Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 38/1 (2012.

UDK 811.163.4226:811.161
811.163.4234:811.161
Izvorni znanstveni lanak
Rukopis primljen 2. II. 2012.
Prihvaen za tisak 9. VII. 2012.

Milenko Popovi
Rajisa Trostinska

Filozofski fakultet
Ivana Luia 3, HR-10000 Zagreb
mpopovic@ffzg.hr

SUVREMENI HRVATSKI STANDARDNI JEZIK

PREMA SUVREMENIM ISTONOSLAVENSKIM
STANDARDNIM JEZICIMA
(SUSTAVI VOKALNIH FONEMA, GRAFIJA)
U ovome se radu usporeuju sustavi vokalnih fonema suvremenih standardnih jezika: junoslavenskoga hrvatskog i istonoslavenskih (redoslijedom): ruskoga, ukrajinskoga i bjeloruskoga, pri emu se za svaki daje odnos dananjih prema vokalnim fonemima staroslavenskoga jezika kao etalona. U vezi s pokazanim drugaijim odnosom vokala i suglasnika u hrvatskome, s jedne strane, i istonoslavenskima, s druge, navode se grafemi vokalnih fonema u etirima grafijama i pokazuju, objanjavaju te imenuju principi njihova pravopisanja.1

Hrvatski jezik
U hrvatskome je ostvarena karakteristina za juno- i zapadnoslavenske jezike metateza likvid (s promjenom kvalitete vokala), pa je u njemu na mjestu
praslavenskoga modela *TORT model TRAT, na mjestu *TOLT TLAT, na
mjestu *TERT TRIJET / TR/i/T / TRJT / TRET / TRJET, na mjestu *TELT
TLIJET / TL/i/T / TLJT / TLJET.
U kosim i uglatim zagradama upotrijebljena su latinina slova, ukljuujui , i , irilina: tvrdi znak , meki znak i slovo , grko slovo , o s tokom ispod za stranji nazal ,
znak za va te znak palataliziranosti apostrof .
1

157

09 trostinska.indd 157

20.2.2013 10:35:30

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

Ako se popis vokalnih fonema hrvatskoga standardnog jezika usporedi s popisom vokalnih fonema staroslavenskoga (kao etalonom), vidljivo je da je u hrvatskome jeziku:
fonem /i/ na mjestu fonem /i/ (prednjega visokoga): piti i /y/ (srednjega
visokoga kakav je u suvremenome standardnom ruskom jeziku): riba, a i na
mjestu fonema // (s obzirom na pretpostavljeni izgovor u narjeju/govoru na
kojem se temelji staroslavenski jezik prednjega srednjega snienog): biljeg,
dio, vidio;
fonem /u/ na mjestu fonema /u/ (stranjega visokog labijaliziranog): uho;
fonema // (stranjega srednjeg labijaliziranog, nazalnoga): zub; fonema /l
l/ (slogotvornoga suglasnika, zubnoga (ne alveolarnoga!) bonog ako je suditi po pisanju jora i po dananjem izgovoru i pisanju u ruskome: , ukrajinskome: , bjeloruskome: alveolarno-prednjonepanoga bonog ako
je suditi po pisanju jera i po dananjem ruskome: , ukrajinskome: ,
bjeloruskome: ): vuk, suza;
fonem /e/ na mjestu fonema /e/ (prednjega srednjega): nebo, selo; fonema
// (s obzirom na pretpostavljeni izgovor u govoru/narjeju na kojem se temelji
staroslavenski jezik prednjega srednjeg snienog, nazalnoga): pet, smijati se;
fonema // s /i/, /j/ ispred sebe ili bez njih: pjesma, sijeno, slijediti, sljedbenik,
Nijemac, Njemica, strijela, strelica / strjelica, plijen, mlijeko, mljekarstvo, brijeg, bregovit / brjegovit;
fonem /o/ na mjestu fonema /o/ (stranjega srednjeg labijaliziranog): oko,
okno;
fonem /a/ na mjestu fonema /a/ (srednjega / (stranjega) niskog): mati, trava; fonema // (prednjega visokog snienog, kratkoga): dan; fonema // (srednjega / (stranjega) srednjega, kratkoga va): san.
Na osnovi navedenoga, vokalni se sustav suvremenoga standardnoga hrvatskog jezika, ako ga ini pet fonema, uobiajeno prikazuje shemom sa simetrino rasporeenim vokalnim fonemima:
/i/

/u/
/e/ /o/
/a/

S obzirom pak na to da danas sve vie fonolozi na mjestu refleksa dugoga jata u suvremenomu standardnom hrvatskom jeziku vide dvoglas (biljeimo ga: /i/), simetrinost je naruena, pa shema koju ini est fonema izgleda
ovako:
158

09 trostinska.indd 158

20.2.2013 10:35:30

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

/i/
/i/
/e/

/u/
/o/
/a/

Slubeno je pismo u Hrvatskoj latinica, a redoslijed je 30 slova hrvatske latinine abecede: A, B, C, , , D, D, , E, F, G, H, I, J, K, L, LJ, M, N, NJ,
O, P, R, S, , T, U, V, Z, .
Od 30 navedenih slova pet slui za biljeenje vokalnih fonema, ona su i grafemi fonema /i/, /u/, /e/, /o/, /a/, koje smo u prvoj i drugoj shemi u kosim zagradama tim slovima-grafemima i zabiljeili.
Slova u slijedu: je grafemi su za foneme u slijedu: /je/ jesen, klasje, a time
i za ostvaraj refleksa kratkoga jata: /je/ pjesma, vjera. Refleks kratkoga jata
ostvaruje se i samim fonemom /e/ (na pismu slovom-grafemom e) ljeto, njega (njegovati), breza, a tako se, u skladu s pravilima ortoepije standardnoga jezika, ostvaruje i refleks pokraenoga jata ljepota, snjegovi, bregovit. (Slova
abecede dvoslovi lj, nj grafemi su palatalnih fonema /l/, /n/.)
Slova u slijedu: je mogu biti grafemi i za ostvarivani u govoru standardnoga
jezika refleks dugoga jata: s[j]no, d[j]te, br[j]g. Refleks dugoga jata ostvaruje se u govoru standardnoga jezika i samim fonemom /e/: lj[]p, snj[]g,
Nj[]mac, plj[]n, mlj[]ko.
Slova u slijedu: ije grafemi su za foneme u slijedu: /ije/ kutije, nacije.
Ako se za standardni jezik prihvati dvosloni refleks dugoga jata u kojemu je
fonem /e/ uvijek dug, dakle dvomoran (to znai da su na mjestu staroga dugoga
jata ukupno tri more), onda su, i u ovome sluaju, slova u slijedu: ije grafemi za foneme u slijedu: /ije/ (ovakvo je rjeenje bar na izgled, moda samo zato da se ne
narui nain pisanja refleksa dugoga jata s ije primijenjeno, primjerice, u dvama
rjenicima hrvatskoga standardnog jezika, Ani 31998 i onje 2000).
Ako se prihvati jednosloni, dvoglasni ostvaraj refleksa dugoga jata [i],
kakav je u gramatikama suvremenoga standardnog hrvatskog jezika uglavnom
prihvaen, onda je slijed slova: ije grafem i za dvoglasni fonem /i/.
Dakle, suvremeni standardni hrvatski jezik ima (danas mnogo manje zastupljeno gledanje) pet/(izrazito zastupljenije gledanje) est vokalnih fonema (ako
se u obzir ne uzmu svi navedeni vokali na etiri naina naglaeni, jer bi u tome
sluaju broj vokalnih fonema bio mnogostruko vei).
U ostvarajima vokalnih fonema u suvremenome standardnom hrvatskom jeziku ne postoje u komunikaciji prepoznatljive izmjene vokalnih fonema (nema
159

09 trostinska.indd 159

20.2.2013 10:35:30

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

redukcija ni preklapanja u zvuanjima), pa su, osim u navedenome biljeenju

ostvaraja dvoglasnoga fonema /i/, slova: i, u, e, o, a uvijek (samo) grafemi fonema: /i/, /u/, /e/, /o/, /a/.
Suvremeni standardni hrvatski jezik ne poznaje utjecaj prednjih vokala [i],
[e] na suglasnik koji im neposredno prethodi, tj. pod njihovim utjecajem pojavu palatalizacije nepalataliziranoga suglasnika.

Ruski jezik
U ruskome jeziku ostvareno je karakteristino za istonoslavenske jezike punoglasje (), pa je u njemu na mjestu praslavenskoga modela *TORT model (modeli u ruskome napisani su ruskom irilicom u
skladu s ruskim pravopisom), na mjestu *TOLT , na mjestu *TERT
/ / , na mjestu *TELT rijetko / / izrazito najee . (Staroslavenski je ostavio vidljiv trag upravo na ruskome
knjievnom jeziku, to pokazuje i naziv usp.: glas: .)
Ako se popis vokalnih fonema ruskoga standardnog jezika usporedi s popisom vokalnih fonema staroslavenskoga, vidljivo je da je u ruskome jeziku:
[i] na mjestu fonema /i/: = piti (ali i fonema /y/: = ruke (gen.
sg. i nom. pl.);
[y] na mjestu fonema /y/: = mi, = riba (ali i fonema /i/:
= iti / ivati, = ivjeti u suvremenome standardnom ruskom izgovoru
mogue je samo: [y], [y], [cy], dakle, suvremeni ruski standardni jezik, s izmijenjenom u odreenoj mjeri distribucijom, uva [i] i [y]);
fonem /u/ na mjestu fonem /u/: = uho; //: = zub;
fonem /e/ na mjestu fonema /e/: = nebo, = selo; fonema //:
= pjesma, = sijeno, = trag / slijed, = Nijemac,
= strijela; (zajedno s [r]) fonem /r/ u shemi TRT: (odgovara hrvatskome: brijeg) = obala; fonema //: = dan; (zajedno s [r]/[r]) fonema
/r r/ (slogotvornoga suglasnika, alveolarnoga drhtavog): = prvi,
() = krst(iti); (zajedno s [] zubnim / [l] palataliziranim) fonema /l
l/: () = (un) unovi, () = suza (suze);
fonem /o/ na mjestu fonema /o/: (zast.) = oko, = okno / prozor;
(zajedno s []) fonem /la/ u shemi TLAT: = glad; (zajedno s []) fonem /
l/ u shemi TLT: = mlijeko; (zajedno s [r]) fonem /ra/ u shemi TRAT:
= grad; fonema //: = san; (zajedno s [] / [l]) fonema /l l/: ,
= gutati, () ; (zajedno s [r]) fonema /r r/: = grlo,
= krv;
160

09 trostinska.indd 160

20.2.2013 10:35:30

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

fonem /a/ na mjestu fonema /a/: = mati, = trava, fonema //:

= deset, = smijati se, = meso, = pet.
Na osnovi navedenoga, vokalni sustav suvremenoga standardnoga ruskoga
jezika (kao da) se sastoji od est fonema (prednjega visokog /i/, srednjega visokog /y/, stranjega visokog labijaliziranog /u/, prednjega srednjeg /e/, stranjega srednjeg labijaliziranog /o/, srednjega niskog /a/), pa se prikazuje shemom
sa simetrino rasporeenim vokalnim fonemima:
/i/

/y/
/e/

/u/
/o/

/a/
Ali toliko vokalnih fonema vidi sanktpeterburka (lenjingradska) fonoloka
kola (posebno je prepoznatljivo djelovala upravo u vrijeme dok se grad zvao
Lenjingrad), za koju su [i] i [y] dva fonema: /i/ i /y/.
Prema gledanju moskovske fonoloke kole (s danas izrazito najvie pristaa), shema je s pet vokalnih fonema kao u hrvatskome:
/i/

/u/
/o/

/e/
/a/

Za nju su [i] i [y] alofoni fonema /i/.

Slubeno je rusko pismo irilica, a redoslijed je slova ruskoga alfavita / ruske azbuke: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,
, , , , , , , , , .
Od 33 navedena slova deset slui za biljeenje vokalnih fonema.
Prihvati li se gledanje da ih je pet, za biljeenje fonema /i/ slue slova: (u
transliteraciji: i), (jery u translit.: y); za biljeenje fonema /u/ slova: (u
translit.: u), (ju u translit.: ju); za biljeenje fonema /e/ slova: (je u
translit.: e), (e oborotnoe / obrnuto e u translit.: ); za biljeenje fonema /o/
slova: (u translit.: o), (jo u translit.: ); za biljeenje fonema /a/ slova:
(u translit.: a), (ja u translit.: ja).
Prihvati li se gledanje da ima est fonema, u tom sluaju za biljeenje fonema /i/ slui slovo: , za biljeenje fonema /y/ slovo: , a u odreenim sluajevima i slovo: .
U izoliranome poloaju slova: / , , , , grafemi su pet vokalnih fonema: /i/, /u/, /e/, /o/, /a/, ili: u izoliranome poloaju slova: , , , , , grafe161

09 trostinska.indd 161

20.2.2013 10:35:30

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

mi su est vokalnih fonema: /i/, /y/, /u/, /e/, /o/, /a/; slova: , , , , grafemi
su vokalnih fonema: /i/, /u/, /e/, /o/, /a/ i u poloaju poslije bilo kojega slova za
vokal (u ovakvu poloaju ne biva slovo: ).
U izoliranome poloaju slova: , , , grafemi su fonema /j/ i dotinoga
vokalnog fonema, dakle fonem: /ju/, /je/, /jo/, /ja/, navedena su slova grafemi
fonema /j/ i dotinoga vokalnog fonema i u poloaju poslije bilo kojega slova
za vokal i u poloaju poslije slov tvrdi znak () i meki znak (), slovo grafem
je fonema /j/ i dotinoga vokalnog fonema, dakle fonem: /ji/, u poloaju poslije slova meki znak ().
To to deset slova slui za biljeenje pet / est vokalnih fonema (pet su u
odreenim poloajima grafemi fonema /j/ i dotinoga vokala), u neposrednoj je
vezi s jednom od karakteristika sustava suglasnikih fonema, suodnosom vokala i suglasnika i grafijskim rjeenjima preuzetim od staro(crkveno)slavenskih tekstova.
A ta karakteristika jest postojanje (najmanje) 12 (najvie) 17 (obino se
govori o 15) parova nepalataliziranih palataliziranih suglasnikih fonema, ija
se nepalataliziranost palataliziranost u pismu ne iskazuje samo slovima za suglasnike nego istovremeno i slovima za vokale neposredno iza njih (time je postignuta ekonominost u vezi s brojem slova za suglasnike, a vei je broj slova
za vokale od broja vokalnih fonema).
to se tie odnosa vokala i suglasnika, postoji pojava zamjene unutar paradigme tvrdoga lana para suglasnikih fonema mekim ispred: [e] (/e/).
Zbog velikoga broja parova tvrdih mekih suglasnikih fonema jedan je od
principa grafije staro(crkveno)slavenskih tekstova posredno, pomou slov
za vokal zdesna od slov za suglasnik, oznaivanje tvrdoe mekoe suglasnika
ostao u ruskoj grafiji. Dakle, sva slova ruskoga alfavita za biljeenje vokal u
poloaju neposredno iza slov za biljeenje suglasnik, osim to su grafemi dotinih vokala, dio su i grafem dotinih suglasnika. (Zbog drugaijega stanja
stvari, u hrvatskoj je grafiji taj princip zamijenjen suprotnim: palatalni su suglasniki fonemi dobili svoja slova-grafeme.)
Za razliku od hrvatskoga, ruski je naglasak danas dinamiki, pri emu sve
nenaglaene ostvaraje vokalnih fonema karakterizira kvantitativna redukcija, a
nenaglaene ostvaraje srednjih i niskoga fonema (/a/ /o/ iza tvrdih suglasnika
i na poetku rijei i /a/ /e/ /o/ iza mekih suglasnika) pri tome i kvalitativna
redukcija, koja dovodi do preklapanja u zvuanju ili do treih zvuanja, koja
pak u pismu nisu popraena odgovarajuim slovima za vokale, jer: i naglaeni i nenaglaeni ostvaraji vokalnih fonema piu se slovima za naglaene ostvaraje ona su grafemi danih vokalnih fonema. Trea zvuanja nenaglaenih
162

09 trostinska.indd 162

20.2.2013 10:35:30

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

ostvaraja vokalnih fonema prosjeni nositelji ruskoga jezika uju kao prepoznatljive im njihove tipine, naglaene ostvaraje.
(U vezi s redukcijom nenaglaenih vokala neki autori vide dva sustava vokalnih fonema u ruskom jeziku: sustav vokalnih fonema naglaenih i sustav vokalnih fonema nenaglaenih vokala (Halle 1959). Ako se ovakva istodobnost,
usporednost sustav i prihvati, ne smije se izgubiti iz vida njihova oigledna
neravnopravnost: gledano paradigmatski, sustav nenaglaenih vokalnih fonema svodi se na sustav naglaenih vokalnih fonema.)

Ukrajinski jezik
I u ukrajinskome je jeziku ostvareno punoglasje (), pa je u njemu na mjestu praslavenskoga modela *TORT model (modeli u ukrajinskome napisani su ukrajinskom irilicom u skladu s ukrajinskim pravopisom),
na mjestu *TOLT , na mjestu *TERT , na mjestu *TELT
rijetko / / izrazito najee .
Ako se popis vokalnih fonema suvremenoga standardnog ukrajinskoga jezika usporedi s popisom vokalnih fonema staroslavenskoga, vidljivo je da je u
ukrajinskome jeziku:
fonem /i/ na mjestu fonema //: = pjesma, = sijeno, = trag /
slijed, = Nijemac, = strijela; fonema /e/ (staroga /e/ kada se u
ukrajinskome naao u zatvorenome slogu): (gen. sg. ) = pe, (gen.
sg. ) = jesen; fonema /o/ (staroga /o/ kada se u ukrajinskome naao u
zatvorenome slogu): (gen. sg. ) = no, (gen. sg. ) = dom;
fonem /y/ (prednji snieni visoki istim latininim slovom: y oznaujemo
i staroslavenski i ruski fonem: srednji visoki) na mjestu fonema /i/: = piti
(u ukrajinskoj je grafiji, dakle, slovo: grafem ukrajinskoga fonema: /y/, a u ruskoj je grafiji ono grafem ruskoga fonema: /i/); fonema /y/: = riba (ukrajinski je, kao i hrvatski, foneme /i/ i /y/ izjednaio; ali ne, kao hrvatski, u ostvarajima fonema /i/, nego ih je zato to je dobio /i/ iz drugih izvora izjednaio u ostvarajima prednjega snienoga visokoga /y/); (zajedno s []) fonema /l
l/: = gutati; (zajedno s [r]) fonema /r r/: = krvav(i);
fonem /u/ na mjestu fonem /u/: = uho; //: = zub; (zajedno s [])
fonema /l l/: = tuma, = debeo/debeli, = jabuka;
fonem /e/ na mjestu fonema /e/: = nebo, = selo; (zajedno s [r])
fonem /r/ u shemi TRT: (odgovara hrvatskome: brijeg) = obala; fonema //: = dan; (zajedno s [r]) fonema /r r/: = prvi, ()
= krst(iti);
163

09 trostinska.indd 163

20.2.2013 10:35:30

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

fonem /o/ na mjestu fonema /o/: = oko, = prozor / okno; (zajedno s []) fonem /la/ u shemi TLAT: = glad; (zajedno s []) fonem /l/
u shemi TLT: = mlijeko; (zajedno s [r]) fonem /ra/ u shemi TRAT:
= mraz; fonema //: = san; (zajedno s /v/, //, /l/) fonema /l l/:
, = un, = tijelo, pt (gen. sg. pti), = suza; (zajedno s
[r]) fonema /r r/: = grlo, = krv;
fonem /a/ na mjestu fonema /a/: = mati, = trava; fonema //:
(bez /j/ ispred /a/) = deset, = smijati se, (s /j/ ispred /a/)
= meso, = pet.
Na osnovi navedenoga, vokalni sustav suvremenoga standardnog ukrajinskog jezika sastoji se od est fonema (prednjega visokog /i/, prednjega snienog visokog /y/, stranjega visokog labijaliziranog /u/, prednjega srednjeg /e/,
stranjega srednjeg labijaliziranog /o/, stranjega niskog /a/), pa ga ne prikazujemo trokutom, nego dvama nesimetrinim nizovima:

/i/
/y/
/e/

/u/
/o/
/a/

Budui da u suvremenome standardnom ukrajinskom jeziku ne postoji srednji visoki fonem, kao u ruskom: /y/, nego prednji snieni visoki: /y/, a ukrajinski fonetiari-fonolozi /a/ vide kao stranji, u sustavu ukrajinskih vokalnih fonema nema srednjih. (Neki ukrajinski fonolozi (npr. Karpenko 1996) [i] i [y]
vide kao alofone fonema /i/, ali takvih je izrazita manjina. U skladu s takvim
gledanjem moglo bi se govoriti da i u ukrajinskome jeziku postoji pet vokalnih fonema.)
Slubeno je ukrajinsko pismo irilica, a redoslijed je 33 slova ukrajinskoga
alfavita / ukrajinske abetke / azbuke:
, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,
, , , , , + apostrof .
Naslijeen iz starih (glagoljikih) irilikih abecedarija, redoslijed je slova
u dananjem ruskom i dananjem ukrajinskom alfabetu gotovo isti, ali bez obzira na to to je broj slova jednak 33, to i u ukrajinskom irilinom alfavitu /
abetki za biljeenje 6 (5) vokalnih fonema slui deset slova: a, e, , , , , , ,
, , vidljive su meu njima i neke razlike.
Prihvaamo gledanje da u suvremenome standardnom ukrajinskom jeziku
postoji est vokalnih fonema, tj. da postoje fonemi /i/ i /y/, pa kada se to uzme u
164

09 trostinska.indd 164

20.2.2013 10:35:30

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

obzir: za biljeenje fonema /i/ slue slova: i (u translit.: i), (ji u translit.: ji);
za biljeenje fonema /y/ slova: (u translit.: y), u odreenim poloajima: i;
za biljeenje fonema /u/ slova: (u translit.: u), (ju u translit.: ju); za biljeenje fonema /e/ slova: (u translit.: e), (je u translit.: je); za biljeenje
fonema /o/ slovo: o (u translit.: o); za biljeenje fonema /a/ slova: a (u translit.: a), (ja u translit.: ja).
U izoliranome poloaju slova: , , , , , grafemi su est vokalnih fonema: /i/, /y/, /u/, /e/, /o/, /a/ (u skladu s gledanjem Karpenka slova: i / u grafem
su vokalnoga fonema /i/); slova: i, , , , grafemi su vokalnih fonema: /i/,
/u/, /e/, /o/, /a/ i u poloaju poslije bilo kojega slova za vokal (u ovakvu poloaju ne biva slovo: u)
U izoliranome poloaju slova: , , , grafemi su fonema /j/ i dotinoga vokalnog fonema, dakle fonem: /ji/, /ju/, /je/, /ja/, navedena su slova grafemi fonema /j/ i dotinoga vokalnog fonema i u poloaju poslije bilo kojega slova za
vokal i u ploaju poslije apostrofa ( ).
To to i u ukrajinskoj grafiji deset slova slui za biljeenje est (pet) vokalnih fonema (etiri su u odreenim poloajima grafemi fonema /j/ i dotinoga
vokala), u neposrednoj je vezi s jednom od karakteristika sustava i ukrajinskih
suglasnikih fonema, suodnosom vokala i suglasnika i grafijskim rjeenjima
preuzetim od staro(crkveno)slavenskih tekstova.
A ta karakteristika jest postojanje (najmanje) 9 parova nepalataliziranih palataliziranih suglasnikih fonema, ija se nepalataliziranost palataliziranost u
pismu ne iskazuje samo slovima za suglasnike nego istovremeno i slovima za
vokale neposredno iza njih, od kojih u toj funkciji nikada nije slovo: (u translit.: ji).
to se tie odnosa vokala i suglasnika, i ovdje postoji pojava zamjene unutar paradigme tvrdoga lana para suglasnikih fonema mekim, ali ne, kao u
ruskome, ispred: [e] (/e/), nego ispred: [i] (/i/).
Zbog velikoga broja parova tvrdih mekih suglasnikih fonema (na periferiji je sustava opeprihvaeni broj (9) takvih parova povean u vezi s neto drugaijim ponaanjem suglasnika vokala u rijeima stranoga podrijetla) jedan
je od navedenih principa grafije staro(crkveno)slavenskih tekstova ostao i
u ukrajinskoj grafiji. Dakle, sva slova ukrajinske abetke za biljeenje vokal u
poloaju neposredno iza slov za biljeenje suglasnik, osim to su grafemi dotinih vokala, dio su i grafem dotinih suglasnika.
I ukrajinski je naglasak danas dinamiki, i u ukrajinskome se jeziku, s njime
u vezi, dogaa kvalitativna redukcija nenaglaenih ostvaraja vokalnih fonema,
ali, za razliku od ruskoga jezika, u ukrajinskome je zahvaena sredina i gornja
165

09 trostinska.indd 165

20.2.2013 10:35:31

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

polovica (uvjetno reeno) trokuta, pa su ovdje u igri, s jedne strane, ostvaraji fonem: /y/ /e/, a s druge: /u/ /o/. I ovdje dolazi do preklapanja zvuanj,
koja se, i po ukrajinskoj grafiji, biljee slovima za ostvaraje vokalnih fonema
pod naglaskom.
Za ukrajinski je suvremeni standardni jezik, za razliku od ruskoga, karakteristino u odreenim poloajima preklapanje (preko neslogotvornoga [i]) u
zvuanju vokalnoga fonema /i/ i suglasnikoga fonema /j/, to odraava i pravopis propisujui, primjerice, pisanje sastavnoga veznika dvama slovima: /
(= i, te).
Takoer je, za razliku od ruskoga, karakteristino u odreenim poloajima
preklapanje (preko neslogotvornoga [u]) u zvuanju vokalnoga fonema /u/ i
suglasnikoga fonema /v/, to odraava i pravopis propisujui, na primjer, pisanje prijedloga koji se danas (kao i u hrvatskome) rabi s tri padea dvama slovima: / (= u).
(Budui da i slovo slui za biljeenje fonema /i/, da i slovo slui za biljeenje
fonema /u/, u ukrajinskoj su grafiji, dakle, slova i alografi fonem /i/ i /u/.)
Za suvremeni je ukrajinski standardni jezik, za razliku od ruskoga, karakteristino i postojanje proteza: izrazito najea: - vidljiva je u rijeima: ,
(ne poznaju je hrvatski standardni jezik ni akavsko narjeje, karakteristina je za kajkavtinu), postojanje proteze - ilustriramo, primjerice, rijeju
= orah; ljenjak.

Bjeloruski jezik
I u bjeloruskome je jeziku ostvareno karakteristino za istonoslavenske jezike punoglasje (a), pa je u njemu na mjestu praslavenskoga modela *TORT model / / (modeli u bjeloruskome napisani su bjeloruskom irilicom u skladu s bjeloruskim pravopisom), na mjestu
*TOLT / / , na mjestu *TERT / /
/ , na mjestu *TELT / / / .
Ako se popis vokalnih fonema bjeloruskoga standardnoga jezika usporedi s popisom vokalnih fonema staroslavenskoga, vidljivo je da je u bjeloruskome jeziku:
[i] na mjestu fonema /i/: = piti (ali i fonema /y/: = ruke (gen. sg.
i nom. pl.);
[y] (srednji visoki kao u ruskom i staroslavenskom) na mjestu fonema
/y/: = mi, = riba (ali i iza suglasnik iza kojih u staroslavenskome nije

166

09 trostinska.indd 166

20.2.2013 10:35:31

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

mogao biti, npr. []: = ivjeti, []: = due (gen. sg. i nom. pl.); (zajedno sa zubnim []) fonema /l l/: = gutati; (zajedno s [r] fonema /
r r/: = krvi (gen. sg., dat. sg., lok. sg.);
fonem /u/ na mjestu fonem /u/: = uho; //: = zub;
fonem /e/ na mjestu fonema /e/: = nebo, = seoski; fonema
//: = pjesma, = sijeno; (zajedno s [r]) fonem /r/ u shemi TRT:
/ = brezik; fonema //: = dan; (zajedno s [r]) fonema /
r r/: = prvi, = drvo;
fonem /o/ na mjestu fonema /o/: = oko, = prozori; (zajedno s
[]) na mjestu fonem /la/ u shemi TLAT: = glad, = slama; (zajedno s []) fonem /l/ u shemi TLT: = mljeven(i), = mlijean/mlijeni; (zajedno s [r]) fonem /ra/ u shemi TRAT: = grad, =
mraz; fonema //: = san; (zajedno s [], [v], s //, /l/) fonema /l l/: =
vuk, = un, = tijelo, pt (gen. sg. pti), = suze (nom. pl., ak.
pl.); (zajedno s [r]) fonema /r r/: = grlo, = tvrd(i), = krv;
fonem /a/ na mjestu fonema /a/: = mati, = trava; fonema //:
= deset, = nadimati se, = meso, = pet.
Bjeloruski fonetiari-fonolozi [i] i [y] vide kao alofone fonema /i/.
Na osnovi navedenoga, vokalni sustav suvremenoga standardnog bjeloruskog jezika sastoji se od pet fonema (prednjega visokoga /i/, stranjega visokoga labijaliziranog /u/, prednjega srednjeg /e/, stranjega srednjeg labijaliziranog
/o/, stranjega niskog /a/, koje prikazujemo dvama nesimetrinim nizovima:
/i/
/e/

/u/
/o/
/a/

I u vezi s bjeloruskim bitno je istaknuti: toliko se vokalnih fonema razlikuje pod dinamikim naglaskom. Izvan njega ih je manje, to je posljedica tipinoga bjeloruskog akanja (jakanja), a i ovdje se svode na sustav naglaenih
vokalnih fonema.
Slubeno je bjelorusko pismo irilica, a redoslijed je 32 slova bjeloruske
abetke:
, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,
, , , , , + apostrof .
Vidi se da je redoslijed slova u dananjem ruskom alfavitu, ukrajinskom alfavitu/abetki i bjeloruskoj abetki, dakle u svima trima alfabetima, gotovo isti: i
167

09 trostinska.indd 167

20.2.2013 10:35:31

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

u bjeloruskome ih za biljeenje pet vokalnih fonema slui deset (ali i jedanaesto: slovo ): , , , , , , , , , . U bjeloruskome alfabetu, kao i u ukrajinskome, postoji slovo i (kojega nema u ruskome), nema slova (koje, s razliitim grafemskim funkcijama, postoji u ruskome i ukrajinskome). Kao i u ruskome, u bjeloruskome alfabetu postoje slova (nema ih u ukrajinskome), ali,
kao ni u ukrajinskome, ni u bjeloruskome alfabetu ne postoji slovo tvrdi znak (u
obje ih je grafije zamijenio apostrof, kojim se pak ne slui ruska grafija). U bjeloruskome alfabetu postoji slovo kojega nema u ruskome i ukrajinskome (jedanaesto, kako je reeno): za neslogotvorni [u] , koji je u bjeloruskome, kao i
u ukrajinskome, alofon dvaju fonema: /u/ i /v/).
S obzirom na gledanje da su u bjeloruskome [i] i [y] alofoni fonema /i/, za
biljeenje fonema /i/ slue slova: i (u translit.: i), (u translit.: y); za biljeenje
fonema /u/ slova: ( u translit.: u), (ju u translit.: ju), (u translit.: ); za
biljeenje fonema /e/ slova: e (je u translit.: e), (u translit.: ); za biljeenje fonema /o/ slova: o (u translit.: o), (jo u translit.: ); za biljeenje fonema /a/ slova: a (u translit.: a), (ja u translit.: ja).
U izoliranome poloaju slova: /, , , , grafemi su pet vokalnih fonema:
/i/, /u/, /e/, /o/, /a/. Slova: , , , , grafemi su vokalnih fonema /i/, /u/, /e/, /o/,
/a/ i u poloaju poslije bilo kojega slova za vokal (u kojemu ne biva slovo: ,
a slovo: i moe biti i grafem za foneme: /ji/; u ovome poloaju slovo: je alograf i fonema: /u/ i fonema: /v/).
U izoliranome poloaju slova: , , , grafemi su fonema /j/ i dotinoga
vokalnog fonema, dakle fonem: /ju/, /je/, /jo/, /ja/, navedena su slova grafemi
fonema /j/ i dotinoga vokalnog fonema i u poloaju poslije bilo kojega slova
za vokal (u tome poloaju i slovo i, reeno je, moe u odreenim sluajevima
biti grafem fonema /ji/).
To to i u bjeloruskoj grafiji deset slova (za neslogotvorni alofon fonema
/u/ i jedanaesto slovo: ) slui za biljeenje pet vokalnih fonema, u neposrednoj je vezi s jednom od karakteristika sustava i bjeloruskih suglasnikih fonema, suodnosom vokala i suglasnika i grafijskim rjeenjima preuzetim od
staro(crkveno)slavenskih tekstova.
A ta karakteristika jest postojanje (najmanje) 11 parova nepalataliziranih
palataliziranih suglasnikih fonema, ija se nepalataliziranost palataliziranost, osim slovima za suglasnike, istovremeno iskazuje i slovima za vokale
neposredno iza njih. O time postignutoj ekonominosti u vezi s brojem slova za suglasnike i veem broju slova za vokale od broja vokalnih fonema
ve je reeno.

168

09 trostinska.indd 168

20.2.2013 10:35:31

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

to se tie odnosa vokala i suglasnika, i u bjeloruskome postoji pojava zamjene unutar paradigme nepalataliziranoga lana para suglasnikih fonema palataliziranim (kao u ruskome) ispred: [e] (/e/), ali, u manjoj mjeri, i kao u
ukrajinskome, ispred: [i] (/i/).
I u bjeloruskoj je grafiji u vezi s velikim brojem parova nepalataliziranih
palataliziranih suglasnikih fonema u bjeloruskome jeziku zadran ve navedeni princip grafije staro(crkveno)slavenskih tekstova: posredno, pomou slova za vokal zdesna od slova za suglasnik oznaivanje tvrdoe mekoe suglasnika. I ovdje treba istaknuti bitno: sva slova bjeloruske abetke za biljeenje
vokal u poloaju neposredno iza slov za biljeenje suglasnik, osim to su
grafemi dotinih vokala, dio su i grafem dotinih suglasnika.
I bjeloruski je naglasak danas dinamiki, i u bjeloruskomu se jeziku, s njime u vezi, dogaa kvalitativna redukcija nenaglaenih ostvaraja vokalnih fonema, koja, kao u ruskome jeziku, zahvaa sredinu i donju polovicu (uvjetno
reeno) trokuta (/e/, /a/, /o/), pri kojoj se pak ostvaruje tipino za bjeloruski jezik (spomenuto) akanje (jakanje) koje fiksira pismo, npr.: bjeloruski:
= rijeka, = rijeke (nom. pl., ak. pl.), ruski: , , ukrajinski: (),
(); bjeloruski: = lubanja, = lubanje, ruski: , ,
ukrajinski: , ; bjeloruski: = mlijeko (nom. sg., ak. sg.),
= mlijeni, ruski: , , ukrajinski: , ;
bjeloruski: = nosim, ruski: , ukrajinski: .
Kada je bila rije u vezi s pojavom i kvalitativno drugaijih zvuanja naglaenih i nenaglaenih ostvaraja pojedinih vokalnih fonema u ruskome i ukrajinskome jeziku (s pojavom zalaenja nenaglaenih ostvaraja jednih vokalnih
fonema u podruje zvuanja drugih) o nainu biljeenja takvih razliitih zvuanja alofona prema ruskomu i ukrajinskomu pravopisu, u oba je sluaja bilo
reeno da se isti vokalni fonemi piu uvijek istim slovom za vokal, koje odgovara zvuanju tipinoga, naglaenoga alofona danoga fonema. Ovaj pravopisni
princip nije primijenjen u bjeloruskome pravopisu. U bjeloruskome pravopisu
slova idu za zvuanjem, i zato je: , = selo = seoski, pa u prvome sluaju grafem fonema /e/ jest: / , a u drugome: / , tj. grafem je fonema /e/ etveroslov: / / / .
Kao u ukrajinskome, i u bjeloruskome suvremenom standardnom jeziku postoji karakteristina pojava: u odreenim se poloajima u zvuanju preko neslogotvornoga [i] preklapaju vokalni fonem /i/ i suglasniki fonem /j/, to
odraava i bjeloruski pravopis propisujui, primjerice, pisanje sastavnoga vez
nika dvama slovima: / .
169

09 trostinska.indd 169

20.2.2013 10:35:31

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

Kao u ukrajinskome, i u bjeloruskome suvremenom standardnom jeziku postoji karakteristina pojava: u odreenim se poloajima u zvuanju preko neslogotvornoga [u] preklapaju: vokalni fonem /u/ i suglasniki fonem: /v/, to
odraava i bjeloruski pravopis propisujui, na primjer, pisanje: = krava i = kravica, , = pisao i = pisala. (U ukrajinskome se neslogotvorni [u] pojavljuje u poloajima u kojima se pojavljuje i
u bjeloruskome, ali za njegovo biljeenje ukrajinska grafija nije stvorila novo
slovo, nego je rjeenje problema nala preko slova: grafema fonema /v/,
pa se pie: /, , . Za nas je
slovo na kraju oblik jednine mukoga roda, npr.: , u bjeloruskome alograf fonema: /u/ usp. u hrvatskome: pisao.)
I za suvremeni je bjeloruski standardni jezik karakteristino postojanje proteze: -, vidljive u rijeima: , , ; i u bjeloruskome postoji proteza -; manje je zastupljena: [j]- (npr.: = on, = ona, ...).

Na kraju
I na osnovi ovdje navedenoga potvruje se: kada je rije o srodnim (slavenskim) jezicima, to su apstraktnije jezine jedinice u pitanju, to je slinost vea.
Gledano shematski, u sva su etiri jezika vrlo slini sustavi vokalnih fonema.
Kada je rije o vrsti naglaska, suvremeni je standardni hrvatski sa svojim
tonskim (etveroelementnim) na jednoj strani, a tri su suvremena standardna
istonoslavenska jezika sa svojim dinamikima na drugoj.
Kao primjer pisanja i ostvarivanja iste rijei u sva etiri razmatrana jezika
navodimo rije: selo (kako se pie, te u fonetskoj i fonemskoj transkripciji):
hrvatski: selo [slo] kratkouzlazni naglasak, alveolarni [l] /selo/;
ruski: [sie] dinamiki naglasak (mjesto naglaska), palatalizirani [s], [i] s prizvukom [e] poslije palataliziranoga suglasnika, zubni []
/seo/;
ukrajinski: [sey] dinamiki naglasak, nepalatalizirani [s], [e] s
prizvukom [y] poslije nepalataliziranog suglasnika, zubni [] /seo/;
bjeloruski: [s] dinamiki naglasak, palatalizirani [s], nenaglaeni [] poslije palataliziranog suglasnika, zubni [] /seo/.
S gledita refleksa jata suvremeni je standardni hrvatski: /je/kavski /
/i/kavski / //kavski / /i/kavski, ruski i bjeloruski su: /e/kavski, ukrajinski je:
/i/kavski. (U hrvatskim je govorima vrlo zastupljen ikavizam, ima ih ikavskoekavskih, kajkavsko je narjeje ekavsko.)
170

09 trostinska.indd 170

20.2.2013 10:35:31

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

to se tie refleksa jera i jora u njihovim jakim poloajima, suvremeni je

standardni hrvatski sa svojim nepostojanim /a/ na mjestu obaju na jednoj strani, a tri su suvremena standardna istonoslavenska jezika: s nepostojanim /e/
na mjestu prednjega i nepostojanim /o/ na mjestu srednjega (stranjega) va
na drugoj.
Sa svojim /e/ na mjestu prednjega nazala suvremeni je standardni hrvatski
na jednoj strani, a tri su suvremena standardna istonoslavenska jezika sa svojim /a/ na drugoj (u ukrajinskome je i: /ja/). (U nekim je hrvatskim rijeima
refleks: /a/.)
Na mjestu stranjega nazala u svima je etirima jezicima: /u/.
Od razmatranih jezika samo je hrvatski zadrao slogotvorni /r/.
Samo je u hrvatskome na mjestu bive slogotvorne likvide /l l/: /u/.
U trima istonoslavenskim jezicima na mjestu bivih slogotvornih likvida
danas su neslogotvorni: /r/, /r/; //, /l/, neslogotvorni [u] od /v/ () ili od /u/ (),
popraeni vokalima ispred: /o/, /e/, (rijetko: /y/ ukr.: = slabunjav,
krljav, rus.: = grad u Bugarskoj), ili iza sebe: /o/, /e/, /y/. (U ukrajinskome, rijetko, iza bone likvide moe biti: /u/: .)
Suvremeni je standardni hrvatski, koji ne poznaje redukciju nenaglaenih
vokala, na jednoj strani, tri su istonoslavenska jezika, za koje je ona karakteristina na drugoj.
Suvremeni je standardni hrvatski, koji ne poznaje promjenu: nepalatalizirani palatalizirani suglasnik unutar paradigme pod utjecajem [e] i/ili [i], na
jednoj strani, tri su istonoslavenska jezika, za koje je ona karakteristina na
drugoj.
Uz to, hrvatski standardni jezik nema puno parova nepalataliziranih palataliziranih suglasnikih fonema, za sva tri je istonoslavenska jezika karakteristino da ih imaju mnogo.
U vezi sa svime time: u hrvatskoj latininoj abecedi postoji pet slova za biljeenje samo vokalnih fonema. U svakome pak istonoslavenskome irilinom alfabetu postoji deset slova (nismo ubrojili , kao ni u posebnoj funkciji) za biljeenje 1. vokalnih fonema i 2. (istodobno) za oznaivanje nepalataliziranosti palataliziranosti suglasnikih fonema. Iz svega ovdje navedenoga
slijedi: princip je hrvatske grafije pisanja vokala istodobno sintagmo- i paradigmofonemski (termini Panova: sintagmofonem, paradigmofonem), princip ruske i ukrajinske grafije pisanja vokala jest paradigmofonemski, princip je bjeloruske grafije pisanja vokala sintagmofonemski (to potvruje i uvedeno slovo: alograf za alofon ).
171

09 trostinska.indd 171

20.2.2013 10:35:31

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

Literatura:
Ani, Vladimir 31998. Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber.
Avanesov, Ruben Ivanovi 1956. = , . .
. : .
Brozovi, Dalibor 1972.1973. O ortoepskoj vrijednosti dugoga i produenog
ijekavskog jata. Jezik, 35. Zagreb, 6574, 106118, 142149.
Brozovi, Dalibor 1991. Fonologija hrvatskoga knjievnog jezika. U: Babi,
S. i dr. Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika: Nacrti za gramatiku. Zagreb: HAZU / Globus, 379452.
Bulanin, Lev Lvovi 1970. = , . .
. : .
Halle, Morris 1959. The Sound Pattern of Russian. The Hague.
Karpenko, Jurij Oleksandrovy 1996. = , . .
.
. : . e. .
Lomtev, Timofej Petrovi 1956. = , . .
. .
Mogu, Milan 2010. Povijesna fonologija hrvatskoga jezika. Zagreb: kolska
knjiga.
Panov, Mihail Viktorovi 1979. = , . . .
. : .
Popovi, Milenko; Rajisa Trostinska 1995. Alograf grafem grafemem (i
principi pravopisa hrvatskog, ruskog i ukrajinskog). Filologija, 2425, Zagreb, 291296.
Suasna ukrajinska literaturna mova 1969. =
: . . . . : .
evelov, Jurij 2002. = , .
. . : .
kari, Ivo 1991. Fonetika hrvatskoga knjievnog jezika. U: Babi, S. i dr.
Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika: Nacrti za
gramatiku. Zagreb: HAZU / Globus, 61376.
kari, Ivo 1996. to s hrvatskim standardnim refleksom dugoga staroga jata?
Govor, XIII, 12, Zagreb, 123.
onje, Jure (gl. ur.) 2000. Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski
zavod Miroslav Krlea / kolska knjiga.
Ukrainskaja grammatika 1988. = . :
( ).

172

09 trostinska.indd 172

20.2.2013 10:35:31

Milenko Popovi, Rajisa Trostinska: Suvremeni hrvatski standardni jezik prema suvremenim...
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 157173

The contemporary Croatian standard language compared to

contemporary East Slavic standard languages
(vowel phoneme systems, graphics)
Abstract
This article compares systems of vowel phonemes of contemporary
standard Slavic languages South Slavic Croatian and East Slavic: Russian,
Ukrainian and Belarusian, whereby it elaborates the relationship between contemporary vowel phonemes in these languages and corresponding vowel phonemes in Old Slavic as the language standard. It points to one of the characteristics of phoneme systems in the languages analysed the different relationship between vowels and consonants in Croatian on one hand, and in the East
Slavic languages on the other. Graphemes for recording vowel phonemes in the
graphics of these languages are stated and explained, and accordingly the principles of orthography in their graphics are named differently.
Kljune rijei: hrvatski, ruski, ukrajinski, bjeloruski, staroslavenski, vokalni fonemi,
grafija, grafemi, sintagmofonemski, paradigmofonemski
Key words: Croatian, Russian, Ukrainian, Belarusian language, Old Slavic language,
vowel phonemes, graphics, graphemes, syntagmophonemic, paradigmophonemic

173

09 trostinska.indd 173

20.2.2013 10:35:31

09 trostinska.indd 174

20.2.2013 10:35:31