Professional Documents
Culture Documents
Pages From Ekonomski Vjesnik 2012 2 11 PDF
Pages From Ekonomski Vjesnik 2012 2 11 PDF
Branislav Lijovi, dipl. oec.: Identitet marke proizvoda imbenik uspjenog trinog poloaja marke proizvoda
UDK 658.8
Pregledni lanak
1. Uvod
Pojam marke proizvoda prisutan je dugo
vremena, ali je tek krajem dvadesetoga stoljea
u procesu preuzimanja i spajanja mnogih tvrtki
postao paradigma marketinga, njegova bitna
znaajka u smislu stvaranja snanih maraka
proizvoda kao uvjeta i naina uspjenog poslovanja i opstanka na tritu. Brojne potrebe i isto
tako brojni proizvodi koji ih podmiruju, esto
istovrsni ili vrlo slini, zahtijevaju kao imperativ njihovo meusobno razlikovanje budui da
potroai nikada nisu bili zahtjevniji. U takvoj
situaciji marka proizvoda ima presudno znaenje.
Njezina je uloga da kao naziv (ime), izraz, dizajn,
simbol ili kao neka druga znaajka pridonese
da se proizvod ili usluga razlikuje od proizvoda ili usluge nekog drugog ponuaa. Koncept
upravljanja markom proizvoda danas je openito
prihvaen kao potreba, imajui u vidu povezanost
356
357
Branislav Lijovi, dipl. oec.: Identitet marke proizvoda imbenik uspjenog trinog poloaja marke proizvoda
Branislav Lijovi, dipl. oec.: Identitet marke proizvoda imbenik uspjenog trinog poloaja marke proizvoda
359
Branislav Lijovi, dipl. oec.: Identitet marke proizvoda imbenik uspjenog trinog poloaja marke proizvoda
360
marki proizvoda.
Druga tri pojma (prenosivost, prilagodljivost,
zatienost) odnose se na ouvanje trine vrijednosti marke proizvoda na razliita ogranienja
s kojima se marka proizvoda susree na tritu
i mogunostima njezina proirenja na razliita
trita i kategorije proizvoda.
Elementi identiteta marke proizvoda imaju vanu ulogu u izgradnji marke proizvoda,
pogotovo u situacijama kada potroai nemaju
dovoljno informacija prilikom donoenja odluke
o kupnji. Elementi identiteta marke proizvoda sa
svojom prepoznatljivou trebali bi im pomoi
da se u situaciji kada su obasuti brojnim informacijama prisjete marke proizvoda i uzmu ju u
razmatranje. Oni trebaju kod potroaa izazvati
podsjeanje i prepoznavanje te povezanost s
asocijacijama i osjeajima koje elimo kod njega
izazvati. Te asocijacije trebaju biti snane (to
znai da informacije o marki proizvoda moraju
biti vane za potroaa i da postoji dosljednost
u njihovoj prezentaciji potoaima), preferirane
(da postoje asocijacije za koje potroa smatra da
zadovoljavaju njegove potrebe), poeljne (odnosi
se na vanost asocijacija pri oblikovanju stavova i
donoenje odluke o kupnji).
Elementi identiteta marke proizvoda trebaju
kod potroaa pobuditi asocijacije koje su od
strane potroaa preferirane, odnosno da ih potroa smatra poeljnima, a one e to biti ako su
uspjeno prenesene putem proizvoda ili uspjenog marketing-programa. Asocijacije moraju
biti jedinstvene, to znai da ih marka ne dijeli s
konkurentskim markama i takve da ju izdvajaju
od ostalih. One ine snagu marke prizvoda.
Izgradnja identiteta marke proizvoda dugoroan je proces, a kombinacija elemenata identiteta,
prije svega imena i znaka te kombinacija ostalih
elemenata identiteta (slogan, jingle, oblik, pakiranje, boja i dr.) ini podlogu za uspjeno provoenje marketinkih aktivnosti. Ono to je potrebno
posebno istaknuti kada se razmatra identitet
marke proizvoda, vanost je ostalih elemenata
identiteta marke proizvoda kojima se esto ne
pridaje dovoljno vanosti u pristupu izgradnji
identiteta marke proizvoda, a pri tome se misli na
vanost elemenata kao to su zgrade, radna odijela, broure, prodajna mjesta, internetske stranice
te posebno cjeloviti i dosljedni te standardizirani
vizualni identitet kao dio cjelokupnog identiteta
marke proizvoda.
Branislav Lijovi, dipl. oec.: Identitet marke proizvoda imbenik uspjenog trinog poloaja marke proizvoda
Upravljanje elementima identiteta podrazumijeva usklaenost svih tih elemenata vodei rauna
o temeljnim korporativnim znaajkama, uvaavajui potroae, konkurenciju te drutveno i
kulturoloko okruenje. Izgradnja identiteta marke proizvoda ne provodi se samo oglaavanjem.
Suvremena teorija marketinga polazi od holistikog pristupa. Potroai se povezuju s markom
kroz razliite oblike doticaja: prilikom kupnje,
promatranjem, uporabom, usmenom predajom,
doticajem s osobljem i djelatnicima, internetom,
sponzoriranim dogaanjima, posjetama poduzeima, klubovima kupaca i dr. Svi ti razliiti oblici
doticaja definiraju se kao iskustvo koje potroau
donosi informacije o marki proizvoda, kategoriji
proizvoda kojoj pripada, odnosno tritu povezanom s markom proizvoda ili usluge9.
Holistiki pristup izgradnji identiteta marke
proizvoda i programiranju ukupnih marketinkih
aktivnosti stavlja pred marketing nove izazove u
pronalaenju brojnih odgovora na pitanja koje
nam trite odnosno potroai postavljaju.
3. Zakljuak
Upravljanje procesom izgradnje identiteta
marke proizvoda stoerno je pitanje uspjenog
nastupa na tritu odreenog gospodarskog
subjekta. Izboriti se za mjesto na tritu nije nita
drugo nego izboriti se za mjesto u svijesti naih
potroaa. Portoai su zasuti brojnim informacijama i porukama i nije jednostavno pronai put
do njihove svijesti, nije jednostavno izboriti se za
prepoznatljivost i jedinstvenost u svijesti potroaa kao uvjeta da se odreena marka proizvoda
ili usluge nae u razmatranju prilikom donoenja
odluke.
Prihvaanje koncepta identiteta marke proizvoda znai da se prihvaa strategija borbe za
prepoznatljivost i jedinstvenost marke proizvoda
kao jedinog puta za ostvarenje uspjenog trinog
poloaja i dugoronog poslovanja.
Izgradnja identiteta marke proizvoda poetna
je i temeljna toka cjelokupnog procesa upravljanja markom proizvoda.
Pomou strategije i procesa izgradnje snanog i
jedinstvenog identiteta marke proizvoda ostvaruje se eljena trina vrijednost marke, postie se
njezina jasna prepoznatljivost unutar odreene
kategorije proizvoda, omoguuje se proirenje
marke na druge kategorije proizvoda i druga
trita.
LITERATURA
1. Aaker D. A. (2002): Building Strong Brands,
Simon&Schuster, London
2. Kapferer J. N. (2003): Strategic Brand Management, Kogan Page
3. Keller K. L. (2003): Strategic Brand Management, Prentice Hall
4. Kotler P. Keller K. L. (2008): Upravljanje
marketingom, Mate d. o. o., Zagreb
5. Vraneevi T. (2007): Upravljanje markama,
Accent, Zagreb
9
361
Branislav Lijovi, dipl. oec.: Identitet marke proizvoda imbenik uspjenog trinog poloaja marke proizvoda
Dr. sc. Berislav Bolfek, Darija Jakii, spec. oec., Dr. sc. Biljana Lonari: Polazita za brendiranje slavonije kao turistike destinacije
POLAZITA ZA BRENDIRANJE
SLAVONIJE KAO TURISTIKE
DESTINACIJE
Saetak
Brendiranje u turizmu proces je koji izdvaja odreenu destinaciju po njezinim karakteristikama,
stvarajui identitet destinacije. Pritom se najvei uspjeh postie isticanjem autentinosti, a Slavonija
u tome ima mnogo potencijala. Stvaranjem meunarodne prepoznatljivosti regije turistiki brend
privlai ulaganja i strunu radnu snagu, a posredno djeluje i na poveanje izvoza. U brend se ugrauju vrijednosti koje trebaju privui pozornost domaih i stranih turista, odnosno vrijednosti dovoljno
privlane da ih dovedu u posjet destinaciji. To bi trebale biti realno utemeljene vrijednosti. Iako je
Slavonija u turistikom smislu nerazvijena regija ona ima realnu perspektivu postati poeljna turistika destinacija. U radu se analiziraju rezultati provedenoga primarnog istraivanja o percepciji koju
turisti imaju o Slavoniji kao turistikoj destinaciji. Jedan od ciljeva bio je utvrditi kljune komponente
i podruja koji bi u budunosti posluili kao osnova za definiranje jedinstvenoga brend identiteta Slavonije i stvaranje poeljnoga turistikog ozraja na tom prostoru. Na temelju provedenog
istraivanja dolo se do jasnih pokazatelja koji ujedno odraavaju stav turista koji su posjetili Slavoniju, o tome to je ini jedinstvenom i privlanom za turistika putovanja te koji su elementi njezina
jedinstvenoga brend identiteta. Rezultati su pokazali kako snana pokretaka snaga razvoja turizma
na podruju Slavonije mogu biti proizvodi poput ruralnog turizama, tematska dogaanja, posebni
interesi (biciklizam, pjeaenje, lov i ribolov, vjerski turizam), zdravstveni i nautiki turizam. Tijekom
istraivanja proizaao je i zakljuak kako bi se Slavonija trebala usmjeriti ka ciljanoj populaciji. Tako
se segmentiranjem dolazi do nekoliko ciljnih skupina poput turista s posebnim interesima,turista koji
preferiraju kulturnu batinu i druge tradicionalne vrijednosti, ljubitelja prirode, rekreativaca i sportaa. Cilj je bio doi do podataka koji bi u budunosti posluili kao polazine toke pri definiranju i
izradi projekta brendiranja Slavonije kao turistike destinacije.
Kljune rijei: brend, brendiranje, destinacija, Slavonija, istraivanje turistikog statusa
362
363