Maksimalizacija profita i konkurentne ponude

Model savrsene konkurencije utemeljen je na tri osnovne pretpostavke:

1. Preuzimanje cijena
2. Homogenost proizvoda
3. Slobodan ulaz
Preuzimatelj cijena
Tvrtka koja nema nikakvog utjecaja na trzisne cijene, pa stoga uzima trzisne
cijene kao zadane.
Homogenost proizvoda
Podrazumijeva kada su proizvodi svih tvrtki na trzistu savreno zamjenjivi,
odonosno kad su homogeni, nijedna tvrtka ne moze podignuti cijene svojeg
proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja. Penica je
homogen proizvod.
Slobodan ulaz izlaz
Situacija u kojoj ne postoje ogranienja u vidu posebnih trokova koji bi tvrtki
otezali ulaz-izlaz u neku industriju.
Profit
Razlika ukopnog prihod ai ukupnog troska.
Granini prihod
Promjena prihoda izazvana promjenom razine proizvodnje za 1 jedinicu.
Pravilo o razini proizvodnje
Ako tvrtka uopce proizvodi, to bi trebalo biti na razini na kojoj je granicni prihod
jednak granicnom trosku.
Probitak potrosaca
Zbroj razlika izmeu trzisne cijene svake jedinice koju tvrtka proizvede i njenog
graninog troska proizvodnje.
Nulti ekonomski profit
Tvrtka zarauje normalni prinos na neko ulaganje-tj ide joj jednako dobro kao da
je svoj kapital uloila u nesto drugo.
Dugorona konkurencijska ravnotea
Sve tvrtke u industriji maksimaliziraju profit, nijedna tvrtka nema poticaja ni na
ulaz ni na izlaz s trzista, s cijena je takva da je ponuda jednaka potranji.
Ekonomska renta
Iznos koji su tvrtke spremne platiti za input umanjen za minimalni iznos potreban
za kupnju drugog inputa.
Industrija konstantnih trokova
Industrija ija je dugorona krivulja ponude vodoravna.
Industrija rastuih trokova
Industrija sa rastuom krivuljom ponude.
Industrija padajuih trokova
Industrija ija dugorona krivulja ponude ima padajui nagib.

Analiza konkurentnih trzista

Uinci blagostanja
Gubici i dobici izazvanim drzavnim uplitanjem na trzistu.
Gubitak probitka
Ukupni neto gubitak (potrosac i proizvodac) probitak.
Ekonomska efikasnost
Maksimalizacija agregatnog probitka potrosaca i proizvodaca.
Trzisni neuspjeh
Situacija u kojoj je neregulirano konkurentno trziste neefikasno jer cijene ne
uspijevaju pruiti prave signale potrosacima i proizvodacima.
Eksternalije
Akcija potrosaca i proizvodaca koja djeluje na druge potrosace i proizvodace, ali
nije uracunata u trzisnu cijenu.
Cjenovna potpora
Cijena iznad razine slobodnog trzista koju drava odreuje i odrava otkupom
viska ponude.
Uvozna kvota
Ogranienja koliine dobra koje se moze uvesti.
Uvozna carina
Porez na uvezno dobro.
Posebni porez
Porez koji s eobracunava u apsolutnom iznosu po jedinici prodanog proizvoda.
Subvencija
Isplata koja smanjuje cijenu koju placa kupac ispod prodavateljeve cijene, tj.
Negativni porez.

Trzisna moc: monopol i monopsom

Monopol
Situacija na trzistu kada postoji samo jedan prodavac i mnogo kupaca.
Monopson
Trziste s mnogo prodavaca a samo jednim kupcem.
Trzisna moc
Mogunost prodavatelja ili kupca da utjeu na cijenu dobra.
Lernerov indeks monopolske moci

Mjera monopolske moci izraunata kao razlika izmeu cijene i graninog troska,
podijeljena s cijenom.
Prepreka za ulazak
Uvjet koji sprijecava ulazak novih konkurenata.
Rent-seeking
Troenje novca u drutvene ne produktivne svrhe za dobivanje, odravanje ili
iskazivanje monopolske moci.
Prirodni monopol
Poduzee koje moze proizvesti cjelokupnu proizvodnju trzista uz nizi troak nego
kada bi postojalo nekoliko poduzea.
Regulacije stope povrata
Najvea dozvoljena cijena koju odreuju regulatorna agencija temelji se na
oekivanoj stopi povrata koju ce poduzee zaraditi.
Oligopson
Trziste sa samo nekoliko kupaca.
Monopsonska moc
Kupeva sposobnost utjecaja na cijenu dobra.
Izvori monopsove moci
Elastinost trzisne ponude
Broj kupaca
Interakcija izmeu kupaca
Granina vrijednost
Dodatna korist koja potjee od kupovine jedne ili vise jedinica dobra.
Granini rashod
Dodatni troak kupnje jos jedne jedinice dobra.
Prosjeni rashod
Cijena plaena za jedinicu dobra.
Bilateralni monopol
Trziste sa samo jednim prodavaem i samo jednim kupcem.
Antitrustovski zakon
Pravila i regulativa koja zabranjuje radnje koje ograniavaju, ili bi mogle ograniiti
konkurenciju.
Paralelno ponaanje
Oblik implicitnog dogovora gdje jedno poduzee konzistentno prati akcije drugog.
Grabeljivo odreivanje cijena
Praksa odreivanja cijena u svrhu istiskivanja postojeih konkurenata i kako bi se
obeshrabrio ulazak novih na trziste tako da poduzee moze uivati u visim
buduim profitima.
Monopolistika konkurencija i oligolop
Monopolistika konkurencija
Trziste na koje poduzea mogu slobodno uci, svako proizvodi vlastitu marku ili
verziju diferenciranog proizvoda.
Oligopol
Trziste na kojem samo nekoliko poduzea konkurira, a ulazak novih poduzea je
ogranien
Kartel
Trziste na kojem neka ili sva poduzea tajno surauju, koordinirajui cijene i
razine proizvodnje kako bi maksimalizirali zajednike profite.
Nashova ravnotea
Skup strategija ili akcija kod kojeg svako poduzee najbolje posluje uzevi u obzir
akcije konkurenata.
Duopol

Trziste na kojem dva poduzea meusobno konkuriraju.

Cournotov model
Model olipologa kod kojeg poduzea proizvode homogen proizvod,svako
poduzee razinu svojih konkurenata smatra fiksnom i sva poduzea istovremeno
odluuju koliko ce proizvesti.
Reakcijska krivulja
Odnos izmeu razine proizvodnje pri kojoj poduzee postie maksimalni profit i
iznosa za koji misli da ce ga proizvest konkurent
Cournotova ravnoteza
Ravnotea u cournotovom modelu, pri kojem svako poduzee ispravno predvia
koliko ce njegov konkurent proizvest i prema tome odreuje razinu vlastite
proizvodnje.
Stackelbergov model
Model olipologa u kojem jedno poduzee odreuje svoju razinu proizvodnje prije
drugih.
Bertrandov model
Model oligopologa u kojem poduzea proizvode homogene proizvod, svako
poduzee uzima cijenu svojih konkurenata kao fiksnu i sva poduzea istovremeno
odluuju o cijeni koju ce naplaivati.
Nekooperativna igra
Igra u kojoj pregovaranje i provoenje obvezujuih ugovora nisu mogui.
Matrica isplata
Tablica koja pokazuje profit (ili isplate) svakog poduzeca uzevsi u obzir njegovu
odluku i odluku njegovog konkurenta.
Rigidnost cijena
Karakteristika oligopolistickog trzista po kojoj poduzea nisu sklona mijenjati
cijene, cak ni kada se promijene trokovi ili potranja.
Model izlomljene krivulje potranje
Model oligopola u kojem svako poduzee ima krivulju potranje koja se lomi pri
trenutno prevladavajuoj
Cjenovno signaliziranje
Oblik implicitnog dogovora kod kojeg poduzee najavljuje porast cijene u nadi da
ce druga poduzea slijediti njegov primjer.
Cjenovno predvodnistvo
Model odreivanja cijene kod kojeg jedno poduzee redovito najavljuje promjenu
cijene koju zatim prate druga poduzea
Dominantno poduzee
Poduzee s velikim udjelom u ukupnoj prodaji, koje odreuje cijenu uz koju
maksimalizira profit, uzevi u obzir kako ce se to odraziti na ponudu manjih
poduzea.
Teorija igara i konkurentska strategija
Igra
Situacija u kojoj igraci sudionici donose strateke odluke uzimajui u obzir akcije i
reakcije drugih.
Isplata (povrat)
Rezultat igre koja generira nagrade ili koristi za igraa.
Strategija
Pravilo ili plan akcije za igranje igre.
Optimalna strategija

Strategija koja maksimalizira oekivani povrat igraa.

Kooperativna igra
Igra u kojoj sudionici mogu sklapati obvezujue ugovore koji im omoguuju
planiranje zajednikih strategija.
Nekooperativna igra
Igra u kojoj nije mogue pregovaranje ni provoenje obvezujuih ugovora
izmeu igraa.
Dominantna strategija
Strategija koja je optimalna bez obzira na postupke protivnika.
Ravnotea dominantnih strategija
Ishod igre kod kojeg svako poduzee posluje najbolje sto moze bez obzira na
postupke konkurenata.
Maksimalna strategija
Strategija koja maksimalizira minimalni probitak koji se moze zaraditi.
Cista strategija
Strategija kod koje igraci provode specifian odabir ili poduzimaju specifinu
radnju.
Mjeovita strategija
Strategija kod koje igra nesumicno bira izmeu dviju ili vise moguih akcija, na
temelju odabranih vrijednosti.
Ponavljajua igra
Igra kod koje se stalno ponavljaju poduzete radnje i primljeni povrati.
Strategija milo za drago
Strategija ponavljajuih igara u kojoj igra odgovara na neki nain na prethodni
potez protivnika, suradujuci s kooperativnim protivnicima i osvecujuci se
nekooperativnima.
Sekvencijalna igra
Igra kod koje igraci naizmjence povlae poteze, odgovarajui na meusobne
akcije i reakcije.
Proireni oblik igre
Prikaz moguih poteza u igri u obliku stabla odluivanja.
Strateki potez
Radnja koja igrau daje prednost ograniavanjem njegovog ponaanja.
Aukcijska trzista
Trzista na kojima se proizvodi kupuju i prodaju putem formalnih procesa
pregovaranja.
Engleska ili govorna aukcija
Aukcija kod koje prodava aktivno trazi sve vee ponude grupe potencijalnih
kupaca.
Nizozemska aukcija
Aukcija kod koje prodava poinje nuenjem predmeta po relativno visokoj cijeni ,
a zatim je snizava za fiksne iznose.
Aukcija zapecacenih (kuvertiranih) ponuda
Aukcija kod koje se sve ponude daju istovremeno u zapecacenim kuvertama, a
pobjeuje natjecatelj koji je ponudio najviu ponudu.
Aukcija kuvertiranih ponuda najbolje cijene
Aukcija kod koje je prodajna cijena jednaka najveoj ponudi.
Aukcija kuvertiranih ponuda druge najbolje cijene
Aukcija kod koje je prodajna cijena jednaka drugoj najveoj ponudi.
Aukcija s privatnom vrijednoscu
Aukcija kod koje svaki ponudac zna svoju individualnu procjenu vrijednosti
predmeta aukcije, a procjena se razlikuje od ponudaca do ponudaca.

Aukcije s uobicajnom vrijednoscu

Aukcije kod koje premet ima priblino istu vrijednost svim ponudacima,ali oni ne
znaju tonu vrijednost te su njihove procjene razliite.
Prokletstvo pobjednika
Situacija u kojoj pobjednik aukcije s uobicajnom vrijednoscu prolazi gore zbog
toga sto je precijenio vrijednost predmeta i dao previsoku ponudu.

Trzisni faktor proizvodnje

Izvedena potranja
Potranja za inputima, koja ovisio razini outputa poduzea i trokovima inputa, i iz
njih je izvedena.
Vrijednost ogranienog proizvoda
Dodatni prihod ostvaren prodajom outputa proizvedenog uz pomo jedne
dodatne jedinice inputa.
Krivulja prosjenih izdataka
Krivulja ponude koja predstavlja jednicnu cijenu koju placa firma za neko dobro.
Krivulja graninih izdataka
Krivulja koja prikazuje dodatni troak kupnje dodatne jedinice dobra.
Eksternalije i javna dobra
Eksternalija
Aktivnost proizvodaca ili potrosaca koja utjee na ostale proizvodace ili
potroosaca, a koja nije uraunata u trzisnu cijenu.
Granini eksterni troak
Poveanje troska za drutvo kada jedna ili vise tvrtki povea proizvodnju za jednu
jedinicu.
Granini drutveni troak
Zbroj graninog troska proizvodnje i graninog eksternog troska.

Granina eksterna korist

Poveava korist koju uivaju ostale stranke kada jedna osoba ili tvrtka povea
svoju proizvodnju za jednu jedinicu.
Granina drutvena korist
Zbroj granine osobne korisnosti i granine eksterne korisnosti.
Emisijski standard
Zakonsko ogranienje razine zagaenja koje neka tvrtka moze emitirati.
Emisijska naknada
Naknada koju tvrtka mora platiti za svaku jedinicu emisije zagaenja.
Prenosive emisijske dozvole
Sustav utrivih dozvola koje su raspodijeljene medu tvrtkama te koje specificiraju
maksimalnu koliinu emisije koju tvrtka moze stvarati.
Vlasnikih prava
Zakonska pravila koja utvruju sto osobe ili tvrtke smiju raditi sa svojim
vlasnitvom.
Coaseovom teorem
Princip koji kaze da ce, ako stranke mogu pregovarati bez trokova i u svoju
obostranu korist, rezultat biti efikasan bez obzira kako su specificirana vlasnika
prava.
Resursi zajednica
Resursi koje svatko moze koristiti.
Javno dobro
Neekskluzivno i nekonkurentno dobro: Granini troak osiguranja dobra za jos
jednog dodatnog potrosaca je nula i ne moze se ljude sprijeiti da ga
upotrebljavaju.
Nekonkurentno dobro
Dobro koje je Granini troak koritenja od strane jednog jos jednog potrosaca
jednak nuli.
Neekskluzivno neiskljucujuce dobro
Dobro iju potronju nije mogue sprijeiti, te je stoga teko ili nemogue
naplatiti njegovo koritenje.