) UTJECAJ INFORMACIJE- na ponaanje primatelja
d) EKONOMINOST SREDSTAVA I TIJEKA KOMUNICIRANJA- kako bi se smanjili
sveukupni trokovi komuniciranja
STANDARDIZACIJA POSTUPANJA
podrazumijeva uspostavu odgovarajudeg postupka kojim de se utvrditi jednaki i
repetitivni elementi pojedinih radnih operacija
ostvaruju se dvije skupine poeljnih rezultata:
a) standardizacijom postupaja proizvode se pozitivne posljedice koje se odnose na
povedanje ekonominosti djelovanja, racionalizaciju koritenja raspoloivim
materijalnim i ljudskim resusrsima
b) postupkom se tite temeljne drutvene vrijednosti i interesi
klasifikacija postupaka u upravi:

a) razlika izmeu strunog i upravnog postupka koji polazi od toga jesu li pravila
postupka kojim se koriste u nekoj upravnoj organizaciji rezultat razvoja odreene
struke ili aktivnosti zakonodavca
Srpanj 2015.
Page 48
POREZNI STUDIJ
V.
Anamaria Huzani
b) postupci mogu biti formalno i neformalno utvreni, ovisno o tome je li izvor pravila
postupka pravni popis ili neki neformalni izvor poput uobiajene prakse
c) postupci u upravi se dijele na javne i inferne ovisno o tome primjenjuje li se postupak
na odnos upravne organizacije i njezine okoline i mogu li se graani pozivati na
njegove odredbe u svojoj interakciji s upravom ili je rije o postupku koji se
primjenjuje iskljuivo na unutarnje odnose u organizaciji i na koji se osobe izvan
organizacije ne mogu pozivati
kvalitetu odreenog postupka treba prosuivati ovisno o tome koliko su pravila postupka
meusobno koherentna, logino povezana, razumljiva i jednostavna i pridonose li
ostvarivanje ciljeva koji se postupkom nastoje postidi
sljededi pokazatelj kvalitete postupka jesu stvarni od kojih je dovela njegova primjena
pokazatelj kvalitete postupka je i njegova elastinost tj. mogudnost relativno jednostavne
prilagodbe uz istovremeno osiguravanje ciljeva koji se standardizacijom nastoje postidi
NADZOR
to je usporedba stvarnog rezultata, odnosno onog to je stvarno postignuto konkretnom
upravnom djelatnodu s onim to se oekivalo odnosno planiralo postidi
Vrste nadzora:
a) Opdi nadzor- nadzor svih ili vedine segmenata organizacije
b) Poseban nadzor- kontrola odreenog ueg aspekta djelovanja organizacije
c) Unutarnji nadzor- provode hijerarhijski vie ili specijalizirane instancije u organizaciji
d) Vanjski nadzor- moe imati razliite oblike i provode ga subjekti izvan same upravne
organizacije, javlja se kao:
- politiki nadzor
- sudski nadzor
- struno tehniki nadzor
e) Prethodni nadzor- nadziru se prethodne faze odreene djelatnosti u upravi
f) Naknadni nadzor- nadziru se posljedice odreene djelatnosti
Nadzor je kvalitetan ako je:

a) Pravodoban- da se nadzor provede prije nego to nastupe mogude tetne posljedice
koje bi se takvim nadzorom trebale izbjedi ili umanjiti
b) Ekonomian- trotoki nadzora moraju biti prihvatljivi
c) Adekvatno obuhvaden- nadzorom se moraju obuhvatiti samo relevantni segmenti
nadzirane djelatnosti
d) Uravnoteen- kako nebi prouzroio dodatnu tetu organizaciji
OSNOVNI MODELI, METODE I

TEHNIKE JAVNOG
MENADMENTA
Upravljanje
putem propisa
Srpanj 2015.
Upravljanje
putem ciljeva i
rezultata
Upravljanje s
naglaskom na kvalitetu
i korisnike
Upravljanje
putem trita
i natjecanja
Upravljanje s
naglaskom na
izvedbu
Page 49
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
I.
UPRAVLJANJE PUTEM PROPISA

smatra se da se odreeni javni problem rjeava donoenjem adekvatnog propisa ili
njegovim izmjenama i dopunama
koncept kvalitetnije regulacije obuhvada:
a) PROCES JAVNIH KONZULTACIJA
- odnosi se na obvezu predlagatelja da obavijesti javnost i posebne
zainteresirane aktere o namjeri donoenja propisa
b) PROCJENU UINAKA REGULACIJE
- koristi se kao metoda analize razliitih varijanti javne politike da bi se izabralo
rjeenje koje najbolje odgovara cilju i svrsi koji se politikom ele postidi
c) UPRAVNO POJEDNOSTAVLJENJE
- nastojanje da se djelovanje javne uprave to je mogude vie pojednostavi
- jedan od instrumenata koji se najede koriste je zakonodavna giljotina tj.
stavljanje izan snage zakona i podzakonskih akata za koje se procijeni da su
nepotreban teret gospodarstvu
II.
UPRAVLJANJE PUTEM CILJEVA I REZULTATA

Upravljanje putem ciljeva
- polazi od postavljanja ciljeva koje organizacija treba ostvariti i naglaava budude
stanje do kojeg treba dodi kroz upravni cilkus i primjenu odreene politike
Upravljanje putem rezultata
- orijentirano na bududnost, naglaava stvarno postignute rezultate upravne
aktivnosti i uz njega nastoji vezati nagrade i kazen za slubenike i organizacije
ovisno o njigovim rezultatima
III.
Metoda funkcionalnog pregleda:

- proizlazi od analize osnovnih funkcija upravnih organizacija i njihove povezanosti
s dugoronim stratekim ciljevima organizacije
- nastoji se povedati uinkovitost organizacije
UPRAVLJANJE S NAGLASKOM NA KVALITETU I KORISNIKE

nastoji poboljati pojedine segmente upravne djelatnosti odnosno cjelokupnog javnog
sektora naglaavanjem njegove kvalitete
koncept cjelovitog upravljanja kvalitetom:
- nastao je temeljem kritike i istovremenog unapreenja upravljanja putem ciljeva
i rezultata koji su stavili naglasaka na ishode upravne djelatnosti, pritom
djelomino zanemarili proces kojim se do toga domazi
kvaliteta je posebna na svim razinama organizacijske strukture, a nikad nije postignuta u

dovoljnoj mjeri
kvaliteta javne uprave posebno dolazi do izraaja u njezinu odnosu prema korisnicima
upravnih usluga
Srpanj 2015.
Page 50
POREZNI STUDIJ
IV.
Anamaria Huzani
UPRAVLJANJE PUTEM TRITA I NATJECANJA

vanjsko ugovaranje obavljanja javnih poslova (outsourcing)- znaajno je zastupljen oblik
javnog menadmenta putem trita oslonjen na subjekte privatnog sektora tijeka dravne
uprave ugovaraju obavljanje javnih poslova sa subjektima s kojima nisu organizacijski
povezana
nekritiko i olako koritenje vanjskim ugovaranjem moe prouzroiti niz negativnih
posljedica :
a) gubitak povjerenja javnosti u upravu i vlast
b) prekomjeran i odigledan utjecaj privatnih interesa u procesima politikog odluivanja
c) gubitak potrebne strunosti i pad kvalitete obavljanja posla
d) zamagljivanje linija linija odgovornosti za propuste i pogreke
e) prelijevanje javnih sredstava privatnim subjektima
f) podmidivanje, korupcija
g) smanjenje prava zaposlenika
V.
javno-privatno partnerstvo- dio ireg koncepta javnog menadmenta oslonjenog na

trite i natjecanje; to je dugoroni ugovorni odnos izmeu subjekata javnog i privatnog
sektora; nastaje radi neposrednog obavljanja nekog javnog posla
UPRAVLJANJE S NAGLASKOM NA IZVEDBU (USPJENOST)

definicija javnih usluga
znaci utvrditi listu tih usluga te njihove razliite dimenzije, kao to su
pravodobnost, trokovi..
- mjerenje uspjenosti jedna je od komponenti upravljanja izvedbom a znai
utvrivanje uspjenosti organizacije u proizvodnji tih javnih usluga
menadment izvedbe zahtijeva uspostavu pouzdanih i tonih pokazatelja uspjenosti koji

omoguduju kvantifikaciju upravne djelatnosti
- utvrivanje mjerila jedna je od komponenti stratekog planiranja
- indikatori bi trebali biti sastavni dio svakog ozbiljnog stratekog i planskog
dokumenta kako nebi ostao tek popis elja
strateko planiranje
- racionalizira djelovanje upravnih organizacija prema odreenoj logikoj matrici
- najprije se utvruju temeljna svrka, opdi ciljevi organizacije, vrijednosti koje
mora potovati u svojem djelovanju te stanje i zahtjevi relevantne okoline kojoj
se organizacija mora prilagoditi
problemi mjerenja organizacijske uspjenosti

- izrazito su veliki i mnogobrojni
- neke su upravene organizacije usmjerene na obavljanje procesa ili podrku, a ne
na proizvodnju usluga
mjerenje produktivnosti javne uprave
Srpanj 2015.
Page 51
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
usprkos problemima je stalna pojava, jednako kao to je efikasnost prisutna

itavo vrijeme
upravljanje radnom uinkovitodu
- radni zadaci slubenika se ne mogu utvrditi jasno , jer ni ciljevi upravnih
organizacija ponekad nisu jasno odreeni
vanost upravljanja uinkovitodu
- veda je to je javna uprava pod vedim pritiskom da se opravda i legitima u
drutvu
- rije je o situacijama kriza koje mogu biti voljne, ekonomske, ekoloke itd...
4. LJUDI U UPRAVI
U javnoj upravi su zaposleni:
1) profesionalni javni slubenici
2) politiki dunosnici
3) osobe koje rade na manualnim i pomodno-tehnikim poslovima
4) vanjski suradnici i privremeno zaposlene osobe
Politiki dunosnici:
biraju se ili imenuju na odreene funkcije u vrhu upravnih organizacija prema
politikom kriteriju
poloaj im je vremenski ogranien trajanjem njihova politikog mandata
politiki su odgovorni javnosti za propuste
Politiki savjetnici:
pomonici ministra koji ga savjetuju uglavnom u politikim pitanjima, na temelju povjerenja
imenuje ih ministar prema politikom kriteriju
odravaju odnose sa strankom, drugim ministrima i njihovim savjetnicima, piu govore...
Vanjski suradnici:
privremeni ili povremeno sudjeluju u radu upravnih organizacija ali nisu zaposleni u njima
sudjeluju u odluivanju o pojedinim pitanjima iz nadlenosti te organizacija
uglavnom lanovi savjetodavnih tijela, odbora, komisija....
Javni slubenici- svi ljudi koji rade u odreenim javnim organizacijama
MERIT SUSTAV:
primjena niza objektivnih metoda pri odabiru, zapoljavanju i postavljanju kandidata na
radna mjesta i poloaje u javnoj upravi prema kriteriju strunosti i sposobnosti te kao kriterij
za nagraivanje i napredovanje u slubi najvrsnijih slubenika tijekom njihove karijere
odabir slubenika prema kriteriju sposobnosti za oreeni posao meu temeljnim je naelima
merit sustava, koji se smatra simbolom profesionalne, nepolitike ijavnosti odgovorne uprave
isti merit sustav u kojem bi postavljenja na sve poloaje u javnoj upravi zauzimali najvsniji i
najzasluniji pojedinci ne postoji niti u jednoj zemlji
Srpanj 2015.
Page 52
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
iako je merit sustav suprotan politikoj patronai , on se ne primjenjuje na kategorije

politikih funkcionara u samom vrhu upravne piramide bududui da su oni izabrani ili
imenovani kao izraz volje graana
Personalna funkcija- statina i kruta te usmjerena na formalno provoenje pravila i postupaka

slubenikog zakonodavstva, parcijalna i relativno kratkoronog karaktera, djeluje kroz
standardizirane i centralizirane forme
Upravljanje ljudskim potencijalima- niz aktivnih i dinaminih djelatnosti kojima se na vie ili manje
individualizirani nain ureuju statusni odnosi osoblja zaposlenog u upravnim organizacijama te
odnosi izmeu zaposlenika i tih organizacija
ETIKA JAVNIH SLUBENIKA
Od javnih slubenika oekuje se:
1) etinost prema vanjskoj okolini i unutar organizacije
2) profesionalan, odgovoran i predan odnos prema radu koji se nagrauje ili sankcionira
Korupcija:
najtei oblik odstupanja od naela jednakosti i etinog ponaanja u javnoj upravi; esto se
kvalificira kao kazneno djelo te se pravno sankcionira
Dvije vrste:
a) Upravna korupcija- netransparentno i nedouteno pladanje ili davanje grugih beneficija
javnim slubenicima u zamjenu za nedoputenu i netransparentnu provedbu propisanih
pravila, nedoputeno pogodovanje ili odstupanje od standarda
b) Dravni plijen- sastoji se od nastojanjima korporacija i poduzeda da prilagode i stvore sebi
u korist zakonsku, politiku i regulacijsku okolinu, dajudi nedoputene i netransparentne
provizije odnosno druge beneficije visokim javnim dunosnicima i slubenicima
SLUBENIKI SUSTAV
I.
KLASIFIKACIJSKI SUSTAV
Temeljni podsustav slubenikog sustava
to je ljestvica s odreenim brojem klasifikacijskih razreda koji su stupnjevani prema
unaprijed utvrenim kriterijima i niu se od najnieg do najvieg ili obrnuto
Djeli se na:
a) Karijerni sustav
- u takvom obliku sustava pojedinom su klasom obuhvadeni svi
slubenici s istim osobnim svojstvima
- klasifikacijska ljestvica sadrava tri klase koje obuhvadaju slubenike
prema stupnju obrazovanja:
o I. klasa- slubenici s magisterijem struke (MA)
o II. klasa- prvostupnici (BA)
o III. klasa- slubenici sa zavrenom srednjom kolom
Srpanj 2015.
Page 53
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
b) Sustav klasifikacije radnih mjesta

- sustav unutar koje se pojedine klase utvruju prema kriteriju radnim
mjesta
- kod tog sustava nije odluan kriterij formalnog stupanja obrazovanja
slubenika, ved je naglasak na postavljanju najprikladnije osobe na
odreeno mjesto koje se treba popuniti
II.
PLATNI SUSTAV
jedan od prvih naina uzravanja slubenika bio je na dvoru vladara, a plaanje u
naravi izvan dvora
sustav dodjeljivanja prihoda- dvije glavne podvrste:
o dodjeljivanje zemlje
o dodjeljivanje prihoda od stanovnitva
pladanje u novcu:
- dovelo velike prednosti
- plade javnih slubenika utvruju se slubenikim zakonodavstvom i
kolektivnim pregovaranjem izmeu sindikata i politike vlasti
- plada je najvaniji novani prihod koji predstavlja temelj slubenikove
materijalne egzistencije
- plada mora biti dostatna za ivot
III.
SUSTAV NAPREDOVANJA
dva temeljna sustava napredovanja:
a) Automatski sustav
- slubenik napreduje prema objektivnim kriterijima, kao to su stjecanje
viek stupnja obrazovanja, polaganje strunog ispita, radno iskistvo
- napredovanje se vee uz klasu koja je dodjeljenja slubeniku a ne za
samo radno mjesto
- u pravilu se napreduje prvo u platnom razredu, pa po zvanju
- ako tijekom slube postignu vii stupanj obrazovanja, automatski se
svrstavaju u vii rang platne i klasifikacijske ljestvice
b) Otvoreni sustav
- napreduje se prema kriteriju sposobnosti za odreeni posao, kvaliteti
radnog izvrenja i postignutim rezultatima u slubi; ti elementi se obino
zdruuju u radnu ocjenu koja je odluujudi faktor materijalnog
nagraivanja ili promicanja u pladi
- napredovanje se tipino vee za radno mjesto a ne za klasu kojoj
pojedinac pripada, tako da se napreduje na sloenije radno mjesto ili ono
koje je vie u org. strukturi
Srpanj 2015.
Page 54
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
POSEBNA PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI JAVNIH SLUBENIKA

PRAVA:
Pravo na redovitu pladu
razni oblici novanih i nenovanih nagrada, naknada i pogodnosti koje se propisuju
zakonom ili ugovaraju kolektivnim ugovorom (zdravstveni, mirovinsko osiguranje...)
prava slubenima radikalno/ drastino se smanjuju
DUNOSTI:
potovanje zakona i sluenje javnom interesu
u svim slubenikim propisima se propisuje obveza zakonitog, profesionalnog te
nepristranog obavljanja slube
duni su pruiti sve potrebne informacije graanima, osim ako je rijed o slubenoj
tajni
trebaju savjesno upravljati dravnom imovinom te uinkovito i pravodobno ubavljati
poslove
ne smiju zloupotrijebiti dane im ovlasti
ne smiju se neko vrijeme nakon prestanka dravne slube zapoljavati u privatnim
tvrtkama ije su poslovanje regulirali i nadzirali
ODGOVORNOSTI:
disciplinski odgovaraju pred upravnim ili redovnim sudovima odnosno pred
posebnim sudovima ili drugim neovisnim i strunim tijelima posebno ustrojenim
samo za tu svrhu
kazne se kredu od opomena i novanih kazni do premjetaja na nia ili manje sloena
radna mjesta i otkaza, s privremenom ili trajnom zabranom rada u javnoj slubi
PRILAGODBA SLUBENIKOG SUSTAVA EU STANDARDIMA
Svaka zemlja kandidatkinja za lanstvo u EU morala je uskladiti svoje zakonodavstvo s europskom
pravnom steevinom i drugim europskim standardima.
Dravna sluba treba ispunjavati sljedede uvjete:
1) djelovanje u javnom interesu
- javni interes mora imati prioritet i biti zatiden od upletanja privatnih interesa ako
nisu kanalizirani kroz politike institucije
2) depolitizacija
- razgranienje politikih i slubenikih poloaja u uptravi da bi se osigurala neovisnost
o svakodnevnim politikim intervencijama
3) profesionalizacija uprave
- podrazumijeva da su zapoljavanje i napredovanje utemeljeni na strunosti i
sposobnostima
4) izgradnja kvalitetnog slubenikog sustava
Srpanj 2015.
Page 55
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
u smislu odgovarajude regulacije prava i obveza slubenika, sustava poloaja i platnog

sustavapravednog ocjenjivanja rada slubenika s jamstvom zatite od nepravednih
ocjena te adekvatnom zatitom prava slubenika
5) odgovornost dravnih slubenika
- ukljuuje zahtjev za razvojem individualne odgovornosti, pravno reguliranje
odgovarajudih mehanizama, tenjihovo provoenje u praksi
6) ureen i efikasan sustav upravljanja ljudskim potencijalima
- na nain da se osigura primjena jedinstvenih standarda te omogudi usavravanje
slubenika putem odgovarajudih institucionalnih mehanizama
Pojam ljudskih potencijala i upravljanja ljudskim potencijalima u javnoj upravi

Termin ljudski potencijali odraava drugaiji stav prema ljudima: on implicira da su ljudi
kompleksna i vieslojna bida koja su u stalnom procesu razvoja te da su mnogo vie od
faktora proizvodnje ili ekonomskog ovjeka.
U UEM SMISLU
U IREM SMISLU
Ukupnost formalnih znanja, praktinih

vjetina, sposobnosti, ponaanja, socijalnih
obiljeja, psiholokih osobina, realizirane i
latentne kreativne mogudnosti javnih
slubenika privremeno ili trajno zaposlenih u
javnim organizacijama na poslovima od
javnog interesa.
Ne samo javni slubenici, nego i svi ostali

ljudi privremeno ili trajno zaposleni u javnoj
upravi: pomodno i manualno osoblje, vanjski
suradnici i savjetnici te politiki imenovane
osobe.
TO SE RAZUMIJE POD TERMINOM UPRAVLJANJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA?
AMERIKI BIHEVIORALNI ZNANSTVENICI istiu da je rije o potpuno novom i

drugaijem pristupu ljudskoj dimenziji u org od tradicionalnog
ZASTUPNICI INSTITUCIONALNOG PRISTUPA dokazuju da ideja ULJP nije sasvim
originalan i nov proizvod
o Zaeci takvih ideja razvijeni su 1940 i 1950 u koli ljudskih odnosa poivala
na tezi da zadovoljstvo zaposlenika raa povedanu efikasnost organizacije
o Ideja se kasnije razvijala u okviru nove kole ljudskih odnosa i socio-tehnike
sistemske teorije
VIE JE ZNAENJA IZRAZA UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA:
Sve menaerske odluke koje utjeu na odnose izmeu organizacije i zaposlenika

Oznaavanje menaderske ili posebne poslovne funkcije u organizaciji
Razmiljanja o funkciji ULJP kredu se od toga da je rije o potpuno drugaijoj funkciji u

usporedbi s tradiionalnom personalnom funkcijom do toga da je ULJP samo drugaiji,
moderniji naziv za istu funkciju koju je prije obavljala personalna administracija.
Srpanj 2015.
Page 56
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Personalna funkcija i funkcija ULJP-a

ULJP
dinamian i fleksibilan
fokusiran na podizanje
organizacijske sposobnosti i
uspjenosti
integralan, dugoroan
strategijski orijentiran
djeluje kroz individualne i u
vedoj ili manjoj mjeri
decentralizirane forme
menaderi i strunjaci za LJP su
uskljueni u djelatnost
upravljanja na svim razinama
izvrenja- imaju savjetodavnu
ulogu prema najviem vodstvu
Kompleksna i dinamina
aktivnost o kojoj treba
svakodnevno razmiljati na svim
org razinama
PERSONALNA FUNKCIJA
statina i kruta
usmjerena na formalno
provoenje pravila i postupaka
slubenikog zakonodavstva
parcijalna i kratkoronog
karaktera
djeluje kroz standardizirane i
centralizirane forme
rukovoditelji i strunjaci imaju
specijalistiku i odijeljenu
funkciju unutar organizacije
Usporedba personalne funkcije i ULJP pokazuje drugaiji nain obavljanja poslova i proirenje
sadraja personalnih poslova.
Strategijski model ULJP-a postoji ako je na pojedinanoj i na org razini usvojen:
nov nain razmiljanja o osoblju
nov tip org kulture
sistemski nain razmiljanja
o moraju se integralno povezati odnosi slubenika, funkcija ULJP te itava org i
ostvariti efektivne dvosmjerne veze izmeu vanjske i unutarnje org strategije
Upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi- niz aktivnih i dinaminih djelatnosti
kojima se na vie ili manje individualizirani nain ureuju statusni odnosi osoblja zaposlenog
u upravnim org te odnosi izmeu zaposlenika i tih org. Te se djelatnosti kredu u rasponu od
povremenih, nepobezanih i ad hoc aktivnosti do cjelovitog sustava meusobno povezanih
kontinuiranih aktivnosti u obliku strategijskog ULJP kojima se eli postidi maksimalno
ostvarenje org ciljeva odnosno javnog interesa te zadovoljenje potreba i interesa
zaposlenika.
Srpanj 2015.
Page 57
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Strategijsko upravljanje ljudskim potencijalima

pojavljuje se poetkom 1990-ih, najprije u privatnom sektoru
sustavno razvijanje ljudskih potencijala radi postizanja org sposobnosti, uspjenosti
i konkurentnosti
najede se oznauje postojanje eksplicitne, dvosmjerne veze izmeu odluka vezanih
za upravljanje ljudskim potencijalima i vanjke, natjecateljske strategije pojedine org
S JEDNE STRANE:
Odreuje uspjenost poslovne strategije org
S DRUGE STRANE:
Poslovna strategija org odreuje ciljeve, postavlja modele i usmjerava nain
upravljanja ljudskim potencijalima u org
ORGANIZACIJE IMAJU DVIJE STRATEGIJE:
EKSTERNA
o Bavi se unapreenjem konkurentnosti na tritu
INTERNA
o Usmjerena na razvijanje, motiviranje i nadzor unutarnjih potencijala
Strategijski ULJP ima integralni pristup koji ukljuuje specifian nain konceptualiziranja,
politiku i praksu ljudskih potencijala, a u pravilu je povezan sa STRATEGIJSKIM PLANIRANJEM
LJUDSKIH POTENCIJALA.
Strategijsko planiranje ljudskih potencijala- sloena djelatnost koja obuhvada niz specifinih
aktivnosti, a svaka od njih ima razliite strategijske opcije koje moe odabrati za pojedino
podruje aktivnosti pri oblikovanju cijelog sustava ULJP. Vanu ulogu u tim aktivnostimaimju
MENADERI za ULJP, koji postaju nezaobilazni lanovi strategijskih upravljakih timova u org
i djeluju kao savjetodavci svim ostalim org jedinicama u pitanjima koja se tiu ljudskih
potencijala.
Samo jedan od oblika ULJP kojim se uvelike snai produktivnost zaposlenika i org
efikasnost
Za razliku od privatnog sektora, upravne org nikada ne mogu autonomno odluivati o
strategijskim komponentama. Problemi ULJP u javnoj upravi su politiki, a ne tehniki.
Strategijsko planiranje naglaava potrebu za izgradnjom kapaciteta i usmjerava se na
strategijska pitanja unutar njihova politikog okvira. Ono je mnogo ire og strategijskog
planiranja u org privatnog sektora, ali i manje autonomno, jer ukljuuje suprotsavljene
interese u areni javnih politika i u postavljanju programa rada za javne org.
Srpanj 2015.
Page 58
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
5. OBAVLJANJE POSLOVA DRAVNE UPRAVE

Temeljni propisi koji ureuju strukturu i funkcije hrv dravne uprave:
ZAKON O SUSTAVU DRAVNE UPRAVE
o Ureuje nain funkcioniranja sustava dravne uprave i poslovi koje obavlja na
razini drave, ali i na razini podrune samouprave
ZAKON O USTROJTVU I DJELOKRUGU MINISTARSTAVA I DRUGIH SREDINJIH TIJELA
DRAVNE UPRAVE
o Ustanovljuje sredinja tijela dravne uprave te definira njihov djelokrug
U organizacijskom smislu, dravnu upravu u HR ine:
SREDINJA TIJELA
o Ministarstva
o Dravni uredi
o Dravne upravne org
PRVOSTUPANJSKA TIJELA
o Uredi dravne uprave
Sredinja tijela imaju politiki vrh i glabni su mehanizam provedbe politike Vlade, a osnivaju
se iskljuivo zakoom.
Ministarstva su tijela koja provode, koordiniraju i prate provedbu politike i propisa u
odreenom podruju.
Dravni uredi u pravilu imaju ulogu u horinzontalnoj koordinaciji te u internim funkcijama
uprave, na temelju koncentracije strunosti i informacijskih resursa.
Dravne upravne org imaju ulogu specijaliziranih ekspertnih org u odreenim
visokostrunim podrujima, a njihovi su poslovi i uloga primarno struno-analitiki i izvrni
prouavaju i istrauju odreena pitanja koja trae primjenu posebnih naina rada, odluuju u
konkretnim situacijama, odnosno prikupljaju i obrauju podatke i koriste se njima te
ostvaruju meunarodnu suradnju.
Tijela dravne uprave osnivaju se ZAKONOM. Vlada nema mogudnost ni pravo osnivati ih po
vlastitoj ocjeni i volji. Vlada meutim odreuje unutarnju org strukturu tijela i okvirni broj
slubenika svojim uredbama o unutarnjem ustrojstvu.
Srpanj 2015.
Page 59
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
NAELA FUNKCIONIRANJA DRAVNE UPRAVE

1. Vlada obavlja koordinativnu i nadzornu ulogu nad dravnom upravom
vlada usklauje i nadzire obavljanje poslova dr uprave
2. Naelo proraunskog financiranja

odreuje da se sredstva za rad tijela dr uprave osiguravaju u dr proraunu
upuduje na kontrolu od strane SABORA koji donosi dr proraun -> kontrolira njegovo izvrenje
3. Naelo javnosti rada

rad tijela dr uprave, ali i tijela kojima su povjereni poslovi dr uprave je javan
javnost se moe isljuiti samo iznimno, u sluajevima predvienim zakonom
4. Naelo odgovornosti za tetu

drava nadoknauje tetu koja nastane graanima i pravnom osobama zbog nezakonitog ili
nepravilnog rada tijela dr uprave
5. Naelo samostalnosti u radu

tijela dr uprave u obavljanu svojih poslova koji su odreenim zakonom su duna raditi samostalno
sukladno zakonu i u okviru zakonom definiranih ovlasti
upletanje i utjecaji su zabranjeni -> njihovo odsustvo je preduvjet za ostvarivanje odgovornosti
6. Naelo albe i sudske zatite

protiv pojedinanih akata, radnji i mjera tijela dr uprave te tijela koja obavljaju povjerene im
poslove dr uprave se moe uloiti alba, osim kad je ona zakonom iskljuena
tada se moe traiti sudska zatita pred upravnim sudovima
DRUGA USTAVNA NAELA I USTAVOM ZAJAMENA PRAVA I SLOBODE:
Naelo zakonitosti
Naelo jednakosti pred zakonom
Pravo zatite osobnih podataka
Sloboda izraavanja miljenja
Pravo na pristup informacijama
Pravo sudjelovanja u obavljanju javnih poslova i primanja u javnu slubu
Pravo slanja predstavki i pritubi
Pravo na referendum
Pravo na podnoenje pritube pukom pravobranitelju
U posebnom lanku (l 117) ustav propisuje da se ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain
njihova obavljanja ureuju zakonom te da se odreeni poslovi dravne uprave zakonom
mogu povjeriti tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave i pravnim osobama s javnim
ovlastima. Ujedno, zakonom i drugim propisima ureuje se status dr slubenika te
radnopravni status namjetenika.
Vaan utjecaj na dr upravu imaju:
Hr sabor nositelj zakonodavne vlasti i predstavniko tijelo hr graana
Predsjednik RH- izvrna vlast
Vlada RH- politiko i upravno vodstvo dr uprave
Srpanj 2015.
Page 60
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Utjecaj Hr Sabora na upravu
Ovlasti sabora prema dr

upravi
Normativne
Organizacijske
Personalne
Ekonomskofinancijske
Nadzorne
Normativni instrumenti kojima sabor utjee na dr upravu jesu Ustav i zakoni te ostali akti
sabora. U skladu s naelom zakonitosti, uprava mora djelovati u skladu s Ustavom i
zakonima, a oni predstavljaju podlogu njezina rada i djelovanja.
Organizacijski instrumenti odnose se na ovlast sabora da osniva i ukida tijela dr uprave
odnosno da odreuje njihov djelokrug i nadlenost.
Personalni instrumenti odnose se na ovlast sabora da imenuje i razrjeava pojedine
dunosnike, ponajprije ministre kao lanove Vlade koji su ujedno na elu ministarstava.
Ekonosmko-financijski instrumenti u prvom se redu odnose na dravni proraun koji Sabor
donosi i nadzire njegovo izvravanje.
Nadzorni instrumenti odnose se na ex post politiku kontrolu Sabora nad upravom, a
ukljuuju zastupnika pitanja, interpelacije, postavljanje pitanja povjerenja lanovima Vlade,
osnivanje istranih povjerenstava, ankete, pukog pravobranitelja...
Zastupnika pitanja- zastupnici ih mogu postavljati Vladi i pojedinom lanu Vlade o
ostvativanju njezinih dunosti, a posebno o stanju u pojedinim podrujima
drutvenog ivota te o provoenju zakona i drugih akata sabora.
Interpelacijom se trai raspravao radu vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama vlade
ili ministarstva ako one odstupaju od opdeg stajalita vade ili ministarstva u
provoenju zakona ili utvrene politike.
Pitanje povjerenja premijeru, pojedinom ministru ili vladi u cjelini moe se pokrenuti
na prijedlog najmanje 1/5 zastupnika u saboru.
Istrana povjerenstva moe osnivati sabor za svako pitanje javnog interesa
Puki pravobranitelj- opunomodenik sabora za promicanje i zastitu ljudskih prava i
sloboda utvrenih ustavom, zakonima i meunarodnim pravnim aktima o ljudskim
pravima i slobodama koje je prihvatila RH.
Sabor utjee na dr upravu i putem radnih kontakata. Vodedi dunosnici imaju obvezu
izvjetavati sabor o stanju u upravnom resoru za koji su nadleni.takoer su duni na zahtjev
sabora sudjelovati na sjednicama na kojima se raspravlja o pitanjima iz djelokruga tijela
kojima su na elu. Radni kontakti mogu biti popratna pojava primjene nekog od navedenih
instrumenata utjecaja sabora na upravu ili pak mogu dovesti do njihove primjene.
Srpanj 2015.
Page 61
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Ovlasti predsjednika RH prema dravnoj upravi (+ovlasti iz ustava proitati)

Predsjednik ima vane ovlasti u resorima vanjskih poslova i obrane. Rije je o nadlenostima
koje su po tradiciji povezane s funkcijom efa drave, veza koja je stvorena kada je ef drave
bio i neposredni ef cjelokupnog dravnog upravnog aparata.
Predsjednik u resoru VANJSKIH POSLOVA ima sljedede ovlasti:
Surauje s vladom u oblikovanju i provoenju vanjske politike
Na prijedlog vlade i uz sutpotpis premijera odluuje o osnivanju diplomatskih misija i
konzularnih ureda Hr u inozemstvu
Donosi odluku o postavljanju i opozivu efoa diplomatskih misija Hr u ino, na
prijedlog vlade i uz miljenje nadlenog odbora sabora te uz prethodni sutpotpis
premijera
Prima vjerodajnice i opozivna pisma ino efova diplomatskih misija
Dijeli ovlast slapanja meunarodnih ugovora sa vladom i saborom
U resoru OBRANE ovlasti predsjednika zasnivaju se na tradicionalnoj predodbi da je ef
drave istodobno i vrhovni zapovjednik oruanih snaga. On imenuje i razrjeava vojne
zapovjednike, u skladu sa zakonom. Na temelju odluke sabora predsjednik objavljuje rat i
zakljuuje mir.
U podruju DRAVNE SIGURNOSTI predsjednik surauje sa vladom u usmjeravanju rada
sigurnosnih slubi. Predsjednik i premijer supotpisuju imenovanje elnika sigurnosnih slubi,
uz prethodno miljenje nadlenog odbora sabora. Za poslove ostvarivanja te suradnje
osnovano je Vijede za nacionalnu sigurnost, kojim predjeda predsjednik, a odluke vijeda
supotpisuje zajedno s premijerom.
Vlada kao politiko i upravno vodstvo dravne uprave
Vlada vri izvrnu vlast u skladu s ustavom i zakonom
Odreuje, usmjerava i usklauje provedbu politika i programa
Predlae i donosi strategije, daje smjernice, donosi akte te poduzima druge mjere
potrebne za ureenje odnosa iz podruja svoje djelatnosti
VLADU INE:
o Predsjednik (premijer)
o Jedan ili vie potpredsjednika
DRAVNI DUNOSNICI
ako ih je vie premijer odreuje prvog
o Ministri
SASTAVALJNJE VLADE proitaj iz ustava
Srpanj 2015.
Page 62
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Premijer i lanovi vlade mogu podjeti ostavku. Premijer podnosi ostavku saboru. lan vlade
podnosi ostavku premijeru. Premijer e novoga lana vlade predstaviti na prvoj idudoj
sjednici sabora i zatraiti glasovanje o povjerenju.
Ovlasti i odgovornost vlade
Prema zakonu o vladi, vlada ima sljedede ovlasti:
Predlaze saboru zakone, druge akte, proraun i zavrni raun

Provodi zakone i druge odluke sabora
Donosi uredbe za izvrenje zakona
Vodi unutarnju i vanjsku politiku
Usmjerava i nadzire rad dr uprave
Brine o gosp razvitku zemlje
Usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi
Vlada ili od nje ovlateno tijelo upravlja, raspolae i koristi se imovinom RH, ako posebnim
zakonom nije drukije odreeno.
Vlada je odgovorna saboru za svoj rad i odluke koje donosi.
Obvezna izvjestiti sabor o som radu, politici koju provodi, u cjelini ili pojedinanom
podruju, o provedbi zakona i drugih propisa, te o drugim pitanjima iz svog
djelokruga
Pitanje povjerenja:
Moe se pokrenuti na prijedlog min 1/5 zastupnika u saboru moe zahtjevati i
premijer
Mora se provesti najranije u roku 7 dana, najkasnije u roku od 30 dana od dana
dostave prijedloga saboru
Odluka o nepovjerenju je donesena ako je za nju glasovala vedina ukupnog broja
zastupnika
Ako se izglasa nepovjerenja premijeru ili vladi u cjelini, premijer i vlada podnose
ostavku
Ako sabor odbije prijedlog za izglasavanje ne moe se ponovo pokrenuti isti
prijedlog prije isteka roka od 6 mj
Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lano vlade, premijer moe umjesto njega
predloiti drugoga lana saboru da mu izglasa povjerenje, ili premijer i vlada mogu
podnjeti ostavku
Ustrojstvo vlade i odluivanje
NA ELU vlade je PREDSJEDNIK VLADE. Premijer predstavlja vladu, saziva sjednice i
predsjedaca im, upravlja radom vlade i potpisuje akte koje ona donosi.
Srpanj 2015.
Page 63
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
PRVI POTPREDSJEDNIK vlade, ako ga premijer odredi, zamjenjuje premijera u sluaju njegove
sprijeenost ili odsutnosti, osim u pitanjima i postupcima odluivanja o povjerenju vladi,
imenovanju i razrjeenju lana vlade.
POTPREDSJEDNICI vlade usklauju rad ministarstava i brinu se o provedbi programa vlade u
podrujima za koja su zadueni.
Vlada ima UI KABINET koji ine predsjednik i potpredsjednici vlade.
Predlae provedbu politike vlade

Prati ostvarivanje programa vlade
Prethodno razmatra odreena pitanja iz nadlenosti vlade
Usklauje rad lanova vlade u obavljanju povjerenih im zadada.
Vlada ima GLAVNO TAJNITVO kojim upravlja glavni tajnik, imenovan od vlade na prijedlog
premijera.
Glavni tajnik odgovara premijeru i vladi
U vladi se ustrojava i URED PREDSJEDNIKA VLADE:
Obavlja strune i administrativne poslove za potrebe premijera
Radom upravlja predstojnik ureda imenuje ga vlada na prijedlog premijera
odgovoran je premijeru
Premijer moe imenovati POSEBNE SAVJETNIKE ili osnivati SAVJETE i imenovati lanove
savjeta radi utvrivanja stanja, izrade stratekih razvojnih planova i analiza, pripreme
prijedloga i usklaivanja provedbe pojedinih projekata iz programa vlade te za pojedina
pitanja stalne ili povremene prirode znaajna za obavljanje dunosti premijera.
Vlada moe osnivati stalna i povremena RADNA TIJELA za davanje prijedloga, miljenja
odnosno strunih obrazloenja o pitanjima iz svoga djelokruga.
Stalna osniva poslovnikom
Povremena osniva odlukom kojom se utvruje njihova zadada i sastav
Vlada moe uredbom osnivati UREDE, AGENCIJE, DIREKCIJE i druge strune slube radi
obavljanja poslova iz svojeg djelokruga. Rije je u pravilo o org jedinicama vlade koje se bave
policy poslovima u specifinim javnim politikama koje se odnose na sve resore i podruja
rada uprave ili poslovima strune podrke. Uredom upravlja ravnatelj kojeg imenuje vlada na
prijedlog premijera, po prethodno provedenom javnom natjeaju odgovoran je vladi.
Vlada moe osnivati POVJERENSTVA za odluivanje o upravnim stvarima iz svoje nadlenosti i
radi predlaganja odluka. O odnivanju povjerenstva i imenovanju predsjednika i lanova
povjerenstva vlada donosi odluku.
Srpanj 2015.
Page 64
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Sjednice vlade u pravilu su JAVNE, no vlada moe odluiti da de se sjednica odnosno

rasprava o pojedinim tokama dnevnog reda sjednice odrati bez nazonosti javnosti.
Vladina sluba za odnose s javnodu smjetena je u uredu predsjednika vlade
o na elu joj je glasnogovornik koji ima poloaj pomodnika ministra.
Vlada moe zasjedati ako je na sjednici nazona vedina lanova vlade.
Utjecaj vlade na dravnu upravu
Ovlasti vlade prema dr upravi
Normativne
Organizacijske
Personalne
Ekonomskofinancijske
Nadzorne
Akcijska
sredstva
Koorinacijske
Vlada donosi normativne akte kojima se nadopunjuje zakonodavna djelatnost sabora,

specifino usmjerava uprava ili ostvaruju druge svrhe.
Uredbe- najvaniji normativni akti vlade donose se u skladu s ustavom i zakonom
Odlukom- ureuju se pojedina pitanja iz nadlenosti vlade ili odreuju mjere, daje
suglasnost ili potvruju akti drugih tijela i pravnih osoba te odluuje o drugim
pitanjima o kojima se ne donosi propis
Zakljukom- se utvruju stajalita vlade u pitanjima provedbe utvrene politike te
odreuju zadade tijelima dr uprave.
Rjeenjem- se odluuje o imenovanjima i razrjeenjima te o drugim pojedinanim
stvarima iz sjelokruga vlade
Poslovnik- ureuje ustrojstvo, nain rada, odluivanje vlade i vrste akata koje donosi
vlada.
Uredbe i poslovnik objavvvljuju se u narodnim novinama, a odluke, rjeenja i
zakljuci mogu se objaviti u NN ako tako odlui vlada prilikom donoenja tih akata.
Personalne ovlasti vlade odnose se na imenovanja i razrjeenja pojedinih dravnih
dunosnika i rukovodedih dravnih slubenika.
Vlada imenuje i razrjeava zamjenika i pomodnike ministra, predstojnika dr ureda i
ravnatelja dr upravne org. Na temelju javnog natjeaja, vlada imenuje i razrjeava:
o Zamjenika predstojnika dr ureda, glavnog tajnika ministarstva i dr ureda,
zamjenika ravnatelja dr upravne org, predstojnika ureda dr uprave u jedinici
podrune samouprave
Organizacijski instrumenti odnose se na utvrivanje naela za unutarnje ustrojstvo kao i
uredsko poslovanje tijela dr uprave, koje vlada ureuje uredbom.
Srpanj 2015.
Page 65
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Ekonomsko-financijski instrumenti odnose se na nadzor financiranja uprave. Sredstva za rad

tijela dr uprave utvruju se dr proraunom koji donosi sabor, a predlae vlada koja i
koordinira njegovo izvravanje.
U okviru svojih nadzornih ovlasti vlada usklauje i nadzire obavljanje poslova dr uprave. U
provoenju tog nadzora vlada moe:
Ukinuti propise tijela dr uprave i jedinica lokalne i regionalne samouprave u
povjerenim im poslovima dr uprave
Podnjeti zahtjev ustavnom sudu RH za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba s
javnim ovlastima i povjerenim im poslovima dr uprave s ustavom i zakonom
Raspraviti o stanju u pojedinom tijelu dr uprave, tijelu jedinica lok i reg samoupave
ili p.o. s javnim ovlastima te odrediti mjere koje su ta tijela ili p.o. duni poduzeti radi
izvravanja poslova dr uprave iz svog djelokruga, a osobito razrjeiti odnosno
predloiti razrjeenje elnika tih institucija
Pokrenuti postupak za utvrivanje odg subenika i namjetenika
Vlada odluuje o sukobu nadlenosti izmeu tijela dr uprave
Akcijska sredstva vlade prema upravi odnose se na usmjeravanje rada i djelovanja uprave.
Tako de vlada:
Utvrditi naelne stavove koji obvezuju upravu
Moe dati konktretne zadatke tijelima dr uprave i utvrditi rokove za njihovo
izvravanje
Naloiti im da ispitaju stanje u podruju svoje djelatnosti i o tome podnesu izvjetaj s
prijedlozima
Vlada koordinira i povezuje sredinju dr upravu.
Putem ministara upravlja radom ministarstva i nadzire njihov rad
Ima nadzorne ovlasti nad obavljanjem poslova dr uprave
Osniva koordinacije i urede ija je zadada, izmeu ostalog, i usmjeravanje rada tijela
sredinje dr uprave.
Sredinja dravna uprava
POSLOVI TIJELA DR
UPRAVE
Neposredna
provedba zakona
Srpanj 2015.
Donoenje propisa za
provoenje zakona
Obavljanje upravnog
nadzora
Drugi upravni i struni

poslovi
Page 66
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Te poslove mogu obavljati i tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave / p.o. s

javnim ovlastima kada su ti poslovi na njih preneseni pravnim aktom
Tijela dr uprave i druga tijela na koja su prenesi poslovi dr uprave NEPOSREDNO
PRIMJENJUJU ZAKONE I DRUGE PROPISE, to znai da rjeavaju u upravnim stvarima, vode
propisane oevidnike, izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju druge upravne i strune
poslove.
Ministri, predstojnici dr ureda i ravnatelju dr upravnih org donose PROVEDBENE PROPISE
(pravilnike, naputke, naredbe) za provedbu propisa i zakona kad su na to izrijekom ovlateni,
u granicama dane ovlasti.
Pravilnikom se detaljnije razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene
Naredbom se nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje
Naputkom se propisuje nain rada u tijelima dr uprave, tijelima lok i reg samouprave
i p.o. s javnim ovlastima.
Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u NN
Provedbene propise donose i p.o. s javnim ovlastima kada su na to ovlatena
zakonom.
U provedbi UPRAVNOG NADZORA tijela dr uprave nadziru kako se provode poslovi dr
uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja u tijelima
dr uprave, kao i u tijelima jedinica lok i reg samouprave, nadziru i p.o. s javnim ovlastima u
povjerenim im poslovima dr uprave.
Kategorija DRUGIH UPRAVNIH I STRUNIH POSLOVA obuhvada itav niz kljunih poslova dr
uprave koji se obavljaju primarno radi oblikovanja javnih politika i pripreme propisa, njihova
pradenja i evaluacije te pruanja pomodi i ostvarivanja suradnje s drugim dravnim tijelima,
graanima i korisnicima te domadim i meunarodnim tijelima koja se bave istovrsnim
poslovima.
Vrlo vaan posao tijela dr uprave jest pradenje i evaluacija provedbe zakona odnosno
politike koja je u njihovu djelokrugu.
Prikupljanjem podataka i obavjesti, irzadom strunih podloga
Ti podaci slue tijelima kao osnova za poduzimanje mjera i aktivnosti kako bi se
poboljala primjena propisa ili ispravili nedostaci ukljuuje predlaganje nadlenim
dr tijelima donoenje propisa i drugih akata iz njihove nadlenosti
187. Str knjiga obrati panju na poslove u novije vrijeme!
Poslove dr uprave u tijelima dr uprave obavljaju DRAVNI SLUBENICI, koji se primaju u
slubu temeljem javnog natjeaja, ako zakonom nije drugaije odreeno. Pomodno-tehnike
poslove u tijelima dr uprave obavljaju NAMJETENICI.
Srpanj 2015.
Page 67
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Ustrojstvo dravne uprave

Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova dr uprave u jednom ili vie podruja.
MINISTAR
Predstavlja ministarstvo
upravlja njegovim radom
ZAMJENIK
MINISTRA
POMODNIK
MINISTRA
GLAVNI TAJNIK
imenuje ga vlada na prijedog premijera

odgovara ministru i vladi
provodi utvrenu politiku vlade
zamjenjuje ministra u upravljanju radom
ministarstva
imenuje ga vlada na prijedlog ministra
odgovoran je ministu i vladi
upravlja radom upravne org ustrojene u sastavu ministarstva
obavlja druge poslove koje mu povjeri ministar
imenuje vlada, na prijedlog ministra, na temelju javnog natjedaja
poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu ministarstva
usklauje rad unutarnjih ustojstvenih jedinica ministarstva i upravnih org u sastavu
ministarstva
brine se o strunom osposobljavanju, usavravanju i napredovanju dr slubenika i
namjetenika
nadzire rad dr slubenika i namjetenika
obavlja druge poslove koje mu povjeri ministar
Upravne org u sastavu ministarstva temelj su tzv modularnog ustrojstva dr uprave. To su

posebno ustrojene strune specijalizirane slube s odreenim stupnjem samostalnosti u
radu. Osnivaju se kao:
Uprave- kad se ustrojavaju za upravno podruje u kojem se obavljaju preteito
upravni poslovi s odreenim stupnjem samostalnosti u radu.
Zavodi- kad se ustrojavaju ua upravno podruje iz djelokruga ministarstva u kojem se
obavljaju preteito struno-analitiki poslovi koji zahtjevaju posebne naine rada
uutar ministarstva.
Mogu im se iznimno povjeriti i odreeni upravni poslovi, ako to zahtjeva
povezanost strunih i upravnih poslova
Ravnateljstva- kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva u
kojem se obavljaju odreeni upravni poslovi kada obavljanje tih poslova zahtijeva
posebno ustrojenu slubu, samostalnost djelovanja i posebne naine rada unutar
ministarstva,
Upravne org osnivaju se i pod posebnim nazivima zbog specifinog kruga poslova, a ponekad
mogu imati i poseban stupanj samostalnosti i relativno izdvojen poloaj u okviru
ministarstva.
Srpanj 2015.
Page 68
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
DRAVNI UREDI ustrojavaju se za obavljanje poslova dr uprave u jednom upravnom

podruju ili u vie njih koja su od posebnog znaenja za uinkovitiji rad vlade, ali i itave dr
uprave. Dravnim uredom upravlja PREDSTOJNIK, u poloaju zamjenika ministra, a imenuje
ga vlada na prijedlog premijera kojem odgovara za svoj rad.
Moe imati jednog zamjenika imenuje vlada na prijedlog predstojnika, na temelju

javnog natjeaja odgovoran predstojniku i vladi
Dravni ured moe imati GLAVNOG TAJNIKA kojeg imenuje vlada na prijedlog predstojnika
na temelju javnog natjeaja.
DRAVNE UPRAVNE ORG ustrojavaju se za obavljanje poslova dr uprave u jednom
upravnom podruju ili vie njih, a osnivaju se u pravilu kao dr uprave, dr zavodi i dr
ravnateljstva. Njihovim radom upravlja RAVNATELJ, kojeg imenuje i razrjeava vlada, na
prijedlog premijera i uz prethodno pribavljeno miljenje nadleog ministra. Za svoj rad odg je
vladi tj ministru.
Moe imati jednog zamjenika imenuje vlada na prijedlog ravnatelja na temelju

javnog natjeaja odgovoran vladi i ravnatelju
Ministarstva kao osnovne ustrojstvene jedinice imaju i KABINET MINISTRA te GLAVNO

TAJNITVO. Unutar osnovnih ustrojstvenih jedinica u ministarstvima odnosno unutar dr
upravnih org i dr ureda osnivaju se SEKTORI, SLUBE I ODJELI, u skladu s naelima i
kriterijima koji su utvreni posebnom uredbom.
Lokalne ekspoziture dravne uprave
Za obavljanje poslova dr uprave u vie upravnih podruja na razini ispod sredinje kao
prvostupanjski uredi dr uprave osnivaju se UREDI DRAVNE UPRAVE.
Takvo ureenje oblik je decentralizacije dr uprave
Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti sredinjih tijela dravne

uprave mogu se u upaniji, gradu i opdini osnivati PODRUNE JEDINICE odnosno ISPOSTAVE.
Za obavljanje odreenih poslova dr uprave iz nadlenosti ureda dr uprave mogu se u gradu
odnosno opdini osnivati ISPOSTAVE, koje odredi vlada na prijedlog predstojnika ureda dr
uprave.
Ured dravne uprave obavlja i druge strune poslove u upravnim podrujima za koja je
ustrojen, a osobito:
Neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu
Rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju
Provodi upravni odnosno inspekcijski nadzor
Srpanj 2015.
Page 69
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Prati stanje u svom djelokrugu te sredinjim tijelima dr uprave predlae mjere za

unapreenje u pojedinim upravnim podrujima
Unutarnje ustrojstvo ureda ureuje se uredbom vlade.
Radom ureda dr uprave upravlja PREDSTOJNIK kojeg imenuje vlada na temelju javnog
natjeaja koji provodi Ministarstvo uprave. Predstojnik ureda dr uprave moe imati
ZAMJENIKA kojeg imenuje i razrjeava ministar uprave, na prijedlog predstojnka ureda, na
temelju prethodno provedenog javnog natjeaja.
Ispostavom ureda upravlja VODITELJ ISPOSTAVE koji je za svoj rad u ispostavi odgovoran
predstojniku ureda dr uprave u upaniji.
Politiko-demokratski nadzor
Provodi hrv sabor
Dr upravu nadzire i vlada
o Usklauje i nadzire obavljanje poslova dr uprave
o Odluuje o sukobu nadlenosti izmeu tijela dr uprave
Obuhvada i razliite metode kojima GRAANI nadziru rad uprave
o Omoguduju naela predstavnike i neposredne demokracije i naela
transparentnosti i otvorenosti
o Obuhvada razliite oblike javnosti i sudjelovanja graana u radu tijela javne
vlasti
Puki pravobranitelj
o Opunomodenik sabora za promicanje i zatitu ljudskih prava i sloboda
o Svatko moe podnjeti pritubu ako smatra da su mu ugroena njegova
ustavna ili zakonska prava
o Sredinje tijelo za suzbijanje diskriminacije
o Podnosi saboru godinje izvjetaje
Financijski nadzor
Prvenstveno provode sabor i vlada putem dravnog prorauna u kojem su utvrena
sredstva za rad tijela dravne uprave
o Prethode mu vadine smjernice ekonomske i fiskalne politike iz kojih su vidljive
odnovne odrednice prorauna za trogodinje razdoblje
o O rasporeivanju tih sredstava odluuje elnik tijela
Za proraunski nadzor zadueno je ministarstvo financija koje nadzire:
Zakonitost
Svrhovitost
Pravodobnost koritenja proraunskih sredstava
Provjerava pravilnost primjene zakona te propisa i akata donesenih na
temelju zakona
Srpanj 2015.
Page 70
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
o Taj se nadzor provodi radi spreavanja napravilnosti i prijevara, pogrenog

upravljanja te odreivanja mjera radi otklanjanja tetnih posljedica za
proraun
Upravni i inspekcijski nadzor
U provedbi upravnog nadzora, tijela dr uprave nadziru osobito:
Zakonitost rada i postupanja

Rjeavanje u upravnim stvarima
Djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dr uprave
Svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za
obavljanje poslova dr uprave
Odnos slubenika i namjetenika prema graanima i drugim subjektima
U provedbi upravnog nadzora tijela dr uprave mogu poduzeti ove mjere:
Zahtjevati izvjetaje, podatke i druge obavjesti o obavljanju poslova dr uprave
Raspraviti o stanju izvravanja poslova dr uprave i predloiti mjere koje se moraju
poduzeti radi izvrenja pojedinih poslova dr uprave
Pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti pojedinih slubenika odnosno
namjetenika
Neposredno obaviti poslove u granicama svoga djelokruga iz nadlenosti tijela dr
uprave
Poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom
Ministarstva, dr uredi i dr upravne org provode upravni nadzor nad radom dr uprave i
poduzimaju odgovarajude mjere, a osobito pokredu postupak za utvrivanje odgovornosti
dr slubenika te neposredno izvravaju poslove iz nadlenosti dr uprave kad ocijene da se
na drugi nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a ured nije postupio sukladno
prethodno danim napitcima u za to ostavljenom mu primjerenom roku.
Tijela dr uprave provode i INSPEKCIJSKI NADZOR nad pravnim i fizikim osobama kako bi
utvrdila primjenjuju li te osobe zakonske odredbe na zakonit i pravilan nain. Ovlast i
dunost provedbe inspekcijskog nadzora propisana je posebnim zakonima kojima se ureuje
neka djelatnost. U prvom stupnju inspekcijske poslove obavljaju uredi dr uprave, a u
drugom stupnju sredinja tijela dr uprave.
Provode ga inspektori i drugi dr slubenici u tim tijelima ovlateni za provedbu insp
nadzora, kad je to odreeno posebnim zakonom
Provodi se izravan uvid u opde i pojedinane akte, uvjete i nain rada nadziranih
pravnih i fizikih osoba
Poduzimaju se zakonom i drugim propisima predviene mjere da se ustanovljeno
stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima
Srpanj 2015.
Page 71
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Ako nae da je povrijeen zakon ili drugi propis, ima pravo i obvezu:
Narediti otklanjanje utvrenih nedostataka odnosno nepravilnosti u odreenom roku
Podnjeti prijavu nadlenom dr tijelu zbog kaznenog djela odnosno izredi zakonom ili
drugim propisom utvrenu prekrajnu kaznu
Poduzeti i druge mjere odnosno izvriti druge radnje za koje je posebnim propisima
ovlaten.
Sudski nadzor
Ukljuuje ocjenu postupaju li tijela dr uprave u skladu s pranim normama, a ureen
je zakonom o upravnim sporovima
Upravni spor- oblik sudske kontrole nad upravom, i to ponajprije kontrole upravnog
akta, a provodi ga upravni sud
o svrha mu je osigurati sudsku zatitu prava i pravnih interesa fizikih i pravnih
osoba i drugih stranaka povrijeenih pojedinanom odlukom ili postupanjem
javnopravnih tijela
o javno pravnim tijelom smatra se tijelo dr uprave, tijelo lok i reg samouprave,
p.o. s javnim ovlastima i p.o. koja obavlja javnu slubu
u HR upravne sporove rjeavaju 4 upravna suda za podruje jedna ili vie upanija sa
sjeditem u Zagrebu, Splitu, Osjeku i Rijeci, te vidoku upravni sud RH.
Teritorijalna organizacija Hrvatske
knjiga 275 strana prvi odlomak !!!
Zakonskom su definicijom opdine definirane kao jedinice preteno ruralnog karaktera koje se
osnivaju u pravilu za vie naseljenih mjesta prema naelu interesne homogenosti zajedniki
interesi stanovnika integrativni su faktor tih jedinica.
Najamanja je opdina Cviljane s 239 stanovnika

najveda opdina Vikovo s 14 445 stanovnika
Samo 6 opdina ima vie od 10 000 st
47 ih ima izmeu 5 001 i 1 000 st
339 ima izmeu 1 001 i 5 000 st
36 ima manje od 1 000 st
Gradovi su zamiljeni kao preteno urbane jedinice koje imaju vie od 10 000 stanovnika
(populacijski kriterij). Dodatni kriteriji:
ADMINISTRATIVNI -> status grada osigurava svakoj jedinici koja je proglaena
sjeditem upanije
GRAVITACIJSKI -> omoguduje da se stanovnitvu jednog vedeh centralnog naselja
pribroji stanovnitvo prihradskih naselja koja su s njima povezana svakodnevnim
Srpanj 2015.
Page 72
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
migracijama i drugim gravitacijskim procesima ime ono stjee mogudnost prijedi

granicu od 10 000 stanovnika.
Zakonodavac je omogudio da se i bez toga neko naselje utemelji kao grad zbog posebnih
razloga i posebnog znaenja koje moe biti povijesno, gospodarsko, geoprometno i drugo
(kriterij iznimke).
Kategorija velikih gradova s vie od 35 000 stanovnika utemeljena je 2005.
S obzirom na to da u HR postoji 6 759 naselja, prosjena lokalna jedinica sastoji se od
12 naselja
U PRVOJ su fazi, 1993-2001, upanije bile jedinice lokalne uprave i samouprave, a
onda su postale jedinicama regionalne samouprave.
Prosjena veliina upanije: 174 887 st i 2 798 km2
o NAJMANJA: liko-senjska 51 000 st
PO BROJU STANOVNIKA
o NAJVEDA: splitsko-dalmatinska 455 000 st
o NAJMANJA: Meimurska 729 km2
PO POVRINI
o NAJVEDA: liko-senjska 5 353 km2
o NAJMANJA: liko-senjska manje od 10 st/km2
PO GUSTODI NASELJENOSTI
o NAJVEDA: meimurska 157 st/km2
Samoupravni i preneseni djelokrug lokalnih jedinica
Javni poslovi koje obavljaju lokalne samoupravne jedinice u zemljama u kojima se lok
samouprava razvijala preteno pod utjecajem germanske tradicije mogu se klasificirati na:
Poslove iz vlastitog, samoupravnog, izvornog djelokruga
Preneseni/povjereni poslovi dr uprave
ETIRI SU VANE RAZLIKE IZMEU TIH DVIJU GRUPA POSLOVA:
Odgovornost
o Za poslove iz samoupravnog djelokruga snose same lok jedinice
o U prenesenim poslovima krajnja je odg i dalje na tijelima sredinje drave,
ponajprije na ministarstvima i vladi
Opda regulacija
o U samoupravnom djelokrugu lok jedinice imaju pravo na donoenje lok
propisa/opdih akata
o Pravnu regulaciju poslova dr uprave vre sredinja tijela
Prvenstveno parlament zakonima
Lok jedinice nastupaju samo kao provedbeni mehanizam i produena
ruka sredinjih vlasti
Financiranje
o Obavljanje vlastitih samoupravnih poslova lok jedinice financiraju u naelu iz
vlastitih sredstava
Srpanj 2015.
Page 73
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
o Preneseni djelokrug financira sredinja drava

Nadzor
o Lok jedinice su podvrgnute nadzoru sredinjih organa razliitog opsega i
intenziteta
o U samoupravnom djelokrugu uobiajeno se nadzire ustavnost i zakonitost
o U prenesenom djelokrugu svrsishodnost provedbenih aktivnosti lokalnih
jedinica
Zakonodavac ima na raspolaganju mogudnost osigurati MINIMALNU RAZINU JAVNIH USLUGA
za graane bez obzira na kojem dijelu dravnog teritorija ive propisivanjem OBLIGATORNOG
dijela samoupravnog djelokruga zakonom.
OBVEZNI SAMOUPRAVNI POSLOVI izraz su nastojanja drave da se graanima u svim
lokalnim jedinicama osigura odreeni krug, minimum ili podjednaka razina javnih
slubi, ali u vlastitoj reiji i na troak samih lok jedinica
o Smatra ih se temeljnim poslovima, odnodno bitnim lok slubama
Potonji se naziva FAKULTATIVNI DJELOKRUG. Razlikovanje obligatornog i fakultativnog
djelokruga ima puno vie smisla u sustavu opde klauzule nego u sustavu enumeracije.
U sustavu enumeracije je u sluaju mogunost izbora lokalnih tijela znatno ograniena i
svedena na izbor izmeu poslova koje su predvidjeli sredinji organi.
FAKULTATIVNI DJELOKRUG omoguduje samom lok jedinicama da procjenjujudi vlastite
okolnosti, potrebe lok stanovnitva te financijske mogudnosti izraze svoje specifinosti, kao i
preferencije lok politikih snaga.
to je fakultativni djelokrug iri, lok jedinica je autonomnija
Poslovi PRENESENOG DJELOKRUGA mogu djelovati i povoljno i nepovoljno na politiki
karakter lok samouprave.
Proirenje tog djelokruga moe uvrstiti autonomiju lok jedinica
Moe posluiti i kao svojevrsni trojanski konj koji otvara put pojaanom nadzoru i
utjecaju sredinjih organa na lok jedinice
Zbog mogudih ambivalentnih uinaka, u proces odluivanja o prijenosu dr poslova na
lok samoupravne jedinice poeljno je ukljuiti i same lok jedinice
U prenesi djelokrug europskim se lok jedinicama obino povjeravaju poslovi dr uprave kao
to su:
Registriranje injenica roenih

Zakljuenje braka i smrti
Voenje evidencija o tim injenicama
Statistiki poslovi
Izdavanje identifikacijskih iskaznica i vozakih dozvola
Srpanj 2015.
Page 74
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Nadzor gradnje
Vojne evidencije
Provedba izbora
TRI su temeljne pravne tehnike prenoenja:
Zakon- jednostrano donosi sredinja vlast
Upravni ugovor- sredinje dr sa svakom pojedinom lok jedinicom o uvjetima
obavljanja poslova dr uprave od strane te jedinice
Sporazum- koji potpisuju sredinja vlast s jedne strane te jedne ili vie udruga lok
jedinica s druge strane.
PRAVNE TEHNIKE ZA ODREIVANJE LOKALNOG SAMOUPRAVNOG DJELOKRUGA
Poslovi lokalnog samoupravnog djelokruga mogu se odrediti s pomodu dviju pravnih metoda:
1) OPDOM ILI GENERALNOM KLAUZULOM
rije je o odredbi ustava ili odreenog sustavnog, temeljnog zakona koja postulira da
su svi javni poslovi u naelu lokalni, osim onih koji u nekom zakonu budu izriito
navedeni i oznaeni kao poslovi od interesa za sredinju dravnu vlast
nije pogodna u slabo razvijenim zemljama odnosno zemljama u kojima postoje
velike razlike u razvijenosti izmeu lokalnih jedinica
2) ENUMERACIJOM
dodjeljivanje polova obavlja se propisom nadlenog sredinjeg dravnog organa,
najede zakonom
kada se neki posao eli povjeriti lokalnim jedinicama u njihov samoupravni djelokrug,
to bi trebalo biti izriito i nedvojbeno propisano, takoer zakonom; u sluaju sumnje
trebalo bi tumaiti da se je rije o dravnom poslu
odgovornost za stanje u lokalnim jedinicama naelno je zadrana u rukama sredinjih
dravnih organa, to ih i potie i obvezuje da svoje resurse upotrijebe u korist
lokalnih jedinica
loe strane: ograniuje autonomiju lokalnih jedinica i ima centralizacijske uinke
vrlo je komplicirana u primjeni
POLITIKE INSTITUCIJE LOKALNE SAMOUPRAVE
PREDSTAVNITVO GRAANA- graani biraju predstavnike, lanove lokalnih predstavnikih tijela, koji
tijekom mandata koji su dobili od graana zastupaju ili bolje reeno predstavljaju njihove interese u
glavnom lokalnom politikom tijelu koje se obino naziva vijedem ili skuptinom.
PREDSTAVNIKO TIJELO- glavni organ lokalnog politikog odluivanja.
Dvije temeljne skupine:
1) OBLICI NEPOSREDNE DEMOKRACIJE
a) Skuptine graana
Srpanj 2015.
Page 75
POREZNI STUDIJ
-
Anamaria Huzani
zamjenjuju lokalno predstavniko tijelo, njegove funkcije obavljaju svi stanovnici

lokalne jedinice s pravom glasa
stanovnici se okuplaju jednom ili ak vie puta godinje i zajedniki odluuju o svim
pitanjima od znaenja za lokalnu jedinicu, ukljuujudi i donoenje opdih akata
graani na skuptini obino izmeu sebe biraju lanove izvrnih tijela koja vode
lokalne poslove
b) Lokalni referendum
- sastoji se u izjanjavanju graana o prihvadanju ili odbijanju pojedinog prijedloga ili
odluka o pitanju od lokalnog interesa
- najvaniji je oblik neposrednog odluivanja graana u lokalnim poslovima; zajamen
je Ustavom
- vrste referenduma:
a) obligatorni postoji kad zakonska odredba propisuje dunost raspisivanja
referenduma o pojedinom pitanju kad god se ono pojavi
b) fakultativni postoji ako je raspisivanje referenduma doputeno, ali se o
njemu donosi odluka na prijedlog ovlatenih predlagaa, s tim da tijelo koje
odluuje o raspisivanju referenduma samo ocjenjuje njegovu opravdanost
c) obvezujudi odluka vee predstavniko tijelo lokalne jedinice tako da ono
neko vrijeme ne moe donijeti odluku suprotnu odluci donesenoj na
referendumu
d) savjetodavni - ako odluka donesena na referendumu ne obvezuje
predstavniko tijelo, ved ono moe donijeti odluku suprotnog sadraja od
volje vedine biraa izraene na referendumu
c) Opoziv izabranih dunosnika
- politiki se sankcionira djelovanje onoga tko je ved bio izabran na odreenu poziciju,
ali je izazvao nezadovoljstvo lokalne zajednice
- opoziv je mogudnost i pravo da graani odlue o prestanku mandata izabranih
dunosnika prije njegova regularnog isteka
- opozicv se ne smije raspisati prije proteka roka od 12 mj od odranih lokalnih izbora,
ni prije odranog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se odravaju redovni
lokalni izbori
- odluka o opozivu donesena je ako se o tome pozitivno izjasni najmanje 1/3 ukupnog
broja biraa upisanih u popis biraa u toj jedinici
d) Graanska inicijativa
- omoguduje odreenoj skupini graana da predloi odreeni opdi akt, zahtijeva
rjeavanje pojedinog pitanja ili poduzimanje neke mjere
- lokalno tijelo ne mora prihvatiti inicijativu u njezinu sadrajnom dijelu, ali mora je
uzeti u razmatranje
- skupina graana moe lokalnom predstavnikom tijelu predloiti donoenje
odreenog akta ili rjeavanje nekog pitanja iz njegova djelokruga; o prjedlogu
predstavniko tijelo mora raspravljati ako ga potpisom podri najmanje 10% biraa
Srpanj 2015.
Page 76
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
e) Mjesni zborovi graana

- oblik su konzultiranja stanovnika obino pojedinog ueg dijela lokalne jedinice, o
pitanjima od neposrednog lokalnog znaenja
- imaju savjetodavni i konzultativni karakter te odluke usvojene na njima ne obvezuju
predstavniko tijelo lokalne jedinice
- sazivaju se po potrebi ; saziva ga vijede mjesnog odbora ili lokalno predstavniko
tijelo, a vodi ga predsjednik vijeda mjesnog odbora ili lan vijeda kojed odredi vijede
- odluka donesena na zboru graana obvezatna je za vijede mjesnog odbora, ali ne
obvezuje predstavniko tijelo lokalne jedinice
2) OBLICI SUDJELOVANJA GRAANA
a) Putem teritorijalno decentraliziranih tijela
- mogu imati vlastito predstavniko tijelo ili o interesima uih dijelova lokalne jedinice
odluuju sami graani
- imaju vlastita tijela: vijede mjesnog odbora koje se bira na neposrednim izborima, te
predsjednika vijeda mjesnog odbora kojeg bira vijede meu svojim lanovima
b) Temeljem koopitranja (imenovanja)
- vrlo je raireno, a doputeno je uvijek kad nije izrijekom zabranjeno
- rije je o odborima lokalnih vijeda i skuptina te drugim stalnim i povremenim
vijedima, povjerenstvima i slinim formama ije je formiranje regulirano lokalnim
statutima, poslovnicima i drugim pravnim aktima, radi osiguravanja utjecaja
pojedinih skupina graana
c) Temeljem fotmaliziranog ili ad hoc sudjelovanja
- prijedloge se mora javno javno objaviti i ostaviti rok u kojem se svi graani mogu
ukljuiti u javnu raspravu i izraziti svoje miljenje
- provoenje raznih anketa meu stanovnitvom radi utvrivanja stavova i miljenja
graana, formalizirano savjetovanje sa zainteresiranom javnodu i drugi oblici
- trai se da svi dokumenti lokalnih tijela budu to dustopniji graanima kako bi oni
mogli pratiti njihov rad i na njega reagirati
d) Kroz organizacije lokalnog civilnog drutva
- ini zbir raznih asocijacija graana koje se osnivaju lokalno, radi zastupanja interesa
lokalne naravi , ali i lokalni mediji i javnost
- lokalne udruge osnivaju se s ciljem utjecanja na rad i funkcioniranje lokalne vlasti i
uprave
- one agregiraju i filtriraju razliite interese ili potrebe lokalnog stanovnitva i tako
omoguduju tijelima lokalnog upravljanja da budu o njima obavijeteni
LOKALNO PREDSTAVNITVO I LOKALNI IZBORI
Srpanj 2015.
Page 77
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Prema EPLS-u pravo na lokalnu samoupravu provodi se preko vijeda ili skuptina sastavljenih od
lanova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju opdeg i
jednakog birakog prava.
Predstavnicima se treba omoguditi odgovarajuda financijska naknada trokova nastalih u obavljanju
njihove funkcije, naknada za izgubljenu zaradu ili naknada za obavljen posao, uz odgovarajude
socijalno osiguranje.
Hrvatska zakon o pravu dravljana drugih drava lanica EU i izborima za predsjednika tijela lokane i
podrune (regionalne) samouprave 2010.- time im je omogudeno i aktivno i pasivno birako pravo,
ali samo u izborima za predstavnika tijela.
1. Vedinski izborni sustav
na lokalnoj razini usmjeren je jasnom odreenju rezultata izbora, to se postie
izborom relativnom ( jednan krug) ili apsolutnom vedinom (dva kruga) izmeu
kandidata u izbornim okruzima na koje se dijele lok. jedinice u kojima se provode
izbori
lokalne jedinice se dijele na toliko izbornih okruga koliko se bira lanova lokanog
vijeda
u tom sustavu propada velik dio glasova, nema pravedne raspodjele mandata, a
dugorono vodi u dvostranaje
2. Sustav razmjernog (proporcionalnog) predstavnitva
dijeli mandate donekle proporcionalno udjelu u osvojenim glasovima biraa, bolje
motivira birae za izlazak na izbore te bolje reprezentira sloenost lokalnih interesa
obino se glasuje za liste koje nude tolko kandidata, pravedniji je, dovodi do
nestabilnosti, tekoda u postizanju kompromisa, pregovaranja itd.
-AKTIVNO I PASIVNO BIRAKI PRAVO STJEE SE SA NAVRENIH 18 GODINA
Lokalni izbori mogu se odravati istodobno s nacionalnim ili drugim izborima ili u posebnim
terminima.
Mandat lanova lokalnih predstavnikih tijela u HR:

traje 4 godine
predstavniki je (nije obvezujud)pa nema opozive tijekom mandata
mandat obavljaju poasno, tj. neprofesionalno, pa ne mogu primati pladu nego naknadu koju
odreuje predstavniko vijede
zatideni su od kaznenog progona zbog glasovanja, izjava ili miljenja i stavova iznesenih na
sjednicama predstavnikog tijela
Konstituirajuda sjednica:
treba se odrati u roku od 30 dana od dana objave konanih rezultata izbora
ako se ne izabere predsjednik, nova se sjednica saziva jo najvie dva puta, svaki puta u roku
od 30 dana od dana kada je trebala biti odrana prethodna sjednica
predsjednik saziva sjednice najmanje jedanput u 3 mjeseca
moe imati dva podpredsjednika
Srpanj 2015.
Page 78
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
sazivanje sjednice moe obrazloenim zahtjevom traiti najmanje 1/3 lanova tog tijela, u
kojem ju je sluaju predsjednik duan sazvati u roku 15 dana, sjednice su javne
Predstavniko tijelo ima:
a) Regulacijske ovlasti
- donosi statut jedinice i svoj poslovnik apsolutnom vedinom
- odluke i opde akte kojima regulira pitanja iz samoupravnog djelokruga donosi
relativnom vedinom
b) Financijske ovlasti
- donosi proraun i godinji obraun apsolutnom vedinom, a o porezima i zaduivanju
u mjeri koju mu ostavlja Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune
samouprave
ako se ne moe donijeti proraun, tijelo moe donijeti odluku o privremenom
financiranju koja je na snazi najdulje tri mjeseca
c) Personalne ovlasti
- osim izbora vlastitog predsjednika i potpredsjednika imenuje i razrjeava lanove
vlastitih radnih tijela te druge osobe ako je propisano zakonom, drugim propisom ili
statutom jedinice
d) Organizacijske ovlasti
- osniva vlastita radna tijela, ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice,
osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje poslova iz samoupravnog
djelokruga
e) Kontrolne ovlasti
- nadzire lokalnog naelnika
- naelnik je duan dva puta godinje podnijeti izvjetaje o svom radu, s tim da
predstavniko tijelo moe traiti i ad hoc izvjetaje o pojedinim pitanjima
- ono nadzire ukupno materijalno i financijsko poslovanje jedinice
f)
Druge ovlasti
- iznimno donosi i pojedinane akte, primjenjujudi ZUP
- u tom sluaju u pravilu se protiv tog akta ne moe izjaviti alba, nego samo pokrenuti
upravni spor
IZVRNA TIJELA I DUNOSNICI U LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Izvrni organi imaju vanu ulogu u :
a) Pripremanju lokalnih politikih odluka
b) Voenju lokalnih javnih politika
c) Izvravanju odluka predstavnikog tijela
d) Brizi za prihode i rashode, razvoju .
Srpanj 2015.
Page 79
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Ivanievid 11 strukturnih varijanti izvrnog sloja lokalne samouprave:

1) etiri varijante izvrnog sustava monokratskog tipa:
a) Politika varijanta- zastupljena u Francuskoj s naelnikom kojeg bira lokalno vijede, a
koji je ujedno i presjednik lokalnog vijeda i nositelj svih izvrnih funkcija
b) Upravna varijanta-tipian primjer profesionalnog gradskog menadera u amerikim
gradovima
c) Lokalistika varijanta- s izravnim izborom naelnika od graana s izvornom
varijantom amerikog gradonaelnika
d) Centralistika varijanta-s lokalnim izvrnim funkcionarom kao predstavnikom drave
u lokalnoj jedinici, koja je manje-vie zastupljena u nedemokratskim sustavima
2) etiri varijante izvrnog sustava kolegijalnog ili odborskog tipa:
a) Komunalni odbor-s glavnim primjerom odbora koji vodi jedinicu izmeu dviju
godinjih skuptina svih graana u vicarskoj
b) Izvrni odbor-ije lanove lokano predstavniko tijelo bira prema politikoj situaciji u
vijedu i politikim kriterijima
c) Odbor sastavljen od profesionalnih upravnih rukovoditelja-sa primjerom magistrata u
nekim njemakim gradovima prije uvoenja izravnog izbora naelnika
d) Odbor s centralno imenovanim naelnikom-naelnika imenuje monarh odnosno veliki
vojvoda
3) Tri varijante izvrnog sustava komitetskog ili pluralnog tipa:
a) Britanski komitetski tip-zasnovan na koordinaciji od strane politike stranke koja ima
vedinu u vijedu
b) vedski model-s komunalnim izvrnim odborom kao centralnim i vie drugih odbora
lokalnog vijeda
c) Australski i novozelandski model-s pojedinanim izvrnim dunosnikom koji i sam ima
odreene izvrne ovlasti, a i koordinira djelovanje vie izvrnih komiteta koje kao
svoja tijela formira lokalno vijede
Naelnik :
djeluje kao glavna lokalna politika figura
ima mogunost da se istodobno natjee i za mjesto naelnika, a s vlastitom listom, bez obzira
na to predloe li je politika stranka ili grupa graana, i kao nositelj kandidacijske liste za
vijede
ako uspije pobijediti i dobiti vedinu u vijedu, tada ima odrijeene ruke voditi lokalnu jedinicu
ako nema vedinu u vijedu, potrebna mu je velika vjetina da osigura vedinu za izglasavanje
prorauna, opdih akata i drugih odluka
u sluajevima da to ne uspije, lako dolazi do slokade u lokalnom politiko-upravnom sustavu
Ovlasti su mu:
a) zastupa jedinicu
b) priprema prijedloge opdih akata za vijede, a nakon to budu doneseni, izvrava ih ili
osigurava njihovo izvrenje
c) predlae proraun kao jedini ovlateni predlagatelj
Srpanj 2015.
Page 80
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
d) odgovara sredinjim tijelima dravne uprave za obavljanje poslova dravne uprave

prenesenih u djelokrug jedinice
e) usmjerava djelovanje upravnih tijela i nadzire nihov rad
f) upravlja nekretninama i pokretninama u vlasnitvu jedinice te njezinim prihodima i
rashodima
g) nadzire zakonitost rada tijela mjesnog odbora, s tim da moe raspustiti to vijede ako
postoje nepravilnosti u njegovom radu
h) iznimno donosi pojedinane akte primjenjujudi ZUP
i) obavlja i druge poslove propisane zakonom i statutom jedinice
CENTRALNO- LOKALNI ODNOSI
Temeljna naela centralno-lokalnih odnosa:
1) Neelo supsidijarnosti:
- javne ovlasti i poslovi moraju se povjeriti onim vlastima koje su najblie graanima
2) Naelo konstitucionalizacije prava na lokalnu i regionalnu samoupravu:
- Hrvatski Ustav jami graanima pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu)
samoupravu, koje se ostvaruje preko lokalnih predstavnikih tijela
3) Naelo autonomije:
- lokalne jedinice i njihova tijela ovlatena su poduzeti sve aktivnosti kojima se
ostvaruju interesi lokalnog stanovnitva
4) Naelo zakonitosti:
- lokalna samouprava moe i treba biti regulirana zakonima, ne i podzakonskim
propisima
5) Naelo razmjernosti:
- obveze lokalnih jedinica moraju biti razmjerne njihovim mogudnostima, a
odgovornosti ovlastima i sredstvima koja su im dodijeljena
6) Naelo efektivnosti i ekonominosti:
- trai se da javne poslove obavljaju efikasno i ekonomino
7) Naelo pomodi i solidarnosti:
- sredinja drava duna pomagati slabijim lokalnim jedinicama te osigurati efikasne
mehanizme solidarnosti na razini itave drave
8) Naelo europskog vierazinskog upravljanja:
- sredinja drava i lokalne samoupravne jedinice trebaju suraivati u ostvarenju opdih
ciljeva zajednice meusobno, ali i s tijelima EU i drugim zemljama lanicama i onima
koje to ele postati
-
Srpanj 2015.
Page 81
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Sredstva i oblici utjecaja sredinje vlasti na lokalnu samoupravu:

1. Pravna regulacija lokalne samouprave:
zakonima se reguliraju mnoga opda pitanja, ali i detalji obavljanja pojedinih javnih
poslova na lokalnoj razini
2. Javni poslovi:
zakonodavac moe posebnim zakonima precizno odreivati granice poslova sredinje
razine i poslova lokalne samouprave
3. Razliite mogudnosti obavjetavanja o stanju u lokalnim jedinicama:
lokalne su jedinice podlone statistikom pradenju i povremenim anketama te
drugim oblicima prikupljanja podataka
imaju obvezu dostavljanja opdih akata dranim upravnim tijelima radi nadzora
4. Pomod sredinje drave:
razliitm oblicima strune pomodi, organizaciji i provedbi usavravanja lokalnih
slubenika i dunosnika, pomod u tehnikim sredstvima, struna obrada pojedinih
pitanja
5. Intervencije sredinje drave:
mogu biti u obliku upozorenja i prigovora, naloga, prethodnih i naknadnih odobrenja
i suglasnosti, delegacije poslova na lokalne jedinice ili supstituiranja lokalnih jedinica
kad nisu sposobne obaviti poslove na vrijeme ili dovoljno kvalitetno
6. Financijski instrumenti:
odreivanje vrste raspona stopa lokalnih poreza, davanja financijske pomodi,
nadzora financijskog poslovanja lokalnih jedinica
7. Organizacija obavljanja poslova dravne uprave:
sredinja drava uvijek ima mogudnost osnivati svoje podrune upravne organe
odnosno dimenzioniranjem i strukturiranjem dekoncentrirane dravne uprave
odrediti irinu prostora koji ostaje za lokalnu autonomiju
8. Nadzor nad lokalnom samoupravom:
posebno vaan i osjetljiv mehanizam
NADZOR NAD LOKALNOM SAMOUPRAVOM
Tri temeljna neela nadzora:
a) naelo zakonitosti
b) naelo razmjernosti nadzorne intervencije
c) naelo zatite samoupravnih prava
Srpanj 2015.
Page 82
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Vrste nadzora:
1. Nadzor opdih i pojedinanih akata lokalnih jedinica:
Pojedinani akti kojima se rjeava o pravima, obvezama i pravnim interesima nadziru
se u upravnom postupku povodom albe nezadovoljne stranke odnosno njezinim
pokretanjem upravnog spora pred nadlenim upravnim sudom
Reguliran je i nadzor zakonitosti pojedinanih neupravnih akata koje u
samoupravnom djelokrugu donose predstavnika i izvrna tijela lokalnih jedinica
Taj nadzor provodi svako tijelo sredinje dravne uprave u svojem djelokrugu
Ono moe u roku od godine dana od donoenja oglasiti takav akt nitavim
2. Nadzor zakonitosti opdih akata:
Organiziran je u vie stupnjeva
Dravni nadzor zapoinje u prvostupanjskom uredu dravne uprave, iji predstojnik
moe dati uputu kako da se otklone nedostaci u donesenom opdem aktu
Ako se nedostaci ne otklone, on obustavlja od primjene taj opdi akt
Predstojnik takoer ocjenjuje osnovanost odluke o obustavi opdeg akta od primjene
koju je prije toga eventualno donio lokalni naelnik, pa tu odluku naelnika potvruje
ili odbija potvrditi
Nadleno tijelo dravne uprave ocjenjuje osnovanost odluke predstojnika ureda
dravne uprave o obustavi opdeg akta od primijene ili o potvrdi odluke lokalnog
naelnika
Ono moe ukinuti odluku predstojnika ureda dravne uprave ili podnijeti zahtjev za
ocjenu zakonitosti opdeg akta Visokom upravnom sudu
3. Nadzor zakonitosti statuta:
Nadleno tijelo za taj nadzor na dravnoj razini je Ministarstvo uprave
O ustavnosti i zakonitosti statuta odluuje i Ustavno sud, a postupak ne pokrede
samo Ministarstvo, nego Vlada na prijedlog Ministarsta uprave, i to u roku od 30
dana od dana primitka tog prijedloga
Ako vlada u tom roku ne pokrene postupak, a statut je prije toga bio obustavljen od
primjene, obustava od primjene prestaje istekom roka
Ustavni sud odluuje meritorno o ustavnosti i zakonitosti lokalnih statuta
4. Nadzor rada lokalnih predstavnikih tijela:
Provodi ga Ministarstvo uprave koje u sluaju da utvrdi nepravilnosti u radu lokalnog
predstavnikog tijela moe svojom odlukom proglasiti nezakonitim sjednicu tog tijela
ili njezin dio, a donesene akte oglasiti nitavima
Protiv odluke Ministarsta uprave moe se pokrenuti upravni spor pred Visokim
upravnim sudom
Ako se utvrde posebno drastini oblici nezakonitosti u gunkcioniranju lokalnih tijela, sredinja drava
ima mogudnost provesti drastine intervencije ; obino je rije o rasputanju lokalnih predstavnikih
tijela i razrjeenju lokalnih naelnika.
Srpanj 2015.
Page 83
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Lokalno predstavniko tijelo na prijedlog Ministarstva uprave rasputa Vlada ako:

a) Ugrozi suverenitet ili teritorijalnu cjelovitost drave
b) Ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja, samo u novoosnovanim
jedinicama
c) Uestalo donosi opde akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu
d) Trajno ostane bez vedine lanova
e) Ne moe donositi odluke dulje od tri mjeseca
f) Ne raspie referendum odnosno referendum za opoziv naelnika kad ga predloi 20% biraa
Povjerenik Vlade:
Ima dunost osigurati ostvarivanje prava i obveza graanina i pravnih osoba do uspostave
reguliranih tijela; ovlasti su mu ograniene
Moe donijeti odluku o privremenom financiranju; ne moe raspolagati imovinom osim ako
je to nuno radi izvrenja obveza; ne moe donositi ili mijenjati opde akte asim ako je to
nuno potrebno
Ovlasti mu prestaju prvim radnim danom nakon objave konanih rezultata izbra za naelnika;
mandat moe trajati i do novih redovnih izbora
Prijevremeni se izbori odravaju u roku od 90 dana od dana rasputanja predstavnikog tijela
odnosno od dana prestanka mandata naelnika
UPRAVNE REFORME
Reforme -znaajnije institucionalne inovacije u sustavu javne uprave neke zemlje do kojih najede
dolazi periodino, a obino obuhvadaju mjeavinu strukturnih, funkcionalnih, persolanlih i drugih
mjera i njima izazvanih promjena.
Do njih dolazi kada temeljni drutveni, ekonomski, ili drugi problemi uspiju izazvati promjene u
politici razvoja uprave.
Cilj- povedanje institucionalnog kapaciteta neke zemlje da se to je mogude uspjenije rjeava javne
probleme, bavi se javnim pitanjima te analizira, koncipira i provodi razliite javne politike.
Pokretai reformi mogu biti:
a) Donoenje novih propisa
b) Uvoenje i stabilizacija nove organizacije
c) Zapoljavanje novog osoblja u postojede institucije
d) Pomjene u formalnim procesima
e) Promjene u formalnim organizacijskim strukturama
Tipovi upravnih reformi:
A. Prema razlozima njihova pokretanja:
a) Svrhovitosne reforme
o pokredu se odlukom vladajudih politikih aktera koji potrebu reforme vide u
nekim politikim, ekonomskim ili socijalnim svrhama koje ele ostvariti
b) Okoline reforme
o uzimaju u obzir okolinu ovisnost uprave
Srpanj 2015.
Page 84
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
c) Institucionalni model reforme

o istie interne faktore poput organizacijske kulture i ponaanja koji odreuju
uspjeh/neuspjeh reforme
B. Prema kriteriju mjere odstupanja od tradicionalne, webwrijanske koncepcije uprave i stupnju
radikalnosti reformskih zahvata:
a) Tradicionalne reforme
o usmjerene na usavravanje javne uprave prema weberijanskom modelu
o karakteriziraju ga formalni nadzor upravnog aparata od strane legitimne
politike vlasti te strogo hijerarhijska struktura uprave u kojoj rade stalni,
politiki neovisni i profesionalni slubenici motivirani javnim interesom
o usmjerene na odravanje postojedih odnosa izmeu politikog sustava,
upravnog sustava i prava te trine ekonomije
b) Modernizacijske reforme
o ele se uvesti mjere za ubtzavanje i vedu fleksibilnost cijelog upravnog
sustava, s tim da one obino utjeu i na politiki sustav
o taj tip reformi obiljeava primjena snanijih reformskih mjera kao to su
prijelaz na proraune orijentirane na rezultate
o inspirirane su doktrinom novog javnog menadmenta
c) Trine reforme
o usmjerene su na primjenu trinih naela i metoda u javnoj upravi te na
dosta grubo podvrgavanje javne uprave trinim zakonitostima
o ukljuuju uvoenje razliitih mehanizama trita i njihovu iroku primjenu
d) Minimizirajude reforme
o nastoje suziti javnu sferu te proiriti podruje privatne inicijative
o provode se radikalne mjere smanjivanja javne uprave
MENADERSKE REFORME JAVNE UPRAVE
Reforme pod utjecajem novog javnog menadmenta ibiljeje su suvremenih javnih sektora u vedini
zemalja; postaju iznimno popularne.
Kao posljedica toga to se zbog sve vede meuovisnosti procesa u svjetskim razmjerima u razliitim
zemljama pojavljuju donekle slini problemi, pa se na globalnoj razini vidi tendencija da se unificiraju
i rjeenja.
Osobito znaajni zagovaratelji toga pristupa su meunarodne organizacije i Svjetska banka.
Menaderske reforme:
posljedica su shvadanja da je i sama drava i javna uprava javni problem ili ak jedan od
uzronih faktora javnih problema
kroz reforme nastoji se redefinirati uloga drave, a javna uprava reformirati u skladu s tom
novom ulogom drave
Srpanj 2015.
Page 85
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
potaknute su razliitim meusobno povezanim razlozima : globalnom ekonomskom krizom,

zbog svoje veliine, neracionalnosti u troenju javnih sredstava i kvalitete usluga za poslovni
sektor i graane
u javnoj upravi ekonomski su orjentirane te nerijetko zapoinju nastojanjima da se smanje
javni izdaci
Reformske mjere- usmjeravaju se na postizanje ekonominosti upravnog sustava zbog sve skuplje
upravne djelatnosti u okviru sovijalne drave
Reformski zahvati- usmjereni su na povedanje efikasnosti odnosno djelotvornosti funkcioniranja i
djelovanja javne uprave
Elementi novog javnog menadmenta i menaderizma u javnoj upravi mogu se svesti na :
a) naglasak na upravljanje uspjenodu
b) fleksibilnije i dencentraliziranije financijsko upravljanje
c) upravljanje ljudskim potencijalima s odreivanjem plada prema rezultatima i
primjenom personalnih ugovora
d) vie odazivnosti u odnosu na korisnike i klijente javnih slubi
e) veda decentralizacija na lokalne razine vlasti
f) ire koritenje mehanizma trita
g) privatizacija javnih poduzeda
Kritike menaderskih reformi:
reformski zahvati nisu stvarno povedali ekonominost, efikasnost i djelotvornost javne
uprave i njezina djelovanja; koncentracija na efikasnost moe prouzroiti zanemarivanja
8. EUROPSKI UPRAVNI PROSTOR

sredinji koncept u raspravama o tendovima u europskom upravljanju
irenje EU na zemlje u tranziciji = nastanak, razvoj i institucionalizacija zajednikog
europskog upravnog prostora
o vanu ulogu ima i Vijede europe
VANOST JAVNE UPRAVE STR 319 !!!
EUP- Teorijski koncept u ijem je sreditu ideja o upravnoj konvergenciji,
pribliavanju razliitih modela javne uprave u Europi, njihovu rastakanju i taljenju,
oogadivanju drugaijim i novim rjeenjima, uenju i mijenjanju, rezultatima i uincima
koji su slini za graane u razliitim europskim zemljama.
PET JE TEMELJNIH PRISTUPA EUROPEIZACIJI:
GEOGRAFSKI- Trai temelje odreenih rairenih upravljakih rjeenja i slinosti
upravnih trendova u specifinom institucionalnom i povijesnom nasljeu europe,
slinim uvjetima i idejama o upravnim rjeenjima i institucijama
o meusobno se ui i preuzima institucije
o nije potrebno da je neka zemlja lanica EU samo da je na podruju europe
Srpanj 2015.
Page 86
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
NORMATIVAN- Polazi od europske pravne steevine koja ini najvrdi dio,

normativnu jezgru EUP
o uzima u obzir i upravne standarde
o sudsku praksu europskih sudova koja je obvezujuda i za zemlje lanice i tijela
EU
kreativnost sudova ponekad dovodi do rezultata koji mogu biti
iznenaujudo i za same kreatore politika i donositelje europskih
politikih odluka
KULTUROLOKI- polazi od oekivanja graana kao normativne okosnice svake
drutvene institucije, bez obzira na to nastaju li norme kao plod svjesne regulacijske
djelatnosti u drutvu ili temeljem ponavljanja slinog ponaanja
o Vrijednosti i oekivanja ine vano komponentu
o Podvarijanta se bavi organizacijskom odnosno upravnom kulturom
POLITIKI- zakljuuje temeljem injenice da postoji forma interesno-politikog
formalnog organiziranja dijela europskih zemalja.
o EUP je u tom smislu prirepak politikih razmatranja
o Redukcionistika koncepcija temelji se na ideji nadnodi i dominacije politike
nad upravom, ali ima i svoju racionalnu osnovu
SOCIOLOKI- gradi na stvarnom, a ne na normativnom stanju, te se pita o empirijskim
dokazima postojanja EUP- dva smijera:
a) Jedan smijer sastoji se u komparaciji i utvrivanju slinosti upravnih
sustava razliitih zemalja
Teko nadi zajedniki metar
b) Drugi bi smijer utvrivao slinosti pozicije graana naspram javne uprave
u razliitim zemljama
Valjalo bi utvrivati ponajprije anketom graana
Europska integracija zahvada FAZU OBLIKOVANJA JAVNIH POLITIKA I FAZU NJIHOVE
PROVEDBE.
EU i nakon lisabonskog ugovora nastavlja funkcionirati kao zajednica drava
Prostor konsenzualnog donoenja odluka suen je spavanjem tredeg stupnja s prvim
stupnjom -> ojaana uloga zajednikih tijela EU
Stekla zasebni pravni subjektivitet -> europske zajednice ga izgubile
EU se smatra nekom vrstom protofederacije ili dravom stvaranja javnih politika
Lisabonski ugovor napokon spominje i agencije i druga slina tijela EU, za kontrolu ijih je
odluka utvrena nadlenost Suda pravde EU.
Srpanj 2015.
Page 87
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Nabrojenim europskim upravnim mreama valjalo bi dodati i mree regulacije.

Nezavisni regulatori vaan su dio institucionalne slike ne samo EU nego i uprava
zemalja lanica
Uporita nastanka su liberalni sektori slubi od opdeg ekonosmkog interesa, kao i
slobodna trina utakmica
EU UTJEE NA UPRAVE ZEMALJA LANICA TAKO DA SE:
Njima koristi kao mehanizmom za provedbu vlastite pravne regulative
Sili na mijenjanje i odustajanje od nekih javnih politika, ali i struktura i postupaka
Ukljuuje u postupke oblikovanja politika i donoenja politikih odluka na razini EU
Utjecaj nije jednostran nego OBOSTRAN

- onemoguduje da se upravna konvergencija koncentrira samo oko jednog od
tradicionalnih europskih upravnih modela
Suvremena je europa svojevrsni melting pot
Razvoj suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija:

Omoguduje i potie stvaranje i razvoj mrenih struktura i ukljuivanje irokog kruga graana
Omoguduju efikasnost komunikacije i finkcioniranje upravnih mrea i njihovo
demokratiziranje
Drutvene mree omoguduju trenutanu komunikaciju
Uinci daleko od mogudnosti koje nude ali nisu beznaajni
EUP se definira kao- skup pravnih naela i standarda org i funkcioniranja javne uprave te pruanja
javnih usluga graanima od tijela EU i zemalja lanica, kao i drugih europskih zemalja, propisanih
pravom odnosno poduprtih ustaljenom sudskom i upravnom praksom kao i legitimnim oekivanjima
europskih graana, civilnog drutva te ekonosmkih i drugih drutvenih subjekata.
Temeljna naela EUP
vladavina
prava
otvorenost i
transparentnost
uinkovitost i
djelotvornost
naelo
proporcionalnosti
naelo
usklaenosti
naelo
supsidijarnosti
naelo
sudjelovanja
Srpanj 2015.
Page 88
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Vladavina prava znai pravnu sigurnost graana te pouzdanost i predvidljivost upravnog

djelovanja i upravnog odluivanja.
Uprava mora potivati zakonitost u svakom aspektu
Ne smije odluivati arbitrano
Mora potivati legitimna oekivanja graana
o Nepristranost i pravinost upravnog postupanja
o Nediskriminacija
o Profesionalizam slubenika
o Potovanje pravnog reda
o Nadzor uprave od neovisnog sudstva
Otvorenost i transparentnost osiguravaju pretpostavke za vanjski nadzor uprave.
Mora biti javna tajnost tek zakonom propisana iznimka
o Objavljivanje propisa
o Dostavljanje osluka graanima na ija se prava i oveze odnose
o Obrazlaganje upravnih odluka
o Pristup javnim registrima ...
Uinkovitost (efikasnost) mjera je produktivnosti, odnos uloenih javnih sredstava i rezultata
koji su ostvareni njihovim troenjem.
Trai dobar omjer izmeu tih sredstava i dobivenih rezultata
Djelotvornost (efektivnost) mjera je ostvarenja zadanih ciljeva odnosno sposobnost
postizanja ciljeva i djelovanja u opdem / javnom interesu.
Naelo proporcionalnosti trai da se u svim fazama od osmiljavanja javnopolitike mjere do
njezine provedbe, ukljuivi izbor razine na kojoj de se ta mjera provoditi i izbor
instrumenata za ostvarenje, primjene rjeenja razmjerna ciljevima koji se ele ostvariti.
Supsidijarnost je dopuna naela proporcionalnosti, jer trai da se svaka upravna akcija
provede na najnioj razini koja je primjerena i sposobna tu akciju provesti.
Naelo sudjelovanja zahtjeva povezanost i koherentnost, kao i razumljivost politikih akcija i
mjera koje su potrebne za postizanje rezultata u javnom interesu.
Navedena upravna naela i upravni standardi utvruju se na razliite naine i kroz djelovanje
razliitih eu institucija.
Veliku ulogu ima SIGMA zajednika inicijativa Eu komisije i OECD utemeljena 1992 i
usmjerena na pruaje podrke zemljama kandidatima u modernizaciji javne uprave
Nije jedini a moda ni najvaniji akter
Srpanj 2015.
Page 89
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Glavni imbenici proizlaze iz djelovanja institucija EU i ukljuuju:

Presude europskog suda
Djelovanje eu vijeda, putem dokumenata i odluka na najvioj razini
Osnivake ugovore, jer domade institucije poinju koristiti iste standarde i koristiti se
slinim praksama u primjeni domadeg i europskog prava
Zakonodavnu aktivnost vijeda eu i eu parlamenta, u okviru sektorskih politika
Djelovanje eu komisije
Djelovanje vijeda europe kao ire integracijske forme eu povezivanja
Djelovanje Sigme
Sporedni imbenici ukljuuju:
Kontakte upravnih slubenika u okviru postupka komitologije, upravnih mrea i
agencija te dunosnika na najvioj razini, kroz koje se odvija indentificiranje i prijenos
dobre prakse
Upravne infekcije, kao tradicija preuzimanja dobre prakse iz jednog u drugi upravni
sustav
Utjecaj meunarodnih procesa i doktrina u kljuujudi rasprave o najboljoj praksi i
meusobni pritisak od nacionalnih uprava da usvoje najbolja rjeenja i prilagode se
novim okolnostima
Koncept europeizacije i upravna konvergencija
Faze europskih
integracija
Klasine teorije
integracije
Neofunkcionalizam
Intergovermentalizam
Teorije
europskog
upravljanja
Liberalni
intergovernemtalizam
Teorija
europeizacije
Teorija
nadnacionalnog
upravljanja
koncept
vierazinskog
upravljanja
Klasine teorije integracije nastoje objasniti proces i razloge integriranja europskih zemalja u
ekonomsku i politiku zajednicu na koju prenose dio svoga suvereniteta i modi, a dominiraju
u prva ti desetljeda eu povezivanja u kojima su eu zajednice jo uvijek tipino meunarodne
org.
Neofunkcionalizam koncentrira se na ulogu drutva i ekonomije
Intergovermentalizam bavi se interesima i politikom modi glavnih aktera
Srpanj 2015.
Page 90
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Teorije europskog upravljanja javljaju se od sredine 1980 i s fokusom na eu politikoj

zajednici u nastajanju, njezinim obiljejima, strukturi i funkcioniranju.
Liberalni intergovermentalizam tvrdi da eu integracije jaaju dravu, posebno
nacionalne egzekutive
Teorija nadnacionalnog upravljanja smatra da eu integracija stvara novu
vierazinsku politiku promjenom naina na koji domadi akteri odgovaraju na
integraciju
Kocept viefaznog upravljanja istie da europske integracije mijenjaju karakter
drave i odnos privatne i javne sfere
Teorija europeizacije razvija se od poetka 1990, problematizira uinke eu integracije na
drave lanice, ali i na nedrave i subnacionalne aktere, kao i na drave koje nisu lanice EU.
U naelu europeizacija se bavi trima kljunim pitanjima koje je mogue prostorno odrediti
kao vertikalni pristup odozdogore, vertikalni pristup odozgo dolje te horinzontalni pristup:
Proces oblikovanja eu institucija i javnih politika te funkcioniranje politikih procesa
na eu razini prenoenjem nacionalnih ovlasti na nadnacionalnu razinu (odozdo-gore)
Direktan i indirektan utjecaj eu instituija politika i politikih procesa na nacionalne
institucije, politike i politike procese, ukljuujudi i nedravne aktere (odozgo-dolje)
irenje EU izvan postojedih granica, kako politiko irenje apsorpvijom novih lanica
tako i kulturalno irenje ideja, obrazaca i normi izvan granica neposrednog susjedstva
U skladu s navedenim pristupom definirana su i kljuna istraivaka pitanja europeizacije:
TO se mjenja
KAKO se mjenja
Do kakve PROMJENE dolazi
Pod dimenzijama europeizacije razumije se utjecaj EU na:
Javne politike, u smislu naela i ciljeva, njihovih sadraja i naina ostvarivanja
Politike, upravne i druge strukture, u smislu utjecaja na izvrnu, zakonodavnu i
sudsku vlast, meusobne odnose tih razina i intitucija, odnos drave i drutva...
Politike procese kao uinak na politike stranke, stranaki sustav, interesne skupine..
Jedno od osnovnih pitanja europeizacije institucija, ukljuujudi javnu upravu, jest KARAKTER
PROMJENE, tj moe li se oekivati uniformirajudi uinak, dakle harmonizacija odnosno
kovergencija, ili diferencijalni uinak. Upravo je misao o upravnoj konvergenciji kao
svojevrsnom pribliavanju razliitih modela javne uprave u Europi, njihovu rastakanju i
taljenju, obogadivanju drugaijim i novim rjeenjima, uenju i mijenjanju, rezultatima i
uincima koji su slini za graane u razliitim europskim zamljama, u temeljima koncepta
EUP.
Srpanj 2015.
Page 91
POREZNI STUDIJ
Anamaria Huzani
Upravna je kovergencija dokumentirana i dokazana u mnogim upravnim podrujima,

elementima i institucijama, kao to su ujednaavanja prava na pristup info javnog sektora,
organizacije i funkcioniranja centra vlade, regionalne politike, upravnog sudovanja, politike
razvoja slubi od opdeg interesa...
Glavni razlog IZOSTANKA kovergencije kao stvaranja istih posljedica pod utjecajem EU jest taj
to europski poticaj za promjenom prolazi kroz filtar domadih institucija i aktera.
Opdenito, postoje dvije metode preuzimanja novih upravnih rjeenja:
Zbog atraktivnosti pojedinog rjeenja, tako to se odreeni model ili rjeenje vidi
kao superioran zbog svoje funkcionalnosti, korisnosti ili legitimnosti
Zbog nametanja, jer model preferiraju oni koji imaju najvedu mod i namedu ga
drugima
Politika kondicionalnosti/uvjetovanja- oznauje primjenu odreenih org ili proceduralnih
oblika ne zbog njihovih superiornih katakteristika, ved kao uvjet za lanstvo, legimitet ili
novanu pomod.
Kondicionalnost je glavna metoda preuzimanja ideja i rjeenja u tranzicijskim zemljama.
Nalaze se u pregovarakoj poziciji
Eu je u jaoj poziciji prema kandidatima nego prema lanicama
Posljedica je prihvadanje eu standarda bez propitivanja njihove uloge i promjene
shvadanja i vrijednosti, esto samo na formalnoj razini plitka europeizacija
Reforma javne uprave u Hrvatskoj
Str 362-367
Srpanj 2015.
Page 92

Organizacija Javne Uprave U Republici Hrvatskoj

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Organizacija Javne Uprave U Republici Hrvatskoj

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

POREZNI STUDIJ

ORGANIZACIJA JAVNE UPRAVE U RH.